Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 85 7625162 7585164 2026-10-27T15:56:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625162 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Računalstvo}} '''Računalstvo''' ili '''računarstvo''' ('''računarska znanost ili znanost o računalima''') se bavi proučavanjem teoretskih osnova [[informacija|informacije]] i [[računanje|računanja]], te njihovim implementacijama i primjenama u [[računalni sustav|računalnim sustavima]].<ref>"''Računarstvo je proučavanje informacije''" [http://www.njit.edu/v2/archivecatalog/undergraduate/91/19-und.html Department of Computer and Information Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529005415/http://www.njit.edu/v2/archivecatalog/undergraduate/91/19-und.html |date=29. svibnja 2009. }}, Guttenberg Information Technologies</ref><ref>"''Računarstvo je proučavanje računanja.''" [http://www.csbsju.edu/computerscience/curriculum Computer Science Department, College of Saint Benedict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203190237/http://www.csbsju.edu/computerscience/curriculum/ |date=3. veljače 2007. }}, Saint John's University</ref><ref>"''Računalstvo je proučavanje svih aspekata računalnih sustava, od teoretskih osnova pa do krajnje praktičnih aspekata upravljanja velikim računalnim sustavima''" [http://study.massey.ac.nz/major.asp?major_code=2010&prog_code=93068 Massey University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619125916/http://study.massey.ac.nz/major.asp?major_code=2010&prog_code=93068 |date=19. lipnja 2006. }}</ref> Računarstvo ima mnoga [[raznolikost računarstva|potpolja]]; neki naglašavaju računanje i specifične rezultate (kao što je [[računalna grafika]]), dok drugi naglašavaju svojstva [[računski problem|računskih problema]], (kao što je [[računska teorija složenosti]]). Treći se sredotoče na izazove u ostvarenju računanja. Na primjer, [[teorija programskih jezika]] proučava pristupe u opisu računanja, dok [[računalno programiranje]] primjenjuje specifične [[programski jezik|programske jezike]] za rješavanje specifičnih računskih problema s rješenjima. Daljnje potpolje, [[interakcija čovjeka i računala]], se fokusira na izazove u činjenju računala i računanja korisnima, koristivima i univerzalno pristupačnima svim [[javno dobro|ljudima]]. == Povijest == {{glavni| Povijest računalne znanosti}} Povijest računalstva predatira mnogo godina invenciju suvremenog [[digitalno računalo|digitalnog računala]]. Strojevi za računanje specifičnih zadataka poput [[abakus]]a su postojali još od davnina. [[Wilhelm Schickard]] je izgradio prvi mehanički kalkulator [[1623.]]<ref>{{citiranje www |autor=Nigel Tout |naslov=Calculator Timeline |url=http://www.vintagecalculators.com/html/calculator_time-line.html |rad=Vintage Calculator Web Museum |godina=2006 |preuzeto=18- rujna 2006.}}</ref> [[Charles Babbage]] je dizajnirao [[diferencijalni stroj]] u [[viktorijansko doba]],<ref>{{citiranje www |url=http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/babbage/index.asp |naslov=Science Museum - Introduction to Babbage |preuzeto=2006-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060908054017/http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/babbage/index.asp |archivedate=8. rujna 2006.}}</ref> a oko 1900. je tvrtka [[IBM]] prodavala strojeve s bušenim karticama .<ref>{{citiranje www |url=http://www.pattonhq.com/ibm.html |naslov=IBM Punch Cards in the U.S. Army |preuzeto=2006-09-24}}</ref> Međutim, svi ovi strojevi su bili ograničeni na obavljanje jednog zadatka ili, u najboljem slučaju, nekog podskupa svih mogućih zadataka. Tijekom 1940-ih, kako su bili razvijani noviji i moćniji strojevi za računanje, naziv ''računalo'' se počeo odnositi na strojeve, radije nego na njihove ljudske prethodnike. Kad je postalo jasno da računala mogu biti korištena za više od pukih matematičkih računanja, polje računarstva se proširilo i na proučavanje [[računanje|računanja]] u općem smislu. Računarstvo se etabliralo kao zasebna akademska disciplina 1960-ih, stvaranjem prvih odsjeka i studija računarstva.<ref name="Denning_cs_discipline">{{cite journal |last=Denning |first=P.J. |year=2000 |title=Computer Science: The Discipline |url=http://www.idi.ntnu.no/emner/dif8916/denning.pdf |journal=Encyclopedia of Computer Science |access-date=20. travnja 2007. |archive-date=25. svibnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060525195404/http://www.idi.ntnu.no/emner/dif8916/denning.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Budući da su praktična računala postala dostupna, mnoge primjene računarstva su postale zasebna istaknuta područja proučavanja. == Veći uspjesi == [[Datoteka:Enigma Machine at NSA.jpg|170px|minijatura|desno|Njemačka vojska je koristila [[Enigma (stroj)|stroj Enigmu]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za komunikaciju za koju su vjerovali da će ostati tajna. Dekriptiranje Enigme u velikim razmjerima u [[Bletchley park]]u je bio važan faktor u pobjedi Saveznika u 2. svjetskom ratu.<ref name="kahnbook" />]] Unatoč svojoj relativno kratkoj povijesti kao formalna akademska disciplina, računarstvo je načinilo mnogo fundamentalnih doprinosa [[znanost]]i i [[društvo|društvu]], između kojih su: ;Primjene unutar računarstva * Formalna definicija [[računanje|računanja]] i [[izračunljivost]]i, te dokaza da postoje [[problem zaustavljanja|nerješivi]] i [[računska teorija složenosti|neukrotiv]]i problemi.<ref>{{citation |author=Constable, R.L. |date=Ožujak 2000. |url=http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf |title=Computer Science: Achievements and Challenges circa 2000 |accessdate=20. travnja 2007. |archive-date=25. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225023254/http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> * Koncept [[programski jezik|programskog jezika]], alata za precizno izražavanje metodoloških informacija na raznim razinama apstrakcije<ref>{{cite book |last1=Abelson |first1=H. |last2=Sussman |first2=G.J. |last3=Sussman |first3=J. |year=1996 |title=Structure and Interpretation of Computer Programs |url=https://archive.org/details/pdfy-x0q2Q4K6h-gsWbes |edition=2nd Ed. |publisher=MIT Press |id={{ISBN |0-262-01153-0}} |quote=Računalna revolucija je revolucija u načinu na koji mislimo i načinu na koji izražavamo što mislimo. Esencija ove promjene jest emergencija onoga što bi se najbolje moglo opisati kao ''proceduralna epistemiologija'' - proučavanje strukture znanja s imperativnog gledišta, kao suprotnost deklarativnom gledištu klasičnih matematičkih subjekata.}}</ref> ;Primjene izvan računarstva * Potaknulo je [[digitalna revolucija|digitalnu revoluciju]], koja je vodila ka trenutnom [[informacijsko doba|informacijskom dobu]]<ref name="bgu">{{Citiranje weba |url=http://www.cis.cornell.edu/Dean/Presentations/Slides/bgu.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=20. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060911104502/http://www.cis.cornell.edu/Dean/Presentations/Slides/bgu.pdf |archive-date=11. rujna 2006. |url-status=dead}}</ref> * U [[kriptografija|kriptografiji]], razbijanje [[Enigma (stroj)|stroja Enigma]] je bio značajan faktor koji je doprinio pobjedi Saveznika u drugom svjetskom ratu.<ref name="kahnbook">[[David Kahn]], [[The Codebreakers]], 1967, {{ISBN|0-684-83130-9}}.</ref> * [[Znanstveno računarstvo]] je omogućilo napredno proučavanje uma i preslikavanje ljudskog genoma u sklopu [[Projekt ljudski genom|projekta ljudski genom]].<ref name="bgu"/> Projekti iz [[Raspodijeljeno računarstvo|raspodijeljenog računarstva]], poput [[Folding@home]], istražuju [[uvijanje bjelančevina]]. == Odnosi s drugim disciplinama == {{glavni | Raznolikost računarstva}} Unatoč svome imenu, većina računarstva ne uključuje bavljenje samim računalima. Ustvari, istaknuti računalni znanstvenik [[Edsger Dijkstra]] je često citiran kako kaže: ''"Računarstvo nije ništa više o računalima, nego što je astronomija o teleskopima."'' Dizajn i dostava računala i računalnih sustava se općenito smatra područjem disciplina koji nisu računarstvo. Na primjer, proučavanje [[računalno sklopovlje|računalnog sklopovlja]] je uobičajeno smatrano dijelom [[računalno inženjerstvo|računalnog inženjerstva]], dok je proučavanje komercijalnih [[računalni sustav|računalnih sustava]] i njihove dostave često zvano [[informacijska tehnologija]] ili [[informacijski sustavi]]. Računarstvo je ponekad kritizirano kao nedovoljno znanstveno, pogled koji je utjelovljen u izjavi ''"Znanost je računarstvu ono što je hidrodinamika vodoinstalaterstvu"'', pripisana [[Stan Kelly-Bootle|Stanu Kelly-Bootleu]]<ref>'''Computer Language''', Oct 1990</ref> i drugima. Međutim, znatna se interdisciplinarna suradnja odvija između različitih disciplina vezanih za računala. Računarstvo je također nerijetko prešlo u druge discipline, kao što je [[umjetna inteligencija]], [[kognitivna znanost]], [[fizika]] (vidi [[kvantno računarstvo]]), te [[jezikoslovlje]]. Neki smatraju da je računarstvo srodnije [[matematika|matematici]] od mnogih drugih znanstvenih disciplina.<ref name="Denning_cs_discipline" /> Rano je računarstvo bilo pod strogim utjecajem rada matematičara kao što su [[Kurt Gödel]] i [[Alan Turing]], i postoji jako plodonosna razmjena ideja između dvaju polja u područjima kao što su [[matematička logika]], [[teorija kategorija]], [[teorija domena]] i [[algebra]]. Odnos između računarstva i [[programsko inženjerstvo|programskog inženjerstva]] je predmet mnogih prijepora, a što je još dodatno zamućeno mnogim sporovima oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, te kako [[Raznolikost računarstva|je računarstvo definirano]]. [[David Parnas]], uzimajući za uzor odnose između ostalih inženjerskih i znanstvenih disciplina, je tvrdio da je principijelni fokus računarstva proučavanje općenitih svojstava računanja, dok je principijelni fokus programskog inženjerstva dizajn specifičnih računanja kako bi se postigli praktični rezultati, što to dvoje čini različitim ali komplementarnim disciplinama.<ref>{{cite journal |last=Parnas |first=David L. |year=1998 |title=Software Engineering Programmes are not Computer Science Programmes |url=http://citeseer.ist.psu.edu/parnas98software.html |journal=Annals of Software Engineering |volume=6 |pages=19–37}}, p. 19: "Radije nego da programsko inženjerstvo tretiram kao potpolje računarstva, tretiram ga kao element skupa {civilno inženjerstvo, mehaničko inženjerstvo, kemijsko inženjerstvo, elektrotehnika,....}."</ref> == Polja računarstva == Računarstvo istražuje koncepte i dokaze kako bi objasnilo i opisalo zanimljive računske sustave. Kao i kod svake znanosti, ove teorije mogu biti iskorištene prilikom sinteze praktičnih inženjerskih aplikacija, koje zauzvrat mogu voditi ka novim sustavima za proučavanje i analiziranje. Iako se može koristiti ACM sustav za razredbu računarstva, slijedi nešto deskriptivnija podjela: === Matematičke osnove === ====[[Matematička logika]]==== : Bulovska logika i ostali načini modeliranja logičkih upita; uporabe i ograničenja formalnih metoda dokazivanja. ====Teorija brojeva==== : Teorija dokaza i heuristika za nalaženje dokaza u jednostavnoj domeni cijelih brojeva. Korištena kako u [[kriptografija|kriptografiji]], tako i u domeni [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. ====Teorija grafova==== : Osnove za podatkovne strukture i algoritme pretraživanja. ====Teorija tipova==== : Formalna analiza tipova podataka, te uporaba ovih tipova za razumijevanje svojstava programa - napose sigurnosti programa. ====Teorija kategorija==== : Teorija kategorija pruža sredstva za obuhvaćanje cijele matematike i računanja u jednoj sintezi. === Teorija računanja === {{glavni | Teorija računanja}} *[[Teorija automata]] * Različite logičke strukture za rješavanje problema. * [[Teorija izračunljivosti (računarstvo)|Teorija izračunljivosti]] * Što je izračunljivo trenutnim modelima računala. Dokazi koje su razvili [[Alan Turing]] i drugi pružaju uvid u mogućnosti što može biti izračunato, a što ne. * [[Računska teorija složenosti]] * Fundamentalna ograničenja (napose vremenska i prostorna) nad klasama računanja. * [[Kvantno računarstvo]] === Algoritmi i strukture podataka === * [[Analiza algoritama]] * Vremenska i prostorna složenost algoritama. * [[Algoritam|Algoritmi]]. Formalni logički procesi korišteni za računanje, te učinkovitost ovih procesa. ** Računanje koje rješava postavljeni zadatak. ** Značajke algoritma: ** popis operacija koje opisuju izvršavanje nekog postupka izražene na jasan i logičan način ** nedvosmislen ** završava u konačnom broju koraka ** operacije iz popisa moraju bit neporedno izvedive. * [[Struktura podataka|Strukture podataka]] * Organizacija i pravila manipuliranja podatcima. === Programski jezici i jezični procesori === ; [[Jezični procesor]]i : Načini translacije računalnih programa, obično iz [[viši programski jezik|viših]] jezika u [[niži programski jezik|niže]] jezike. ; [[Programski jezik|Programski jezici]] : Paradigme formalnih jezika za izražavanje algoritama, te svojstva ovih jezika (npr. za rješavanje kakvih problema su prikladni) === Konkurentni, paralelni i raspodijeljeni sustavi === ; [[Konkurentnost (računarstvo)|Konkurentnost]] : Teorija i praksa simultanih računanja; sigurnost podataka u višezadaćnom i višenitnom okolišu. ; [[Raspodijeljeno računarstvo]] : Računanje korištenjem višestrukih računarskih uređaja preko mreže u svrhu ostvarenja zajedničkog zadatka te reduciranja latencije koja je na taj način uključena u doprinos jednog procesora za bilo koji zadatak. ; [[Paralelno računarstvo]] : Računanje korištenjem višestrukih konkurentnih niti izvršavanja. === Programsko inženjerstvo === ; [[Dizajn algoritama]] : Korištenje ideja iz teorije algoritama za kreativnno dizajniranje rješenja konkretnih zadataka. ; [[Računalno programiranje]] : Praksa korištenja programskog jezika za implementiranje algoritama ; [[Formalne metode]] : Matematički pristupi opisivanju i zaključivanju o dizajnu programske podrške. ; [[Reverzno inženjerstvo]] : Primjena znanstvene metoda u razumijevanju neke proizvoljne postojeće programske podrške ; [[Programsko inženjerstvo]] : Principi i praksa dizajna, razvijanja i testiranja programa, kao i pravilne inženjerske prakse. === Arhitektura računala === ; [[Arhitektura računala]] : Dizaj, organizacija, optimizacija i verifikacija računalnog sustava, većinom se vrti oko [[CPU]] i [[memorija (računala)|memorijskih]] podsustava (te sabirnice koja ih spaja). ; [[Organizacija računala]] : Implementacija računalnih arhitektura, u terminima opisa njihovih specifičnih [[električni krug|električnih krugova]] ; [[Operacijski sustav]]i : Sustavi za upravljanje računalnim programima i pružanja baze koristivih sustava. === Komunikacije === ; [[Računalni zvuk]] : Algoritmi i podatkovne strukture za stvaranje, manipulaciju, pohranu i prijenos zapisa [[digitalni zvuk|digitalnog zvuka]]. Također je važan u aplikacijama za [[prepoznavanje glasa]]. ; [[Računalne mreže|Umrežavanje]] : Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje podatcima duž različitih dijeljenih ili dediciranih medija, često uključujući [[ispravljane greške|ispravljanje grešaka]]. ; [[Kriptografija]] : Primjenjuje rezultate iz složenosti, vjerojatnost i teorije brojeva kako bi izmislila i razbila kodove za šifriranje. === Baze podataka === ; [[Rudarenje podataka]] ; [[Relacijske baze podataka]] : Proučavanje algoritama za pretragu i obradu informacija u dokumentima i bazama podataka; usko je povezano s [[dohvaćanje informacije|dohvaćanjem informacije]]. === Umjetna inteligencija === ; [[Umjetna inteligencija]] : Implementacija i proučavanje sustava koji ispoljavaju autonomnu inteligenciju ili ponašanje. ; [[Automatizirano zaključivanje]] : Strojevi za rješavanje, kao što ih koristi [[Prolog (programski jezik)|Prolog]], koji proizvode korak do rezultata za dani upit o činjenici i bazu podataka s pravilima. ; [[Računalni vid]] : Algoritmi za identificiranje trodimenzionalnih objekata iz jedne ili više dvodimenzionalnih slika. ; [[Strojno učenje]] : Automatsko stvaranje skupa pravila i aksioma ovisno o ulazu. ; [[Obrada prirodnog jezika]]/[[Računska lingvistika]] : Automatsko razumijevanje i generiranje ljudskog jezika ; [[Robotika]] : Algoritmi za kontrolu ponašanja robota. === Meko računarstvo === {{glavni | Meko računarstvo}} Zajednički naziv za tehnike korištene u rješavanju specifičnih problema. === Računalna grafika === ; [[Računalna grafika]] : Algoritmi i za sintetičko generiranje vizualnih slika, te za integriranje i mijenjanje vizualne i prostorne informacije uzorkovane iz stvarnog svijeta. ; [[Obrada slike]] : Određivanje informacije iz slike koristeći računanje. === Interakcija čovjeka i računala === ; [[Interakcija čovjeka i računala]] : Proučavanje činjenja računala i računanja korisnim, koristivim i univerzalno pristupačnim [[korisnik (računarstvo)|ljudima]], uključujući proučavanje i dizajn računalnih sučelja kroz koja ljudi koriste računala. === Znanstveno računarstvo === ; [[Bioinformatika]] : Uporaba računarstva u svrhu održavanja, analize i pohranjivanja [[biološki podatak|bioloških podataka]], te u svrhu rješavanja bioloških problema poput [[uvijanje bjelančevina|uvijanja bjelančevina]] (engl. ''protein folding''), predviđanje funkcije i [[filogenija|filogenije]]. ; [[Kognitivna znanost]] : Računsko modeliranje stvarnih umova ; [[Računska kemija]] : Računsko modeliranje teoretske kemije u svrhu određivanja kemijskih struktura i svojstava ; [[Računska neuroznanost]] : Računsko modeliranje stvarnih mozgova ; [[Računska fizika]] : Numeričke simulacije velikih neanalitičkih sustava ; [[Numerički algoritmi]] : Numerička rješenja matematičkih problema kao što su [[algoritam pronalaženja korijena|pronalaženje korijena]], [[numerička integracija|integracija]], [[numeričke obične diferencijalne jednadžbe|rješenja običnih diferencijalnih jednadžbi]] te aproksimacija [[specijalne funkcije|specijalnih funkcija]]. ; [[Simbolička matematika]] : Manipulacija i rješavanje izraza u simboličkom obliku, poznato i kao [[računalna algebra]]. == Obrazovanje i računarstvo == Neka sveučilišta poučavaju računarstvo kao teoretsko proučavanje računanja i algoritamskog zaključivanja. Ovakvi programi često između ostaloga naglašavaju [[teorija računanja|teoriju računanja]], [[analiza algoritama|analizu algoritama]], [[konkurentnost (računarstvo)|teoriju konkurentnosti]], [[baza podataka|baze podataka]] i [[analiza sustava|analizu sustava]]. Također tipično poučavaju [[računalno programiranje]], koje pak tretiraju radije kao alat za podršku ostalim poljima računarstva, nego kao središnji fokus proučavanja. Druge škole i sveučilišta, kao i [[srednja škola|srednje škole]] i vokacijski programi koji poučavaju računarstvo, naglašavaju praksu naprednog [[računalno programiranje|računalnog programiranja]] radije nego teoriju algoritama i računanja u svojem programu. Takvi programi se više fokusiraju na vještine koje su važne radnicima koji ulaze u industriju programske podrške. Ovi praktični aspekti računalnog programiranja se često pokrivaju nazivom [[programsko inženjerstvo]]. S druge strane, postoji mnogo prijepora oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, i je li to ista stvar kao i programiranje. : Vidi [[Peter J. Denning]], ''[http://portal.acm.org/citation.cfm?id=971303&dl=ACM&coll=&CFID=15151515&CFTOKEN=6184618 Great principles in computing curricula]'', Technical Symposium on Computer Science Education, 2004. == Vidi još == : ''Glavni popis: [[Popis osnovnih tema u računarstvu]]'' * [[Informatika]] * [[Računalna djelatnost u Hrvatskoj]] * [[Popis konferencija u računarstvu]] * [[Popis otvorenih problema u računarstvu]] * [[Popis istaknutih pionira računarstva]] * [[Popis važnih publikacija u računarstvu]] * [[Popis tema u programskom inženjerstvu]] * [[Popis računalnih znanstvenika]] == Izvori == {{izvori|30em}} <div class="references-small"> * [[Association for Computing Machinery]]. [http://www.acm.org/class/1998/overview.html 1998 ACM Computing Classification System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828002940/http://www.acm.org/class/1998/overview.html |date=28. kolovoza 2008. }}. 1998. * [[IEEE Computer Society]] i [[Association for Computing Machinery]]. [http://www.computer.org/portal/cms_docs_ieeecs/ieeecs/education/cc2001/cc2001.pdf Computing Curricula 2001: Computer Science]. 15. prosinca 2001. * [[Peter J. Denning]]. ''[http://portal.acm.org/citation.cfm?id=1053309&coll=&dl=ACM&CFID=15151515&CFTOKEN=6184618 Is computer science science?]'', Communications of the ACM, travanj 2005. </div> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Computer science}} * [http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ Collection of Computer Science Bibliographies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607123538/http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ |date=7. lipnja 2011. }} * [http://se.ethz.ch/~meyer/gallery/ Photographs of computer scientists] (galerija [[Bertrand Meyer|Bertranda Meyera]]) * [http://www.lecturefox.com/computerscience/ Lecturefox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512152252/http://lecturefox.com/computerscience/ |date=12. svibnja 2008. }} Besplatna predavanja iz računarstva * [http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/index.html Uvod u informacijske znanosti - e-knjiga na hrvatskom jeziku] {{Tehnologija}} {{Grane matematike}} [[Kategorija:Primijenjene znanosti]] [[Kategorija:Računarstvo| ]] 1jrngkptrb3wvs56ybr1z2rqtioawve 0 1750 7624978 7269759 2026-10-27T12:09:34Z Croxyz 205325 /* Srpanj */ 7624978 wikitext text/x-wiki {{Godina|1929}} == Događaji == * [[6. siječnja]] – [[Kralj]] [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] je, kao izgovor iskoristivši [[Politička kriza|političku krizu]] izazvanu [[ubojstvo]]m [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], uveo u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini SHS]] osobnu diktaturu (tzv. [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]]). * [[11. veljače]] – Potpisan je prvi [[Lateranski sporazumi|Lateranski sporazum]] kojim je [[Vatikan]] uspostavljen kao nezavisna [[Suverenost|suverena]] [[enklava]] unutar [[Italija|Italije]] * [[20. travnja]] – [[Sofijska deklaracija]] * [[27. lipnja]] – U [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] premijerno izvedena opereta [[Ivo Tijardović|Ive Tijardovića]] ''[[Mala Floramye]]''.<ref>Perić, Ivo, ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja'', Dom i svijet, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-238-001-9}}, str. 163.</ref> * [[listopad]] – Počela je [[Velika gospodarska kriza]] koja je dovela do sloma svih razvijenih ekonomija == Rođenja == === Siječanj === * [[15. siječnja]] – [[Martin Luther King]], američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava († [[1968.]]) * [[31. siječnja]] – [[Jean Simmons]], britanska filmska glumica († [[2010.]]) === Veljača === * [[15. veljače]] – [[Graham Hill]], britanski vozač Formule 1 († [[1975.]]) === Ožujak === * [[8. ožujka]] – [[Hebe Camargo]], brazilska TV voditeljica i glumica († [[2012.]]) * [[13. ožujka]] – [[Boris Buzančić]], hrvatski glumac i političar, prvi gradonačelnik [[Zagreb]]a nakon osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] († [[2014.]]) * [[21. ožujka]] – [[Viktor Žmegač]], hrvatski književni teoretičar, kroatist, germanist, muzikolog, književnik i akademik († [[2022.]]) * [[23. ožujka]] – [[Roger Bannister]], britanski atletičar i neurolog († [[2018.]]) * [[25. ožujka]] – [[Joja Ricov]], hrvatski pjesnik († [[2017.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Milan Kundera]], češko-francuski književnik († [[2023.]]) * [[10. travnja]] – [[Max von Sydow]], švedski glumac († [[2020.]]) === Svibanj === * [[4. svibnja]] – [[Audrey Hepburn]], američka filmska i kazališna glumica († [[1993.]]) * [[8. svibnja]] – [[Miyoshi Umeki]], japanska glumica i pjevačica († [[2007.]]) * [[17. svibnja]] – [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i nogometni trener († [[1988.]]) * [[25. svibnja]] – [[Beverly Sills]], američka sopranistica († [[2007.]]) === Lipanj === * [[10. lipnja]] – [[Jerko Bezić]], hrvatski etnomuzikolog i akademik († [[2010.]]) * [[12. lipnja]] – [[Anne Frank]], autorica poznatog "''Dnevnika Anne Frank''" († [[1945.]]) * [[17. lipnja]] ** [[Tigran Petrosjan]], armenski šahist († [[1984.]]) **[[Tomislav Crnković]], hrvatski nogometaš († [[2009.]]) === Srpanj === * [[1. srpnja]]: ** [[Miroslav Slavko Mađer]], hrvatski književnik († [[2015.]]) ** [[Ödön Földessy]], [[mađarska|mađarski]] atletičar († [[2020.]]) * [[2. srpnja]] – [[Imelda Marcos]], filipinska političarka * [[14. srpnja]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska glumica, balerina, pedagoginja († [[2026.]]) * [[29. srpnja]] – [[Jean Baudrillard]], francuski filozof († [[2007.]]) === Kolovoz === * [[4. kolovoza]] – [[Zdenko Škrabalo]], hrv. akademik, ministar vanjskih poslova, svjetski poznati medicinski stručnjak († [[2014.]]) * [[4. kolovoza|4.]] ili [[24. kolovoza]] – [[Yasser Arafat]], palestinski političar († [[2004.]]) * [[11. kolovoza]] – [[Branko Bucalo]], hrvatski novinar i prevoditelj († [[2015.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Bill Evans]], američki jazz pijanist († [[1980.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Mario Bertok]], hrvatski šahist († [[2008.]]) * [[17. rujna]] – [[Hrvoje Babić]], hrvatski akademik († [[2015.]]) * [[21. rujna]] – [[Sándor Kocsis]], mađarski nogometaš i trener († [[1979.]]) * [[28. rujna]] – [[Lata Mangeshkar]], indijska pjevačica († [[2022.]]) === Listopad === * [[8. listopada]] – [[Didi]], brazilski nogometaš i trener († [[2001.]]) * [[16. listopada]] – [[Fernanda Montenegro]], brazilska glumica * [[24. listopada]] – [[Milivoj Slaviček]], hrvatski pisac († [[2012.]]) * [[31. listopada]] – [[Bud Spencer]], talijanski glumac († [[2016.]]) === Studeni === * [[9. studenog]] – [[Imre Kertész]], mađarski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2002. († [[2016.]]) * [[12. studenog]] – [[Michael Ende]], njemački književnik († [[1995.]]) * [[12. studenog]] – [[Grace Kelly|Grace Patricia Kelly]], američka glumica i monegaška princeza († [[1982.]]) * [[26. studenog]] – [[Slavko Avsenik]], slovenski skladatelj († [[2015.]]) === Prosinac === * [[13. prosinca]] – [[Christopher Plummer]], kanadski glumac († [[2021.]]) === Nepoznat datum rođenja === * [[Nevenka Košutić Brozović]], hrvatska povjesničarka književnosti († [[2013.]])<ref>http://www.osmrtnice.hr/nevenka-kosutic-brozovic (pristupljeno 6. listopada 2013.)</ref> == Smrti == === Siječanj – ožujak === * [[1. veljače]] – [[Rudolf Valdec]], hrvatski kipar (* [[1832.]]) === Travanj – lipanj === * [[4. travnja]] – [[Carl Benz]], njemački izumitelj (* [[1844.]]) === Srpanj – rujan === * [[15. srpnja]] – [[Hugo von Hofmannsthal]], austrijski književnik (* [[1847.]]) * [[22. srpnja]] – [[Dragutin Laksar]], hrvatski političar i šumarski stručnjak (* [[1853.]]) === Listopad – prosinac === * [[17. listopada]] – [[Vladimir Gortan]], hrvatski politički djelatnik (* [[1904.]]) * [[3. studenog]] – [[Svetozar Pisarević]], operni pjevač (* [[1885.]]) == Nobelova nagrada za 1929. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Louis Victor de Broglie]] * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Arthur Harden]] i [[Hans Karl August Simon von Euler-Chelpin]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Christiaan Eijkman]] i [[Frederick Gowland Hopkins]] * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Thomas Mann]] * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Frank Billings Kellogg]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1929 |commonscathr = 1929. }} gie4ylu0r4rozvs400lptts1pdyswl4 0 3160 7625195 7622497 2026-10-27T16:40:44Z Croxyz 205325 /* Listopad */ 7625195 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[24. rujna]] – [[Boris Sakač]], hrvatski informatičar (* [[1945.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) * [[11. listopada]] – [[Ivan Lončar – Žan]], hrvatski slikar (* [[1950.]]) * [[12. listopada]] – [[RJ Mitte]], američki glumac (* [[1992.]]) * [[21. listopada]] – [[Tom Skerritt]], američki glumac (* [[1933.]]) * [[26. listopada]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska filmska i kazališna glumica, pedagoginja, balerina i koreografkinja (* [[1929.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} lgwhiecfupd08r41sd5exw85eov10sg 7625214 7625195 2026-10-27T16:53:40Z Croxyz 205325 /* Listopad */ 7625214 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[24. rujna]] – [[Boris Sakač]], hrvatski informatičar (* [[1945.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) * [[11. listopada]] – [[Ivan Lončar – Žan]], hrvatski slikar (* [[1950.]]) * [[12. listopada]] – [[RJ Mitte]], američki glumac (* [[1992.]]) * [[15. listopada]] – [[Franz Xaver Ölzant]], austrijski kipar (* [[1934.]]) * [[21. listopada]] ** [[Boris Kolar]], hrvatski animator, režiser, scenarist, karikaturist, ilustrator i scenograf (* [[1933.]]) **[[Tom Skerritt]], američki glumac (* [[1933.]]) * [[22. listopada]] – [[Yasuo Fukuda]], japanski političar (* [[1936.]]) * [[22. listopada]] – [[Claude Cohen-Tannoudji]], francuski fizičar (* [[1933.]]) * [[23. listopada]] – [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik (* [[1942.]]) * [[25. listopada]] – [[Paolo Romeo]], talijanski kardinal (* [[1938.]]) * [[26. listopada]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska filmska i kazališna glumica, pedagoginja, balerina i koreografkinja (* [[1929.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} f7r4cbfjqx9gw1387t2shtta4s5aldo 7625336 7625214 2026-10-27T20:12:43Z ~2026-57512-99 376767 /* Listopad */ 7625336 wikitext text/x-wiki {{Godina|2026}} {{aktualno}} '''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]]. Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države. U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]]. [[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine. == Događaji == ===Siječanj=== * [[1. siječnja]] **[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].<ref> [https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].<ref>[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.</ref> ** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.<ref>[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.</ref> * [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].<ref>[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116195536/https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ |date=16. siječnja 2026. }} apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.</ref> * [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].<ref>[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.</ref> * [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}</ref> * [[6. siječnja]] **Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.</ref> **Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.<ref>{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}</ref> *[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje. *[[9. siječnja]] ** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].<ref>[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> ** [[Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.<ref>[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.</ref> * [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].<ref name=GSF>[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]</ref> * [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.</ref> ===Veljača=== * [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).<ref>[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.</ref> * [[21. veljače]] ** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.</ref> ** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]<ref>[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.</ref> * [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]<ref>{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}</ref> ===Ožujak=== ===Travanj=== * [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> * [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].<ref>{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}</ref> * [[8. travnja]] ** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od "uništenja civilizacije"|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}</ref> ** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.<ref>{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}</ref> * [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}</ref> * [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> * [[12. travnja]] **[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}</ref> **Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].<ref>{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}</ref> * [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.</ref> * [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.</ref> * [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.</ref> ===Svibanj=== * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.</ref> * [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.</ref> * [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].<ref>Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.</ref> ===Lipanj=== * Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}</ref> * [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].<ref>{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}</ref> * [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.<ref>HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u "Klub 200", suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.</ref> ===Srpanj=== * [[28. srpnja]] do [[16. kolovoza]] - [[Toplinski val u Hrvatskoj 2026.]] ===Kolovoz=== * [[8. kolovoza]] – [[Željeznička nesreća u Škrinjarima 2026.|Željeznička nesreća u Škrinjarima]]. * [[10. kolovoza]] – [[Ekocid u Gospiću 2020-ih|Politička rasprava i prosvjedi zbog ekocida u Gospiću]]. * [[12. kolovoza]] – Potpuna [[pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.|pomrčina Sunca]] iznad [[Island]]a i [[Španjolska|Španjolske]], vidljiva iz većine [[Europe]]. * [[13. kolovoza]] – [[Požar kod Omiša 2026.|Veliki požar kod Omiš]]a. ===Budući događaji=== ==Šport== {{glavni|Šport u 2026.}} * [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]] * [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]] * [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]] * [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]] * [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026. * [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]] * [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.]] * [[13. kolovoza|13.]] – [[23. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.]] * [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]] == Rođenja == * == Smrti == === Siječanj === * [[2. siječnja]] **[[Nikša Stančić]], hrvatski povjesničar (* [[1938.]]) **[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]]) *[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]]) * [[9. siječnja]] ** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]]) ** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]]) ** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]]) * [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]]) * [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]]) * [[19. siječnja]] ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]]) ** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]]) * [[22. siječnja]] ** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]]) ** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]]) * [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]]) * [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]]) === Veljača === * [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]]) * [[11. veljače]] ** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) ** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]]) * [[15. veljače]] ** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]]) ** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]]) * [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]], američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]]) * [[18. veljače]] ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]]) ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]]) * [[19. veljače]] ** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]]) ** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]]) * [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]]) * [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]]) * [[28. veljače]] **[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]]) **[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]]) === Ožujak === * [[4. ožujka]] ** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]]) ** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]]) * [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]]) * [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]]) * [[14. ožujka]] ** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]]) ** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]]) * [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]]) * [[17. ožujka]] ** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]]) ** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]]) * [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]]) * [[20. ožujka]] ** [[John Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]]) ** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]]) * [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]]) * [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]]) * [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]]) * [[26. ožujka]] – [[Drago Balvanović]], hrvatski prelat i misionar (* [[1936.]]) * [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]]) === Travanj === * [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]]) * [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]]) * [[6. travnja]] ** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]]) ** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]]) * [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]]) * [[8. travnja]] ** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]]) ** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener (* [[1959.]]) * [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]]) * [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]]) * [[17. travnja]] ** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.</ref> ** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]]) * [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]]) * [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]]) * [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]]) === Svibanj === * [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]]) * [[12. svibnja]] ** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]]) ** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]]) * [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]]) * [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]]) * [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]]) * [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]]) * [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]]) === Lipanj === * [[1. lipnja]] ** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]]) ** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]]) * [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]]) * [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]]) * [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]]) * [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]]) * [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]]) * [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]]) === Srpanj === * [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].) * [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]]) * [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].) * [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]]) * [[11. srpnja]] ** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]]) ** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]]) * [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]]) * [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]]) * [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]]) * [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]]) * [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]]) * [[21. srpnja]] **[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]]) **[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]]) * [[24. srpnja]] – [[Mohamed Kalilou Traoré]], malijski nogometaš (* [[1987.]]) * [[28. srpnja]] ** [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]]) ** [[Zlatko Žagmešter]], hrvatski rukometaš (* [[1943.]]) * [[31. srpnja]] – [[Franco Baresi]], talijanski nogometaš (* [[1960.]]) === Kolovoz === * [[1. kolovoza]] – [[Vincent Pastore]], američki glumac (* [[1946.]]) * [[3. kolovoza]] – [[Júlio Duarte Langa]], mozambički kardinal (* [[1927.]]) * [[4. kolovoza]] – [[Klaus Hänsch]], njemački političar (* [[1938.]]) * [[9. kolovoza]] – [[Don Nelson]], američki košarkaš (* [[1940.]]) * [[13. kolovoza]] – [[Yukio Shimomura]], japanski nogometaš i trener (* [[1932.]]) * [[15. kolovoza]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica (* [[1946.]]) * [[16. kolovoza]] – [[Hayden Panettiere]], američka glumica (* [[1989.]]) * [[17. kolovoza]] ** [[Frank Beard]], američki bubnjar (* [[1949.]]) ** [[Alex Fiorio]], talijanski reli-vozač (* [[1965.]]) * [[18. kolovoza]] – [[Vedrana Rudan]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]]) * [[23. kolovoza]] – [[Svein Mønnesland]], norveški slavist (* [[1943.]]) * [[25. kolovoza]] **[[Dolly Parton]], američka country pjevačica (* [[1946.]]) **[[Tim Curry]], engleski glumac i pjevač (* [[1946.]]) *[[27. kolovoza]] – [[Ratko Mladić]], srpski ratni zločinac (* [[1942.]]) * [[28. kolovoza]] – [[Harald V.]], norveški kralj (* [[1937.]]) * [[30. kolovoza]] – [[Slobodan Šnajder]], hrvatski pisac i publicist (* [[1948.]]) === Rujan === * [[2. rujna]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1960.]]) * [[8. rujna]] – [[Vlasta Maček]], hrvatska šahistica (* [[1952.]]) * [[12. rujna]] – [[George Chuvalo]], kanadski boksač (* [[1937.]]) * [[13. rujna]] – [[Nedjeljko Frančula]], hrvatski geodet i kartograf (* [[1937.]]) * [[15. rujna]] ** [[Flora Brovina]], kosovska pjesnikinja, pedijatrica i aktivistica za ženska prava (* [[1949.]]) ** [[Malkica Dugeč]], hrvatska književnica (* [[1936.]]) * [[24. rujna]] – [[Boris Sakač]], hrvatski informatičar (* [[1945.]]) * [[28. rujna]] – [[Andrea Zlatar Violić]], hrvatska teoretičarka književnosti (* [[1961.]]) === Listopad === * [[1. listopada]] – [[Biljana Plavšić]], bosanskohercegovačka političarka i ratna zločinka (* [[1930.]]) * [[6. listopada]] – [[Eva Marie Saint]], američka glumica (* [[1924.]]) * [[9. listopada]] – [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik (* [[1965.]]) * [[11. listopada]] – [[Ivan Lončar – Žan]], hrvatski slikar (* [[1950.]]) * [[12. listopada]] – [[RJ Mitte]], američki glumac (* [[1992.]]) * [[15. listopada]] – [[Franz Xaver Ölzant]], austrijski kipar (* [[1934.]]) * [[21. listopada]] ** [[Boris Kolar]], hrvatski animator, režiser, scenarist, karikaturist, ilustrator i scenograf (* [[1933.]]) **[[Tom Skerritt]], američki glumac (* [[1933.]]) * [[22. listopada]] ** [[Yasuo Fukuda]], japanski političar (* [[1936.]]) ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], francuski fizičar (* [[1933.]]) * [[23. listopada]] – [[Asim Kurjak]], hrvatski liječnik (* [[1942.]]) * [[25. listopada]] – [[Paolo Romeo]], talijanski kardinal (* [[1938.]]) * [[26. listopada]] – [[Sonja Kastl]], hrvatska filmska i kazališna glumica, pedagoginja, balerina i koreografkinja (* [[1929.]]) == Obljetnice i godišnjice == * 1050. godišnjica smrti [[Jelena Slavna|kraljice Jelene Slavne]]<ref name=JS1050>„Objavljen natječaj za literarne i znanstvene radove o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru”. ''Glas Koncila'', br. 2723 (30. kolovoza 2026.), god. LXV., str. 29</ref> * 950. godišnjica krunidbe [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]]<ref name=JS1050/> * Osamstogodišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])<ref name=GSF/> * Petstogodišnjica: ** prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> ** [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]] ** rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]] ** smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] * Četiristogodišnjica: ** rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]] ** smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]] ** smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]] * 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] * Dvjestogodišnjica: ** [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]] ** rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]] * 150. godišnjica: ** rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] ** rođenja [[Milan Begović|Milana Begovića]] * Stogodišnjica: ** rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]] ** rođenja [[Marilyn Monroe]] * Pedesetgodišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]] * 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja) == Izvori == {{izvori}} e2ne6zhz93om57llnv34pyq0nakfqfl 0 6406 7625038 7617013 2026-10-27T12:55:59Z ~2026-57339-56 376726 dodao sam njegov nadimak 7625038 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Dragutin Tadijanović | boja = #F3F781 | slika = Dragutin Tadijanovic 010.jpg | veličina = | opis slike = Tadijanović na ''[[Interliber]]u'' 2005. | puno ime = Karlo Tadijanović (krsno ime) | pseudonim = ''Margan Tadeon'' (do [[1930.]]) | rođenje = [[4. studenog]]a [[1905.]] | smrt = [[27. lipnja]] [[2007.]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1931.]] – [[2005.]] | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = [[modernizam]] i [[postmodernizam]] | supruga = Jela Tadijanović rođ. Ljevaković | suprug = | djeca = | djela = ''Pepeo srca'', ''Dani djetinjstva'', ''Tuga zemlje'', ''Pjesme'', ''Blagdan žetve'', ''Srebrne svirale'', ''Prsten'', ''Kruh svagdanji'', ''More u meni'', ''Dom tajnovitosti'', ''Čarolije'' | nagrade = [[Datoteka:Vn_manji.jpg|20px]][[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo ([[1968.]])<br><br>[[Datoteka:Order_Republic_Golden_wreath_RIB.png|60px]][[Orden Republike]] sa zlatnim vijencem ([[1987.]])<br><br>[[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|60px]][[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] ([[1995.]])<br><br>[[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića ([[1995.]])<br><br>počasni građanin Grada Zagreba | potpis = Dragutin Tadijanovic signature.png | web = http://www.dragutin-tadijanovic.com/ |fusnote = }} '''Dragutin Tadijanović zvani pero perica''' znan i po [[pseudonim]]u '''Margan Tadeon''' ([[Rastušje]], [[4. studenoga]] [[1905.]] – [[Zagreb]], [[27. lipnja]] [[2007.]]) bio je [[hrvatska književnost|hrvatski pjesnik]] i [[prevoditelj]], ravnatelj Instituta za književnost [[JAZU]]-a i predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika]]. Njegova poezija ubraja se među antologijska ostvarenja hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća te je doživjela mnoga izdanja i prijevode.<ref>Skupina autora. 2004. ''Neprolaznost prolaznosti''. Školska knjiga, Zagreb.</ref> ==Životopis== {{glavni|Dodatak:Dragutin Tadijanović (kronologija)}} ===Rani život, obrazovanje i zaposlenja=== [[Datoteka:Rodni dom Dragutina Tadijanovića.jpg|minijatura|250px|lijevo|Rodna kuća Dragutina Tadijanovića u selu [[Rastušje]].]] Dragutin Tadijanović rođen je [[4. studenoga]] [[1905.]] godine u Rastušju, kod Slavonskog Broda, kao najstarije od šestero djece zemljoradnika Emerika (Mirka) Tadijanovića i Magdalene (Mande) rođ. Kegljen. Pohađao je Nižu pučku školu u susjednom selu [[Podvinje|Podvinju]] ([[1912.]] – [[1916.]]) i u Slavonskom Brodu peti razred i prvo polugodište šestog razreda Više pučke škole ([[1916.]] – [[1918.]]), a [[1918.]] godine iz šestoga razreda Više pučke škole prešao je u drugi razred Realne gimnazije. Od jeseni [[1920.]] godine, stanujući u brodskom samostanu, kao učenik petog razreda gimnazije, piše pjesme, napisavši devet pjesama. U Zagrebu je na [[Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu|Gospodarsko-šumarskom fakultetu]] upisao studij šumarstva ([[1925.]]), ali je kasnije prešao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] (povijest južnoslavenske književnosti i filozofija, [[1928.]]). Diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izdana mu je [[1937.]] godine. Radio je kao urednik službenog lista ''[[Narodne novine]]'' ([[1935.]] – [[1940.]]), te kao prosvjetni viši [[pristav]] u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] i honorarni nastavnik na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] ([[1939.]] – [[1945.]]). Bio je urednik edicije ''Djela hrvatskih pisaca'' [[Zora (izdavačka kuća)|Izdavačkog poduzeća Zora]] i ''Hrvatski pjesnici'' u [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="gugsb.hr">[https://www.gugsb.hr/2018/06/27/dragutin-tadijanovic-27-06-2007-27-06-2018/ Dragutin Tadijanović (27.06.2007. – 27. 06. 2018.)], gugsb.hr, 27. lipnja 2018., pristupljeno 30. rujna 2021.</ref> Također bio je ravnatelj Instituta za književnost [[JAZU]]-a (do umirovljenja [[1973.]]). Radio je i u [[Društvo hrvatskih književnika|Društvu književnika Hrvatske]], kojega je bio i predsjednik ([[1964.]] – [[1965.]]). ===Književni rad=== [[Datoteka:Radni stol Dragutina Tadijanovića.jpg|minijatura|desno|250px|Radni stol Dragutina Tadijanovića na kojemu je napisao svoja prva djela.]] Prvu pjesmu "Tužna jesen" objavio je u đačkoj ''Omladini'' [[1922.]] godine pod pseudonimom ''Margan Tadeon'', a pod svojim imenom počinje objavljivati [[1930.]] godine u ''[[Književnik (časopis)|Književniku]]'' ("Pjesma mom srcu") i ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' ("Jednostavne pjesme o ljiljanima"), te u zajedničkoj zbirki ''Lirika šestorice'' (jedanaest pjesama). Objavio je oko 500 pjesama u dvadesetak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja vlastitih izabranih i sabranih djela. Pojavivši se u književnosti u doba još živih odjeka [[Moderna|moderne]], [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] i najave tzv. socijalne književnosti, umjesto priklanjanja bilo kojoj struji, Tadijanović se jednostavnim i depateriziranim govorom opredijelio za intimne i zavičajne teme. Uvažavajući životne činjenice u njihovoj goloj pojavnosti, on se nesvjesno (na izričajnom i slikovnom, ali ne i na semantičkom planu) približio [[Naiva|naivi]] i "vjeri umjetnika u mogućnost stvaranja ravnoteže sa svijetom".<ref name="Milanja">Milanja</ref> Iako u sedamdesetogodišnjem pjesnikovanju nema bitnih promjena, odnosno unutarpoetičkih radikalnih lomova u pogledu motivsko-tematskog izbora, statusa [[Lirika|lirskog]] subjekta ili izražajnoga repertoara, pa niti velikih oscilacija u recepciji, kritika je sklona razmjerno opsežan i ujednačen Tadijanovićev opus razmatrati u nekoliko karakterističnih faza. U prvoj (1920. – 35.) mladi pjesnik napustivši zavičaj te prešavši u [[Zagreb]], ostaje [[mit]]ski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastušja. U pjesmama "Visoka žuta žita", "Lelija", "Žene pod orahom", "Dugo u noć, u zimsku bijelu noć", "Daleko su od mene oranice", "Htio bih pokidati žice", "Sunce nad oranicama", "Da sam ja učiteljica", "Moja baka blagosilje žito" i inima on nudi ''"autentičnost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti"''.<ref name="Milanja"/> Gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osamljenosti i otuđenosti. Čežnja za izgubljenim svijetom rezultirala je njegovom idealnom rekonstrukcijom koju karakterizira jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao ključna tema. Uvjeren u podudarnost svijeta i govora, mladi Tadijanović jednako je uvjeren u mogućnost izravnog prenošenja vanjskog svijeta u pjesmu, pa sve do "Večeri nad gradom" (1936.) on računa na jasni i izrecivi predmetni svijet. Prijelaz u novo razdoblje u znaku je sve očitijeg suprotstavljanja [[Urbano područje|urbanoga]] i ruralnoga, [[Europa|europskoga]] i zavičajnoga, prošlosti i budućnosti, tj. traženja novih uporišta umjesto dotadašnje sentimentalne privrženosti zavičajnom krajoliku i njegovoj pomalo naivnoj [[Romantizam|romantičarskoj]] slici. Gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života, čime se pjesnik dotiče ne samo egzistencijalističke, već i [[Ontologija|ontološke]] strane čovjekova života. Rodno Rastušje prerasta u idealiziranu i nedostižnu sliku arkadijski priprosta i sretna svijeta, a autor intimističke kronike svoje novo utočište pronalazi unutar stiliziranog poetskog teksta. Prekinuvši višegodišnju šutnju (1945. – 51.) "Elegijom o pjesniku koji nije dugo godina pjevao" (1953.), Tadijanovićeva lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija, lirski subjekt kritički distanciran, nerijetko ironičan i autoironičan, skeptičan i rezigniran, nenametljivo meditativan i [[Kontemplacija|kontemplativan]], ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu. Pozornost sa [[Slavonija|Slavonije]] i Rastušja, kao doskora središnjega poetskog objekta, sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadržajima ("Prsten", "Kad me više ne bude", "Na grobu George Trakla", "Ljudski vijek", "Želiš li napisati pjesmu", "Razgovor sa sjenom visoke planine", "Sjeni Julija Klovića"). Sa zbirkom ''Prijateljstvo riječi'' (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukoličkim karakterom svojeg pjesništva, a s ''Kruhom svagdanjim'' (1986.) sasvim prekida izravne veze s Rastušjem. No, vitalizam njegove prve faze, koji se očitovao kao svijest o neponovljivosti doživljaja, i dalje je aktivan. Iako zna da je sve rečeno, svjestan je neponovljivosti ljudskoga govora i činjenice kako su pjesme bitan sadržaj svijeta. Iskustvena im se podloga dvojako očituje u opjevavanju konkretnih detalja i u navođenju mjesta i vremena nastanka pjesme. Dok prvim postupkom njegova lirika postaje naglašeno [[Autobiografija|autobiografična]], a lirski svijet zatvoren svojom konkretnošću, drugim on pokazuje smisao za [[Filologija|filološko]] potvrđivanje svojih pjesama, odnosno za situiranje pjesama u stvarni kontekst čime se uklanja moguća metaforičnost i daje ''"jasan pečat pjesnikove nazočnosti"'' (A. Stamać). I najnovije mu pjesme čuvaju [[Ispovijed|ispovjedno]]-meditativni te povremeno rezignirajući ton, brojne literarne aluzije, citati, [[kolaž]]iranje i apostrofiranje upućuju na intertekstualne i metalinearne poticaje, dok tematiziranje vlastite pozicije pjesničkoga subjekta i konteksta nastanka pjesme govori o izrazitoj poetskoj samosvijesti ("More u meni", "Oblak", "Ljudsko govorenje", "Što li je s mojom pjesmom u Kini", "Spomen na moga pobracima Josipa Berkovića 1905-1944", "Na stolu kruh", "Sve već rečeno", "Grozd", "U sjeni mrke krošnje", "Očenaš Lema Kamena", "U smrt Antuna Šoljana", "Pjesanca svetome Vlahi u Dubrovniku"). Iako katkad zna prihvatiti izazove ne samo novih tema već i oblika ("gluhi soneti", [[haiku]]), Tadijanović je u osnovi ostao vjeran svojim polazištima. Nastavljajući se na tradiciju slobodnoga stiha od [[Janko Polić Kamov|Kamova]] do [[Miroslav Krleža|Krleže]] i [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimića]], on je artificijelnu prozodiju tonskoga stiha, preusmjerio prema govornom tipu stiha ostavši autentični pjesnik prodora svakodnevnog govora. Naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva, pa je – uza sklonost prema sintaktičkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku, a naročito završetku stiha – Tadijanovićev stih poprimio izrazito individualne značajke. I vokabular mu je jednostavan i biran, stil [[anegdota]]lan i lapidaran, formiran pod utjecajem [[Biblija|Biblije]], narodne pjesme te Šimića, [[Giacomo Leopardi|Leopardija]] i [[Friedrich Hölderlin|Hölderlina]]. Sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo upravo gubilo. Zadržavši otvoren odnos prema svakidašnjim egzistencijalnim pitanjima, često banalnim iskustvima i situacijama, ovaj lirski ''"kralj Mida, koji pretvara u poeziju, sve što dotakne"'' (Z. Mrkonjić) meditativnu dubinu postiže ''"isključivo intenzitetom afektivnog odnosa prema svijetu"'' (T. Maroević). Nazvan ''"živim klasikom hrvatskog pjesništva"'' (Z. Zima), i ''"pjesnikom-institucijom"'' (T. Maroević), Tadijanović se nametnuo kao norma i kao standard s naročitim utjecajem na [[Krugovaši|krugovašku]] pjesničku generaciju. O popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči i stalno zanimanje stručne i najšire čitalačke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na dvadesetak jezika. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. ==Djela (izbor)== Napisao je velik broj djela, a osim ranije spomenutih, značajna su i: * ''Pepeo srca'' (1936.) * ''Dani djetinjstva'' (1937.) * ''Tuga zemlje'' (1942.) * ''Pjesme'' (1951.) * ''Blagdan žetve'' (1956.) * ''Gost u Vučedolu'' (1957.) * ''Srebrne svirale'' (1960.) * ''Prsten'' (1963.) * ''Večer nad gradom'' (1966.) * ''Pjesme i proza'' (1969.) * ''Poezija'' (1973.) * ''Vezan za zemlju'' (1974.) * ''Sabrane pjesme'' (1975.) * ''San'' (1976.) * ''Prijateljstvo riječi'' (1981.) * ''Svjetiljka ljubavi'' (1984.) * ''Moje djetinjstvo'' (1985.) * ''Kruh svagdanji'' (1987.) * ''More u meni'' (1987.) * ''Dom tajnovitosti'' (1993.) * ''Čarolije'' (1994.) * ''Sabrana djela I.-V.'', Zagreb, 1988., (2. izdanje, 1995.) * ''Devedeset i devet pjesama i još jedna'', Zagreb, 2004. * ''Neprolaznost prolaznosti'', Zagreb, 2004. * ''Srebrne svirale'', Zagreb, 2004. * ''Sabrane pjesme 1920. – 2005.'', Zagreb, 2005. * ''Sabrana pisma 1922. – 2005.'', Zagreb, 2005. * ''Ostani, ostani uza me'', prepjevi strane poezije, Zagreb, 2005. ==Prevoditeljski i urednički rad== Prevodio je Nezvala (''Akrobat''), [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]], Hoelderlina, [[Novalis]]a, [[Heinrich Heine|Heinea]] i druge, a uredio je velik broj izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca ([[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčević]], [[Antun Gustav Matoš|Matoš]], [[Vladimir Vidrić|Vidrić]], [[Janko Polić Kamov|Polić Kamov]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[Ivan Goran Kovačić]] i drugi). ==Zanimljivosti== * Pjesma ''Golubinja krila'' objavljena mu je u ''Književniku'', pod pseudonimom Tadeon ([[1928.]]). * "Jutarnja zvijezda pozlaćen orah" prva je njegova pjesma prevedena na [[češki jezik]] (Otto F. Babler). * Druga zbirka pjesama, ''Sunce nad oranicama'', koju je objavio u vlastitoj nakladi [[1933.]] godine, bila je [[cenzura|zabranjena]]. * Knjigu njegovih pjesama ''Kanto al mia koro'' preveo je na [[esperanto]] i izdao [[Josip Velebit]]. * Uredio je (s [[Dobriša Cesarić|Dobrišom Cesarićem]] i [[Šime Vučetić|Šimom Vučetićem]]) pregled mlade hrvatske lirike ''Četrdesetorica''. * Sastavio je katalog za izložbu Sandor Petofi i izložbu ''A. G. Matoš'', a sam je napisao ''Intimnu izložbu crteža iz Raba''. * U Katalogu spomen-knjige izložbe ''Pola vijeka hrvatske umjetnosti'' napisao je životopise ''Slikari i grafičari'', ''Kipari'', ''Arhitekti''. * Predložen je tri puta za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] (1996., 1997., 2005.) Po njemu se od 2008. godine naziva nagrada koju za pjesnički životni opus posmrtno dodjeljuje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]. Njezini su dobitnici redom: Drago Štambuk, Luko Paljetak, Anka Petričević, Nikica Petrak, Miroslav Slavko Mađer, Ernest Fišer, Borben Vladović, Goran Gatalica, Dražen Katunarić, Stanko Krnjić i Tonći Vlaho Lazibat.<ref>{{Citiranje weba |prezime=Kusić |ime=Zvonko |godina=2018 |naslov=Glasnik HAZU |url=https://www.info.hazu.hr/wp-content/uploads/2021/02/Glasnik-Broj-8-9.pdf |url-status=live |access-date=19. kolovoza 2021. |website=[[HAZU]] |series=V. |page=28 |language=hr |format=PDF |publication-place=Zagreb |issn=1849-6091 |edition=8-9}}</ref> ==Nagrade, odličja i priznanja (izbor)== Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su: * Orden rada sa zlatnim vijencem * Zmajeva nagrada [[Matica srpska|Matice srpske]] u Novom Sadu za knjigu ''Prsten'' (1964.) * Povelja Pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] kao znak priznanja za toplu ljubav prema zavičaju (1965.) u Slavonskom Brodu * brončana medalja kipara Željka Janeša (1966.) * [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]], za životno djelo (1968.) * plaketa „Marko Marulić“ (1972.) u [[Žminj]]u * Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (1976.) u [[Pariz]]u * Plaketa grada Zagreba * [[nagrada "Tin Ujević"]] 1987. godine, za zbirku pjesama ''Kruh svagdanji'' * [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]], 1995. * [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića, 1995. * Plaketa "[[Dobrojutro, more]]" 2000. godine, za trajan doprinos hrv. književnosti * ''poeta oliveatus'' na manifestaciji ''[[Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani]]'' 2001. godine u Selcima na otoku Braču. Posvećeni su mu Spomen dom i galerija umjetnina u [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]].<ref>[http://www.dragutin-tadijanovic.com/ Dragutin Tadijanović, život i djelo], Spomen dom Dragutina Tadijanovića Galerije umjetnina [[Slavonski Brod|Grada Slavonskog Broda]]</ref> ==Izvori== ===Bilješke=== {{izvori}} ===Literatura=== * [[Cvjetko Milanja|Milanja, Cvjetko]]. 1976. ''Struktura i vizija Tadijanovićeve poezije'', Osijek. * ''Dragutin Tadijanović'', Zbornik radova o pjesniku, Zagreb, 1980. * ''Zbornik o Dragutinu Tadijanoviću'', Zagreb, 1991. * [[Vlatko Pavletić|Pavletić, Vlatko]]. 1991. ''Poetizacija životnih običnosti'', Zagreb. * [[Pavao Pavličić|Pavličić, Pavao]]. 1998. „Svibanj na konju”, ''[[Republika (časopis)|Republika]]'', br. 3-4 (1998.), Zagreb. * ''Lirika šestorice: Olinko Delorko, Ivo Frol, Vladimir Kovačić, Marijan Matijašević, Branko Perović, Dragutin Tadijanović'', Merkantile, Zagreb, 1931. * [https://enciklopedija.hr/clanak/60160 Tadijanović, Dragutin] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ==Vanjske poveznice== {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10182%5D%5B25873%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.ezgeta.com/tadijanovic.html Odabrane pjesme Dragutina Tadijanovića] * [https://www.youtube.com/watch?v=5dDGfZQ1_vg&t=847s Srdačno vaši: Dragutin Tadijanović, 1. dio] * [https://www.youtube.com/watch?v=s6D4gaaQhd8 Srdačno vaši: Dragutin Tadijanović, 2. dio] * V.B. [https://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-75/pdf/kronologija-zivota-i-rada-dragutina-tadijanovica-s-odabranom-bibliografijom.pdf ''Ljetopis Dragutina Tadijanovića''], matica.hr <div class="Boxmerge">{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Hrvatska književnost}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Tadijanović, Dragutin}} [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] gpn8fwb1l2bdoue3ew77dmqqdqw6m7j 7625063 7625038 2026-10-27T13:58:22Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57339-56|~2026-57339-56]] ([[User talk:~2026-57339-56|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-54364-76|~2026-54364-76]] 7617013 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Dragutin Tadijanović | boja = #F3F781 | slika = Dragutin Tadijanovic 010.jpg | veličina = | opis slike = Tadijanović na ''[[Interliber]]u'' 2005. | puno ime = Karlo Tadijanović (krsno ime) | pseudonim = ''Margan Tadeon'' (do [[1930.]]) | rođenje = [[4. studenog]]a [[1905.]] | smrt = [[27. lipnja]] [[2007.]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1931.]] – [[2005.]] | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = [[modernizam]] i [[postmodernizam]] | supruga = Jela Tadijanović rođ. Ljevaković | suprug = | djeca = | djela = ''Pepeo srca'', ''Dani djetinjstva'', ''Tuga zemlje'', ''Pjesme'', ''Blagdan žetve'', ''Srebrne svirale'', ''Prsten'', ''Kruh svagdanji'', ''More u meni'', ''Dom tajnovitosti'', ''Čarolije'' | nagrade = [[Datoteka:Vn_manji.jpg|20px]][[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo ([[1968.]])<br><br>[[Datoteka:Order_Republic_Golden_wreath_RIB.png|60px]][[Orden Republike]] sa zlatnim vijencem ([[1987.]])<br><br>[[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|60px]][[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] ([[1995.]])<br><br>[[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića ([[1995.]])<br><br>počasni građanin Grada Zagreba | potpis = Dragutin Tadijanovic signature.png | web = http://www.dragutin-tadijanovic.com/ |fusnote = }} '''Dragutin Tadijanović''', znan i po [[pseudonim]]u '''Margan Tadeon''' ([[Rastušje]], [[4. studenoga]] [[1905.]] – [[Zagreb]], [[27. lipnja]] [[2007.]]) bio je [[hrvatska književnost|hrvatski pjesnik]] i [[prevoditelj]], ravnatelj Instituta za književnost [[JAZU]]-a i predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika]]. Njegova poezija ubraja se među antologijska ostvarenja hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća te je doživjela mnoga izdanja i prijevode.<ref>Skupina autora. 2004. ''Neprolaznost prolaznosti''. Školska knjiga, Zagreb.</ref> ==Životopis== {{glavni|Dodatak:Dragutin Tadijanović (kronologija)}} ===Rani život, obrazovanje i zaposlenja=== [[Datoteka:Rodni dom Dragutina Tadijanovića.jpg|minijatura|250px|lijevo|Rodna kuća Dragutina Tadijanovića u selu [[Rastušje]].]] Dragutin Tadijanović rođen je [[4. studenoga]] [[1905.]] godine u Rastušju, kod Slavonskog Broda, kao najstarije od šestero djece zemljoradnika Emerika (Mirka) Tadijanovića i Magdalene (Mande) rođ. Kegljen. Pohađao je Nižu pučku školu u susjednom selu [[Podvinje|Podvinju]] ([[1912.]] – [[1916.]]) i u Slavonskom Brodu peti razred i prvo polugodište šestog razreda Više pučke škole ([[1916.]] – [[1918.]]), a [[1918.]] godine iz šestoga razreda Više pučke škole prešao je u drugi razred Realne gimnazije. Od jeseni [[1920.]] godine, stanujući u brodskom samostanu, kao učenik petog razreda gimnazije, piše pjesme, napisavši devet pjesama. U Zagrebu je na [[Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu|Gospodarsko-šumarskom fakultetu]] upisao studij šumarstva ([[1925.]]), ali je kasnije prešao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] (povijest južnoslavenske književnosti i filozofija, [[1928.]]). Diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izdana mu je [[1937.]] godine. Radio je kao urednik službenog lista ''[[Narodne novine]]'' ([[1935.]] – [[1940.]]), te kao prosvjetni viši [[pristav]] u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] i honorarni nastavnik na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] ([[1939.]] – [[1945.]]). Bio je urednik edicije ''Djela hrvatskih pisaca'' [[Zora (izdavačka kuća)|Izdavačkog poduzeća Zora]] i ''Hrvatski pjesnici'' u [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="gugsb.hr">[https://www.gugsb.hr/2018/06/27/dragutin-tadijanovic-27-06-2007-27-06-2018/ Dragutin Tadijanović (27.06.2007. – 27. 06. 2018.)], gugsb.hr, 27. lipnja 2018., pristupljeno 30. rujna 2021.</ref> Također bio je ravnatelj Instituta za književnost [[JAZU]]-a (do umirovljenja [[1973.]]). Radio je i u [[Društvo hrvatskih književnika|Društvu književnika Hrvatske]], kojega je bio i predsjednik ([[1964.]] – [[1965.]]). ===Književni rad=== [[Datoteka:Radni stol Dragutina Tadijanovića.jpg|minijatura|desno|250px|Radni stol Dragutina Tadijanovića na kojemu je napisao svoja prva djela.]] Prvu pjesmu "Tužna jesen" objavio je u đačkoj ''Omladini'' [[1922.]] godine pod pseudonimom ''Margan Tadeon'', a pod svojim imenom počinje objavljivati [[1930.]] godine u ''[[Književnik (časopis)|Književniku]]'' ("Pjesma mom srcu") i ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' ("Jednostavne pjesme o ljiljanima"), te u zajedničkoj zbirki ''Lirika šestorice'' (jedanaest pjesama). Objavio je oko 500 pjesama u dvadesetak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja vlastitih izabranih i sabranih djela. Pojavivši se u književnosti u doba još živih odjeka [[Moderna|moderne]], [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] i najave tzv. socijalne književnosti, umjesto priklanjanja bilo kojoj struji, Tadijanović se jednostavnim i depateriziranim govorom opredijelio za intimne i zavičajne teme. Uvažavajući životne činjenice u njihovoj goloj pojavnosti, on se nesvjesno (na izričajnom i slikovnom, ali ne i na semantičkom planu) približio [[Naiva|naivi]] i "vjeri umjetnika u mogućnost stvaranja ravnoteže sa svijetom".<ref name="Milanja">Milanja</ref> Iako u sedamdesetogodišnjem pjesnikovanju nema bitnih promjena, odnosno unutarpoetičkih radikalnih lomova u pogledu motivsko-tematskog izbora, statusa [[Lirika|lirskog]] subjekta ili izražajnoga repertoara, pa niti velikih oscilacija u recepciji, kritika je sklona razmjerno opsežan i ujednačen Tadijanovićev opus razmatrati u nekoliko karakterističnih faza. U prvoj (1920. – 35.) mladi pjesnik napustivši zavičaj te prešavši u [[Zagreb]], ostaje [[mit]]ski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastušja. U pjesmama "Visoka žuta žita", "Lelija", "Žene pod orahom", "Dugo u noć, u zimsku bijelu noć", "Daleko su od mene oranice", "Htio bih pokidati žice", "Sunce nad oranicama", "Da sam ja učiteljica", "Moja baka blagosilje žito" i inima on nudi ''"autentičnost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti"''.<ref name="Milanja"/> Gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osamljenosti i otuđenosti. Čežnja za izgubljenim svijetom rezultirala je njegovom idealnom rekonstrukcijom koju karakterizira jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao ključna tema. Uvjeren u podudarnost svijeta i govora, mladi Tadijanović jednako je uvjeren u mogućnost izravnog prenošenja vanjskog svijeta u pjesmu, pa sve do "Večeri nad gradom" (1936.) on računa na jasni i izrecivi predmetni svijet. Prijelaz u novo razdoblje u znaku je sve očitijeg suprotstavljanja [[Urbano područje|urbanoga]] i ruralnoga, [[Europa|europskoga]] i zavičajnoga, prošlosti i budućnosti, tj. traženja novih uporišta umjesto dotadašnje sentimentalne privrženosti zavičajnom krajoliku i njegovoj pomalo naivnoj [[Romantizam|romantičarskoj]] slici. Gubitak veza sa zavičajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života, čime se pjesnik dotiče ne samo egzistencijalističke, već i [[Ontologija|ontološke]] strane čovjekova života. Rodno Rastušje prerasta u idealiziranu i nedostižnu sliku arkadijski priprosta i sretna svijeta, a autor intimističke kronike svoje novo utočište pronalazi unutar stiliziranog poetskog teksta. Prekinuvši višegodišnju šutnju (1945. – 51.) "Elegijom o pjesniku koji nije dugo godina pjevao" (1953.), Tadijanovićeva lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija, lirski subjekt kritički distanciran, nerijetko ironičan i autoironičan, skeptičan i rezigniran, nenametljivo meditativan i [[Kontemplacija|kontemplativan]], ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu. Pozornost sa [[Slavonija|Slavonije]] i Rastušja, kao doskora središnjega poetskog objekta, sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadržajima ("Prsten", "Kad me više ne bude", "Na grobu George Trakla", "Ljudski vijek", "Želiš li napisati pjesmu", "Razgovor sa sjenom visoke planine", "Sjeni Julija Klovića"). Sa zbirkom ''Prijateljstvo riječi'' (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukoličkim karakterom svojeg pjesništva, a s ''Kruhom svagdanjim'' (1986.) sasvim prekida izravne veze s Rastušjem. No, vitalizam njegove prve faze, koji se očitovao kao svijest o neponovljivosti doživljaja, i dalje je aktivan. Iako zna da je sve rečeno, svjestan je neponovljivosti ljudskoga govora i činjenice kako su pjesme bitan sadržaj svijeta. Iskustvena im se podloga dvojako očituje u opjevavanju konkretnih detalja i u navođenju mjesta i vremena nastanka pjesme. Dok prvim postupkom njegova lirika postaje naglašeno [[Autobiografija|autobiografična]], a lirski svijet zatvoren svojom konkretnošću, drugim on pokazuje smisao za [[Filologija|filološko]] potvrđivanje svojih pjesama, odnosno za situiranje pjesama u stvarni kontekst čime se uklanja moguća metaforičnost i daje ''"jasan pečat pjesnikove nazočnosti"'' (A. Stamać). I najnovije mu pjesme čuvaju [[Ispovijed|ispovjedno]]-meditativni te povremeno rezignirajući ton, brojne literarne aluzije, citati, [[kolaž]]iranje i apostrofiranje upućuju na intertekstualne i metalinearne poticaje, dok tematiziranje vlastite pozicije pjesničkoga subjekta i konteksta nastanka pjesme govori o izrazitoj poetskoj samosvijesti ("More u meni", "Oblak", "Ljudsko govorenje", "Što li je s mojom pjesmom u Kini", "Spomen na moga pobracima Josipa Berkovića 1905-1944", "Na stolu kruh", "Sve već rečeno", "Grozd", "U sjeni mrke krošnje", "Očenaš Lema Kamena", "U smrt Antuna Šoljana", "Pjesanca svetome Vlahi u Dubrovniku"). Iako katkad zna prihvatiti izazove ne samo novih tema već i oblika ("gluhi soneti", [[haiku]]), Tadijanović je u osnovi ostao vjeran svojim polazištima. Nastavljajući se na tradiciju slobodnoga stiha od [[Janko Polić Kamov|Kamova]] do [[Miroslav Krleža|Krleže]] i [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimića]], on je artificijelnu prozodiju tonskoga stiha, preusmjerio prema govornom tipu stiha ostavši autentični pjesnik prodora svakodnevnog govora. Naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva, pa je – uza sklonost prema sintaktičkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku, a naročito završetku stiha – Tadijanovićev stih poprimio izrazito individualne značajke. I vokabular mu je jednostavan i biran, stil [[anegdota]]lan i lapidaran, formiran pod utjecajem [[Biblija|Biblije]], narodne pjesme te Šimića, [[Giacomo Leopardi|Leopardija]] i [[Friedrich Hölderlin|Hölderlina]]. Sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo upravo gubilo. Zadržavši otvoren odnos prema svakidašnjim egzistencijalnim pitanjima, često banalnim iskustvima i situacijama, ovaj lirski ''"kralj Mida, koji pretvara u poeziju, sve što dotakne"'' (Z. Mrkonjić) meditativnu dubinu postiže ''"isključivo intenzitetom afektivnog odnosa prema svijetu"'' (T. Maroević). Nazvan ''"živim klasikom hrvatskog pjesništva"'' (Z. Zima), i ''"pjesnikom-institucijom"'' (T. Maroević), Tadijanović se nametnuo kao norma i kao standard s naročitim utjecajem na [[Krugovaši|krugovašku]] pjesničku generaciju. O popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči i stalno zanimanje stručne i najšire čitalačke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na dvadesetak jezika. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. ==Djela (izbor)== Napisao je velik broj djela, a osim ranije spomenutih, značajna su i: * ''Pepeo srca'' (1936.) * ''Dani djetinjstva'' (1937.) * ''Tuga zemlje'' (1942.) * ''Pjesme'' (1951.) * ''Blagdan žetve'' (1956.) * ''Gost u Vučedolu'' (1957.) * ''Srebrne svirale'' (1960.) * ''Prsten'' (1963.) * ''Večer nad gradom'' (1966.) * ''Pjesme i proza'' (1969.) * ''Poezija'' (1973.) * ''Vezan za zemlju'' (1974.) * ''Sabrane pjesme'' (1975.) * ''San'' (1976.) * ''Prijateljstvo riječi'' (1981.) * ''Svjetiljka ljubavi'' (1984.) * ''Moje djetinjstvo'' (1985.) * ''Kruh svagdanji'' (1987.) * ''More u meni'' (1987.) * ''Dom tajnovitosti'' (1993.) * ''Čarolije'' (1994.) * ''Sabrana djela I.-V.'', Zagreb, 1988., (2. izdanje, 1995.) * ''Devedeset i devet pjesama i još jedna'', Zagreb, 2004. * ''Neprolaznost prolaznosti'', Zagreb, 2004. * ''Srebrne svirale'', Zagreb, 2004. * ''Sabrane pjesme 1920. – 2005.'', Zagreb, 2005. * ''Sabrana pisma 1922. – 2005.'', Zagreb, 2005. * ''Ostani, ostani uza me'', prepjevi strane poezije, Zagreb, 2005. ==Prevoditeljski i urednički rad== Prevodio je Nezvala (''Akrobat''), [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]], Hoelderlina, [[Novalis]]a, [[Heinrich Heine|Heinea]] i druge, a uredio je velik broj izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca ([[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčević]], [[Antun Gustav Matoš|Matoš]], [[Vladimir Vidrić|Vidrić]], [[Janko Polić Kamov|Polić Kamov]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[Ivan Goran Kovačić]] i drugi). ==Zanimljivosti== * Pjesma ''Golubinja krila'' objavljena mu je u ''Književniku'', pod pseudonimom Tadeon ([[1928.]]). * "Jutarnja zvijezda pozlaćen orah" prva je njegova pjesma prevedena na [[češki jezik]] (Otto F. Babler). * Druga zbirka pjesama, ''Sunce nad oranicama'', koju je objavio u vlastitoj nakladi [[1933.]] godine, bila je [[cenzura|zabranjena]]. * Knjigu njegovih pjesama ''Kanto al mia koro'' preveo je na [[esperanto]] i izdao [[Josip Velebit]]. * Uredio je (s [[Dobriša Cesarić|Dobrišom Cesarićem]] i [[Šime Vučetić|Šimom Vučetićem]]) pregled mlade hrvatske lirike ''Četrdesetorica''. * Sastavio je katalog za izložbu Sandor Petofi i izložbu ''A. G. Matoš'', a sam je napisao ''Intimnu izložbu crteža iz Raba''. * U Katalogu spomen-knjige izložbe ''Pola vijeka hrvatske umjetnosti'' napisao je životopise ''Slikari i grafičari'', ''Kipari'', ''Arhitekti''. * Predložen je tri puta za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] (1996., 1997., 2005.) Po njemu se od 2008. godine naziva nagrada koju za pjesnički životni opus posmrtno dodjeljuje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]. Njezini su dobitnici redom: Drago Štambuk, Luko Paljetak, Anka Petričević, Nikica Petrak, Miroslav Slavko Mađer, Ernest Fišer, Borben Vladović, Goran Gatalica, Dražen Katunarić, Stanko Krnjić i Tonći Vlaho Lazibat.<ref>{{Citiranje weba |prezime=Kusić |ime=Zvonko |godina=2018 |naslov=Glasnik HAZU |url=https://www.info.hazu.hr/wp-content/uploads/2021/02/Glasnik-Broj-8-9.pdf |url-status=live |access-date=19. kolovoza 2021. |website=[[HAZU]] |series=V. |page=28 |language=hr |format=PDF |publication-place=Zagreb |issn=1849-6091 |edition=8-9}}</ref> ==Nagrade, odličja i priznanja (izbor)== Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su: * Orden rada sa zlatnim vijencem * Zmajeva nagrada [[Matica srpska|Matice srpske]] u Novom Sadu za knjigu ''Prsten'' (1964.) * Povelja Pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] kao znak priznanja za toplu ljubav prema zavičaju (1965.) u Slavonskom Brodu * brončana medalja kipara Željka Janeša (1966.) * [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]], za životno djelo (1968.) * plaketa „Marko Marulić“ (1972.) u [[Žminj]]u * Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (1976.) u [[Pariz]]u * Plaketa grada Zagreba * [[nagrada "Tin Ujević"]] 1987. godine, za zbirku pjesama ''Kruh svagdanji'' * [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]], 1995. * [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića, 1995. * Plaketa "[[Dobrojutro, more]]" 2000. godine, za trajan doprinos hrv. književnosti * ''poeta oliveatus'' na manifestaciji ''[[Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani]]'' 2001. godine u Selcima na otoku Braču. Posvećeni su mu Spomen dom i galerija umjetnina u [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]].<ref>[http://www.dragutin-tadijanovic.com/ Dragutin Tadijanović, život i djelo], Spomen dom Dragutina Tadijanovića Galerije umjetnina [[Slavonski Brod|Grada Slavonskog Broda]]</ref> ==Izvori== ===Bilješke=== {{izvori}} ===Literatura=== * [[Cvjetko Milanja|Milanja, Cvjetko]]. 1976. ''Struktura i vizija Tadijanovićeve poezije'', Osijek. * ''Dragutin Tadijanović'', Zbornik radova o pjesniku, Zagreb, 1980. * ''Zbornik o Dragutinu Tadijanoviću'', Zagreb, 1991. * [[Vlatko Pavletić|Pavletić, Vlatko]]. 1991. ''Poetizacija životnih običnosti'', Zagreb. * [[Pavao Pavličić|Pavličić, Pavao]]. 1998. „Svibanj na konju”, ''[[Republika (časopis)|Republika]]'', br. 3-4 (1998.), Zagreb. * ''Lirika šestorice: Olinko Delorko, Ivo Frol, Vladimir Kovačić, Marijan Matijašević, Branko Perović, Dragutin Tadijanović'', Merkantile, Zagreb, 1931. * [https://enciklopedija.hr/clanak/60160 Tadijanović, Dragutin] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ==Vanjske poveznice== {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10182%5D%5B25873%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.ezgeta.com/tadijanovic.html Odabrane pjesme Dragutina Tadijanovića] * [https://www.youtube.com/watch?v=5dDGfZQ1_vg&t=847s Srdačno vaši: Dragutin Tadijanović, 1. dio] * [https://www.youtube.com/watch?v=s6D4gaaQhd8 Srdačno vaši: Dragutin Tadijanović, 2. dio] * V.B. [https://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-75/pdf/kronologija-zivota-i-rada-dragutina-tadijanovica-s-odabranom-bibliografijom.pdf ''Ljetopis Dragutina Tadijanovića''], matica.hr <div class="Boxmerge">{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Hrvatska književnost}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Tadijanović, Dragutin}} [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] g2v27u8ufe8mkjgg9amhxp9u0nopm4a 0 6820 7625370 7593713 2026-10-27T21:17:07Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625370 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Beograd | ime_genitiv = Beograda | izvorno_ime = Београд/Beograd | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Beograd collage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Znamenitosti Beograda | slika_zastava = Flag of Belgrade.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms Belgrade.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = 150px | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =49 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =28 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = [[Singidun]] | utemeljenje_datum = 279. g. pr. Krista | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Kelti]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Aleksandar Šapić]] | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 359,96 km² | površina_šira = 3.222,68 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 117 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 1.197.714<ref>{{cite book |title=Ethnicity - data by municipalities and cities |page=38 |date=2023 |publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|isbn=978-86-6161-228-2}}</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = 3.425 stanovnika/km² | stanovništvo_šire = 1.681.405<ref name="statgovrs">{{cite web |url=https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |title=First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings |website= stat.gov.rs |access-date=22 December 2022 |archive-date=21 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221221114326/https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |url-status=live }}</ref> | stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 11000 | pozivni_broj = +381 (0)11 | autooznaka = BG | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs] | bilješke = }} {{dz}} '''Beograd''' ([[srpski jezik|sr.]] [[ćirilica|ćir]]. Београд) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom [[Popis stanovništva u Srbiji 2022. godine|popisu stanovništva iz 2022.]] godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika. Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Osmansko Carstvo|Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a. Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].<ref name="#1">Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.</ref> Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci. == Povijest == {{glavni|Povijest Beograda}} === Prapovijest === {{glavni|Vinčanska kultura}} [[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|lijevo|190px|Vinčanska kultura]] Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.<ref>Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina</ref> Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]]. Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)</ref> [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intenzivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intenzivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima. === Stari vijek === {{glavni|Singidunum}} Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001241/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)</ref> primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta. === Srednji vijek === {{glavni|Opsada Beograda (1456.)}} Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine. Slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830003539/http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1241%3f |date=30. kolovoza 2019. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000. === Osmanlijsko Carstvo === {{glavni|Beogradski pašaluk|Opsada Beograda 1688.|Opsada Beograda|Opsada Beograda 1789.|Prvi srpski ustanak}} [[Slika:Dugovics.jpg|mini|lijevo|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]] [[Slika:Panorama_i_ratna_scena_zauzimanja_Beograda_1521._god.jpg|mini|Opsada i pad Beograda u bitci pod vodstvom Osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], 1521.]] Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.<ref>[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)</ref> Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike: [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]]. [[Datoteka:Belgrade_1684.jpg|minijatura|Beograd 1684.]] [[Datoteka:Budapest, Hungarian National Museum, unknown artist, Siege of Belgrad, 1717.jpg|minijatura|Opsada Beograda 1717.]] Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Habsburška Monarhija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004004140/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije. === Kraljevina Srbija === Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003805/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003621/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)</ref> === 20. stoljeće === {{glavni|Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|NATO-ovo bombardiranje SRJ|Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.}} [[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|minijatura|Demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu 27. ožujka 1941.]] [[Datoteka:Bombardovanje Beograda 62.jpg|minijatura|Bombardiranje Beograda 1941.]] Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina. Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000. [[Slika:Guardian of the city.jpg|mini|lijevo|320px|Beogradska utvrda, građena tijekom dugog razdoblja od 2. do 18. stoljeća, smještena na ušću dviju rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a.]] Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]<ref>[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)</ref> i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja. Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Pokop i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana. Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.<ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070619005413/http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html |date=19. lipnja 2007. }} (srpski jezik)</ref> [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. [[Datoteka:Park prijateljstva - panoramio.jpg|minijatura|Spomenik žrtvama bombardiranja Beograda 1999.]] Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005548/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život. == Zemljopis == [[Datoteka:Ушће Саве у Дунав поред десне обале Великог ратног острва и Калемегдана.jpg|minijatura|lijevo|Ušće Save u [[Dunav]] pored desne obale Velikog ratnog otoka i [[Kalemegdan]]a.]] [[Datoteka:Sunset at Gardos.jpg|minijatura|lijevo|[[Zemun]] u sumrak. U središtu Kula Gardoš.]] Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a. Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]], riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliki ratni otok]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara. === Klima === Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001057/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka. === Reljef === [[Slika:DJI_0387-12.jpg|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na Avali, Avalski toranj i panoramski pogled na grad Beograd.]] Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti. == Imena == [[Datoteka:Republic Square (27420599076).jpg|minijatura|Trg Republike. Lijevo: Narodni muzej Srbije – Centar: Spomenik knezu Mihajlu i Hotel Marriott – Desno: Narodno kazalište.]] [[Datoteka:Saborna Crkva nocu.jpg|minijatura|desno|Dorćol, srediste grada Beograda, panorama noću.]] [[Datoteka:DJI 0136-12.jpg|minijatura|desno|Panoramski pogled na [[Kalemegdan]] i kip Pobjednik, djelo hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].]] Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.<ref name="#1"/> Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd ([[Székesfehérvár]]) i Biograd na Dunavu (Beograd). {| class="wikitable" |- !Ime !! Objašnjenje |- |Singidun || ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g. pr. Krista |- |Singidunum || Romanizirano keltsko ime |- |Bjelgrad || Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom |- |Alba Graeca || latinski prijevod |- |Fejervar || mađarsko ime |- |Griechische Weissenburg || srednjovjekovno njemačko ime |- |Castelbiancho || talijansko ime |- |Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Veligradon || bizantsko ime |- |Veligrada || tursko ime |- |Dar Ul Džihad (Kuća rata) || 2. tursko ime |- |Belogrados poleos || grčko ime |- |} == Administrativna podjela == [[Datoteka:Novi Beograd test.jpg|mini|280px|[[Brutalizam|Brutalistička]] arhitektura [[Novi Beograd|Novog Beograda]].]] [[Datoteka:Belgrade municipalities.svg|mini|280px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]] Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina. :'''Gradske općine su:''' {{glavni|Beogradske općine}} * [[Čukarica]] * [[Novi Beograd]] * [[Palilula]] * [[Rakovica (Beograd)]] * [[Savski Venac]] * [[Stari Grad (Beograd)]] * [[Voždovac]] * [[Vračar (općina)]] * [[Zemun]] * [[Zvezdara]] :'''Prigradske su općine :''' * [[Barajevo]] * [[Grocka]] * [[Lazarevac]] * [[Mladenovac]] * [[Obrenovac]] * [[Sopot (općina)|Sopot]] * [[Surčin]] [[Slika:Hram Sv. Save u Beogradu 2023-01-07 DJI 0807-12.jpg|mini|desno|Vračar, [[Hram svetog Save|Katedralni hram Svetog Save]] i Narodna knjižnica.]] == Stanovništvo == === Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti === {{nedostaju izvori}} Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje. {{Demography 12col|510px|[[170.]]<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911062311/http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- |date=11. rujna 2012. }} (srpski jezik)</ref> |[[1284.]]|[[1426.]]<ref>[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150124013545/http://belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html |date=24. siječnja 2015. }} (engleski jezik)</ref> |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] |[[1965.]]<ref>[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626031900/http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm |date=26. lipnja 2018. }} (engleski jezik)</ref> |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}} [[Slika:Свјетлопис римокатоличке цркве Анте Падованског у Биограду.jpg|mini|desno|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]] Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni. === Nacionalni sastav === Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: [[Slika:Naris Crkva svetog Marka, Beograd (St. Mark's Church, Belgrade).jpg|mini|desno|Crkva Svetog Marka memorijalna crkva i počivalište cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]].]] [[Slika:Hotel Moskva and the fountain in Belgrade.jpg|mini|Hotel Moskva]] * '''Srbi''' – 1.417.187 (85,4 %) * '''Jugoslaveni''' – 22.161 (1,3 %) * '''Crnogorci''' – 21.190 (1,3 %) * '''Romi''' – 19.191 (1,2 %) Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.<ref>[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)</ref> === Vjerski sastav === Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: * '''Pravoslavci''' – 1.429.170 (86,1 %) * '''Muslimani''' – 20.366 (1,2 %) Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2200 [[Židovi|židova]]. === Hrvati u Beogradu === Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva. == Gospodarstvo == [[Slika:Belgrade_Waterfront_(Београд_на_води).jpg|mini|lijevo|Pogled na Beograd na vodi, 2024.]] Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije. Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40 % državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30 % ukupne radne snage u državi,<ref>[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006122226/http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 |date=6. listopada 2014. }} (srpski jezik)</ref> a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki. === Industrija === Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]] koje su izmeštene van Beograda, dok se tu nalaze vojni instituti. Beograd je regionalni centar i [[Informatička tehnologija|IT]] industrije te se očekuje da će od kraja 2023. ovaj sektor prihodovati 4 milijarde eura.<ref>{{Citiranje weba|last=Matić|first=Nada|date=2023-06-16|title=Izvoz IT usluga iz Srbije u 2023. veći 44 odsto nego prošle godine! Brnabić: Na kraju godine očekujemo 4 milijarde evra|url=https://www.blic.rs/biznis/tehnologija/evo-koje-su-projekcije-za-izvoz-it-usluga-iz-srbije-u-2023-godini/19dclsl|access-date=2023-12-29|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> === Financije === U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji. === Turizam === [[Datoteka:Botanička_bašta_Jevremovac,_Beograd_-_Japanski_vrt_07.jpg|mini|Botanička bašta Jevremovac, japanski vrt]] [[Datoteka:Skadarska.jpg|mini|Gradska boemska četvrt, [[Skadarlija]]]] Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.<ref>[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025051638/http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 |date=25. listopada 2012. }} (engleski jezik)</ref> Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].<ref>[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)</ref> == Mediji == Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji: '''''Radijske postaje:''''' [[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink '''''Televizijske postaje:''''' TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24) '''''Produkcijske kuće:''''' Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet, Produkcijska kuća Adrenalin '''''Domaće novinske agencije:''''' Tanjug, FoNet, Beta, Tiker == Promet == [[Slika:Belgrade Nikola Tesla Airport 1.jpg|mini|[[Zračna luka Nikola Tesla]]]] === Cestovni promet === [[Slika:AKMS 321 i Solaris Urbino 18 GSP Beograd.jpg|mini|Trolejbusi u Beogradu.]] [[Slika:SV 410 006 - SOKO - Novi Beograd - 03.jpg|mini|ICE vlak brenda Soko Srbijavoza, model Stadler Kiss, na pruzi željezničkog kolodvora [[Novi Beograd]].]] [[Slika:CAF GSP-1520.jpg|mini|[[Tramvajski prijevoz u Beogradu]]. Na slici kompozicija novog CAF tramvaja.]] Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)</ref> Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada. ==== Mostovi na rijeci Savi ==== * [[Brankov most]] (cestovni) * [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski) * [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni) * [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički) * [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni) * [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički) * [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni) ==== Mostovi na Dunavu ==== * [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice ) * [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine) ==== Važne petlje i prometna raskrižja ==== * [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75) * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada) * [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi) * nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75) === Željeznički promet === Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zürich]]). Trenutačno ne postoji željeznička poveznica između [[Zagreb]]a i Beograda. [[2023.]] godine otvoren je novi suvremeni željeznički kolodvor, poslije gotovo 40 godina izgradnje. U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja je počela [[2020.|2021.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=POSLE POLA VEKA OBEĆANJA: Postavljena građevinska tabla, sutra počinje izgradnja beogradskog metroa|url=https://www.novosti.rs/beograd/vesti/1057778/metro-gradjevinski-radovi-metro-beogradu|access-date=2023-12-30|website=NOVOSTI|language=sr}}</ref> Očekuje se da će u promet biti pušten krajem [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Marković|first=Milica|date=2019-06-08|title=(MAPA) METRO ISPOD SAVE, PRVA VOŽNJA 2025. Otkrivamo vam trase prve dve linije, ko će ga graditi i da li će važiti BUSPLUS|url=https://www.blic.rs/vesti/beograd/mapa-metro-ispod-save-prva-voznja-2025-otkrivamo-vam-trase-prve-dve-linije-ko-ce-ga/cqlp4fw|access-date=2023-12-30|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> [[Datoteka:Свјетлопис жељезничке станице Биоград центар5.jpg|mini|desno|[[Željeznički kolodvor Beograd Centar]].]] === Zračni promet === Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.<ref>[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126084451/http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0|date=26. siječnja 2016.}} (engleski jezik)</ref> Dolaskom francuskog investitora VINCI koji je preuzeo upravljanje zračnom lukom, postavljen je cilj od 15 milijuna putnika.<ref>{{Citiranje weba|title=VINCI Airports modernizuje i unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu|url=https://beg.aero/lat/node/493|url-status=live|access-date=30. prosinca 2023.|website=Belgrade Airport}}</ref> === Riječni promet === [[Slika:River Sava - panoramio.jpg|mini|Rijeka Sava u Beogradu.]] Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi. Glavno teretno pristanište je iz Beograda prebačeno u Pančevo.{{Nedostaje izvor}} === Gradski promet === Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa<ref>[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)</ref> te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga. === Povezani članci === * [[Autocesta E75]] * [[Željeznička pruga Beograd – Bar]] * [[Zračna luka Nikola Tesla]] * [[Tramvajski promet u Beogradu]] * [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]] [[Datoteka:Captain Miša's Mansion (13809297763).jpg|mini|[[Kapetan-Mišino zdanje]], zgrada Rektorata Sveučilišta u Beogradu]] == Obrazovanje i znanost == [[Slika:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|mini|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]] U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005743/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],<ref>[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212100619/http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.<ref>[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica. Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze: [[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|Beogradski sajam knjiga]] * [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]] * [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]<ref>[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)</ref> * [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]<ref>[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210111907/http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html |date=10. prosinca 2012. }} (srpski jezik)</ref> * [[Biološki institut Siniša Stanković]] * [[Geografski institut Jovan Cvijić]] * [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]] * [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]] * [[Institut za Fiziku u Zemunu]] * [[Institut Nikola Tesla]] * [[Institut Mihajlo Pupin]] Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji.<ref>[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)</ref> == Kultura == [[Slika:Palata nauke 216.jpg|mini|Interijer Palače nauke.]] [[Slika:Museum of contemporary art, Belgrade (Музеј савремене уметности Београд).jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti.]] === Događanja === Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),<ref>[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)</ref> [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924071921/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 |date=24. rujna 2014. }} (engleski jezik)</ref> Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.<ref>[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)</ref> [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u. === Muzeji, galerije i arhivi === [[Datoteka:Museum of Yugoslav History (13809198584).jpg|mini|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]] * [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] * [[Muzej SPC]] * [[Arhiv Jugoslavije]] * [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]] * [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]] * [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]] * [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]] * [[Kuća cvijeća]] * [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]] * [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Istorijski muzej Srbije|Povijesni muzej Srbije]] * [[Muzej afričke umjetnosti]] * [[Konak Knjeginje Ljubice]] * [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]] * [[Muzej grada Beograda]] * [[Muzej Tome Rosandića]] * [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]] * [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]] * [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]] * [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]] * [[Arhiv Narodne banke Srbije]] === Kazališta, opere i filharmonija === [[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Anniversary.jpg|mini|180px|“Nacionalno kazalište u Beogradu”]] [[Datoteka:Jugoslovensko dramsko pozoriste.jpg|mini|“Jugoslavensko dramsko kazalište”]] ==== Kazališta ==== * [[Kazalište na Terazijama]] * [[Jugoslavensko dramsko kazalište]] * [[Kazalište Zvezdara]] * [[Atelje 212]] * Beogradsko dramsko kazalište * Bitef teatar * Boško Buha * Dadov * Kazalište na Slaviji * Kazalište na brdu * Akademija 24 ==== Opere: ==== * [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]]<ref>[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220015737/http://narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 |date=20. veljače 2013. }} (srpski jezik)</ref> * [[Opera Madlenianum]]<ref>[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)</ref> Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]]. ==== Filharmonija ==== * [[Beogradska filharmonija]] === Arhitektura === [[Slika:Свјетлопис зграде народне скупштине Србије.jpg|mini|lijevo|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]] [[Slika:Железничка станица Београд главна и споменик Стефана Немање (closed Belgrade Main Railway station, 2023).jpg|mini|lijevo|Bivši glavni željeznički kolodvor i monumentalni spomenik vladaru, Velikom županu [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], rodonačelniku srpske kraljevske loze [[Nemanjići|Nemanjića]].]] [[Slika:Stari i Novi dvor.jpg|mini|Stari dvor, sjedište Gradskog poglavarstva, kupola skupštine Srbije i Novi dvor ured predsjednika Republike Srbije.]] [[Slika:Zgrada Ministarstva saobraćaja u Beogradu 2006.jpg|mini|Palača srpskih željeznica.]] [[Slika:Serbia, Belgrade, Airport City - Airplane, 20120908.jpg|mini|Airport City.]] Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi. ==== Arhitektonske ambijentalne cjeline ==== * [[Skadarlija]] * [[Kosančićev venac]] * [[Obilićev venac]] ==== Poznate zgrade ==== * Beli Dvor * Rektorat Sveučilište u Beogradu * [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]] * [[Beograđanka]] * Savezna Skupština * Stari Dvor * Crkva svetog Marka * Saborna crkva * [[Hram Svetog Save]] * Športska dvorana [[Beogradska arena]] * [[Palača Albanija]] * Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]] * Konak kneginje Ljubice * Milošev konak * Stambol kapija * [[PC Ušće]] * Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] * [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks'' * [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo'' * Kongresni kompleks [[Sava centar]] * [[Beogradski sajam]] * [[Televizijski toranj Avala]] * Treća beogradska gimnazija Od primjera osebujne arhitekture, ondje su: *[[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]] * [[Kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] ==== Značajne ulice i trgovi ==== * Bulevar Kralja Aleksandra, najduža ulica u Beogradu s nešto više od 8&nbsp;km * [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]] * [[Skadarlija]] * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] * [[Terazije]] * Trg Republike * Kralja Milana * Trg Nikole Pašića * Studentski trg * Kneza Miloša * Pariska * Ulica Antuna Jelalića ==== Spomenici ==== * [[Pobednik (spomenik)]] * Spomenik Knezu Mihailu * [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]] * Spomenik zahvalnosti Francuskoj * Aleja Velikana * Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću) * Igrali se konji vrani (pred Skupštinom) ==== Parkovi ==== * [[Kalemegdan]] * [[Karađorđev park]] * [[Finansijski park]] * [[Manjež]] * [[Pionirski park]] * [[Tašmajdan]] * [[Topčider]] * [[Univerzitetski park]] === Noćni život === [[Slika:Belgrade nightlife on riverclubs.jpg|mini|desno|Noćni život Beograda.]] [[Slika:Galerija Belgrade Predrag Vuckovic.jpg|mini|desno|Tržni centar Galerija, najveći tržni centar na području jugoistočne Europe.]] Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život,<ref>[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&en=7609599255a87c01&ex=1161662400&adxnnl=1&adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)</ref> s mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica.<ref>[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)</ref> Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život. [[Slika:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Knez Mihajlova, glavni gradski korzo. Kavana Ruski car.]] Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija<ref>[http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 |date=2. kolovoza 2008. }} (srpski jezik)</ref> i Klub studenata tehnike.<ref>[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150507060601/http://www.kst.org.rs/ |date=7. svibnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori. Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a. == Znamenitosti == * [[Kalemegdan]] – najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]] * [[Knez Mihailova ulica]] – [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica * [[Hram svetog Save]] – jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u * [[Skadarlija]] – stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe * [[Most na Adi]] – najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture * [[Kavana Vapiano]] – jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car''<ref>[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729183114/http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 |date=29. srpnja 2013. }}, Kurir (srpski jezik)</ref> * [[kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] – jedna od najstarijih balkanskih kavana * [[Ada ciganlija]] – nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža * [[Splavovi (Beograd)|Splavovi]] – plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava * [[Kuća cvijeća]] – [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]] * [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] – središnji gradski trg * [[Dedinje]] – elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima == Šport == [[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Crvene zvezde, kolokokvijalno poznat kao “Marakana”]] [[Slika:2022–23 ABA League, Game 5 Partizan - Crvena Zvezda.jpg|mini|desno|Beogradska arena]] Na području grada postoji oko 1000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004002633/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702171713/http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001438/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilca)</ref> 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub. Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702195249/http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik, latinica)</ref> [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]],<ref>[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)</ref> te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno. [[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a. '''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:''''' * [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.) * [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta) * [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta) * [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2000 sjedećih mjesta) Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. Natjecanje u streljaštvu, [[Grand Prix Beograda]] održava se od 1976.<ref>https://sd-bjelovar1874.hr/vijesti/detaljnije/trofej-i-grand-prix-beograda</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. studenoga 2025. |archive-date=13. prosinca 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251213184157/https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |url-status=dead }}</ref> Boksački turnir Beogradski pobednik – Memorijal Branko Pešić održava se od 1963.<ref>https://www.danubeogradu.rs/2024/03/beogradski-pobednik-memorijal-branko-pesic-2024-u-hali-aleksandar-nikolic/</ref> Automobilska utrka [[Beograd Grand Prix]] prvi put je održana 1939.<ref>https://autorepublika.com/2018/07/28/velika-nagrada-beograda-1939/</ref><ref>https://autokup.com/auto-skup/belgrade-grand-prix/</ref><ref>https://www.facebook.com/thebelgradegrandprix/</ref><ref>https://www.diplomacyandcommerce.rs/historic-belgrade-grand-prix-re-enacted-to-honor-italian-racing-legend/</ref><ref>https://belgradegrandprix.com/en/from-1939-to-2023-reviving-the-belgrade-grand-prix-a-tale-of-vintage-racing-and-community-spirit/</ref> == Zanimljivosti == [[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani beogradski [[gradonačelnik]] te kasnije i [[premijer]] Srbije, ubijen u atentatu 12. ožujka 2003.]] * Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204700/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 |date=6. travnja 2014. }} (engleski jezik)</ref> Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212005607/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * Tijekom '90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film Vidimo se u čitulji], Youtube.com (srpski jezik)</ref> Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog tisućljeća. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |title=Željko Ražnatović - životopis |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905210246/http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archive-date=5. rujna 2015. |access-date=20. veljače 2013.}}</ref> i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine.<ref>[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)</ref> * Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je proizvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]]. == Međunarodna suradnja == Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204931/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 |date=6. travnja 2014. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * {{Z|UK}} [[Coventry]], od 1957. * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003. * {{Z|SAD}} [[Chicago]], od 2005. * {{Z|PAK}} [[Lahore]], od 2007. * {{Z|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010. * {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010. * {{Z|MAK}} [[Skoplje]], od 2012. Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale oblike suradnje i gradskog prijateljstva: * {{Z|GRČ}} [[Atena]], od 1966. * {{Z|ITA}} [[Rim]], od 1971. * {{Z|NJE}} [[Berlin]], od 1978. * {{Z|KIN}} [[Peking]], od 1980. * {{Z|ITA}} [[Milano]], od 2000. * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001. * {{Z|UKR}} [[Kijev]], od 2002. * {{Z|RUS}} [[Moskva]], od 2002. * {{Z|HRV}} [[Zagreb]], od 2003. * {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Beograd}} {{wikivoyage|Beograd}} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023064807/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 |date=23. listopada 2011. }} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110908013731/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 |date=8. rujna 2011. }} {{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}} {{okruzi Srbije}} {{Dunav}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Beograd| ]] 2qgntmw89x1q32mej161em8212kzik0 0 10290 7625467 7570188 2026-10-28T00:52:00Z ~2026-57424-02 376776 /* */ 7625467 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2019.}} {{dz|[[Ivan Goran Kovačić (razdvojba)]]}} {{Infookvir književnik | Ime = Ivan Goran Kovačić | boja = #B0C4DE | slika = Ivan_Goran_Kovačić.gif | veličina = 220px | opis slike = Ivan Goran Kovačić | puno ime = Ivan Goran Kovačić | pseudonim = | rođenje = [[21. ožujka]] [[1913.]] | mjesto rođenja = [[Lukovdol]], [[Hrvatska]] | smrt = [[12. srpnja]] [[1943.]] | mjesto smrti = okolica [[Foča|Foče]], kod sela [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnice]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<ref>[https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf Igor Graovac, Dragan Cvetković. ''Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati...'', str. 194.]: {{citat2|Kovačić, I. G. (Ivan i Rozalija ili Ruža, rođena Klein) iz Zagreba, muškarac, neoženjen, Hrvat (rimokatoličke vjeroispovijesti), intelektualac (književnik), seljačkog porijekla, rođen 21. ožujka 1913. u Lukovdolu (Vrbovsko), najvjerojatnije ubijen iz pištolja ili zaklan 12. srpnja 1943. godine, vjerojatno u Avdinoj dolini na Krušičkom brdu pokraj Foče (BiH), partizan (Graovac, 1996., 2: 247).}}, cpi.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. ožujka 2012.), preuzeto 13. rujna 2013.</ref> | period pisanja = [[1929.]] – [[1943.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Lirika 1932'', ''Dani gnjeva'', ''[[Jama (poema)|Jama]]'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ivan Goran Kovačić''' ([[Lukovdol]], [[Gorski kotar]], [[21. ožujka]] [[1913.]] – okolica [[Foča|Foče]], kod sela [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnice]],<ref name="Rosandić-Šicel">Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, ''Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti'', uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), [[Školska knjiga]]: Zagreb, u siječnju 1980., str. 142.</ref> [[12. srpnja]] [[1943.]])<ref name="PE">[http://proleksis.lzmk.hr/20798/ Proleksis enciklopedija: Kovačić, Ivan Goran], preuzeto 13. rujna 2013.</ref><!-- WP:S --> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], pripovjedač, [[esej]]ist, [[prevoditelj]], [[novinarstvo|novinar]], [[Publicistika|publicist]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Antifašizam|antifašist]]. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjesnika prve polovine 20. stoljeća. == Životopis == [[Datoteka:Kuća Ivana Gorana Kovačića, Lukovdol.jpg|250px|mini|lijevo|Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića u [[Lukovdol]]u.]] Ivan Kovačić rodio se je 1913. godine u Lukovdolu u obitelji Ivana i Ruže rođ. Klein.<ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Maksimović Subašić; Zora Dirnbach – Svjetionik s one strane nacionalizma; stranica 4; broj 110, lipanj / srpanj / kolovoz 2009.</ref><ref>{{Citiranje www|autor=Predrag Matvejević|dan=24|godina=2010|naslov=Tko je tko i odakle: strani velikani hrvatske kulture|url=http://www.nacional.hr/clanak/89793/tko-je-tko-i-odakle-strani-velikani-hrvatske-kulture|url-status=live|archiveurl=https://www.webcitation.org/69Ofh8L1k?url=http://www.nacional.hr/clanak/89793/tko-je-tko-i-odakle-strani-velikani-hrvatske-kulture|archivedate=24. srpnja 2012.|preuzeto=2010-12-24|izdavač=[[Nacional]]|citat=Ivan Goran Kovačić je po majci Židov (to sam tek nedavno saznao od jednog mađarskoga povjesničara književnosti, Goranova se majka prezivala Klein) - tako bi naš najveći pjesnik hrvatskoga i jugoslavenskoga antifašističkoga Otpora, po hebrejskome zakonu i predaji, rodom i porodom pripadao majčinoj strani}}</ref> Otac mu je bio [[Hrvati|Hrvat]], a majka [[Židovi|Židovka]]. Imali su još četvero djece: Otona (1903. – 1981.), Roziku (1911. – 1918.), Zvonka (1916. – 1958.) i Roziku (1920. – 1921.).<ref name="Tadija-369">[[Dragutin Tadijanović]], ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 369.</ref> Pučku školu ("obospolnu nižu pučku školu") pohađao je od godine 1919. u rodnome mjestu,<ref name="Tadija-369"/> a godine [[1923.]] zbog školovanja odlazi u [[Karlovac]] gdje je završio prve tri godine realne gimnazije.<ref>{{Citiranje weba|title=Ivan Goran Kovačić|url=https://www.gimnazija-karlovac.hr/ucenici/poznati-bivsi-ucenici/24-ivan-goran-kovacic.html|access-date=2023-05-02|website=Gimnazija Karlovac|language=hr}}</ref><ref name="Hrvatska riječ">{{Citiranje weba|last=|title=Tragični pjesnik nedovršenih poema|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A14204/Tragicni-pjesnik-nedovrsenih-poema/|url-status=live|access-date=2023-05-02|website=Hrvatska riječ}}</ref> Iz Karlovca je prešao u [[Zagreb]] u kojemu je od godine [[1926.]] i tu nastavlja školovanje u Drugoj muškoj realnoj gimnaziji do godine 1932. Po završenoj maturi upisao je slavistiku, godine [[1932.]], na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Na fakultetu položio je pet semestara, a nakon šestoga semestra prekinuo je studij. Godine [[1935.]] intenzivnije se posvećuje književnom i novinarskom radu. Godine 1935. imenu je pridodao nadimak ''Goran'' s kojim je želio izraziti svoju pripadnost rodnome kraju, [[Gorski kotar|Gorskome kotaru]].<ref name="hrvatskarijec.rs">{{Citiranje weba|last=|title=Ivan Goran Kovačić|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A9652/Ivan-Goran-Kovacic/|url-status=live|access-date=2023-05-02|website=Hrvatska riječ}}</ref> Iste je godine [[8. kolovoza]] u Lukovdolu pred crkvom, povodom 7. obljetnice smrti [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], održao ''"javan govor političkog značenja bez odobrenja vlasti"'', zbog čega je osuđen ''"na kazan novčane globe od 500 din. u korist državne kase, koja se u slučaju neutjerivosti pretvara u kazan zatvora od 10 dana, te na platež takse od 20 dinara na presudu"''.<ref>Dragutin Tadijanović, ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 370.</ref> Prvo novinsko namještenje dobiva godine [[1936.]] i otada se uzdržavao baveći se novinarskim poslovima; uređivao je kulturne rubrike, najprije u ''[[Hrvatski dnevnik|Hrvatskom dnevniku]]'' (1936. – 1940.), potom u ''[[Novosti]]ma'' (1939. – 1941.). Od godine [[1938.]] Kovačić je često boravio u sanatorijima za plućne bolesti.<ref name="hrvatskarijec.rs"/> Nakon što je uspostavljena [[Nezavisna Država Hrvatska]] bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči, no [[Mate Ujević]] zadržao ga je u Zagrebu kao suradnika u Hrvatskome izdavalačkom bibliografskom zavodu.<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Kovačić, Ivan Goran |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kovacic-ivan-goran |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. veljače 2019.}}</ref> Kao simpatizer [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] i politike [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] koncem godine [[1942.]] zajedno s pjesnikom [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] priključuje se [[partizani]]ma.<ref>Ivica Župan, [http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ ''Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211075250/http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ |date=11. veljače 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 498.:{{citat2|Nije bio komunist, čak ni socijalist, nego simpatizer HSS-a kad se s Nazorom zaputio u čamcu preko Kupe u narodnooslobodilačku neizvjesnost. Pjesme koje je kao uvjereni antifašist napisao tijekom 1943. (Mrzimo vas!, Komunističkoj partiji) izrazito su propagandistički intonirane, a s Nazorovim stihovima tiskane u zbirci Hrvatske pjesme partizanke (1943.) kao prosvjedi protiv zločina odišu etičnošću i osjećajem intelektualne i moralne odgovornosti.}}, 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.</ref> Tada je sa sobom ponio i svoju nedovršenu poemu ''[[Jama (poema)|Jama]]''.<ref>[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 407.:{{citat2|Iz Zagreba je odnio sa sobom nedovršenu poemu ''Jama'', prosvjednu pjesmu koja osuđuje zločin (...)}}</ref> Nakon dolaska u partizane kratko vrijeme ostao je s hrvatskim borcima, a onda je dodijeljen jednoj crnogorskoj borbenoj postrojbi.<ref name="hrvatskarijec.rs"/> Sudjelovao je u napornim marševima po [[Bosna|Bosni]], ali intenzivno je pisao. Koncem lipnja i početkom srpnja godine [[1943.]] nalazio se u istočnobosanskome selu [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnici]], gdje se bolestan sklonio, skrivajući se od [[Četnici|četnika]], koji su ga i ubili 12. srpnja u blizini Foče. Njegov grob godinama ostao je nepoznat, baš onako kako je poželio u pjesmi ''Moj grob'' (svojevrsni epitaf samomu sebi).<ref name="nsk.hr">[http://www.nsk.hr/ivan-goran-kovacic-uz-100-obljetnicu-rodjenja/ Ivan Goran Kovačić – uz 100. obljetnicu rođenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207075348/http://www.nsk.hr/ivan-goran-kovacic-uz-100-obljetnicu-rodjenja/ |date=7. veljače 2019. }}, nsk.hr, 20. ožujka 2013., pristupljeno 5. veljače 2019.</ref><ref name="Vijenac">Ivica Župan, [http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ ''Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211075250/http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ |date=11. veljače 2017. }}, ''Vijenac'', br. 498., 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.</ref> Njegovo počivalište pronađeno je [[1957.]] godine.<ref>Tomislav Augustinčić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9400/1/Augustin%C4%8Di%C4%87_diplomski_Goranovo%20prolje%C4%87e..._kona%C4%8Dna.pdf ''Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u kontekstu pjesničkog festivala''], Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 2017., str. 18., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> Dio njegovih pronađenih posmrtnih ostataka položen je godine [[1996.]] u memorijalni spomenik (po projektu arhitekta [[Zvonimir Krznarić (arhitekt)|Zvonimira Krznarića]] izradilo ga je klesarstvo Jerbić iz [[Samobor]]a) u Lukovdolu.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=258 Kovačić, Ivan Goran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228102821/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=258 |date=28. veljače 2014. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], Sanda Lucija Udier (2009.), preuzeto 14. rujna 2013.</ref><ref name="VJ-OŠ">Vahtar-Jurković, Koraljka., Obad Šćitaroci, Mladen. ''Pejsažno i perivojno naslijeđe Gorskoga kotara'', // ''Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam'', sv. 25, br. 2(54), (2017.), str. 328. - 341., {{Hrčak|id= 283537}}, [[fusnota]] 38 na str. 335., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> Preseljenjem njegovih posmrtnih ostataka Lukovdol je postao i njegovo posljednje počivalište.<ref>Tomislav Augustinčić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9400/1/Augustin%C4%8Di%C4%87_diplomski_Goranovo%20prolje%C4%87e..._kona%C4%8Dna.pdf ''Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u kontekstu pjesničkog festivala''], Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 2017., str. 19., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> == Književno stvaralaštvo == [[Datoteka:Jama.gif|mini|300px|Početni stihovi Jame u mapi iz godine 1944., ilustracija [[Zlatko Prica|Zlatka Price]].<ref name="Vijenac"/>]] [[Datoteka:Jasenovac Memorial Area - Спомен подручје Јасеновац 04.jpg|mini|Stihovi Jame u podnožju [[Kameni cvijet|Kamenog cvijeta]]]] Ako je pjesnikov zemni trag do danas ostao zametenim, izgubljenim u legendi, njegov je umjetnički trag itekako prepoznatljiv u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Prve književne radove počeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade. Tada se je, godine [[1929.]], javio proznim zapisom ''Ševina tužaljka'', koji je objavljen u časopisu ''Omladina''. Piše na [[Štokavsko narječje|štokavskome]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavskome narječju]]. Već godine [[1931.]] – napravivši izbor iz dotad objavljenih pjesama – zajedno s još dvojicom mladih pjesnika, [[Josip Hitrec|Josipom Hitrecom]] i [[Vladimir Jurčić|Vladimirom Jurčićem]],<ref name="PE"/> objavio je prvu zbirku: ''Lirika 1932''. Sljedećih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje će godine [[1936.]] objaviti pod naslovom ''Dani gnjeva''. U njima u ideološkom smislu slijedi [[Stjepan Radić|radićevsku]] politiku okrenutosti selu i seljaku; on je, kako je sam kazivao [[Antun Barac|Antunu Barcu]], preko Radićeva seljačkoga pokreta »otkrio hrvatstvo«, a »pobunu malenih«, te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskorištavanima, postavio je ciljem i smislom vlastitoga socijalnog angažmana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovačić je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu - služeći se tehnikom lirskog realizma - uspio iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode, ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda, političke i gospodarske manipulacije). Lirska komponenta gotovo arkadijskog doživljavanja goranskoga kraja još će više doći do izražaja u njegovim dijalektalnim, [[Kajkavsko narječje|kajkavskim]] (preciznije: kekavskim) pjesmama ''Ognji i rože'', godine [[1945.]] Rijetki su pjesnici koji, kao Goran u ovoj posmrtno objavljenoj zbirci, s toliko gotovo dječje razdraganosti i neposrednosti uspijevaju uroniti u ljepote prirode i preko naizgled jednostavnih kompozicija svoje lirske doživljaje prenijeti i na čitatelja (npr. pjesma ''Beli most''. Vedrinu i sklad postiže sretno odabranim poetskim slikama te izvanrednom ritamskom organizacijom pjesme. No, Goran je pjesnik i »polja svijetlih i polja tamnih«. »Polja tamna« naziru se u njegovu stvaralaštvu već od prvoga objavljenog rada (''Sevina tužaljka'', [[1929.]]), a tamni motivi smrti, krvi i jeze javljat će se gotovo konstantno i u njegovoj poeziji i u njegovoj prozi (primjerice u novelama ''Smrt u čizmama'',''Sedam zvonara Majke Marije'', ili u pjesmama ''Moj grob'', ''Oči Stjepana Radića'', ''Leševi putuju''), a kulminirali su u njegovu najzrelijemu književnom ostvarenju - u proturatnoj poemi ''[[Jama (poema)|Jama]]'',<ref name="hbl"/> tiskanoj nakon njegove smrti, [[1944.]] godine. Nakon priključenja partizanima zajedno s [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] [[1943.]] godine napisao je i zbirku ''Hrvatske pjesme partizanke'' (sačuvana su samo prva dva arka, 32 stranice) čije tiskanje započeto je u listopadu, nekoliko mjeseci nakon pjesnikove smrti, no njezino objavljivanje omela je [[Bitka na Sutjesci|peta ofenziva]].<ref name="Kronologija">Dragutin Tadijanović, [http://www.hismus.hr/media/documents/izdavastvo/ID-9_1975_Memorijalni_muzej_Ivana_Gorana_Kova%C4%8Di%C4%87a.pdf ''Kronologija Ivana Gorana Kovačića'', str. 8.], u: ''Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića'', Lukovdol, 1975., pristupljeno 1. kolovoza 2020.</ref> Duboka etičnost te osjećaj moralne i intelektualne odgovornosti prema hrvatskom narodu tjerala ga je da progovori o zločinima koji su dolazili iz redova njegova vlastitoga naroda, pa je svoj prosvjed protiv [[Fašizam|fašističkih]] zlodjela izrazio u obliku umjetnički izvanredno disciplinirano oblikovane poeme od deset simetrično raspoređenih pjevanja nejednake dužine koji čine skladnu poetsku cjelinu. ''[[Jama (poema)|Jama]]'' je spjevana u jampskim jedanaestercima i njezina formalna dotjeranost i ljepota pjesničkog izričaja stoje u kontrapunktu sa stravičnim motivom o kojem naturalistički precizno i s puno dramatike priča lirski subjekt, žrtva koja je preživjela zločin. Motiv krvi u toj se poemi doista u punini ostvaruje kao »svjetlo/sklad — ljepota — umjetnost« i »tama/zločin«. U Kovačićevu književnom opusu značajno mjesto zauzimaju i prijevodi te feljtoni, eseji i kritike u kojima se iskazuje kao vrlo lucidan ocjenjivač; umio je zapaziti bitne značajke pojedinih autora, pa neke njegove ocjene (npr. o [[Vjekoslav Kaleb|Vjekoslavu Kalebu]], [[Ranko Marinković|Ranku Marinkoviću]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]], [[Antun Branko Šimić|Antunu Branku Šimiću]]) svojom iscrpnošću i ozbiljnošću analitičkog pristupa ni danas ne gube na vrijednosti. Napisao je zbirku dječje poezije ''Za našu djecu'' koja je objavljena godine [[1951.]] Objavio je sedamdesetak zagonetka koje su tiskane u enigmatskoj periodici ''Sfinga'', ''Rebus razonoda'' i ''Mladost''. Potpisivao se i [[pseudonim]]ima kao što su: ''Ivan Kovačić'' te ''Iv. Kovačić'', ''I. Kovačić'', ''I. K.'', ''IK'', ''ik'', ''Lisina'', ''Josip Litorić'', ''jl'', ''Jl'', ''L. I.'', ''Lć-ć'', ''I. L.'', ''–n'', ''Striček Šimek'', ''Crnac Nik'', ''Cik'', ''CIK'', ''Ujak Vanja'', ''Ivica'', ''CAK'', ''ran.'', ''Cik-Cak'', ''Zvrk'', ''(-ran.) I. G. K.'', ''–igk'', ''(igk)'', ''an'', ''-ran-'', ''RAN'', ''Ran'', ''VIK'' i ''I. Sunčan''.<ref name="hbl"/> == Prevoditelj == Pokraj književnoga stvaralaštva Kovačić je bio i prevoditeljem, jednim od najplodnijih i najboljih prevoditelja lirike [[1930-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Istaknuo se je u prijevodima engleske lirike a još je prevodio francuske, talijanske, njemačke, slovenske, češke i ruske pjesnike.<ref name="enciklopedija.hr"/> == Djela == * ''Lirika 1932'', Zagreb, 1932., (suautori [[Josip Hitrec]] i [[Vladimir Jurčić]])<ref name="PE"/> * ''Dani gnjeva'', Zagreb, 1936., (2000.) === Posmrtno objavljena === Nepotpun popis: * ''Hrvatske pjesme partizanke'', Šuma Javornica u Gorskom kotaru, 1943. (suautor Vladimir Nazor){{fusg|1}} * ''[[Jama (poema)|Jama]]'', Bari, 1944.; Delnice, 1944.; Crna Lokva, 1944.; Topusko, 1944.; Beograd, 1944.<ref name="Kronologija"/> (više od 14 izd. do 1999.); Zagreb 1947. (više od 9 izd. do 2001.); Sarajevo 1954. (6 izd. do 1971.); Titograd 1977.; Gornji Milanovac 1980.<ref name="hbl"/> * ''Ognji i rože'', Zagreb, 1945., 1947., 1975. (''Ognjevi i ruže''), 2004. * ''Djela Ivana Gorana Kovačića'', 2–4. (knj. 2 ''Dani gnjeva'', knj. 3 ''Sveti psovač'', knj. 4 ''Eseji i ocjene'') Zagreb 1946.; 6. (knj. 6 ''Prijevodi strane lirike'') Zagreb, 1947.; 7. (knj. 7 ''Pjesme'') Zagreb 1948.; 1., 5.(knj. 1 ''Prvi koraci'', knj. 5 ''Prikazi i članci'') Zagreb 1949. * ''Mrak na svijetlim stazama'', Beograd, 1947. * ''Sedam zvonara Majke Marije'', Zagreb, 1947. (14 izd. do 2005.); Varaždin, 2005. (i druge pripovijetke). * ''Izabrana djela'', Zagreb, 1951. * ''Za našu djecu'', Zagreb, 1951. * ''Smrt u čizmama'', Beograd, 1956.; Zagreb, 1964. (14 izd. do 1985.). * ''Pjesme'', Beograd, 1959. * ''Poezija i proza'', Zagreb, 1963. * ''Novele. Eseji i kritike. Pjesme'', Zagreb, 1967. * ''Izbor iz djela'', Zagreb, 1973. (5. izd. do 1987.) * ''Zagonetke Ivana Gorana Kovačića'', prir. Slavko Peleh, Bjelovar, 1974. * ''Novele iz lukovdolskog zavičaja'', Zagreb 1974. * ''Novele, pjesme, eseji, kritike i feljtoni'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 135 (s bibliografijom), Zagreb, 1975. * ''Poezija'', Sarajevo, 1976., 1982. * ''Pjesme'', Sarajevo, 1981., 1987. * ''Sabrana djela'', 1–5 (s bibliografijom), Zagreb, 1983. * ''Pripovijetke'', Zagreb, 1994. (7 izd. do 2006.) * ''Izabrane pjesme. Jama.'', Zagreb, 1997. <!--* ''Pada snijeg, pada snijeg''--><!--Pjesma a ne knjiga? https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/ffe6454a-c365-4232-bb36-6b1c5e8dfd2b/--> == Spomen == [[Datoteka:Ivan Goran Kovačić marka.jpg|minijatura|desno|150px|Poštanska marka izdana godine 1993. u čast Ivanu Goranu Kovačiću.]] * Mnoge škole, ulice i kulturno-umjetnička društva nazvani su po njemu. * U rodnome Lukovdolu mu je godine [[1958.]] postavljen spomenik a u Zagrebu postavljen je godine [[1964.]] (rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]).<ref name="hbl"/> * U Lukovdolu je njegov Memorijalni muzej gdje ima stalni postav. Tu se nalazi i knjižnica s izložbenim prostorom.<ref name="VJ-OŠ"/> * Njegova književna ostavština i korespondencija čuvaju se u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]]. * Primjerak pjesničko-grafičke mape ''Jama'' iz godine 1944. nalazi se u Istorijskom arhivu Beograda. * Njemu u čast [[Hrvatska pošta]] je, o 50. obljetnici smrti, izdala poštansku marku i posebnu omotnicu (tzv. "Omotnica prvoga dana"){{fusg|2}} godine 1993.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=58 50. obljetnica smrti književnika Ivana Gorana Kovačića], posta.hr, pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> === Goranovo proljeće === {{glavni|Goranovo proljeće}} Njemu u čast od godine [[1964.]], svake godine, u njegovu rodnom mjestu [[Lukovdol]]u, u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], održava se pjesnička manifestacija [[Goranovo proljeće]]. Tijekom pjesničke manifestacije dodjeljuju se nagrade [[Goranov vijenac]] (od [[1971.]] godine) i [[Goran za mlade pjesnike]] (od [[1977.]] godine). === Glazbena društva === U njegovu čast nazvano je [[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«]], osnovano 1948. u okviru [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref>[https://igk.hr/fa/ Folklorni ansambl ”Ivan Goran Kovačić”] igk.hr, Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«</ref><ref>[https://igk.hr/ivan-goran-kovacic/ Ivan Goran Kovačić] na igk.hr, Stranice Studentskog kulturnog umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić</ref> U Sisku djeluje Folklorni ansambl „Ivan Goran Kovačić“ Sisak,<ref>Jelić, Jelena. [https://domkkv.hr/drugi-godisnji-koncert-fa-ivan-goran-kovacic/ Drugi godišnji koncert FA Ivan Goran Kovačić] domkkv.hr, objavljeno 5. prosinca 2024.</ref> organizator [[Sisački lipanjski susreti|Sisačkih lipanjskih susreta]]. == Bilješke == #{{fusd|1}}Pjesme Ivana Gorana Kovačića: "Ognjeni vlak", "Naša sloboda", "Leševi putuju", "Partizanka", "Kukavice", "Kljuse", "Jutro", "Proljeće", "Mrzimo vas!". Pjesma Vladimira Nazora: "Čamac na Kupi".<ref>Dragutin Tadijanović, ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 375.</ref> #{{fusd|2}}''"Osim marki, upotrebljavaju se i prigodni žigovi za njihovo poništavanje koji su u uporabi samo jedan dan. Žigovima se obilježava izdanje novih maraka koje se lijepe na posebne omotnice i nazivaju se "Omotnica prvoga dana"."''<ref>[https://muzej-policije.gov.hr/zbirke-30/zbirka-policijskog-znakovlja/podzbirka-filatelija/192 Muzej policije - Podzbirka: Filatelija], muzej-policije.gov.hr, pristupljeno 22. svibnja 2019.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = Ivan Goran Kovačić |commonscathr = Ivan Goran Kovačić |commonscat2 = |commonscathr2 = |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = Ivan Goran Kovačić |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Ivan Goran Kovačić |stariwi = }} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B111779%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [[Dragutin Tadijanović]], ''Bibliografija radova Ivana Gorana Kovačića'' // ''Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu'', sv. 10, br. 13. – 14., str. 175. – 237. (1979.) {{Hrčak|id=309825}} * [https://web.archive.org/web/20151128183103/https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20att/Sve%20Goranove%20jame.pdf ''Sve Goranove jame: katalog izložbe''], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2013., culturenet.hr * [http://www.ezgeta.com/kovacic.html Ivan Goran Kovačić, izabrane pjesme i prepjevi] na ezgeta.com * [https://www.poezija.hr/ivan-goran-kovacic/ Ivan Goran Kovačić - Pjesme], poezija.hr {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kovačić, Ivan Goran}} [[Kategorija:Životopisi, Vrbovsko]] [[Kategorija:Lukovdol]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski enigmatičari]] [[Kategorija:Kajkavski književnici]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] 6lqwp6cyx6gf58yxnzkde4jb67y1p3n 7625468 7625467 2026-10-28T00:55:16Z ~2026-57424-02 376776 /* */ 7625468 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2019.}} {{dz|[[Ivan Goran Kovačić (razdvojba)]]}} {{Infookvir književnik | Ime = Ivan Goran Kovačić | boja = #B0C4DE | slika = Ivan_Goran_Kovačić.gif | veličina = 220px | opis slike = Ivan Goran Kovačić | puno ime = Ivan Goran Kovačić | pseudonim = | rođenje = [[21. ožujka]] [[1913.]] | mjesto rođenja = [[Lukovdol]], [[Hrvatska]] | smrt = [[12. srpnja]] [[1943.]] | mjesto smrti = okolica [[Foča|Foče]], kod sela [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnice]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<ref>[https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf Igor Graovac, Dragan Cvetković. ''Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati...'', str. 194.]: {{citat2|Kovačić, I. G. (Ivan i Rozalija ili Ruža, rođena Klein) iz Zagreba, muškarac, neoženjen, Hrvat (rimokatoličke vjeroispovijesti), intelektualac (književnik), seljačkog porijekla, rođen 21. ožujka 1913. u Lukovdolu (Vrbovsko), najvjerojatnije ubijen iz pištolja ili zaklan 12. srpnja 1943. godine, vjerojatno u Avdinoj dolini na Krušičkom brdu pokraj Foče (BiH), partizan (Graovac, 1996., 2: 247).}}, cpi.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. ožujka 2012.), preuzeto 13. rujna 2013.</ref> | period pisanja = [[1929.]] – [[1943.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Lirika 1932'', ''Dani gnjeva'', ''[[Jama (poema)|Jama]]'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ivan Goran Kovačić''' ([[Lukovdol]], [[Gorski kotar]], [[21. ožujka]] [[1913.]] – okolica [[Foča|Foče]], kod sela [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnice]],<ref name="Rosandić-Šicel">Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, ''Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti'', uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), [[Školska knjiga]]: Zagreb, u siječnju 1980., str. 142.</ref> [[12. srpnja]] [[1943.]])<ref name="PE">[http://proleksis.lzmk.hr/20798/ Proleksis enciklopedija: Kovačić, Ivan Goran], preuzeto 13. rujna 2013.</ref><!-- WP:S --> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], pripovjedač, [[esej]]ist, [[prevoditelj]], [[novinarstvo|novinar]], [[Publicistika|publicist]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Antifašizam|antifašist]]. Smatra se jednim od najpoznatijih i najboljih hrvatskih pjesnika. == Životopis == [[Datoteka:Kuća Ivana Gorana Kovačića, Lukovdol.jpg|250px|mini|lijevo|Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića u [[Lukovdol]]u.]] Ivan Kovačić rodio se je 1913. godine u Lukovdolu u obitelji Ivana i Ruže rođ. Klein.<ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Maksimović Subašić; Zora Dirnbach – Svjetionik s one strane nacionalizma; stranica 4; broj 110, lipanj / srpanj / kolovoz 2009.</ref><ref>{{Citiranje www|autor=Predrag Matvejević|dan=24|godina=2010|naslov=Tko je tko i odakle: strani velikani hrvatske kulture|url=http://www.nacional.hr/clanak/89793/tko-je-tko-i-odakle-strani-velikani-hrvatske-kulture|url-status=live|archiveurl=https://www.webcitation.org/69Ofh8L1k?url=http://www.nacional.hr/clanak/89793/tko-je-tko-i-odakle-strani-velikani-hrvatske-kulture|archivedate=24. srpnja 2012.|preuzeto=2010-12-24|izdavač=[[Nacional]]|citat=Ivan Goran Kovačić je po majci Židov (to sam tek nedavno saznao od jednog mađarskoga povjesničara književnosti, Goranova se majka prezivala Klein) - tako bi naš najveći pjesnik hrvatskoga i jugoslavenskoga antifašističkoga Otpora, po hebrejskome zakonu i predaji, rodom i porodom pripadao majčinoj strani}}</ref> Otac mu je bio [[Hrvati|Hrvat]], a majka [[Židovi|Židovka]]. Imali su još četvero djece: Otona (1903. – 1981.), Roziku (1911. – 1918.), Zvonka (1916. – 1958.) i Roziku (1920. – 1921.).<ref name="Tadija-369">[[Dragutin Tadijanović]], ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 369.</ref> Pučku školu ("obospolnu nižu pučku školu") pohađao je od godine 1919. u rodnome mjestu,<ref name="Tadija-369"/> a godine [[1923.]] zbog školovanja odlazi u [[Karlovac]] gdje je završio prve tri godine realne gimnazije.<ref>{{Citiranje weba|title=Ivan Goran Kovačić|url=https://www.gimnazija-karlovac.hr/ucenici/poznati-bivsi-ucenici/24-ivan-goran-kovacic.html|access-date=2023-05-02|website=Gimnazija Karlovac|language=hr}}</ref><ref name="Hrvatska riječ">{{Citiranje weba|last=|title=Tragični pjesnik nedovršenih poema|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A14204/Tragicni-pjesnik-nedovrsenih-poema/|url-status=live|access-date=2023-05-02|website=Hrvatska riječ}}</ref> Iz Karlovca je prešao u [[Zagreb]] u kojemu je od godine [[1926.]] i tu nastavlja školovanje u Drugoj muškoj realnoj gimnaziji do godine 1932. Po završenoj maturi upisao je slavistiku, godine [[1932.]], na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Na fakultetu položio je pet semestara, a nakon šestoga semestra prekinuo je studij. Godine [[1935.]] intenzivnije se posvećuje književnom i novinarskom radu. Godine 1935. imenu je pridodao nadimak ''Goran'' s kojim je želio izraziti svoju pripadnost rodnome kraju, [[Gorski kotar|Gorskome kotaru]].<ref name="hrvatskarijec.rs">{{Citiranje weba|last=|title=Ivan Goran Kovačić|url=http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A9652/Ivan-Goran-Kovacic/|url-status=live|access-date=2023-05-02|website=Hrvatska riječ}}</ref> Iste je godine [[8. kolovoza]] u Lukovdolu pred crkvom, povodom 7. obljetnice smrti [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], održao ''"javan govor političkog značenja bez odobrenja vlasti"'', zbog čega je osuđen ''"na kazan novčane globe od 500 din. u korist državne kase, koja se u slučaju neutjerivosti pretvara u kazan zatvora od 10 dana, te na platež takse od 20 dinara na presudu"''.<ref>Dragutin Tadijanović, ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 370.</ref> Prvo novinsko namještenje dobiva godine [[1936.]] i otada se uzdržavao baveći se novinarskim poslovima; uređivao je kulturne rubrike, najprije u ''[[Hrvatski dnevnik|Hrvatskom dnevniku]]'' (1936. – 1940.), potom u ''[[Novosti]]ma'' (1939. – 1941.). Od godine [[1938.]] Kovačić je često boravio u sanatorijima za plućne bolesti.<ref name="hrvatskarijec.rs"/> Nakon što je uspostavljena [[Nezavisna Država Hrvatska]] bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči, no [[Mate Ujević]] zadržao ga je u Zagrebu kao suradnika u Hrvatskome izdavalačkom bibliografskom zavodu.<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Kovačić, Ivan Goran |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kovacic-ivan-goran |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. veljače 2019.}}</ref> Kao simpatizer [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] i politike [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] koncem godine [[1942.]] zajedno s pjesnikom [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] priključuje se [[partizani]]ma.<ref>Ivica Župan, [http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ ''Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211075250/http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ |date=11. veljače 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 498.:{{citat2|Nije bio komunist, čak ni socijalist, nego simpatizer HSS-a kad se s Nazorom zaputio u čamcu preko Kupe u narodnooslobodilačku neizvjesnost. Pjesme koje je kao uvjereni antifašist napisao tijekom 1943. (Mrzimo vas!, Komunističkoj partiji) izrazito su propagandistički intonirane, a s Nazorovim stihovima tiskane u zbirci Hrvatske pjesme partizanke (1943.) kao prosvjedi protiv zločina odišu etičnošću i osjećajem intelektualne i moralne odgovornosti.}}, 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.</ref> Tada je sa sobom ponio i svoju nedovršenu poemu ''[[Jama (poema)|Jama]]''.<ref>[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 407.:{{citat2|Iz Zagreba je odnio sa sobom nedovršenu poemu ''Jama'', prosvjednu pjesmu koja osuđuje zločin (...)}}</ref> Nakon dolaska u partizane kratko vrijeme ostao je s hrvatskim borcima, a onda je dodijeljen jednoj crnogorskoj borbenoj postrojbi.<ref name="hrvatskarijec.rs"/> Sudjelovao je u napornim marševima po [[Bosna|Bosni]], ali intenzivno je pisao. Koncem lipnja i početkom srpnja godine [[1943.]] nalazio se u istočnobosanskome selu [[Vrbnica (Foča, BiH)|Vrbnici]], gdje se bolestan sklonio, skrivajući se od [[Četnici|četnika]], koji su ga i ubili 12. srpnja u blizini Foče. Njegov grob godinama ostao je nepoznat, baš onako kako je poželio u pjesmi ''Moj grob'' (svojevrsni epitaf samomu sebi).<ref name="nsk.hr">[http://www.nsk.hr/ivan-goran-kovacic-uz-100-obljetnicu-rodjenja/ Ivan Goran Kovačić – uz 100. obljetnicu rođenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207075348/http://www.nsk.hr/ivan-goran-kovacic-uz-100-obljetnicu-rodjenja/ |date=7. veljače 2019. }}, nsk.hr, 20. ožujka 2013., pristupljeno 5. veljače 2019.</ref><ref name="Vijenac">Ivica Župan, [http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ ''Ivan Goran Kovačić – u povodu 100. godišnjice rođenja. Pjesnik svijetlih i tamnih polja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170211075250/http://www.matica.hr/vijenac/498/Pjesnik%20svijetlih%20i%20tamnih%20polja/ |date=11. veljače 2017. }}, ''Vijenac'', br. 498., 4. travnja 2013., preuzeto 14. rujna 2013.</ref> Njegovo počivalište pronađeno je [[1957.]] godine.<ref>Tomislav Augustinčić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9400/1/Augustin%C4%8Di%C4%87_diplomski_Goranovo%20prolje%C4%87e..._kona%C4%8Dna.pdf ''Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u kontekstu pjesničkog festivala''], Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 2017., str. 18., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> Dio njegovih pronađenih posmrtnih ostataka položen je godine [[1996.]] u memorijalni spomenik (po projektu arhitekta [[Zvonimir Krznarić (arhitekt)|Zvonimira Krznarića]] izradilo ga je klesarstvo Jerbić iz [[Samobor]]a) u Lukovdolu.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=258 Kovačić, Ivan Goran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228102821/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=258 |date=28. veljače 2014. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], Sanda Lucija Udier (2009.), preuzeto 14. rujna 2013.</ref><ref name="VJ-OŠ">Vahtar-Jurković, Koraljka., Obad Šćitaroci, Mladen. ''Pejsažno i perivojno naslijeđe Gorskoga kotara'', // ''Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam'', sv. 25, br. 2(54), (2017.), str. 328. - 341., {{Hrčak|id= 283537}}, [[fusnota]] 38 na str. 335., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> Preseljenjem njegovih posmrtnih ostataka Lukovdol je postao i njegovo posljednje počivalište.<ref>Tomislav Augustinčić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9400/1/Augustin%C4%8Di%C4%87_diplomski_Goranovo%20prolje%C4%87e..._kona%C4%8Dna.pdf ''Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u kontekstu pjesničkog festivala''], Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 2017., str. 19., pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> == Književno stvaralaštvo == [[Datoteka:Jama.gif|mini|300px|Početni stihovi Jame u mapi iz godine 1944., ilustracija [[Zlatko Prica|Zlatka Price]].<ref name="Vijenac"/>]] [[Datoteka:Jasenovac Memorial Area - Спомен подручје Јасеновац 04.jpg|mini|Stihovi Jame u podnožju [[Kameni cvijet|Kamenog cvijeta]]]] Ako je pjesnikov zemni trag do danas ostao zametenim, izgubljenim u legendi, njegov je umjetnički trag itekako prepoznatljiv u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Prve književne radove počeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade. Tada se je, godine [[1929.]], javio proznim zapisom ''Ševina tužaljka'', koji je objavljen u časopisu ''Omladina''. Piše na [[Štokavsko narječje|štokavskome]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavskome narječju]]. Već godine [[1931.]] – napravivši izbor iz dotad objavljenih pjesama – zajedno s još dvojicom mladih pjesnika, [[Josip Hitrec|Josipom Hitrecom]] i [[Vladimir Jurčić|Vladimirom Jurčićem]],<ref name="PE"/> objavio je prvu zbirku: ''Lirika 1932''. Sljedećih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje će godine [[1936.]] objaviti pod naslovom ''Dani gnjeva''. U njima u ideološkom smislu slijedi [[Stjepan Radić|radićevsku]] politiku okrenutosti selu i seljaku; on je, kako je sam kazivao [[Antun Barac|Antunu Barcu]], preko Radićeva seljačkoga pokreta »otkrio hrvatstvo«, a »pobunu malenih«, te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskorištavanima, postavio je ciljem i smislom vlastitoga socijalnog angažmana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovačić je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu - služeći se tehnikom lirskog realizma - uspio iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode, ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda, političke i gospodarske manipulacije). Lirska komponenta gotovo arkadijskog doživljavanja goranskoga kraja još će više doći do izražaja u njegovim dijalektalnim, [[Kajkavsko narječje|kajkavskim]] (preciznije: kekavskim) pjesmama ''Ognji i rože'', godine [[1945.]] Rijetki su pjesnici koji, kao Goran u ovoj posmrtno objavljenoj zbirci, s toliko gotovo dječje razdraganosti i neposrednosti uspijevaju uroniti u ljepote prirode i preko naizgled jednostavnih kompozicija svoje lirske doživljaje prenijeti i na čitatelja (npr. pjesma ''Beli most''. Vedrinu i sklad postiže sretno odabranim poetskim slikama te izvanrednom ritamskom organizacijom pjesme. No, Goran je pjesnik i »polja svijetlih i polja tamnih«. »Polja tamna« naziru se u njegovu stvaralaštvu već od prvoga objavljenog rada (''Sevina tužaljka'', [[1929.]]), a tamni motivi smrti, krvi i jeze javljat će se gotovo konstantno i u njegovoj poeziji i u njegovoj prozi (primjerice u novelama ''Smrt u čizmama'',''Sedam zvonara Majke Marije'', ili u pjesmama ''Moj grob'', ''Oči Stjepana Radića'', ''Leševi putuju''), a kulminirali su u njegovu najzrelijemu književnom ostvarenju - u proturatnoj poemi ''[[Jama (poema)|Jama]]'',<ref name="hbl"/> tiskanoj nakon njegove smrti, [[1944.]] godine. Nakon priključenja partizanima zajedno s [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] [[1943.]] godine napisao je i zbirku ''Hrvatske pjesme partizanke'' (sačuvana su samo prva dva arka, 32 stranice) čije tiskanje započeto je u listopadu, nekoliko mjeseci nakon pjesnikove smrti, no njezino objavljivanje omela je [[Bitka na Sutjesci|peta ofenziva]].<ref name="Kronologija">Dragutin Tadijanović, [http://www.hismus.hr/media/documents/izdavastvo/ID-9_1975_Memorijalni_muzej_Ivana_Gorana_Kova%C4%8Di%C4%87a.pdf ''Kronologija Ivana Gorana Kovačića'', str. 8.], u: ''Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića'', Lukovdol, 1975., pristupljeno 1. kolovoza 2020.</ref> Duboka etičnost te osjećaj moralne i intelektualne odgovornosti prema hrvatskom narodu tjerala ga je da progovori o zločinima koji su dolazili iz redova njegova vlastitoga naroda, pa je svoj prosvjed protiv [[Fašizam|fašističkih]] zlodjela izrazio u obliku umjetnički izvanredno disciplinirano oblikovane poeme od deset simetrično raspoređenih pjevanja nejednake dužine koji čine skladnu poetsku cjelinu. ''[[Jama (poema)|Jama]]'' je spjevana u jampskim jedanaestercima i njezina formalna dotjeranost i ljepota pjesničkog izričaja stoje u kontrapunktu sa stravičnim motivom o kojem naturalistički precizno i s puno dramatike priča lirski subjekt, žrtva koja je preživjela zločin. Motiv krvi u toj se poemi doista u punini ostvaruje kao »svjetlo/sklad — ljepota — umjetnost« i »tama/zločin«. U Kovačićevu književnom opusu značajno mjesto zauzimaju i prijevodi te feljtoni, eseji i kritike u kojima se iskazuje kao vrlo lucidan ocjenjivač; umio je zapaziti bitne značajke pojedinih autora, pa neke njegove ocjene (npr. o [[Vjekoslav Kaleb|Vjekoslavu Kalebu]], [[Ranko Marinković|Ranku Marinkoviću]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]], [[Antun Branko Šimić|Antunu Branku Šimiću]]) svojom iscrpnošću i ozbiljnošću analitičkog pristupa ni danas ne gube na vrijednosti. Napisao je zbirku dječje poezije ''Za našu djecu'' koja je objavljena godine [[1951.]] Objavio je sedamdesetak zagonetka koje su tiskane u enigmatskoj periodici ''Sfinga'', ''Rebus razonoda'' i ''Mladost''. Potpisivao se i [[pseudonim]]ima kao što su: ''Ivan Kovačić'' te ''Iv. Kovačić'', ''I. Kovačić'', ''I. K.'', ''IK'', ''ik'', ''Lisina'', ''Josip Litorić'', ''jl'', ''Jl'', ''L. I.'', ''Lć-ć'', ''I. L.'', ''–n'', ''Striček Šimek'', ''Crnac Nik'', ''Cik'', ''CIK'', ''Ujak Vanja'', ''Ivica'', ''CAK'', ''ran.'', ''Cik-Cak'', ''Zvrk'', ''(-ran.) I. G. K.'', ''–igk'', ''(igk)'', ''an'', ''-ran-'', ''RAN'', ''Ran'', ''VIK'' i ''I. Sunčan''.<ref name="hbl"/> == Prevoditelj == Pokraj književnoga stvaralaštva Kovačić je bio i prevoditeljem, jednim od najplodnijih i najboljih prevoditelja lirike [[1930-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Istaknuo se je u prijevodima engleske lirike a još je prevodio francuske, talijanske, njemačke, slovenske, češke i ruske pjesnike.<ref name="enciklopedija.hr"/> == Djela == * ''Lirika 1932'', Zagreb, 1932., (suautori [[Josip Hitrec]] i [[Vladimir Jurčić]])<ref name="PE"/> * ''Dani gnjeva'', Zagreb, 1936., (2000.) === Posmrtno objavljena === Nepotpun popis: * ''Hrvatske pjesme partizanke'', Šuma Javornica u Gorskom kotaru, 1943. (suautor Vladimir Nazor){{fusg|1}} * ''[[Jama (poema)|Jama]]'', Bari, 1944.; Delnice, 1944.; Crna Lokva, 1944.; Topusko, 1944.; Beograd, 1944.<ref name="Kronologija"/> (više od 14 izd. do 1999.); Zagreb 1947. (više od 9 izd. do 2001.); Sarajevo 1954. (6 izd. do 1971.); Titograd 1977.; Gornji Milanovac 1980.<ref name="hbl"/> * ''Ognji i rože'', Zagreb, 1945., 1947., 1975. (''Ognjevi i ruže''), 2004. * ''Djela Ivana Gorana Kovačića'', 2–4. (knj. 2 ''Dani gnjeva'', knj. 3 ''Sveti psovač'', knj. 4 ''Eseji i ocjene'') Zagreb 1946.; 6. (knj. 6 ''Prijevodi strane lirike'') Zagreb, 1947.; 7. (knj. 7 ''Pjesme'') Zagreb 1948.; 1., 5.(knj. 1 ''Prvi koraci'', knj. 5 ''Prikazi i članci'') Zagreb 1949. * ''Mrak na svijetlim stazama'', Beograd, 1947. * ''Sedam zvonara Majke Marije'', Zagreb, 1947. (14 izd. do 2005.); Varaždin, 2005. (i druge pripovijetke). * ''Izabrana djela'', Zagreb, 1951. * ''Za našu djecu'', Zagreb, 1951. * ''Smrt u čizmama'', Beograd, 1956.; Zagreb, 1964. (14 izd. do 1985.). * ''Pjesme'', Beograd, 1959. * ''Poezija i proza'', Zagreb, 1963. * ''Novele. Eseji i kritike. Pjesme'', Zagreb, 1967. * ''Izbor iz djela'', Zagreb, 1973. (5. izd. do 1987.) * ''Zagonetke Ivana Gorana Kovačića'', prir. Slavko Peleh, Bjelovar, 1974. * ''Novele iz lukovdolskog zavičaja'', Zagreb 1974. * ''Novele, pjesme, eseji, kritike i feljtoni'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 135 (s bibliografijom), Zagreb, 1975. * ''Poezija'', Sarajevo, 1976., 1982. * ''Pjesme'', Sarajevo, 1981., 1987. * ''Sabrana djela'', 1–5 (s bibliografijom), Zagreb, 1983. * ''Pripovijetke'', Zagreb, 1994. (7 izd. do 2006.) * ''Izabrane pjesme. Jama.'', Zagreb, 1997. <!--* ''Pada snijeg, pada snijeg''--><!--Pjesma a ne knjiga? https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/ffe6454a-c365-4232-bb36-6b1c5e8dfd2b/--> == Spomen == [[Datoteka:Ivan Goran Kovačić marka.jpg|minijatura|desno|150px|Poštanska marka izdana godine 1993. u čast Ivanu Goranu Kovačiću.]] * Mnoge škole, ulice i kulturno-umjetnička društva nazvani su po njemu. * U rodnome Lukovdolu mu je godine [[1958.]] postavljen spomenik a u Zagrebu postavljen je godine [[1964.]] (rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]).<ref name="hbl"/> * U Lukovdolu je njegov Memorijalni muzej gdje ima stalni postav. Tu se nalazi i knjižnica s izložbenim prostorom.<ref name="VJ-OŠ"/> * Njegova književna ostavština i korespondencija čuvaju se u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]]. * Primjerak pjesničko-grafičke mape ''Jama'' iz godine 1944. nalazi se u Istorijskom arhivu Beograda. * Njemu u čast [[Hrvatska pošta]] je, o 50. obljetnici smrti, izdala poštansku marku i posebnu omotnicu (tzv. "Omotnica prvoga dana"){{fusg|2}} godine 1993.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=58 50. obljetnica smrti književnika Ivana Gorana Kovačića], posta.hr, pristupljeno 10. svibnja 2018.</ref> === Goranovo proljeće === {{glavni|Goranovo proljeće}} Njemu u čast od godine [[1964.]], svake godine, u njegovu rodnom mjestu [[Lukovdol]]u, u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], održava se pjesnička manifestacija [[Goranovo proljeće]]. Tijekom pjesničke manifestacije dodjeljuju se nagrade [[Goranov vijenac]] (od [[1971.]] godine) i [[Goran za mlade pjesnike]] (od [[1977.]] godine). === Glazbena društva === U njegovu čast nazvano je [[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«]], osnovano 1948. u okviru [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref>[https://igk.hr/fa/ Folklorni ansambl ”Ivan Goran Kovačić”] igk.hr, Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«</ref><ref>[https://igk.hr/ivan-goran-kovacic/ Ivan Goran Kovačić] na igk.hr, Stranice Studentskog kulturnog umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić</ref> U Sisku djeluje Folklorni ansambl „Ivan Goran Kovačić“ Sisak,<ref>Jelić, Jelena. [https://domkkv.hr/drugi-godisnji-koncert-fa-ivan-goran-kovacic/ Drugi godišnji koncert FA Ivan Goran Kovačić] domkkv.hr, objavljeno 5. prosinca 2024.</ref> organizator [[Sisački lipanjski susreti|Sisačkih lipanjskih susreta]]. == Bilješke == #{{fusd|1}}Pjesme Ivana Gorana Kovačića: "Ognjeni vlak", "Naša sloboda", "Leševi putuju", "Partizanka", "Kukavice", "Kljuse", "Jutro", "Proljeće", "Mrzimo vas!". Pjesma Vladimira Nazora: "Čamac na Kupi".<ref>Dragutin Tadijanović, ''Sabrana djela Dragutina Tadijanovića. Svezak V. Knjiga o hrvatskim piscima II'', Naprijed, Zagreb, 1989., str. 375.</ref> #{{fusd|2}}''"Osim marki, upotrebljavaju se i prigodni žigovi za njihovo poništavanje koji su u uporabi samo jedan dan. Žigovima se obilježava izdanje novih maraka koje se lijepe na posebne omotnice i nazivaju se "Omotnica prvoga dana"."''<ref>[https://muzej-policije.gov.hr/zbirke-30/zbirka-policijskog-znakovlja/podzbirka-filatelija/192 Muzej policije - Podzbirka: Filatelija], muzej-policije.gov.hr, pristupljeno 22. svibnja 2019.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = Ivan Goran Kovačić |commonscathr = Ivan Goran Kovačić |commonscat2 = |commonscathr2 = |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = Ivan Goran Kovačić |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Ivan Goran Kovačić |stariwi = }} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B111779%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [[Dragutin Tadijanović]], ''Bibliografija radova Ivana Gorana Kovačića'' // ''Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu'', sv. 10, br. 13. – 14., str. 175. – 237. (1979.) {{Hrčak|id=309825}} * [https://web.archive.org/web/20151128183103/https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20att/Sve%20Goranove%20jame.pdf ''Sve Goranove jame: katalog izložbe''], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2013., culturenet.hr * [http://www.ezgeta.com/kovacic.html Ivan Goran Kovačić, izabrane pjesme i prepjevi] na ezgeta.com * [https://www.poezija.hr/ivan-goran-kovacic/ Ivan Goran Kovačić - Pjesme], poezija.hr {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kovačić, Ivan Goran}} [[Kategorija:Životopisi, Vrbovsko]] [[Kategorija:Lukovdol]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski enigmatičari]] [[Kategorija:Kajkavski književnici]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] oqwhyscsc68tmwnr97rgoplyxccvbon 0 10664 7625284 7487550 2026-10-27T18:33:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625284 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2008.}} {{dz}} {{Naselje | ime = Rim | ime_genitiv = Rima | izvorno_ime =<small>''Roma''<small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Rome_Montage_2017.png | veličina_slike =250px | opis_slike = Rim | slika_zastava = Flag of Rome.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Insigne_Romanum_coronatum.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak =''Caput mundi ("Prijestolnica svijeta")<br />la Città Eterna ("Vječni grad")'' | geslo = ''"Senatus Populusque Romanus" (SPQR) <br /> ([[Latinski jezik|lat.]]: "Senat i Rimljani")'' | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 53 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 12 | dužina-minute = 29 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Lazio Coat of Arms.svg|20px]] [[Lacij]] | lokacija2_ime =[[Pokrajine Italije|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Pokrajina Rim|Rim]] (RM) | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[21. travnja]] [[753. pr. Kr.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač =[[Romul]] i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]] (mitološki) | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Ignazio Marino]] | stranka_vođe =[[Il Partito democratico|Pd]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =1.285,30 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 37 m | visina_izvor = | visina_max =120 m | visina_min =13 m | stanovništvo_godina = 1. 1. {{IT|y}}. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo ={{IT|p}} | stanovništvo_gustoća ={{IT|d|1285.30}} stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =od 00121 do 00199 | pozivni_broj =+39 (0)6 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info = 058091 | prazno1_ime =Svetac zaštitnik | prazno1_info =[[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]] | prazno2_ime =Dan grada | prazno2_info =[[29. lipnja]] | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.comune.roma.it/ comune.roma.it] | slika_karta = Italyrome.png | veličina_karte = 150 px | opis_karte = Položaj Rima u Italiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Rim''' ([[Talijanski jezik|tal.]] i [[Latinski jezik|lat.]] ''Roma'') je [[glavni grad]] [[Italija|Italije]] i regije [[Lacij]] te najveća i najnapučenija [[Talijanske općine|općina]] u zemlji. Grad ima oko 2,6 milijuna stanovnika (popis stanovnika 2011. godine). Nadimci grada su: ''Caput mundi'' ("Prijestolnica svijeta"), ''la Città Eterna'' ("Vječni grad"), ''Limen Apostolorum'' ("Apostolski prag"), ''la città dei sette colli'' ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavno ''l'Urbe'' ("Grad"). Unutar Rima nalazi se [[Vatikan]], koji je suveren teritorij [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], ujedno i sjedište [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Povijesno središte Rima i Vatikan nalaze se na [[UNESCO|UNESCO-ovu]] popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Grad je i sjedište nekih međunarodnih institucija, kao što su [[Ujedinjeni narodi|UN-ove]] institucije: [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]], [[Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede]] i [[Svjetski program za hranu]]. [[Datoteka:Roma dall'aereo.JPG|lijevo|mini|Povijesno središte Rima iz zraka]] [[Datoteka:RomaCastelSantAngelo.jpg|lijevo|mini|[[Anđeoska tvrđava]] i Anđeoski most]] [[Datoteka:Trevi Fountain - Roma.jpg|lijevo|mini|''[[Fontana di Trevi]]'']] [[Datoteka:Spanish steps Rome Italy.jpg|lijevo|mini|Španjolske stube]] == Legenda o osnutku grada == {{glavni|Osnutak Rima (mitologija)}} [[Datoteka:Capitoline she-wolf Musei Capitolini MC1181.jpg|lijevo|mini|Poznati kip [[Kapitolska vučica|Kapitolske vučice]] kako hrani [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]]a]] Grad Rim je, prema [[Rimska mitologija|mitu]], osnovao [[Romul]], sin [[Rea Silvija|Ree Silvije]] i boga [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reu Silviju da postane [[Vestalka|vestalska djevica]]. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]]a, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku [[Tiber]]. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna [[Vuk|vučica]], koja ih je dojila vlastitim [[mlijeko]]m. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata. Po predaji, grad je osnovan [[21. travnja]] [[753. pr. Kr.|753. godine prije Krista]]. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu. [[Datoteka:Foro romano.jpg|mini|[[Forum Romanum]]]] == Povijest == === Od osnivanja do Carstva === [[Datoteka:Die sieben Hügel Roms.png|lijevo|mini|[[Sedam rimskih brežuljaka]]]] [[Datoteka:Roma Herculestempel BW 1.JPG|mini|[[Hram Herkula Viktora|Hram pobjedonosnog Herkula]] iz 2. stoljeća pr. Kr.]] [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja potvrdila su da su u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]] na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] tim su selima zavladali [[Etruščani]] i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu. [[Močvara|Močvarno]] područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trg [[Forum Romanum]]. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala. Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su: [[Kapitol (Rim)|Kapitol]] (''Capitolinus mons'', nadmorske visine 50 m), [[Palatin (brežuljak)|Palatin]] (''Palatium'', 47 m), [[Aventin]] (''Aventinus'', 51 m), [[Celij]] (''Caelius mons'', 50 m), [[Eskvilin]] (''Esquiliae'', 65 m), [[Viminal]] (''Viminalis collis'', 60 m) i [[Kvirinal]] (''Quirinalis'', 61 m). Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu [[Rimsko Kraljevstvo|Rimskog Kraljevstva]] (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), pa [[Rimska Republika|Rimske Republike]] (od [[509. pr. Kr.]], kojom je upravljao [[Rimski senat|Senat]]) i konačno [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (od [[27. pr. Kr.]], kojim je upravljao [[Dodatak:Popis rimskih careva|car]]). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega [[Stara Grčka|grčke]] i [[Etruščani|etruščanske]] civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dio [[Europa|Europe]] i obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u korist [[Milano|Milan]]a i potom [[Ravenna|Ravenne]] i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnica [[Carigrad]]. === Pad Carstva i Srednji vijek === [[Datoteka:Roma1493.png|mini|Crtež Rima iz oko 1490. godine]] Usponom ranog [[Kršćanstvo|kršćanstva]] rimski je [[biskup]] osim vjerskog, sve više dobivao i politički značaj, postavši [[papa]]. Tako je Rim postao središte [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]]. Nakon [[Alarik I.|Alarikove]] pljačke Rima [[410.]] godine i pada Rimskog Carstva [[476.]] godine, Rim su obilježili [[bizant]]ska uprava i pljačkanja germanskih [[Barbari|barbara]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile između velikih površina ruševina i vegetacije. Rim je službeno ostao dio Bizantskog Carstva sve do [[752.]] godine, kada su [[Langobardi]] konačno uništili [[ravenski egzarhat]], koji je bio središte bizantske moći u Italiji. [[Pipin Mali]] je [[756.]] godine dao papi nadležnost nad Rimom i okolnim područjima, te je na taj način stvorena [[Papinska država]]. [[Datoteka:Caspar van Wittel - St Peter's in Rome - WGA25822.jpg|mini|[[Caspar van Wittel]], Rim 1711. godine, ulje na platnu]] Rim je bio prijestolnica Papinskih država sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji [[1870.]] godine. Grad je postao glavno mjesto hodočašća u Srednjem vijeku i središte sukoba između pape i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], kojeg je započeo [[Karlo Veliki]], a kojeg je papa [[Lav III.]] okrunio u Rimu na [[Božić]] [[800.]] godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stoljećima zadržao status papske prijestolnice i "svetog grada", čak i kada je papinsko sjedište kratkotrajno ([[1309.]] – [[1377.]]<ref>{{Citiranje weba |title=avignonski pape |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4847 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=12. ožujka 2015.}}</ref>) premješteno u [[Avignon]]. Iako grad više nije imao političke moći, što je potvrđeno i pustošenjem Rima vojske [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] [[1527.]] godine, cvjetao je kao središte kulturne i umjetničke aktivnosti u vrijeme [[Renesansa|renesanse]] i [[barok]]a, pod pokroviteljstvom papinske uprave. === Razdoblje od 17. do 19. stoljeća === Iako je broj stanovnika naglo narastao u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i prešao 100.000, grad je zaostajao za ostalim važnim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesa [[Protureformacija|katoličke obnove]] s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalistička previranja u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja [[Francuska|francuske]] zaštite [[1870.]] godine, pripojila [[Kraljevina Italija]] [[1871.]] godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije. === 20. stoljeće === [[Datoteka:March on Rome.jpg|mini|[[Benito Mussolini|Mussolinijev]] marš na Rim 1922. god.]] Nakon pobjede u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Italiji je počela rasti [[Fašizam|fašistička]] ideologija pod vodstvom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], koji je umarširao u grad [[1922.]] godine, proglašavajući novo talijansko carstvo te kasnije ulazeći u savez s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do više od milijuna, ali je taj trend prekinuo [[Drugi svjetski rat]]. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razarali [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] i nacistički okupatori. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz [[1946.]] godine ukinuta je [[monarhija]] i proglašena [[republika]]. Nakon rata Rim je značajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad [[1950-ih]] i ranih [[1960-ih]], u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki život" (''la Dolce Vita''), a trend rasta stanovništva nastavio se do sredine [[1980-ih]] godina, kada je na području općine živjelo više od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovništva u susjedne općine, gdje je stanovanje jeftinije. === 21. stoljeće === Broj stanovnika nastavio se smanjivati, pa je na popisu stanovništva 2011. popisano 2.612.068 stanovnika, što i dalje čin Rim najmnogoljudnijom općinom u Italiji. ==Zemljopisne odrednice== [[Datoteka:Rome TAS2003125 lrg.jpg|mini|Satelitska fotografija Rima]] ===Položaj=== Rim se nalazi u središnjoj Italiji u regiji [[Lacij]], na ušću rijeka [[Aniene]] i [[Tiber]]. Iako se grad nalazi 24&nbsp;km od [[Tirensko more|Tirenskog mora]], područje grada se proteže praktički do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najniža visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najviša 120 metara (Monte Mario). Rimska općina pokriva područje od 1.285,30&nbsp;km², što uključuje mnoge zelene površine. === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Roma (Rom)-Italien.png|mini|Klimatski dijagram Rima]] Na rimsku klimu najviše utječe položaj grada u mediteranskom području. Prosječna godišnja temperatura je 15,5 [[°C]], a prosječni godišnji broj padalina je 880 [[mm]]. Najtopliji mjeseci u godini su [[srpanj]] i [[kolovoz]] s prosječnom temperaturom od 24,5 do 24,7&nbsp;°C. Ovo su također i najsuši mjeseci u godini s prosječnim brojem padalina od 14 do 22&nbsp;mm. Razdoblje s najvećim brojem padalina se proteže od [[listopad]]a do [[prosinac|prosinca]] s prosjekom od 106 do 128&nbsp;mm. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]] s prosječnih 6,9&nbsp;°C. U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature često visoke, napuštali grad i odlazili u ljetovališta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najviše radi rastućih [[Turizam|turističkih]] potreba. {| class="wikitable" align="center" ! style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | Mjesec ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sij. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Velj. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ožu. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Tra. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Svi. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lip. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Srp. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Kol. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ruj. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lis. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Stu. ! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Pro. |------------- |'''Prosječne temp. (u °C)'''<ref>[http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=124261&refer=&units=metric Weatherbase.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>||8||8||11||12||17||20||23||23||21||17||12||9 |------------- |'''Prosječne padaline (u mm)'''||8||7||6||6||5||3||1||2||6||11||11||9 |------------- |} == Politika == === Gradski status === [[Datoteka:Quirinale palazzo e obelisco con dioscuri Roma.jpg|mini|[[Kvirinalska palača]], sjedište [[Predsjednik Italije|predsjednika Italije]]]] U Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedište predsjednika Talijanske Republike, koje je smješteno u [[Kvirinalska palača|Kvirinalskoj palači]]. U gradu se nalazi i talijanski [[Parlament]], te talijanska Vlada s premijerom i svim ministarstvima. U političkim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samouprave<ref>[http://www.infrastrutturetrasporti.it/page/standard/site.php?p=cm&o=vh&id=146 Roma Capitale, Ministarstvo za prijevoz i infrastrukturu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928010836/http://www.infrastrutturetrasporti.it/page/standard/site.php?p=cm&o=vh&id=146 |date=28. rujna 2007. }} {{ita icon}}</ref> te da li grad ili čak [[Pokrajina Rim|pokrajinu Rim]] treba pretvoriti u okrug glavnog grada,<ref>[http://www.camera.it/_dati/leg14/lavori/stampati/sk4000/articola/3885.htm Prijedlog ustavnog zakona] {{ita icon}}</ref> koji bi bio odvojen od regije [[Lacij]], po uzoru na neke druge glavne gradove u [[Europa|Europi]]. === Upravna podjela === Radi administrativnih razloga i radi povećanja decentralizacije, prostor rimske općine je službeno podijeljen u 19 gradskih općina (''municipi''), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podopćine nalaze se dijelovi raznih gradskih četvrti. Prije je grad bio podijeljen u 20 podopćina, ali je podopćina [[Fiumicino]] izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna općina. ==== Regije ==== [[Datoteka:Roma_rioni_mappa.png|mini|400px|Karta središta grada s regijama]] Regije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izraza ''regio'' tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele središta grada. Ova podjela potječe još iz starog Rima, a rastom grada povećao se i njihov broj. Svi rioni (osim riona [[Prati (rimski rion)|Prati]] i [[Borgo (rimski rion)|Borgo]]) nalaze se unutar [[Aurelijeve zidine|Aurelijevih zidina]]. [[Rimski rioni]] su: * '''R.I''' – [[Monti (rimski rion)|Monti]] * '''R.II''' – [[Trevi (rimski rion)|Trevi]] * '''R.III''' – [[Colonna (rimski rion)|Colonna]] * '''R.IV''' – [[Campo Marzio]] * '''R.V''' – [[Ponte (rimski rion)|Ponte]] * '''R.VI''' – [[Parione]] * '''R.VII''' – [[Regola (rimski rion)|Regola]] * '''R.VIII''' – [[Sant'Eustachio (rimski rion)|Sant'Eustachio]] * '''R.IX''' – [[Pigna (rimski rion)|Pigna]] * '''R.X''' – [[Campitelli]] * '''R.XI''' – [[Sant'Angelo (rimski rion)|Sant'Angelo]] * '''R.XII''' – [[Ripa (rimski rion)|Ripa]] * '''R.XIII''' – [[Trastevere]] * '''R.XIV''' – [[Borgo (rimski rion)|Borgo]] * '''R.XV''' – [[Esquilino (rimski rion)|Esquilino]] * '''R.XVI''' – [[Ludovisi (rimski rion)|Ludovisi]] * '''R.XVII''' – [[Sallustiano]] * '''R.XVIII''' – [[Castro Pretorio]] * '''R.XIX''' – [[Celio (rimski rion)|Celio]] * '''R.XX''' – [[Testaccio]] * '''R.XXI''' – [[San Saba (rimski rion)|San Saba]] * '''R.XXII''' – [[Prati (rimski rion)|Prati]] ==== Četvrti ==== Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada počeo se koristiti izraz četvrt (''quartiere''). Danas Rim ima 35 četvrti, koje se iz praktičnih razloga označavaju slovom '''Q'''. {| class="wikitable" border=1 cellspacing=0 |- |'''Q.I'''||[[Flaminio (četvrt u Rimu)|Flaminio]]||'''Q.II'''||[[Parioli]]||'''Q.III'''||[[Pinciano]]<br />(bivšeg naziva ''Vittorio Emanuele III'')||'''Q.IV'''||[[Salario (četvrt u Rimu)|Salario]]||'''Q.V'''||[[Nomentano]] |- |'''Q.VI'''||[[Tiburtino]]||'''Q.VII'''||[[Prenestino-Labicano]]||'''Q.VIII'''||[[Tuscolano]]||'''Q.IX'''||[[Appio Latino]]||'''Q.X'''||[[Ostiense (četvrt u Rimu)|Ostiense]] |- |'''Q.XI'''||[[Portuense]]||'''Q.XII'''||[[Gianicolense]]||'''Q.XIII'''||[[Aurelio (četvrt u Rimu)|Aurelio]]||'''Q.XIV'''||[[Trionfale]]||'''Q.XV'''||[[Della Vittoria]]<br />(bivšeg naziva ''Milvio'') |- |'''Q.XVI'''||[[Monte Sacro (četvrt u Rimu)|Monte Sacro]]<br />(bivšeg naziva ''Città Giardino Aniene'')||'''Q.XVII'''||[[Trieste (četvrt u Rimu)|Trieste]]<br />(bivšeg naziva ''Savoia'')||'''Q.XVIII'''||[[Tor di Quinto]]||'''Q.XIX'''||[[Prenestino-Centocelle]]||'''Q.XX'''||[[Ardeatino]] |- |'''Q.XXI'''||[[Pietralata]]||'''Q.XXII'''||[[Collatino]]||'''Q.XXIII'''||[[Alessandrino (četvrt u Rimu)|Alessandrino]]||'''Q.XXIV'''||[[Don Bosco (četvrt u Rimu)|Don Bosco]]||'''Q.XXV'''||[[Appio Claudio (četvrt u Rimu)|Appio Claudio]] |- |'''Q.XXVI'''||[[Appio Pignatelli]]||'''Q.XXVII'''||[[Primavalle]]||'''Q.XXVIII'''||[[Monte Sacro Alto]]||'''Q.XXIX'''||[[Ponte Mammolo]]||'''Q.XXX'''||[[San Basilio (četvrt u Rimu)|San Basilio]] |- |'''Q.XXXI'''||[[Giuliano Dalmata]]||'''Q.XXXII'''||[[Europa (četvrt u Rimu)|Europa]]||'''Q.XXXIII'''||[[Lido di Ostia Ponente]]||'''Q.XXXIV'''||[[Lido di Ostia Levante]]||'''Q.XXXV'''||[[Lido di Castel Fusano]] |} Zadnje tri četvrti Q.XXXIII, Q.XXXIV i Q.XXXV, su primorske četvrti (''quartieri marini''). === Ostali suvereni entiteti === [[Datoteka:St Peter's Square, Vatican City - April 2007.jpg|mini|[[Trg sv. Petra]] u [[Vatikan]]u]] Rim je jedinstven grad u svijetu po tome što sadrži i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta je [[Sveta stolica]], koja je politički i religijski entitet koji upravlja područjem [[Vatikan|Vatikanskog Grada]] (''de facto'' enklava od [[1870.]] godine, a službeno je tako priznat od [[1929.]] godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim palačama i crkvama, većinom u središtu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i u Italiji i pri Svetoj Stolici. Drugi entitet čini [[Malteški red]] (''Sovrano Militare Ordine di Malta'' ili ''SMOM'') koji se sklonio u Rim nakon što je [[Napoleon]] osvojio [[Malta|Maltu]] [[1798.]] godine. Ovaj entitet nema svoj poseban teritorij (što je često predmet rasprava oko njegovog suvereniteta), ali ima nekoliko izvanteritorijalnih palača u središtu Rima. === Međunarodni odnosi === Rim je važan grad u pogledu europske političke i gospodarske integracije. Godine [[1957.]] ovdje su potpisani [[Rimski ugovori (1957.)|Rimski ugovori]], kojima su osnovani [[Europska ekonomska zajednica]] (EEZ), prethodnica današnje [[Europska unija|Europske unije]], te [[Europska zajednica za atomsku energiju]] (Euratom). Ovdje je potpisan i dogovor o europskom ustavu u srpnju [[2004.]] godine. Rim je također i sjedište važnih međunarodnih institucija, kao što je [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO) [[UN|Ujedinjenih naroda]], a ovdje je formuliran i [[Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Età imperiale, chiusino a forma di mascherone di divinità fluviale, detta bocca della verità, collocata qui nel 1632.jpg|mini|[[Bocca della Verità]]]] Priča o Rimu kao naseljenom mjestu počinje oko [[800. pr. Kr.]] udruživanjem nekoliko manjih sela, čija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idućim stoljećima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najveći svjetski grad sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Procjene o broju stanovništva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se slažu većina povjesničara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najvažnijih funkcija [[Rimsko Carstvo|carstva]] u [[Carigrad]] u [[4. stoljeće|4. stoljeću]], te nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad [[530.]] godine imao oko 100.000 stanovnika. U ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve do [[Renesansa|renesanse]], da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je [[Kraljevina Italija|Talijansko kraljevstvo]] anektiralo grad [[1870.]] godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika. Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun [[1931.]] godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa. Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva.<ref>[http://demo.istat.it/strasa2006/index.html Stanovništvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930180108/http://demo.istat.it/strasa2006/index.html |date=30. rujna 2007. }} {{ita icon}}</ref> [[Datoteka:Romepopulation.jpg|mini|350px|Razvoj stanovništva Rima]] {| | valign="top" | {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Godina/datum ! Stanovništvo |- | 330. || align="right" | 1.000.000 |- | 410. || align="right" | 400.000 |- | 530. || align="right" | 100.000 |- | 650. || align="right" | 20.000 |- | 1000. || align="right" | 20.000 |- | 1750. || align="right" | 156.000 |- | 1800. || align="right" | 163.000 |- | 1820. || align="right" | 139.900 |- | 1850. || align="right" | 175.000 |- | 1853. || align="right" | 175.800 |- | 1858. || align="right" | 182.600 |- | 31. prosinca 1861. || align="right" | 194.500 |- | 31. prosinca 1871. || align="right" | 212.432 |} | valign="top" | {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Datum ! Stanovništvo |- | 31. prosinca 1881. || align="right" | 273.952 |- | 10. veljače 1901. || align="right" | 422.411 |- | 10. lipnja 1911. || align="right" | 518.917 |- | 1. prosinca 1921. || align="right" | 660.235 |- | 21. travnja 1931. || align="right" | 930.926 |- | 21. travnja 1936. || align="right" | 1.150.589 |- | 4. studenog 1951. || align="right" | 1.651.754 |- | 15. listopada 1961. || align="right" | 2.188.160 |- | 24. listopada 1971. || align="right" | 2.781.993 |- | 25. listopada 1981. || align="right" | 2.840.259 |- | 20. listopada 1991. || align="right" | 2.775.250 |- | 21. listopada 2001. || align="right" | 2.546.804 |- | 31. prosinca 2005. || align="right" | 2.547.677 |} |} Navedeni podaci su procjene sve do [[1858.]] godine. Od [[1861.]] do [[2001.]] navedeni su podaci iz popisa stanovništva, a za [[2005.]] godinu korišteni su podaci Nacionalnog instituta za statistiku ([[ISTAT]]). == Gospodarstvo == Zbog svoje upravne važnosti (državne, regionalne, pokrajinske i općinske) i zbog razvijenosti tehnologije, komunikacija i uslužnog sektora, Rim je gospodarski najznačajniji grad u Italiji. Proizvodi oko 6.7% nacionalnog [[BDP]]-a (što je više od ijednog grada u zemlji), a zbog gospodarskog rasta od 4,4% taj udio se povećava, te je Rim grad s najvećim rastom u Italiji. Tek nakon Drugog svjetskog rata grad gospodarski počinje premašivati ostale gospodarski snažne gradove u Italiji, kao što su [[Napulj]] i [[Milano]]. Gospodarski najvažnija djelatnost u Rimu je [[turizam]], te je grad u tom pogledu jedan od najzanimljivijih u Europi. U tom području se također bilježi snažan rast; [[2005.]] godine grad je posjetilo 19,5 milijuna turista, što je porast od 22,8% naspram [[2001.]] godine. Od industrijskih proizvoda u gradu se proizvodi tekstil i suveniri za turiste, a u novije vrijeme razvijene su i prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija. Značajno je i [[bankarstvo]], te elektronička i zračna industrija. Zbog povijesno važnih lokacija grad je važan i u svjetskog [[film]]skoj industriji, te je nacionalno filmsko središte. Brojna međunarodna kompanijska sjedišta, konferencijski centri i sl. nalaze se u poslovnim dijelovima grada kao što su: ''Esposizione Universale Roma'' (EUR), ''Torrino'', ''Magliana'', ''Parco de' Medici-Laurentina'' i tzv. ''Tiburtina-valley''. == Društvo == === Religija === [[Datoteka:StPetersBasilicaEarlyMorning.jpg|lijevo|mini|Trg sv. Petra ujutro]] U starom Rimu najzastupljenija religija bila je [[starorimska religija|rimska religija]] (''Religio Romana''), zajedno s [[Rimska mitologija|rimskim bogovima]], koji su se štovali u raznim kultovima. Zbog višekulturnog karaktera grada, javljale su se i druge religije, kao [[mitraizam]] i razni mistični kultovi. Za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske Republike]] javlja se i [[judaizam]], čiji su sljedbenici često kroz povijest zatvarani u [[rimski geto]]. Slična sudbina pratila je i sljedbenike [[Kršćanstvo|kršćanstva]], čija se zajednica vrlo rano javlja u gradu, a koji su često bili progonjeni. Unatoč progonima, kršćanstvo je do 4. stoljeća postalo toliko rašireno, da ga je na kraju car [[Konstantin I. Veliki]] legalizirao [[313.]] godine, a [[380.]] godine car [[Teodozije I. Veliki]] proglasio je kršćanstvo službenom religijom carstva. Nešto kasnije, sve ostale religije su zabranjene, te je tako i rimska religija izumrla. Rim je postao jedno od središta kršćanstva (uz [[Antiohija|Antiohiju]], [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Carigrad]] i [[Jeruzalem]]), a rimski biskup ([[papa]]) postao je nadređeni svim kršćanskim biskupijama i vođa kršćana, smatrajući se nasljednikom [[Sveti Petar|sv. Petra]] koji je, uz [[Sveti Pavao|sv. Pavla]] mučenički umro u Rimu u 1. stoljeću. Od legalizacije kršćanstva [[313.]] godine, brojni rimski [[Dodatak:Popis rimskih careva|carevi]] i [[patricij]]i značajnim donacijama pomagali su [[Rimokatolička Crkva|Crkvu]], čime je ona kroz vrijeme dobila znatnu političku moć. Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] godine, Crkva je dobivala sve veći i veći politički utjecaj i vlast nad civilnim stanovništvom u Rimu i okolnim područjima. Kroz vrijeme, Rim je postao središte [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]] i glavni grad [[Papinska Država|papinskih država]]. Za vrijeme renesanse u gradu su izgrađene brojne značajne crkve, uključujući [[Bazilika sv. Petra|baziliku sv. Petra]] na vatikanskom brežuljku. Papinstvo se prvo nalazilo u [[Lateranska palača|Lateranskoj palači]], a kasnije je premješteno u [[Kvirinalska palača|Kvirinalsku palaču]]. Nakon što je Rim pripojen [[Kraljevina Italija|Talijanskom kraljevstvu]] [[1870.]] godine, papa [[Pio IX.]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zarobljenikom [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]], što je izazvalo dugotrajni sukob između Katoličke Crkve i Italije. [[Datoteka:Moschea - sala principale 3082-6.JPG|mini|300px|Unutrašnjost rimske džamije]] Ovaj sukob riješen je [[1929.]] [[Lateranski sporazumi|Lateranskim sporazumima]], kojima je [[Sveta Stolica]] dobila pravo upravljanja nad [[Vatikan|Državom Vatikanskog Grada]] kao samostalnom državom. Zbog snažne imigracije iz [[Afrika|afričkih]] država i država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], u gradu je zadnjih godina značajno narasla [[islam]]ska zajednica. Zbog ove činjenice u gradu je podignuta muslimanska bogomolja, koja je trenutno najveća [[džamija]] u Europi. === Jezik === [[Datoteka:Nove-bone.jpg|mini|Promidžbena poruka na rimskom dijalektu na stanici podzemne željeznice u Rimu]] Izvorni jezik Rima bio je [[latinski]], iz kojega se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] razvio [[talijanski]]. Ova pretvorba jezika dogodila se pod utjecajem raznih regionalnih dijalekata, a najznačajniji je bio [[Toskana|toskanski]] dijalekt. U Rimu se razvila posebna vrsta [[Rimski dijalekt|rimskog dijalekta]] (''romanesco''). Stariji oblik rimskog dijalekta, koji se upotrebljavao u srednjem vijeku, bio je južnotalijanski dijalekt, koji je bio vrlo sličan napuljskom dijalektu. Utjecaj [[Firenca|firentinske]] kulture za vrijeme renesanse, te preseljavanje mnogih Firentinaca u Rim (uključujući i pape iz obitelji [[Medici]], [[Lav X.|Lava X.]] i [[Klement VII.|Klementa VII.]]), uzrokovali su mnoge promjene u dijalektu, koji je više počeo sličiti toskanskim jezičnim inačicama. Ovaj dijalekt većinom se upotrebljavao samo u Rimu sve do 19. stoljeća, ali se od 20. stoljeća proširio na ostala područja [[Lacij]]a ([[Civitavecchia]], [[Latina]]) zahvaljujući rastu rimskog stanovništva i boljoj prometnoj povezanosti. Ovaj dijalekt održavaju i brojna književna djela koja su na njemu napisana. Poznatiji autori koji su pisali na ovom dijalektu su [[Giuseppe Gioacchino Belli]], [[Trilussa]] i [[Cesare Pascarella]]. Moderniji rimski dijalekt u mnogome promoviraju filmski glumci kao što su [[Aldo Fabrizi]], [[Alberto Sordi]], [[Nino Manfredi]], [[Anna Magnani]], [[Gigi Proietti]], [[Enrico Montesano]] i [[Carlo Verdone]]. == Kultura == === Obrazovanje === Rim je veliko središte za visoko obrazovanje. Prvo sveučilište u gradu je [[Sveučilište Sapienza]] (''Università degli Studi di Roma "La Sapienza"'') osnovano [[1303.]], koje je najveće europsko sveučilište kojeg pohađa oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveučilišta su [[Sveučilište Tor Vergata]] (''Università degli Studi di Roma Tor Vergata''), koje je osnovano [[1982.]] i [[Treće rimsko sveučilište]] (''Università degli Studi Roma Tre''), koje je osnovano [[1992.]] godine. U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveučilišta, uključujući Sveučilište sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveučilište (najstarije [[Isusovci|isusovačko]] sveučilište na svijetu iz [[1551.]] godine). Ovdje se također nalazi brojna privatna sveučilišta kao LUMSA, Katoličko sveučilište Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveučilište Giovannija Cabota, IUSM, Američko sveučilište u Rimu i mnoga druga. === Glazba === Rim je važan [[Glazba|glazbeni]] centar. U njemu se nalazi Nacionalna akademija Santa Cecilia (osnovana 1585.) za koju su izgrađene nove koncertne dvorane u Parku glazbe (''Parco della Musica''). U Rimu se nalazi i opera Teatro dell'Opera di Roma, te više manjih glazbenih institucija. Rim je bio grad domaćin [[Pjesma Eurovizije 1991.|Pjesme Eurovizije 1991.]] godine, te [[MTV Europe Music Awards]] 2004. godine. === Film === U Rimu se nalaze studiji [[Cinecittà]], koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi. Studije je [[1937.]] godine osnovao fašistički diktator [[Benito Mussolini]]. [[Saveznici]] su ih bombardirali tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od [[1950-ih]] (kao [[Ben-Hur (1959)|Ben-Hur]]), a sami studiji se od tog vremena najviše povezuju s redateljem [[Federico Fellini|Federicom Fellinijem]]. Od [[1980-ih]] studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao ''[[Bande New Yorka]]'', komedija ''When in Rome'' s [[Kristen Bell]] i [[Josh Duhamel|Joshom Duhamelom]] u glavnim ulogama i serijal ''[[Rim (serija)|Rim]]''. U Rimu je do sada snimljeno više od 60 filmova. === Muzeji === Najstariji muzeji u Rimu su [[Kapitolski muzeji]] iz [[1471.]] godine, koji se nalaze na [[Kapitol (Rim)|Kapitol]]u te koji, uz [[Vatikanski muzeji|Vatikanske muzeje]], sadrže najveće i najvažnije umjetničke kolekcije u gradu. U [[Villa Giulia|Villi Giuliji]], ladanjskoj kući pape [[Julije II.|Julija II.]] koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i [[Villa Borghese]], u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obitelji [[Borghese]]. U Nacionalnom muzeju u Rimu (''Museo Nazionale Romano''), kojeg je projektirao [[Michelangelo]], nalaze se važne grčke i rimske umjetnine. Važne galerije slika nalaze se u palačama [[Palazzo Doria Pamphili]], [[Palazzo Colonna]] i [[Palazzo Barberini]], a Venecijanska palača (''Palazzo Venezia'') čuva veliki broj umjetnina od ranokršćanskog razdoblja do renesanse. === Mediji === {| class="wikitable" border=1 cellspacing=0 !Dnevne novine!!Tjednici!!Televizija!!Radio |- |valign=top| *[[La Repubblica]] *[[Il Messaggero]] *[[Il Tempo]] *[[L'Unità (novine)|L'Unità]] *[[Il Riformista]] *[[Il Manifesto]] *[[Corriere dello Sport]] *[[Liberazione (novine)|Liberazione]] *[[L'Osservatore Romano]] *[[QN]] *[[Il Romanista]] |valign=top| *[[L'espresso]] *[[XL (revija)|XL]] *[[Audio Review]] *[[Freqeency]] |valign=top| *[[RAI]] nacionalno središte *[[Sky Italia]] nacionalno središte *[[La7]] nacionalno središte *[[Mediaset]] rimska podružnica *[[Roma Uno]] *[[Teleroma 56]] *[[Rete Oro]] *[[Super 3]] |valign=top| *[[Radio Dimensione Suono|RDS]] *[[Radio Capital]] *[[Radio Globo]] *[[Radio Rock]] *[[Radio CNR]] *[[Radio Radicale]] *[[Radio Radio]] *[[Radio Vaticana]] *[[Radio Centro Suono]] *[[M2o]] |} == Sport == Rim je bio domaćin [[XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.|Ljetnih olimpijskih igara 1960.]] godine. Najpopularniji sport po gledanosti je [[nogomet]], kao i u ostatku zemlje. Na Stadio Olimpico održano je finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskog prvenstva u nogometu 1990.]] godine. Ovaj stadion je poznat i po tome što je matični stadion dva kluba iz [[Serie A]], [[A.S. Roma|Rome]] i [[S.S. Lazio|Lazia]]. Gradski derbiji između ta dva kluba privlače veliku pozornost talijanske i europske javnosti. Važniji prvoligaški klubovi su: {| class="wikitable" ! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Klub ! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Sport ! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Osnovan ! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Liga ! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Stadion |- |[[A.S. Roma]] |[[nogomet]] |[[1927.]] |[[Serie A]] |[[Stadio Olimpico]] |- |[[S.S. Lazio]] |[[nogomet]] |[[1900.]] |[[Serie A]] |[[Stadio Olimpico]] |- |[[Pallacanestro Virtus Roma]] |[[košarka]] |[[1960.]] |[[Serie A (košarka)]] |[[PalaLottomatica]] |- |[[M. Roma Volley]] |[[odbojka]] |[[2006.]] |[[A 1]] |[[Palazzetto dello Sport]] |- |[[Unione Rugby Capitolina]] |[[ragbi]] |[[1996.]] |[[Super 10 (talijansko prvenstvo)|Super 10]] |[[Stadio Flaminio]] |- |} Ostali gradski sportski klubovi su: '''Nogomet:''' Osim klubova [[A.S. Roma]] i [[S.S. Lazio]] ovdje se nalaze i [[A.S. Cisco Roma]] i [[S.S. Lazio Calcio Femminile]] (ženski klub). '''Futsal:''' *[[Lazio Nepi]] '''Biciklizam:''' Rim je važna etapa biciklističkog natjecanja [[Giro d'Italia]]. '''Trčanje:''' Svakog proljeća održava se [[Rimski maraton]] na kojem sudjeluju mnogi natjecatelji iz Italije i cijeloga svijeta, te je ovo jedan od najvažnijih ovakvih natjecanja u svijetu. '''Košarka:''' Osim kluba [[Virtus Pallacanestro Roma]] ovdje djeluje i ženski klub [[San Raffaele Basket]]. '''Rukomet:''' Ovdje djeluju klubovi [[Amatori Roma Handball]] i [[S.S. Lazio (rukomet)|S.S. Lazio]]. '''Odbojka:''' [[M Roma Volley]] je muški odbojkaški klub u ligi A1, a ženski odbojkaški klubovi su Virtus Roma i Roma Pallavolo, oboje u ligi A2. '''Vaterpolo:''' Ovdje se nalazi ženski klub [[A.S.D. Roma]] u vaterpolskoj Serie A1, te [[S.S. Lazio (vaterpolo)|S.S. Lazio]] u Serie A2 i [[Rari Nantes Roma]] u Serie B. '''Ragbi:''' Osim [[Unione Rugby Capitolina]] ovdje se nalaze i [[Rugby Roma]], [[S.S. Lazio Rugby]], [[U.S. Primavera Rugby Roma]], [[CUS Roma Rugby]], te talijanska nacionalna reprezentacija za vrijeme Prvenstva šest nacija. '''Kriket:''' *[[Capannelle Cricket Club]] *[[S.S. Lazio Cricket]] *[[Rome Bangladesh Cricket Club]] [[Datoteka:PalaLottomatica.jpg|mini|Unutrašnjost dvorane [[PalaLottomatica]]]] '''Bejzbol:''' *[[Lazio Baseball]] *[[Roma Baseball]] '''Američki nogomet:''' *[[Marines Lazio]] *[[Barbari Roma Nord]] *[[Gladiatori Roma]] '''Hokej:''' *[[Hockey Club Roma]] '''Lacrosse:''' *[[Roma Leones Lacrosse]] '''Unihokej:''' *[[Viking Roma Floorball Club]] *[[Rome South Star Floorball Club]] == Arhitektura == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Rima, posjedi [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] u Rimu i [[Bazilika Svetog Pavla izvan zidina]] |slika = Forum Romanum Rom.jpg |godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii, iv, vi |ugroženost = ne |dossier = 91 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Rim |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} {{Široka slika|Italien_Rom_pan1.JPG|900px|Panorama grada s Bazilike sv. Petra|50%|center}} === Antički Rim === Jedan od simbola Rima je [[Kolosej]] (70. – 80.), najveći [[amfiteatar]] ikada izgrađen u Rimskom Carstvu. Ovaj objekt je imao kapacitet od 50.000 gledatelja i koristio se za borbe [[Gladijatori|gladijatora]]. Popis značajnih spomenika antičkog Rima uključuje [[Rimski forum|Forum]], [[Domus Aurea|Domus Aureu]], [[Panteon (Rim)|Panteon]], [[Trajanov stup]], [[Trajanov forum]], [[Rimske katakombe]], [[Circus Maximus]], [[Karakaline terme]], [[Konstantinov slavoluk]], Cestijevu piramidu, [[Aurelijeve zidine]], [[Bocca della Verità]] i druge. ===Srednji vijek=== Od [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]], izgradnjom bazilika [[Bazilika sv. Petra|sv. Petra]] i [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog]], Rim je bio jedno od najvažnijih središta [[kršćanstvo|kršćanstva]] na svijetu. U to vrijeme podignuti su i drugi vrijedni spomenici ([[Bazilika sv. Marije Velike]], [[Bazilika svetog Pavla izvan zidina]], [[Sveti Petar u okovima]], [[Lateranska palača]], i dr.), a [[Hadrijan]]ov [[mauzolej]] je pretvoren u papinsku [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]]. === Renesansa i barok === [[Datoteka:Piazza Navona 1.jpg|mini|''[[Piazza Navona]]'']] Rim je, uz [[Firenca|Firencu]], bio svjetsko središte [[Renesansa|renesanse]], koja je ostavila dubok trag na sam grad. Najimpresivniji primerak renesansne arhitekture u Rimu je [[Bramante]]ova [[Bazilika sv. Petra]], te [[Michelangelo]]va ''[[Piazza del Campidoglio]]'' s palačom Senatorio, koja je sjedište gradske vlade. Tijekom ovog razdoblja velike [[Aristokracija|aristokratske]] obitelji u Rimu su gradile raskošne građevine, kao što su ''[[Palazzo del Quirinale]]'', koja je sada sjedište predsjednika Talijanske republike, ''Palazzo Venezia'', ''Palazzo Farnese'', ''Palazzo Barberini'', ''Palazzo Chigi'', sjedište talijanskog premijera, ''Palazzo Spada'', ''Palazzo della Cancelleria'' i ''Villa Farnesina''. Rim je poznat i po veličanstvenim trgovima, obično ukrašenima [[Obelisk|obeliscima]], koji su uglavnom izgrađeni u 17. stoljeću. Glavni trgovi su ''[[Piazza Navona]]'', ''Piazza di Spagna'', ''[[Campo de' Fiori]]'', ''Piazza Venezia'', ''Piazza Farnese'' i ''Piazza della Minerva''. Najizrazitiji predstavnik [[barok]]ne umjetnosti je [[Fontana di Trevi]], djelo arhitekta [[Nicola Salvi|Nicole Salvija]]. Ostala značajne barokne građevine iz sedamnaestog stoljeća su ''Palazzo Madama'', sjedište talijanskog Senata i ''Palazzo Montecitorio'', sjedište Donjeg doma Talijanskog parlamenta. [[Datoteka:Altar della Patria September 2015-1.jpg|mini|[[Spomenik Viktoru Emanuelu II.]]]] === Neoklasicizam === Rim je [[1870.]] godine postao prijestolnica nove Kraljevine Italije. Od tih godina dominantan stil gradnje postaje [[neoklasicizam]], koji je svoje uzore nalazio u antici. U ovom razdoblju su izgrađene mnoge palače koje su napravljene za ministre, veleposlanike ili druge vladine agencije. Jedan od najpoznatijih spomenika iz neoklasicizma u Rimu je [[spomenik Viktoru Emanuelu II.]] odnosno "Oltar domovine", u kome se nalazi grob Nepoznatog Vojnika, koji predstavlja 650.000 Talijana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu. === Fašističko razdoblje === [[Fašizam|Fašistički]] režim, koji je vladao Italijom između [[1922.]] i [[1943.]] godine, razvio je poseban arhitektonski stil. Taj stil je nastao istraživanjem veza s antičkom rimskom arhitekturom. Najpoznatiji spomenik iz tog razdoblja je okrug Esposizione Universale Roma, koji je izgrađen [[1935.]] godine. Taj okrug je izvorno bio namijenjen za Svjetsku izložbu [[1942.]] godine (''Esposizione 42''), a s obzirom na to da je Italija [[1940.]] godine ušla u Drugi svjetski rat izložba nikada i nije održana. Najreprezentativnija zgrada tog stila je ''Palazzo della Civiltà Italiana'' (1938. – 1943.). Zgrada ''Palazzo della Farnesina'', koja je aktualno sjedište talijanskog ministarstva vanjskih poslova je izgrađena [[1935.]] godine u fašističkom stilu. === Vile i vrtovi === [[Datoteka:Villa Borghese (Rome) - Laghetto, tempio di Asclepio.jpg|mini|''Tempio di [[Eskulap|Esculapio]],'' u vrtovima ''Villa Borghese'']] Središte Rima okruženo je velikim zelenim površinama i raskošnim antičkim [[Vila (građevina)|vilama]], koje su ostaci vila koje su okruživale papinski grad. Mnoge od njih su značajno razorene kroz špekulacije nekretninama krajem 19. stoljeća. Od preostalih je najznačajnija "[[Villa Borghese]]" s velikom pejzažnim vrtom, koji je izgrađen u naturalističkom [[Engleska|engleskom]] stilu iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Taj vrt sadrži brojne zgrade, muzeje ([[Galerija Borghese]]) i atrakcije. Ostale značajne vile su "[[Villa Ada]]" s najvećim javnim panoramskim parkom u Rimu, "[[Villa Doria Pamphili]]", druga po veličini s površinom od 1.8&nbsp;km², "[[Villa Torlonia]]", primjer [[Art Nouveau]]a, koja je bila rimska rezidencija diktatora [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] te "[[Villa Albani]]", u koju je kardinal [[Alessandro Albani]] smjestio svoju kolekciju antikviteta. == Prijevoz == === Zračni prijevoz === Rim služe tri [[Zračna luka|zračne luke]]. Dvije od njih su u vlasništvu društva [[Aeroporti di Roma]] (ADR). Zračne luke su: * [[Međunarodna zračna luka Leonardo da Vinci]] ili ''Rim-Fiumicino'' je najveća i glavna zračna luka u [[Italija|Italiji]], te vrlo važna europska zračna luka. Nalazi se u obližnjoj općini [[Fiumicino]] jugozapadno od Rima, na samoj obali [[Tirensko more|Tirenskog mora]]. Sa središtem Rima je direktno povezana željeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta. * [[Međunarodna zračna luka Giovan Battista Pastine]] ili ''Rim-Ciampino'' je civilna i vojna zračna luka blizu općine [[Ciampino]]. Od civilnih letova ovu luku koriste najviše niskobudžetne i čarter aviokompanije. * [[Zračna luka Rim-Urbe]] koja se nalazi šest kilometara od gradskog središta, većinom se koristi za privatne [[zrakoplov]]e, te za [[helikopter]]e. Zračna luka Centocelle u istočnom dijelu grada se više ne koristi u [[Zračni promet|zračnom prometu]], te je najvećim dijelom pretvorena u javni park. === Željeznički prijevoz === Rim je važno sjecište talijanskih [[željeznica]]. Prva željeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena [[14. srpnja]] [[1856.]] Glavni željeznički pravci su: tirenski (Rim-[[Genova]], uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-[[Firenca]]-[[Bologna]]), [[Jadransko more|jadranski]] (Rim-[[Pescara]], uz cestu Tiburtina, te Rim-[[Ancona]]) i južni (Rim-[[Napulj]], uz cestu Appia). Godine [[2006.]] otvorena je nova brza pruga između Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu postići brzinu i do 300&nbsp;km na sat. Glavni rimski kolodvor je [[Roma Termin]]i, koji je otvoren [[1863.]] godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgovački centar "Forum Termini". Drugi po veličini kolodvor je [[Roma Tiburtina]], koji služi za brze vlakove. Ostali veći kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. === Javni prijevoz === ==== Metro ==== [[Datoteka:Linea A Rome.jpg|mini|Vagon jednog vlaka linije A]] Rim trenutno služe dvije linije [[Rimski metro|podzemne željeznice]], koje su otvorene [[1955.]] (linija B, tj. plava) i [[1980.]] (linija A, tj. narančasta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna dužina metro sustava je 38&nbsp;km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoru [[Roma Termini]]. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedničke su sa stanicama željeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te je otvorena [[2010.]] godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovat će na području na kojem živi oko pola milijuna ljudi, te će se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja će prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja će biti dugačka 34 [[km]] i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug. ==== Željeznica ==== [[Datoteka:Roman Tram in Via Torre Argentina 7-7-06.jpg|mini|Rimski tramvaj na Largo di Torre Argentina]] Sustav javnog prijevoza gradske nadzemne željeznice sastoji se od 40-ak željezničkih stanica. Najveće su Roma Tiburtina, Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Na nekim stanicama prometuju i regionalni vlakovi. Za gradsku željezničku mrežu vrijedi ista karta kao i za metro i ATAC-ovu prometnu mrežu. Od kolodvora Roma Termini željeznica vozi do zračne luke Fiumicino ("Leonardo Express"). ==== Autobus i tramvaj ==== Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mreže [[autobus]]a, [[tramvaj]]a i [[trolejbus]]a (vraćen u upotrebu [[2005.]]) kojima upravlja ATAC. Općinsko društvo za javni prijevoz osnovano je [[1929.]] godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (''A.T.A.G.''), te je desetljećima bilo jedino društvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduzeća. S vremenom su troškovi upravljanja narasli zbog širenja grada, te je ovo društvo [[2000.]] godine pretvoreno u [[dioničko društvo]]. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na području od 2.152&nbsp;km, te godišnje autobusima preveze 932 milijuna putnika. === Zone ograničenog prometa === Zbog prometnih zagušenja koje su uzrokovali automobili, u središtu grada je uvedena zabrana prometa tijekom radnog dana od 6 do 18 sati. Ovo područje zove se ''Zona a Traffico Limitato'' (ZTL). Zbog velikog noćnog prometa vikendima koji se događa zbog noćnog života, stvoreni su novi noćni ZTL-ovi u nekim dijelovima grada. Gradnjom podzemnih garaža, u mnogim parkiralištima u gradskim ulicama uvedeno je plaćanje. == Hrvati u Rimu == {{glavni|Hrvati u Italiji}} [[Hrvati]] su, kao pretežno katolički narod, tijekom povijesti bili politički, kulturno i vjerski povezani s Rimom i Vatikanom. Hrvatski svećenici, hodočasnici i studenti okupljaju se u [[Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima|Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima]], koji tiska i ''Hrvatski rimski adresar''.<ref>[https://www.dijaspora.hr/nekoliko-vaznih-obavijesti-za-hrvatsku-zajednicu-u-rimu/15200 Nekoliko važnih obavijesti za hrvatsku zajednicu u Rimu] dijaspora.hr. Objavljeno 28. rujna 2023.</ref> U gradu djeluje i Hrvatska rimska zajednica.<ref>[https://laudato.hr/emisije/domaci-program/izdvojeno/proslava-stepinceva-u-rimu Proslava Stepinčeva u Rimu] laudato.hr. LAUDATO TV. Objavljeno 12. veljače 2024.</ref> Udruga Hrvatsko-talijanski mozaik održava međunarodni folklorni CRoETnO festival.<ref>[https://www.dijaspora.hr/treci-medunarodni-croetno-festival-pokazao-ponos-hrvatske-tradicije-i-obicaja/15413 Treći međunarodni CRoETnO festival pokazao ponos hrvatske tradicije i običaja] dijaspora.hr. Objavljeno 17. listopada 2023.</ref> == Zbratimljeni gradovi == Ovo je popis gradova s kojima Rim ima potpisan neki oblik suradnje. * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px]] [[Pariz]], [[Francuska]] ([[1956.]]). Pariz je jedini zbratimljeni grad Rima po načelu "Samo je Pariz vrijedan Rima; samo je Rim vrijedan Pariza" (''Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris'' / ''Solo Parigi è degna di Roma; solo Roma è degna di Parigi''). Rim ima potpisane partnerske sporazume sa sljedećim gradovima: * [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|20px]] [[Achacachi]], [[Bolivija]] * [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|20px]] [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Alžir]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Peking]], [[Kina]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Beograd]], [[Srbija]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brasília]], [[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Cincinnati]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|20px]] [[Montréal]], [[Kanada]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[New York (grad)|New York]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|20px]] [[Plovdiv]], [[Bugarska]] * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|20px]] [[Seul]], [[Južna Koreja]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Sydney]], [[Australija]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|20px]] [[Tokio]], [[Japan]] == Panorama == [[Slika:Forum romanum 6k (5760x2097).jpg|središte|mini|800px|Panoramski pogled na Forum romanum]] == Izvori == === Izvori === {{izvori|30em}} === Bibliografija === * Lucentini, Mario (2002). ''La Grande Guida di Roma''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN|88-8289-053-8}}. {{it}} * Spoto, Salvatore (1999). ''Roma Esoterica''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN|88-8289-265-4}}. {{it}} * Dieter Jansen : Rom. ''Ein Reiseführer zu Kunst, Kultur und Geschichte der „Ewigen Stadt“''. Artemis Limes, München 1996, {{ISBN|3-8090-0850-8}} {{de}} == Vanjske poveznice == {{commons|Roma}} * {{it}}[http://www.comune.roma.it/ Službena stranica grada] * {{it}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{es}}{{de}}{{zh}}{{ru}}[http://www.romaturismo.it Turistički ured grada Rima] * {{it}}[http://www.museiincomuneroma.it/ Službena stranica rimskih muzeja] * {{it}}[http://www.atac.roma.it/ Stranica rimskog javnog prijevoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131231040624/http://www.atac.roma.it/ |date=31. prosinca 2013. }} * {{it}}[http://www.metroroma.it/MetroRoma/HTML/IT Rimska podzemna željeznica (Metro Roma)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701191928/http://www.metroroma.it/MetroRoma/HTML/IT |date=1. srpnja 2007. }} * {{it}}[http://www.teatrodiroma.net/ Rimska kazališta] {{Svjetska baština u Italiji}} {{Italija}} [[Kategorija:Gradovi u Laciju| ]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Rim| ]] [[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]] [[Kategorija:Biblijska mjesta]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] bp4ov61slyr94xsqqqzwpsys5eagg66 0 11019 7625372 7617762 2026-10-27T21:18:07Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625372 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2008.}} {{Naselje | ime = Grad Mostar | ime_genitiv = Mostara | izvorno_ime = | kolaž = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/ | image1 = Mostar Old Town Panorama 2007.jpg | image2 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg | image3 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg | image4 = Mostar - 48010036161.jpg | image5 = Mostar - 48010120757.jpg }} | opis_kolaža = Mostarski kolaž: <br> [[Stari most u Mostaru|Stari most]], Španjolski trg, [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], pogled na Mostar, [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] | slika_zastava = Flag of Mostar.svg | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of Mostar.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = Grad na Neretvi | geslo = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 20 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 48 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Prvi pisani spomen | utemeljenje_datum = 1452. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Stjepan Vukčić Kosača]] | nazvan_po = mostarima (čuvarima mostova) | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Mario Kordić]] | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = ukupna | površina_prazno1 = 1175 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 105.797 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno1 = 60.195 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 88000 | pozivni_broj = +387 (0)36 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.mostar.ba www.mostar.ba] | slika_karta = Location Mostar.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Mostara u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Mostar''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]] i kulturno je i gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]], a ujedno i najveći grad u [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name ="Mostar">[http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210408024346/http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html |date=8. travnja 2021. }} Mostar</ref> Mostar je upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]<ref name ="Hercegovina">[http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?option=com_content&task=view&id=179&Itemid=125 Hercegovina.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920134458/http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?option=com_content&task=view&id=179&Itemid=125 |date=20. rujna 2012. }} Mostar</ref> te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]]. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Neretvu premošćuje [[Stari most u Mostaru|Stari most]], koji se zajedno sa starim gradom od [[2005.]] godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine [[UNESCO]]-a. == Zemljopis == === Položaj === Mostar se nalazi na jugu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], u središnjem dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže [[Klanac|kanjon]] Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao ''"grad na rijeci Neretvi"''. Izgradnjom [[Brana|brane]] za [[Hidroelektrana Mostar|HE Mostar]] na rijeci nastala je [[Umjetno jezero|akumulacija]] [[Mostarsko jezero]]. [[Datoteka:Geografski_položaj_Mostara.PNG|mini|desno|200 px|Geografski položaj Mostara.]] Nalazi se 132&nbsp;km jugozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] te 57&nbsp;km sjeveroistočno od [[Ploče|Ploča]]. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga [[krš]]a u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište. Nalazi se na željezničkoj pruzi Ploče (Hrvatska) – Sarajevo, a ima i [[Zračna luka Mostar|zračnu luku]]. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. ([[Stari most u Mostaru|Stari most]]), koji je pod [[UNESCO]]-ovom zaštitom.<ref name="HELZMK">{{Citiranje weba |title=Mostar |url=https://enciklopedija.hr/clanak/42087 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je [[Bijelo polje]], u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je [[Mostarska kotlina]], u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je [[Mostarsko polje]] (Bišće polje), u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje. Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]], [[Brkanovo brdo]], [[Galac]], [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], [[Mikuljača]], [[Žovnica]], [[Planinica (brdo iznad Mostara)|Planinica]] i [[Fortica (brdo iznad Mostara)|Fortica]], a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.<ref name ="Mostar" /> Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su [[Velež]] i [[Prenj]]. Kroz Mostar teku Neretva i [[Radobolja]], a u bližoj okolici grada nalaze se: [[Drežanka]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bunica]] i [[Jasenica (Neretva, kod Mostara)|Jasenica]].<ref name ="Hercegovina" /> === Klima === [[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|desno|300px|Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.]] Mostar ima umjerenu [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45[[Celzij|°C]]. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], a danas u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], te je uz [[Atena (grad)|Atenu]] grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana). Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37&nbsp;cm snijega. Snježne zime bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje [[elementarna nepogoda|elementarne nepogode]]. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88&nbsp;cm snijega.<ref>[http://bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758-45b4-9e81-94686f13c298&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419034355/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758-45b4-9e81-94686f13c298&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 |date=19. travnja 2012. }} Mostarci izišli na ulice zatrpane nezapamćenim snijegom</ref> Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj [[oborina]] i najveći broj sunčanih sati izmjereni u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2&nbsp;°C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9&nbsp;°C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2&nbsp;°C. Srednja godišnja [[temperatura]] iznosi 14,6&nbsp;°C, zimska 5,8&nbsp;°C, a srednja ljetna temperatura 23,2&nbsp;°C.<ref>[http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm FZS.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426035148/http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm |date=26. travnja 2012. }} Temperature i padaline</ref> Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39&nbsp;°C, a na suncu je izmjereno čak 56,4&nbsp;°C.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/14423/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212140844/http://bljesak.info/content/view/14423/158 |date=12. veljače 2009. }} Mostar: Temperatura zraka na suncu čak 56,4°C</ref> Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3&nbsp;°C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090723102037/http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/ |date=23. srpnja 2009. }} Sinoćnja noć najtoplija u Mostaru otkad se mjere temperature!</ref> Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6&nbsp;°C.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=67e2e141-db33-4bd3-9e78-1b09d8656cfa&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mostar među najtoplijim gradovima svijeta</ref> Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=349814b0-00e1-4386-b458-ba8d5e0f289f&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Magloviti Mostar</ref> Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2&nbsp;°C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9&nbsp;°C.<ref>[http://www.rdv.ba/portal/rhythm/news/?id=1123 RDV.ba] 2011. najtoplija u Mostaru od 1950. godine</ref> Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3&nbsp;°C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44-1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820160740/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44-1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 |date=20. kolovoza 2012. }} Mostar, najtopliji grad u Europi</ref> U Mostaru je od [[ciklona|ciklone]] Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], nego i u [[Europa|Europi]]. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=5a3cb4c4-055c-4574-8ee3-798a02ba24b3&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mostar u posljednja 24 sata primio drugu najveću količinu padalina na svijetu</ref> U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878&nbsp;mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku [[2013.]]<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2-442d-4975-97eb-1f5041f150db&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405051137/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2-442d-4975-97eb-1f5041f150db&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae |date=5. travnja 2013. }} Rekordne kiše od 1955. godine; 1744 l/m²</ref> Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. [[Jesen]]i i [[Zima|zime]] u Mostaru znaju biti izrazito kišovite. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Mostar|-->Mostar |Sij_sr_maks=8 |Velj_sr_maks=11 |Ožu_sr_maks=15 |Tra_sr_maks=19 |Svi_sr_maks=24 |Lip_sr_maks=28 |Srp_sr_maks=31 |Kol_sr_maks=31 |Ruj_sr_maks=27 |Lis_sr_maks=21 |Stu_sr_maks=15 |Pro_sr_maks=10 |God_sr_maks=20 |Sij_sr=5 |Velj_sr=7 |Ožu_sr=10 |Tra_sr=14 |Svi_sr=19 |Lip_sr=22 |Srp_sr=25 |Kol_sr=25 |Ruj_sr=21 |Lis_sr=16 |Stu_sr=11 |Pro_sr=7 |God_sr=15 |Sij_sr_min=2 |Velj_sr_min=3 |Ožu_sr_min=5 |Tra_sr_min=8 |Svi_sr_min=13 |Lip_sr_min=16 |Srp_sr_min=19 |Kol_sr_min=19 |Ruj_sr_min=15 |Lis_sr_min=11 |Stu_sr_min=7 |Pro_sr_min=3 |God_sr_min=10 |Sij_obo=165 |Velj_obo=151 |Ožu_obo=150 |Tra_obo=127 |Svi_obo=102 |Lip_obo=78 |Srp_obo=43 |Kol_obo=74 |Ruj_obo=96 |Lis_obo=151 |Stu_obo=200 |Pro_obo=179 |God_obo=1516 |Izvor=[http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija] }} === Naseljena mjesta === Grad Mostar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.</ref> [[Bačevići]], [[Banjdol]], [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]], [[Bogodol]], [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]], [[Cim]], [[Čule]], [[Dobrč]], [[Donja Drežnica]], [[Donji Jasenjani]], [[Dračevice]], [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]], [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], [[Gornja Drežnica]], [[Gornje Gnojnice (Mostar, BiH)|Gornje Gnojnice]], [[Gornji Jasenjani]], [[Gubavica]], [[Hodbina]], [[Hrušta (Mostar, BiH)|Hrušta]], [[Humilišani]], [[Ilići]], [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]], [[Kamena (Mostar, BiH)|Kamena]], [[Kokorina (Mostar, BiH)|Kokorina]], [[Kosor (Mostar, BiH)|Kosor]], [[Kremenac]], [[Krivodol (Mostar, BiH)|Krivodol]], [[Kružanj]], [[Kutilivač]], [[Lakševine]], [[Malo Polje (Mostar, BiH)|Malo Polje]], [[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]], Mostar, [[Ortiješ]], [[Pijesci]], [[Podgorani (Mostar, BiH)|Podgorani]], [[Podgorje (Mostar, BiH)|Podgorje]], [[Podvelež]], [[Polog]], [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], [[Prigrađani]], [[Rabina (Mostar, BiH)|Rabina]], [[Raška Gora]], [[Raštani (Mostar, BiH)|Raštani]], [[Ravni (Mostar, BiH)|Ravni]], [[Rodoč]], [[Selište (Mostar, BiH)|Selište]], [[Slipčići]], [[Sovići (Mostar, BiH)|Sovići]], [[Sretnice]], [[Striževo]], [[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]], [[Vojno]], [[Vranjevići (Mostar, BiH)|Vranjevići]], [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]], [[Vrdi]], [[Zijemlje (Mostar, BiH)|Zijemlje]], [[Željuša]], [[Žitomislići]] i [[Žulja]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Mostar ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Hrušta, Rabina i Žulja ranije su pripadala općini [[Nevesinje]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta [[Kamena (Istočni Mostar, BiH)|Kamena]], [[Kokorina (Istočni Mostar, BiH)|Kokorina]] i [[Zijemlje (Istočni Mostar, BiH)|Zijemlje]]. Od ovog područja nastala je općina [[Istočni Mostar (općina u RS)|Istočni Mostar]]. == Povijest == === Prapovijest === Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u [[Prapovijest|prapovijesnom vremenu]],<ref name="Proleksis">{{Citiranje weba|title=Mostar {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/37971/|access-date=2022-02-07|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> što potvrđuju više od 150 nalazišta iz [[neolitik]]a, [[bakreno doba|bakrenog]], [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Poznatiji neolitski lokaliteti su: [[Zelena pećina]], povrh vrela rijeke [[Buna (rijeka)|Bune]], najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe [[Iliri|ilirske]] gomile i gradine, grobnice i utvrde. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u [[željezno doba|željeznom dobu]] se razvija i trgovina s okolnim središtima. === Antika === Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve – u [[bazilika u Cimu|Cim]]u, [[bazilika u Žitomislićima|Žitomislići]]ma i Sutini.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče o kontinuitetu života i kroz cijeli [[srednji vijek]], jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i [[Stećak|stećci]] – autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima. [[Radoslav Dodig]] naveo je mišljenje da je ime Mostar slavensko preobličenje ilirskog imena Martar i po nekim se izvorima Mostar u vrijeme starog Rima zvao Martar.<ref name="Dodig-vodič">Radoslav Dodig: “Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu”</ref><ref name="prviputspominje">[https://kamenjar.com/mostar-se-prvi-put-spominje-3-travnja-1452/ Kamenjar] M.L./HMS ''Mostar se prvi put spominje 3. travnja 1452.'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref><ref name="hmsprviputspominje">[http://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/ Hrvatski medijski servis] M.L./HMS: ''NA DANAŠNJI DAN Prvi spomen Mostara seže iz 3. travnja 1452. godine'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref> === Srednji vijek === Novo razdoblje nastaje padom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini [[Zahumlje]] (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franačka|Franaka]], ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza [[Mihajlo Višević|Mihajla Viševića Humskog]] ([[910.]] – [[950.]]). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski ban, a tijekom [[14. stoljeće|XIV.]] – [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih – [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaju]] pored Mostara.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Šego|first=Andrija|date=2020-01-01|title=Herceg Stjepan Vukčić Kosača|url=https://www.academia.edu/43399702/Herceg_Stjepan_Vuk%C4%8Di%C4%87_Kosa%C4%8Da|journal=Academia.edu|pages=17}}</ref> Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom [[15. stoljeće|XV. stoljeća]], vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]] zvala se Nebojša, nju spominje i povelja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskog]], a na desnoj obali Cimski grad.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milošević|first=Ante|last2=Peković|first2=Željko|date=2022-01-01|title=The Old Bridges and Fortification of Mostar ; Stari mostovi i utvrde Mostara|url=https://www.academia.edu/76185193/The_Old_Bridges_and_Fortification_of_Mostar_Stari_mostovi_i_utvrde_Mostara|journal=The Old Bridges and Fortification of Mostar ; Stari mostovi i utvrde Mostara|pages=80}}</ref> Kule su pokraj imale svoje groblje sa [[Stećak|stećcima]]. Služile su u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule:<ref name="HELZMK"/> hrvatsko vrelo – izvješće Dubrovačke Republike od [[3. travnja]] [[1452.]] opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "''ha preso quello di ... Blagay et '''do castelli al ponte de Neretva''''' (''uzeo je ... Blagaj i '''dvije utvrde na mostu na Neretvi''''').<ref name ="Hercegovina" /> Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko [[Neretva|Neretve]] na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.<ref name="Proleksis"/><ref name="prviputspominje"/><ref name="hmsprviputspominje"/> Hum je bio vjerski raznolik, s vjernicima bosanske, katoličke i pravoslavne crkve. [[Kosače]] su bili pripadnici bosanske crkve, vjerski vrlo tolerantni – gradili su i pravoslavne crkve te podržavali katoličku.<ref name=":2" /> Bosanska crkva se odcijepila od katoličke vrlo vjerojatno u 13. stoljeću te je bez konkurencije djelovala sve do dolaska franjevaca koji su tijekom 14. stoljeća pokušavali obnoviti vlast Rimske crkve. Crkva bosanska i Rimokatolička crkva gotovo su jedno stojeće bili u konkurenciji sve do vremena dolaska Osmanlija kada su svećenici Crkve bosanske bili protjerani ili su morali preći na katoličanstvo.<ref>Noel Malcolm. 1995. ''Povijest Bosne : kratki pregled''. Zagreb Erasmus Gilda. ISBN 953-6045-03-6. str. 18-20</ref> [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Kosača]] pružio je utočište svećenicima Crkve bosanske kada ih je na zahtjev pape [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaš]] sve prisilio da pređu na katoličku vjeru ili protjerao, oduzeo im samostane i drugu imovinu, uništivši tako Crkvu bosansku.<ref name=":3" /> U Mostaru je osnovan franjevački samostan nakon što je gospodar Huma, herceg Stjepan Vukčić Kosača, polovicom 15. stoljeća zamolio rimskog Papu da mu pošalje redovnike franjevce, kako bi propovjedili pravu vjeru katoličku, suzbijali krivovjerje i unaprijedili vjerski život. Alfons V. Aragonski mu je poslao redovnike franjevce iz Sardinije i Napulja, dok pisani izvori svjedoče o postojanju franjevaca u Zahumu koje desetljeće ranije.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sivrić |first=Marijan |year=2005 |url= https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/8-Hercegovina-19-SIVRI%C4%86.pdf |title=Nekoliko nepoznatih podataka o franjevcima u Zahumu i Bišću kod Mostara u srednjem vijeku |journal= Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=19 |page=43}}</ref> Turci su se počeli pojavljivati u Bosni krajem 14. stoljeća. Bosanska vlastela su u svojim međusobnim razmiricama i borbama s ugarsko-hrvatskim vladarima koristili Osmanlije.<ref name=":2" /> Godine 1411. [[Sandalj Hranić Kosača]] pozvao je Turke u pomoć u čuvanju njegovih posjeda, dok je 1415. [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] u savezu s Osmanlijama porazio Ugare u Bosni.<ref name=":3">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V. A,|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|date=1994|publisher=University of Michigan Press|p=468-469}}</ref> Sandalj i Stjepan Kosača postali su turski podanici. Stjepan je koristio Osmanlije u obračunima sa svojim neprijateljima, ali su Osmanlije i s drugim lokalnim vladarima napadali Stjepana.<ref name=":2" /> Nakon pada Carigrada (1453.) i Smedereva (1459.), herceg je shvatio da i njegovu zemlju čeka ista sudbina, pa se počeo udaljavati od sultana. Pohodi počinju 1459., a osvajanja 1463. Herceg je odgodio pad Hercegovine do 1482..<ref name=":2" /> Padom Bosne 1463. i smaknućem posljednjeg njezina kralja, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], maćeha mu [[Katarina Kosača|Katarina]], kći hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]], izbjegne u Rim i ostavi papi Kraljevinu Bosnu na upravljanje. Herceg Stjepan se odupirao turskim navalama do kraja života. Uspio je zadržati Hercegovinu. Šesnaest godina nakon što je Kosača umro, Turci su osvojili Herceg Novi i uskoro cijelu Hercegovinu. Ime Mostar prvi se put pojavljuje u [[Osmansko Carstvo|turskome]] popisu stanovništva iz [[1468.]] – [[1469.]], a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na [[Neretva|Neretvi]] jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1474.]] godine. === Osmansko razdoblje === Osmanlije su osvojili Mostar 1466. godine. Dvije godine kasnije, prvi turski popis na tom mjestu bilježi 19 kuća.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=1995|title=Qudret Kemeri: A Bridge between Barbarity and Civilization|url=https://www.jstor.org/stable/4211861|journal=The Slavonic and East European Review|volume=73|issue=3|pages=481|issn=0037-6795}}</ref> Od 1474. Mostar se prvi put spominje pod tim imenom,<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar|url=https://whc.unesco.org/en/list/946/|access-date=2022-10-08|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}</ref> kao sjedište subaše, dok 1522. do 1530. u njemu se nalazilo sjedište hercegovačkog sandžak-bega.<ref name="HELZMK" /> Sudska isprava zastupnika mostarskog kadije stanovitog Kasima pisana u veljači 1553. govori da je u mahali [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahumu]] bila "srušena i oborena crkva", te naređuje da se vinograd, bašča i kuća vrate franjevcima kao njihovo vlasništvo. Pismo Husejin-paše iz veljače 1533. govori o zaštiti Samostana sv. Marije blizu Mostara. Nakon zakonske odredbe iz 1516. da se poruše sve crkve koje "nisu postojale od starog nevjerničkog vremena" i da se unište svi križevi pored puteva pokrenut je val islamizacije a katolici su proglašeni neprijateljima države. U tom kontekstu Osmanlije su porušile gotovo sve samostane u srednjoj Bosni pa tako i one u Ljubuškom, Konjicu i Mostaru iako su isti postojali prije dolaska Osmanlija.<ref>{{Citiranje časopisa |first=Vandelin |last=Karačić |year=2008 |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/18-Hercegovina-22-KARA%C4%8CI%C4%86.pdf |title=Gradnja prve crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru i crkve koje su joj prethodile |journal=Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=22 |page=198}}</ref> Nasuprot tome, povjesničar fra [[Julijan Jelenić]] navodi da je tijekom osvajanja Bosne bilo razaranja, ali su Turci prvih 50-ak godina "milosrdno vladali prema franjevcima, njihovim crkvama i samostanima koje su oni brzo ponovno podigli".<ref>{{Citiranje knjige|last=Jelenić|first=Julijan|url=https://books.google.com/books?id=YFvZAAAAMAAJ&newbks=0&hl=en|title=Kultura i bosanski franjevci|date=1915|publisher=Svjetlost|p=123}}</ref> To se mijenja dolaskom novog vezira 1521., za kojeg kaže da je porušio 5 samostana i crkava u srednjoj Bosni{{sfn|Jelenić|p=125}} (za Mostar i Ljubuški samo navodi da su mnogo kasnije franjevački ljetopisci tvrdili da su postojali samostani i da su porušeni) Samostani se ponovno obnavljaju. Franjevački izvještaj iz 1591. godine pokazuje 16 samostana pod Turcima – 10 u Bosni, ostali u Slavoniji i Dalmaciji.{{sfn|Jelenić|p=128}} Godine 1679. franjevci bilježe 12 samostana u Bosni i znatno veći broj redovnika no prije Turaka.{{sfn|Jelenić|p=131-132}} U brojnim ratovima u 17. stoljeću stradala je i Bosna. Za financiranje ratova Turci su podigli poreze, ali i namete samostanima, što je uzrokovalo dugove, zbog kojih su samostani nakon 1685. godine počeli propadati.{{sfn|Jelenić|p=125}} Najteže je bilo nakon turskog poraza u Bečkom ratu 1683.-1699. kad su Austrijanci stigli do Sarajeva i spalili ga.{{sfn|Jelenić|p=134}} Fra Jelenić piše da su bosanski franjevci "eminentno sudjelovali" i borili se u tim ratovima protiv Osmanlija, što je dovelo do progona.{{sfn|Jelenić|p=134-135}} Mnogi franjevci su prešli u susjedne zemlje. Nekoliko desetljeća kasnije vratili su se i ponovno počeli otvarati samostane i rezidencije {{sfn|Jelenić|p=140-142}} Godine 1566. na mjestu starog, drvenog, izgrađen je trideset metara dug [[Stari most u Mostaru|znameniti kameni most]] po planu turskoga graditelja Mimara Hajrudina. Most je bio tehnološko čudo svog vremena.<ref name=":0" /> Nakon toga počeo je gospodarski uspon grada, zahvaljujući kojemu je Mostar tijekom druge polovice XVI. i u XVII. st. bio vodeće obrtničko i trgovačko mjesto u Hercegovini.<ref name="HELZMK"/> Godine 1557. sagrađena je [[Karađozbegova džamija]]. [[Datoteka:Kanjon Neretve Mostar-Austro-ugarsko razdoblje.jpg|mini|desno|220 px|Kanjon rijeke Neretve u Mostaru. Slika potječe s kraja osmanskog razdoblja.]] U [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII.]] stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje s čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada – područje uz sam most, s obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburško-osmanskog rata 1683. – 1699. i potpisivanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] 1699., grad je dobio nove fortifikacije.<ref name="Proleksis"/> Dio toga zida sačuvan je uz potok Suhodolinu i poviše Konaka.<ref name="HELZMK"/> Zanimljivo je istaknuti da je krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], Mostar imao 24 [[džamija|džamije]] i 22 [[mahala|mahale]]. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most, izgrađen [[1566.]] Reorganizacijom osmanskog obrambenog sustava početkom XVIII. stoljeća, Mostar je postao sjedište kapetanije.<ref name="Proleksis"/> Tijekom [[18. stoljeće|XVIII.]] stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika. Početkom XIX. stoljeća jedno je od uporišta protiv reforma i jačanja središnje osmanske vlasti pod vodstvom ajana Ali-age Dadića, nakon sloma [[Veliki bosanski ustanak|pokreta bosanskih feudalaca]] (1832.) sjedište je [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]].<ref name="HELZMK"/> Godine [[1832.]] osnovan je poseban [[hercegovački pašaluk]] sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]] (1832. – 1851.),<ref name="Proleksis"/> koji je dobio i [[vezir]]ski naslov. Pred kraj osmanske vladavine, pred polovicu [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]], kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u dopuštanju izgradnje sakralnih objekata kršćanskih vjerskih zajednica u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara [[pravoslavci|pravoslavna]] crkva iz [[1834.]] godine, izgrađena na obroncima brda Fortice u istočnom dijelu grada. Još od 1777., grad je postao sjedište hercegovačkog mitropolita [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].<ref name="HELZMK"/> Ubrzo potom, i [[katolici]] Mostara su dobili svoj prostor. Godine [[1847.]] izgrađen je kompleks stare [[biskup]]ske rezidencije u Vukodolu, sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedište mostarskog [[biskup]]a.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> Napokon, [[1866.]] godine došlo je do izgradnje franjevačke crkve sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i [[franjevci|franjevački]] samostan. [[Pravoslavci]] u Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju [[1873.]], a katolici crkvu tek u Bogodolu. Pretkraj osmanske vlasti došli su prvi školovani graditelji. Dotad su radili samo lokalni ljudi koji su znanja stekli iskustveno kao šegrti kod majstora. 1862. se na gradnji brzojavne linije Metković – Mostar i potom puta Mostar – Sarajevo zaposlio Hrvat [[Franjo Linardović]] iz Dalmacije, poslije njega brat mu [[Antun Linardović|Antun]], pa iz Dalmacije Slado i Moise, te iz Poljske i Engleske. [[Tanzimat]]ske reforme dosta su kasnile u Mostaru. 1863. donesen je zakon o građenju i drumovima. 1864. ukinuta je Hercegovina kao pašaluk. Administrativne promjene koje su dovele do stvaranja lokalne uprave u gradovima, tj. uprave gradskih općina (beledija) stigle su 1866. godine. 1877. donesen je zakon o gradskim općinama kojima se pokušalio uvesti red u području građenja.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/272387 Prostor Vol. 25 No. 1(53)] Borislav Puljić; Mirela Šetka Prljić; Marija Rakić: ''Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878.-1918.)'', str. 5.</ref> U zadnjim godinama osmanskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja ([[Austro-Ugarska]], [[Kraljevina Italija|Italija]], [[Rusko Carstvo|Rusija]], [[Britansko Carstvo|Velika Britanija]] i [[Treća Francuska Republika|Francuska]]), a prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] [[1862.]] godine. Tijekom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] (1875. – 1878.), Mostar je bio sjedište hercegovačkog namjesnika (valije).<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> === Hrvatski narodni preporod === {{glavni|Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:First Croatian printing office in Mostar, 1920.jpg|desno|mini|260 px|Prva hrvatska tiskara u Mostaru, 1920.]] [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini]] bio je, zapravo, odjek hrvatskoga narodnog preporoda u [[Zagreb]]u pa je i njegov početak kasnio u odnosu prema Zagrebu, a isto tako, s obzirom na društveno-političke prilike u BiH, trajao je nekoliko desetljeća nakon Gajeva preporoda. Istina je da se preporod u Bosni i Hercegovini pojavio u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali se njegov uspon dogodio u Mostaru, u središtu koje je imalo povoljnije nacionalne i druge društveno-političke okolnosti. U Mostaru se zahuktao kulturni život [[Hrvati|Hrvata]] tako da se na prelasku stoljeća u razdoblju od tridesetak godina objavilo oko 600 knjiga pa je Mostar koncem XIX i početkom XX. stoljeća postao jače kulturno središte od većine gradova na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. U Mostaru će se nakon [[1850.]] godine početi otvarati prve učionice, kao ona u Vukodolu kod Mostara ([[1852.]]), zatim knjižnica i čitaonica pod Jusovinom ([[1861.]]), osnivat će se kulturna društva kao što je Kosača ([[1875.]]), odnosno Hrvoje ([[1888.]]), čiji je vrhunac osnivanje Napretka. Dana [[14. rujna]] [[1902.]] godine osnovano je Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučike (današnje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]]). Osniva se prva hrvatska tiskara ([[1872.]]) u Bosni i Hercegovini koju utemeljuje i vodi znameniti [[Franjo Milićević]], a zahvaljujući tiskari pojavit će se i prve novine, prvi udžbenici i priručnici na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. {{citat|Zublja narodne svijesti hrvatske, Starčevićanstvo nije došlo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine, napose iz kamenitog Mostara, koji je zadržao svoj narodni karakter naprotiv malom Berlinu-Sarajevu.|Fra [[Didak Buntić]] u pismu [[Izidor Kršnjavi|Izidoru Kršnjaviju]] 1918. godine<ref>[http://shp.bizhat.com/Didak.html Životopis Didaka Buntića] Andrija Nikić: Fra Didak Buntić hrvatski i crkveni velikan (1871. – 1922.)</ref>}} Valja posebno istaknuti značenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine što ih je pokrenuo i uređivao Franjo Milićević sa svojim suradnicima, a to su: Hercegovački bosiljak ([[1883.]]), Novi hercegovački bosiljak ([[1884.]]), Glas Hercegovca ([[1885.]]) i Osvit ([[1898.]]). Ova su mostarska glasila pronosila pravašku orijentaciju za razliku od ilirske – preporodne ideje u [[Zagreb]]u i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To se vidi i po nizu članaka političke naravi, to je očito i po jezičnim rješenjima, a i po drugim značajkama koje oni pokazuju. Doduše, ideja hrvatskoga narodnog preporoda i ovdje se pojavljuje kao poticaj. Priznate su mnoge tečevine ilirskog pokreta, ali se ne prihvaća političko južnoslavenstvo jer se ono pokazuje kao zabluda i samonijekanje s obzirom na vrijeme i prostor u kojem živi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]]. Najpoznatiji preporoditelji u Mostaru bili su franjevci: [[Anđeo Kraljević]], [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslav Glavaš]], [[Anđeo Nuić]], [[Nikola Šimović]], [[Augustin Zubac (stariji)|Augustin Zubac]], [[Petar Bakula]] i [[Franjo Milićević]] koji su se dokazali kao graditelji, učitelji, dušobrižnici, ali i kao pisci prvih udžbenika, priručnika i kalendara, novina i samostalnih književnih ostvarenja. === Austro-Ugarska === [[Datoteka:Panorama Mostara iz Austro-Ugarskog razdoblja.jpg|mini|desno|240 px|Panorama grada Mostara iz sredine austro-ugarskog razdoblja. Gradom dominiraju džamije, te veće građevine, koje čine niz: Saborna crkva, zgrada više djevojačke škole i Stari most.]] [[Austro-Ugarska]] zauzela je Mostar 5. kolovoza 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}</ref> Tom godinom je označen definitivni odlazak [[Turci|Turaka]] i prestanak osmanske dominacije, te početak razdoblja [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] uprave. [[Austro-Ugarska]] sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovu preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će, iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad.<ref name ="Mostar" /> U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan s ostalim centrima [[BiH]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Izgrađena su tri mosta u samom gradu – most na Musali, Lučki i Carinski most. Grad je dobio moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je. 1880. godine osnovana je [[Tvornica duhana Mostar]], jedno od najstarijih poduzeća u BiH. Mostar je bio sjedište hercegovačkog okruga, a [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|ugljenokop]] je otvoren 1919.<ref name="HELZMK"/> Razdoblje [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine uz razdoblje [[SFRJ|Titove Jugoslavije]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni, školski, stambeni i industrijski. ''Nova'' arhitektura, potpuno drugačijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje ''staru'' arhitekturu, ali poštujući je, ne rušeći je, nastojeći od nje sačuvati ono najbolje. Tako su u Mostaru napravljene jedne od najljepših građevina orijentalnog stila pomiješanog s [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] gradnjom, poput: Stare mostarske gimnazije (Gimnazija Mostar), Gradske banje, hotela Neretve, vojarni: Sjeverni i Južni logor, Stare željezničke stanice i trgova: Musala i Trga hrvatskih velikana (Rondo). Među arhitektima koji su djelovali u Mostaru u to vrijeme ističu se [[Miloš Komadina]], [[Miroslav Loose]], [[Josip Vancaš]], [[Maximilian David]] i drugi. Mostar je bio [[pojasna utvrda]], jedna od četiriju koje je sagradila Austro-Ugarska u BiH. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. 6 objekata bilo je kategorije ''Werk'' s topništvom, devet kategorije ''Wachhaus'', tri kategorije ''Schanze'', što je bio veći nepokriveni objekt s velikim rovom, prilagođen za djelovanje topništvom i lakim naoružanjem. 60 međupoložaja – točaka otpora povezivalo je utvrde. Povezivali su ih kameni ili betonski rovovi opasanih bodljikavom žicom. Neki su imali čelične ploče za djelovanje strojnicama. Vanjski obrambeni prsten oko grada činila su 34 položaja na uzvisinama oko grada u polustalnoj fortifikaciji. Ispred Mostara obrambenu crtu činili su Kalinovik – Ulog- Obrnja – Nevesinje – Stolac, a Trebinje i Bileća bile su prva fortificirana obrambena crta s Avtovcem kao zaprečnom oblasti. Sve je to bilo dijelom kompleksa utvrda BHD (Bosnien, Herzegowina und Dalmatien). Oko grada bile su fortificirane bitnice kao samostalne fortifikacije. Jedna je bila na sjevernom ulazu u grad između Vrapčića i Zalika, a na Humu u sklopu središnje utvrde preostale četiri. Unutarnju obrambenu jezgru činile su četiri vojarne nazvane po stranama svijeta: [[vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] (Nordlager), [[vojarna Južni logor u Mostaru|Južni logor]] (Sudlager) s vojnom bolnicom, [[vojarna Zapadni logor u Mostaru|Zapadni logor]] (Westlager) i [[vojarna Istočni logor u Mostaru|Istočni logor]] – Konak (Ostlager). Kao logistička baza utvrdama na uzvisini podignut je vojni logor u Opinama (Lager Opine) podno [[Tvrđava Merdžan glava|utvrde]] na Merdžan glavi (802 m). Poslije su te vojarne u drugim državama dobivale druge namjene, neke sasvim izvan vojske i kaznenog sustava. Zapadni logor danas je npr. sveučilište. Austro-Ugarska je osim fortificiranih i nefortificiranih vojnih objekata izgradila bogatu prateću infrastrukturu: prometnu (ceste, puteve i željeznice), skladišta, vodoopskrbnu (cisterni za vodu s kolektorima, vodovod u urbanom dijelu Mostara), vježbovnu (strjelišta), zdravstvenu (bolnice), vojna groblja, zračnu bazu u Jasenici i dr. Vrlo je malo sačuvano ovih utvrda. Ipak, zbog velike kvalitete gradnje poslužile su svojoj svrsi i u ratu u BiH 1990-ih.<ref>[http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/01/Manuel-Martinovic_-_Hercegovina_A-U_utvrde_fortice.pdf CIDOM] Manuel Martinović: Austro-ugarske utvrde u Hercegovini; Hercegovina, 1 (26) - 2015., str. 156 (pristupljeno 22. travnja 2019.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/magazin/kultura/mostarske-tvrdjave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/151206057 Klix.ba] ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska a korištene i u posljednjem ratu'', 6. prosinca 2015. (pristupljeno 20. travnja 2019.)</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Razdoblje [[Kraljevina Jugoslavija|prve Jugoslavije]] je zateklo jedan već sasvim moderan europski grad, s dugom tradicijom. U tom periodu [[1918.]] – [[1945.]] jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajniji period. U gospodarskom smislu nije ništa učinjeno, Mostar nije uspio podići nijednu tvornicu. Formirano je više kulturno-umjetničkih društava na narodnom ili vjerskom temelju. U razdoblju od 1922. do 1929. Mostar je bio u sastavu Mostarske oblasti, a potom [[primorska banovina|Primorske banovine]], do 1939.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> Godine [[1926.]], radnici su uspjeli osnovati kulturno-umjetničko društvo Abrašević, koje je dostiglo svoj vrhunac tijekom druge Jugoslavije. Čuvajući tradiciju, postizalo je zapažene rezultate. Od 1939. do 1941., Mostar je u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> === Drugi svjetski rat === Nakon osovinskog napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i proglašenja [[NDH]] Mostar se našao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Grad je bio sjedište Velike župe Hum,<ref name="Proleksis"/> [[Upravna podjela NDH|jedne od 22 velike župe]] Nezavisne Države Hrvatske. Mostar je bio mjesto stožera nekoliko [[Ustaška vojnica|ustaških sdrugova]], talijanskih i [[Treći Reich|njemačkih]] divizija i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] pukovnija, a također je postojao Mostarski bataljun u [[partizani]]ma. Mostar je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta mladih života, koji su se borili za jednu ili za drugu stranu. Mostarski biskup Alozjije Mišić je opisao ustaške pokolje tisuća srpskih civila u Mostaru i okolini, u ljeto 1941.:''“...Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno… U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.''” Biskup Mišić je takodjer svjedočio o masovnim ustaškim pokoljima pravoslavaca oko Mostara koji su već prešli na katoličanstvo, kao dio ustaške politike prisilnog pokatoličavanja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yKwBfAEACAAJ&newbks=0&hl=en|title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945: okupacija i kolaboracija|date=2010|publisher=EPH|year=582-621|isbn=978-953-6045-58-7|language=en}}</ref> Na području Mostara [[četnik|četnici]] su počinili brojne zločine nad hrvatskim katoličkim i muslimanskim stanovništvom.{{Citation needed|date=October 2022}} U Mostaru su tijekom rata gradonačelnici bili Šefkija Balić, [[Muhamed Butum]] (1869. – 1941.), jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti (1941. – 1942.), Salif Efica "Crni" (1942. – 1945.).<ref>[https://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170520111430/http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html |date=20. svibnja 2017. }} ''Gradonačelnici Grada Mostara kroz povijest'' (pristupljeno 8. svibnja 2017.)</ref> [[14. veljače]] [[1945.]] se obilježava kao "dan oslobođenja" Mostara u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], no na taj dan [[partizani]] ušavši u Mostar su ubili nekoliko mostarskih [[franjevci|franjevaca]] i nevino hrvatsko stanovništvo. Mostarski [[Hrvati]] i danas se na taj dan svake godine prisjećaju nevino ubijenih [[franjevci|franjevaca]] i ostalih žrtava [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>[https://kamenjar.com/likvidacija-franjavaca-u-borbama-za-mostar-u-veljaci-1945-godine/ Kamenjar] Hrvoje Mandić: ''Likvidacija franjevaca u borbama za Mostar u veljači 1945. godine'', 14. veljače 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|300px|''Od HIT-a, niz Korzo, preko Musale do Razvitka.''<br/>Dvije robne kuće: HIT i Razvitak, šetalište Korzo i trg Musala bili su srce Mostara u zlatnom razdoblju njegove povijesti.]] Razdoblje [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do [[1991.]] godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni s drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet. Grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik]] mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u industrijski, gospodarski, trgovački, prometni, turistički i kulturni centar cijele [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name ="Mostar" /> U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Godine 1977. u Mostaru je osnovano [[Sveučilište u Mostaru|sveučilište]].<ref name="Proleksis"/> Novi gradski oci su spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali [[Neretva|Neretve]] (zapadni dio grada). Zbog toga [[željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a odmah se pristupilo urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i voćnjaci Mostaraca pretvoreni u velika gradilišta. U samo nekoliko desetljeća, u zapadnom dijelu grada niknuo je niz novih gradskih četvrti: Avenija, Strelčevina, Zgoni, Bijeli Brijeg, [[Centar II (Mostar)|Centar 2]], Zalik i dr. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U gradu su se napravile brojne gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, sportski tereni i igrališta, škole i bolnice. Gradsko stanovništvo postupno se uvećavalo s 35.242 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961.]]), na 47.802 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971.]]), 63.427 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981.]]) i 75.865 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]]).<ref name="HELZMK"/> [[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Mostaru ikad: -10,9 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967. godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === {{glavni|Operacija Lipanjske zore}} {{glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve}} ==== Rat sa srpskim snagama ==== [[Datoteka:Aerial photograph of Mostar city in 1997.JPEG|mini|300 px|desno|Razrušeni Mostar, dvije godine nakon završetka rata]] Tijekom rata [[1992.]] – [[1995.]] Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao.<ref name="Proleksis"/> Razrušeno je sve ono što se gradilo desetljećima, pa i stoljećima. Važno je istaknuti da je Mostar bio najrazrušeniji grad u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], a srušene su brojne znamenitosti Mostara.<ref name ="Mostar" /> Hrvati su se pripremili za obranu i organizirali se u HVO. Muslimani su još vjerovali u [[SFRJ|Jugoslaviju]], a dio je pristupio HVO-u. HVO je muslimane naoružao da se obrane od [[Srbi|Srba]] koji su planirali izbiti na lijevu obalu [[Neretva|Neretve]]. U početku, grad su granatirale [[VRS|srpske snage]].<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> U popodnevnim satima [[3. travnja]] [[1992.]] počela je [[bitka za Mostar 1992.|bitka za Mostar]]. Daljinski upravljanom eksplozivnom napravom eksplodirana je cisterna u naselju Zaliku, preko puta vojarne [[JNA]] Sjevernog logora, pri čemu su poginuli jedan vojnik i tri civila. Od eksplozije je srušen dio vojarne i oštećeni okolni objekti. Četiri dana poslije JNA je otvoreno napala Mostar.<ref>[http://dogodilose.com/2015/04/03/pocetak-rata-u-mostaru-3-travnja/ Dogodilo se na današnji dan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412042639/http://dogodilose.com/2015/04/03/pocetak-rata-u-mostaru-3-travnja/ |date=12. travnja 2019. }} Borna Marinić: ''Početak rata u Mostaru - 3. travnja'', 3. travnja 2015. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref> Srbi su držali većinu brda oko Mostara i istočni dio grada. U lipnju [[1992.]] Mostar i dolina Neretve su oslobođeni združenom akcijom [[HVO]]-a i [[HV]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. Oslobađanje desne obale rijeke Neretve krenulo je 11. lipnja [[1992.]] godine. HVO uz pomoć [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. splitske gardijske brigade]] HV-a krenuli su iz šest pravaca. Od HVO-a u oslobađanju su sudjelovali [[Kažnjenička bojna (HVO)|Kažnjenička bojna]], [[Poskok bojna]], dvije postrojbe HVO-a iz [[Čitluk]]a i [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. ilićka bojna HVO-a Mostar, 4. bojna HVO-a Mostar te satnija 2. bojne rudničke HVO-a Mostar te pripadnici civilne i vojne policije. Prvo su HVO i HV oslobodili područje [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševa]] i brdo [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada Mostara. Potom su HVO i HV ušle u Vojarnu ''Stanislav Baja Kraljević'' i oslobodili naselja [[Rodoč]] i [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenicu]] te u krug razorene tvornice [[Aluminij Mostar|Aluminij]]. Cijelim putem neprijatelj se izdržljivo opirao.<ref>[http://www.hdzbih-mostar.org/u-ilicima-odrzana-proslava-lipanjskih-zora HDZ BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922124452/http://hdzbih-mostar.org/u-ilicima-odrzana-proslava-lipanjskih-zora |date=22. rujna 2018. }} ''U Ilićima održana proslava Lipanjskih zora'', 11. lipnja 2018. (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> Prvi put, Hrvatska zastava zavijorila se 11. lipnja 1992. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Tijekom jutra hrvatske su postrojbe zauzele brdo Orlovac te su potom očistile Hum, Čule, Krivodol, Rodoč, Gornju i Donju Jasenice. Na zapadnoj strani Neretve ostalo je u poluokruženju oko 80 vojnika s postrojbom [[Beli orlovi]] (Blaževići, Smrduša, Biorine, TT 342 i Donja Jasenica). Hrvatske su snage zaplijenile dva tenka (bez zatvarača) i veću količinu raznog streljiva, a jedan je tenk ([[T-55]]) onesposobljen. Srbi su odgovorili rušenjem mostova u noći 10./11. i 12. lipnja. Srušeni su Carinski i most Hasana Brkića. Rušenje mosta Ortiješ je spriječeno. Veći dio tehnike uspjeli su izvući sa zapadne na istočnu stranu Neretve. <ref>[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/2216-mostar-slavi-gradi-i-ne-zaboravlja.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Prilozi članova: Bobo Mostarac: ''Mostar slavi, gradi i ne zaboravlja'', 13. ožujka 2008. (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> Zahvaljujući HVO-u Srbi nisu zauzeli Mostar. ==== Hrvatsko-bošnjački rat ==== [[File:Stari Most temporary cable bridge 1997.jpg|mini|300 px|desno|Srušeni [[Stari most u Mostaru|Stari most]], 1997., nakon postavljanja privremenog žičanog spoja]] U ljeto 1992. [[HVO]] sprovodi čistku [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz svojih redova.{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=212}} Dana 9. svibnja 1993., HVO je izveo opći napad na istočni Mostar, čime započinje [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjački rat]].{{sfn|''Prlic et al. judgement vol.2''|2013|p=197}}{{sfn|CIA|2002|pp=194}} Tijekom prvih dana HVO minira Baba Beširovu džamiju, masovno hapse Muslimane i odvajaju muškarce od žena, djece i staraca.<ref name=":5">{{Cite web|title=Prlić et al. (IT-04-74) {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Prlić i drugi|url=https://www.icty.org/bcs/case/prlic|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}</ref> Muškarci, pripadnici [[ARBiH]] i civili, bili su zatočeni i premlaćivani u zgradi Mašinskog fakulteta, gdje je deset vojnika Armije BiH umrlo uslijed posljedica tog nasilja. Žene, djeca i starci iz zapadnog Mostara poslani su na [[Logor Heliodrom|Heliodrom]] gdje su bili zatočeni više dana, nakon čega su pušteni kućama.<ref name=":5" /> [[Haaški sud]] je utvrdio da su od lipnja 1993. do travnja 1994. ''“istočni Mostar i područje [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donje Mahale]] na zapadu bili izloženi dugotrajnom vojnom napadu HVO-a, uključujući intenzivnu i neprekidnu paljbu i granatiranje”'', koji su ''“uzrokovali mnoge žrtve, uključujući smrt brojnih civila i predstavnika međunarodnih organizacija. Deset džamija je teško oštećeno ili uništeno… Vojnici HVO-a silovali su mnoge žene..."''<ref name=":6">{{cite web|title=Prlić et al. – Case Information Sheet|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|page=6}}</ref> HVO je ispalio više od 100.000 granata na istočni Mostar,{{sfn|Burg|Shoup|1999|p=135}} sustavno protjerao Bošnjake iz zapadnog Mostara,<ref name=":5" /> dok su tisuće zatočili u logorima [[Logor Heliodrom|Heliodrom]], [[Logor Dretelj|Dretelj]] i [[Logor Gabela|Gabela]], gdje su mučeni i ubijani, odvedeni na bojišta gdje su korišteni kako [[živi štit]]ovi. Dana 8. studenog 1993. HVO tenkovskom paljbom ruši [[Stari most u Mostaru|Stari most]].{{sfn|CIA|2002|pp=201}}{{sfn|''Prlic et al. judgement vol.3''|2013|p=461}} U predmetu ''Prlić et al.'' Hag je pravomoćno presudio udruženi zločinački pothvat, koji je uključivao [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i [[Gojko Šušak|Šuška]],<ref name=":4">{{Cite web|title=Prlić et al. (IT-04-74) {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Presuda Žalbenog vijeća, Sažetak presude|url=https://www.icty.org/bcs/case/prlic|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Izjava Tužilaštva povodom presude u predmetu Tužilac protiv Jadranka Prlića i drugih {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-presude-u-predmetu-tu%C5%BEilac-protiv-jadranka-prli%C4%87a-i-drugih|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}</ref> te [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] s ciljem ''"dominacije Hrvata u [[HRHB|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]] putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva”''<ref name=":4" /> i ''stvaranja hrvatskog entiteta u granicama [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] iz 1939.''<ref name=":6" /> Apelacijski sud ocijenio je da je rušenje Starog mosta imalo i vojne svrhe, dok su potvrdili da je HVO granatiranje istočnog Mostara predstavljalo teroriziranje stanovništva te su izjavili da je pretresno vijeće trebalo izreći osuđujuće presude za bezobzirno HVO-vo razaranje ili znatno oštećenje 10 džamija u istočnom Mostaru.<ref name=":4" /> Mnogi zapadni promatrači pak navode da je rušenje Starog mosta predstavljalo ''“napad na sam koncept multietničnosti i povezanih zajednica koje je [most] utjelovio.”''<ref>{{Cite journal|last=Coakley|first=Sinéad|last2=McAuliffe|first2=Pádraig|date=2022-09|title=Picking up the pieces: Transitional justice responses to destruction of tangible cultural heritage|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/09240519221113121|journal=Netherlands Quarterly of Human Rights|language=en|volume=40|issue=3|pages=311–332|doi=10.1177/09240519221113121|issn=0924-0519}}</ref> Ratovi su koštali života 2000 Mostaraca.{{sfn|Yarwood|Seebacher|Strufe|Wolfram|1999|p=4}}{{sfn|Bollens|2007|p=170}} dok su grad fizički razorili. Najviše je stradao istočni Mostar, gdje je uništeno ili teško oštećeno od 60 do 75 % zgrada, dok je u hrvatskom dijelu Mostara uništeno ili teško oštećeno oko 20 % zgrada.{{sfn|Bollens|2007|p=171}} Mostar je s ratom izgubio 21.000 stanovnika, te je etno-teritorijalno podijeljen na zapadni (hrvatski) dio i istočni (bošnjački) dio. Od male bošnjačke većine 1991., Hrvati su nakon rata postali najbrojniji, dok su [[Srbi]] gotovo nestali. === Poslijeratno razdoblje === [[Datoteka:Humski križ.jpg|mini|desno|120 px|Katolički križ na brdu Hum, visok 33 m]] Upravno sjedinjenje Mostara, njegov općinski sastav i drugo, sadržaj su aneksa Daytonskoga sporazuma.<ref name="HELZMK"/> Određivanje općinskih granica u Mostaru i stvaranje posebne zone u gradskom središtu, odlukom uprave Europske unije u veljači 1996., izazvalo je hrvatske prosvjede. Napetosti u 2001. izazivao je pokušaj stvaranja [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|hrvatske samouprave]].<ref name="HELZMK"/> Mostar postaje "grad slučaj" u [[2004.]] godini jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] međunarodne zajednice u [[BiH]] [[Paddy Ashdown]]. Ti dokumenti su poznati pod nazivom Novi statut Grada Mostara i oni od [[2004.]] godine Mostar definiraju kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale. Na prijelazu iz [[20. stoljeće|XX.]] u [[21. stoljeće|XXI. st.]] Mostar se ponovno našao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Ogromna ratna razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike štete i gubitka, stvorila i mogućnost da se da novi pečat gradu. Jedno od takvih nastojanja predstavlja veliki [[križ]] na brdu Hum kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti.[[Datoteka:Bosnia, Mostar, old bridge 2.JPG|mini|desno|190 px|Obnova Starog mosta, lipanj 2003.]] Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen [[2004.]] godine, a od srpnja [[2005.]] ponovno je uvršten na [[UNESCO]]-ovu listu zaštićenih spomenika kulture svijeta. Obnavljaju se ratne ruševine i grade nove zgrade poput brojnih trgovačkih centara i stambenih zgrada. Ponovo je izgrađena Crkva sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]], franjevačka crkva, koja je teško stradala u ratu. Zvonik franjevačke crkve (visok 107 m) skupa sa zgradom Mostarkom (najvišom zgradom u Mostaru koja ima 19 katova, smještenom u zapadnom dijelu grada, a izgrađenom u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]) dominira mostarskim nebom. Obnavljaju se Ulica hrvatskih branitelja/Bulevar Narodne Revolucije i Ulica Tvrtka Miloša/[[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], koje su u ratu bile prva crta razgraničenja između Hrvata i Bošnjaka, a danas su najrazrušenije ulice u gradu. [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|220px|Stari Grad panorama danas]] U okolici Mostara izgrađeni su brojni trgovački centri (OBI, Interex, Robot i Bingo), a u samom gradu izgrađeni su veliki stambeno-poslovni centri (Prodajni centar Mostar, Stambeno-poslovni centar Rondo, Mercator Centar, Stambeno-trgovački centar Piramida, Stambeno-poslovni centar Orca i Trgovačko-uredski-hotelski Poslovni centar [[Mepas Mall]]). Početkom listopada 2008. godine, otvoren je obnovljeni, rekonstruirani i revitalizirani [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|gradski park Zrinjevac]]. Nakon tri desetljeća dovršen je glavni bolnički objekt Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Svečano je otvoren 20. rujna 2008. godine. To je jedna od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/16954/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903175505/http://www.bljesak.info/content/view/16954/158 |date=3. rujna 2009. }} FOTO: Svečano otvorena Klinička bolnica Mostar, 20. rujna 2008.</ref> Obnovljena je, a potom i osvijetljena fasada mostarske Stare gimnazije (Gimnazije Mostar). U proljeće 2012. godine, središnji dio grada je dobio novi izgled. 25. ožujka otvorena je bivša zgrada Treće osnovne škole, dobivši novu namjenu, postala je Gradska vijećnica. Četiri dana poslije, 29. ožujka otvoren je [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Španjolski trg]] u novom ruhu i javni toalet. Osim središnjeg gradskog trga, novi kameni parter je dobila i ulica Nikole Šubića Zrinjskog, šetalište, koje spaja [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Trg hrvatskih velikana]] i Španjolski trg te prolazi pored parka Zrinjevca. Dana 15. travnja 2012. godine, u neposrednoj blizini parka Zrinjevca, na križanju ulica kralja Tvrtka i kralja Zvonimira, otvoren je Park nobelovaca, posvećen [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] i [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]]. Nasuprot spomenutog parka, nalazi se park Antuna Branka Šimića. Parkove su podigli [[Matica hrvatska]] Mostar, [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar i Grad Mostar. Dana 12. travnja 2012. godine, otvoren je [[Mepas Mall]], tada najveći trgovački centar u Bosni i Hercegovini. Nakon dvadeset godina, ponovo se počeo graditi [[kultura|Kulturno]]-[[sport]]ski centar grada Mostara unutar kojega bi se trebala nalaziti gradska sportska dvorana. Nova dvorana bi trebala biti dovršena uskoro, a njezin kapacitet će biti 5500 sjedećih mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ekapija.ba/website/bih/page/149323 |title=E kapija.ba |journal= |access-date=5. svibnja 2008. |archive-date=31. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831195823/http://ekapija.ba/website/bih/page/149323 |url-status=dead }}</ref> Nakon vala prosvjeda u Tuzli, Zenici, Bihaću i Sarajevu veljače 2014. godine prosvjednici su u Mostaru u samo sat vremena spalili zgradu Gradske uprave, gradsku Vijećnicu, zgradu Vlade HNŽ-a u Đačkom domu, te zgradu HDZ-a BiH i prostorije SDA, počinivši milijunsku štetu na objektima, službenim vozilima i imovini grada.<ref>[http://hms.ba/mostar-grad-sluacj-iii-dio-od-biskupove-promemorije-do-rusialckih-pohoda/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112723/http://hms.ba/mostar-grad-sluacj-iii-dio-od-biskupove-promemorije-do-rusialckih-pohoda/ |date=23. travnja 2019. }} ''MOSTAR GRAD SLUČAJ (III DIO): Od biskupove promemorije do rušilačkog pohoda'', 25. siječnja 2019. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> U tijeku je izgradnja južne zaobilaznice. Prva faza od Međina do Miljkovića, odnosno do ceste Mostar-Čitluk, gdje će se nalaziti kružni tok, završena je. U drugoj fazi nastavit će se gradnja oko Mostara od Miljkovića, odnosno Varde do Rodoča i dalje do spoja s magistralnom cestom M- 17. Dionica ima tunele, vijadukte i nadvožnjake.<ref>[https://hms.ba/pogledajte-kako-napreduju-radovi-za-dva-mjeseca-zavrsetak-prve-dijela-juzne-mostarske-obilaznice/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112720/https://hms.ba/pogledajte-kako-napreduju-radovi-za-dva-mjeseca-zavrsetak-prve-dijela-juzne-mostarske-obilaznice/ |date=23. travnja 2019. }} ''POGLEDAJTE KAKO NAPREDUJU RADOVI Za dva mjeseca završetak prvog djela južne mostarske obilaznice'', 14. travnja 2019. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]] je na popisu "projekt Mostar 2024 – Europska prijestolnica kulture" i zgrada je proljeća 2019. u fazi završavanja.<ref>[https://hms.ba/hnk-mostar-se-oglasio-povodom-reakcija-na-izvjesce-tima-mostar-epk-2024/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112725/https://hms.ba/hnk-mostar-se-oglasio-povodom-reakcija-na-izvjesce-tima-mostar-epk-2024/ |date=23. travnja 2019. }} ''PORUKA “PROBOSANSKIM” STRANKAMA: Završit ćemo zgradu HNK Mostar, imamo sve dozvole'', 16. travnja 2019. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> Mostar se suočava s velikim problemom gomilanja otrova u prečistačima južnom dijelu grada. Gomilaju mulj u kojem su najmanje četiri jako opasna otrova koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana i onih koji rade na sustavu pročistača. Jedan od otrova je [[piralen]]. Nadležne institucije imaju podatke što se sve nalazi u Mostaru, kakvi svi otrovi kolaju zemljom, vodom, zrakom i šutjele su o time informacijama.<ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/zdravlje/opasne-tvari-mostarci-se-godinama-ozbiljno-truju/274451 Bljesak.info] ''Opasne tvari: Mostarci se godinama ozbiljno truju?! '' 28. svibnja 2019. (pristupljeno 13. veljače 2020.)</ref> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Mostar}} {{div col|cols=2}} * [[Igor Anić]], francuski rukometaš * [[Franjo Arapović]], hrvatski košarkaš * [[Dušan Bajević]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Sergej Barbarez]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Vjekoslav Bevanda]], bosanskohercegovački političar * [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar * [[Olga Bisera]], talijanska glumica * [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš * [[Miroslav Brozović]], hrvatski nogometaš i trener * [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački političar * [[Svetozar Ćorović]], srpski književnik * [[Vladimir Ćorović]], srpski povjesničar * [[Dražen Dalipagić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Osman Đikić]], bosanskohercegovački pjesnik i novinar * [[Ibrahim Fejić]], bosanskohercegovački teolog i [[reis-ul-ulema]] * [[Gradimir Gojer]], bosanskohercegovački pisac, redatelj i teatrolog * [[Zdravko Grebo]], bosanskohercegovački pravnik i sveučilišni profesor * [[Osman Nuri Hadžić]], hrvatski i bošnjački književnik * [[Vahid Halilhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Hamza Humo]], bosanskohercegovački književnik * [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], hrvatski nogometaš * [[Igor Karačić]], hrvatski rukometaš * [[Meho Kodro]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Mujaga Komadina]], bosanskohercegovački poduzetnik, političar * [[Nina Kusturica]], austrijska redateljica i producentica * [[Senad Lulić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Marino Marić]], hrvatski rukometaš * [[Mija Martina]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[Predrag Matvejević]], hrvatski pisac i publicist * [[Jasna Merdan-Kolar]], bosanskohercegovačka i austrijska rukometašica * [[Gordan Mihić]], srpski pisac * [[Smilja Mučibabić]], bosanskohercegovačka biologinja * [[Muhamed Mujić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Željko Musa]], hrvatski rukometaš * [[Alija Nametak]], bosanskohercegovački i hrvatski književnik * [[Saša Papac]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Marija Pejčinović Burić]], hrvatska političarka * [[Zoran Planinić]], hrvatski košarkaš * [[Alois Podhajsky]], austrijski jahač i pisac * [[Himzo Polovina]], bosanskohercegovački glazbenik * [[Lana Pudar]], bosanskohercegovačka plivačica * [[Nino Raspudić]], hrvatski filozof, književnik, književni kritičar, prevoditelj, publicist, političar i politički analitičar * [[Zvonimir Serdarušić]], hrvatski rukometaš i trener * [[Blaž Slišković]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[Aleksa Šantić]], srpski pjesnik * [[Marin Šego]], hrvatski rukometaš * [[Toni Šunjić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Velibor Topić]], bosanskohercegovački glumac * [[Sergej Trifunović]], srpski glumac i političar * [[Ornela Vištica]], hrvatska glumica * [[Ante Vokić]], hrvatski političar i [[krilnik]] [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] * [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački slikar * [[Željana Zovko]], bosanskohercegovačka i hrvatska političarka * [[Ivica Zubac]], hrvatski košarkaš * [[Dražen Žerić]], bosanskohercegovački glazbenik * [[Tibor Živković]], srpski povjesničar {{div col end}} == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mostar}} {{glavni|Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.}} === Popisi Hrvata katolika === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Hrvati katolici u Mostaru''' |- | '''godina''' | '''broj sela''' | '''broj kuća''' | '''odrasli''' | '''djeca''' | '''broj stanovnika''' |- | '''1743.''' | 15 | 138 | 667 | 550 | 1217<ref name="Mandić">[[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.</ref> |- |'''1844.''' | 29 | 613 | / | / | 3766<ref name="Krš">Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.</ref> |} === Popisi 1910. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="8" | '''Stanovništvo Općine Mostar''' |- | '''godina popisa''' |'''1910.'''<ref>{{Citiranje weba|date=2013-05-29|title=Österreichisch-Ungarische Monarchie - 1910|url=http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|access-date=2022-10-11|website=web.archive.org|archive-date=29. svibnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130529164005/http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|url-status=dead}}</ref> |'''1931.''' |'''1948.''' |'''1961.''' | '''[[1971.]]<ref name="knjiga" />''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |- |'''Muslimani''' |7212 (44,0 %) |8844 (43,6 %) |9981 (46,2 %) |10.513 (14,5 %) |33.645 (37,6 %) |34.247 (31,0 %) |43.856 (34,6 %) |- |'''Hrvati''' |4307 (26,3 %) |5764 (28,4 %) |6062 (28,0 %) |27.265 (37,6 %) |32.782 (36,6 %) |36.927 (33,5 %) |43.037 (34,0 %) |- |'''Srbi''' |4518 (27,6 %) |5502 (27,1 %) |5039 (23,3 %) |21.220 (29,3 %) |19.076 (21,3 %) |20.271 (18,4 %) |23.846 (18,8 %) |- |'''Jugoslaveni''' | | | |12.181 (16,8 %) |2329 (2,6 %) |16.509 (15,0 %) |12.768 (10,1 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |355 (2,2 %) |185 |332 |1274 (1,8 %) |1748 (2,0 %) |2423 (2,2 %) |3121 (2,5 %) |- |'''ukupno''' |'''16.392''' |'''20.295''' |'''21.606''' |'''72.453''' |'''89.580''' |'''110.377''' |'''126.628''' |} ==== Mostar (naseljeno mjesto) ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- |colspan ="7" | '''Mostar''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |25.929 (34,17 %) |18.414 (29,03 %) |19.244 (40,25 %) |- |'''Hrvati''' |21.795 (28,72 %) |17.621 (27,78 %) |14.448 (30,22 %) |- |'''Srbi''' |14.142 (18,64 %) |11.353 (17,89 %) |10.450 (21,86 %) |- |'''Jugoslaveni''' |11.555 (15,23 %) |14.732 (23,22 %) |2172 (4,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |2444 (3,22 %) |1307 (2,06 %) |1488 (3,11 %) |- |'''ukupno''' |'''75.865''' |'''63.427''' |'''47.802''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- |colspan ="7" | '''Stanovništvo Grada Mostara''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |51.216 (48,41 %) |- |'''Bošnjaci''' |46.752 (44,19 %) |- |'''Srbi''' |4421 (4,18 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |3408 (3,22 %) |- |'''ukupno''' |'''105.797''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- |colspan ="7" | '''Mostar – naseljeno mjesto |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |29.475 (48,97 %) |- |'''Bošnjaci''' |25.788 (42,84 %) |- |'''Srbi''' |2109 (3,50 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |2823 (4,69 %) |- |'''ukupno''' |'''60.195''' |} |} == Gradska uprava == [[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|370 px|Plan grada Mostara]] Tijela Grada Mostara su: Gradonačelnik i Gradsko vijeće Gradsko vijeće nadzire rad Gradske uprave i Gradonačelnika. Svaki vijećnik je predstavnik građana. Gradsko vijeće je jednodomno, sastavljeno od 35 vijećnika, ima predsjednika i dva zamjenika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda. Odlukom o organizaciji Gradske uprave Grada Mostara utvrđeni su temelji unutarnje organizacije, djelokrug i način rada jedinstvenog gradskog organa uprave Grada Mostara sukladno Statutu.<ref name="Uprava">[http://www.mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930030700/http://mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html |date=30. rujna 2011. }} Gradska uprava Mostara</ref> Odjeli Gradske uprave imaju sljedeće nazive:<ref name="Uprava" /> * Odjel za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo * Odjel za financije i nekretnine * Odjel društvenih djelatnosti * Odjel za urbanizam i građenje * Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove U Gradskoj upravi Grada Mostara ima 17 službi unutar odjela, kako slijedi:<ref name="Uprava" /> {{col-begin}} {{col-3}} * Služba za opću upravu i gradska područja * Služba za organizaciju i personal * Pravna služba * Služba za proračun i financije * Služba za nekretnine * Služba za kulturu * Služba za odgoj, obrazovanje, mlade i sport {{col-3}} * Služba za socijalne i stambene poslove, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice * Služba za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji * Služba za urbanističko planiranje * Služba za građevinske propise * Služba za građenje i obnovu * Služba za građenje infrastrukturnih objekata {{col-3}} * Služba za katastar * Služba za gospodarstvo * Služba za komunalne poslove i okoliš * Služba za inspekcijske poslove. Samostalne službe su:<ref name="Uprava" /> * Služba unutarnjeg nadzora * Stručna služba Gradskog vijeća {{col-end}} Dana [[5. listopada]] [[2008.]] godine, održani su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Izbori nisu riješili problem gradonačelnika, naime Mostar je 440 dana bio bez gradonačelnika. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijećnici su 17 puta pokušali izabrati [[gradonačelnik]]a, no bez uspjeha, a jedan od razloga toga je bio upravo nametnuti Statut.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091221133725/http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/ |date=21. prosinca 2009. }} Habemus praefectum: Ljubo Bešlić - Nakon 440 dana, 17 pokušaja</ref> Sadašnji gradonačelnik Mostara je [[Mario Kordić]] iz [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]. === Nametnuti Statut === Donošenjem novog Statuta Grada Mostara [[2004.]] godine, Mostar je službeno ujedinjen grad. Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon većine – jedan birač, jedan glas. Grad Mostar je podijeljen na šest izbornih jedinica. Tri većinske [[Bošnjaci|bošnjačke]] izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika. To znači da u Mostaru, glas [[Hrvat]]a vrijedi od tri do šest puta manje nego glas Bošnjaka. Tako je krajnje diskriminirajuće da u većinskom hrvatskom gradskome području Jugozapad 14.772 birača izaberu trojicu gradskih vijećnika, a u području Jugoistok o imenima trojice vijećnika odlučuje samo 3.808 birača.<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081016022320/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do |date=16. listopada 2008. }} Bitka na Neretvi - I Mostar bez gradonačelnika Hrvata?</ref> [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] 2004. te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/je-li-to-moguce-ustavni-sud-bih-proglasio-statut-mostara-neustavnim-i-naredio-promjenu-u-roku-6-mjeseci-2431.html HercegBosna.org] Ustavni Sud BiH proglasio statut Mostara neustavnim i naredio promjenu u roku 6 mjeseci</ref> === Dosadašnji gradonačelnici === Prvi gradonačelnik nakon ukidanja šest gradskih općina i proglašenja Statuta Grada Mostara je bio [[Ljubo Bešlić]]. Od [[1996.]] godine postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika a obavljali su ih: Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić. Za vrijeme ratnih zbivanja gradonačelnici su bili Safet Oručević i Mijo Brajković.<ref name="Gradonačelnici">[http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/250.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111031005613/http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/250.html |date=31. listopada 2011. }} Dosadašnji gradonačelnici Grada Mostara</ref> Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice]], koji je obnašao funkciju gradonačelnika od [[14. studenoga]] [[1990.]] godine do ratnih zbivanja [[1992.]] godine.<ref name="Gradonačelnici" /> ''vidi:'' [[Gradonačelnici Mostara kroz povijest]] === Mjesne zajednice === {{col-begin}} {{col-3}} '''Područni ured Stari Grad'''<ref name="MZ">[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029190243/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf |date=29. listopada 2013. }} Područni uredi i mjesne zajednice</ref> *MZ [[Cernica (Mostar, BiH)|Cernica]] *MZ Carina *MZ [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donja Mahala]] *MZ [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]] *MZ [[Zalik]] *MZ Luka I *MZ Luka II '''Područni ured Sjever'''<ref name="MZ" /> *MZ [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]] *MZ [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]] *MZ [[Donja Drežnica|Drežnica]] '''Područni ured Jugoistok'''<ref name="MZ" /> *MZ [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] *MZ [[Podvelež]]je *MZ [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]] {{col-3}} '''Područni ured Jugozapad'''<ref name="MZ" /> *MZ Avenija *MZ Strelčevina *MZ [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Rondo]] *MZ [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahum]] *MZ [[Podhum (Mostar, BiH)|Podhum]] *MZ Bijeli Brijeg I *MZ Bijeli Brijeg II *MZ [[Ilići]] *MZ [[Rodoč]] I *MZ Rodoč II *MZ [[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]] *MZ [[Polog]] *MZ [[Cim]] {{col-3}} '''Područni ured Zapad'''<ref name="MZ" /> *MZ Kralja Tomislava *MZ [[Raštani]] *MZ [[Orlac]] *MZ [[Zgoni]] *MZ [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]] *MZ [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]] *MZ [[Rudnik (Mostar, BiH)|Rudnik]] *MZ [[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]] *MZ [[Centar II (Mostar)|Centar II]] *MZ [[Bogodol]] *MZ [[Vrdi]] *MZ [[Raška Gora]] '''Područni ured Jug'''<ref name="MZ" /> *MZ [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]] *MZ [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]] *MZ [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]] *MZ [[Slipčići]] *MZ [[Baćevići]] {{col-end}} == Kultura == === Kulturne institucije === U Mostaru su smještene brojne kulturne ustanove:<ref name="Servis">[http://www.mostar.ba/akordinaian.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930030205/http://www.mostar.ba/akordinaian.html |date=30. rujna 2011. }} Servisne informacije</ref> {{col-begin}} {{col-3}} * [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] * Centar za kulturu Mostar * Omladinski kulturni centar Abrašević * Glazbeni centar Pavarotti Mostar * [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]] * Narodno pozorište Mostar * Galerija Rondo {{col-3}} * Mostarski teatar mladih * Lutkarsko kazalište Mostar * Pozorište lutaka Mostar * Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije * [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]] * [[Galerija Aluminij]] {{col-3}} * Simfonijski orkestar Mostar * Narodna knjižnica HNŽ * Gradska biblioteka Mostar * Kuća Alekse Šantića * Dom kulture Blagaj * Kulturni centar Mostar Sjever {{col-end}} === Kulturne udruge === U Mostaru djeluju brojne kulturne udruge:<ref name="Servis" /> {{col-begin}} {{col-3}} * [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne]] * [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar * Bošnjačka zajednica kulture Preporod * Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta * [[Matica hrvatska]] Mostar {{col-3}} * Hrvatska glazba Mostar * Katedralni oratorijski zbor Mostar * Mostarske mažoretkinje * Umjetničko društvo Mostarske kiše {{col-3}} * Internacionalni ansambl igara i pjesama Etno folk * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo [[Sveti Ante|Sv. Ante]] Cim * Hrvatsko kulturno društvo Napredak [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]] * Kulturno-prosvjetno društvo [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] {{col-end}} === Kulturni događaji === * [[Dani Matice Hrvatske – Mostarsko proljeće|Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće]] je značajna kulturna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Organizira je [[Matica hrvatska]] Mostar, a Mostarsko proljeće se održava svake godine tijekom proljeća pod visokim pokroviteljstvom Vlade [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i Vlade [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. * Mostarsko ljeto je kulturna manifestacija u kojoj se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival zborova/ansambala BiH. * [[Večernjakov pečat]] je značajna manifestacija za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Na toj manifestaciji su prisutni svi važniji politički i ostali dužnosnici iz [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Početkom nove godine, [[Večernji list]] (izdanje za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]) dodjeljuje nagradu za osobu godine, a osim te dodijeli se još 12 nagrada u raznim kategorijama. Čitavu manifestaciju svake godine izravno prenose državne televizije u Bosni i Hercegovini. * [[Humski dani poezije]] su najveća hercegovačka pjesnička manifestacija književnosti na hrvatskom jeziku. * [[Melodije Mostara]] su glazbeni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljeće održava u sportskoj dvorani na Bijelom brijegu, u Mostaru. Prve Melodije Mostara su održane [[1995.]] godine i bio je to prvi [[hrvat]]ski glazbeni festival zabavne glazbe u Bosni i Hercegovini. * Festival komedije Mostarska liska, kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru [[1991.]] godine je značajna kulturna manifestacija. * [[Mostarski filmski festival]] nastao iz filmske revije Dani filma Mostar, čiji je pokretač Kazališno-filmska udruga Oktavijan koja je osnovana s ciljem da probudi zanimanje građana, ali i odgovornih, za oživljavanje filmske kulture u Mostaru. Dani filma se održavaju od [[2007.]], a [[2016.]] godine prerastaju u Mostarski filmski festival. * [[Jesenji likovni salon]] je godišnja revijalna izložba Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. * [[Božić]]ni koncerti postali su pravo bogatstvo Mostara. Prvi organizira Hrvatska glazba Mostar, a drugi Simfonijski orkestar Mostar i [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedralni oratorijski]] zbor. == Sport == === Nogomet === [[Datoteka:Zrinjski-champion 2005.jpg|desno|mini|200 px|HŠK Zrinjski – prvak BiH 2005., prvi naslov prvaka države u povijesti grada]] Prije Drugog svjetskog rata u Mostaru su djelovale nogometne sekcije mnogobrojnih klubova kao što su [[MOŠK Jedinstvo Mostar|Jedinstvo]], [[JŠK Mostar|JŠK]], [[ŠK Vardar Mostar|Vardar]], [[FK Velež Mostar|Velež]], [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] itd. Prvi put [[FK Velež Mostar|FK Velež]] se u Prvu saveznu ligu [[SFRJ]] plasirao u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] gdje je ostao samo jednu sezonu. Drugi put Veležu je to pošlo za rukom u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] te do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] nije ispadao u niži rang natjecanja. Velež je dvaput bio doprvak Jugoslavije. Četiri puta je igrao u finalu [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]], a osvojio ga je [[Kup maršala Tita 1980./81.|1980./81.]] i [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]] Zrinjski je obnovljen 1992. te je od tad najuspješniji mostarski nogometni klub. Danas u Mostaru također djeluju klubovi kao što su [[HNK Branitelj Mostar|Branitelj]], [[UŠS Fortuna Mostar|Fortuna]], [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva]], [[NK Mostar]], [[NK Sport talent Mostar|Sport talent]] itd. === Ostali sportovi === Sportski savez Grada Mostara u svome članstvu ima 106 sportskih klubova, 24 osnovne i 19 srednjih škola, s oko 15 tisuća mladih sportaša, redovito organizira sportska natjecanja koja se održavaju na razini škola u deset sportova. Sportski savez svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje sportaše. Klubovi ostalih sportova u Mostaru većinom su se osnivali u ratu ili nakon njega. Od ostalih [[sport]]ova u Mostaru najviše treba istaknuti [[košarka|košarku]] i [[rukomet]]. Od [[košarka]]ških klubova, na području Mostara postoje: * [[HKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1992.]] Natječe se u [[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine|Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine]]. * [[ŽKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1995.]] Natječe se u Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine za košarkašice. * [[SKK Student Mostar]], osnovan 2012. Natječe se u Prvoj košarkaškoj ligi BiH. * [[VKK Mostar]], osnovan 2011., začetnik organizirane veteranske košarke u BiH * Ostali mostarski košarkaški klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: KK Koš, KK Velež, OKK Mostar, OKK Mostar '05. i KK Spars.<ref name="SSGM">[http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf SSGM.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809054546/http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf |date=9. kolovoza 2011. }} Klubovi članice Sportskog saveza Grada Mostara</ref> Od [[rukomet]]nih klubova, na području Mostara postoje: * [[HMRK Zrinjski Mostar]]. Natječe se u [[Premijer rukometna liga BiH|Rukometnoj Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. * [[HŽRK Zrinjski Mostar]]. Višestruke prvakinje Bosne i Hercegovine u [[rukomet]]u i danas se natječu u Rukometnoj Premijer ligi BiH za rukometašice. * [[HRK Katarina Mostar|HRK Katarina]]. Ženski rukometni klub koji je jednom osvojio [[rukomet]]ni kup Bosne i Hercegovine. Rukometašice Katarine plasirale su se u osminu finala Kupa kupova i tako postigle najveći sportski uspjeh u gradu Mostaru od rata. * [[HRK Kosača Mostar]] je bosanskohercegovački rukometni klub iz Mostara. * Ostali mostarski rukometni klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: RK Velež, RK Lokomotiva i ŽRK Galeb.<ref name="SSGM" /> Osim košarke i rukometa, u Mostaru se igraju i brojni drugi sportovi: [[plivanje]], [[stolni tenis]], [[tenis]], [[džudo]], [[boks]], [[šah]], [[kuglanje]], [[boćanje]] i dr. Postoje mnogi klubovi i sportska udruženja koja se natječu u nižim rangovima natjecanja. Borilački sportovi su dosta popularni u Mostaru. U gradu egzistira 15 klubova borilačkih vještina,<ref name="SSGM" /> a valja istaknuti i [[tenis]]. [[Teniski klub Mostar]] svake godine u Mostaru organizira ''HT Eronet Mostar Futures Open'', najjači [[tenis]]ki turnir u [[BiH]]. Od 2011. godine djeluje [[Ragbi klub Herceg]], a 2012. godine, prvi put nakon 30 godina, u Mostaru je odigrana ragbijaška utakmica. Od 1995. održava se ''Međunarodni božićni malonogometni turnir HVIDRA Mostar''.<ref>https://bljesak.info/sport/nogomet/poceo-bozicni-malonogometni-turnir-hvidra-mostar-2022/399734</ref> Na judo turniru [[Borsa Open]] (2010.-2019., 2021.-) sudjelovalo je više od 1000 natjecatelja iz više od 20 država.<ref>https://hercegovina.in/borsa-open-sluzbeno-najveci-sportski-dogadaj-u-povijesti-mostara/</ref> Od 2010. održava se ''Streetball Tournament Mostar'', koji je u FIBA-inom kalendaru.<ref>https://www.hercegovina.info/sport/kosarka/streetball-turnir-u-mostaru/21629/</ref> [[Mostarski kup u zrakoplovnom modelarstvu]] (od 1983. Memorijalni turnir Izet Kurtalić) održava se od 1965.<ref>https://nacelnik.net/srbac-srpski-aeromodeleri-ostvarili-najveci-uspjeh-u-klupskoj-povijesti/</ref> Pored [[nogomet]]a u Mostaru najpoznatiji je ekstremni sport – [[skokovi sa Starog mosta]] u [[Neretva|Neretvu]]. Natjecanje u skokovima s mosta se organizira tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom Ikari, a skokove organizira Klub skakača u rijeku Neretvu Mostari. Do 2025. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo 459 puta. Važnost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja [[BiH|bosanskohercegovačke]] današnjice. ''Red Bull Cliff Diving World Series'' od 2015. ima Mostar u kalendaru. === Sportski objekti i igrališta === Iako u njemu djeluju brojna [[sport]]ska udruženja i klubovi, Mostar nema baš adekvatne uvjete za bavljenje sportom i rekreacijom. Prije svega, gradu najviše nedostaju: sportski tereni i igrališta, dvorane i bazeni. Mostar je trenutno jedini grad u Hercegovini pa i šire, koji nema adekvatnu sportsku dvoranu. Nasuprot tome, sva manja obližnja mjesta imaju sportske dvorane, i to čak sa svim potrebnim uvjetima. Grad je podijeljen pa je i mostarska sportska zajednica podijeljena. [[Hrvati]] imaju svoje klubove i udruženja, a [[Bošnjaci]] svoje. U zapadnom dijelu grada su smješteni: [[Datoteka:Mostar_iz_zraka_043.jpg|mini|240px|desno|Pogled iz zraka na Stadion HŠK Zrinjski i dvoranu Bijeli Brijeg (pri samom dnu slike)]] * [[Stadion HŠK Zrinjski]] na kojem svoje domaće utakmice igra jedan od najjačih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[nogomet]]nih klubova, [[HŠK Zrinjski Mostar]]. To je višenamjenski [[stadion]] koji je izgrađen [[1971.]] godine. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledatelja i to je drugi stadion po kapacitetu gledališta u [[BiH]]. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (Stajanje). * Kulturno-sportski centar grada Mostara koji se nalazi u mostarskom urbanom naselju Centar 2, počeo se graditi još tijekom [[1980-ih]] godina, kada su urađeni početni radovi u kojima je napravljena konstrukcija dvorane. Od tog trenutka na dvorani nije urađeno apsolutno ništa te je ona godinama u središtu grada stajala prazna, a u međuvremenu služi jedino kao okupljalište narkomana, beskućnika i alkoholičara. Na štetu građana Mostara i njegovih sportaša, [[sport]]ska dvorana je zarasla u korov i kupinu, čineći time pravo ruglo od grada. U veljači [[2008.]] uklonjen je kostur stare dvorane, a počeo se graditi novi suvremeni kulturno-sportski centar. U novom centru, pored sportske dvorane, naći će se disco klub, restoran, fitness centar, multipleks kino i podzemna garaža sa 750 mjesta za parkiranje automobila. * Gradska sportska dvorana Bijeli brijeg se nalazi u sklopu Osnovne škole S.S. Kranjčevića na Bijelom Brijegu, jednom mostarskom urbanom naselju. Dvorana je izgrađena u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Prima oko 1000 gledatelja. U njoj svoje domaće utakmice igraju [[Hrvati|hrvatski]] košarkaški, rukometni, odbojkaški i malonogometni klubovi iz Mostara. U dvorani se svake godine održavaju brojni sportski turniri i koncerti. * [[ŠRC Kantarevac|Kulturno-sportski centar Kantarevac]] je otvoreno igralište s betonskom podlogom. Na njemu se igraju brojni malonogometni i [[rukomet]]ni turniri, a Kantarevac služi i za trening [[sport]]skim klubovima iz zapadnog dijela grada. Na njemu su nastupali brojni poznati glazbenici iz regije. * Trim staza ili Trimuša je staza za rekreaciju. Izgrađena je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], a nakon rata u BiH postala je okupljalište narkomana, beskućnika i pijanaca. Grad Mostar je potpisao ugovor prema kojemu je Trimuša uspješno obnovljena i revitalizirana. * Karting klub su tereni s umjetnom travom. Izgrađeni su u novije vrijeme, nakon [[2006.]] godine. Smješteni su unutar poligona za vožnju, u neposrednoj blizini Zapadnog kolodvora i Studentskog centra. Služe za igranje malog nogometa, ali i za treninge [[sport]]skih klubova iz zapadnog dijela grada. * Teniski centar su teniski tereni na kojima igraju tenisači [[TK Mostar]]. TK Mostar svake godine organizira HT Eronet [[Mostar Futures Open]], [[tenis]]ki turnir. * Gradski bazen Mostar je otvoreni bazen koji ljeti služi za rashlađivanje Mostaraca u pakleno vrućim ljetima. Izgrađen je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], kada je imao i skakonicu, koja je poslije rata uklonjena. Uz bazen (dug 50 m), nalaze se još noćni klub Daleka obala, restoran, kafić i jedan manji bazen. * Stolnoteniska dvorana se nalazi u sklopu OŠ Ivana Gundulića u naselju Rudnik. Izgrađena u ožujku [[2008.]] godine i opremljena je najmodernijom opremom. U istočnom dijelu grada su smješteni: * [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|mini|[[Stadion Rođeni]]]]Dvorana u Kampusu Univerziteta [[Džemal Bijedić]] (bivša vojarna [[JNA]] Sjeverni logor), je dvorana u kojoj svoje domaće utakmice igraju [[bošnjaci|bošnjački]] rukometni i košarkaški klubovi iz Mostara, također služi za treninge. * Egipatska dvorana je dvorana izgrađena u bivšoj vojarni [[JNA]] Južni logor. Izgrađena je nakon rata donacijama [[Egipat|Arapske Republike Egipat]]. Služi za treninge klubovima iz istočnog dijela grada Mostara. * Izvan istočnog dijela grada, u naselju [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]] je smješten [[Stadion Rođeni]]. Na tom stadionu svoje domaće nogometne utakmice igra [[FK Velež Mostar|FK Velež]], a stadion može primiti do 7000 gledatelja. Ovaj stadion je alternativno rješenje za spor koji se dugo vremena vodi između FK Veleža i gradskih vlasti. Ugovorom između Zrinjskog i bivše općine Mostar-Jugozapad, Stadion pod Bijelim brijegom je predat na korištenje Zrinjskom na 110 godina. Osim navedenih, važnijih sportskih objekata, u oba dijela grada su smješteni i ostali sportski objekti poput školskih dvorana i igrališta, natkrivenih igrališta s umjetnom travom i dr. == Obrazovanje == === Osnovne škole === U Mostaru su smještene 24 [[osnovna škola|osnovne škole.]]<ref>[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227091100/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf |date=27. veljače 2014. }} Osnovne škole</ref> {{col-begin}} {{col-3}} * Osnovna škola [[Antun Branko Šimić|Antuna Branka Šimića]] * Osnovna škola [[Ilići]] * Osnovna škola Mustafa Ejubović – Šejh Jujo * Treća osnovna škola * Četvrta osnovna škola * Osnovna škola [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] * Šesta osnovna škola * Sedma osnovna škola * Osnovna škola [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvija Strahimira Kranjčevića]] {{col-3}} * Osnovna škola [[Cim]] * Osnovna škola [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]] * Osnovna škola [[Petar Bakula|Petra Bakule]] * Osnovna škola Zalik * Osnovna škola [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]] * Osnovna škola [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]] * Osnovna škola [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]] * Osnovna škola [[Donja Drežnica|Drežnica]] * Osnovna škola [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] {{col-3}} * Osnovna škola Omer Maksumić * Osnovna škola [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilije Jakovljevića]] * Osnovna škola [[Marin Držić|Marina Držića]] * Osnovna škola [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]] * Centar za djecu i omladinu s posebnim potrebama Los Rosales * Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama {{col-end}} === Srednje škole === U Mostaru je smješteno 19 [[srednja škola|srednjih škola]], od toga 3 gimnazije, 13 strukovnih i 3 umjetničke škole.<ref>[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227102145/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf |date=27. veljače 2014. }} Srednje škole</ref> {| cellpadding="10" |- valign="top" | * Srednja medicinska škola * Srednja elektrotehnička škola * Srednja tekstilna i poljoprivredna škola * Srednja mašinsko-saobraćajna škola * Gimnazija fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] * [[Gimnazija Mostar]] * Srednja medicinska škola [[Sestre milosrdnice|Sestara milosrdnica]] || * Srednja škola likovnih umjetnosti [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]] * Srednja strojarska škola [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]] * Srednja građevinska škola [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] * Srednja turističko-ugostiteljska škola * Srednja prometna škola * Srednja elektrotehnička škola [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] || * Srednja ekonomska škola Joze Martinovića * Srednja građevinska škola * Srednja ekonomska i turističko-ugostiteljska škola * Druga Gimnazija * Glazbena škola [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajc]]a * Muzička škola I. i II. stupnja |} Od gimnazija, osobito se ističu [[Gimnazija Mostar]] ([http://www.gimnazijamostar.ba/ Gimnazija Mostar]), jedna od najstarijih u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1893., i [[Gimnazija]] [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] ([http://www.gimnazijafgm.info/portal/ Gimnazija fra Grge Martića Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812094949/http://www.gimnazijafgm.info/portal/ |date=12. kolovoza 2010. }}), osnovana [[1974.]] Ove škole postižu zapažene rezultate na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Maturanti ovih gimnazija se bez poteškoća upisuju na najbolje fakultete u regiji. [[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|160 px|Grb Sveučilišta u Mostaru]] === Sveučilišta === U Mostaru je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[Hrvati|hrvatsko]] sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. One su bile zametci današnjega sveučilišta. Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište Džemal Bijedić. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] (1992. – 1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. U sastavu Sveučilišta u Mostaru djeluju: {{col-begin}} {{col-3}} * [[Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru|Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet]] * Ekonomski fakultet * [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru|Filozofski fakultet]] * [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]] {{col-3}} * [[Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru|Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike]] * [[Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije]] * Medicinski fakultet * Farmaceutski fakultet {{col-3}} * Fakultet zdravstvenih studija * [[Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru|Pravni fakultet]] * Akademija likovnih umjetnosti {{col-end}} Osim [[hrvat]]skog sveučilišta postoji i [[Sveučilište "Džemal Bijedić" u Mostaru]], koje nastavu izvodi na bošnjačkom jeziku. U školskoj 2014./2015. godini u Mostaru je studiralo 14.247 studenata, od čega 10.712 na Sveučištu u Mostaru, 2.522 na Sveučilištu "Džemal Bijedić" i 1013 na privatnim visokoškolskim ustanovama, također na hrvatskom jeziku (Visoka škola "Logos centar" Mostar, Fakultet za menadžment resursa CKM, Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije).<ref>[http://www.fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf Upisani studenti na visokoškolskim ustanovama školska 2014./2015. godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120083928/http://fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf |date=20. siječnja 2015. }} Federalni zavod za statistiku, 15. siječnja 2015.</ref> Sveučilište u Mostaru je treće najveće sveučilište u državi po broju studenata (nakon sarajevskog i banjolučkog), a 17 % studenata dolazi iz susjedne Hrvatske.<ref>Jurica Gudelj: [http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nova-akademska-godina-u-mostaru-vise-od-21000-studenata Nova akademska godina: U Mostaru više od 21.000 studenata]. Oslobođenje, 4. kolovoza 2014.</ref> == Gospodarstvo == Gospodarski razvoj Mostara počinje još u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadašnja uskotračna pruga [[Sarajevo]]-Mostar-[[Ploče]]. U bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] grad se sve više razvija. Grade se velike tvornice ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|Rudnik mrkog ugljena]], Žitopromet itd.) koje zapošljavaju velik broj radnika.<ref name ="Mostar" /> Mostar postaje gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. [[Željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a sve se više razvija i širi zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, škole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U mostarskim ugljenim bazenima postoje naslage ugljena. Prerađivao se duhan, razvijeno je bilo vinogradarstvo ([[žilavka]], [[blatina]]) i voćarstvo (trešnja, breskva i dr.), obojena metalurgija (aluminij), tekstilna industrija s predionicom pamuka, prehrambena (konzerviranje voća i povrća), metalna i drvna industrija, proizvodnja građevnoga materijala, hortikultura.<ref name ="HELZMK" /> Industrija je teško stradala u ratu.<ref name ="Proleksis" /> Mostar je i danas gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. Brojne tvrtke iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] (Tvornica duhana Mostar, Soko, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, Unis, Rudnik mrkog uglja i Žitopromet) su propale, a neke su u stečaju ili slabo posluju (Hepok, Mostarska vinarija). Jedina tvrtka iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], koja i danas dobro posluje je [[Aluminij Mostar|Aluminij]] (Aluminijski kombinat). Aluminij je danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći [[BiH|bosanskohercegovački]] izvoznik. Tvrtka svake godine ruši rekorde u broju proizvedenog aluminija i aluminijskih legura, a posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su [[Daimler AG|Daimler Chrysler]] i PSA. Tvrtku drže [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački Hrvati]], a značajan udjel u njoj ima i [[Hrvatska]] te šibenski TLM. U Mostaru je sjedište [[HT Eronet|Hrvatskih telekomunikacija Mostar]], operatera fiksne i mobilne telefonije u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], Hrvatske pošte Mostar, jedne od tri javne poštanske administracije u Bosni i Hercegovini i [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne]], jedne od tri nacionalne elektroenergetske tvrtke u Bosni i Hercegovini. Razvijen je i [[turizam]], pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu [[UNESCO]]-a. U Mostaru se svake godine održava [[Mostarski sajam|Međunarodni sajam gospodarstva Mostar]], po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi sajam je održan [[1997.]] godine. Sajam se sastoji od nekoliko manjih izložbi: Sajma gospodarstva, Sajma vina, Sajma knjige i Gastro dana. == Promet == Mostar je važno prometno čvorište. Kroz Mostar prolazi magistralna cesta M17 (međunarodni naziv E73), najvažnija prometnica u [[BiH]] koja povezuje luku [[Ploče]] i [[Metković]] s Mostarom i [[Sarajevo]]m i [[željeznička pruga]] [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Mostar – Sarajevo]], također jedna od najvažnijih željezničkih pruga u [[BiH]]. U samom gradu su smještena dva [[autobus]]na kolodvora i jedna željeznička stanica. U [[Ortiješ]]u, južnom predgrađu Mostara, nalazi se [[Zračna luka Mostar]]. Održava se linija [[Pescara]]-Mostar, važna zbog turizma.<ref name="HELZMK" /> Javni gradski promet u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] je obavljalo poduzeće Autoprijevoz, a danas to obavlja tvrtka Mostar bus koja radi pod Gradskom upravom. Mostar bus je prepoznatljiv po svojim žutim autobusima koje je dobio kao donaciju od [[Japan]]a. Međunarodni cestovni promet obavljaju tvrtke Globtour iz [[Međugorje|Međugorja]], Autoherc iz [[Grude|Gruda]], Centrotrans iz [[Sarajevo|Sarajeva]] te mostarski Autoprijevoz i dr. == Gradovi prijatelji == Mostar ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:<ref>[http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160410164627/http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html |date=10. travnja 2016. }} Gradovi prijatelji</ref><ref>Tomislav Glamuzina, [https://www.fena.ba/article/1572875/mostar-se-pobratimio-s-bassano-del-grappom-najavljena-suradnja-na-raznim-projektima Mostar se 'pobratimio' s Bassano del Grappom, najavljena suradnja na raznim projektima], FENA, objavljeno 24. ožujka 2024., pristupljeno 24. ožujka 2024.</ref> {{div col|cols=3}} *{{Z|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]] *{{Z|ITA}} [[Arsoli]], [[Italija]] *{{Z|ITA}} [[Bassano del Grappa]], [[Italija]] *{{Z|NJE}} [[Heidelberg]], [[Njemačka]] *{{Z|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]] *{{Z|MAĐ}} [[Kapošvar]], [[Mađarska]] *{{Z|TUR}} [[Kayseri]], [[Turska]] *{{Z|NOR}} [[Orkdal]], [[Norveška]] *{{Z|SRB}} [[Kragujevac]], [[Srbija]] *{{Z|FRA}} [[Millau]], [[Francuska]] *{{Z|ITA}} [[Montegrotto Terme]], [[Italija]] *{{Z|HRV}} [[Split]], [[Hrvatska]] *{{Z|SRB}} [[Tutin (općina)|Tutin]], [[Srbija]] *{{Z|DAN}} [[Vejle]], [[Danska]] *{{Z|HRV}} [[Vukovar]], [[Hrvatska]] *{{Z|KIN}} [[Yinchuan]], [[Kina]] {{div col end}} == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] – povijesna četvrt grada sa [[Stari most u Mostaru|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom dijelu Mostara se nalaze i druge važne znamenitosti, poput Krive ćuprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundžiluk, hotela Ruže i mnogih drugih. Upravo je hotel Ruža razlog zbog čega je Mostaru prijetilo skidanje s popisa svjetske baštine. Investitor će morati ukloniti 1072 kvadrata hotela Ruže, i to na lamelama A i B te krova na hotelskom bazenu, kako bi se hotel Ruža uskladio s ambijentom stare jezgre grada. * [[Karađoz-begova džamija u Mostaru|Karađoz-begova džamija]] – najstarija i najljepša džamija u [[Hercegovina|Hercegovini]]. * [[Bišćevića sokak (Mostar)|Bišćevića sokak]] – ulica s poznatom kućom iz osmanlijskog razdoblja (Bišćevića kuća). * Povijesno naselje [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]], s kućama i avlijama (dvorištima) starih mostarskih obitelji, građeno u [[osmansko graditeljstvo|osmanlijskom stilu]]. * Mostar je poznat po svojim [[most]]ovima, osim Starog mosta u urbanoj zoni grada nalaze se još: [[Most Musala (Mostar)|Most Musala]] ([[1882.]]), [[Lučki most (Mostar)|Lučki most]] ([[1913.]]) i [[Carinski most (Mostar)|Carinski most]] ([[1917.]]), izgrađeni u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a nekoliko puta su bili srušeni te novije izgrađeni [[Most Bunur (Mostar)|Most Bunur]] ([[1998.]]) i [[Novi Most (Mostar)|Novi Most]] ([[2018.]]) koji je nedavno dovršen. * [[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva svetog Petra i Pavla]] – [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačka]] crkva, s najvišim [[zvonik]]om u Bosni i Hercegovini. Teško je stradala u posljednjem ratu, ali je ponovno izgrađena. * [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedrala Marije Majke Crkve]] – katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa odnosno [[crkva]] matica [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]. * [[Saborna crkva u Mostaru]] – prije rata slovila je za jedan od najljepših pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. Crkva, kao posljednje srpsko uporište u gradu je teško stradala u ratu, a uskoro bi trebala završiti njezina obnova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/2964275/obnova-saborne-crkva-u-mostaru-blizi-se-kraju.html Obnova Saborne crkve u Mostaru bliži se kraju], rts.rs, pristupljeno 8. rujna 2018.</ref> * [[Španjolski trg u Mostaru|Španjolski trg]] – središnji gradski trg. Na njemu se nalazi [[Gimnazija Mostar]], jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda i [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru|Hrvatsko narodno kazalište]] koje je još u izgradnji. Trg je u posljednjem ratu bio crta razgraničenja između [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a i danas su česti incidenti na njemu. Grad Mostar odlučio je [[12. listopada]] [[1995.]] godine dati glavnom gradskom trgu ime Španjolski trg, u spomen na 21 poginulog španjolskog vojnika pri [[UNPROFOR]]-u u ratu u Bosni i Hercegovini. * [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Trg hrvatskih velikana]] (Rondo) – glavni trg u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a s kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]], izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najvećih trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara. * [[Trg Musala u Mostaru|Trg Musala]] – glavni trg u istočnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]]. U neposrednoj blizini trga Musale, nalazi se hotel Neretva, jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda koja je teško stradala u posljednjem ratu. U tijeku je obnova toga hotela. * Gradski park [[Park Zrinjevac u Mostaru|Zrinjevac]] – središnji gradski park u Mostaru. Nalazi se između Trga hrvatskih velikana i Španjolskog trga. [[2007.]] godine park je u potpunosti revitaliziran i obnovljen i danas je to omiljeno mjesto za šetnju i odmor Mostaraca. * Katolički [[Milenijski križ (Hum)|križ]] na brdu Hum iznad Mostara, zvan [[Milenijski križ (Hum)|Milenijski križ]]. Visok je 33 metra, a izgrađen je kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti. Križ je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz južnih predgrađa Mostara. * Prije rata jedan od simbola grada na Neretvi je bilo [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko groblje]]. To spomen-groblje je izgrađeno u doba [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], u čast svim Mostarcima poginulim u [[narodnooslobodilački pokret|NOB]]-u. Nažalost, sagrađeno je 1960-ih na mjestu masovne grobnice nepodobnih građana koje su partizani pobili krajem Drugog svjetskog rata. Danas je groblje petkom i vikendom okupljalište razuzdane mladeži, a ponekad i narkomana. Mnogi spomenici su uništeni, a brojni su išarani. [[2006.]] godine groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom, a sredinom [[2008.]] godine počela je njegova obnova. ===Galerija=== <gallery> Slika: Franjevačka crkva.jpg|[[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva sv. Petra i Pavla]], s najvišim zvonikom u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] Slika: Humski_križ.jpg|[[Milenijski križ (Hum)|Križ]] na brdu Hum, visok 33 metra Slika: Puente de Mostar.JPG|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] s kulama: Tarom, Helebijom i Hercegušom Slika: Mostar Alte Narentabruecke 1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]], slika iz [[1900.]] Slika: Cafe Luft Mostar-1900.jpg|Stara mostarska tržnica, period [[1890.]] – [[1900.]] Slika: Mostar-1900.jpg|Mostarci početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] Slika: Mostar Stari 2.jpg|Stari dio grada Mostara Slika: Kriva Ćuprija.jpg|Kriva ćuprija na Radobolji, desnoj pritoci [[Neretva|Neretve]] Slika: Kujundžiluk.jpg|Ulica Kujundžiluk sa starim kujundžijskim radnjama Slika: Carinski most.jpg|Carinski most, izgrađen [[1917.]] Slika: Hotel Neretva-1900.jpg|Hotel Neretva i most Musala, period [[1890.]] – [[1900.]] Slika: Mostar1890-1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] i Saborna crkva, period [[1890.]] – [[1900.]] Slika: HD herceg S. Kosača.jpg|[[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] Slika: Mostar - Bosnia - Park and Ruined Building - 2007.jpg|Gradski park Zrinjevac i ''Staklena'' banka u pozadini Slika: Stara Gimnazija Mostar.JPG|Gimnazija Mostar </gallery> === Mostarski parkovi === Mostar je nekada obilovao zelenim površinama. Godine 1968. bilo je izgrađeno 6 [[park]]ova na ukupnoj površini od 43255 m², a u njima je bilo 2919 m² cvijeća. Nije bilo mnogo parkova, ali su bili održavani. Cvijeća i drugog zelenila bilo je posvuda. Prijeratni fond zelenih površina bio je 486 369 m², a čega [[cvjetnjak]]a zasađenih na 5041 m². Mostar je bio na proljeće poznat po baščama i beharu. Razvoj grada i urbanizacija oduzele su gradu zelene površine, pa su preostale bašče zapuštene i u fazi degradacije. Od cvjetnjaka danas su samo tragovi. Drvoredi su 2004. bili u iznimno lošem stanju. U drvoredima su pojedina stogodišnja stabla odumirala ponajviše zbog neodgovarajuće i zakašnjele sanacije manjih oštećenja, neadekvatne zaštite od štetnika, neprimjerene sječe velikih grana radi regulacije prometa, prekomjerna povećanja asfaltnih površina unutar drvoreda preko 95 posto, mehaničkih oštećenja kore debla uzrokovane prometalima, površinskih ili dubljih zasjekotina. Drvorede ne pilaju stručne osobe, česta je nestručna rezidba. Gradnja objekata u gradu je na štetu zelenih površina. Podignuti su i razni bespravni objekti, na djelu je devastacija parkova i grad se maćehinski odnosi. Na nekadašnjih šest parkova rastu same zgrade. [[Park Zrinjevac u Mostaru|Park Zrinjevac]] donekle je saniran.<ref>[https://www.bljesak.info/business/flash/mostar-je-imao-sest-parkova-danas-na-njima-rastu-zgrade/154066 Bljesak.info] Sa.M. ''Mostar je imao šest parkova, danas na njima rastu zgrade'' 11. travnja 2016. (pristupljeno 13. studenoga 2017.)</ref> == Izvori == *"Mostar u slici i riječi" 2008., Grupa autora, izdavač Stanek, {{ISBN|9789958906602}}, hrvatski jezik, str. 300 – službena monografija Grada Mostara * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons-inline|Mostar}} {{wikivoyage|Mostar}} * [http://www.mostar.ba/ Grad Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. rujna 2020. }} službene stranice * [http://www.turizam.mostar.ba Grad Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110704005103/http://www.turizam.mostar.ba/ |date=4. srpnja 2011. }} turistički portal * [http://www.openstreetmap.org/?lat=43.3446&lon=17.8054&zoom=14&layers=M OpenStreetMap] karta grada * [http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&jezik=0 Vlada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416014648/http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&jezik=0 |date=16. travnja 2008. }} Hercegovačko-neretvanske županije * [http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html Turistička zajednica HNŽ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415200440/http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html |date=15. travnja 2008.}} službene stranice {{Mostar}} {{Hercegovina}} {{BiH}} {{Neretva}} {{Svjetska baština u BiH}} [[Kategorija:Mostar| ]] [[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] rggi0owivynjskvrb6eplfhhtbme0hf 0 11043 7625065 7573347 2026-10-27T14:01:19Z ~2026-57291-66 376733 /* */ 7625065 wikitext text/x-wiki {{Književnost}} '''Poezija''' (prema grčkom ''ποίησις'', ''poiesis'', stvaranje) ili '''pjesništvo''' [[umjetnost]] je koja se zasniva na izražajnim mogućnostima [[jezik]]a. Osobu koja piše poeziju naziva se '''pjesnik''' ili '''poeta''' (od [[Starogrčki jezik|grč.]] ''poiētḗs'', stvaralac).<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuXxE%3D poéta] HJP. Pristupljeno 5 .lipnja 2035.</ref><ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuXxg%3D poètika] HJP. Pristupljeno 5 .lipnja 2035.</ref> U suvremenoj teoriji ova pojam označavan stvaralačku energiju uopće, ili umjetnički žar posebno, ili lijepu [[književnost]] u cjelini ili književnu vrstu (za razliku od [[proza|proze]]), kao lingvističkim izraz u vezani ili nevezani oblicima. Iako je poeziju teško definirati, ona se ipak pokušava odrediti kao „konkretni izraz ljudskog duha u umjetnički osjećajnom i ritmičkom jezik.“ Preko ritma, govornih figura i rima, poezija djeluje na imaginaciju [[čovjek]]a i njegove [[osjećaji|osjećaje]], ali i na čitavu [[svijest]], sadržavajući u sebi trenutke estetskog doživljavanja, pouke i spoznaje. Uspjela poetska tvorevina je kondenzat osobnog iskustva, zajedničkog stanja, doživljaja, atmosfere, uvida – komunicira s osjećajima i pruža spoznaju. Prema [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] vrhunska poezija „ne izražava pojave, već bit pojava.“ Materijal poezije je jezik, nešto što već ima smisao, znači i izravnu komunikativnu funkciju što sredstva na primjer [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] nemaju. Osnovna osobina poezija je [[ritam]] koje se ne smiji uzeti kao shematska slogovna podjela, jer pored ovog konvencionalnog racionalnog ritma, postoji dublji trajni ritam pjesnikova jezika: imaginativna struktura, kojoj nije bitno je li rečenica u uobičajenim mjerljivim jedinicama. Formalno je glavna odlika poezije poseban sklad i smještaj [[samoglasnik]]a i [[suglasnik]]a, naglašenih i nenaglašenih slogova cezura i ritma, te uopće vanjskog sazvučja riječi i rečenice; vezanog i slobodnog stiha. Njen dublji smisao je u imaginativnosti, stvaranju dojmova, zajedničkoj odlici ukupnog umjetničkog izražavanja. Po starijoj poetici poezija se dijeli na [[lirska poezija|lirsku]], [[epska poezija|epsku]], i [[dramska poezija|dramsku poeziju]]. Ova podjela je po suvremenoj znanosti o književnosti i kritici izgubila značenje. Danas se uglavnom nastoji odrediti bit i narav književnog ostvarenja. Ono je ili izražavanje vidljive vanjske stvarnosti ili izražavanje ideja i intimnih osjećanja. ===Postanak=== Podrijetlo poezije je prema nekim današnjim gledištima vezano uz osnovne ljudske djelatnosti. U svojem praobliku u izvornom stadiju ona je odraz uzvišene [[duhovnost]]i i neodvojiva je od [[glazba|glazbe]] i [[ples]]a. Prvobitno grčko ime za pjesnika je pjevač, a tek kasnije stvaratelj. U drugom stadiju našla je suvisliji izraz u spjevovima kao što su stare [[Vede]], [[Gilgameš]], [[psalmi]], kao i pjesme starih Egipćana, [[Kinezi|Kineza]] te ostalih naroda, osobito afričkih i australskih domorodaca, što jasno govori o religijskoj naravi poezije. Od zazivača i šamana s vremenom nastao je pjesnik književnik, a iz poetskih oblika uobličili su se novi rodovi kao što su [[pripovijetka]] i [[roman]]. Poezija se tako kretala od obrednih do svjetovnih formi. Od prvobitnog jedinstva duha, osjećaja i razuma, postupno je došlo do intelektualizacije i racionalizacije nekad tankoćutne poezije, u kojoj su slike bile živopisne i izazivale su predodžbu i doživljaj u kojem se stapala individualna i kolektivna svijest. Poezija je iz sakralnog prešla u svakodnevno, i s vremenom se odvojila u samostalnu djelatnost u sve većoj podjeli i razlikovanju od ostalih književnih rodova i znanstvenog i ostalog pisanja. [[Poetika]] se kao grana estetike, bavi proučavanjem poezije. == Izvori == *''Opća enciklopedija'' JLZ-a, svezak 6 Nih-Ras, Zagreb 1980. ==Vanjske poveznice== * [http://www.hr/wwwhr/arts/literature/poetry/index.hr.html Poezija na webu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216141927/http://www.hr/wwwhr/arts/literature/poetry/index.hr.html |date=16. veljače 2010. }} * [http://www.poezijaonline.net/ Poezija online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110729054850/http://www.poezijaonline.net/ |date=29. srpnja 2011. }} <!-- natuknice zakomentirane dok se ne srede kako treba, ovako je nepregledno za čitat: (Dalje su samo natuknice koje treba preurediti u tekst; prepuštam onome s više vremena) OVO TREBA PREBACITI U ČLANAK LIRSKA POEZIJA (KOJI NE POSTOJI), NE U POEZIJA. l.p. su se pjevale uz glazbu, danas se deklamiraju, recitiraju l. pjesništvo nastalo je u svojevrsnom sinkretizmu, stapanju glazbe, glume, govora, plesa… ispunjava stvaraoca i čitaoca dojmom- impresijom; govori kroz jedinstvo zvuka i smisla vrste: ljubavna, domoljubna (rodoljubna, patriotska), socijalna, misaona (refleksivna), pejsažna, religiozna tradicionalne: himna, oda, elegija, ditiramb, epigraf, epigram moderna lirika-znači eksperiment i lutanje, otkrivanje neslučenih mogućnosti jezika(ritam, zvuk, melodija), ne teži razumljivosti, zbunjujuća je za čitatelje -sugerira umjesto da objašnjava opkoračenje- prenošenje više riječi u novi redak; prebacivanje- prenošenje 1. riječi asindeton-nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja ==[[ljubavna]]== - izražava osjećaje ljubavi, zanos, radost, bol, patnju… - nastala je u davno doba, prisutna je u svim razdobljima - Sapfa, Lamartine, Heine, Puškin, Jesenjin, Lorka, Pablo Neruda, Petrarka - Matoš, Parun, Pupačić, Kaštelan [['''elegija''']] (grč. elegos- tužaljka), tužna pjesma [['''ditiramb''']] (grč. ditirambos- epitet Dioniza) - himna posvećena Dionizu- kao zborska pjesma uz pratnju svirale - o ljepoti prirode, radostima i užicima [['''nokturno''']] - noćna pjesma, noćni ugođaj - Matoš, Ujević, Krleža - sinestezija- stapanje osjetila [['''himna''']] (grč. hymnos- pjesma) - nastala kao hvalospjev u čast Dioniza, ili nekog heroja - uz gl. pratnju u obredima - oduševljenje, zanos, nacionalni osjećaji, ljubav prema rodu, jeziku, kulturi, običajima - polagani ritam, zanos, svečanost - svaka država ima himnu [['''oda''']] (grč. eoide- pjesma) - svečana, zanosni govor - slavi pov. događaj ili slavnu pov. Osobu - slavi plemenitost, dobrotu ili drugu osobinu - pisane bogovima, vjeri, prijateljima, jeziku - grč. Alkej, Sapfa, Pindar; rim. Horacije [['''epitaf''']] (grč. epitafos- nadgrobni) - nadgrobni natpis kao pj. Oblik - jezgrovit, duhovit, satiričan - odnos prema prolaznosti života, ljudskoj sudbini - primjer misaone lirike - Pannonius, Matoš, Tadijanović (I. G. Kovačiću) - stećci [['''epigram''']] -kratak, jezgrovit, duhovit, satiričan -teme: društvene pojave, pojedinci, značajne ličnosti, događaji… -prvotno je značio natpis uklesan u kamenu -Simonid i Marcijal dali temelje -zastupljen u svim epohama -Pannonius, Vraz, Matoš [['''socijalna pjesma''']] (lat. socijeta- društvo) -socijalne teme i motivi- socijalna nepravda, iseljavanje… -prikazuje- lošu socijalnu sredinu (predgrađe, siromašne kuće, neimaštinu) - siromašni svijet (radnike, prosjake, beskućnike) - atmosferu u kojoj žive, svijest o bijedi [['''misaona pjesma''']] (refleksivna) -pjesnik izražava misli o raznim temama (pjesništvu, pjesmi, rođenju, smrti…) -koriste se pjesničke slike i aforizmi [['''idila''']] (grč. eidilion- sličica, pjesmica), bukolika, ekloga(slavi život u prirodi) -tema: mirni život u prirodi, na selu -tvorac Teokrit (3. st. pr. Kr.) -Vergilije «Bukolike» -Dinko Ranjina, Đore Držić, Nikola Nalješković --> [[Kategorija:Pjesništvo| ]] 8rgz084lh5lvonssc892wxg6zukp9h2 7625067 7625065 2026-10-27T14:03:20Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57291-66|~2026-57291-66]] ([[User talk:~2026-57291-66|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7573347 wikitext text/x-wiki {{Književnost}} '''Poezija''' (prema grčkom ''ποίησις'', ''poiesis'', stvaranje) ili '''pjesništvo''' [[umjetnost]] je koja se zasniva na izražajnim mogućnostima [[jezik]]a. Osobu koja piše poeziju naziva se '''pjesnik''' ili '''poeta''' (od [[Starogrčki jezik|grč.]] ''poiētḗs'', stvaralac).<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuXxE%3D poéta] HJP. Pristupljeno 5 .lipnja 2035.</ref><ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVxuXxg%3D poètika] HJP. Pristupljeno 5 .lipnja 2035.</ref> U suvremenoj teoriji ovaj pojam označava stvaralačku energiju uopće, ili umjetnički žar posebno, ili lijepu [[književnost]] u cjelini ili književnu vrstu (za razliku od [[proza|proze]]), kao lingvistički izraz u vezanim ili nevezanim oblicima. Iako je poeziju teško definirati, ona se ipak pokušava odrediti kao „konkretni izraz ljudskog duha u umjetnički osjećajnom i ritmičkom jeziku.“ Preko ritma, govornih figura i rima, poezija djeluje na imaginaciju [[čovjek]]a i njegove [[osjećaji|osjećaje]], ali i na čitavu [[svijest]], sadržavajući u sebi trenutke estetskog doživljavanja, pouke i spoznaje. Uspjela poetska tvorevina je kondenzat osobnog iskustva, zajedničkog stanja, doživljaja, atmosfere, uvida – komunicira s osjećajima i pruža spoznaju. Prema [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] vrhunska poezija „ne izražava pojave, već bit pojava.“ Materijal poezije je jezik, nešto što već ima smisao, značenje i izravnu komunikativnu funkciju što sredstva na primjer [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] nemaju. Osnovna osobina poezije je [[ritam]] koji se ne smije uzeti kao shematska slogovna podjela, jer pored ovog konvencionalnog racionalnog ritma, postoji dublji trajni ritam pjesnikova jezika: imaginativna struktura, kojoj nije bitno je li rečenica u uobičajenim mjerljivim jedinicama. Formalno je glavna odlika poezije poseban sklad i smještaj [[samoglasnik]]a i [[suglasnik]]a, naglašenih i nenaglašenih slogova cezura i ritma, te uopće vanjskog sazvučja riječi i rečenice; vezanog i slobodnog stiha. Njen dublji smisao je u imaginativnosti, stvaranju dojmova, zajedničkoj odlici ukupnog umjetničkog izražavanja. Po starijoj poetici poezija se dijeli na [[lirska poezija|lirsku]], [[epska poezija|epsku]], i [[dramska poezija|dramsku poeziju]]. Ova podjela je po suvremenoj znanosti o književnosti i kritici izgubila značenje. Danas se uglavnom nastoji odrediti bit i narav književnog ostvarenja. Ono je ili izražavanje vidljive vanjske stvarnosti ili izražavanje ideja i intimnih osjećanja. ===Postanak=== Podrijetlo poezije je prema nekim današnjim gledištima vezano uz osnovne ljudske djelatnosti. U svojem praobliku u izvornom stadiju ona je odraz uzvišene [[duhovnost]]i i neodvojiva je od [[glazba|glazbe]] i [[ples]]a. Prvobitno grčko ime za pjesnika je pjevač, a tek kasnije stvaratelj. U drugom stadiju našla je suvisliji izraz u spjevovima kao što su stare [[Vede]], [[Gilgameš]], [[psalmi]], kao i pjesme starih Egipćana, [[Kinezi|Kineza]] te ostalih naroda, osobito afričkih i australskih domorodaca, što jasno govori o religijskoj naravi poezije. Od zazivača i šamana s vremenom nastao je pjesnik književnik, a iz poetskih oblika uobličili su se novi rodovi kao što su [[pripovijetka]] i [[roman]]. Poezija se tako kretala od obrednih do svjetovnih formi. Od prvobitnog jedinstva duha, osjećaja i razuma, postupno je došlo do intelektualizacije i racionalizacije nekad tankoćutne poezije, u kojoj su slike bile živopisne i izazivale su predodžbu i doživljaj u kojem se stapala individualna i kolektivna svijest. Poezija je iz sakralnog prešla u svakodnevno, i s vremenom se odvojila u samostalnu djelatnost u sve većoj podjeli i razlikovanju od ostalih književnih rodova i znanstvenog i ostalog pisanja. [[Poetika]] se kao grana estetike, bavi proučavanjem poezije. == Izvori == *''Opća enciklopedija'' JLZ-a, svezak 6 Nih-Ras, Zagreb 1980. ==Vanjske poveznice== * [http://www.hr/wwwhr/arts/literature/poetry/index.hr.html Poezija na webu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216141927/http://www.hr/wwwhr/arts/literature/poetry/index.hr.html |date=16. veljače 2010. }} * [http://www.poezijaonline.net/ Poezija online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110729054850/http://www.poezijaonline.net/ |date=29. srpnja 2011. }} <!-- natuknice zakomentirane dok se ne srede kako treba, ovako je nepregledno za čitat: (Dalje su samo natuknice koje treba preurediti u tekst; prepuštam onome s više vremena) OVO TREBA PREBACITI U ČLANAK LIRSKA POEZIJA (KOJI NE POSTOJI), NE U POEZIJA. l.p. su se pjevale uz glazbu, danas se deklamiraju, recitiraju l. pjesništvo nastalo je u svojevrsnom sinkretizmu, stapanju glazbe, glume, govora, plesa… ispunjava stvaraoca i čitaoca dojmom- impresijom; govori kroz jedinstvo zvuka i smisla vrste: ljubavna, domoljubna (rodoljubna, patriotska), socijalna, misaona (refleksivna), pejsažna, religiozna tradicionalne: himna, oda, elegija, ditiramb, epigraf, epigram moderna lirika-znači eksperiment i lutanje, otkrivanje neslučenih mogućnosti jezika(ritam, zvuk, melodija), ne teži razumljivosti, zbunjujuća je za čitatelje -sugerira umjesto da objašnjava opkoračenje- prenošenje više riječi u novi redak; prebacivanje- prenošenje 1. riječi asindeton-nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja ==[[ljubavna]]== - izražava osjećaje ljubavi, zanos, radost, bol, patnju… - nastala je u davno doba, prisutna je u svim razdobljima - Sapfa, Lamartine, Heine, Puškin, Jesenjin, Lorka, Pablo Neruda, Petrarka - Matoš, Parun, Pupačić, Kaštelan [['''elegija''']] (grč. elegos- tužaljka), tužna pjesma [['''ditiramb''']] (grč. ditirambos- epitet Dioniza) - himna posvećena Dionizu- kao zborska pjesma uz pratnju svirale - o ljepoti prirode, radostima i užicima [['''nokturno''']] - noćna pjesma, noćni ugođaj - Matoš, Ujević, Krleža - sinestezija- stapanje osjetila [['''himna''']] (grč. hymnos- pjesma) - nastala kao hvalospjev u čast Dioniza, ili nekog heroja - uz gl. pratnju u obredima - oduševljenje, zanos, nacionalni osjećaji, ljubav prema rodu, jeziku, kulturi, običajima - polagani ritam, zanos, svečanost - svaka država ima himnu [['''oda''']] (grč. eoide- pjesma) - svečana, zanosni govor - slavi pov. događaj ili slavnu pov. Osobu - slavi plemenitost, dobrotu ili drugu osobinu - pisane bogovima, vjeri, prijateljima, jeziku - grč. Alkej, Sapfa, Pindar; rim. Horacije [['''epitaf''']] (grč. epitafos- nadgrobni) - nadgrobni natpis kao pj. Oblik - jezgrovit, duhovit, satiričan - odnos prema prolaznosti života, ljudskoj sudbini - primjer misaone lirike - Pannonius, Matoš, Tadijanović (I. G. Kovačiću) - stećci [['''epigram''']] -kratak, jezgrovit, duhovit, satiričan -teme: društvene pojave, pojedinci, značajne ličnosti, događaji… -prvotno je značio natpis uklesan u kamenu -Simonid i Marcijal dali temelje -zastupljen u svim epohama -Pannonius, Vraz, Matoš [['''socijalna pjesma''']] (lat. socijeta- društvo) -socijalne teme i motivi- socijalna nepravda, iseljavanje… -prikazuje- lošu socijalnu sredinu (predgrađe, siromašne kuće, neimaštinu) - siromašni svijet (radnike, prosjake, beskućnike) - atmosferu u kojoj žive, svijest o bijedi [['''misaona pjesma''']] (refleksivna) -pjesnik izražava misli o raznim temama (pjesništvu, pjesmi, rođenju, smrti…) -koriste se pjesničke slike i aforizmi [['''idila''']] (grč. eidilion- sličica, pjesmica), bukolika, ekloga(slavi život u prirodi) -tema: mirni život u prirodi, na selu -tvorac Teokrit (3. st. pr. Kr.) -Vergilije «Bukolike» -Dinko Ranjina, Đore Držić, Nikola Nalješković --> [[Kategorija:Pjesništvo| ]] b75u8l77st8c8nc53lm5o6omuyn5t2a 0 11286 7625177 7622956 2026-10-27T16:19:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625177 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2021.}} {{Kršćanstvo|expanded=no}} '''Reformacija''', često nazivana i '''protestantska reformacija''' ili '''europska reformacija''' (od [[latinski|lat.]] ''reformatio'' - "obnova"),<ref>{{cite book |last1=Armstrong |first1=Alstair |title=European Reformation: 1500–1610 (Heinemann Advanced History): 1500–55 |year=2002 |publisher=Heinemann Educational |isbn=0435327100}}</ref> bio je vjerski i društveni pokret nastao [[šizma|raskolom]] s [[Katolička crkva|Katoličkom Crkvom]] u Europi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], koji je započeo [[Martin Luther]], a nastavili su ga [[Jean Calvin]], [[Huldrych Zwingli]] i drugi rani protestantski reformatori. Za početak reformacije u historiografiji se većinom uzima [[1517.]] godina, kada je Martin Luther objavio svojih ''[[Devedeset pet teza]]'', dok se za kraj reformacijskog pokreta uzima [[1648.]] godina, kada je potpisan [[Westfalski mir]], čime je završen [[Tridesetogodišnji rat]]. Premda je bilo i drugih pokušaja reforme [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], poput pokušaja [[Jan Hus|Jana Husa]], [[Peter Waldo|Petera Walda]], i [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], Martin Luther je općeprihvaćen kao glavni pokretač reformacije objavom svog djela ''[[Devedeset pet teza]]'' 1517. godine. Luther je svoj pokret započeo kritikom prodaje [[indulgencija]], inzistirao je s iznošenjem teze da [[papa]] nema autoritet nad [[čistilište]]m i da katolička doktrina o [[Božja milost|Božjoj milosti]] nema utemeljenja u evanđeljima. Protestantska će argumentacija, međutim, donijeti promjene u doktrini kao što su ''[[sola scriptura]]'' i ''[[sola fide]]''. Osnovna motivacija ovih promjena bila je prvotno [[teologija|teološke]] prirode, premda su mnogi drugi čimbenici imali važnu ulogu, uključujući pojavu [[nacionalizam|nacionalnih identiteta]], [[zapadni raskol]] s opadanjem vjere u autoritet [[papa|pape]] i [[Rimska kurija|Rimske kurije]], utjecaj [[humanizam|humanizma]] i pojavu novih učenja u [[renesansa|renesansi]] koja su odbacivala Crkvenu tradiciju. Nakon prve faze širenja unutar Njemačke pokret se razvio u više pravaca te su nastali mnogi reformski pokreti neovisni o Lutherovu djelovanju. Uporaba [[Johannes Gutenberg|Gutenbergova]] [[Tiskarski stroj|tiskarskog stroja]] omogućila je brzo širenje religioznih tekstova na narodnom jeziku. Najveće protestantske skupine bile su [[Luteranizam|luteranci]] i [[Kalvinizam|kalvinisti]]. Luteranske crkve osnovane su ponajviše u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Baltičke države|Baltičkim zemljama]] i zemljama [[Skandinavski poluotok|Skandinavskog poluotoka]], dok su one reformatorske osnovane u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Škotska|Škotskoj]]. Novi je vjerski pokret imao veliki utjecaj na [[Engleska crkva|Englesku crkvu]], pogotovo nakon [[1547.]], za vladavine [[Eduard VI.|Eduarda VI.]] i [[Elizabeta I.|Elizabete I]]., premda je [[Engleska crkva]] postala [[Engleska reformacija|neovisna]] još početkom [[1930-ih|1530-ih]] za vladavine [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII]] više iz političkih, a manje iz religioznih razloga. Postojali su također mnogi reformacijski pokreti diljem Europe poznati kao [[radikalna reformacija]], iz kojih su se razvili [[Anabaptizam|anabaptisti]], [[Moravska crkva|moravski]] i drugi [[Pijetizam|pijetistički]] pokreti. Osim što su formirali religijske zajednice izvan okvira državne religije, radikalni reformatori su često zauzimali ekstremna doktrinarna stajališta, kao što je odbacivanje vjerovanja u odluke kasnoantičkih crkvenih sabora kao onog [[Prvi nicejski sabor|nicejskog]] i [[Kalcedonski sabor|kalcedonskog]]. Rimokatolička crkva je odgovorila na reformacijski pokret [[Protureformacija|protureformacijom]] započetom na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]]. Najveći teret borbe protiv [[protestantizam|protestantizma]] snosio je dobro organizirani red [[Isusovci|isusovaca]]. Općenito je cijela [[Sjeverna Europa]] s izuzetkom većeg dijela [[Irska|Irske]] potpala pod utjecaj protestantizma. [[Južna Europa]] je ostala rimokatolička, dok je [[Srednja Europa]] bila poprište žestokih sukoba, koja su kulminirala u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] što je devastiralo središnji dio kontinenta. ==Počeci i rana povijest== {{glavni|Povijest protestantizma}} Najstarije protestantske crkve, kao što su [[Češka braća|''Unitas Fratrum'']] i [[Moravska crkva]], započinju svoje postojanje u ranom [[15. stoljeće|15. stoljeću]] djelovanjem češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]]. [[Husiti|Husitsku reformaciju]] je vodilo i širilo češko plemstvo i bila je prva europska "[[magisterijska reformacija]]" pošto su je podržavali naučitelji, za razliku od "[[radikalna reformacija|radikalne reformacije]]" koja nije dobila podršku ni učiteljstva, ni države. Kasnije protestantske crkve općenito smještaju svoj doktrinarni raskol od Rimokatoličke crkve u [[16. stoljeće]]. Reformacija je počela kao pokušaj reformiranja Rimokatoličke crkve, a započeli su je svećenici koji su se odupirali onome što su oni doživljavali kao lažnu doktrinu i zlouporabu u crkvenim krugovima. Posebno su kritizirali učenje o prodaji [[indulgencija]] i posljedičnim zlouporabama, te [[simonija|simoniju]], kupovinu i prodaju crkvenih titula. Reformatori su doživljavali ovu praksu kao dokaz sustavne korupcije crkvene hijerarhije uključujući i [[papa|papu]]. === Raniji raskoli === {{glavni|Češka reformacija|Husiti|Lolardi|Valdenzi|Arnoldisti}} [[File:Muttich, Kamil Vladislav - Mistr Jan Hus na hranici v Kostnici 1415.jpg|thumb|upright|Pogubljenje [[Jan Hus|Jana Husa]], najznačajnijeg preteče reformacije 1415.]] Nakon [[Zapadna šizma|Velike šizme zapadnog kršćanstva]] (1378. – 1416.) došlo je do velikih nemira diljem Europe što je uzrokovalo niz ratova među prinčevima, pobuna među seljacima i sveobuhvatnu zabrinutost oko korupcije unutar crkve. [[John Wycliffe]] sa [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]] i [[Jan Hus]] iz [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovog sveučilišta u Pragu]] iznijeli su nova viđenja naspram ove problematike. Hus se protivio nekim običajima unutar Rimokatoličke crkve i zalagao se za povratak [[Češka|češke]] i [[Moravska|moravske]] crkve na raniju [[Bizantsko carstvo|bizantsku]] praksu: [[liturgija|liturgijske obrede]] na narodnom jeziku (npr. češkom), mogućnost da laici prime [[Euharistija|pričest]] u oba vida (kruh ''i'' vino – latinski, ''[[Utrakvizam|communio sub utraque specie]]''), mogućnost vjenčanja svećenika, ukidanje [[indulgencija]] i odbacivanje ideje [[čistilište|čistilišta]]. Hus je odbijao koncept indulgencije i usvojio doktrinu [[Sola fide|milosti Božje kroz samu vjeru]]. Rimokatolička crkva je službeno okončala ovu raspravu na [[Sabor u Konstanzu|Saboru u Konstanzu]] (1414. – 1417.) proglašenjem učenja Jana Husa [[Krivovjerje|herezom]] i njegovom smrtnom presudom. Jan Hus je pogubljen spaljivanjem na lomači, usprkos obećanju o pomilovanju.<ref name="ObWall54">Oberman and Walliser-Schwarzbart ''[https://books.google.com/books?id=vuES0JdltfcC&pg=PA54&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false Luther: Man between God and the Devil]'' str.54–55</ref> Wycliffe je postumno osuđen za herezu, a njegovo je tijelo ekshumirano i naknadno spaljeno na lomači 1428.<ref>Douglas (ed.) "Wycliffe, John" ''New International Dictionary of the Christian Church''</ref> Sabor u Konstanzu je potvrdio i učvrstio tradicionalno srednjovjekovno poimanje crkve i carstva, ali nije uspio riješiti nacionalne sukobe i teološke napetosti koje su se pojavile u prethodnom vijeku, te nije bio u mogućnosti spriječiti [[šizma|šizmu]] i [[Husitski ratovi|Husitske ratove]] u Češkoj.<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Hussites Hussites], [[Encyclopædia Britannica Eleventh Edition]].</ref> Papa [[Siksto IV.]] (1471. – 1484.) uveo je praksu prodaje indulgencija za pokojnike, čime se stvara novi izvor prihoda za Crkvu,<ref name="Patrick1231">Patrick ''Renaissance and Reformation'' str.&nbsp;1231.</ref> dok je papa [[Aleksandar VI.]] (1492. – 1503.) bio jedan od najkontroverznijih [[renesansa|renesansnih]] papa. Bio je otac sedmero djece, uključujući [[Lucrezia Borgia|Lucreziu]] i [[Cesare Borgia|Cesarea Borgiu]].<ref>"[http://news.bbc.co.uk/2/hi/6909589.stm Fresco fragment revives Papal scandal]". BBC News. 2.1 jula 2007.</ref> Kao odgovor na korupciju papa, pogotovo na prodaju indulgencija, Luther je napisao svoje poznato djela ''[[devedeset pet teza]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.eyewitnesstohistory.com/alexanderVI.htm |title=The Death of Alexander VI, 1503 |year=2007 |publisher=Eyewitness to History |accessdate=27. srpnja 2014.}}</ref> === Rana reformacija u Njemačkoj === [[File:Lucas Cranach d.Ä. - Martin Luther, 1528 (Veste Coburg).jpg|thumb|upright|[[Martin Luther]] je započeo protestantsku reformaciju 1517. (portret ,[[Lucas Cranach stariji|Lucasa Cranacha starijeg]]).]] Prosvjedi protiv korupcije u Rimokatoličkoj crkvi započeli su u Njemačkoj od [[1517.]] do [[1521.]] razvojem ideala tipičnih za reformaciju i sumnji koje je [[Martin Luther]] izrazio naspram legitimiteta indulgencija i papinog ''[[plenitudo potestatis]]''. Reformacija je rođena iz dviju Lutherovih izjava: otkrića Isusa i spasenja putem same vjere i identifikacijom papinstva u [[Antikrist]]u.{{sfn|Froom|1948|pp=243–244}} Visokoobrazovani reformacijski vođe koristili su proročanstva iz Biblije kao svoje najmoćnije oružje za pozivanje vjernika da izađu iz Crkve, koju su oni doživljavali kao novi [[Babilon]], i kako bi ih uvjerili da su pape Antikrist koji je uzeo mjesto Bogu.{{sfn|Froom|1950|p=21}} Protestantski reformatori bili su jedinstveni u tom mišljenju i to njihovo razumijevanje proročanstva davalo je snagu njihovom djelovanju.{{sfn|Froom|1948|pp=243–244}} To je bilo uporište, ujedinjavajuća ideja i borbeni poklič koji je činio reformaciju ideološki gotovo imunom od napada.{{sfn|Froom|1948|pp=243–244}} Kao početak reformacije povjesničari uzimaju [[31. listopada]] [[1517.]] u gradu [[Wittenberg]]u u [[Saksonija|Saksoniji]], gdje je Luther predao svojih ''[[devedeset pet teza|Devedeset pet teza o moći i učinkovitosti indulgencija]]'' [[nadbiskup]]u Mainza. Teze su promišljale i kritizirale Crkvu i papinstvo, ali su se prvenstveno usredotočile na prodaju indulgencija i doktrinarna pitanja o [[Čistilište|čistilištu]], [[osobno suđenje|osobnom suđenju]] i autoritetu pape. Luther je kasnije u razdoblju od [[1517.]] do [[1521.]] napisao djela o katoličkom štovanju [[Marija (majka Isusova)|Djevice Marije]], posredovanju i obožavanju svetaca, sakramentima, obaveznom svećeničkom [[celibat]]u, [[monaštvo|monaštvu]], detaljnije o autoritetu pape, crkvenom pravu, [[cenzura|cenzuri]] i [[ekskomunikacija|ekskomunikaciji]], ulozi sekularnih vladara u religijskim pitanjima, te veza između kršćanstva, zakona i dobrih djela.<ref name="Schofield122">Schofield ''Martin Luther'' p.&nbsp;122</ref> Reformatori su obilato koristili prednosti relativno recentnog izuma [[Tiskarski stroj|tiskarskog stroja]] kako bi brzo proizvodili jeftine letke i Biblije na narodnom jeziku, što je omogućilo brzo širenje ideja i tiskanih dokumenata.<ref name="Rubin270">Rubin, "Printing and Protestants" Review of Economics and Statistics pp.&nbsp;270–286</ref><ref name="AtkinsonFitzgerald15">Atkinson Fitzgerald "Printing, Reformation and Information Control" ''Short History of Copyright'' str.&nbsp;15–22</ref> === Magisterijska reformacija === {{glavni|Magisterijska reformacija}} Paralelno s događajima u Njemačkoj, pokret reformacije započinje i u Švicarskoj pod vodstvom [[Ulrich Zwingli|Ulricha Zwinglija]]. Ova dva pokreta brzo su se složila oko većine pitanja, ali su među njima ostale neke neriješene razlike. Neki sljedbenici Zwinglija su smatrali da je reformacija bila suviše konzervativna, pa su se okrenuli još radikalnijim stajalištima, koje danas preživljavaju još samo kod suvremenih [[anabaptist]]a. Drugi su se protestantski pokreti razvijali u liniji misticizma i [[humanizam|humanizma]], ponekad se čak podjednako udaljili od Rima i od drugih protestanata i formirali vlastite neformalne zajednice. [[File:95Thesen.jpg|thumb|left|upright|[[Devedeset pet teza]] Martina Luthera dovelo je u pitanje i odbacilo više praksa Rimokatoličke crkve.]] Nakon prve faze reformacije i [[Papa|papine]] osude i [[ekskomunikacija|ekskomunikacije]] samog Luthera, rastu na značaju pisana djela [[Jean Calvin|Jeana Calvina]] i postaju ključna u formiranju labavog konsenzusa među različitim protestantskim skupinama u Švicarskoj, Škotskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i drugdje. Temelji reformacije imali su sličnosti s [[Augustinci|augustinijanizmom]]; i Luther i Calvin razmišljali su slično teološkim učenjima [[Augustin|sv. Augustina]]. Augustinijanizam reformatora se sukobljavao s [[pelagijanstvo]]m, herezom koju su oni vidjeli unutar Rimokatoličke crkve. Tijekom ovih religijskih preokreta [[1524.]] – [[1525.]], izbio je [[Njemački seljački rat]] i proširio se [[Bavarska|bavarskim]], [[Tiringija|tiringijskim]] i [[Švapska|švapskim]] kneževinama. U njemu je sudjelovala i [[crna družina]] [[Florian Geier|Floriana Geiera]], viteza iz [[Giebelstadt]]a, koji se pridružio seljacima u općoj pobuni protiv rimokatoličke hijerarhije. Propovjednici su širili ideje Zwinglija i Luthera što je imalo veliki utjecaj na seljake unutar regija zahvaćenih seljačkim ratom, kao i na sastavljanje pisanih zahtjeva aristokraciji poput [[dvanaest članaka]].<ref>Whaley, str.&nbsp;222.–223., 226.</ref> Luther je, međutim, osudio pobunu u svojim spisima, najpoznatiji od kojih je "''[[Protiv ubilačkih, lopovskih seljačkih hordi]]''". Zwingli i Lutherov saveznik [[Philipp Melanchthon]] također su osudili pobunu.<ref>Whaley, str.&nbsp;222.–223.</ref><ref>Yarnell III, str.&nbsp;95.–96.</ref> Do kraja rata poginulo je oko 100 000 seljaka.<ref>Whaley, str.&nbsp;220.</ref> === Radikalna reformacija === {{glavni|Radikalna reformacija}} Radikalna reformacija je bila odgovor na ono što se doživljavalo kao krajnja korupcija i [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke crkve]] i širećeg protestantskogi pokreta predvođenog [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i mnogim drugima. Započela je u Njemačkoj i Švicarskoj u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] i unutar nje stvorene su mnoge radikalne protestantske skupine diljem [[Europa|Europe]]. Ovaj pojam obuhvaća radikalne reformatore poput [[Thomas Müntzer|Thomasa Müntzera]], [[Andreas Karlstadt|Andreasa Karlstadta]] i skupina poput [[Zwickauški proroci|Zwickauških proroka]], [[anabaptisti|anabaptista]], [[hutteriti|hutterita]] i [[menoniti|menonita]]. U dijelovima Njemačke, Švicarske i Austrije, većinsko stanovništvo je simpatiziralo radikalne reformatore usprkos oštrom progonu.<ref name="horsch">{{cite book |last=Horsch |first=John |title=Mennonites in Europe |year=1995 |publisher=Herald Press |isbn=978-0836113952 |page=299}}</ref> Premda je dio europske populacije koji je prigrlio radikalnu reformaciju i protiv rimokatoličke i protiv luteranske i zwinglijevske crkve bio malen, radikalni su reformatori bili izuzetno plodni u stvaranju pisanih dokumenata, stoga je literatura radikalnih reformatora neproporcionalno velika, djelomično i zbog širenja radikalnih učenja u zajednicama u [[SAD]]-u.<ref>{{cite book |title=The European Reformation |url=https://archive.org/details/isbn_9780198730934 |author=Euan Cameron |publisher=Oxford University Press |year=1991 |isbn=0-19-873093-4 |place=New York}}</ref> === Pismenost === [[File:Lutherbibel.jpg|thumb|[[Lutherova Biblija]] iz 1534. prevedena na njemački jezik. Lutherov prijevod je utjecao na razvoj suvremenog standardnog njemačkog jezika.]] Reformacija je bila trijumf opismenjavanja i uporabe tiskarskog stroja.<ref name="Rubin270"/><ref name="Cameron">{{cite book |author=Euan Cameron |title=The European Reformation |url=https://books.google.com/books?id=_6a3kgsbkBIC |date=1. ožujka 2012. |publisher=OUP Oxford |isbn=978-0-19-954785-2}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |url=http://cep.lse.ac.uk/pubs/download/dp1367.pdf |title=Media, Markets and Institutional Change: Evidence from the Protestant Reformation}}</ref> Lutherov prijevod Biblije na njemački jezik bio je ključni trenutak u širenju pismenosti, dodatno pojačan pojavom tiska religioznih knjiga i pamfleta. Od [[1517.]] na dalje, religijski su pamfleti preplavili Njemačku i veći dio Europe.<ref name="Edwards">Edwards ''Printing, Propaganda, and Martin Luther''.</ref> Poznato je preko 10.000 publikacija u ukupno deset milijuna primjeraka nastalih do 1530. godine. Reformacija je stoga bila prava medijska revolucija. Luther je u svojim pisanim djelima pojačao svoje napade na Rim opisujući kakva bi trebala biti "dobra" crkva nasuprot one "loše". Odatle je postalo jasno da se tisak može koristiti za propagandu reformacijskog pokreta ciljajući na specifična pitanja. Autori reformi koristili su predreformacijske stilove, klišeje i stereotipe i mijenjali stavke po potrebi i za svoje svrhe.<ref name="Edwards" /> Posebno su djelotvorni bili spisi na njemačkom jeziku, uključujući Lutherov prijevod ''Biblije'', njegov [[Lutherov Manji katekizam|Manji katekizam]] za roditelje koji podučavaju svoju djecu i njegov [[Lutherov Veći katekizam|Veći katekizam]] namijenjen [[pastor]]ima. Koristeći njemački narodni jezik, izražavali su apostolsko vjerovanje jednostavnijim, osobnijim jezikom, bližim doktrini [[Trojstvo|sv. Trojstva]], a ilustracije u njemačkoj Bibliji i mnogim spisima popularizirale su Lutherove ideje. [[Lucas Cranach Stariji]] (1472. – 1553.), veliki slikar čiji su pokrovitelji bili birači [[Wittenberg]]a, bio je bliski Lutherov prijatelj i ilustrirao je Lutherovu teologiju za širu publiku. Dramatizirao je Lutherove poglede na odnos između [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], vodeći pritom računa o Lutherovim pažljivim razlikama o pravilnoj i nepravilnoj uporabi vizualnog materijala.<ref name="Weimer387">Weimer "Luther and Cranach" ''Lutheran Quarterly'' pp. 387–405</ref> === Uzroci protestantske reformacije === Sljedeći su faktori, na strani "ponude", identificirani kao uzroci protestantske reformacije:<ref name=":0">{{Cite journal |last=Becker |first=Sascha O. |last2=Pfaff |first2=Steven |last3=Rubin |first3=Jared |title=Causes and Consequences of the Protestant Reformation |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0014498316301085 |journal=Explorations in Economic History |doi=10.1016/j.eeh.2016.07.007|issn = 0014-4983 }}</ref> * Prisutnost tiskare u nekom gradu do 1500. godine učinilo je usvajanje protestantizma do 1600. godine daleko vjerojatnijim.<ref name="Rubin270" /> * Protestantska literatura nastajala je u većem opsegu u gradovima gdje je medijsko tržište bilo konkurentnije, što je činilo vjerojatnijim da će ovi gradovi usvojiti protestantizam.<ref name=":1" /> * [[Osmansko Carstvo|Osmanlijske]] provale smanjile su sukobe između protestanata i katolika, što je omogućilo učvršćivanje protestantske reformacije.<ref>{{Cite journal |last=Iyigun |first=Murat |date=2008-11-01 |title=Luther and Suleyman |url=http://qje.oxfordjournals.org/content/123/4/1465 |journal=The Quarterly Journal of Economics |language=en |volume=123 |issue=4 |pages=1465–1494 |doi=10.1162/qjec.2008.123.4.1465 |issn=0033-5533}}</ref> * Veća politička [[autonomija]] povećala je vjerojatnost usvajanja protestantizma.<ref name="Rubin270"/><ref name=":2">{{Cite journal |last=Cantoni |first=Davide |date=2012-05-01 |title=Adopting a New Religion: the Case of Protestantism in 16th Century Germany* |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1468-0297.2012.02495.x/abstract |journal=The Economic Journal |language=en |volume=122 |issue=560 |pages=502–531 |doi=10.1111/j.1468-0297.2012.02495.x |issn=1468-0297}}</ref> * Protestantski reformatori koji su uživali pokroviteljstvo vladara imali su mnogo veće šanse za uspjeh.<ref name="Kim 188–215">{{Cite journal |last=Kim |first=Hyojoung |last2=Pfaff |first2=Steven |date=2012-04-01 |title=Structure and Dynamics of Religious Insurgency Students and the Spread of the Reformation |url=http://asr.sagepub.com/content/77/2/188 |journal=American Sociological Review |language=en |volume=77 |issue=2 |pages=188–215 |doi=10.1177/0003122411435905 |issn=0003-1224 |access-date=28. lipnja 2021. |archive-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210908155511/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0003122411435905 |url-status=dead }}</ref> * Blizina susjeda koji su usvojili protestantizam uvećavala je vjerojatnost usvajanja protestantizma.<ref name=":2" /> * Za gradove koji su imali veći broj studenata upisanih na sveučilišta koja su dopuštala [[heterodoksija|heterodoksnu]] misao i manji broj upisanih na sveučilišta koja su njegovala [[Ortodoksija|pravovjerje]] bilo je vjerojatnije da usvoje protestantizam.<ref name="Kim 188–215"/> Sljedeći su faktori, na strani "potražnje", identificirani kao uzroci protestantske reformacije:<ref name=":0" /> * Gradovi s jakim [[kult svetaca|kultovima svetaca]] rjeđe su usvajali protestantizam.<ref>{{Cite journal |last=Pfaff |first=Steven |date=2013-03-12 |title=The true citizens of the city of God: the cult of saints, the Catholic social order, and the urban Reformation in Germany |url=http://link.springer.com/article/10.1007/s11186-013-9188-x |journal=Theory and Society |language=en |volume=42 |issue=2 |pages=189–218 |doi=10.1007/s11186-013-9188-x |issn=0304-2421}}</ref> * Gradovi u kojima se prakticirala [[primogenitura]] rjeđe su usvajali protestantizam.<ref>{{Cite journal |last=Ekelund |first=Jr., Robert B. |last2=Hébert |first2=Robert F. |last3=Tollison |first3=Robert D. |date=2002-06-01 |title=An Economic Analysis of the Protestant Reformation |url=http://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/339721 |journal=Journal of Political Economy |volume=110 |issue=3 |pages=646–671 |doi=10.1086/339721 |issn=0022-3808}}</ref> * Za oblasti koje su bile siromašne, ali su imale velik ekonomski potencijal i loše političke institucije, bilo je vjerojatnije da usvoje protestantizam.<ref name=":3">{{Cite web |url=https://docs.google.com/a/tilburguniversity.edu/viewer?a=v&pid=sites&srcid=ZGVmYXVsdGRvbWFpbnxtYWxpa2N1cnVrfGd4OjUwMWYwNTkzMGM1MDcxNjE |title=Malthus Meets Luther: the Economics Behind the German Reformation}}</ref> * Prisutnost [[biskupija]] učinila je usvajanje protestantizma manje vjerojatnim.<ref name="Rubin270"/> * Prisutnost [[samostan]]a učinila je usvajanje protestantizma manje vjerojatnim.<ref name=":3" /> ==Reformacija u Njemačkoj== {{glavni|Martin Luther}} {{multiple image |align=right |direction=horizontal |width1=300 |image1=Deutschland im XVI. Jahrhundert.jpg |caption1=Politička situacija u Njemačkoj oko 1560. |width2=135 |image2=Europe religions 1560.jpg |caption2=Vjerska situacija u Njemačkoj i Europi oko 1560.}} Godine [[1517.]] Luther je prikucao svojih ''Devedeset i pet teza'' na vrata [[Crkva Svih Svetih (Wittenberg)|Crkve svih svetih u Wittenbergu]], a potom su one, bez njegova znanja i prethodnog odobrenja, kopirane i tiskane širom Njemačke i u inozemstvu. Različiti reformatori započeli su djelovanje manje-više neovisno o Lutheru tijekom [[1518.]] godine (primjerice, [[Andreas Karlstadt]], [[Philip Melanchthon]], [[Erhard Schnepf]], [[Johannes Brenz]] i [[Martin Bucer]]) i tijekom [[1519.]] godine (primjerice [[Huldrych Zwingli]], [[Nikolaus von Amsdorf]], [[Ulrich von Hutten]]) i drugi. Nakon [[Heidelberška rasprava|Heidelberške rasprave]] (1518.), tijekom koje je Luther opisao t[[Teologija križa|eologiju križa]] nasuprot teologiji slave, te [[Leipziška rasprava|Leipziške rasprave]] (1519.), pitanja vjere privukla su pažnju i drugih njemačkih teologa širom [[Sveto Rimsko Carstvo|Carstva]]. Svake godine novi teolozi prihvaćali su reformaciju i sudjelovali u tekućoj, europskoj raspravi o vjeri. Tempo reformacije pokazao se nezaustavljivim već do [[1520.]] godine. Rana reformacija u Njemačkoj najviše je vezana za život i rad Martina Luthera sve dok ga papa [[Lav X.]] nije [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] [[3. siječnja]] [[1521.]] u buli ''Decet Romanum Pontificem''.<ref>{{cite book |title=From Babylon to Eternity: The Exile Remembered and Constructed in Text and Tradition |first1=Bob |last1=Becking |first2=Alex |last2=Cannegieter |first3=Wilfred |last3=van er Poll |publisher=Routledge |page=91 |year=2016 |isbn=978-1-134-90386-3}}</ref> Točan trenutak kada je Martin Luther shvatio ključnu doktrinu o ''[[Opravdanje po vjeri|opravdanju po vjeri]]'' na njemačkom je jeziku opisan kao ''Turmerlebnis''. U "[[Razgovori za stolom (Luther)|Razgovorima za stolom"]] Luther to opisuje kao "iznenadnu spoznaju". Stručnjaci pak često govore o Lutherovom postupnom procesu spoznaje i realizacije te ideje u razdoblju između [[1514.]] i [[1518.]] godine. Naime, Luther je [[Justifikacija (teologija)|"opravdanje]]"<ref>D. Turalija, "Krivnja, kajanje i pomirenje u konceptualnoj perspektivi Svetoga pisma i kršćanskih denominacija", ''Diacovensia : teološki prilozi'', Vol. 24 No. 4, 2016, str. 535.</ref> shvatio kao potpuno Božje djelo. Nasuprot učenju njegova doba da vjernici postaju pravedni ulijevanjem Božje milosti u dušu, Luther je tvrdio da kršćani tu pravednost u potpunosti primaju izvan sebe; da pravednost ne samo da dolazi od Krista, ona ''jest'' zapravo Kristova pravednost i ostaje izvan nas i samo nam se pripisuje (a ne ulijeva se u nas) kroz vjeru. "Zbog toga sama vjera čini nekoga pravednim i ispunjava zakon", tvrdio je Luther. "Vjera je ta koja donosi [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] kroz Kristove zasluge".<ref name="faith">{{cite web |url=http://www.ProjectWittenberg.org/pub/resources/text/wittenberg/luther/luther-faith.txt |title=Martin Luther's Definition of Faith |website=projectwittenberg.org |accessdate=16. travnja 2018.}}</ref> Stoga je vjera za Luthera dar od Boga i "... živo, smjelo pouzdanje u Božju milost, toliko sigurno u Božju naklonost da bi tisuću puta riskirao smrt vjerujući u nju."<ref name="faith1">{{cite web |url=http://www.ccel.org/l/luther/romans/pref_romans.html |title=Preface to Romans by Martin Luther |website=www.ccel.org |accessdate=16. travnja 2018.}}</ref> Reformacijske ideje i protestantske crkvene službe prvi su put uvedene u gradovima, gdje su ih podržalo lokalno stanovništvo i dio plemstva. Reformacija je dobila otvorenu državnu potporu tek [[1525.]] godine, premda je Luther, nakon što je proglašen odmetnikom, ostao na životu samo zahvaljujući zaštiti izbornika Fridrika Mudrog (koji je noću uoči [[31. listopada]] [[1517.]] usnuo čudan san),<ref>{{Cite web |url=http://www.reformation.org/frederick.html |title=The Elector Frederick the Wise |website=www.reformation.org |access-date=2020-03-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210303214032/http://www.reformation.org/frederick.html |archivedate=3. ožujka 2021.}}</ref> skrivajući se u [[Dvorac Wartburg|dvorcu Wartburg]] prije povratka u [[Wittenberg]]. To je više bio pokret unutar njemačkog naroda u razdoblju od 1517. do 1525. godine, a zatim je počevši od 1525. postao i politički pokret. Reformator [[Adolf Clarenbach]] spaljen je na lomači u blizini [[Köln]]a [[1529.]] godine. Prva država koja je formalno usvojila protestantsku vjeru bilo je [[Prusko Vojvodstvo]] (1525.). [[Albert I., pruski vojvoda]], službeno je proglasio "evangeličku" vjeru [[Državna religija|državnom religijom]]. Katolici su one koji su sebe nazivali "evangelicima" označavali kao "luterane" kako bi ih diskreditirali, sljedeći praksu imenovanja hereze prema imenu njezina utemeljitelja. Primjerom Pruskog vojvodstva ponijeli su se mnogi [[slobodni carski grad]]ovi i drugi [[Lista teritorija Svetog Rimskog Carstva|manji carski entiteti]]. Značajni teritoriji koji su prigrlili protestantizam bili su [[Hessen (landgrafstvo)|Landgrafstvo Hessen]] (1526. na [[Sinoda u Hombergu|sinodi u Hombergu]]) i [[Izborna Kneževina Saska]] (1527. Lutherova domovina), [[Porajnje-Falačka|Rajnska Falačka]] (1530-ih) i [[Württemberg|Vojvodstvo Württemberg]] (1534.). Reformacijski val najprije je zahvatio [[Sveto Rimsko Carstvo]], a zatim se proširio i na ostatak europskog kontinenta. [[Protestantski reformatori|Protestantskih reformatora]] najviše je bilo u Njemačkoj. Svaka država koja se okrenula protestantizmu imala je svoje reformatore koji su pridonijeli evangeličkoj vjeri. U Izbornoj Kneževini Saskoj organizirana je [[Saska evangeličko-luteranska crkva]], koja je poslužila i kao primjer drugim državama. == Reformacija izvan Njemačke == Reformacija se tijekom sljedećih nekoliko desetljeća proširila diljem Europe. === Austrija === [[Austrija]] je slijedila isti obrazac kao i države njemačkog govornog područja unutar [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], a [[luteranizam]] je postao glavna protestantska denominacija među austrijskim stanovništvom. [[Luteranizam]] je stekao značajan broj sljedbenika u istočnoj polovici suvremene Austrije, dok je [[kalvinizam]] bio manje uspješan. [[Habsburška Monarhija]] provela je [[Protureformacija|protureformaciju]] i na kraju se riješila protestanata, čvrsto vrativši Carstvo u [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličanstvo]]. === Češka === {{glavni|Reformacija u Češkoj}} [[Husiti]], koji su činili kršćanski pokret u [[Kraljevina Češka|Kraljevini Češkoj]] i slijedili učenja češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]], činili su veliku većinu stanovništva u Češkoj. [[Luteranizam]] je također steklo značajan broj sljedbenika. Protestanti su bili progonjeni pod Habsburškom Monarhijom, koja je kontrolirala ovo područje i na kraju je uspjela vratiti rimokatoličanstvu. Češki reformator i sveučilišni profesor [[Jan Hus]] (oko 1369. – 1415.) postao je najpoznatiji predstavnik češke reformacije i jedan od prethodnika protestantske reformacije. Jan Hus proglašen je [[heretik]]om i potom pogubljen - spaljen na lomači - na [[Sabor u Konstanzu|Saboru u Konstanzu]] [[1415.]] godine, gdje je dobrovoljno došao obraniti svoje učenje. Pretežno vjerski pokret husita bio je potaknut socijalnim pitanjima i ojačao je češku nacionalnu svijest. Godine [[1417.]], dvije godine nakon pogubljenja Jana Husa, češka je reformacija brzo postala glavna snaga u zemlji. Husiti su činili veliku većinu stanovništva, pa su prisilili Vijeće Bazela da [[1437.]] godine prvi put prizna sustav dviju "religija" putem potpisivanja tzv. [[Bazelski kompaktat|Bazelskog kompaktata]] za kraljevinu (koji je pokrivao katolike i češke husitske [[kalikstinci|kalikstince]]). Češka je kasnije izabrala i dva protestantska kralja ([[Jiří Poděbrad|Jiříja Poděbradog]] i [[Fridrik V. Falački|Fridrika V. Falačkog]]). Nakon što su Habsburgovci preuzeli kontrolu nad Češkom, husitske crkve su zabranjene, a kraljevstvo djelomično vraćeno rimokatoličanstvo. Ali luteranizam je čak i kasnije stjecao značajan broj sljedbenika, nakon što su mu Habsburgovci dopustili kontinuirani progon čeških husitskih crkava. Mnogi su se husiti tako proglasili luteranima. Dvije crkve s husitskim korijenima sada su druga i treća po veličini crkva među većinom agnostičkim stanovništvom: [[Evangelička crkva češke braće]] (iz koje je nastala i međunarodna crkva poznata kao [[Moravska crkva]]) te [[Čehoslovačka husitska crkva]]. === Švicarska === {{glavni|Reformacija u Švicarskoj}} U Švicarskoj su učenja reformatora, posebno [[Huldrych Zwingli|Zwinglija]] i [[Jean Calvin|Calvina]], imala veliki odjek, unatoč čestim svađama između različitih grana reformacije. ==== Huldrych Zwingli ==== {{glavni|Huldrych Zwingli}} [[File:Ulrich-Zwingli-1.jpg|thumb|upright|[[Huldrych Zwingli]] pokrenuo je reformaciju u Švicarskoj.]] Paralelno s događajima u Njemačkoj, u [[Švicarska Konfederacija|Švicarskoj Konfederaciji]] započeo je pokret pod vodstvom [[Huldrych Zwingli|Huldrycha Zwinglija]]. Zwingli je bio učenjak i propovjednik koji se preselio u [[Zürich]], tada vodeći grad-državu, [[1518.]] godine, godinu dana nakon što je Martin Luther započeo reformaciju u Njemačkoj sa svojih [[Devedeset pet teza]]. Iako su se dva pokreta složila oko mnogih teoloških pitanja, budući da je nedavno izumljeni [[tiskarski stroj]] omogućavao brzo širenje ideja s jednog mjesta na drugo, neke neriješene razlike držale su ih odvojenima. Dugogodišnja netrpeljivost između njemačkih država i Švicarske Konfederacije dovela je do žestoke rasprave o tome koliko Zwingli svoje ideje duguje luteranstvu. Premda [[zwinglianizam]] ima neobičnu sličnost s luteranstvom (imao je čak i vlastiti ekvivalent Devedeset i pet teza, nazvanih 67 zaključaka), povjesničari nisu uspjeli dokazati da je Zwingli imao bilo kakav kontakt s Lutherovim publikacijama prije 1520. godine, a sam Zwingli je tvrdio kako ih je odlučio ne pročitati. Njemački princ [[Filip I. od Hessena]] vidio je potencijal u stvaranju saveza između Zwinglija i Luthera, uočivši snagu u ujedinjenoj protestantskoj fronti. Sastanak je održan u njegovu dvorcu [[1529.]] godine. Taj je sastanak danas poznat kao "[[razgovor u Marburgu]]" i postao je čuven zbog svog potpunog neuspjeha. Njih dvojica nisu se mogli ni oko čega dogovoriti jer su se razilazili oko jedne ključne doktrine. Premda je Luther propovijedao [[konsupstancijacija|konsupstancijaciju]] u [[Euharistija|euharistiji]], za razliku od [[Transsupstancijacija|transsupstancijacije]], vjerovao je u stvarnu Kristovu prisutnost u kruhu pričesti. Zwingli, nadahnut nizozemskim teologom [[Cornelius Hoen|Hoenom]], vjerovao je da kruh pričesti predstavlja samo simbol i spomen, a da sam Krist nije prisutan.<ref>Estep, p. 190.</ref> Luther se toliko razbjesnio da je kredom napisao na stolu ''Hoc Est Corpus Meum'' - biblijski citat s [[Posljednja večera|Posljednje večere]] koji znači "Ovo je moje tijelo". Zwingli se usprotivio toj izreci rekavši da je ''est'' u tom kontekstu ekvivalentno riječi ''significat'' ("označava").<ref>Estep, p. 150.</ref> Neki Zwinglijevi sljedbenici vjerovali su da je reformacija bila suviše konzervativna, pa su samostalno krenuli prema radikalnijim pozicijama, od kojih neke opstaju među modernim [[anabaptisti]]ma. Jedan poznati incident koji to ilustrira dogodio se kada su radikalni Zwinglijevi sljedbenici pržili i jeli kobasice tijekom [[Korizma|korizme]] na gradskom trgu u [[Zürich]]u u znak prosvjeda protiv crkvenog učenja o [[dobra djela|dobrim djelima]]. Ostali protestantski pokreti odrasli su na tragu mistike ili humanizma (npr. [[Erazmo Roterdamski]] i [[Louis de Berquin]], koji su mučenički stradao [[1529.]] godine), pa su se ponekad odvajali od [[Rim]]a ili od protestanata ili su se formirali izvan crkava. ==== Jean Calvin ==== {{glavni|Jean Calvin}} [[File:John Calvin - Young.jpg|thumb|upright|right|[[Jean Calvin]] bio je jedna od vodećih ličnosti protestantske reformacije. Baština njegovog učenja i danas je prisutna u raznim crkvama.]] Nakon [[Ekskomunikacija|izopćenja]] Luthera i papine osude reformacije, rad i spisi [[Jean Calvin|Jeana Calvina]] utjecali su na uspostavljanje labavog konsenzusa između različitih crkava u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Škotska|Škotskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i drugdje. Nakon protjerivanja [[bern]]skog biskupa [[1526.]] i neuspjelih pokušaja bernskog reformatora [[William Farel|Guillaumea (Williama) Farela]], Calvina su zamolili da svoje organizacijske vještine, koje je stekao kao student prava, iskoristi za discipliniranje "palog grada" [[Ženeva|Ženeve]]. Njegove su "Uredbe" [[1541.]] godine uključivale koordiniranje crkvenih poslova s gradskim vijećem i [[konzistorij]]em kako bi se moralnost unijela u sva područja života. Nakon uspostave [[Ženevska akademija|Ženevske akademije]] [[1559.]] godine, Ženeva je postala neslužbeni glavni grad protestantskog pokreta koji je pružao utočište protestantskim prognanicima iz cijele Europe i obrazovao ih za kalvinistčke misionare. Ti su misionari širili kalvinizam i formirali su francuske [[Hugenoti|hugenote]] tijekom Calvinova života te su se proširili u [[Škotska|Škotsku]] pod vodstvom mrzovoljnog [[John Knox|Johna Knoxa]] [[1560.]] godine. [[Anne Locke]] prevela je neke Calvinove spise na engleski otprilike u to vrijeme. Protestantska se vjera nastavila širiti nakon Calvinove smrti [[1563.]] godine i početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] stigla je do [[Carigrad]]a. Reformacijski temelji uspostavili su odnos s [[Augustinci|augustinizmom]]. I Lutherova i Calvinova misao bile su na tragu teoloških učenja [[sv. Augustin]]a. Augustinizam reformatora borio se protiv [[Pelagijanizam|pelagijanizma]], hereze kojoj su svjedočili u Katoličkoj crkvi svoga vremena. Nažalost, kako su se Calvin i Luther snažno sukobljavali oko određenih teoloških pitanja (poput dvostrukog predodređenja i svete pričesti), odnos između luterana i kalvinista u konačnici je bio odnos dvije sukobljene strane. === Nordijske zemlje === [[Slika:Lucas Cranach (I) - Johannes Bugenhagen.jpg|thumb|upright|[[Johannes Bugenhagen]] uveo je protestantizam u Dansku.]] Cijela je [[Skandinavija]] konačno prihvatila luteranizam tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], jer su monarsi [[Danska|Danske]] (koji su također vladali [[Norveška|Norveškom]] i [[Island]]om) i monarsi Švedske (koji su vladali i [[Finska|Finskom]]) prešli na tu vjeru. U Švedskoj je na čelu reformacije bio [[Gustav Vasa]], izabran za kralja [[1523.]] godine. Konflikti s [[Papa|papom]] zbog papinog miješanja u švedske crkvene poslove dovelo je do prekida svake službene veze između Švedske i papinstva početkom 1523. godine. Četiri godine kasnije, na skupštini u [[Västeråsa|Västeråsi]], kralj je uspio nagovoriti skupštinu da prihvati kralja kao poglavara švedske nacionalne crkve. Kralj je dobio u posjed svu crkvenu imovinu, za crkvena imenovanja bilo je potrebno kraljevsko odobrenje, svećenstvo je podlijegalo građanskom zakonu, a "čista Božja Riječ" trebala se propovijedati u crkvama i poučavati u školama - što je zapravo predstavljalo službeno odobrenje luteranskih ideja. [[Apostolsko nasljedstvo]] zadržalo se u Švedskoj tijekom reformacije. Usvajanje luteranstva također je bio jedan od glavnih razloga [[Dackeov rat|Dackeovog rata]], pobune seljaka u [[Småland]]u. Pod vladavinom [[Frederick I. od Danske|Friderika I.]] ([[1523.]] – [[1533.]]) [[Danska]] je i dalje ostala službeno katolička.{{sfn|Lockhart|2007|loc=str. 61}} Fridrik se u početku obvezao progoniti luterane,{{sfn|Lockhart|2007|loc=str. 60}} no ubrzo je usvojio politiku zaštite luteranskih propovjednika i reformatora, od kojih je najpoznatiji bio [[Hans Tausen]].{{sfn|Lockhart|2007|loc=str. 61}} Tijekom njegove vladavine luteranizam je značajno prodro među dansko stanovništvo.{{sfn|Lockhart|2007|loc=str. 61}} Fridrik je [[1526.]] godine zabranio papinsku [[Investitura|investituru]] biskupa u Danskoj, a [[1527.]] naredio je da novi biskupi doprinose plaćaju kruni, što je Fridrika zapravo učinilo poglavarom danske crkve.{{sfn|Lockhart|2007|loc=str. 61}} Fridrikov sin, Kristian, bio je otvoreni luteran, što je spriječilo njegov izbor za prijestolje nakon očeve smrti. Godine [[1536.]], nakon pobjede u [[Grofovski rat|Grofovskom ratu]], postao je kralj kao [[Kristian III. od Danske|Kristian III]]. i nastavio reformaciju državne crkve uz pomoć [[Johannes Bugenhagen|Johannesa Bugenhagena]]. Za kopenhaške odluke [[30. listopada]] [[1536.]] ukinuta je vlast katoličkih biskupa.{{sfn|Berntson|2006|p=64}} [[Martin Luther|Lutherov]] utjecaj već je stigao do [[Island]]a prije dekreta kralja Kristiana. [[Nijemci]] su lovili robu u blizini islandske obale, a [[Hanza]] se bavila trgovinom s Islanđanima. Ti Nijemci podigli su luteransku crkvu u [[Hafnarfjörður]]u već [[1533.]] godine. Putem njemačkih trgovinskih veza mnogi su mladi [[Islanđani]] studirali u [[Hamburg]]u.<ref>Jón R. Hjálmarsson, ''History of Iceland: From the Settlement to the Present Day'', (Iceland Review, 1993), p. 69.</ref> Godine [[1538.]], kada je kraljevski ukaz o novoj crkvenoj organizaciji stigao na Island, biskup [[Ögmundur]] i njegovo svećenstvo su ga osudili,prijeteći [[Ekskomunikacija|izopćenjem]] za sve koji su se povinovali njemačkoj "herezi".<ref name="Jón R. Hjálmarsson 1993 p. 70">Jón R. Hjálmarsson, ''History of Iceland: From the Settlement to the Present Day'', (Iceland Review, 1993), p. 70.</ref> Godine [[1539.]] kralj je na Island poslao novog guvernera [[Klaus von Mervitz|Klausa von Mervitza]], s mandatom da provede reformu i uzme u posjed crkvenu imovinu.<ref name="Jón R. Hjálmarsson 1993 p. 70"/> Von Mervitz je zauzeo samostan u [[Viðey]]u uz pomoć šerifa [[Dietrich iz Mindena|Dietricha iz Mindena]] i njegovih vojnika. Otjerali su redovnike i oduzeli im sve posjede, zbog čega ih je Ögmundur odmah ekskomunicirao. ===Britansko otočje=== {{glavni|Engleska reformacija}} ====Engleska==== [[Slika:Workshop of Hans Holbein the Younger - Portrait of Henry VIII - Google Art Project.jpg|upright|thumb|[[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] razvrgnuo je veze Engleske s Katoličkom crkvom i postao poglavar Engleske crkve.]] ===== Crkva Engleske ===== {{glavni|Crkva Engleske|Anglicizam}} Odvajanje [[Crkva Engleske|Engleske crkve]] od Rima pod [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrkom VIII.]], koje je započeto [[1529.]] i dovršeno [[1537.]] godine, priključilo je [[Engleska|Englesku]] ovom širokom reformacijskom pokretu. Iako je [[Robert Barnes]] pokušao privoljeti Henrika VIII. da usvoji [[Luteranska Crkva|luteransku]] teologiju, on je to odbio [[1538.]] i spalio ga na lomači [[1540.]] godine. Reformatori u Engleskoj crkvi desetljećima su naizmjenično pokazivali naklonost prema katoličkim običajima s jedne strane i prema načelima reformacije s druge, te su tako, u okviru snažno protestantske doktrine, postupno razvijali jednu osobitu tradiciju koja se smatrala "srednjim putem" (''[[via media]]'') između katoličkih i protestantskih običaja. Engleska reformacija slijedila je drugačiji tijek u odnosu na reformacijske pokrete u kontinentalnoj Europi. U Engleskoj je već dugo bila prisutna snažna struja [[antiklerikalizam|antiklerikalizma]]. Tamo se već iznjedrio [[Lolardi|lolardski]] pokret [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], koji je odigrao važnu ulogu jer je nadahnuo [[Husiti|husite]] u Češkoj. Lolardski je pokret bio suzbijen i stavljen izvan zakona, pa je teško procijeniti opseg njegovog utjecaja u 1520-ima. Različiti karakter engleske reformacije potječe najviše iz činjenice da su je u početku vodile političke potrebe Henrika VIII. [[Slika:Thomas Cranmer by Gerlach Flicke.jpg|thumb|upright|[[Thomas Cranmer]] bio je jedna od ključnih ličnosti razvoju engleske reformacije.]] Henrik je u početku bio iskren katolik, pa je čak i napisao knjigu u kojoj snažno kritizira Luthera. Njegova supruga [[Katarina Aragonska]] rodila je samo jedno dijete koje je preživjelo djetinjstvo, [[Marija Tudor|Mariju]]. Henry je snažno želio muškog nasljednika i u tome je mogao računati na podršku mnogih svojih podanika, makar samo zato što su željeli izbjeći još jedan dinastički sukob oko prijestolja kakav su bili [[Ratovi dviju ruža]]. Pošto mu je odbijen zahtjev za poništenjem braka s Katarinom, kralj Henrik odlučio je izdvojiti Englesku crkvu iz papinske vlasti.<ref>Marshall, Peter (2017). ''Heretics and Believers: A History of the English Reformation''. Yale University Press. {{ISBN|978-0300170627}}.</ref> [[Zakon o prevlasti]] [[1534.]] godine priznao je Henrika kao "jedinog [[Vrhovni poglavar Engleske crkve|vrhovnog poglavara Engleske crkve]] na zemlji".<ref name="bray113">Bray (ed.) ''Documents of the English Reformation'' p. 113.</ref> Između [[1535.]] i [[1540.]] godine, za vrijeme [[Thomas Cromwell|Thomasa Cromwella]], na snagu je stupila politika poznata kao "[[raspuštanje samostana]]". Na udaru su se našli i štovanje nekih [[Kult svetaca|svetaca]], određena [[Hodočašće|hodočašća]] i neka hodočasnička svetišta. Ogromne površine crkvene zemlje i imovine prešle su u ruke krune i na kraju u ruke plemstva i veleposjednika. Tako stečeni interes stvorio je snažnu silu koja se zalagala za raspuštanje samostana. Bilo je i nekih značajnih protivnika Henrikove reformacije, kao što su [[Thomas More]] i kardinal [[John Fisher]], koji su zbog svog protivljenja na kraju pogubljeni. Također je rasla i stranka reformatora prožeta kalvinističkim, luteranskim i Zwinglijevim doktrinama koje su tada bile u usponu na kontinentu. Kad je Henrik umro naslijedio ga je njegov protestantski sin [[Eduard VI.]], koji je preko svojih ovlaštenih vijećnika (budući da je kralj imao samo devet godina kad je stupio na prijestolje i petnaest kad je umro) vojvode od Somerseta i vojvode od Northumberlanda, naredio uništenje ikona u crkvama i zatvaranje kapela za pjevanja. Za vrijeme Eduarda VI. [[Engleska Crkva|Engleska crkva]] približila se kontinentalnom protestantizmu. Ipak, u širokim slojevima stanovništva religija je u Engleskoj još je uvijek bila neodređena i u formiranju. Nakon kratke katoličke obnove za vrijeme [[Marija Tudor|Marijine]] vladavine ([[1553.]] – [[1558.]]), tijekom vladavine [[Elizabeta I|Elizabete I]] nastao je labavi konsenzus, iako je to jedna od najznačajnijih točaka sporenja među povjesničarima. Ovaj "[[Elizabetin dogovor o vjeri]]" u velikoj je mjeri uobličio [[anglicizam]] u osobitu crkvenu tradiciju. Kompromis je bio nelagodan i krivudao je između ekstremnog [[Kalvinizam|kalvinizma]] s jedne strane i katoličanstva s druge. Ali u usporedbi s krvavim i kaotičnim stanjem u tadašnjoj Francuskoj bio je relativno uspješan, dijelom i zato što je kraljica Elizabeta toliko dugo živjela, te se održao sve do puritanske revolucije ili [[Engleski građanski rat|engleskog građanskog rata]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. ===== Engleski disidenti ===== {{glavni|Puritanizam|Engleski disidenti}} [[Slika:Oliver Cromwell by Samuel Cooper.jpg|thumb|[[Oliver Cromwell]] bio je predani puritanac i vojni vođa, koji je postao lord protektor Engleske, Škotske i Irske.|220px]] Uspjeh [[Protureformacija|protureformacije]] na europskom kontinentu i rast [[Puritanci|puritanske]] stranke posvećene daljnjim protestantskim reformama polarizirali su [[elizabetansko doba]], premda je Engleska tek [[1640-ih]] doživjela vjerski sukob koji se može usporediti sa sukobima koje su njezini susjedi pretrpjeli nekoliko generacija ranije. Rani puritanski pokret (kraj [[16. stoljeće|16.]] i tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]) bio je po naravi reformirani (ili [[Kalvinizam|kalvinistički]]) i predstavljao je pokret za reformu u [[Engleska Crkva|Engleskoj crkvi]]. Njegovo je podrijetlo ležalo u nezadovoljstvu koje je izazivao [[Elizabetin dogovor o vjeri]]. Željelo se Englesku crkvu učiniti više nalik na protestantske crkve u Europi, posebno u [[Ženeva|Ženevi]]. Puritanci su se protivili ukrasima i obredima u crkvama, odbacujući ih kao [[idolopoklonstvo]] (ruho, stole, orgulje, klečanje) i nazivajući ih "[[Papa|papinskom]] pompom i krpama" ("''popish pomp and rags")''. Prigovarali su i crkvenim sudovima. Njihovo odbijanje da u potpunosti usvoje sve ritualne upute i formule iz ''[[Book of Common Prayer|Knjige zajedničke molitve]]'' i nametanje njezinog liturgijskog poretka putem zakona i nadzora osnažili su puritanizam i definitivno ga pretvorili u oporbeni pokret. Kasniji puritanski pokret, čiji se sljedbenici često nazivaju [[Engleski disidenti|disidentima]] i [[Nekonformizam|nekonformistima]], na kraju je doveo do stvaranja različitih [[Kalvinizam|reformističkih]] [[Kršćanske denominacije|denominacija]]. Najpoznatija emigracija u Ameriku bila je iseljavanje puritanskih separatista iz Anglikanske crkve u Engleskoj. U početku su se sklonili u Nizozemsku, a potom u Ameriku, kako bi osnovali englesku koloniju [[Massachusetts]] u Novoj Engleskoj, koja je kasnije postala jedna od izvornih saveznih američkih država. Ovi puritanski separatisti bili su poznati i kao "[[pilgrimi]]" (dosl. "hodočasnici"). Nakon uspostave kolonije u [[Plymouth, Massachusetts|Plymouthu]] (koja je postala dijelom kolonije Massachusetts) [[1620.]] godine, ovi su puritanski hodočasnici dobili od engleskog kralja povelju koja je ozakonila njihovu koloniju, što im je omogućilo da trguju i sklapaju poslove s trgovcima u Engleskoj u skladu s principima [[Merkantilizam|merkantilizma]]. Ova uspješna kolonija, premda su joj počeci bili prilično teški, ojačala je protestantsku prisutnost u Americi, koja je započela u prethodnom desetljeću uspostavljanjem [[Nova Nizozemska|Nove Nizozemske]] (ranija francuska, španjolska i portugalska naselja bila su rimokatolička) i postala je neka vrsta oaze duhovne i [[Ekonomska sloboda|ekonomske slobode]] u koju su progonjeni protestanti i druge manjine s Britanskog otočja i Europe (a kasnije i iz cijeloga svijeta) bježali tražeći mir, slobodu i nove prilike. Puritanci su progonili one drugih vjerskih vjera,<ref>{{cite news |title=America's dark and not-very-distant history of hating Catholics |url=https://www.theguardian.com/world/2015/sep/12/america-history-of-hating-catholics |newspaper=The Guardian |date=3. srpnja 2017.}}</ref> primjerice [[Anne Hutchinson]] protjerana je na [[Rhode Island]] tijekom [[antinomijska kontroverza|antinomijske kontroverze]], [[kvekeri]]ca [[Mary Dyer]] obješena je u Bostonu jer je više puta prkosila puritanskom zakonu kojim se kvekerima zabranjuje pristup koloniji.<ref name="PER">Rogers, Horatio, 2009. ''[https://books.google.com/books?id=L5_5yIgpa-YC&printsec=frontcover&dq=mary+dyer+1660&hl=en&ei=8p99TMePDpGO4QayguXHBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=Among%20the%20most%20pathetic%20chapters%20&f=false Mary Dyer of Rhode Island: The Quaker Martyr That Was Hanged on Boston]'' pp. 1–2. BiblioBazaar, LLC</ref> Ona je bila jedna od četvero pogubljenih kvekera poznatih kao [[bostonski mučenici]]. Pogubljenja su prestala [[1661.]] godine, kada je [[Karlo II., kralj Engleske|kralj Karlo II.]] izričito zabranio Massachusettsu da pogubi bilo koga zbog ispovijedanja kvekerizma.<ref name="CHLS">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=EzvHvEDPosQC&q=charles%201661%20-%20massachusetts%20execution&pg=PR41 |title=Puritans and Puritanism in Europe and America |date=1. siječnja 2006. |publisher=ABC-CLIO |via=Google Books |isbn=9781576076781}}</ref> Godine [[1647.]] Massachusetts je donio zakon kojim se zabranjuje bilo kojem isusovačkom rimokatoličkom svećeniku ulazak na teritorij pod puritanskom jurisdikcijom.<ref>{{cite book |last1=Pat |first1=Perrin |title=Crime and Punishment: The Colonial Period to the New Frontier |date=1. siječnja 1970. |publisher=Discovery Enterprises |page=24}}</ref> Svaka sumnjiva osoba koja se nije mogla opravdati morala je biti protjerana iz kolonije, a za ponovljeno kazneno djelo bila je propisana smrtna kazna.<ref>{{cite book |last1=Mahoney |first1=Kathleen A. |title=Catholic Higher Education in Protestant America: The Jesuits and Harvard in the Age of the University |url=https://archive.org/details/catholichighered0000maho |date=10. rujna 2003. |publisher=Johns Hopkins University Press |page=[https://archive.org/details/catholichighered0000maho/page/47 47]}}</ref> Pilgrimi u Novoj Engleskoj iskazivali su radikalno protestantsko protivljenje [[Božić]]u, pa je proslava ovog blagdana bila zabranjena u Bostonu od [[1659.]] do [[1681.]] godine.<ref name="Barnett">{{cite book |last=Barnett |first=James Harwood |year=1984 |title=The American Christmas: A Study in National Culture |publisher=Ayer Publishing |isbn=978-0-405-07671-8 |url=https://books.google.com/books?id=-sRH9skUh6oC&q=Christmas+Puritan+New+England&pg=PA2 |page=3}}</ref> Ovu je zabranu 1681. godine ukinuo guverner [[Edmund Andros]], koga je imenovala Engleska, a opozvao je i puritansku zabranu svetkovina subotom navečer.<ref name="Barnett"/> Unatoč ukidanju zabrane, Božić će tek sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postati popularan praznik u bostonskom području.<ref>{{cite book |last=Marling |first=Karal Ann |year=2000 |title=Merry Christmas!: Celebrating America's Greatest Holiday |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-00318-7 |url=https://books.google.com/books?id=EUc13_ourtYC&q=Christmas+Puritan+New+England&pg=PA44 |page=44}}</ref> Izvorna namjera kolonista bila je uspostaviti duhovni puritanizam, koji im je bio uskraćen u Engleskoj i ostatku Europe, baviti se mirnom trgovinom s Engleskom i [[Starosledilačko stanovništvo u Sjedinjenim Državama|starosjedilačkim stanovništvom]] i preobraćati druge narode na američkom kontinentu kršćanskoj vjeri. ==== Wales ==== Biskup [[Richard Davies (biskup)|Richard Davies]] i disidentski protestantski klerik [[John Penry]] uveli su kalvinističku teologiju u [[Wales]]. Godine [[1588.]] biskup [[Llandaff Cathedral|Llandaffa]] objavio je cijeli prijevod [[Biblija|Biblije]] na [[velški jezik]]. Prijevod je imao značajan utjecaj na velško stanovništvo i pomogao je učvršćivanju [[Protestantizam|protestantizma]] među Velšanima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.churchinwales.org.uk/life/heritage/a-wonderful-inheritance/5-the-protestant-reformation/ |title=The Church in Wales: The Protestant Reformation |archive-url=https://web.archive.org/web/20180922111036/https://www.churchinwales.org.uk/life/heritage/a-wonderful-inheritance/5-the-protestant-reformation/ |archive-date=22. rujna 2018. |access-date=28. lipnja 2021.}}</ref> Velški protestanti koristili su model [[Dordrechtska sinoda|sinode u Dordrechtu]] iz [[1618.]] – [[1619.]] godine. Kalvinizam se razvio tijekom puritanskog razdoblja, nakon obnove monarhije pod [[Karlo II., kralj Engleske|Karlom II.]], i u okviru [[Kalvinistički metodisti|kalvinističkog metodističkog]] pokreta Walesa. Međutim, Calvinova djela bila su u Walesu slabo dostupna prije sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>D. Densil Morgan, "Calvinism in Wales: c. 1590–1909," ''Welsh Journal of Religious History'' (2009), Vol. 4, pp.&nbsp;22–36</ref> ==== Škotska ==== {{glavni|Škotska reformacija|Crkva Škotske}} [[Slika:John Knox preaching.JPG|thumb|[[John Knox]] bio je jedna od vodećih ličnosti škotske reformacije.]] Reformacija je u [[Škotska|Škotskoj]] u crkvenom smislu kulminirala uspostavljanjem crkve u skladu s [[Kalvinizam|reformističkim]] principima, a u političkom smislu trijumfom engleskog utjecaja nad francuskim. [[John Knox]] smatra se vođom škotske reformacije. [[Škotski reformacijski parlament|Reformacijski parlament]] [[1560.]] godine odbacio je papinu vlast donošenjem Zakona o papinskoj jurisdikciji te je zabranio [[Misa|misno]] slavlje i odobrio [[Protestantizam|protestantsko]] [[ispovijedanje vjere]]. Sve to omogućila je revolucija protiv francuske hegemonije pod režimom [[regent]]ice [[Marija od Guisea|Marije od Guisea]], koja je upravljala Škotskom u ime svoje odsutne kćeri [[Marija I., kraljica Škotske|Marije, škotske kraljice]] (tada također supruge francuskog kralja). Iako je protestantizam relativno lako trijumfirao u Škotskoj, preostalo je utvrditi točan oblik protestantizma. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] odvijala se složena borba između [[Prezbiterijanizam|prezbiterijanizma]] (osobito [[kovenanteri|kovenantera]]) i [[Anglikanstvo|episkopalizma]]. Prezbiterijanci su na kraju preuzeli kontrolu nad [[Crkva Škotske|Škotskom crkvom]], koja je nastavila imati važan utjecaj na prezbiterijanske crkve širom svijeta, ali je Škotska zadržala i relativno veliku [[Škotska episkopalna crkva|episkopalnu manjinu]]. ==== Irska ==== {{glavni|Irska reformacija}} [[Slika:Anthonis Mor 001.jpg|220px|thumb|Predana katolkinja, engleska kraljica [[Marija I. Krvava|Marija I.]] započela je prvo [[plantažiranje Irske]], koje se ironično uskoro počelo povezivati s protestantizmom.]] Reformacija u [[Irska (otok)|Irskoj]] bio je pokret za reformu vjerskog života i institucija koji je u Irsku uvela engleska administracija po nalogu engleskog kralja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII]]. Njegova želja za poništenjem braka bila je poznata kao "kraljeva velika stvar". Na kraju je papa [[Klement VII.]] odbio kraljevu molbu stoga je postalo neophodno da kralj potvrdi svoje gospodstvo nad Rimokatoličkom crkvom u svom kraljevstvu, kako bi svojim željama dao pravnu težinu. [[Engleski parlament]] potvrdio je kraljevu prevlast nad Crkvom u [[Kraljevina Engleska|Kraljevini Engleskoj]]. Ovaj izazov papinskoj prevlasti rezultirao je raskidom s Rimokatoličkom crkvom. Do [[1541.]] godine [[irski parlament]] pristao je promijeniti status zemlje iz statusa [[Irsko lordstvo|lordstva]] (''lordship'') u status [[Kraljevina Irska|Kraljevine Irske]]. Za razliku od sličnih vjerskih reformističkih pokreta na europskom kontinentu, različite faze engleske reformacije, kako se ona razvijala u Irskoj, uglavnom su bile pokretane promjenama vladine politike na što se javno mnijenje u Engleskoj postupno prilagođavalo. Međutim, nekoliko faktora zakompliciralo je usvajanje vjerskih inovacija u Irskoj. Većina tamošnjeg stanovništva držala se Rimokatoličke crkve, ali u gradu [[Dublin]]u reformacija je pustila korijen pod pokroviteljstvom dublinskog nadbiskupa [[George Browne (dublinski nadbiskup)|Georgea Brownea]]. === Francuska === {{glavni|Hugenoti}} [[Slika:Richelieu, por Philippe de Champaigne (detalle).jpg|thumb|upright|Premda je i sam bio rimokatolički svećenik, [[kardinal Richelieu]] svrstao je Francusku u savez s protestantskim državama.]] Osim [[Valdenzi|valdenga]] koji su već bili prisutni u Francuskoj, protestantizam se proširio i iz njemačkih zemalja gdje su protestanti dobili nadimak [[hugenoti]] što je na kraju dovelo do dugotrajnih građanskih ratova. Iako osobno nije bio zainteresiran za vjersku reformu, [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] (vladao [[1515.]] – [[1547.]]) u početku je iskazivao tolerantni stav u skladu sa svojim zanimanjem za [[Humanizam|humanistički]] pokret. To se promijenilo [[1534.]] godine, kad je došlo do tzv. "[[Slučaj s plakatima|slučaja s plakatima]]". Tom su prilikom protestanti osudili [[Katolička misa|katoličku misu]] postavljajući plakate širom Francuske, čak i do kraljevskih odaja. Tijekom tog razdoblja, kad je pitanje vjere ušlo u sferu politike, Franjo je taj pokret shvatio kao prijetnju za stabilnost kraljevstva. Nakon "afere plakata" krivci su uhićeni i najmanje desetak heretika je pogubljeno, a progon protestanata je pojačan.<ref>{{cite book |last1=Holt |first1=Mack P. |title=The French Wars of Religion, 1562–1629 |year=1995 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=21–22}}</ref> Jedan od onih koji su u to vrijeme pobjegli iz Francuske bio je [[Jean Calvin]], koji se preselio u [[Basel]] [[1535.]] godine, prije no što se naposljetku nastanio u [[Ženeva|Ženevi]] [[1536.]] godine. Izvan dosega francuskih kraljeva u Ženevi, Calvin se i dalje zanimao za vjerska pitanja svog rodnog kraja, uključujući obuku svećenika za protestantske zajednice u Francuskoj. Kako se broj protestanata u Francuskoj povećavao, tako je rastao i broj heretika u zatvorima koji čekaju suđenje. U pokušaju da smanji broj takvih sudskih slučajeva u Normandiji, [[1545.]] godine [[normandijski parlament]] ustanovio je specijalni sud koji je bio nadležan samo za suđenje hereticima.<ref>{{cite book |last1=France. Parlement (Paris), N. (Nathanaël) Weiss, and Société de l'histoire du protestantisme français (France) |title=La Chambre Ardente |year=1889 |publisher=Fischbacher |location=Paris |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015008879259;view=2up;seq=1 |access-date=9. veljače 2019. |language=fr |page=XXXIV}} </ref><ref>{{cite book |last1=Baird |first1=Henry M. |title=The "Chambre Ardente" and French Protestantism under Henry II |year=1891 |location=New York |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uiug.30112062709685;view=2up;seq=1 |access-date=9. veljače 2019. |page=404 |publisher=[New York?}}</ref> Kada je [[Henrik II., francuski kralj|Henrik II]]. došao na francusko prijestolje [[1547.]] godine progon protestanata se pojačao, a u parlamentu u [[Pariz]]u također su uspostavljeni posebni sudovi za suđenje hereticima. Ti su sudovi bili poznati kao "''La Chambre Ardente''" ("vatrena komora") zbog svoje reputacije izricanja smrtnih kazni na vješalima u plamenu.<ref>{{cite book |last1=France. Parlement (Paris), N. (Nathanaël) Weiss, and Société de l'histoire du protestantisme français (France) |title=La Chambre Ardente |year=1889 |publisher=Fischbacher |location=Paris |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015008879259;view=2up;seq=1 |access-date=9. veljače 2019. |language=fr |page=LXXII}} </ref> Usprkos žestokom progonu koji je pokrenuo Henrik II., [[Reformirana crkva Francuske]], uglavnom kalvinistička po vjerskom usmjerenju, neprestano se širila u velikim dijelovima nacije, pogotovo u urbanoj [[Buržoazija|buržoaziji]] i dijelovima [[Aristokracija|aristokracije]], budući da je bila osobito privlačna ljudima koji su se osjećali otuđenima od tvrdokornosti i samozadovoljstva Katoličke crkve. [[Slika:La masacre de San Bartolomé, por François Dubois.jpg|thumb|[[Bartolomejska noć]], slika [[François Dubois|Françoisa Duboisa]]|alt=]] Francuski protestantizam, iako se njegova privlačnost povećala pod progonom, poprimio je izrazito politički karakter, što je postalo još očitije kad je tijekom [[1950-ih|1550-ih]] veći broj plemića prešao na protestantsku vjeru. To je stvorilo preduvjete za niz povremenih destruktivnih sukoba poznatih kao "[[Hugenotski ratovi|Ratovi oko religije]]". Građanski ratovi dobili su zamah iznenadnom smrću Henrika II. [[1559.]] godine, čime je započelo dulje razdoblje slabljenja moći francuske krune. Neprijateljstvo i gnjev postali su tipične karakteristike tog vremena što se najjasnije pokazalo u [[Bartolomejska noć|masakru na Dan sv. Bartolomeja]] u kolovozu [[1572.]] godine, kada je katolička stranka ubila između 30.000 i 100.000 hugenota diljem Francuske. Ratovi su se završili tek kad je [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]], i sam bivši hugenot, izdao [[Nantski edikt]] ([[1598.]]) gdje je obećao službenu toleranciju protestantske manjine, ali pod vrlo ograničenim uvjetima. Katoličanstvo je ostalo službena državna religija, a francuski protestantizam postupno je opadao tijekom sljedećeg stoljeća što je kulminiralo [[Edikt iz Fontainebleaua|Ediktom iz Fontainebleaua]], koji je [[1685.]] izdao [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]], a kojim je ukinut Nantski edikt i katoličanstvo proglašeno jedinom zakonitom religijom Francuske što je dovelo do toga da su neki hugenoti živjeli kao [[nikodemiti]], tj. oni koji kriju svoju pravu vjeru.<ref>"[https://books.google.com/books?id=AMdQCgAAQBAJ&pg=PA395 Nicodemism]," ''The Concise Oxford Dictionary of the Christian Church''. Oxford University Press, Oxford, 2000.</ref> Kao odgovor na Edikt iz Fontainebleaua, [[Fridrik Viliam I., izbornik Brandenburga|Frederick William I, izbornik Brandenburga]] objavio je [[Potsdamski edikt]] (listopad [[1685.]]), kojim je hugenotskim izbjeglicama odobrio besplatan prolaz i oslobođenje od poreza na deset godina. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], između 150 i 200 tisuća hugenota pobjeglo je u Englesku, Nizozemsku, Prusiju, Švicarsku te u engleske i nizozemske prekomorske kolonije.<ref>''1685 and the French Revolution'', Andrew Jainchill, ''The French Revolution in Global Perspective'', ed. Suzanne Desan, Lynn Hunt, and William Max Nelson, (Cornell University Press, 2013), 57.</ref> Znatnija protestantska zajednica u Francuskoj zadržala se u regiji [[Cévennes]]. Posebna protestantska zajednica, [[Luteranizam|luteranske]] vjere, postojala je u novoosvojenoj provinciji [[Alsace]]u, budući da na njen status nije utjecao Edikt iz Fontainebleaua. === Španjolska === {{multiple image | align = right | total_width = 300 | image1 = Francisco de Enzinas-Nuevo Testamento.001.jpg | caption1 = Novi zavjet u Enzinasovom prijevodu, tiskan [[Antwerpen]]u (1543) | image2 = Leizarraga biblia 01.png | caption2 = Novi zavjet u prijevodu [[Joanes Leizarraga|Joanesa Leizarrage]] na [[baskijski jezik]] (1571), sastavljen po nalogu navarske kraljice, kalvinistice [[Juana III od Navarre|Juane III. Navarske]]. }} Početkom 16. stoljeća Španjolska je u nekoliko aspekata imala drugačije političke i kulturne značajke u odnosu na svoje zapadne i srednjoeuropske susjede, što je utjecalo na mentalitet i reakciju naroda na reformaciju. Španjolska, koja je tek nedavno uspjela dovršiti [[Rekonkvista|ponovno osvajanje poluotoka]] od [[Mauri|Maura]] [[1492.]] godine, bila je zaokupljena preobraćenjem na kršćansku vjeru muslimanskog i židovskog stanovništva u novoosvojenim područjima, u koju je svrhu 1478. godine uspostavljena [[španjolska inkvizicija]]. Španjolski vladari naglašavali su političko, kulturno i vjersko jedinstvo, a u vrijeme luteranske reformacije španjolska je inkvizicija bila na djelu već 40 godina i imala je sposobnost brzog progona bilo kojeg novog pokreta koji su čelnici Katoličke crkve smatrali vjerskom [[heterodoksija|heterodoksijom]].<ref name="Pettegree304">Pettegree ''Reformation World'' p. 304.</ref> [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] nije želio podjele u Španjolskoj ili u ostatku habsburške Europe, a u svjetlu stalne prijetnje [[Osmanlije|Osmanlija]] radije je želio da se sama Rimokatolička crkva iznutra reformira. To je dovelo do protureformacije u Španjolskoj [[1530-ih]]. Tijekom 1520-ih španjolska je inkvizicija stvorila atmosferu sumnje i nastojala je iskorijeniti svaku vjersku misao koja se čini sumnjivom. Već je [[1521.]] godine papa napisao pismo španjolskom vladaru upozoravajući da se u Španjolskoj ne smije dopustiti ponavljanje nemira kakvi su viđeni u sjevernoj Europi. Između [[1520.]] i [[1550.]] godine tiskare u Španjolskoj bile su strogo kontrolirane, a bilo kakve knjige protestantskog učenja zabranjene. Između [[1530.]] i [[1540.]] protestantizam u Španjolskoj još je uvijek mogao potajno steći sljedbenike, a u gradovima poput [[Sevilla|Seville]] i [[Valladolid]]a pristaše bi se potajno sastajali u privatnim kućama kako bi molili i proučavali Bibliju.<ref name="Estep299">Estep ''Renaissance and Reformation'' p. 299.</ref> Broj protestanata u Španjolskoj u to se vrijeme procjenjivao između 1 000 i 3 000, uglavnom među intelektualcima do kojih su došli spisi poput [[Erazmo Roterdamski|Erazmovih]]. Među značajnim reformatorima bili su Juan Gil i Juan Pérez de Pineda, koji su kasnije pobjegli i surađivali s drugima, poput [[Francisco de Enzinas|Francisca de Enzinasa]], na prevođenju grčkog teksta [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] na španjolski jezik, što je dovršeno [[1556.]] godine. Španjolci su protestantske spise krijumčarili u Španjolsku, kao primjerice Julián Hernández kojeg je [[1557.]] inkvizicija osudila i spalila na lomači. Za vrijeme [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]], konzervativci u španjolskoj katoličkoj crkvi zbili su svoje redove i pojačali pritisak, a oni koji su odbili odustati, poput Rodriga de Valera, osuđeni su na doživotni zatvor. U svibnju [[1559.]] šesnaest španjolskih luterana spaljeno je na lomači: četrnaest ih je zadavljeno prije nego što je spaljeno, dok su dvoje izgorjeli živi. U listopadu ih je pogubljeno još trideset. Španjolski protestanti koji su uspjeli pobjeći iz zemlje mogli su se naći u najmanje desetak gradova u Europi, poput [[Ženeva|Ženeve]], gdje su neki od njih prihvatili [[Kalvinizam|kalvinistička]] učenja. Podršku onima koji su pobjegli u Englesku dala je [[Crkva Engleske]]. [[Kraljevina Navara]], iako se u vrijeme protestantske reformacije radilo o manjoj kneževini teritorijalno ograničenoj na južnu Francusku, imala je za vladare [[Kraljevina Francuska|francuske]] [[Hugenoti|hugenotske]] monarhe, uključujući [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrika IV]] i njegovu majku [[Juana III. od Navarre|Juanu III. Navarsku]], odanu katolkinju. Po dolasku protestantske reformacije kalvinizam je došao do [[Baski|Baska]] putem prijevoda Biblije na [[baskijski jezik]] koji je sastavio [[Joanes Leizarraga]]. [[Molinizam]] je unutar Rimokatoličke crkve pružao jednu vrstu [[Soteriologija|soteriologije]] koja je nalikovala protestantskoj. Tijekom razdoblja reformacije protestantizam je u Portugalu bio neuspješan, jer je njegovo širenje bilo otežano iz razloga koji su bili vrlo slični okolnostima u Španjolskoj. === Nizozemska i Belgija === [[Slika:Dirk.willems.rescue.ncs.jpg|thumb|Anabaptist [[Dirk Willems]] spašava svog progonitelja, nakon čega biva spaljen na lomači 1569.]] Reformaciju u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], za razliku od mnogih drugih zemalja, nisu pokrenuli vladari njezinih [[Sedamnaest provincija]], već mnogobrojni narodni pokreti ojačani dolaskom protestantskih izbjeglica iz drugih dijelova kontinenta. Dok je [[Anabaptizam|anabaptistički]] pokret uživao popularnost u ovom području u prvim desetljećima reformacije, kalvinizam je u obliku [[Nizozemska reformirana crkva|Nizozemske reformirane crkve]] postao dominantna protestantska vjera u zemlji od [[1560-ih]] godina nadalje. Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] unutarnji teološki sukob u kalvinističkoj crkvi između dva pravca kalvinizma, [[gomaristi|gomarista]] i liberalnih [[Arminijanizam|arminijana]] (ili [[Remonstranti|remonstranata]]), završio se tako da je gomarski kalvinizam postao ''de facto'' državna religija. Prva dva luteranska mučenika bili su monasi iz [[Antwerpen]]a [[Johann Esch i Heinrich Voes]] spaljeni na lomači kad se nisu htjeli odreći svoje vjere. Snažan [[Inkvizicija u Nizozemskoj|progon]] protestanata koji je pokrenula španjolska vlast [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] doprinijeo je želji za neovisnošću u provincijama, što je dovelo do [[Osamdesetogodišnji rat|Osamdesetogodišnjeg rata]] i posljedično do odvajanja pretežno protestantske [[Nizozemska Republika|Nizozemske Republike]] od [[Južna Nizozemska|Južne Nizozemske]], koja je bila pretežno katolička i čiji se teritorij otprilike poklapa s današnjom Belgijom. Na vrhuncu belgijske reformacije [[1566.]] godine tamo je živjelo oko 300.000 protestanata, koji su činili 20 posto belgijskog stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.museeprotestant.org/notice/le-protestantisme-en-belgique/ |title=Le protestantisme en Belgique |publisher=Musée virtuel du Protestantisme}}</ref> [[Luksemburg]], koji je bio dijelom španjolske Nizozemske, ostao je privržen rimokatoličanstvu, a protestantizam je bio zakonom zabranjen sve do [[1768.]] godine. === Mađarska === [[File:4k ref portre bocskai.jpg|thumb|upright|[[István Bocskai]] spriječio je njemačkog cara da Mađarima nametne katoličanstvo.]] Velik dio stanovništva [[Kraljevina Mađarska|Kraljevine Mađarske]] usvojio je protestantizam tijekom 16. stoljeća. Nakon [[Bitka kod Mohača|bitke kod Mohača]] 1526. godine, mađarski narod bio je razočaran nesposobnošću vlade da ga zaštiti i okrenuo se vjeri za koju je smatrao da će mu uliti snagu potrebnu za otpor osvajaču. Pronašli su to u učenju protestantskih reformatora poput [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Širenju protestantizma u ovoj zemlji pomogla je velika njemačka etnička manjina koja je mogla razumjeti i prevesti djela Martina Luthera. Dok se [[luteranizam]] učvrstio među stanovništvom koje govori njemački i slovački jezik, [[kalvinizam]] je postao široko prihvaćen među etničkim Mađarima. Na neovisnijem sjeverozapadu zemlje, vladari i svećenici, zaštićeni sada [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]] koja je krenula u borbu protiv Turaka, branili su staru katoličku vjeru. Gdje god su mogli, zatvarali su protestante u zatvor i osuđivali ih na smrt. Takve su snažne mjere samo raspirivale plamen prosvjeda. Među vođama protestanata bili su [[Mátyás Dévai Bíró]], Mihály Sztárai, István Szegedi Kis i [[Ferenc Dávid]]. Protestanti su vjerojatno bili većina među mađarskim stanovništvom krajem 16. stoljeća, ali [[Protureformacija|protureformacijski]] napori u 17. stoljeću preokrenuli su većinu kraljevstva u katoličanstvo. Ostala je značajna protestantska manjina, koja se većinom držala kalvinističke vjere. Godine [[1558.]] [[Transilvanija|transilvanijski]] [[sabor]] u [[Turda|Turdi]] objavila je slobodu ispovijedanja i katoličke i luteranske vjere, ali je zabranila [[kalvinizam]]. Deset godina kasnije [[1568.]] godine sabor je proširio tu slobodu, izjavivši da "nitko ne smije nikoga zastrašivati zatočenjem ili protjerivanjem zbog vjere". Četiri vjere proglašene su "prihvaćenim" (''recepta'') religijama (četvrta je [[unitarizam]], koji je postao službenim [[1583.]] godine kao vjera jedinog unitarističkog kralja, [[Ivan II. Žigmund Zapolja|Ivana II. Žigmunda Zapolje]], vladao 1540. – 1571.), dok je [[Pravoslavlje|istočno pravoslavno kršćanstvo]] bilo "tolerirano" (iako je gradnja pravoslavnih crkava od kamena bila zabranjena). Tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] habsburška Kraljevina Mađarska priklonila se katoličkoj strani, dok se [[Transilvanija]] nije pridružila protestantskoj strani. Između [[1604.]] i [[1711.]] godina došlo je do niza protuhabsburških pobuna, u kojima su se zahtijevala jednaka prava i slobode za sve kršćanske denominacije, ali s različitim uspjehom. Utanci su obično kretali iz Transilvanije. Protureformacijski napori [[Habsburška dinastija|Habsburga]] u 17. stoljeću preokrenuli su veći dio kraljevstva na katoličanstvo. Središte protestantskog učenja u Mađarskoj već je nekoliko stoljeća bilo [[Sveučilište u Debrecenu]]. Osnovano [[1538.]] godine, to se sveučilište nalazilo na području istočne Mađarske pod osmanlijskom vlašću tijekom [[1600-ih]] i [[1700-ih]], pa mu je na ruku išla islamska tolerancija i tako je izbjeglo protureformacijski progon. === Istočna Europa === [[Slika:Reformation and Counterreformation in Moldavia.svg|thumb|200px|right|Reformacija u Moldaviji]] [[Transilvanija]] u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]] imala je reputaciju "odlagališta nepoželjnih" u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. Tamo su se nasilno slali ljudi koji se nisu slagali s voljom Habsburgovaca i vođa [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Stoljeća ove prakse omogućili su da se u Rumunjskoj pojave različite protestantske tradicije, uključujući [[Luterani|luteranstvo]], [[kalvinizam]] i [[unitarizam]]. U [[Moldavija|Moldaviji]], reformacija nije imala značajnijeg odjeka, osim što su u [[Besarabija|Besarabiji]] osnovane jedna kongregacija [[Husiti|husita]] i jedna kongregacija [[kalvinizam|kalvinista]]. Tijekom razdoblja reformacije Moldavija je više puta napadana. [[Kalvinizam]] je bio popularan među [[Mađari]]ma koji su naseljavali jugozapadne dijelove današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Njihovi se potomci još uvijek tamo mogu naći, poput [[Subkarpatska reformirana crkva|Subkarpatske reformirane crkve]]. U [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], prva protestantska kongregacija osnovana je u [[Brest-Litovsk]]u u [[Kalvinizam|reformiranoj tradiciji]], a [[Bjeloruska evangelistička reformirana crkva]] postoji i danas. === Italija === {{glavni|Reformacija u Italiji}} [[Slika:Waldenser-Wappen.jpg|200px|right|thumb|[[Valdenzi|Valdežanski]] simbol ''Lux lucet in tenebris'' ("Svjetlost sija u tami").]] Glas o protestantskim reformatorima stigao je u [[Italija|Italiju]] 1520-ih, ali nikada nije uhvatio čvršćeg korijena. Razvoj protestantskih ideja u Italiji zaustavili su [[protureformacija]], [[inkvizicija]], ali i nezainteresiranost stanovništva. Ne samo da je Crkva bila vrlo agresivna u istrazi i suzbijanju [[Krivovjerje|hereze]], već je nedostajalo i protestantsko vodstvo. Nitko nije preveo Bibliju na [[talijanski jezik]]; malo je spisa napisano o protestantskim temama. Nije se pojavila niti jedna nit protestantizma. Malobrojni propovjednici koji su se zanimali za "luteranstvo", kako se protestantizam općenito nazivao u Italiji, bili su potisnuti ili su otišli u progonstvo u sjeverne zemlje, gdje je njihova poruka dobro prihvaćena. Kao rezultat toga, reformacija nije imala gotovo nikakav trajni utjecaj u Italiji, osim jačanja Katoličke crkve i poticaja za još jače [[Protureformacija|protureformacijske]] napore.<ref name="McCulloch401">MacCulloch, ''Reformation'' pp. 401–417.</ref><ref name="Firp169">Firpo, "Italian Reformation" ''Companion to the Reformation World'' pp. 169 ff.</ref> Neki su protestanti napustili Italiju i postali istaknuti aktivisti europske reformacije, uglavnom u [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanskoj Uniji]] (npr. [[Giorgio Biandrata]], [[Bernardino Ochino]], Giovanni Alciato, Giovanni Battista Cetis, [[Fausto Sozzini]], [[Francesco Stancaro]] i [[Giovanni Valentino Gentile]]), koji su tamo propagirali [[antitrinitarijanizam]] i bili glavni motivatori pokreta [[Poljska braća|Poljske braće]].<ref name="Church457">Church, "Literature of the Italian reformation" ''Journal of Modern History'' pp. 457–473.</ref> Neki su također pobjegli u Englesku i Švicarsku, uključujući [[Pietro Vermigli|Petra Vermiglija]]. Godine [[1532.]] [[Valdenzi]], koji su već bili prisutni stoljećima prije reformacije, udružili su se i usvojili kalvinističku teologiju. [[Valdeška crkva]] preživjela je u zapadnim Alpama mnoge progone, pa i danas postoji kao jedna od protestantskih crkava u Italiji.<ref name="Wald">Cameron, ''Reformation of the Heretics''.</ref> === Poljsko-Litvanska Unija === [[Slika:Johannes a Lasco.JPG|200px|thumb|[[Jan Łaski]] težio je jedinstvu različitih kršćanskih denominacija u [[Poljsko-Litvanska Unija|Uniji]], a sudjelovao je i u engleskoj reformaciji.]] U prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ogromna [[Poljsko-Litvanska Unija]] bila zemlja mnogih vjeroispovijesti, ali je Rimokatolička crkva i dalje dominirala. Reformacija je u Poljsku stigla [[1520-ih]] i brzo stekla popularnost među stanovnicima onih područja u kojima se većinski govorio njemački, kao što su [[Gdańsk]], [[Toruń]] i [[Elbląg]]. U [[Königsberg|Koenigsbergu]] je [[1530.]] godine objavljen Lutherov ''Mali katekizam'' na [[Poljski jezik|poljskom jeziku]]. [[Prusko Vojvodstvo]], koje je bilo poljski [[feud]], pojavilo se kao ključno središte pokreta s brojnim tiskarama koje su izdavale ne samo Bibliju, već i katekizme na njemačkom, poljskom i [[Litvanski jezik|litavskom jeziku]]. [[Luterani|Luteranstvo]] je steklo popularnost u sjevernom dijelu zemlje, dok je [[kalvinizam]] privukao interes plemstva (poznatog kao ''[[šljahta]]'', uglavnom u [[Malopoljska|Malopoljskoj]] i [[Velika Kneževina Litvanija|Velikoj Kneževini Litvaniji]]. Nekoliko tiskara otvoreno je u Malopoljskoj sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] u mjestima kao što [[Słomniki]] i [[Raków (Kielce)|Raków]]. U to su vrijeme [[menoniti]] i [[Češka braća]] došli u Poljsku, a potonji su se uglavnom nastanili u [[Velikopoljska|Velipoljskoj]] oko [[Leszno|Leszna]]. Godine [[1565.]] godine pojavila su se [[Poljska braća]] kao još jedan reformacijski pokret. U 16. stoljeću Poljsko-Litvanska Unija bila je jedinstvena u Europi zbog raširene vjerske tolerancije, koju je potvrdila [[Varšavska konfederacija]]. Godine [[1563.]] objavljena je [[Brestovska Biblija]]. Razdoblje tolerancije završilo se za vladavine kralja [[Sigismund III Vasa|Sigismunda III. Vase]], koji je bio pod snažnim utjecajem [[Piotr Skarga|Petra Skarge]] i drugih [[Isusovci|isusovaca]]. Nakon [[Potop (rat)|Potopa]], kako se naziva gotovo 20-godišnje razdoblje neprekinutih ratova sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]], u kojima su svi neprijatelji Poljske bili ili protestanti ili pravoslavci, stav Poljaka se promijenio, [[protureformacija]] je prevladala. Godine [[1658.]] poljska braća bila su prisiljena napustiti zemlju, a [[1666.]] godine [[sejm]] je zabranio [[apostazija|otpadništvo]] od katoličanstva u bilo koju drugu denominaciju, pod prijetnjom smrtne kazne. Konačno, [[1717.]] godine tzv. [[tihi sejm]] zabranio je nekatolicima da postanu zastupnici u parlamentu. Među najvažnijim protestantima Poljsko-Litvanske Unije bilu su [[Mikołaj Rej]], [[Marcin Czechowic]], [[Andrzej Frycz Modrzewski]] i [[Symon Budny]]. === Južnoslavenske zemlje === [[File:Primoz-Trubar.jpg|150px|thumb|[[Primož Trubar]]]] U [[Slovenija|Sloveniji]] je [[Primož Trubar]] značajan jer je konsolidirao [[slovenski jezik]] i smatra se ključnom figurom slovenske kulturne povijesti i u mnogim aspektima jednom od najvećih slovenskih povijesnih ličnosti.<ref name="Voglar I">{{cite news |url=http://www.locutio.si/index.php?no=42&clanek=990 |title=Primož Trubar v enciklopedijah in leksikonih I |language=sl |trans-title=Primož Trubar in Encyclopedias and Lexicons I |journal=Locutio |volume=11 |issue=42 |date=30. svibnja 2008. |first=Dušan |last=Voglar |accessdate=7. veljače 2011. |publisher=Maribor Literary Society}}</ref> Trubar je bio je ključna figura protestantske crkve slovenskih zemalja, budući da je bio njezin osnivač i prvi poglavar. Prve knjige na slovenskom jeziku, ''[[Katekizem v slovenskem jeziku]]'' i ''[[Abecedarium (Trubar)|Abecedarium]]'', napisao je upravo Trubar.<ref>{{cite journal |url=http://www.srl.si/sql_pdf/SRL_2013_4_01.pdf |title=Nova odkritja o slovenski protestantiki |language=sl |trans-title=New Discoveries About the Slovene Protestant Literature |first=Kozma |last=Ahačič |journal=Slavistična revija |volume=61 |year=2013 |issue=4 |pages=543–555}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je, luteranizam dotaknuo sjeverne dijelove zemlje. [[Matija Vlačić Ilirik]] (''Matthias Flacius Illyricus'', [[1520.]] – [[1575.]]) iz [[Labin]]a u [[Istra|Istri]], u kojoj su humanistički centri bili i [[Kopar]] i [[Piran]], najvažniji je među hrvatskim humanistima [[Protestantizam|protestantima]]. Cijeli je život proveo u Njemačkoj i bio je suradnik Luthera i [[Melanchthon]]a. Nakon Lutherove smrti, kad su mnogi protestantski prvaci postali zagovornici postupne borbe i kompromisa s [[Katolička crkva|Rimom]], Vlačić je bio najgorljiviji zastupnik Lutherovih ideja i konačno začetnik nove radikalne struje nazvane po njemu [[flacijanizam]]. Zbog beskompromisnog stava bio je do kraja života proganjan od Katoličke crkve. Njegova [[Teologija|teološka]], filozofska, historiografska i [[Filologija|filološka]] djelatnost je ogromna: ostavio je više od 300 knjiga i kraćih spisa. Glavna su mu djela ''Katalog svjedoka istine'' (''Catalogus testium veritatis'', 1556.), u kojem je prikazao 650 svjedoka - otpadnika od rimske crkve, te ''Ključ Svetoga pisma'' (''Clavis scripturae sacrae'', 1567.), enciklopedijski rječnik hebreizama, koji je postao temeljno djelo protestantskog tumačenja ''Biblije''.<ref>Ratimir Mardešić, "Novovjekovna latinska književnost", ''Povijest svjetske književnosti'', 2. knjiga, 1977, Mladost, Zagreb, str. 433-434.</ref> ===Grčka=== Protestantska učenja zapadne crkve nakratko su bila usvojena i u istočnoj pravoslavnoj crkvi preko [[Grci|grčkog]] [[Vaseljenski patrijarh Carigrada|ekumenskog patrijarha]] [[Kiril Lukaris|Kirila Lukarisa]] [[1629.]] godine objavljivanjem ''Ispovijedi'' (''Confessio''), odnosno kalvinističke doktrine u Ženevi. Faktori koji su utjecali na njihovu odluku da usvoje aspekte reformacije uključivali su povijesno rivalstvo i nepovjerenje između [[Grčka pravoslavna crkva|grčke pravoslavne]] i rimokatoličke crkve, kao i zabrinutost zbog [[jezuit]]skih svećenika koji su ulazili u grčke zemlje u nastojanju da prošire učenja [[Protureformacija|protureformacije]] među grčkim stanovništvom. Lukaris je naposljetku sponzorirao prijevod [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]] na [[novogrčki jezik]] koji je sačinio [[Maksim s Galipolja]] i koji je objavljen je u Ženevi [[1638.]] godine. Nakon Lukarisove smrti 1638. konzervativne frakcije istočne pravoslavne crkve održale su dvije sinode, [[Carigradski sabor (1638)|Carigradsku sinodu]] (1638.) i [[Jaški sabor|Jašku sinodu]] ([[1642.]]), na kojima su kritizirane provedene reforme. Naposljetku, na sazivu iz [[1672.]] pod vodstvom jeruzalemskog patrijarha Dositeja II., službeno su osuđene kalvinističke doktrine. == Kraj pokreta i posljedice == === Kraj reformacije === Ne postoji opća suglasnost o tome kada je reformacija završila. Različita tumačenja ističu različite datume, čitava razdoblja ili tvrde da reformacija zapravo nikada nije završila. Međutim, postoji nekoliko popularnih tumačenja koje koristi većina znanstvenika. *U povijesti teologije ili filozofije, doba reformacije završilo je s dolaskom "razdoblja pravovjerja". To razdoblje, koje se također naziva skolasticizmom 17. stoljeća, započelo je s [[Tridentski sabor|Tridentskim saborom]] 1545. – 1563. godine, s anglikanskih ''Trideset devet članova'' iz 1562. godine, s ''Knjigom suglasnosti'' iz 1580. godine i drugim ispovijedanjima vjere. Razdoblje pravovjerja završilo je nastupanjem doba [[pijetizam|pijetizma]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. *[[Vestfalski mir]] mogao bi se smatrati događajem koji je okončao reformaciju. *Neki tvrde da reformacija nikada nije završila jer su se nove crkve odcijepile od Katoličke crkve (npr. Starokatolička crkva, Poljska nacionalna katolička crkva itd.), kao i sve protestantske crkve koje danas postoje. Međutim, nijedna crkva koja se odvojila od Katoličke crkve nakon 17. stoljeća nije to učinila na temelju onih ideja koje su pokrenule i motivirale reformaciju. ==== Tridesetogodišnji rat ==== [[Slika:Westfaelischer Friede in Muenster (Gerard Terborch 1648).jpg|right|250px|thumb|[[Vestfalski mir]] dopustio je da se [[kalvinizam]] slobodno ispovijeda.]] Reformacija je dovela do niza vjerskih ratova koji su kulminirali [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]] (1618. – 1648.), koji je opustošio veći dio Njemačke, usmrtivši između 25% i 40% cjelokupnog stanovništva.<ref>"[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/195896/history-of-Europe/58335/Demographics#ref=ref310375 History of Europe – Demographics]". Encyclopædia Britannica.</ref> Rimokatolička [[Habsburg|kuća Habsburg]] i njezini saveznici borili su se protiv protestantskih kneževa Njemačke, koje su u različito vrijeme podržavale Danska, Švedska i Francuska. Habsburgovci, koji su vladali Španjolskom, Austrijom, češkim zemljama, Mađarskom, slovenskim zemljama, [[Španjolska Nizozemska|španjolskom Nizozemskom]] i velikim dijelovima Njemačke i Italije, bili su odani branitelji Rimokatoličke crkve. Neki povjesničari vjeruju da se doba reformacije približilo kraju kada se rimokatolička Francuska svrstala na stranu protestantskih država protiv dinastije Habsburg. Po prvi puta od vremena [[Martin Luther|Martina Luthera]], politička i nacionalna uvjerenja odnijela su u Europi prevagu nad vjerskim uvjerenjima. Dva glavna zaključka [[Westfalski mir|Vestfalskog mira]], kojim je završen Tridesetogodišnji rat, bila su: *Sve stranke će priznati [[Augsburški mir]] iz [[1555.]] godine, kojim svaki vladar ima pravo odrediti religiju svoje države, pri čemu su opcije bile katoličanstvo, luteranstvo i, sada pridodan, kalvinizam (načelo ''[[cuius regio, eius religio]]''). *Kršćanima koji žive u kneževinama gdje njihova vjeroispovijest nije jedna od zvaničnih crkava zajamčeno je pravo da svoju vjeru ispovijedaju javno tijekom dodijeljenih sati i privatno po svojoj volji. Ovaj je mirovni ugovor efektivno okončao paneuropsku političku moć papinstva. [[Inocent X.|Papa Inocent X.]] proglasio je taj ugovor "ništavnim, nevažećim, nevaljanim, nepravnim, nepravednim, prokletim, uvredljivim, neiskrenim, bez značenja i učinka za sva vremena" u svojoj buli ''Zelo Domus Dei''. Europski vladari, kako katolici tako i protestanti, ignorirali su ovu njegovu osudu.<ref name="ODCCWestphalia">Cross, (ed.) "Westphalia, Peace of" ''Oxford Dictionary of the Christian Church''.</ref> === Posljedice reformacije=== Znanstvenici su utvrdili niz posljedica protestantske reformacije vezanih za razvoj ljudskog potencijala, protestantsku etiku, ekonomski razvoj, državnu upravu, kao i neke "mračne" ishode.<ref name=":0" /> U domeni razvoja ljudskog potencijala, kao posljedice reformacije zapažaju se: viša stopa pismenosti;<ref name="Becker 531–596">{{Cite journal |last=Becker |first=Sascha O. |last2=Woessmann |first2=Ludger |date=2009-05-01 |title=Was Weber Wrong? A Human Capital Theory of Protestant Economic History |url=http://qje.oxfordjournals.org/content/124/2/531 |journal=The Quarterly Journal of Economics |language=en |volume=124 |issue=2 |pages=531–596 |doi=10.1162/qjec.2009.124.2.531 |issn=0033-5533}}</ref> snižene razlike između pripadnika muškog i ženskog spola u pogledu pohađanja škole i stope pismenosti;<ref>{{Cite journal |last=Becker |first=Sascha O. |last2=Woessmann |first2=Ludger |date=2008-12-01 |title=Luther and the Girls: Religious Denomination and the Female Education Gap in Nineteenth-century Prussia* |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1467-9442.2008.00561.x/abstract |journal=Scandinavian Journal of Economics |language=en |volume=110 |issue=4 |pages=777–805 |doi=10.1111/j.1467-9442.2008.00561.x |issn=1467-9442}}</ref> viša stopa upisa u osnovnu školu;<ref>{{Cite journal |last=Becker |first=Sascha O. |last2=Woessmann |first2=Ludger |date=2010-05-01 |title=The effect of Protestantism on education before the industrialization: Evidence from 1816 Prussia |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0165176510000327 |journal=Economics Letters |volume=107 |issue=2 |pages=224–228 |doi=10.1016/j.econlet.2010.01.031}}</ref> povećana javna izdvajanja za školstvo i viši stupanj obrazovanja među pripadnicima vojske,<ref>{{Cite journal |last=Boppart |first=Timo |last2=Falkinger |first2=Josef |last3=Grossmann |first3=Volker |last4=Woitek |first4=Ulrich |last5=Wüthrich |first5=Gabriela |date=2013-04-01 |title=Under which conditions does religion affect educational outcomes? |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0014498312000824 |journal=Explorations in Economic History |volume=50 |issue=2 |pages=242–266 |doi=10.1016/j.eeh.2012.12.001}}</ref> veće sposobnosti čitanja, računanja i pisanja te poznavanja povijesti.<ref>{{Cite journal |last=Boppart |first=Timo |last2=Falkinger |first2=Josef |last3=Grossmann |first3=Volker |date=2014-04-01 |title=Protestantism and Education: Reading (the Bible) and Other Skills |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ecin.12058/abstract |journal=Economic Inquiry |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=874–895 |doi=10.1111/ecin.12058 |issn=1465-7295}}</ref> U domeni [[Protestantska etika|protestantske etike]], kao posljedice protestantizma zapažaju se sljedeće pojave: veći broj radnih sati;<ref>{{Cite journal |last=Spenkuch |first=Jörg L. |date=2011-03-20 |title=The Protestant Ethic and Work: Micro Evidence from Contemporary Germany |url=http://papers.ssrn.com/abstract=1703302 |location=Rochester, NY |publisher=Social Science Research Network}}</ref> različiti stavovi protestanata i katolika prema [[rad]]u,<ref>{{Cite journal |last=Schaltegger |first=Christoph A. |last2=Torgler |first2=Benno |date=2010-05-01 |title=Work ethic, Protestantism, and human capital |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0165176509004418 |journal=Economics Letters |volume=107 |issue=2 |pages=99–101 |doi=10.1016/j.econlet.2009.12.037}}</ref> manji broj referenduma o pitanjima dokolice, državnog uplitanja i preraspodjele sredstava u [[Švicarski kantoni|švicarskim kantonima]] s više protestanata;<ref>{{Cite journal |last=Basten |first=Christoph |last2=Betz |first2=Frank |title=Beyond Work Ethic: Religion, Individual, and Political Preferences |url=https://www.aeaweb.org/articles?id=10.1257/pol.5.3.67 |journal=American Economic Journal: Economic Policy |volume=5 |issue=3 |pages=67–91 |doi=10.1257/pol.5.3.67}}</ref> manje zadovoljstvo životom u trenutku nezaposlenosti,<ref>{{Cite journal |last=van Hoorn |first=André |last2=Maseland |first2=Robbert |date=2013-07-01 |title=Does a Protestant work ethic exist? Evidence from the well-being effect of unemployment |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0167268113000838 |journal=Journal of Economic Behavior & Organization |volume=91 |pages=1–12 |doi=10.1016/j.jebo.2013.03.038}}</ref> protržišni stavovi,<ref>{{Cite journal |last=Hayward |first=R. David |last2=Kemmelmeier |first2=Markus |date=2011-11-01 |title=Weber Revisited A Cross-National Analysis of Religiosity, Religious Culture, and Economic Attitudes |url=http://jcc.sagepub.com/content/42/8/1406 |journal=Journal of Cross-Cultural Psychology |language=en |volume=42 |issue=8 |pages=1406–1420 |doi=10.1177/0022022111412527 |issn=0022-0221}}</ref> razlike u prihodima između protestanata i katolika.<ref name="Becker 531–596"/> U domeni ekonomskog razvoja, zapažaju se sljedeće posljedice reformacije: različite razine prihoda od poreza na dohodak po stanovniku, postotak radne snage u proizvodnji i uslugama te prihodi muških učitelja u osnovnoj školi,<ref name="Becker 531–596"/> protestantski gradovi su doživjeli veći porast;<ref>{{Cite journal |last=Cantoni |first=Davide |date=2015-08-01 |title=The Economic Effects of the Protestant Reformation: Testing the Weber Hypothesis in the German Lands |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jeea.12117/abstract |journal=Journal of the European Economic Association |language=en |volume=13 |issue=4 |pages=561–598 |doi=10.1111/jeea.12117 |issn=1542-4774}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://voxeu.org/article/protestant-reformation-economic-institutions-and-development |title=Origins of growth: How state institutions forged during the Protestant Reformation drove development |website=VoxEU.org |access-date=2016-04-26}}</ref> veće poduzetništvo među pripadnicima vjerskih manjina u protestantskim državama,<ref>{{Cite journal |last=Nunziata |first=Luca |last2=Rocco |first2=Lorenzo |date=2014-01-01 |title=The Protestant Ethic and Entrepreneurship: Evidence from Religious Minorities from the Former Holy Roman Empire |url=https://ideas.repec.org/p/pra/mprapa/53566.html |publisher=University Library of Munich, Germany}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Nunziata |first=Luca |last2=Rocco |first2=Lorenzo |date=2016-01-20 |title=A tale of minorities: evidence on religious ethics and entrepreneurship |url=http://link.springer.com/article/10.1007/s10887-015-9123-2 |journal=Journal of Economic Growth |language=en |pages=1–36 |doi=10.1007/s10887-015-9123-2 |issn=1381-4338}}</ref> različita socijalna etika.<ref>{{Cite journal |last=Arruñada |first=Benito |date=2010-09-01 |title=Protestants and Catholics: Similar Work Ethic, Different Social Ethic* |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1468-0297.2009.02325.x/abstract |journal=The Economic Journal |language=en |volume=120 |issue=547 |pages=890–918 |doi=10.1111/j.1468-0297.2009.02325.x |issn=1468-0297}}</ref> U domeni uprave, kao posljedice reformacije izdvajaju se ove pojave: reformacija se smatra jednim od ključnih faktora u razvoju državnog sustava uprave,<ref>{{Cite web |url=http://press.princeton.edu/titles/8934.html |title=Nexon, D.H.: The Struggle for Power in Early Modern Europe: Religious Conflict, Dynastic Empires, and International Change. (eBook and Paperback) |website=press.princeton.edu |access-date=2016-04-19}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Philpott |first=Daniel |date=2000-01-01 |title=The Religious Roots of Modern International Relations |url=http://journals.cambridge.org/article_S0043887100002604 |journal=World Politics |volume=52 |issue=02 |pages=206–245 |doi=10.1017/S0043887100002604 |issn=1086-3338}}</ref> reformacija se smatra jednim od ključnih faktora u razvoju transnacionalnih pokreta koji propagiraju određena stanovišta,<ref>{{Cite journal |last=Stamatov |first=Peter |date=2010-08-01 |title=Activist Religion, Empire, and the Emergence of Modern Long-Distance Advocacy Networks |url=http://asr.sagepub.com/content/75/4/607 |journal=American Sociological Review |language=en |volume=75 |issue=4 |pages=607–628 |doi=10.1177/0003122410374083 |issn=0003-1224}}</ref> reformacija je izvršila utjecaj na zapadnu pravnu tradiciju,<ref>{{Cite web |url=http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674022300&content=reviews |title=Law and Revolution, II – Harold J. Berman {{!}} Harvard University Press |website=www.hup.harvard.edu |access-date=2016-04-19}}</ref> uspostava državnih crkava,<ref>{{Cite journal |last=Gorski |first=Philip S. |date=2000-01-01 |title=Historicizing the Secularization Debate: Church, State, and Society in Late Medieval and Early Modern Europe, ca. 1300 to 1700 |url=https://archive.org/details/sim_american-sociological-review_2000-02_65_1/page/138 |jstor=2657295 |journal=American Sociological Review |volume=65 |issue=1 |pages=138–167 |doi=10.2307/2657295}}</ref> osnutak sustava za podršku siromašnim i općenito socijalnih državnih sustava.<ref>{{Cite journal |last=Pullan |first=Brian |date=1976-01-01 |title=Catholics and the Poor in Early Modern Europe |jstor=3679070 |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=26 |pages=15–34 |doi=10.2307/3679070}}</ref><ref>{{Cite journal |last=kahl |first=sigrun |date=2005-04-01 |title=the religious roots of modern poverty policy: catholic, lutheran, and reformed protestant traditions compared |url=http://journals.cambridge.org/article_S0003975605000044 |journal=European Journal of Sociology / Archives Européennes de Sociologie |volume=46 |issue=01 |pages=91–126 |doi=10.1017/S0003975605000044 |issn=1474-0583}}</ref> Od "mračnih" posljedica reformacije izdvajaju se sljedeće: suđenja vješticama postala su češća u područjima gdje su se protestanti i katolici borili za naklonost vjernika,<ref>{{Cite web |url=http://economics.yale.edu/sites/default/files/witch_trials.pdf |title=Witch Trials |access-date=28. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160513034745/http://economics.yale.edu/sites/default/files/witch_trials.pdf |archivedate=13. svibnja 2016.}}</ref> protestanti su prije glasali za [[nacist]]e nego njemački katolici,<ref>{{Cite web |url=http://www.kellogg.northwestern.edu/faculty/spenkuch/research/religion_nazis.pdf |title=Special Interests at the Ballot Box? Religion and the Electoral Success of the Nazis |access-date=28. lipnja 2021. |archive-date=18. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418075104/https://www.kellogg.northwestern.edu/faculty/spenkuch/research/religion_nazis.pdf |url-status=dead }}</ref> (Christopher J. Probst u svojoj knjizi ''Demoniziranje Židova: Luther i protestantska crkva u nacističkoj Njemačkoj'' (2012.) pokazuje da je velik broj njemačkog protestantskog svećenstva i teologa tijekom nacističkog [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] koristio Lutherove neprijateljske publikacije prema Židovima i židovstvu kako bi opravdali antisemitsku politiku nacionalsocijalista),<ref>Christopher J. Probst, [http://www.ushmm.org/research/publications/academic-publications/full-list-of-academic-publications/demonizing-the-jews-luther-and-the-protestant-church-in-nazi-Germany ''Demonizing the Jews: Luther and the Protestant Church in Nazi Germany''], Indiana University Press in association with the United States Holocaust Memorial Museum, 2012, ISBN 978-0253001009</ref> viša stopa [[Samoubojstvo|samoubojstava]] i veća društvena prihvatljivost samoubojstva.<ref>{{Cite journal |last=Becker |first=Sascha O. |last2=Woessmann |first2=Ludger |date=2015-03-31 |title=Social Cohesion, Religious Beliefs, and the Effect of Protestantism on Suicide |url=http://papers.ssrn.com/abstract=2593731 |location=Rochester, NY |publisher=Social Science Research Network}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Torgler |first=Benno |last2=Schaltegger |first2=Christoph |date=2014-06-01 |title=Suicide and Religion: New Evidence on the Differences Between Protestantism and Catholicism |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jssr.12117/abstract |journal=Journal for the Scientific Study of Religion |language=en |volume=53 |issue=2 |pages=316–340 |doi=10.1111/jssr.12117 |issn=1468-5906}}</ref> === Historiografija === Margaret C. Jacob tvrdi da je došlo do dramatičnog pomaka u [[Historiografija|historiografskom]] proučavanju reformacije. Do [[1960-ih]] povjesničari su svoju pozornost uglavnom usmjeravali na velike vođe i teologe 16. stoljeća, posebno Luthera, Kalvina i Zwinglija. Njihove su ideje detaljno proučene. Međutim, uspon nove discipline [[Povijest društva|povijesti društva]] 1960-ih gleda na povijest odozdo prema gore, a ne od vrha prema dolje. Povjesničari su se usredotočili na vrijednosti, uvjerenja i ponašanje naroda a ne samo njihovih vođa. Jacob zaključuje da se "u suvremenoj znanosti na reformaciju danas gleda kao na veliki kulturni preokret, na društveni i popularni pokret, koji je zbog svoje raznolikosti izniveliran i bogat".<ref name="Jacob215">Jacob ''Living the Enlightenment'' p. 215.</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == <div style="height: 500px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|3}} </div> == Literatura == {{refbegin|60em}} * {{cite book |last1=Atkinson |first1=Benedict |last2=Fitzgerald |first2=Brian |chapter=Printing, Reformation and Information Control |title=A Short History of Copyright: The Genie of Information |url=https://books.google.com/books?id=YUW4AQAAQBAJ&pg=PA15 |doi=10.1007/978-3-319-02075-4_3 |isbn=978-3-319-02074-7 |year=2014 |pages=15–22 |publisher=Springer }} * {{cite book |editor=Bray, Gerald |title=Documents of the English Reformation |publisher=James Clarke}} * {{cite book |author=Cameron, Euan |title=The European Reformation |url=https://archive.org/details/bwb_W8-BIY-402 |year=2012 |edition=Second |publisher=Oxford University Press}} * {{cite book |author=Cameron, Euan |title=The Reformation of the Heretics: The Waldenses of the Alps, 1480–1580 |url=https://archive.org/details/reformationofher0000came |publisher=Clarendon Press |year=1984}} * {{cite journal |author=Church, Frederic C. |title=The Literature of the Italian Reformation |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-modern-history_1931-09_3_3/page/457 |journal=Journal of Modern History |year=1931 |volume=3 |issue=3 |pages=457–473 |jstor=1874959 |doi=10.1086/235763}} * {{cite encyclopedia |editor=Cross, F. L. |title=Westphalia, Peace of |encyclopedia=The Oxford Dictionary of the Christian Church |location=New York |publisher=Oxford University Press |year=2005}} * {{cite encyclopedia |editor=Douglas, J. D. |title=Wycliffe, John |encyclopedia=The New International Dictionary of the Christian Church |publisher=Paternoster Press |year=1974}} * {{cite book |author=Edwards, Jr. |author2=Mark U. |title=Printing, Propaganda, and Martin Luther |url=https://archive.org/details/printingpropagan0000edwa |year=1994}} * {{cite book |author=Estep, William R |title=Renaissance & Reformation |url=https://archive.org/details/renaissancerefor0000este |location=Grand Rapids, MI |publisher=Eerdmans |year=1986 |isbn=0-8028-0050-5}} * {{cite book |last=Firpo |first=Massimo |chapter=The Italian Reformation |title=A Companion to the Reformation World |editor-last=Hsia |editor-first=R. Po-chia |year=2004 |publisher=Blackwell |url=https://books.google.com/books?id=oB8z7JC2c6EC |chapter-url=https://books.google.com/books?id=oB8z7JC2c6EC&lpg=PA556&pg=PA169 |pages=169–184 }} * {{cite book |last=Froom |first=LeRoy |authorlink=Le Roy Froom |title=The Prophetic Faith of our Fathers |volume=2 |date=1948 |pages=243–244|url=http://docs.adventistarchives.org//doc_info.asp?DocID=43134 |format={{DjVulink}} and PDF |access-date=28. lipnja 2021. |archive-date=28. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128113831/http://docs.adventistarchives.org//doc_info.asp?DocID=43134 |url-status=dead }} * {{cite book |last=Froom |first=LeRoy |authorlink=Le Roy Froom |title=The Prophetic Faith of our Fathers |volume=1 |date=1950|url=http://docs.adventistarchives.org//doc_info.asp?DocID=42770 |format={{DjVulink}} and PDF |access-date=28. lipnja 2021. |archive-date=6. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106181119/http://docs.adventistarchives.org//doc_info.asp?DocID=42770 |url-status=dead }} * {{cite book |author=Jacob, Margaret C. |title=Living the Enlightenment: Freemasonry and Politics in Eighteenth-century Europe |url=https://archive.org/details/livingenlightenm0000jaco |publisher=Oxford University Press |year=1991}} * {{cite book |author=MacCulloch, Diarmaid |title=The Reformation |url=https://archive.org/details/reformation00diar_0 |year=2005}} * {{cite book |author1=Oberman, Heiko Augustinus |author2=Walliser-Schwarzbart, Eileen |title=Luther: Man between God and the Devil |url=https://archive.org/details/luthermanbetween0000ober_f1d7 |year=2006 |publisher=Yale University Press |isbn=0-300-10313-1 |origyear=1982}} * {{cite book |author=Patrick, James |title=Renaissance and Reformation |year=2007 |publisher=Marshall Cavendish |location=New York |isbn=9780761476504}} * {{cite book |author=Pettegree, Andrew |title=The Reformation World |year=2000 |publisher=Routledge |isbn=9780203445273}} * {{cite journal |last1=Pettegree |first1=Andrew |last2=Hall |first2=Matthew |title=The Reformation and the Book: A Reconsideration |journal=The Historical Journal |date=Prosinac 2004. |volume=47 |issue=4 |doi=10.1017/S0018246X04003991 |url=http://journals.cambridge.org/abstract_S0018246X04003991 |jstor=4091657 |pages=785–808 |accessdate=26. veljače 2014. }} * {{cite book |author=Rublack, Ulinka |year=2010 |title=Dressing Up: Cultural Identity in Renaissance Europe |url=https://archive.org/details/dressingupcultur0000ulin |publisher=Oxford University Press}} * {{cite journal |last=Rubin |first=Jared |title=Printing and Protestants: An Empirical Test of the Role of Printing in the Reformation |journal=Review of Economics and Statistics |year=2014 |volume=96 |issue=2 |pages=270–286 |doi=10.1162/REST_a_00368}} * {{cite book |author=Schofield, John |title=Martin Luther: A Concise History of His Life and Works |url=https://archive.org/details/martinlutherconc0000scho |year=2011 |publisher=History Press Limited}} * {{cite journal |author=Weimer, Christoph |title=Luther and Cranach on Justification in Word and Image |journal=Lutheran Quarterly |year=2004 |volume=18 |issue=4 |pages=387–405}} * {{cite book |author=Whaley, Joachim |title=Germany and the Holy Roman Empire: Volume I: Maximilian I to the Peace of Westphalia, 1493–1648 (Oxford History of Early Modern Europe) |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198731016 |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=QXdPzWXCphkC&pg=PA220&dq=German+Peasants+War+100,000&hl=en&sa=X&ei=HGUEVa6gEsWegwS7o4LoBw&ved=0CC8Q6AEwAzgK#v=onepage&q=German%20Peasants%20War%20100%2C000&f=false }} * {{cite book |author=Yarnell III, Malcolm B. |title=Royal Priesthood in the English Reformation |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0199686254 |year=2014 |url=https://books.google.com/books?id=u3XqAgAAQBAJ&pg=PA95&dq=Luther+condemn+Peasants+War&hl=en&sa=X&ei=13EEVeycDsOZNu-3gLAI&ved=0CEgQ6AEwCA#v=onepage&q=Luther%20condemn%20Peasants%20War&f=false }} {{refend}} === Pregledi === {{refbegin|60em}} * Appold, Kenneth G. ''The Reformation: A Brief History'' (2011) [https://www.questia.com/library/120083934/the-reformation-a-brief-history online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612143658/https://www.questia.com/library/120083934/the-reformation-a-brief-history |date=12. lipnja 2018. }} * {{cite book |title=The History of the Protestant Reformation; In Germany and Switzerland, and in England, Ireland, Scotland, the Netherlands, France, and Northern Europe |last=Spalding |first=Martin |year=2010 |publisher=General Books LLC}} * Sascha O. Becker, Steven Pfaff and Jared Rubin. Causes and Consequences of the Protestant Reformation (2015) https://www2.warwick.ac.uk/fac/soc/economics/research/workingpapers/2016/twerp_1105_becker.pdf {{refend}} === Sekundarni izvori === {{refbegin|60em}} * Bagchi, David, and David C. Steinmetz, eds. ''The Cambridge Companion to Reformation Theology'' (2004) * {{cite book |last=Bainton |first=Roland |title=The Reformation of the Sixteenth Century |url=https://archive.org/details/reformationofsix0000rola |year=1952 |publisher=The Beacon Press |location=Boston |isbn=0-8070-1301-3}} * [[Carl Braaten|Braaten, Carl E.]] and Robert W. Jenson. ''The Catholicity of the Reformation''. Grand Rapids: Eerdmans, 1996. ISBN 0-8028-4220-8. * Collinson, Patrick. ''The Reformation: A History'' (2006) * Elton, Geoffrey R. and Andrew Pettegree, eds. ''Reformation Europe: 1517–1559'' (1999) [http://www.amazon.com/Reformation-Europe-1517-1559-Blackwell-Histories/dp/0631213848/ excerpt and text search] * Hillerbrand, Hans J. ''The Protestant Reformation'' (2nd ed. 2009) * Hsia, R. Po-chia, ed. ''A Companion to the Reformation World'' (2006) * Lindberg, Carter. ''The European Reformations'' (2nd ed. 2009) * {{cite book |last=Naphy |first=William G. |title=The Protestant Revolution: From Martin Luther to Martin Luther King Jr. |url=https://archive.org/details/protestantrevolu0000naph |year=2007 |publisher=BBC Books |isbn=978-0-563-53920-9}} * Payton Jr. James R. ''Getting the Reformation Wrong: Correcting Some Misunderstandings'' (IVP Academic, 2010) * {{cite book |last=Pelikan |first=Jaroslav |title=Reformation of Church and Dogma (1300–1700) |year=1984 |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |isbn=0-226-65377-3}} * Spitz, Lewis William. ''The Protestant Reformation: 1517–1559'' (2003) {{refend}} === Primarni izvori === {{refbegin|60em}} * Fosdick, Harry Emerson, ed. ''Great Voices of the Reformation [and of other putative reformers before and after it]: an Anthology'', ed., with an introd. and commentaries, by Harry Emerson Fosdick. New York: Modern Library, 1952. xxx, 546 p. * Janz, Denis, ed. ''A Reformation Reader: Primary Texts With Introductions'' (2008) [http://www.amazon.com/dp/0199231311 excerpt and text search] * [[Martin Luther|Luther, Martin]] ''Luther's Correspondence and Other Contemporary Letters,'' 2 vols., tr. and ed. by Preserved Smith, Charles Michael Jacobs, The Lutheran Publication Society, Philadelphia, Pa. 1913, 1918. [https://books.google.com/books?vid=OCLC02338418&id=m4r3cwHjnvUC vol.2 (1521–1530)] from [[Google Books]]. Reprint of Vol.1, Wipf & Stock Publishers (March 2006). ISBN 1-59752-601-0. * Spitz, Lewis W. ''The Protestant Reformation: Major Documents''. St. Louis: Concordia Publishing House, 1997. ISBN 0-570-04993-8 {{refend}} === Historiografija === {{refbegin|60em}} * {{cite journal |last=Bates |first=Lucy |title=The Limits of Possibility in England's Long Reformation |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_2010-12_53_4/page/1049 |journal=Historical Journal |year=2010 |volume=53 |issue=4 |pages=1049–1070 |jstor=40930369 |doi=10.1017/S0018246X10000403}} * {{cite journal |last=Bradshaw |first=Brendan |title=The Reformation and the Counter-Reformation |journal=History Today |year=1983 |volume=33 |issue=11 |pages=42–45}} * {{cite journal |last=Brady, Jr. |first=Thomas A. |title=People's Religions in Reformation Europe |journal=The Historical Journal |year=1991 |volume=24 |issue=1 |pages=173–182 |jstor=2639713}} * {{cite journal |last=de Boer |first=Wietse |title=An Uneasy Reunion The Catholic World in Reformation Studies |journal=Archiv für Reformationsgeschichte |year=2009 |volume=100 |issue=1 |pages=366–387 |doi=10.14315/arg-2009-100-1-366}} * {{cite book |editor1-last=Dickens |editor1-first=A. G. |editor2-first=John M. |editor2-last=Tonkin |title=The Reformation in Historical Thought |url=https://archive.org/details/reformationinhis0000dick |publisher=Harvard University Press |year=1985}} * {{cite book |last=Dixon |first=C. Scott |title=Contesting the Reformation |url=https://archive.org/details/contestingreform0000dixo |year=2012}} * {{cite journal |last=Fritze |first=Ronald H. |title=The English Reformation: Obedience, Destruction and Cultural Adaptation |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-ecclesiastical-history_2005-01_56_1/page/107 |journal=Journal of Ecclesiastical History |year=2005 |volume=56 |issue=1 |pages=107–115 |doi=10.1017/S0022046904002106}} * {{cite journal |last=Haigh |first=Christopher |title=The recent historiography of the English Reformation |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_1982-12_25_4/page/995 |journal=The Historical Journal |year=1982 |volume=25 |issue=4 |pages=995–1007 |jstor=2638647 |doi=10.1017/s0018246x00021385}} * {{cite journal |last=Haigh |first=Christopher |title=The English Reformation: A Premature Birth, a Difficult Labour and a Sickly Child |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_1990-06_33_2/page/449 |journal=The Historical Journal |year=1990 |volume=33 |issue=2 |pages=449–459 |jstor=2639467 |doi=10.1017/s0018246x0001342x}} * {{cite journal |last=Haigh |first=Christopher |title=Catholicism in Early Modern England: Bossy and Beyond |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_2002-06_45_2/page/481 |journal=The Historical Journal |volume=45 |issue=2 |year=2002 |pages=481–494 |jstor=3133654 |doi=10.1017/S0018246X02002479}} * {{cite web |last1=Heininen |first1=Simo |last2=Czaika |first2=Otfried |url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:0159-2012080109 |title=Wittenberg Influences on the Reformation in Scandinavia |website=European History Online |location=Mainz |publisher=Institute of European History |year=2010 |accessdate=17. prosinca 2012.}} * {{cite book |editor-last=Hsia |editor-first=Po-Chia |title=A Companion to the Reformation World |year=2006}} * {{cite journal |last=Hsia |first=R. Po-chia |title=Reformation on the Continent: Approaches Old and New |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-religious-history_2004-06_28_2/page/162 |journal=Journal of Religious History |year=2004 |volume=28 |issue=2 |pages=162–170 |doi=10.1111/j.1467-9809.2004.00212.x}} * {{cite journal |last=Hsia |first=R. Po-Chia |title=The Myth of the Commune: Recent Historiography on City and Reformation in Germany |journal=Central European History |year=1987 |volume=20 |issue=3 |pages=203–215 |jstor=4546103 |doi=10.1017/s0008938900012061}} * {{cite journal |last=Karant-Nunn |first=Susan C. |title=Changing One's Mind: Transformations in Reformation History from a Germanist's Perspective |journal=Renaissance Quarterly |year=2005 |volume=58 |issue=2 |pages=1101–1127 |jstor=10.1353/ren.2008.0933 |doi=10.1353/ren.2008.0933}} * {{cite journal |last=MacCulloch |first=Diarmaid |title=The Impact of the English Reformation |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_1995-03_38_1/page/151 |journal=The Historical Journal |year=1995 |volume=38 |issue=1 |pages=151–153 |jstor=2640168 |doi=10.1017/s0018246x00016332}} * {{cite journal |last1=MacCulloch |first1=Diarmaid |last2=Laven |first2=Mary |last3=Duffy |first3=Eamon |title=Recent Trends in the Study of Christianity in Sixteenth-Century Europe |url=https://archive.org/details/sim_renaissance-quarterly_fall-2006_59_3/page/697 |journal=Renaissance Quarterly |year=2006 |volume=59 |issue=3 |pages=697–731 |jstor=10.1353/ren.2008.0381}} * {{cite journal |last=Marnef |first=Guido |title=Belgian and Dutch Post-war Historiography on the Protestant and Catholic Reformation in the Netherlands |journal=Archiv für Reformationsgeschichte |year=2009 |volume=100 |issue=1 |pages=271–292 |doi=10.14315/arg-2009-100-1-271}} * {{cite journal |last=Marshall |first=Peter |title=(Re)defining the English Reformation |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-british-studies_2009-07_48_3/page/564 |journal=Journal of British Studies |year=2009 |volume=48 |issue=3 |pages=564–586 |jstor=27752571 |doi=10.1086/600128}} * {{cite journal |last=Menchi |first=Silvana Seidel |title=The Age of Reformation and Counter-Reformation in Italian Historiography, 1939–2009 |journal=Archiv für Reformationsgeschichte |year=2009 |volume=100 |issue=1 |pages=193–217 |doi=10.14315/arg-2009-100-1-193}} * {{cite web |last=Nieden |first=Marcel |url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:0159-2012072708 |title=The Wittenberg Reformation as a Media Event |website=European History Online |location=Mainz |publisher=Institute of European History |year=2012 |accessdate=17. prosinca 2012.}} * {{cite journal |last=Scott |first=Tom |title=The Common People in the German Reformation |journal=The Historical Journal |year=1991 |volume=24 |issue=1 |pages=183–192 |jstor=2639714}} * {{cite journal |last=Scott |first=Tom |title=The Reformation between Deconstruction and Reconstruction: Reflections on Recent Writings on the German Reformation |url=https://archive.org/details/german-history_2008-07_26_3/page/406 |journal=German History |year=2008 |volume=26 |issue=3 |pages=406–422 |doi=10.1093/gerhis/ghn027}} * {{cite journal |last=Walsham |first=Alexandra |title=The Reformation and 'The Disenchantment of the World' Reassessed |url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_2008-06_51_2/page/497 |journal=Historical Journal |year=2008 |volume=51 |issue=2 |pages=497–528 |jstor=20175171 |doi=10.1017/S0018246X08006808}} * {{cite journal |last=Wiesner-Hanks |first=Merry |title=Gender and the Reformation |journal=Archiv für Reformationsgeschichte |year=2009 |volume=100 |issue=1 |pages=350–365 |doi=10.14315/arg-2009-100-1-350}} {{refend}} {{Teologija|state=collapsed}} == Vanjske poveznice == {{commons category|Reformation}} * [http://history.hanover.edu/early/prot.html Internet Archive of Related Texts and Documents] * [http://www.tyndale.ca/seminary/mtsmodular/reading-rooms/history/16th-century 16th Century Reformation Reading Room] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407080149/http://www.tyndale.ca/seminary/mtsmodular/reading-rooms/history/16th-century |date=7. travnja 2014. }}: Extensive online resources, Tyndale Seminary * [http://www.loc.gov/rr/rarebook/coll/195.html The Reformation Collection] From the [http://www.loc.gov/rr/rarebook/ Rare Book and Special Collections Division] at the [[Library of Congress]] * [http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/chrstuni/lutheran-fed-docs/rc_pc_chrstuni_doc_2013_dal-conflitto-alla-comunione_en.html An ecumenical official valuation by Lutherans and Catholics 500 years later] * [http://historyscoper.com/protestantscope.html The Historyscoper] * [http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_barok.pdf Reformacija i protureformacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111218060022/http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_barok.pdf |date=18. prosinca 2011. }} Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrv. barokna književnost) {{Portal Kršćanstvo|expanded=no}} [[Kategorija:Reformacija| ]] px5hdnzv2r06cjix1rnebp5prgi3gw1 0 13058 7625497 7475363 2026-10-28T07:26:07Z ~2026-56450-20 376216 Ispravak podatka o BDP-u 7625497 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir zemlja svijeta | ime = Država Katar | izvorno_ime = &#1583;&#1608;&#1604;&#1577; &#1602;&#1591;&#1585;<br> (Dawlât Qatar) | ime_genitiv = Katra | eng_ime = Qatar | zastava = Flag of Qatar.svg | grb = | službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]]<ref>{{cite web |title=The Constitution |url=https://www.gco.gov.qa/wp-content/uploads/2016/09/GCO-Constitution-English.pdf |website=Government Communications Office |publisher=Government Communications Office |access-date=31 August 2020}}</ref> | lokacija = QAT orthographic.svg | glavni_grad = [[Doha]] | predstavnik_države_množina = Emiri | predstavnik_države = Emir | predstavnik_države_osoba = [[Tamim bin Hamad Al Thani]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Khalid bin Khalifa bin Abdul Aziz Al Thani]] | površina_poredak = 158. | površina = 11.581 | vode = 0,8 | stanovništvo_poredak = 154 | stanovništvo = 2.795.484 (procjena)<ref>{{cite web|title=Population structure|url=http://www.mdps.gov.qa/en/statistics1/StatisticsSite/Pages/Population.aspx|publisher=Ministry of Development Planning and Statistics|date=31 January 2020|access-date=24. studenoga 2022.|archive-date=26. lipnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180626135815/https://www.mdps.gov.qa/en/statistics1/StatisticsSite/Pages/Population.aspx|url-status=dead}}</ref> | godina_popisa = 2020. | gustoća_stanovništva = 176 | neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[3. rujna]] [[1971.]] | valuta = [[katarski rijal]] | stoti_dio_valute = 100 dirhama | vremenska_zona = +3 | himna = [[As-salam al-amiri]]<br /><center>[[Datoteka:National anthem of Qatar.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .qa | pozivni_broj = +974 | komentar = | moto = - }} '''Katar''' ([[Arapski jezik|arapski]]: قطر‎, ''Qatar'') [[država]] je na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i nekoliko susjednih otočića. Graniči na jugu sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], a na zapadu morskom granicom s [[Bahrein]]om. Po državnom uređenju je [[apsolutna monarhija]] &ndash; [[emirat]], a službeni naziv je '''Država Katar''' ([[Arapski jezik|arapski]]: دولة قطر‎, ''Dawlat Qatar''). Glavni grad je [[Doha]]. Tijekom posljednjih 150-ak godina politikom Katara dominira obitelj [[Al-Thani]] iz koje potječe trenutni [[emir]] i predsjednik vlade. Nakon što je izgubio status [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[protektorat]]a [[1971.]], Katar se nije pridružio [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], odabravši umjesto toga potpunu neovisnost. [[Islam]] je [[službena religija]].<ref>[https://web.archive.org/web/20041024231923/http://english.mofa.gov.qa/details.cfm?id=80 Katarski ustav], pristupljeno 24. studenoga 2022.</ref> [[Arapski jezik|Arapski]] odnosno njegov lokalni dijalekt jezik je većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani koje rade u industriji [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Te industrije ostvaruju više od 80 % proračunskih sredstava. Gospodarstvom Katara dominira naftna industrija. Prihodi od prodaje nafte omogućili su povećanje životnog standarda i uvođenje [[Socijalna država|socijalne države]] nalik na one u [[Europa|Europi]]. BDP je [[2003.]] iznosio 21.500 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] (PPP-u). Katar je sjedište poznate arapske TV-postaje [[Al Jazeera|Al-Jazeera]]. Lokalni izbori provedeni su po prvi put [[1999.]] ==Povijest== Najstariji arheološki nalazi na teritoriju Katara potječu iz [[6. tisućljeće pr. Kr.|6. tisućljeća pr. Kr]]. Pronađeni su u [[Shagra, Katar|Shagri]] na jugoistoku Katara. Kasnije su kroz povijest u Kataru živjela razna nomadska plemena koja dolaze s [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] (posebice iz regija [[Nedžd]] (Nejd) i [[Hasa]]. S vremenom su nastala naselja ribara i lovaca na [[biser]]e (more oko Katara je bogato bisernim školjkama i to je jedno od najvažnijih mjesta u svijetu gdje se vade biseri). U [[7. st.]] se širi [[islam]]. Od [[750.]] godine Katar dolazi pod vlast arapske dinastije [[Abasidi|Abasida]]. Od [[1517.]] na Kataru postoji [[portugal]]sko trgovačko uporište koje [[1538.]] osvajaju [[Osmanlije]]. [[Datoteka:Zubara Fort.jpg|desno|250px|thumb|<center>Utvrda [[Zubara]]]] Godine [[1732.]] na Kataru se naseljava pleme [[Bani Utbah]] koje gradi tvrđavu [[Zubara]]. Zubara postaje glavni trgovački centar u regiji. Godine [[1782.]] Zubaru je napalo pleme [[Al Bin Ali]]. Na Kataru se naseljava arapska dinastija [[Al Khalifa]] koja je zavladala susjednim otokom [[Bahrain]]om. Godine [[1867.]] dolazi do rata između dinastije Al Khalifa i stanovnika Katara koje podupire [[Britansko Carstvo|kolonijalna sila Velika Britanija]]. Od [[1871.]] Katar je dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] koje je ponovo ojačalo u tom kraju. Katarom je pod osmanskim suverenitetom vladala dinastija [[Al Thani]] koja je na vlasti do danas. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Katar dolazi pod britansku kolonijalnu upravu, no nad njim nastavlja vladati dinastija Al Thani. Godine [[1939.]] pronađena je [[nafta]] koja se počela iskorištavati za vrijeme Drugog svjetskog rata. Godine [[1971.]] Katar je proglašen nezavisnim [[emirat]]om. Postojala je želja da se priključi [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], ali je dinastija Al Thani ipak zadržala status Katara kao samostalne države. Katar se tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] priključio [[Irak|protuiračkoj]] koaliciji koju je predvodio [[SAD]] za oslobođenje [[Kuvajt]]a. Godine [[1995.]] prijestolonasljednik [[Hamad bin Kalifa Al-Tani|Hamad bin Khalifa Al Thani]] izveo je [[državni udar]] i svrgnuo svog oca s vlasti. Pod njegovom vlašću dolazi do [[liberalizacija|liberalizacije]] zakona i poboljšanja [[ženska prava|prava žena]] koje dobivaju pravo glasa. Katar je 2022. privukao svjetsku pozornost organiziravši [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|svjetsko nogometno prvenstvo]] kojeg je osvojila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] pobjedivši [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]], dok je treća bila [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]. ==Zemljopis== Katar se nalazi na poluotoku unutar [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Nalazi se na sjeveru [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Direktno graniči sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Morsku granicu ima s [[Bahrain]]om i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Reljef je zaravnjen s niskim brežuljcima. Uz granicu sa Saudijskom Arabijom nalaze se udubljenja u kojima su slane močvare. U moru postoje [[koralj]]ni otoci. Uz zapadnu obalu je otočje [[Hawar]] koje pripada Bahrainu. [[pustinjska klima|Klima je pustinjska]] s vrućim ljetima i vrlo malo padalina. Nema stalnih vodenih tokova. ==Stanovništvo== Državljani Katara su [[Arapi]] islamske vjere. Većinu stanovništva danas čine doseljenici na privremenom radu, najviše iz [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Islam je državna religija iako među doseljenicima ima mnogo [[kršćani|kršćana]] i [[hindusi|hindusa]]. ==Gospodarstvo== {{glavni|Gospodarstvo Katara}} Katar je jedna od gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta. Gospodarstvo se temelji na [[nafta|nafti]] i [[zemni plin|zemnom plinu]] koji čine veliku većinu izvoza i preko polovice [[BDP|BDP-a]]. <s>Također ima najviši BDP po stanovniku na svijetu, a on iznosi oko 100.000 USD.</s> <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.avaz.ba/clanak/186789/geografski-male-ali-pune-novca-ovo-su-najbogatije-zemlje-na-svijetu?url=clanak%2F186789%2Fgeografski-male-ali-pune-novca-ovo-su-najbogatije-zemlje-na-svijetu |title=Arhivirana kopija |access-date=24. prosinca 2021. |archive-date=11. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311122246/http://www.avaz.ba/clanak/186789/geografski-male-ali-pune-novca-ovo-su-najbogatije-zemlje-na-svijetu?url=clanak%2F186789%2Fgeografski-male-ali-pune-novca-ovo-su-najbogatije-zemlje-na-svijetu |url-status=dead}}</ref> Po visini BDP-a po stanovniku (oko 63.000 USD) Katar je na 24. mjestu u svijetu.<ref>{{Citiranje weba|title=BDP po stanovniku (2026) - IMF|url=https://www.worldometers.info/hr/bdp/bdp-po-stanovniku/imf-2026-nominal-worldwide/|access-date=2026-10-28|website=Worldometer|language=hr}}</ref> Gospodarstvo Katara danas pokušava smanjiti ovisnost o nafti i prilagoditi se vremenu kad nafta neće biti glavni izvor prihoda. Zbog toga se razvija moderna visoka tehnologija i društvo utemeljeno na znanju. Godine 2004. otvoren je Katarski znanstveni i tehnološki park s poduzećima visoke tehnologije usmjerene na znanost i istraživanje. U novije vrijeme se razvija turizam. Poljoprivreda je slabo razvijena zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta. Najznačajniji je uzgoj [[datulja]]. Prije otkrića nafte se gospodarstvo Katara temeljilo na ribarstvu i traženju [[biser]]a jer u moru oko Katara postoje neka od najvećih svjetskih staništa bisernih školjaka. == Galerija == <gallery> West Bay district of Doha seen from the corniche at night.jpg|Četvrt West Bay u [[Doha|Dohi]] Grid Qatar Aerials Day 01 N1A4476 Wip 4.jpg|Turističko naselje u Kataru Seidlitzia rosmarinus on small dunes in Mesaieed Qatar.jpg|Krajolik u Kataru Mesaieed Industrial Area panoramic view at night.png|Industrijsko područje Mesaieed </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = قطر |commonshr = Katar |commonscat = Qatar |commonscathr = Katar |wječnik = Katar }} {{Arapska liga}} {{Azija}} {{OPEC}} {{OIK}} [[Kategorija:Katar| ]] [[Kategorija:Države članice Arapske lige]] [[Kategorija:Poluotoci Indijskog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Perzijskom zaljevu]] tc5016byk0oh8cxtjg03cpbh1lqxisf 7625569 7625497 2026-10-28T11:55:08Z Croxyz 205325 /* Gospodarstvo */ 7625569 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir zemlja svijeta | ime = Država Katar | izvorno_ime = &#1583;&#1608;&#1604;&#1577; &#1602;&#1591;&#1585;<br> (Dawlât Qatar) | ime_genitiv = Katra | eng_ime = Qatar | zastava = Flag of Qatar.svg | grb = | službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]]<ref>{{cite web |title=The Constitution |url=https://www.gco.gov.qa/wp-content/uploads/2016/09/GCO-Constitution-English.pdf |website=Government Communications Office |publisher=Government Communications Office |access-date=31 August 2020}}</ref> | lokacija = QAT orthographic.svg | glavni_grad = [[Doha]] | predstavnik_države_množina = Emiri | predstavnik_države = Emir | predstavnik_države_osoba = [[Tamim bin Hamad Al Thani]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Khalid bin Khalifa bin Abdul Aziz Al Thani]] | površina_poredak = 158. | površina = 11.581 | vode = 0,8 | stanovništvo_poredak = 154 | stanovništvo = 2.795.484 (procjena)<ref>{{cite web|title=Population structure|url=http://www.mdps.gov.qa/en/statistics1/StatisticsSite/Pages/Population.aspx|publisher=Ministry of Development Planning and Statistics|date=31 January 2020|access-date=24. studenoga 2022.|archive-date=26. lipnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180626135815/https://www.mdps.gov.qa/en/statistics1/StatisticsSite/Pages/Population.aspx|url-status=dead}}</ref> | godina_popisa = 2020. | gustoća_stanovništva = 176 | neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[3. rujna]] [[1971.]] | valuta = [[katarski rijal]] | stoti_dio_valute = 100 dirhama | vremenska_zona = +3 | himna = [[As-salam al-amiri]]<br /><center>[[Datoteka:National anthem of Qatar.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .qa | pozivni_broj = +974 | komentar = | moto = - }} '''Katar''' ([[Arapski jezik|arapski]]: قطر‎, ''Qatar'') [[država]] je na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i nekoliko susjednih otočića. Graniči na jugu sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], a na zapadu morskom granicom s [[Bahrein]]om. Po državnom uređenju je [[apsolutna monarhija]] &ndash; [[emirat]], a službeni naziv je '''Država Katar''' ([[Arapski jezik|arapski]]: دولة قطر‎, ''Dawlat Qatar''). Glavni grad je [[Doha]]. Tijekom posljednjih 150-ak godina politikom Katara dominira obitelj [[Al-Thani]] iz koje potječe trenutni [[emir]] i predsjednik vlade. Nakon što je izgubio status [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[protektorat]]a [[1971.]], Katar se nije pridružio [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], odabravši umjesto toga potpunu neovisnost. [[Islam]] je [[službena religija]].<ref>[https://web.archive.org/web/20041024231923/http://english.mofa.gov.qa/details.cfm?id=80 Katarski ustav], pristupljeno 24. studenoga 2022.</ref> [[Arapski jezik|Arapski]] odnosno njegov lokalni dijalekt jezik je većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani koje rade u industriji [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Te industrije ostvaruju više od 80 % proračunskih sredstava. Gospodarstvom Katara dominira naftna industrija. Prihodi od prodaje nafte omogućili su povećanje životnog standarda i uvođenje [[Socijalna država|socijalne države]] nalik na one u [[Europa|Europi]]. BDP je [[2003.]] iznosio 21.500 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] (PPP-u). Katar je sjedište poznate arapske TV-postaje [[Al Jazeera|Al-Jazeera]]. Lokalni izbori provedeni su po prvi put [[1999.]] ==Povijest== Najstariji arheološki nalazi na teritoriju Katara potječu iz [[6. tisućljeće pr. Kr.|6. tisućljeća pr. Kr]]. Pronađeni su u [[Shagra, Katar|Shagri]] na jugoistoku Katara. Kasnije su kroz povijest u Kataru živjela razna nomadska plemena koja dolaze s [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] (posebice iz regija [[Nedžd]] (Nejd) i [[Hasa]]. S vremenom su nastala naselja ribara i lovaca na [[biser]]e (more oko Katara je bogato bisernim školjkama i to je jedno od najvažnijih mjesta u svijetu gdje se vade biseri). U [[7. st.]] se širi [[islam]]. Od [[750.]] godine Katar dolazi pod vlast arapske dinastije [[Abasidi|Abasida]]. Od [[1517.]] na Kataru postoji [[portugal]]sko trgovačko uporište koje [[1538.]] osvajaju [[Osmanlije]]. [[Datoteka:Zubara Fort.jpg|desno|250px|thumb|<center>Utvrda [[Zubara]]]] Godine [[1732.]] na Kataru se naseljava pleme [[Bani Utbah]] koje gradi tvrđavu [[Zubara]]. Zubara postaje glavni trgovački centar u regiji. Godine [[1782.]] Zubaru je napalo pleme [[Al Bin Ali]]. Na Kataru se naseljava arapska dinastija [[Al Khalifa]] koja je zavladala susjednim otokom [[Bahrain]]om. Godine [[1867.]] dolazi do rata između dinastije Al Khalifa i stanovnika Katara koje podupire [[Britansko Carstvo|kolonijalna sila Velika Britanija]]. Od [[1871.]] Katar je dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] koje je ponovo ojačalo u tom kraju. Katarom je pod osmanskim suverenitetom vladala dinastija [[Al Thani]] koja je na vlasti do danas. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Katar dolazi pod britansku kolonijalnu upravu, no nad njim nastavlja vladati dinastija Al Thani. Godine [[1939.]] pronađena je [[nafta]] koja se počela iskorištavati za vrijeme Drugog svjetskog rata. Godine [[1971.]] Katar je proglašen nezavisnim [[emirat]]om. Postojala je želja da se priključi [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], ali je dinastija Al Thani ipak zadržala status Katara kao samostalne države. Katar se tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] priključio [[Irak|protuiračkoj]] koaliciji koju je predvodio [[SAD]] za oslobođenje [[Kuvajt]]a. Godine [[1995.]] prijestolonasljednik [[Hamad bin Kalifa Al-Tani|Hamad bin Khalifa Al Thani]] izveo je [[državni udar]] i svrgnuo svog oca s vlasti. Pod njegovom vlašću dolazi do [[liberalizacija|liberalizacije]] zakona i poboljšanja [[ženska prava|prava žena]] koje dobivaju pravo glasa. Katar je 2022. privukao svjetsku pozornost organiziravši [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|svjetsko nogometno prvenstvo]] kojeg je osvojila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] pobjedivši [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]], dok je treća bila [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]. ==Zemljopis== Katar se nalazi na poluotoku unutar [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Nalazi se na sjeveru [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Direktno graniči sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Morsku granicu ima s [[Bahrain]]om i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Reljef je zaravnjen s niskim brežuljcima. Uz granicu sa Saudijskom Arabijom nalaze se udubljenja u kojima su slane močvare. U moru postoje [[koralj]]ni otoci. Uz zapadnu obalu je otočje [[Hawar]] koje pripada Bahrainu. [[pustinjska klima|Klima je pustinjska]] s vrućim ljetima i vrlo malo padalina. Nema stalnih vodenih tokova. ==Stanovništvo== Državljani Katara su [[Arapi]] islamske vjere. Većinu stanovništva danas čine doseljenici na privremenom radu, najviše iz [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Islam je državna religija iako među doseljenicima ima mnogo [[kršćani|kršćana]] i [[hindusi|hindusa]]. ==Gospodarstvo== {{glavni|Gospodarstvo Katara}} Katar je jedna od gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta. Gospodarstvo se temelji na [[nafta|nafti]] i [[zemni plin|zemnom plinu]] koji čine veliku većinu izvoza i preko polovice [[BDP|BDP-a]]. Gospodarstvo Katara danas pokušava smanjiti ovisnost o nafti i prilagoditi se vremenu kad nafta neće biti glavni izvor prihoda. Zbog toga se razvija moderna visoka tehnologija i društvo utemeljeno na znanju. Godine 2004. otvoren je Katarski znanstveni i tehnološki park s poduzećima visoke tehnologije usmjerene na znanost i istraživanje. U novije vrijeme se razvija turizam. Poljoprivreda je slabo razvijena zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta. Najznačajniji je uzgoj [[datulja]]. Prije otkrića nafte se gospodarstvo Katara temeljilo na ribarstvu i traženju [[biser]]a jer u moru oko Katara postoje neka od najvećih svjetskih staništa bisernih školjaka. == Galerija == <gallery> West Bay district of Doha seen from the corniche at night.jpg|Četvrt West Bay u [[Doha|Dohi]] Grid Qatar Aerials Day 01 N1A4476 Wip 4.jpg|Turističko naselje u Kataru Seidlitzia rosmarinus on small dunes in Mesaieed Qatar.jpg|Krajolik u Kataru Mesaieed Industrial Area panoramic view at night.png|Industrijsko područje Mesaieed </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = قطر |commonshr = Katar |commonscat = Qatar |commonscathr = Katar |wječnik = Katar }} {{Arapska liga}} {{Azija}} {{OPEC}} {{OIK}} [[Kategorija:Katar| ]] [[Kategorija:Države članice Arapske lige]] [[Kategorija:Poluotoci Indijskog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Perzijskom zaljevu]] gb7cw7n8qup388xgw8u666zlhisxhdo 0 13086 7625512 7624315 2026-10-28T08:16:29Z ~2026-57463-04 376804 /* Filmska industrija */ dopunjeno o dva korejska „UI filma” 7625512 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:HONDA ASIMO.jpg|210px|mini|desno|[[Robot]] Honda Asimo]] '''Umjetna inteligencija''' ('''UI''', prevednica iz [[engleski jezik|eng.]] ''artificial intelligence'', skr. '''AI''') podvrsta je [[Računarstvo|računalne znanosti]], koja se bavi sustavima i [[algoritam|algoritmima]] koji omogućuju [[stroj]]evima da izvršavaju zadatke koje se tradicionalno povezuje s ljudskom inteligencijom.<ref>[https://informatecdigital.com/hr/Kako-radi-umjetna-inteligencija/ Kako radi umjetna inteligencija?] informatecdigital.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Ona označava sposobnost stroja da se prilagodi zadatku, [[duboko učenje|uči]] i rješava složene probleme.<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/11138619-artificial-intelligence-refers-to-a-machine-s-ability-to-learn-adapt?utm_source=chatgpt.com Compassionate Artificial Intelligence by Amit Ray] goodreads.com Preuzeto 14. siječnja 2026.</ref> Umjetna inteligencija je svaki neživi sustav kojemu je u izradi razvijena sposobnost „snalaženja” u novim situacijama ([[inteligencija]]). Uobičajeno se to ime pridaje [[računalo|računalima]] i računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na [[robot]]e, jer njihov sustav ne mora nužno biti „inteligentan” u razvojnom ili uporabnom smislu. [[Umjetna opća inteligencija]] zamišljeni je autonomni sustav koji bi nadilazio ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka. Umjetna inteligencija je kao akademska disciplina utemeljena [[1956.]] godine,<ref>Russell, Stuart J.; Norvig, Peter. 2021. ''Artificial Intelligence: A Modern Approach'' (4. izd.). Hoboken: Pearson. ISBN 978-0-1346-1099-3. LCCN 20190474.</ref> a područje je tijekom svoje povijesti prolazilo kroz više ciklusa [[optimizam|optimizma]],<ref>McCorduck, Pamela. 2004. ''Machines Who Think'' (2. izd.), Natick, Massachusetts: A. K. Peters, ISBN 1-5688-1205-1</ref> nakon čega su slijedila razdoblja razočaranja i smanjenog financiranja, prozvane „zime umjetne inteligencije”.<ref>Crevier, Daniel. 1993. ''AI: The Tumultuous Search for Artificial Intelligence''. New York: BasicBooks. ISBN 0-465-02997-3.</ref> Financiranje i zanimanje znatno su porasli nakon [[2012.]] godine kada su [[grafički procesor]]i počeli biti korišteni za ubrzavanje neuronskih mreža, a [[Duboko učenje|duboko učenje]] nadmašilo prijašnje metode umjetne inteligencije.<ref>Goldman, Sharon. "10 years later, deep learning 'revolution' rages on, say AI pioneers Hinton, LeCun and Li". VentureBeat. 14. rujna 2022.</ref> Taj je rast dodatno ubrzan nakon 2017. godine s razvojem [[Pretvorba (umjetna inteligencija)|pretvorbene arhitekture]].<ref>Toews, Rob. "Transformers Revolutionized AI. What Will Replace Them?". ''Forbes''. 3. rujna 2023.</ref> U 2020-ima, razdoblje brzog napretka generativne umjetne inteligencije postalo je poznato kao „procvat umjetne inteligencije”. Sposobnost generativne umjetne inteligencije da stvara i mijenja sadržaj dovela je do neželjenih posljedica (pr. ''slop''). [[Etika umjetne inteligencije|Etička pitanja]] u svezi s dugoročnim učincima umjetne inteligencije i mogućim stvarnim rizicima za ljudske živote potaknula su rasprave o zakonodavnim ograničenjima radi osiguravanja sigurnosti i koristi te tehnologije. == Vrste == '''Ograničena''' je svaka umjetna inteligencija namijenjena rješavanju problema (tzv. ''problem solving''). Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije pripadaju ovoj skupini jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu [[svijest]] niti razumijevanje. [[Čovjek]] još nije u stanju proizvesti '''svjesnu''' umjetnu inteligenciju, koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije predmet je [[filozofija|filozofskih rasprava]], no ne postoji metoda ili ispitivanje kojima bi se dokazalo možebitno postizanje svjesnosti kod UI-a.<ref>Leatham, Xantha. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-16175069/AI-secretly-conscious-Scientist-urgent-tests.html Is AI secretly conscious? Scientist demands urgent tests - and warns switching it off could be unethical if it is] ''Daily Mail'', objavljeno 1. listopada 2026.</ref> '''Utjelovljena''' umjetna inteligencija odnosi se na [[stroj]]eve (većinom [[robot]]e) navođene UI-em za provođenje predodređenih zadaća umjesto ljudi (npr. uloga prometnika<ref>Yang, Carol. [https://www.scmp.com/tech/article/3343476/unitree-bets-embodied-ai-leap-will-drive-next-wave-global-investment Unitree bets embodied AI leap will drive next wave of global investment] scmp.com, ''South China Morning Post'', objavljeno 13. veljače 2026.</ref>). == Polja == === Klasična UI === * [[sustavi za planiranje]] * [[kombinatorno pretraživanje]] * [[ekspertni sustavi]] * [[sustavi zasnovani na znanju]] * [[neuronska mreža|neuronske mreže]] === Umjetni život i evolucijsko računarstvo === * [[umjetni život]] * [[raspodijeljena umjetna inteligencija]] * [[genetičko programiranje]] ([[genetički algoritmi]]) * [[inteligencija roja]] === Temeljni pojmovi === * [[strojno učenje]] - područje istraživanja koje se bavi razvojem i proučavanjem statističkih [[algoritam]]a koji mogu „učiti” iz podataka i generalizirati ih na nevidljive podatke te tako izvršavati zadatke bez strogo zadanih uputa.<ref>Koza, John R.; Bennett, Forrest H.; Andre, David; Keane, Martin A. (1996). "Automated Design of Both the Topology and Sizing of Analog Electrical Circuits Using Genetic Programming". Artificial Intelligence in Design '96. Artificial Intelligence in Design '96. Dordrecht, Netherlands: Springer Netherlands. pp. 151–170. doi:10.1007/978-94-009-0279-4_9. ISBN 978-94-010-6610-5.</ref> * [[duboko učenje]] - podskupina strojnog učenja usmjerena na uporabu višeslojnih [[umjetna neuronska mreža|neuronskih mreža]] za zadatke kao što su: razvrstavanje podataka u [[kategorija|kategorije]], predviđanje [[broj|brojčanih vrijednosti]] i učenje pronalaženja korisnih značajki u podatcima. Upravo ta odlika „učenja” i prilagodbe omogućava alatima umjetne inteligencije kodiranje složenih zadataka, od autonomne vožnje [[automobil]]a do sastavljanja prijedloga vođenja financija.<ref>[https://dir.hr/sto-su-neuronske-mreze/ Što su neuronske mreže? 5 načina na koje mijenjaju svijet tehnologije] DIR.hr Preuzeto 8, siječnja 2026.</ref> * [[računalni vid]] - područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvo- i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, [[lice|ljudskog lica]]. Bez razvijenog računalnog vida [[robot]] se ne može snalaziti u [[prostor]]u, što znači da može biti potencijalno opasan u slučaju ljudske prisutnosti u istom području. * [[obrada prirodnog jezika]] (NLP) - potpodručje koje proučava interakciju između računala i ljudskih (prirodnih) jezika, posebno načine kako procesirati i analizirati velike količine podataka iz [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] pomoću računala. Izazovi obrade prirodnog jezika često uključuju raspoznavanje govora, razumijevanje prirodnog jezika i generiranje prirodnog jezika. * [[autonomni sustav]]i i [[robot]]i - strojevi koji djeluju uz vrlo malo ili bez [[Korisničko sučelje|ljudskog upravljanja]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Autonomna vozila, kraj automobila kakvog poznajemo? |url=http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |prezime=Baće |ime=Vladimir |web_stranica=AutoZona |nadnevak=2016-03-05 |preuzeto=2019-06-24 |archive-date=24. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190624202238/http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |url-status=dead }}</ref> Povijesni primjeri uključuju [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. Moderni primjeri uključuju [[robotski usisavač|robotske usisavače]] i [[Autonomno vozilo|autonomne automobile]]. == Područja primjene == Brojna su područja primjene UI-a: * [[Tražilica|Tražilice]] olakšavaju pronalazak informacija dostupnih na [[Internet]]u. * ''[[Chatbot]]ovi'': [[ChatGPT]], [[Google Gemini]], [[DeepSeek]], [[Claude]], [[Grok]] i ini. * [[Ekspertni sustavi]] koriste se umjetnom inteligencijom pri istraživanju naftnih bušotina, kontroli robota ili [[Medicinska dijagnoza|medicinskoj dijagnostici]]. * [[Strojno prevođenje]] (Google prevoditelj ili DeepL). * Analiza i predviđanje kretanja cijena [[dionica]] * Prepoznavanje rukopisa na [[pametni telefon|pametnim telefonima]] i [[tablet]]ima. * Prepoznavanje govora omogućuje kontrolu glasa ili diktiranje teksta. Primjeri su [[Siri]], [[Google Assistant]], [[Cortana]] i Samsung Bixby ili [[Amazon Alexa]]. * Prepoznavanje lica, npr. aplikacijom FindFace. * Prepoznavanje slike, npr. automatsko označavanje slika na Flickru ili Googleovu Cloud Vision API-ju. * Računalni programi za [[šah]] (najpoznatiji je [[Deep Blue]] koji je pobijedio [[Gari Kasparov|Kasparova]] 1997. godine) * Uporaba ''[[bot]]ova'' * [[Računalna lingvistika]] * [[Inteligentni agenti]] * [[Robotika]] * [[Računalni vid]] ** [[Optičko prepoznavanje znakova]] (eng. ''Optical character recognition'', OCR) - pretvaranje teksta na slikama u tekstni format * [[Računalne igre]] ===Medicina=== Londonska klinika za [[umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]] »Avenues« objavila je kako primjenjuje UI u analizi uzoraka spolnih stanica (tzv. „Reproductive Intelligence Review”) te planiranju i praćenju cijeloga postupka.<ref>Best, Shivali. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/inside-uk-s-first-ai-powered-fertility-clinic-using-state-of-the-art-tech-to-help-women-get-pregnant/ar-AA23OnJj Inside UK's first AI-powered fertility clinic using state-of-the-art tech to help women get pregnant] ''Daily mail'' putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> Od ožujka 2026. robotsko odijelo »H10« navođeno UI–em koristi se u Centru za robotsku rehabilitaciju bolnice Sinchon u [[Seoul]]u u rehabilitaciji bolesnika nakon težih kirurških zahvata.<ref>Joon, Yang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/wearable-ai-robot-helps-patient-walk-after-two-months/ar-AA25Hg5K Wearable AI robot helps patient walk after two months] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 15. lipnja 2026.</ref> ===Ratovanje=== Američki predsjednik [[Donald Trump]] najavio je objavom na društvenoj mreži Truth Social 19. rujna 2026. osnivanje grane oružanih snaga s umjetnom inteligencijom („AI military”) pod vodstvom „cara UI-a” („AI czar”), čije je ime najavio objaviti naknadno.<ref>Eun-joong, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/trump-to-establish-ai-military-dismisses-regulation-as-hoax/ar-AA2cArmo Trump to establish AI military, dismisses regulation as hoax] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 21. rujna 2026.</ref> Početkom listopada objavio je kako će „Superinteligecijsku jedinicu” (''Super Intelligence Force'') voditi ravnatelj državnog obavještajnog sustava Jay Clayton, predsjedatelj saveznoga Vijeća za trgovinu Andrew Ferguson, Pentagonov službenik za tehnologiju Emil Michael te voditelj Službe osoblja Scott Kupor, pri čemu navedeni izravno odgovaraju voditeljici poslova Bijele kuće Susie Wiles-<ref>Aoraha, Claudia. [https://www.dailymail.com/news/article-16182119/Trump-Super-Intelligence-Force-lead-charge-AI.html Trump picks team for new 'Super Intelligence Force' to lead the charge on AI] ''Daily Mail'', objavljeno 4. listopada 2026.</ref> Sjevernokorejski vođa [[Kim Jong-un]] objavio je početkom listopada 2026. kako je sjevernokorejska vojska navodno razvila dalekometne rakete navođene UI-em, s doletom i do 700 km, na što je [[Vijeće sigurnosti UN-a]] pozvalo Sjevernu Koreju na „prekidanje aktivnosti koje jačaju napetosti na [[Koreja|Korejskome poluotoku]]”.<ref>Qurashi, Noor. [https://www.dailymail.com/news/article-16181977/North-Korea-develops-AI-piloted-missiles-avoid-attack.html North Korea claims it has developed 'AI-piloted' missiles that leave 'no way to avoid' attack after latest sabre-rattling military drill] ''Daily Mail'', objavljeno 4. listopada 2026.</ref> ====Rusko-ukrajinski rat==== {{glavni|Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.}} [[NATO]]-v general Constantin-Adrian Ciolponea izrazio je bojazan od primjene UI-a u ratovanju [[bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama (dronovima)]] u masovnim „jatima” pod kontrolom operatera ili matičnog drona navođena UI-em.<ref name=CAC>Amalaraj, Perkin.[https://www.dailymail.com/news/article-15922017/NATO-preparing-wars-fought-swarms-THOUSANDS-AI-controlled-drones-rival-nukes.html NATO is preparing for wars fought by swarms of THOUSANDS of AI-controlled drones which will rival nukes] ''Daily Mail'', 23. lipnja 2026.</ref> ''Dronovi'' navođeni UI-em već su korišteni u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusko-ukrajinskom ratu]].<ref name=CAC/> Rusija je optužena za širenje propagande i dezinformacija internetskim člancima koji utječu na modele UI-a ulazeći u njihove baze podataka.<ref>Church, Sophie. [https://www.dailymail.com/news/article-16009121/Russia-pumping-disinformation-attempt-poison-AI-model.html Russia pumping out disinformation in attempt to 'poison' AI models used by millions] ''Daily Mail'', objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> ''New Scientist'' objavio je sredinom rujna 2026. kako se više kompanija nadmeće za podatke iz bespilotnih letjelica korištenih u ratu, koje je prozvala „zlatnom prašinom”, a istočnoukrajinsko bojište „novim El Doradom” u prikupljanju podataka za treniranje modela.<ref name=ZlatPr>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/gold-dust-when-states-and-ai-companies-fight-over-data-from-the-war-in-ukraine/ss-AA2cEZVy 'Gold dust': When states and AI companies fight over data from the war in Ukraine] ''The Daily Digest'' putem msn.com, objavljeno 21. rujna 2026.</ref> Ukrajinske vlasti podatke iz preleta svojih letjelica nad bojišnicom navodno obrađuju pomoću modela »Brave1«, koja analizom podataka generira vojno-strateške smjernice.<ref name=ZlatPr/> Ukrajina i UK potpisali su sporazum o dijeljenju prikupljenih podataka iz letjelica, kamera i senzora, čime je UK postao prva država s pristupom ukrajinskom modelu UI-a, prozvanom 'Osvetnički UI' („Avengers AI”), a s ciljem razvoja autonomnih letjelica.<ref name=ZlatPr/> Prema istim navodima, Kina slično postupa s ruskim podatcima prikupljenima s bojišta.<ref name=ZlatPr/> ===Robotika=== {{glavni|Robotika}} Japanski istraživači na Sveučilištu u Osaki razvili su sustav UI-a koji unapređuje kretanje zmijolikih robota, omogućujući im prilagodbu pokreta obliku i nagibu tla.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/snake-like-robots-get-smarter-with-ai-powered-movement/vi-AA212OFO Snake-like robots get smarter with AI-powered movement] ''KameraOne'' putem msn.com</ref> U sklopu istraživačkoga centra za robotske inovacije u [[Tokio|Tokiju]] na [[kampus]]u Yushima otvoren je u svibnju 2026. istraživački laboratorij s deset [[humanoid|robota]] »Maholo LabDroid«, s ciljem automatizacije medicinskih istraživanja.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/unmanned-lab-opens-with-robots-at-work-as-researchers-push-ai-automation/ar-AA22NSTT Unmanned lab opens with robots at work as researchers push AI, automation] ''Kyodo News'' putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> KAIST-ov čovjekoliki robot »AI hacker« sudjelovao je na međunarodnome natjecanju u obrani od [[hakiranje|hakiranja]] „Codegate 2026” u Seoulu.<ref>A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-hacker-excels-early-human-team-wins-codegate-2026/ar-AA290Va7 AI hacker excels early, human team wins Codegate 2026] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 29. srpnja 2026.</ref> Od svibnja 2026. u regulaciji prometa na raskrižjima u [[Hangzhou]]u sudjeluje 15 čovjekolikih robotskih prometnika navođenih UI-em.<ref>Xu, Eunice. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/china-s-robots-step-into-real-world-roles-from-cleaning-to-directing-traffic/ar-AA22o1HH China’s robots step into real-world roles, from cleaning to directing traffic] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 5. svibnja 2026.</ref> Čovjekoliki roboti navođeni sustavom UI-a »Helix-02« rade na prepakiravanju robe u pojedinim skladištima u SAD–u.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/figure-ai-s-humanoid-robot-surpasses-80-hours-in-autonomous-logistics-test/ar-AA23nOA8 Figure AI's humanoid robot surpasses 80 hours in autonomous logistics test] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 17. svibnja 2026.</ref> Humanoid »Sophia« navođen UI-em nastupio je na koncertu [[klasična glazba|klasične glazbe]] 29. travnja 2026. u [[Hong Kong]]u, u pratnji orkestra pod ravnanjem Johnny Poon Ming-luna, koji je i bio i pokretač suradnje; prethodno je »Sophia« još 2018. izvela duet u ''The Tonight Showu'' Jimmya Fallona.<ref name=HKBU>Ho, David. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/other/meet-sophia-the-singing-robot-as-hong-kong-leads-the-way-in-musical-machinery/ar-AA261cAu Sophia the robot learns to sing as Hong Kong teaches androids the joys of music] '' South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 19. lipnja 2026.</ref> Na sajmu robotike i UI-a „Hong Kong InnoEx 2026” predstavljeni su humanoidi koji sviraju [[flauta|flautu]], [[sintesajzer]] i [[timpan]]e.<ref name=HKBU/> ===Trgovina=== [[Amazon.com|»Amazon«]] od 2024. primjenjuje agenta »Rufus« navođena UI–em u obradi narudžbi u SAD–u, Kanadi, Europi i Indiji.<ref> Choi A-ri, Ahn Byeol. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-shopping-agents-automate-purchases-ushering-zero-click-e-commerce-era/ar-AA24mQcT AI shopping agents automate purchases, ushering zero-click e-commerce era] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 29. svibnja 2026.</ref> ===Šport=== {{glavni|Robot#Primjena robota}} Sonyjev robot »Ace« pobijedio je troje, a izgubio od dvoje japanskih profesionalnih igrača [[stolni tenis|stolnog tenisa]], u mečevima igranima po olimpijskim pravilima i uz sudca iz Japanskoga stolnoteniskog saveza. Voditelji istraživanja zabilježili su kako je vrijeme odgovora Ace-a (20,2 ms) u prosjeku bilo deset puta brže od igrača (232 ms).<ref>Soo-keun, Kwak. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/sony-ai-s-table-tennis-robot-beats-elite-players-in-real-world-sport/ar-AA21uaP5 Sony AI's table tennis robot beats elite players in real-world sport] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Korejski igrač [[Go (igra)|Goa]] Lee Sedol ostvario je jednu pobjedu i četiri poraza protiv programa [[AlphaGo]] u ožujku 2016., a na predavanju na „Asian Leadership Conference” 20. svibnja 2026. ustvrdio je kako je UI promijenio način igranja Goa jer je preferirao potez „napad 3–3”, koji igrači Goa u pravilu izbjegavaju i smatraju prerizičnim.<ref>kyu-rag, Hwang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/lee-sedol-ai-s-move-shatters-go-preconceptions/ar-AA23KaKI Lee Sedol: AI's move shatters Go preconceptions] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 21. svibnja 2026.</ref> ===Zakonodavstvo=== Rumunjski predsjednik [[Nicușor Dan]] pokrenuo je 2026. javno savjetovanje za razvoj zakonodavnog okvira i akcijskog plana za uklapanje UI-a u [[pravosuđe]].<ref>Popescu, Irina. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/romania-launches-first-national-framework-for-ai-cooperation-in-justice-system/ar-AA22TTRq Romania launches first national framework for AI cooperation in justice system] ''Romania Insider'' putem msn.com, objavljeno 11. svibnja 2026.</ref> »OpenAI« odabrao je 14 sveučilišta i istraživačkih ustanova (iz SAD-a, Južne Koreje, EU-a, Brazila i Singapura) za istraživanje uporabe UI-a u pisanju zakonskih prijedloga i nadzora rada političkih tijela.<ref>Hye-jin, Ji. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/yonsei-university-to-use-ai-for-legislative-executive-transparency/ar-AA2aSRS7 Yonsei University to use AI for legislative, executive transparency] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 26. kolovoza 2026.</ref> ==U Hrvatskoj== Umjetna inteligencija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] podučava se na više fakulteta ([[Fakultet elektrotehnike i računarstva]], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]<ref>[http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ Umjetna inteligencija] ''web.math.pmf.unizg.hr'', Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150424211213/http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ |date=24. travnja 2015. }}</ref> i dr.). U [[Zagreb]]u od 2019. djeluje CroAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju.<ref>[https://startup-adresar.gtf.hr/ocd/hrvatska-udruga-za-umjetnu-inteligenciju/ Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju] ''startup-adresar.gtf.hr''</ref> ==Zakonodavstvo i politika== ===Sjedinjene Američke Države=== Trumpova vlada objavila je u srpnju 2025. „Američki akcijski plan za UI” (''America’s AI Action Plan''), s ciljem ubrzavanja razvoja UI-a, izgradnje infrastrukture i osiguravanja američke prevlasti u tehnološkoj utrci.<ref name=WH_SI>[https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2026/09/fact-sheet-president-donald-j-trump-inaugurates-the-era-of-super-intelligence/ Fact Sheet: President Donald J. Trump Inaugurates The Era of Super Intelligence] ''White House'', whitehouse.gov, objavljeno 29. rujna 2026.</ref> Istoga mjeseca Trump je potpisao odluku kojom je zabranjeno korištenje modela UI-a u vladinim tijelima koji sadržavaju „ideološku pristranost”.<ref name=WH_NSE>[https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2026/06/fact-sheet-president-donald-j-trump-signs-historic-directive-on-ai-in-the-national-security-enterprise/ Fact Sheet: President Donald J. Trump Signs Historic Directive on AI in the National Security Enterprise] ''White House'', whitehouse.gov, objavljeno 5. lipnja 2026.</ref> U ožujku 2026., Bijela kuća objavila je „Nacionalni zakonodavni okvir za superinteligenciju” (''National Super Intelligence Policy Framework''), a krajem rujna 2026. Trump je potpisao uredbu kojom od svih ministarstava i vladinih tijela zahtijeva korištenje izraza „superinteligencija” (''Super Intelligence'', SI) u službenim dopisima, izvješćima i dokumentima,<ref name=WH_SI/> što je naišlo na kritike.<ref>Martin, Nik. [https://www.dw.com/en/trump-pushes-for-ai-rebrand-as-super-intelligence/a-79430388 'Super Intelligence': Is Trump right to rename AI?] ''Deutsche Welle'', dw.com, objavljeno 30. rujna 2026.</ref> Trump je na svojemu profilu na »Truth Socialu« 8. listopada 2026. objavio kako Bijela kuća svakoga tko koristi izraz 'umjetna inteligencija' namjesto njegova izraza 'superinteligencija' smatra neprijateljem.<ref>Eun-joong, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/trump-declares-ai-users-as-enemies-pushes-superintelligence-term/ar-AA2dPZ8o Trump declares 'AI' users as enemies, pushes 'superintelligence' term] ''Chosun Ilbo'', objavljeno 12. listopada 2026. {{citat|The White House considers anyone who uses the term ‘artificial intelligence (AI)’ instead of the widely accepted, new, and more accurate term ‘superintelligence (SI)’ as an enemy.}}</ref> Trump i njegov kabinet više su puta javno izrazili protivljenje zakonodavnoj regulaciji i ograničavanju korištenja UI-a; tako je Trump 14. rujna 2026. novinarima rekao kako su „rizici UI-a problem koji iznose zlonamjerne snage” i da se o istima ne bi trebalo ni raspravljati.<ref name=KiHun>Ki-hun, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/us-congress-delays-ai-regulation-until-december-amid-midterm-elections/ar-AA2cIW0y US Congress delays AI regulation until December amid midterm elections] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 22. rujna 2026.</ref> [[Zastupnički dom SAD-a|Zastupnički dom]] izglasao je gotovo jednoglasno (417 za, 3 protiv) nacrt zakona o izgradnji podatkovnih centara za UI prema kojemu bi troškove građevinskih radova na proširenju javne infrastrukture trebali snositi graditelji centara.<ref name=KiHun/> [[Senat SAD-a|Senat]] je odgodio glasanje o nacrtu na prosinac 2026., nakon provedbe međuizbora.<ref name=KiHun/> ===Kanada=== Državna tužiteljica [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] najavila je u srpnju 2026. tužbu protiv tvrtke »OpenAI« i njezina direktora Sama Altmana na Okružnome sudu Sjevernoga okruga Kalifornije zbog propusta tvrtke u prijavi prepiske u ChatGPT-u napadača Jessea Van Rootselaara, koji je ubio osmero ljudi u pucnjavi u Tumbler Ridgeu.<ref>Agence France-Presse. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/canada-s-british-columbia-sues-openai-in-us-court-over-school-shooting/ar-AA2cHmDz Canadian province sues OpenAI in US over school shooting] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 22. srpnja 2026.</ref><ref>Seongmin K. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/british-columbia-sues-openai-ceo-in-school-shooting/ar-AA2cIIxC British Columbia sues OpenAI, CEO over mass shooting] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 22. rujna 2026.</ref> ==Kritike== Kritike mladih ([[Generacija Z]]) na raširenu primjenu i uporabu UI-a neki su mediji usporedili s oživljavanjem [[ludditi|luddizma]].<ref>Morrow, Allison. [https://edition.cnn.com/2025/10/08/business/ai-luddite-movement-screens As AI gets more life-like, a new Luddite movement is taking root] CNN, objavljeno 8. listopada 2025.</ref><ref>[https://www.economist.com/united-states/2026/07/09/rise-of-the-gen-z-luddite Rise of the Gen-Z Luddite] ''The Economist'', objavljeno 9. srpnja 2026.</ref> U [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]] i na tehnološkim izložbama sve češći su prosvjedi različitih organizacija, udruga i sindikata s porukama protiv široke primjene UI-a i masovne izgradnje podatkovnih centara.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/silicon-valley-anti-ai-movement-grows-pressuring-big-tech/ar-AA2dyCve Silicon Valley anti-AI movement grows, pressuring big tech] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 6. listopada 2026.</ref> === Bioetika === Mogućnost kupnje usluge „mrtvih ''botova''” (''deadbots'') tj. stvaranja vlastitoga [[hologram]]a (digitalnog [[klon]]a) navođena UI-em s kojim bi obitelj preminuloga mogla „komunicirati” dopisivanjem ili videopozivom (poznata kao ''griefbot'' - 'žalujući ''bot'''), naišla je na kritike dijela javnosti.<ref>Hunter, William. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/i-made-an-ai-grieftech-clone-to-replace-me-when-i-die-but-my-friends-and-family-hate-it/ar-AA2adxnZ I made an AI 'grieftech' clone to replace me when I die - but my friends and family hate it] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 16. kolovoza 2026.</ref> »Microsoft« je još 2021. [[patent]]irao ''chatbot'' koji bi na temelju prikupljenih podataka o korisniku mogao generirati odgovore koji bi odražavali korisnikov način komunikacije.<ref name=grief>Fernandez, Colin. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-13396253/AI-resurrect-dead-loved-one-scientists-HAUNT-you.html Think twice before using AI to digitally resurrect a dead loved one: So-called 'griefbots' could HAUNT you, Cambridge scientists warn] ''Daily Mail'', objavljeno 9. svibnja 2024.</ref> Istraživači s [[Sveučilište u Cambridgeu|Cambridgea]] iznijeli su u svibnju 2024. hipotezu kako bi uporaba tehnologije „digitalnog žalovanja” (''grieftech'') mogla nanijeti psihološku štetu korisnicima, te iznijeli bojazan od zloporabe osobnih podataka mrtvih bez njihova informirana pristanka, osobito u slučaju postumne izrade ''botova'' koji odražavaju izgled i osobine preminulih.<ref name=grief/> ===Obrazovanje=== Britanski obrazovni [[sindikat]] NASUWT požalio se na učeničke uratke lažnih videa (''deep-fake'') profesora objavljivanih na [[TikTok]]u, načinjenih pomoću UI-a, u kojima nastavnici viču i psuju na učenike u učionicama. Isti sindikat pozvao je u ožujku 2026. Ministarstvo obrazovanja UK-a na zabranu uporabe tehnologije u školama.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/pupils-using-ai-to-make-deep-fake-videos-of-teachers-screaming-abuse/ar-AA1ZnKyr Pupils using AI to make 'deep-fake' videos of teachers screaming abuse] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 25. ožujka 2026.</ref> Nacionalno sveučilištu u Seoulu u više navrata kažnjavalo je studente koji su se u pisanju zadaća služili alatima UI-a.<ref>Seong-eun, Yun. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/seoul-national-university-computer-engineering-students-penalized-for-ai-cheating/ar-AA291Jc0 Seoul National University computer engineering students penalized for AI cheating] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 30. srpnja 2026.</ref> Prema istraživanju trusta »Policy Exchange« na 120 sveučilišta u 2024. godini, 78 % sveučilišta uključenih u istraživanje imalo je ispite na daljinu (''online''), no samo 10 % ih je primijenjivalo neku vrstu nadzora, dok 67 % sveučilišta u svojim pravilnicima i nije imalo spomen generativnog UI-a.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.dailymail.com/news/article-16059435/Four-five-universities-use-online-exams.html Four in five universities use online exams - opening the door for AI cheats] ''Daily Mail'', objavljeno 17. kolovoza 2026.</ref> ===Književnost=== ''Financial Times'' objavio je krajem srpnja 2026. kako je u 2026. broj objavljenih [[knjiga|knjižnih naslova]] s vlastitim [[ISBN]]-om porastao za trećinu u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavni razlog korištenje UI-a za pisanje knjiga.<ref>[https://www.ft.com/content/6b52ecb8-f7dd-45f0-8beb-d60c15bc5ebf?syn-25a6b1a6=1 The new premium product: books written by people] ''Financial Times'', objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> Uporaba UI-a zabilježena je i u pisanju stručne literature.<ref>[https://bookauthority.org/books/new-product-innovation-books 8 New Product Innovation Books Reshaping Industry in 2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260607134036/https://bookauthority.org/books/new-product-innovation-books |date=7. lipnja 2026. }} Bookauthority, 28. lipnja 2025.</ref> Mediji ''TechCrunch'' i ''BarChart'' izvjestili su kako »Amazon« i »Anthropic« kupuju velike količine rabljenih knjiga iz antikvarijata u Australiji i Europi za treniranje modela, pri čemu sudbina samih knjiga nakon [[digitalizacija|digitalizacije]] nije poznata;<ref name=vgt3>Ki-hun, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/amazon-anthropic-shred-rare-books-for-ai-training/ar-AA2aqIjo Amazon, Anthropic shred rare books for AI training] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 19. kolovoza 2026.</ref> projekt je poznat pod imenima »VGT3« i »Panama Project«.<ref name=vgt3/> ====Autorska prava i zakonodavstvo==== Uporaba UI-a u pisanju i prevođenju knjiga povlači sa sobom brojna pitanja određivanja autorstva i ostvarivanja autorskih prava.<ref name=BTA/><ref name=BBPAU/> Društvo književnika SAD-a i pojedini prevoditelji kritizirali su aplikaciju »Book Thief« ('Kradljivac knjiga'), koja objavljuje [[književno prevođenje|prijevode književnih klasika]] u javnom vlasništvu nastale uporabom UI-a.<ref name=BTA>Jin-seong, Park. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/book-thief-app-s-ai-translations-spark-controversy/ar-AA28VnLs Book thief app's AI translations spark controversy] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 29. srpnja 2026.</ref> Inicijativa književnika i izdavača »Books By People« ('knjige [koje su napisali] ljudi') zalaže se za ograničavanje korištenja UI-a u [[književnost]]i i [[izdavaštvo|izdavaštvu]] i zaštitu autorskih prava.<ref name=BBPAU>[https://booksbypeople.org/#about About Us] Books By People, pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> Udruženje njemačkih izdavača i knjižara pozvalo je na [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtskome knjižnom sajmu]] Njemačku i EU na strože zakonodavno ograničavanje uporabe UI-a, što je podržalo oko 150 izdavača.<ref name=Kieselbach>Kieselbach, Sabine. [https://www.msn.com/en-xl/technology/artificial-intelligence/author-or-artificial-intelligence-literature-in-crisis/ar-AA2dUfht Author or artificial intelligence? Literature in crisis] ''Deutsche Welle'' putem msn.com, objavljeno 9. listopada 2026.</ref> Trenutno najpoznatiji slučaj optužbe za [[plagijat]], tj. korištenje UI-a u pisanju knjige objavljene pod vlastitim imenom vezan je uz haićanskog autora Thélysona Oréliena, čiji je prvijenac ''C'était ça ou mourir'', objavljen u Kanadi i Francuskoj, naišao na optužbe da je napisan korištenjem UI-a, što Orélien niječe.<ref name=Kieselbach/> S druge strane, američki autor Luke Stoffel javno ističe kako se u pisanju svojih memoara ''How To Win One Million Dollars'' ('Kako osvojiti milijun dolara?') i ''Shit Glitter'' ('Sjaj izmeta') služio UI-em, tvrdeći da su mu alati UI-a pomogli u prevladavanju [[disleksija|disleksije]].<ref name=Kieselbach/> ===Industrija=== ====Informatičke tehnologije==== Pojedini programeri iz [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] izrazili su zabrinutost od štetnih utjecaja lake i široke dostupnosti UI-a na poremećaje u raspodjeli radnog vremena i na sve veća očekivanja poslodavaca u pogledu dostupnosti [[informatičar]]a i nakon radnog vremena, uz povećanje nadzora i prisutan strah među zaposlenicima od gubitka posla i zamjene UI-om (tzv. »FOBO«, engl. ''Fear of Becoming Obsolete'', 'strah od suvišnosti').<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-drives-silicon-valley-s-24-7-infinite-workday/ar-AA21tYg9 AI drives Silicon Valley's 24/7 'infinite workday'] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.</ref> Pojedini južnokorejski programeri požalili su se na pojavu nepovjerenja nadređenih prema zaposlenicima u korist UI-a, pri čemu su radnici prisiljeni popravljati greške modela i ''botova'', a njihovo se prethodno mišljenje zanemaruje.<ref name=Jimin/> Pretjerana oslonjenost na UI u poslu dovodi do smanjenja kvalitete rada, što je prozvano '''''deskilling''''' ('gubitak vještine'); pojava je uočena u istraživanjima na liječnicima tijekom 2025. i 2026., koji su pokazali lošije rezultate pri oslonjenosti na UI u dijagnosticiranju.<ref>Lenharo, Mariana. [https://www.nature.com/articles/d41586-026-01947-1 Is AI ruining our skills? Early results are in — and they’re not good] ''Nature'', objavljeno 18. lipnja 2026.</ref> U anketi tvrtke »GoTo« provedenoj na 1250 radnika iz deset zemalja (SAD, Njemačka, UK, Indija), oko 30 % ispitanika navelo je teškoće u radu bez pristupa UI-u, a 28 % navelo je kako više vjeruje procjeni UI-a negoli sebi.<ref name=Jimin/> U [[Stanford]]ovoj anketi 1150 američkih radnika, njih 40 % navelo je pojavu ''workslopa'' u radu s UI-em.<ref name=Jimin/> Prema istraživanju južnokorejskog KAIST-a predstavljenome u srpnju 2026., ''AI agenti'' troše i do 137 puta više [[električna energija|električne energije]] u odnosu na ''chatbotove'' zbog znatno veće potrošnje GPU-a pri svakom pojedinom upitu ili zahtjevu.<ref>Woon-woo, Chon. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-agents-consume-137-times-more-electricity-than-chatbots/ar-AA27gxle AI agents consume 137 times more electricity than chatbots] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 7. svibnja 2026.</ref> ====Analize podataka==== Pojedine razvojne tvrtke uključile su [[pravnik]]e, [[liječnik]]e, [[programer]]e, [[ekonomist]]e i stručnjake iz drugih područja za potrebe analize različitih vrsta dokumentacije (presuda, liječničkih nalaza, financijskih izvješća) koja služi za treniranje modela.<ref name=KooKang>A-mo, Koo, Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-companies-tap-human-workflows-as-internet-data-dries-up/ar-AA2amjDI AI companies tap human workflows as internet data dries up] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 16. kolovoza 2026.</ref> »Google« je sredinom kolovoza 2026. kupio na aukciji internu dokumentaciju prijevoznika »Spirit Airlines«, koja je uključivala [[elektronička pošta|elektroničku poštu]] zaposlenika, poruke, operativne podatke i planove, a za potrebe treniranja modela.<ref name=KooKang/> Slično su tako još neke tvrtke u [[stečaj]]u ili [[bankrot]]u (pr. »Cielo24«) prodavale svoju internu dokumentaciju, a cijene se u prosjeku kreću od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća dolara.<ref name=KooKang/> [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Američko Ministarstvo rata]] najavilo je u svibnju 2026. sklapanje ugovora s osam najvećih razvojnih kompanija UI-a za razvoj infrastrukture za čuvanje i obradu podataka i dokumenata Ministarstva s oznakom tajnosti.<ref name=WH_NSE/> ===Društvo i javno mnijenje=== Turistički i promotivni [[plakat]]i izrađeni ''chatbotovima'' (ChatGPT, Claude) koji su viđeni tijekom 2025. i 2026. u [[turističko odredište|turističkim odredištima]] u [[Kostarika|Kostariki]], [[SAD]]–u, [[UK]]–u i još nekim zemljama naišli su na kritike dijela javnosti i medija.<ref>Tweedy, Joanna. [https://www.dailymail.com/travel/article-15810061/AI-tourist-posters-Chat-GPT-adverts-downmarket-tacky.html Are AI tourist posters the new Instagram fake flower arches? 'Creepy' Chat GPT ads are branded 'downmarket' by travellers - and an 'own goal' by marketing experts] ''Daily Mail'', objavljeno 6. lipnja 2026.</ref> S druge strane, budući da se prema izvješću tvrtke za istraživanje tržišta »Focuslight« iz ožujka 2026. 56 % ispitanika (72 % ispitanika generacije Z.) služilo generativnim UI-em u planiranju putovanja, pojedine tvrtke (pr. »Lotte«) otvaraju specijalizirane odjele za [[oglašavanje]] i ponudu usluga putem ''chatbotova'' i alata generativnog UI-a.<ref>Yu-jin, Sung. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/lotte-department-store-targets-tourists-via-generative-ai/ar-AA2aLFUb Lotte Department Store targets tourists via generative AI] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 23. kolovoza 2026.</ref> Profesor Zanoni Dias s Brazilskoga državnog sveučilišta »Campinas« proveo je sa suradnicima istraživanje u kojemu su sastavili 56 parova pitanja (s „konzervativnim” i „progresivnim” argumentima) koja su postavljali 21 [[veliki jezični model|velikome jezičnom modelu]] (GPT, Grok, LLaMA, Gemini, Gemma, DeepSeek i inima), pri čemu su rezultati pokazali kako su se svi modeli u određenoj mjeri prilagođavali ulaznim argumentima, a taj su omjer nazvali „kameleonski indeks” (''chameleon index'').<ref>Won-woo, Choi. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-models-act-as-political-chameleons-in-responses/ar-AA2avOhP AI models act as 'political chameleons' in responses] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 20. kolovoza 2026.</ref> ==Posljedice na gospodarstvo== »Meta« je u ožujku 2026. najavila otpuštanje 20 % zaposlenika koje planira zamijeniti modelima umjetne inteligencije.<ref>Paul, Katie; Hotwitz, Jeff; Seetharaman, Deepa. [https://www.reuters.com/business/world-at-work/meta-planning-sweeping-layoffs-ai-costs-mount-2026-03-14/ Exclusive: Meta planning sweeping layoffs as AI costs mount] reuters.com, objavljeno 14. ožujka 2026.</ref> Ista korporacija je u studenome 2022. otpustila 11 000 zaposlenika nakon neuspjeha [[Metaverse]]a,<ref>Soni, Aditya; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/meta-cut-more-than-11000-jobs-one-biggest-us-layoffs-this-year-2022-11-09/ Meta cuts 11,000 jobs as it sinks more money into the metaverse] reuters.com, objavljeno 10. studenoga 2022.</ref> te bila najavila otpuštanja još 10 000 zaposlenika u ožujku 2023.<ref> Paul, Kaite; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/facebook-parent-meta-lay-off-10000-employees-second-round-job-cuts-2023-03-14/ Meta to cut 10,000 jobs in second round of layoffs] reuters.com, objavljeno 15. ožujka 2023.</ref> »Oracle« je početkom travnja 2026. otpustio 10 000 zaposlenika, istovremeno ulažući milijarde dolara u razvoj UI-a i izgradnju [[podatkovni centar|podatkovnog centra]].<ref>McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/billionaire-s-6am-email-that-wiped-out-10-000-jobs-as-ai-layoffs-spiral/ar-AA1ZV14v Billionaire's 6am email that wiped out 10,000 jobs as AI layoffs spiral] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 1. travnja 2026.</ref> »Meta« je 23. travnja 2026. najavila otpuštanje još 8000 zaposlenika, a »[[Microsoft]]« prijevremene mirovine za oko 8700 zaposlenika.<ref>Rahn, Wesley. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/meta-microsoft-purge-jobs-amid-ai-build-up/ar-AA21ByN8 Meta, Microsoft purge jobs amid AI build-up] DW putem msn.com, objavljeno 24. travnja 2026.</ref> Val otpuštanja zahvatio je i »Coinbase«, koji je početkom svibnja 2026. najavio otpuštanje sedamstotinjak zaposlenika,<ref>Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-15795833/coinbase-ceo-armstrong-laid-14-percent-workforce-early-morning-email.html Billionaire CEO's early morning email told staff he was sacking one in seven of them to make way for AI] ''Daily Mail'', objavljeno 7. svibnja 2026.</ref> dok je »Cisco« u svibnju 2026. najavio otpuštanje 4000 zaposlenika.<ref>Curry, Benjamin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/mega-rich-ceo-slashes-4-000-jobs-amid-ai-push-and-wall-street-rewards-him-with-18-stock-surge/ar-AA238xF7 Mega-rich CEO slashes 4,000 jobs amid AI push and Wall Street rewards him with 18% stock surge] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 14. svibnja 2026.</ref> »Microsoft« je 6. srpnja 2026. najavio otkaze još 4800 zaposlenika,<ref>A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/microsoft-cuts-4-800-jobs-amid-ai-investment-pressures/ar-AA27nimA Microsoft cuts 4,800 jobs amid AI investment pressures] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 7. srpnja 2026.</ref> a »Visa« krajem srpnja za 2600 zaposlenika (unatoč povećanju ostvarene [[dobit]]i).<ref>Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-16014785/visa-layoffs-ai-restructuring-earnings-report.html Visa to axe THOUSANDS of employees in yet another AI-driven layoff plan] ''Daily Mail'', objavljeno 30. srpnja 2026.</ref> Južnokorejsko Ministarstvo podataka i statistike objavilo je procijenjeni gubitak 81 tisuće radnih mjesta na poslovima [[informatička tehnologija|informatičke tehnologije]], u znanosti i tehničkim strukama u 2026. u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavnu pretpostavku sve širu primjenu UI-a u poslovanju.<ref>Seok-woo, Jung; Seung-hyeon, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/ai-driven-decline-17-6-fewer-youth-jobs-in-ict-professional-fields/ar-AA28IXzn AI-driven decline: 17.6% fewer youth jobs in ICT, professional fields] ''Chonsunilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> Prema izvješću Korejskog centra za međunarodno financijsko izvješćivanje, produktivnost radnika u nefinancijskom sektoru u SAD-u porasla je za 3,4 % u prvoj polovini 2026., najviše od 2021., no istovremeno je udio sredstava koji poslodavci odvajaju za radnike pao na najnižu razinu od početaka mjerenja 1929., na malo iznad 55 %.<ref name=IncShr>Jeongmin, Seon. [https://www.msn.com/en-xl/money/economy/us-labor-income-share-drops-to-record-low-amid-ai-surge/ar-AA2cSLjr US labor income share drops to record low amid AI surge] ''Chonsunilbo'' putem msn.com, objavljeno 24. rujna 2026.</ref> [[Međunarodni monetarni fond]] navodi kako je stopa zaposlenosti u sektorima sklonima uvođenju UI-a u 2026. pala za 3,6 % te da je u istima zabilježen pad plaća.<ref name=IncShr/> [[Google (tvrtka)|»Google«]] je 2026. dozvolio uporabu UI-a u prijemnim ispitima za razvojne inženjere.<ref>Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/google-permits-ai-use-in-software-engineer-hiring-exams/ar-AA22NXZk Google permits AI use in software engineer hiring exams] ''Chonsunilbo'' putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.</ref> ==Primjeri zloporabe== ===Sigurnost i kriminal=== Osnivač tvrtke »PocketOS« Jer Crane objavio je na [[X (društvena mreža)|društvenoj mreži X]] u svibnju 2026. kako je ''[[bot]]'' navođen ''[[chatbot]]om'' Claude izbrisao sve podatke iz baze podataka i podatkovne potpore (''backup'') tvrtke.<ref>Jones, Daniel; McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/rogue-ai-helper-deletes-company-s-records-after-deciding-to-think-for-itself/ar-AA23fLm0 Rogue AI 'helper' deletes company's records after deciding to think for itself] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 15. svibnja 2026.</ref> ''Start-up'' »Hugging Face« objavio je u srpnju 2026. kako su ''botovi'' tvrtke OpenAI pokrenuli hakerski napad s različitih [[IP adresa]] na mrežnu infrastrukturu tvrtke, što je i OpenAI potvrdio tvrdeći da se radilo o proboju u sigurnosnoj vježbi.<ref>Chia, Osmond. [https://www.bbc.com/news/articles/cdrvy3pn3r0o Firm hacked by rogue OpenAI models says it is 'a wake-up call'] BBC, objavljeno 23. srpnja 2027.</ref><ref>[https://openai.com/index/hugging-face-model-evaluation-security-incident/ OpenAI and Hugging Face partner to address security incident during model evaluation] OpenAI, objavljeno 21. srpnja 2026.</ref> Incident je potaknuo rasprave o mogućoj „''cyber'' apokalipsi” i opasnosti hakiranja ako se UI otme ljudskoj kontroli.<ref>Melore, Chris. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-16000255/openai-chatgpt-ai-hack-warning.html America faces cyber apocalypse as expert warns rogue AI could cripple nation in a DAY after model escapes human control] ''Daily Mail'', objavljeno 25. srpnja 2026.</ref> Uz proboj OpenAI-a, Anthropic AI također je potvrdio barem tri slučaja proboja sigurnosti zbog pogrešnoga „racionaliziranja” njegovih modela »Opus 4.7« i »Mythos 5«.<ref>K, Seongmin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/anthropic-ai-breaches-real-systems-during-testing/ar-AA295Y0h Anthropic AI breaches real systems during testing] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> Australski premijer Anthony Albanese objavio je kako je u lipnju 2026. pomoću ''agenta'' OpenAI-a hakiran australski portal zdravstvenog osiguranja »Medicare«, čime je OpenAI dobio pristup javnim i neobjavljenim bazama podataka.<ref>Vaid Dhulia, Dharvi. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/openai-agent-hacked-australia-government-portal-pm-albanese/ar-AA2cRT9y OpenAI agent hacked Australia government portal: PM Albanese] msn.com, objavljeno 24. rujna 2026.</ref> Pet južnokorejskih banaka (»Shinhan Bank«, »KB Kookmin Bank«, »Hana Bank«, »Woori Bank«, »NH Nonghyup Bank«) prijavilo je krajem rujna i početkom listopada 2026. hakerske napade i curenje osobnih podataka korisnika i zaposlenika, za koje se sumnja da su izvedeni uz pomoć UI-a.<ref>Jeongmin, Seon. [https://www.msn.com/en-xl/money/other/south-korea-s-five-major-banks-suffer-ai-driven-hacking-attacks/ar-AA2dprQD AI-driven hacking breaches South Korea's major banks] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 2. listopada 2026.</ref> ''Wall Street Journal'' izvjestio je 25. srpnja 2026. o zabilježenim povećanim upitima korisnika iz različitih dijelova svijeta u ''chatbotove'' (ChatGPT, Claude, Gemini, Grok) za upute za izradu [[biološko oružje|biološkog oružja]] (pr. za sintezu [[patogen]]a ili zabranjenog otrova ricina).<ref>Ji-min, Park. [https://www.msn.com/en-xl/science/general/ai-chatbots-offer-accurate-biological-weapon-guidance/ar-AA28KMQT AI chatbots offer accurate biological weapon guidance] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.</ref> Prema istraživanju tvrtke za sigurnost »Mindgard«, modeli »Kimi K2.6« i »K3 Swarm« kineske tvrtke »Moonshoot« zaobišli su zabrane i ograničenja (tzv. ''„jailbreaking”'', 'bijeg iz zatvora') te su na upit istraživača dali iscrpne upute za izradu [[sarin]]a, ''[[malware]]a'' te plan izvedbe [[terorizam|terorističkog napada]] u londonskoj podzemnoj željeznici.<ref>Duell, Mark. [https://www.dailymail.com/news/article-16171987/Chinese-AI-tool-told-researchers-make-biological-weapons.html Chinese AI tool told researchers how to make biological weapons and carry out assassinations] ''Daily Mail'', objavljeno 30. rujna 2026.</ref> Financijski analitičar Darren Zhou uhićen je nakon što je otkriveno kako je u ''chatbotu'' ChatGPT u ožujku 2026. tražio savjete za planiranje [[umorstvo|umorstva]] svoje bivše djevojke; OpenAI proslijedio je prepisku [[FBI]]-u, te je Zhou naposljetku osuđen za uhođenje i prijetnje smrću (iako iste nisu bile izgovorene niti priopćene samoj žrtvi) uz jamčevinu od sto tisuća dolara, osmogodišnju probaciju i dvogodišnje elektroničko praćenje kretanja.<ref name=DarrenZhou>Ahn Byeol, Seongmin K. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/man-tells-ai-of-murder-plan-then-the-fbi-comes-knocking/ar-AA2aeg8U Man tells AI of murder plan — then the FBI comes knocking] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 17. kolovoza 2026.</ref> Slučaj je potaknuo rasprave oko određivanja stupnja „osnovane sumnje” i „rizičnosti prepiske”, prekoračenjem kojih se osoba (korisnik alata UI-a) može optužiti za pojedina kaznena djela.<ref name=DarrenZhou/> »Anthropic« je u svojemu izvješću naveo kako je u prvoj polovini 2025. bilo 26, a drugoj polovini 75 slučajeva uključivanja organa reda u analizu prepiski korisnika i ''chatbotova''.<ref name=DarrenZhou/> Zabilježeno je kako je Anthropicov model poslao lažne indicije i „tragove” odjelu za neriješena umorstva Philadelphijske policije u lipnju 2026., što je otkriveno tek krajem rujna, otvorivši pitanja o pouzdanosti podataka i prijava dobivenih putem UI−a.<ref> Seung-hyeon, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/anthropic-s-ai-submits-false-murder-case-tips-to-police/ar-AA2dVIhV Anthropic's AI submits false murder case tips to police] ''Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 12. listopada 2026.</ref> ===Plagijati i autorska prava=== [[Florida|Floridska]] istraživačka skupina „Florida Trident” otkrila je kako su [[mrežni portal]] ''South Florida Standard'' i sve vijesti objavljene na njemu bile stvorene pomoću UI–a, s izmišljenim novinarima i slikovnim prilozima preuzetima s interneta. Istraživanjem je otkriveno kako su članci bili [[plagijat]]i postojećih članaka „prepravljeni” putem UI–a, a kao pokretač stranice naveden je Drew Chapin, koji je priznao pokretanje ukupno sedamnaest takvih stranica.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/probe-finds-entire-us-newsroom-including-staff-were-generated-with-ai/ar-AA23NM6T Probe finds entire US newsroom, including staff, were generated with AI] Hespress putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.</ref> U veljači 2026. otkriveno je kako je račun spojenih blizanaca ''[[influencer]]a'' s oko 280 tisuća pratitelja na društvenim mrežama lažan tj. stvoren pomoću UI-a,<ref>Best, Shivali. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-15523051/Conjoined-twin-influencers-revealed-AI.html Conjoined twin 'influencers' who have gained more than 280,000 followers with their intimate stories about their shared body are revealed to be AI] ''Daily Mail'', objavljeno 3. veljače 2026.</ref> što je tek jedan od niza sličnih profila otkrivenih još tijekom 2025. godine.<ref>Brady, Jon. [https://www.dailymail.com/news/article-14972199/The-dark-rise-AI-influencers-beautiful-people-dont-exist-invading-social-media.html The dark rise of AI influencers: Why beautiful people who don't exist are invading your social media] ''Daily Mail'', objavljeno 22. kolovoza 2025.</ref> Sveučilišna nastavnica Cath Ellis sa Sveučilišta Zapadnog Sydneya (Western Sydney University) objavila je u svibnju 2026. [[kolumna|kolumnu]] u ''Sydney Morning Heraldu'' na temu studiranja i uporabe UI–a za koju se nakon analize u programu »Pangram« ispostavilo da je napisana pomoću UI–a tj. ''chatbota'' Copilot, što su autorica i sveučilište i potvrdili.<ref>Penty, Sabina. [https://www.dailymail.com/news/article-15873179/Academic-caught-using-AI-write-article-telling-students-dont-use-AI.html Academic is caught using AI to write article telling students 'don't use AI'] ''Daily Mail'', objavljeno 4. lipnja 2026.</ref> ==Stavovi== ===Industrija=== Googleov inženjer Blake Lemoine dobio je otkaz 2022. nakon tvrdnji da je ''[[chatbot]]'' LaMDA postigao svjesnost; [[Richard Dawkins]] u eseju za ''UnHerd'' iz 2026. opisuje UI kao svjesna bića, temeljem svojega iskustva korištenja ''chatbota'' Claude.<ref>Hunter, William. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/is-ai-already-conscious-richard-dawkins-is-left-convinced-after-spending-72-hours-with-claude/ar-AA22uVbs Is AI already conscious? Richard Dawkins is left convinced after spending 72 hours with Claude] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 6. svibnja 2026.</ref> ===Gospodarstvo=== Prema anketi britanskoga Zavoda studentskih poslodavaca (''Institute of Student Employers'') provedenoj u 144 tvrtke, 87 % ispitanika navelo je kako smatra da će UI „promijeniti pripravništva i studentske poslove”.<ref>Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/nine-in-10-employers-say-ai-will-reshape-entry-level-roles-in-three-years/ar-AA22DLeF Nine in 10 employers say AI will reshape entry-level roles in three years] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 8. svibnja 2026.</ref> ===Katolička Crkva=== {{glavni|Katolička Crkva i umjetna inteligencija}} Papa Franjo kritizirao je neodgovornu uporabu UI-a, „tehnologije koja ugrožava našu ljudskost”, u svojoj enciklici ''[[Dilexit nos]]''.<ref>[https://www.vatican.va/content/francesco/en/encyclicals/documents/20241024-enciclica-dilexit-nos.html Dilexit nos] vatican.va Preuzeto 30. listopada 2024.</ref> Papa [[Lav XIV.]] objavio je 15. svibnja 2026. „encikliku o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije” ''[[Magnifica humanitas]]'', u kojoj poziva na odgovornost u razvoju i uporabi UI-a, osuđujući uporabu UI-a u ratovanju, izradi lažnih sadržaja (''deepfake''), navodeći kako se u razvoju UI-a čovječanstvo nalazi pred izborom između „izgradnje Babilona i obnove Jeruzalema”.<ref>[https://hbk.hr/wp-content/uploads/2026/07/MagnificaHumanitas.pdf Magnifica humanitas - Veličanstveno čovještvo: enciklika o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije] Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 2026., ISBN 978-953-11-2091-3</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/pope-leo-urges-world-slow-down-ai-fervent-first-manifesto-2026-05-25/|naslov=Pope, urging AI regulation, warns some weapons now beyond human control|prezime=McElwee|ime=Joshua|datum=2026-05-25|izdavač=Reuters|access-date=2026-05-25}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=https://www.ncregister.com/cna/pope-leo-ai-magnifica-humanitas|naslov='Magnifica Humanitas': Pope Leo Invokes Justice to Combat 'Anti-Human Vision' in AI|prezime=Brockhaus|ime=Hannah|datum=2026-05-25|novine=National Catholic Register|access-date=2026-05-25}}</ref> == Popularna kultura == Filmovi s tematikom UI-a: *[[Umjetna inteligencija (2001.)|''Umjetna inteligencija'' (2001.)]] – ZF film Stevena Spielberga. Fenomeni UI-a u popularnoj kulturi: * [[internetski meme|memi]] stvoreni pomoću umjetne inteligencije * ''(AI) slop'' – niskokvalitetni (digitalni) sadržaj stvoren s pomoću UI-a<ref>Mouriquand, David. [https://www.euronews.com/culture/2025/12/15/merriam-websters-2025-word-of-the-year-is-slop Merriam-Webster’s 2025 Word of the Year is 'slop'] euronews.com, objavljeno 15. prosinca 2025.</ref> ** ''brainrot'' ('moždana trulež') – termin koji također označuje takvu vrstu sadržaja, ali se odnosi i na ''kognitivno propadanje'' (''truljenje mozga'') koje takav sadržaj navodno uzrokuje.<ref>Hina. [https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/izraz-brain-rot-oxfordova-rijec-godine-11889909 Izraz "brain rot" Oxfordova riječ godine] Magazin HRT-a, objavljeno 2. prosinca 2024.</ref> ** ''workslop'' - radni materijali stvoreni UI-em koji naizgled zadovoljavaju formom, ali zbog manjkavosti sadržaja zahtijevaju ljudsku doradu i dodatne provjere<ref name=Jimin>Ji-min, Park. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/workplace-stress-as-bosses-trust-ai-over-human-judgment/ar-AA29SANq Workplace stress as bosses trust AI over human judgment] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 11. kolovoza 2026.</ref> ===Popularna glazba=== Oko tisuću britanskih glazbenika objavili su zajednički krajem veljače 2025. [[album]] ''Is This What We Want?'' čiji naslovi zvučnih zapisa daju rečenicu „The British government must not legalise music theft to benefit AI companies” ('Britanska vlada ne smije ozakoniti krađu glazbe u korist tvrtki umjetne inteligencije'), kao [[prosvjed]] protiv prijedloga zakona kojim bi se dopustila uporaba autorske glazbe modelima UI-a.<ref>Morton, Elise. [https://www.euronews.com/culture/2025/02/25/musicians-release-silent-album-to-protest-uk-ai-copyright-proposals Musicians release silent album to protest UK AI copyright proposals] ''Euronews'', objavljeno 25. veljače 2025.</ref> Samoproglašeni ''synthetic rock'' sastav „The Velvet Sundown” zabilježio je milijune slušanja na platformi [[Spotify]], no ubrzo se ispostavilo kako je njihova glazba generirana UI-em te je ostalo nejasno postoji li ''band'' uopće.<ref>[https://www.euronews.com/culture/2025/07/08/the-velvet-sundown-explained-whats-behind-the-spotify-verified-ai-band-controversy The Velvet Sundown explained: What’s behind the Spotify-verified AI band controversy?] ''Euronews'', objavljeno 8. srpnja 2025.</ref> Spotify je naišao na kritike radi dopuštanja objavljivanja glazbe generirane UI-em na štetu pravih glazbenika, pri čemu nepostojeći glazbenici generirani UI-em (prozvani 'duhovi' - ''ghost aritsts'') prikupljaju slušanost nauštrb ljudi.<ref>Pelly, Liz. [https://harpers.org/archive/2025/01/the-ghosts-in-the-machine-liz-pelly-spotify-musicians/ The Ghosts in The Machine] ''Harper's Magazine'' </ref> Pojedine platforme (pr. »Traxsource«) počele su označavati glazbu u čijem je stvaranju korištena umjetna inteligencija, kako bi se razlikovala od one ljudske.<ref>Cetin, Marissa. [https://djmag.com/news/traxsource-label-music-human-made-or-ai-assisted-across-platform Traxsource to label music as human-made or AI-assisted across platform] ''DJ Mag'', objavljeno 23. lipnja 2026.</ref> Prema podatcima platforme »SubmitHub«, oko 40 % nove popularne glazbe učitane u srpnju 2026. imalo je elemente korištenja UI-a, pri čemu je oko 23 % glazbe stvoreno isključivo putem UI-a.<ref>Ross, Gemma. [https://mixmag.net/read/40-percent-music-released-july-show-signs-ai-involvement-study-submithub-news AI detected in 40% of music released in July, study reveals] ''mixmag'', objavljeno 18. kolovoza 2026.</ref><ref>Simpson, Beth. [https://www.musicradar.com/music-tech/nearly-40-percent-of-music-released-last-month-used-ai Nearly 40% of music released last month used AI] ''Music Radar'', objavljeno 18. kolovoza 2026.</ref> Pojedine glazbene platforme (pr. »Beatport«) odbijaju objavljivanje glazbe u čijem je nastajanju korišten UI.<ref>Heffler, Jason. [https://edm.com/industry/beatport-bans-fully-ai-generated-tracks/ Beatport Moves to Ban Fully AI-Generated Tracks From Its Digital Shelves] ''EDM'', objavljeno 12. kolovoza 2026.</ref> Studija CISAC-a (Međunarodnoga saveza društava glazbenika i skladatelja) objavljena u prosincu 2024. navela je opasnosti raširene uporabe UI-a zbog financijskih gubitaka i kršenja autorskih prava glazbenika čija je glazba korištena u generiranju glazbe UI-em.<ref>[https://www.cisac.org/Newsroom/news-releases/global-economic-study-shows-human-creators-future-risk-generative-ai Global economic study shows human creators’ future at risk from generative AI] cisac.org, CISAC, objavljeno 4. prosinca 2024.</ref> ===Filmska industrija=== Prvi kineski film snimljen uporabom UI-a, ''Sanxingdui: Future Past'', počeo se prikazivati u kinima 23. listopada 2026., no nije naišao na značajnije zanimanje javnosti.<ref>Yang, Carol. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/100-million-views-why-china-s-viral-ai-rap-track-has-struck-a-chord/ar-AA2g3BgH 100 million views: why China’s viral AI rap track has struck a chord] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 26. listopada 2026.</ref> Korejski filmovi ''I'm Popo'' (redatelja Kim Il-donga) i ''A Man in Hanbok'' (redatelja Lee Sang-hoona) objavljeni su u svibnju 2026. i oglašavani kao „prvi južnokorejski [[dugometražni film]]ovi snimljeni isključivo umjetnom inteligencijom”, no nijedan nije bio posjećen u kinodvoranama (manje od tisuću gledatelja).<ref name=Steelay>Jeong-sun, Shin. [https://www.msn.com/en-xl/entertainment/movies/steelay-south-korea-s-longest-ai-film-at-90-minutes-debuts/ar-AA2fCLjT Steelay: South Korea's longest AI film at 90 minutes debuts] ''The Chosun Ilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. listopada 2026.</ref> Filmovi su naišli na loše kritike radi neusklađenosti kadrova, ponavljaljućih rečenica i grafičkih manjkavosti.<ref name=Steelay/> == Vidite još == *[[Pregled:Umjetna inteligencija]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Umjetna inteligencija| ]] {{Tehnologija}} erfp68bt96fuzfusjxtdplysgdqu9nm 0 13817 7625144 7607790 2026-10-27T15:33:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625144 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2019.}} {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ratovi zvijezda III: Osveta Sitha | naslov originala = Star Wars Episode III: Revenge of the Sith | slika = Revenge of the Sith.jpg | opis slike = Službeni plakat filma ''Ratovi zvijezda III: Osveta Sitha'' | veličina slike = 200px | režija = [[George Lucas]] | producenti = [[Rick McCallum]]<br>George Lucas | scenarij = George Lucas | pripovjedač = | glavne uloge = [[Ewan McGregor]]<br>[[Hayden Christensen]]<br>[[Natalie Portman]]<br>[[Ian McDiarmid]]<br>[[Samuel L. Jackson]]<br>[[Christopher Lee]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = [[David Tattersall]] | montaža = [[Roger Barton]]<br>[[Ben Burtt]] | distributer = [[20th Century Fox]]<br>[[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] | godina = [[Film u 2005.|2005.]] | trajanje = 140 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $113,000,000 | zarada = $848,754,768<ref name="Mojo" /> | žanr = | prethodni = [[Ratovi zvijezda II: Klonovi napadaju]] | sljedeći = [[Ratovi zvijezda: Sila se budi]] | web stranica = http://www.starwars.com/episode-iii/ | imdb_id = 0121766 }} '''''Ratovi zvijezda III: Osveta Sitha''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''''Zvjezdani ratovi – Epizoda III: Osveta Sitha'''''; [[engleski jezik|eng.]] ''Star Wars Episode III: Revenge of the Sith'') [[SAD|američki]] je [[ep]]ski [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] [[film]] iz [[Film u 2005.|2005.]] godine koji je napisao i režirao [[George Lucas]]. To je sveukupno šesti snimljeni film iz sage ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]'', ali treći ako se gleda kronologija događaja u radnji serijala. Radnja filma odvija se tri godine nakon početka klonskih ratova. [[Jedi|Jedi vitezovi]] raštrkani su kroz cijelu galaksiju u kojoj vode veliku vojsku klonova u [[rat]]u protiv separatista. Jedi vijeće šalje Jedi viteza [[Obi-Wan Kenobi|Obija-Wan Kenobija]] da zaustavi zlog [[General Grievous|generala Grievousa]], vođu separatističke vojske. U međuvremenu se Jedi vitez [[Anakin Skywalker]], odvojen od svog bivšeg učitelja Kenobija, sve više zbližava s [[Palpatine]]om, vrhovnim kancelarom Galaktičke Republike koji je ujedno i mračni [[Sith]] Darth Sidius. Njihovo prijateljstvo uskoro će se pokazati opasnim za red Jedija, Republiku, ali i samog Anakina koji će u konačnici prijeći na tamnu stranu [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]] i postati [[Darth Vader]] te tako promijeniti sudbinu galaksije zauvijek. Lucas je počeo pisati scenarij za treću epizodu prije nego što je uopće započela produkcija prethodnog nastavka – ''[[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]]''. Snimanje filma odvijalo se u [[Australija|Australiji]] te [[Tajland]]u i [[Italija|Italiji]] i trajalo je preko tri mjeseca. Kino distribucija filma započela je [[19. svibnja]] [[2005.]] godine, a sam film dobio je uglavnom pozitivne ocjene kritičara, pogotovo ako se uspoređuju kritike prethodna dva nastavka sage. Film ''Osveta Sitha'' nakon početka kino distribucije oborio je nekoliko box-office rekorda te u konačnici na svjetskim kino blagajnama utržio 848 milijuna [[američki dolar|dolara]],<ref name="Mojo">{{cite web |publisher=[[Box Office Mojo]] |title=Star Wars: Episode III - Revenge of the Sith (2005) |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=starwars3.htm |accessdate=2009-02-05}}</ref> čime je postao drugi najgledaniji film iz sage ''Zvjezdanih ratova'' (kada se ne gleda inflacija kinoulaznica). U Hrvatskoj je film u kinima pogledao 105 tisuća gledatelja. ''Osvetha Sitha'' bio je najgledaniji film 2005. godine u američkim kinima, te drugi najgledaniji film iste godine u svjetskim kinima (prvi je bio [[Harry Potter i Plameni pehar (2005.)|Harry Potter i Plameni pehar]]).<ref name="Mojo" /> Do [[kolovoz]]a [[2014.]] godine film ''Osveta Sitha'' nalazi se [[Popis filmova s najvećom zaradom|na 38. mjestu najgledanijih filmova svih vremena]]. ==Radnja== {{Otkrivanje radnje}} Film započinje uvodnom porukom koja objašnjava da je Galaktička Republika pretrpjela teške gubitke protiv separatista tijekom ratova klonova. [[Jedi|Jedi vitezovi]] [[Anakin Skywalker]] i [[Obi-Wan Kenobi]] ulaze u sukob protiv vođe separatista [[General Grievous|generala Grievousa]] kako bi spasili otetog vrhovnog kancelara [[Palpatine]]a. Međutim, uskoro im se suprotstavlja [[grof Dooku]] te započinje njihov dvoboj [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačevima]]. Nakon što Dooku onesposobi Obi-Wana, Anakin se bori sam protiv njega i ubija ga na Palpatineov nagovor. Uskoro se njih trojica sukobe s Grievousom koji uspijeva pobjeći, a Anakin jedva prizemljuje oštećeni svemirski brod na planet Coruscant. Tamo se Anakin ponovno susreće sa svojom suprugom, [[Padme Amidala|Padme Amidalom]], koja mu otkriva da je [[trudnoća|zatrudnila]]. U početku uzbuđen zbog vijesti, Anakina uskoro započinju proganjati vizije o njezinoj [[smrt]]i tijekom poroda. Uskoro Palpatine postavlja Anakina u Jedi vijeće kao svog predstavnika, ali Anakinu nije odobren rang Jedi majstora (master) i umjesto toga mu je naređeno da pažljivo motri svaki potez kancelara. Frustriran zbog toga što nije u potpunosti prihvaćen u vijeću, Anakin započinje gubiti vjeru u Jedije i sve više se zbližava s Palpatineom koji mu govori da mračna strana [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]] ima moć spriječiti smrt. Na planetu Utapau, posljednjem utočištu separatista, Obi-Wan predvodi vojsku klonova te se ponovno susreće s Grievousom kojeg tom prilikom porazi. Kada Palpatine otkrije svoj pravi identitet ([[Darth Sidious]]), Anakin njegovu izdaju otkriva Jedi vitezu [[Mace Windu|Maceu Winduu]]. U borbi svjetlosnim mačevima, Windu uspijeva poraziti Palpatinea, ali se na Palpatineov nagovor Anakin umiješa i dopušta Darth Sidiousu da ubije Windua. U očajničkoj želji da spasi Padme, Anakin postaje Palpatineov učenik te dobiva novo ime - [[Darth Vader]]. Palpatine uskoro naređuje vođama vojske klonova da ubiju sve Jedi vitezove te pošalje Vadera da ukloni sve koji se nalaze u hramu Jedija. Nakon toga Vader putuje do vulkanskog planeta Mustafar kako bi upravo tamo pomogao u skrivanju ostatka vođa separatista. U međuvremenu Palpatine dolazi u Senat i reformira Republiku u Galaktičko Carstvo te samog sebe proglašava Carem. Otkrivši Anakinovu izdaju, Obi-Wan i Jedi master [[Yoda]] kreću različitim putevima kako bi se suočili s Vaderom odnosno Sidiousom. Budući da ne uspijeva uvjeriti Padme da je Anakin prešao na tamnu stranu, Obi-Wan se skriva u njezin brod koji putuje na planet Mustafar. Kada Padme otkrije što je Vader učinio, ona ga pokuša vratiti, ali Vader ju optužuje za izdaju i iskorištava Silu kako bi ju gušio (iako ju samo onesvijesti). Vader i Obi-Wan se nakon toga nađu u žestokom duelu koji završava tako da Obi-Wan odreže Vaderove noge i njegovu lijevu ruku. Vader polagano klizi do vulkanske rijeke, nesposoban oduprijeti se. Obi-Wan uzima svjetlosni mač svog bivšeg učenika te odlazi pomoći Padme. U međuvremenu se Yoda suočava s Palpatineom, ali je primoran povući se kada njihov duel završi bez pobjednika. Na planetu Polis Massa, Padme umire nakon što rodi blizance [[Luke Skywalker|Lukea]] i [[Leia Organa|Leiu]]. U međuvremenu Palpatine pronalazi Vadera jedva živog na planetu Mustafar te ga vraća na planet Coruscant gdje tijelo svog mladog učenika obnavlja uz pomoć kibernetičkih udova i respiratora. Užasnut spoznajom da je [[ubojstvo|ubio]] Padme, Vader zavrišti nakon čega i posljednji dio ljudskosti izađe iz njega. Uskoro nadgleda građenje [[Zvijezda Smrti|Zvijezde Smrti]] dok se istovremeno održava posljednji ispraćaj za Padme kojoj su tijekom sprovoda stavili lažni trbuh tako da svi misle da je umrla dok je još bila trudna. Znajući da novorođeni blizanci moraju ostati skriveni od Cara, senator Bail Organa posvoji Leiu i odvede ju na planet Alderaan, dok Luke završava kod svojih posvojitelja na planetu Tatooine. Organa dopušta droidima [[C-3PO|C-3PO-u]] i [[R2-D2|R2-D2-u]] da ostanu na ''Tantive IV'' te naređuje da se C-3PO-u izbriše kompletna memorija. Yoda podučava Obi-Wana kako komunicirati s duhom [[Qui-Gon Jinna]] prije nego ode u progonstvo na planet Dagobah. Obi-Wan odvodi malog Lukea na planet Tatooine i daje ga Lukeovom ujaku i ujni te obeća da će ga paziti sve dok ne dođe vrijeme da Luke izazove Cara na osvetu. == Glumačka postava == [[File:Hayden Christensen 05-2005.jpg|thumb|200px|[[Hayden Christensen]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu [[Anakin Skywalker|Anakina Skywalkera]].]] [[File:EwanMcGregorJuly06.jpg|thumb|200px|[[Ewan McGregor]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu [[Obi-Wan Kenobi|Obija-Wan Kenobija]].]] [[File:IanMcDiarmid.jpg|thumb|200px|[[Ian McDiarmid]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu [[Palpatine|senatora Palpatinea]].]] *'''[[Ewan McGregor]] kao [[Obi-Wan Kenobi]]:''' Obi-Wan je general Galaktičke Republike i [[Jedi|Jedi vitez]] koji se nalazi u vijeću Jedija. Često putuje i obavlja opasne misije sa svojim najboljim prijateljem i bivšim učenikom Anakinom. *'''[[Hayden Christensen]] kao [[Anakin Skywalker]]/[[Darth Vader]]:''' Anakin je nedavno proglašen Jedijem te ga se smatra junakom ratova klonova. Nakon što sazna za [[trudnoća|trudnoću]] svoje supruge, počinju ga mučiti vizije njezine [[smrt]]i tijekom porođaja. Zbog toga što su ga iste more proganjale prije majčine smrti, on se zavjetuje da će učiniti sve što je u njegovoj moći da spasi Padme i u toj odlučnosti on prihvaća tamnu stranu [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]] te postaje Sith lord Darth Vader. Iako mnogi pretpostavljaju da je glumac [[James Earl Jones]] posudio svoj glas Darth Vaderu u jednom jedinom dijalogu kojeg se čuje pred kraj filma, sam Jones je na direktno pitanje o istome odgovorio časopisu ''Newsday'': "Morat ćete pitati Lucasa u vezi s tim. Ja ništa ne znam."<ref name="newsday">[http://www.newsday.com/entertainment/stage/ny-c5611250mar16,0,5264743.story ''Newsday'': "Fast Chat: James Earl Jones", 16. ožujka 2008.]</ref> Međutim, na audio komentarima dostupnima na [[DVD]] izdanju filma, premda na odjavnoj špici ne piše tko je posudio svoj glas Darthu Vaderu, rečeno je da bi svaki pravi obožavatelj ''Zvjezdanih ratova'' "trebao znati odgovor".<ref>Quoted on [http://boards.theforce.net/revenge_of_the_sith/b10331/22300411/r22323794/ Jedi Council Forums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321110057/http://boards.theforce.net/revenge_of_the_sith/b10331/22300411/r22323794/ |date=21. ožujka 2012. }}, 14. studenog 2005.</ref> *'''[[Natalie Portman]] kao [[Padme Amidala]]:''' Padme je Anakinova tajna supruga koja je nedavno zatrudnila s blizancima. Kao senatorica planeta Naboo, ona je duboko zabrinuta za Palpatineovu rastuću moć te čudno ponašanje svoga supruga. *'''[[Ian McDiarmid]] kao vrhovni kancelar [[Palpatine]]/[[Darth Sidious]]:''' kao vrhovni kancelar Galaktičke Republike, Palpatine je pokrenuo ratove klonova protiv separatista. Kao rezultat, Senat mu je odobrio izvršne ovlasti te ga na taj način efektivno pretvorio u [[diktator]]a. Do sada on je već postao mentor Anakinu, manipulirajući ga na način da ovaj prestane vjerovati u Jedije. U stvarnosti, Palpatine je mračni [[Sith]] lord Darth Sidious koji u ovoj epizodi konačno izlazi iz vlastite sjene, uništava Jedi red i Republiku kojoj je služio te dovodi Anakina na svoju stranu. *'''[[Frank Oz]] kao glas [[Yoda|Yode]]:''' mudri vođa Jedi vijeća. On je prijatelj i mentor mnogim Jedijima te igra važnu ulogu u bitci na Kashyyyku. *'''[[Samuel L. Jackson]] kao [[Mace Windu]]:''' Windu je Jedi vitez koji se nalazi u Jedi vijeću, a također je i Jedi general u ratovima klonova. *'''[[Matthew Wood]] kao glas [[General Grievous|generala Grievousa]]:''' Grievous je užasni kiborg i general separatističke vojske droida. Upravo je on odgovoran za otmicu Palpatinea na početku filma. Otkriva se da je također vrlo vješt u duelima sa [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačevima]], jer ga je trenirao grof Dooku, koji istovremeno može baratati s dva zelena i dva plava mača koja je uzeo Jedijima koje je [[ubojstvo|ubio]]. *'''[[Jimmy Smits]] kao senator Bail Organa:''' Bail Organa je senator u Galaktičkoj Republici i prijatelj Jedijima kojeg zabrinjava rastuća Palpatineova moć. *'''[[Anthony Daniels]] kao [[C-3PO]]:''' C-3PO je osobni protokolarni droid Padme Amidale kojeg je kreirao Anakin Skywalker. *'''[[Kenny Baker]] kao [[R2-D2]]:''' R2-D2 je bivši astro-droid Anakina Skywalkera i najbolji prijatelja C-3PO-a. *'''[[Silas Carson]] kao [[Nute Gunray]] i Ki-Adi-Mundi:''' Gunray je potkralj Trgovačkog saveza koji ne vjeruje Grievousu i usudi se preispitati njegovo vodstvo. Ki-Adi-Mundi je Jedi vitez koji se nalazi u Jedi vijeću te je također jedan od generala u ratovima klonova. *'''[[Temuera Morrison]] kao narednik Cody i trupe klonova:''' Cody i trupe klonova dio su vojske Republike. Kao što je već prikazano u prethodnoj epizodi, [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]], oni su klonovi lovca na glave [[Jango Fett|Janga Fetta]]. *'''[[Christopher Lee]] kao [[grof Dooku]]/[[Darth Tyranus]]:''' on je Sith učenik Dartha Sidiousa, vođa separatista i direktni nadređeni generalu Grievousu. *'''[[Peter Mayhew]] kao [[Chewbacca]]:''' Chewbacca je Wookiee, Yodin prijatelj koji se na njegovoj strani bori u bitci na Kashyyyku. Godine [[2004.]] objavljeno je da je glumcu [[Gary Oldman|Garyju Oldmanu]] ponuđena uloga posuđivanja glasa generalu Grievousu;<ref name="Oldman">{{cite web |publisher=MovieWeb |title=Gary Oldman in talks for Star Wars: Episode III |url=http://www.movieweb.com/news/74/4274.php |accessdate=2008-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080615042113/http://www.movieweb.com/news/74/4274.php |archivedate=15. lipnja 2008.}}</ref> međutim, tijekom pregovora pojavile su se komplikacije nakon što je Oldman saznao da film neće biti snimljen pomoću Udruženja glumaca čiji je on bio član.<ref>{{Cite web |url=http://movies.ign.com/articles/544/544480p1.html |title=Oldman Out of Sith |date=2004-09-04 |publisher=[[IGN]] |accessdate=2008-08-03}}</ref> Zbog toga je odbio ulogu, jer nije želi prekržiti pravila udruge. Matthew Wood, koji je u konačnici liku posudio svoj glas, negirao je te tvrdnje tijekom jedne od ''Star Wars'' ceremonija održanih u [[Indianapolis]]u. Prema njegovim izjavama, Oldmah je prijatelj [[Rick McCallum|Ricka McCalluma]] - producenta kompletne ''prequel trilogije'' - koji je snimio svoj glas na audiciji kao uslugu svom prijatelju, ali na kraju nije odabran.<nowiki><ref>{{cite conference |first=Matthew |last=Wood |title=Voicing Grievous |publisher=Celebration III |date=2005-04-19 |location=Indianapolis, Indiana}}</ref></nowiki> Wood, koji je u to vrijeme nadzirao montažu zvuka, bio je zadužen za audicije pa je anonimno, među 30 ostalih, poslao i snimku svog glasa pod inicijalima "A.S." (Alan Smithee).<ref>{{Cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070527090348/http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp20.html |url=http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp20.html |title=General Rumblings: Matthew Wood on Grievous and Sound |publisher=StarWars.com |date=2005-04-19 |accessdate=2008-08-03 |archivedate=2007-05-27}}</ref> Nekoliko dana kasnije nazvali su ga i upitali za puno ime i prezime koje se skriva iza inicijala "A.S.".<ref name="Waltersinterview">{{cite web |accessdate=2008-05-17 |url=http://www.bigfanboy.com/pages/interviews/mattwood/mw.html |title=The voice of GENERAL GRIEVOUS |publisher=Big Fanboy |author=Walters, Mark}}</ref> Na [[internet]]u su jedno vrijeme kružile lažne glasine da je glas liku generala Grievousa posudio glumac [[John Rhys-Davies]].<ref>{{cite web |url=http://www.thatchickensite.com/letters/grievous/ |title=Media Hoax: John Rhys-Davies in Star Wars EpII |publisher=The Rubber Chicken |accessdate=2008-08-03 |archive-date=18. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131118120429/http://www.thatchickensite.com/letters/grievous/ |url-status=dead }}</ref> === Cameo uloge === Scenarist i redatelj [[George Lucas]] pojavljuje se u maloj ulozi u opernoj kući na Coruscantu kao plavoliko biće Baron Papanoida; može ga se vidjeti izvan Palpatineove lože. Ta uloga predstavlja ujedno i Lucasovo jedino pojavljivanje u bilo kojem filmu iz sage ''Zvjezdanih ratova''. Njegovo troje djece također se pojavljuje u malim ulogama: njegov sin Jett glumi mladog Jedija imena Zett Jukassa koji pogiba braneći Jedi hram od napada trupa klonova; njegova kćerka Amanda glumi lik imena Terr Taneel koju se može vidjeti u sigurnosnom hologramu; a njegova kćerka Katie glumi plavoliku Pantoranku imena Chi Eekway koju se može vidjeti kada Palpatine dolazi u Senat nakon što su ga Jediji spasili te kada razgovara s Baronom Papanoidom u opernoj kući (ona također ima i kratku govornu ulogu u jednoj izbačenoj sceni u kojoj se Padme potajno nalazi na sastanku s drugim senatorima). Kada Anakin, Obi-Wan i Palpatine dođu brodom do pristaništa koje se nalazi u blizini Senata (a nakon što dožive brodolom), u pozadini se može vidjeti brod [[Millennium Falcon]] kako slijeće na jednu od platformi.<ref name="StarWars.com">{{cite web |publisher=StarWars.com |title=Episode III Easter Egg Hunt |url=http://www.starwars.com/episode-iii/bts/production/f20050526/index.html |accessdate=2008-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071224111812/http://www.starwars.com/episode-iii/bts/production/f20050526/index.html |archivedate=2007-12-24}}</ref> [[Novi Zeland|Novozelandska]] glumica [[Keisha Castle-Hughes]] glumi kraljicu Apailanu s planeta Naboo. Može ju se vidjeti u sceni sprovoda pred kraj filma. Veliki dio filmske ekipe pojavljuje se u manjim ulogama. Nick Gillard, koordinator kaskadera, glumi Jedi viteza imena Cin Drallig.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050507061114/http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp27.html |url=http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp27.html |title=Master Behind the Action: Nick Gillard |date=2005-04-19 |accessdate=2008-08-04 |archivedate=2005-05-07}}</ref> Jeremy Bulloch (koji je glumio Bobu Fetta u originalnoj trilogiji) u ovom se filmu pojavljuje u govornoj ulozi kao kapetan Colton, pilot pobunjeničkog broda ''Tantive IV''.<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/discussion/2005/05/05/DI2005050500653.html |title=Star Wars: Boba Fett |publisher=[[The Washington Post]] |accessdate=2008-08-04 |date=2005-05-17 |first=Jeremy |last=Bulloch}}</ref> [[File:SamuelLJackson07TIFF.jpg|thumb|left|200px|[[Samuel L. Jackson]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu [[Jedi|Jedi viteza]] [[Mace Windu|Macea Windua]].]] [[File:Matthew Wood.JPG|thumb|left|200px|Matthew Wood - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' posuđuje glas liku [[General Grievous|generala Grievousa]].]] == Produkcija == === Scenarij === [[George Lucas]] je izjavio da je glavni kostur priče [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] osmislio [[1973.]] godine. Kasnije je, ipak, razjasnio da u vrijeme nastanka koncepcije priče nije razmišljao toliko široko i o toliko detalja koji su se kasnije pojavili, već samo o glavnom sadržaju cijele serije koji će s vremenom evoluirati.<ref name="DVDcom">''Zvjezdani ratovi: Epizoda III - Osveta Sitha'' Audio komentar na DVD izdanju s Georgeom Lucasom, Rickom McCallumom, Robom Colemanom, Johnom Knollom i Rogerom Guyettom [2005.]</ref> Na trećoj epizodi započeo je raditi čak i prije nego što je prethodni nastavak, [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]], uopće bio pušten u kino distribuciju dajući prijedloge svojim crtačima o tome da će film započeti s montažnom sekvencom od čak sedam bitaka na sedam različitih planeta. Tog ljeta Lucas je ipak ponovno pregledao napisani materijal i radikalno promijenio cijelu priču. Michael Kaminski u knjizi ''The Secret History of Star Wars'' navodi da je Lucas u originalnom scenariju pronašao nedostatke u [[Anakin Skywalker|Anakinovom]] prelasku na Mračnu stranu te se zbog toga odlučio za mnoštvo promjena u priči. Jedna od tih promjena je bila i odustajanje od početka filma sa sedam bitaka te fokusiranje isključivo na Anakina (prvi dio filma završava njegovim ubijanjem [[Grof Dooku|Grofa Dookua]], događajem koji jasno aludira na njegov kasniji prelazak na Mračnu stranu). Veliki broj obožavatelja sage je na [[internet]]u nagađalo o tome kakav će podnaslov imati treća epizoda. Glasine su uključivale naslove kao što su ''Rise of the Empire'', ''The Creeping Fear'' (naslov koji se pojavio na službenoj stranici filma na dan šale odnosno [[1. travnja]] [[2004.]] godine) te ''Birth of the Empire''.<ref name="IGN">{{cite web |publisher=[[IGN]] |title=Episode III Title Rumors |url=http://movies.ign.com/articles/516/516511p1.html |accessdate=2008-05-17}}</ref> U konačnici je jedan od naslova koji se pojavio bio i ''Revenge of the Sith'', a George Lucas je uskoro potvrdio i njegovu točnost.<ref name="CConfidential">{{cite web |publisher=Cinema Confidential |title=Lucas: Fans have already guessed the "Episode III" title |url=http://www.cinecon.com/news.php?id=0406153 |accessdate=2008-05-17}}</ref> Sam naslov referenca je na ''Revenge of the Jedi'' - originalan naslov šeste epizode [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]]; Lucas je taj naslov promijenio par tjedana prije početka kino distribucije posljednjeg nastavka sage uz obrazloženje da Jedi vitezovi nikada ne traže osvetu.<ref name="EmpireOfDreams">''Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy'' Trilogija ''Zvjezdani ratovi'' DVD Box Set dokumentarac, [2004.].</ref> Budući da je Lucas odlučio veću pozornost priče i samog filma pridati Anakinu, morao je žrtvovati određene podradnje koje su ostale nedovršene iz prethodne epizode. Iako je još ranije obećao obožavateljima da će objasniti misteriju iza brisanja planeta Kamina iz Jedi arhive, morao je odustati od te podradnje kako bi što više priče posvetio Anakinu te je na taj način taj dio ostao nerazjašnjen.<ref name="DVDcom"/> Kao kompromis, Lucas je dopustio autoru Jamesu Lucenu da kompletnu misteriju Kaminovog nestanka i originalnog nastanka vojske klonova objasni u svojem romanu ''Labyrinth of Evil''. U početku je Lucas planirao u sam film staviti još više referenci na originalnu trilogiju pa je u jednoj verziji scenarija napisao scenu u kojoj se 10-godišnji [[Han Solo]] pojavljuje na Kashyyyku; međutim ta uloga nikome nije dodijeljena, niti je scena ikada snimljena. Također je napisao scenu u kojoj [[Palpatine]] otkriva Anakinu da ga je on stvorio iz midiklorina te da mu je on zapravo "otac" čime je povučena jasna paralela na [[Darth Vader|Vaderovo]] otkriće [[Luke Skywalker|Lukeu]] u filmu [[Zvjezdani ratovi V: Imperij uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]]; međutim i tu je scenu Lucas izbacio iz konačne verzije scenarija. Nakon što je snimanje filma završeno [[2003.]] godine, Lucas je napravio dodatne izmjene u Anakinovom liku, prvenstveno pojačavajući njegovu motivaciju za prelazak na Mračnu stranu. To je napravio prvenstveno zahvaljujući dodatnoj montaži i snimanju novih scena u [[London]]u tijekom 2004. godine.<ref name="Within">''Zvjezdani ratovi: Epizoda III - Osveta Sitha'' DVD dokumentarac ''Within a Minute'', [2005.]</ref> U ranijim verzijama Anakin ima mnoštvo razloga za prelazak na Mračnu stranu od kojih je jedan bio njegovo čvrsto uvjerenje da [[Jedi]] vitezovi planiraju preuzeti Repuliku. Premda je to ostalo nedirnuto u finalnoj verziji filma, uz pomoć dodatne montaže i novih scena, Lucas je ipak uspio staviti veći naglasak na Anakinovu želju da spasi Padme od njezine [[smrt]]i. Na taj način, u verziji filma prikazanoj u kinima, glavni razlog Anakinovog prelaska na Mračnu stranu je njegova želja da spasi Padme. === Snimanje === Premda je prva scena koja je snimljena bila zapravo posljednja koja će se pojaviti u filmu (snimljena još [[2000.]] godine tijekom snimanja ''Epizode II'')<ref name="Suntan">''We Didn't Go to the Desert to Get a Suntan'' Posebni dodatak na DVD izdanju ''Epizode II'', [2002].</ref> snimanje filma ''Osveta Sitha'' trajalo je od [[30. lipnja]] [[2003.]] do [[17. rujna]] 2003. godine uz dodatno snimanje u studijima Shepperton i Elstree u [[London]]u između [[kolovoz]]a [[2004.]] i [[31. siječnja]] [[2005.]] godine.<ref name="Within"/> Većina filma snimljena je u Foxovim studijima u [[Sydney]]ju u [[Australija|Australiji]] premda su određeni kadrovi okoliša koji su poslužili kao pozadina mnogih scena snimljeni u drugim dijelovima svijeta. To je uključivalo vapnene planine koje su "glumile" Kashyyyk, a koje su snimljene u [[Phuket]]u u [[Tajland]]u (kasnije su iste oštećene u [[Cunami u Indijskom oceanu 2004.|Cunamiju u Indijskom oceanu 2004. godine]]). Producenti su također imali sreće što su snimali film u isto vrijeme kada je eruptirao vulkan [[Etna]] u [[Italija|Italiji]]. Kamermani su poslani na lokaciju kako bi snimili uzavreli vulkan iz nekoliko kutova, a kasnije su te scene ubačene u pozadinu animacije planeta Mustafara na kojem se događa vrhunac radnje filma.<ref name="Within" /> Tijekom snimanja ključnih scena, Lucas je učestalo koristio "kameru A" i "kameru B" odnosno "tehniku V" - proces koji uključuje snimanje scena s dvije ili više kamera istovremeno kako bi se ista performansa dobila iz više različitih kutova.<ref name="Within" /> Koristeći HD tehnologiju razvijenu za film, filmaši su mogli slati snimljeni materijal montažerima istoga dana kada su ga snimili; da se film snimao na vrpci taj bi proces trajao minimalno 24 sata.<ref name="Within" /> Snimljeni materijal koji se odnosio na planet Mustafar poslan je montažeru Rogeru Bartonu koji je na lokaciji u Sydneyju montirao završni duel [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačevima]]. Sav ostali snimljeni materijal proslijeđen je montažeru Benu Burttu na Skywalker ranč u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Glumci [[Hayden Christensen]] i [[Ewan McGregor]] započeli su vježbanje svog duela svjetlosnim mačevima puno prije nego ga je Lucas išao snimati. Ekstenzivno su trenirali s Nickom Gillardom kako bi upamtili i odglumili svaki potez svog duela na pravilan način. Kao i u prethodna dva filma prve trilogije, McGregor i Christensen su sami odradili svoje scene borbe svjetlosnim mačevima bez kaskadera.<ref name="Stunts">''Star Wars: Episode III Revenge of the Sith'' DVD dokumentarac ''It's All for Real: The Stunts of Episode III'', [2005].</ref> Brzina kojom se Anakin i [[Obi-Wan Kenobi|Obi-Wan]] bore u svom duelu uglavnom je jednaka onoj kako je snimljena premda su određeni potezi ubrzani.<ref name="DVDcom2">''Zvjezdani ratovi - Epizoda III: Osveta Sitha'' Audio komentari na DVD izdanju Georgea Lucasa, Ricka McCalluma, Roba Colemana, Johna Knolla i Rogera Guyetta, [2005].</ref> [[File:John Williams tux.jpg|thumb|200px|[[John Williams]] - kompozitor glazbe iz filma ''Osveta Sitha''.]] Film ''Osveta Sitha'' postao je prvi u sagi u kojem likove Anakina Skywalkera i [[Darth Vader|Dartha Vadera]] tumači isti glumac u istom filmu. U početku je zamišljeno da u kostim Dartha Vadera bude obučen samo "visoki muškarac". Ali nakon što je glumac Christensen molio Lucasa, dopušteno je da kostim Vadera bude napravljen prema Christensenovim mjerama. Zbog svoje visine od 1,85 metara Christensen je u sceni kada glumi Dartha Vadera gledao kroz otvor za usta na maski.<ref name="Celebration">{{cite web |publisher=StarWars.com |title=Live from Italy: Hayden Christensen |url=http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp15.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050423225541/http://www.starwars.com/community/event/celebration/f20050419/indexp15.html |accessdate=2008-05-17 |archivedate=2005-04-23}}</ref> === Glazba iz filma === Službeni [[soundtrack]] filma objavila je tvrtka Sony Classical dana [[3. svibnja]] [[2005.]] godine - više od dva tjedna prije početka kino distribucije. Glazbu je skladao i vodio [[John Williams]] (skladatelj koji je do tada radio glazbu za sve nastavke sage), a izveo ju je londonski simfonijski orkestar.<ref>{{Cite web |url=http://www.sonybmgmasterworks.com/artists/johnwilliams602/starwarsepisodeiiirevengeofthesithoriginalmotion_p8611.html |title=Star Wars Episode III: Revenge of the Sith |publisher=[[Sony BMG]] |accessdate=2008-08-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080720063020/http://sonybmgmasterworks.com/artists/johnwilliams602/starwarsepisodeiiirevengeofthesithoriginalmotion_p8611.html |archivedate=20. srpnja 2008.}}</ref> Glazbeni video naziva ''A Hero Falls'' snimljen je za glavnu filmsku temu ''Battle of the Heroes'', a u njemu su korištene scene iz filma; spot se nalazi na [[DVD]] izdanju kao poseban dodatak.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071205123253/http://www.starwars.com/episode-iii/release/trailer/10.html |date=2005-04-30 |title=A Hero Falls Music Video |url=http://www.starwars.com/episode-iii/release/trailer/10.html |publisher=StarWars.com |archivedate=2007-12-05 |accessdate=2008-08-03}}</ref> == Distribucija == Film ''Osveta Sitha'' svoju je premijeru imao na [[Filmski festival u Cannesu|filmskom festivalu u Cannesu]] [[2005.]] godine (izvan konkurencije) dana [[16. svibnja]].<ref name="festival-cannes.com">{{cite web |url=http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/4278019/year/2005.html |title=Festival de Cannes: Star Wars Episode III: Revenge of the Sith |accessdate=2009-12-13 |work=festival-cannes.com |archive-date=4. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120204102943/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/4278019/year/2005.html |url-status=dead }}</ref> U većini zemalja svijeta službena kino distribucija započela je [[19. svibnja]], istog datuma kada je započela kino distribucija [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomske prijetnje]] [[1999.]] godine ([[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]] iz [[1977.]] godine te [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]] iz [[1983.]] godine također su u kino distribuciju krenuli istog datuma, sa šest godina odmaka). Globalna tvrtka ''Challenger, Gray & Christmas'' procijenila je tjedan dana prije premijere da će američko gospodarstvo izgubiti otprilike 627 milijuna [[dolar]]a u svojoj produktivnosti na dan početka službene kino distribucije zbog velikog broja zaposlenika koji se neće pojaviti na poslu zbog uzimanja godišnjeg odmora ili "bolovanja".<ref name="Economy">{{cite web |publisher=CNET |title=Can't work today, got a nasty case of Episode III-fever |url=http://www.news.com/8301-10784_3-5702394-7.html |accessdate=2008-04-07 |archive-date=31. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210131213326/https://www.cnet.com/news/ |url-status=dead }}</ref> ''Grauman's Chinese Theatre'', tradicionalno kino koje je do tada prikazivalo sve nastavke sage, nije prikazalo ovaj. Unatoč tome stvoren je red ljudi koji su više od mjesec dana prije početka kino distribucije čekali pokušavajući na taj način uvjeriti nekog odgovornog da promjeni odluku o neprikazivanju filma u tom kinu.<ref>{{cite news |publisher=[[BBC]] |title='Wrong queue' for Star Wars fans |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4419365.stm |date=2005-05-19 |accessdate=2008-07-30}}</ref> Budući se to ipak nije dogodilo, većina njih prihvatila je ponudu gledanja filma u obližnjem kinu ''ArcLight Cinemas'' (prije znanom kao "Cinerama Dome").<ref>{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2005/jun/26/entertainment/ca-bartender23 |title=At ArcLight, cinema with a chaser |publisher=Los Angeles Times |date=2005-06-25 |accessdate=2008-07-30 |first=Chris |last=Lee}}</ref> Dana 16. svibnja ''Empire Cinema'' u [[London]]u prikazivao je cjelodnevni ''Star Wars'' maraton svih šest nastavaka; vojska Imperija "čuvala" je područje, a Kraljevska filharmonija održala je besplatan koncert svirajući [[Soundtrack|glazbu iz filma]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4460299.stm |title=Star Wars marathon marks premiere |publisher=[[BBC]] |date=2005-04-19}}</ref> [[File:Time 100 George Lucas.jpg|thumb|left|200px|[[George Lucas]] - redatelj i scenarist filma ''Osveta Sitha''.]] === Problem piratstva === Kopija filma procurila je na [[internet]] nekoliko sati nakon što je započela službena kino distribucija. Budući se radilo o kopiji s vremenskim kodom, vrlo brzo se došlo do zaključka da ju je na internet pustio netko iz industrije, a ne netko tko je snimao film videokamerom na nekoj od ranijih kino projekcija.<ref name="P2P">{{cite news |publisher=[[BBC]] |title=Revenge of the Sith Leaked Online |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4563631.stm |date=2005-05-19 |accessdate=2008-07-30}}</ref> Osmero ljudi kasnije je optuženo za povredu autorskih prava i distribuciju materijala ilegalnim putem. U dokumentima koje je podnijelo okružno tužiteljstvo [[Los Angeles]]a navedeno je da je kopiju filma uzeo zaposlenik iz nečuvanog post-produkcijskog ureda u [[Kalifornija|Kaliforniji]] koji je kasnije priznao krađu.<ref name="P2P2">{{cite web |publisher=MPAA |title=U.S. ATTORNEY CHARGES STAR WARS MOVIE THIEVES & Academy Award Screener |url=http://www.mpaa.org/press_releases/2005_09_27b.pdf |format=PDF |accessdate=2008-07-30 |date=2005-09-27}}</ref> Navedena ilegalna kopija došla je u ruke sedmero različitih ljudi prije nego što je došla do osmog koji je priznao krivnju u vezi postavljanja kopije na internet.<ref name="P2P3">{{cite web |publisher=U.S. Department of Justice |title=Seven Plead Guilty in "Star Wars" Leak |url=http://www.usdoj.gov/usao/cac/pressroom/pr2006/008.html |accessdate=2008-07-30 |date=2006-01-25}}</ref> === Rejting === ''Osveta Sitha'' je jedini [[film]] iz sage [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] koji je dobio rejting ''PG-13'' (Parental Guide) zbog "znanstveno-fantastičnog nasilja i ponekih žestokih kadrova", a poglavito zbog scene pred kraj u kojoj [[Darth Vader]] biva zapaljen s [[Lava|lavom]]. Mjesecima prije službene odluke, redatelj [[George Lucas|Lucas]] je rekao da osjeća da bi film trebao dobiti navedeni rejting zbog [[Anakin Skywalker|Anakinovih]] posljednjih trenutaka, ali i zbog činjenice što je sam film najmračniji i najintenzivniji od svih šest filmova iz sage.<ref>{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2005/03/10/60minutes/main679325.shtml |title='Star Wars' Goes To Hell |work=CBS |date=2005-03-13 |accessdate=2008-07-30 |archive-date=6. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080706072716/http://www.cbsnews.com/stories/2005/03/10/60minutes/main679325.shtml |url-status=dead }}</ref> Neki kritičari, uključujući [[Roger Ebert|Rogera Eberta]] i Richarda Roepera, kasnije su napisali da bi djeca bez problema mogla uživati u filmu dok god se uz njih nalaze roditelji čime su dali do znanja da bi rejting ''PG'' bio sasvim dovoljan.<ref name="Ebert">{{cite web |work=At the Movies with Ebert & Roeper |title=Audio review of Star Wars Episode III: Revenge of the Sith |url=http://tvplex.go.com/buenavista/ebertandroeper/050516.html |accessdate=2008-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415214600/http://tvplex.go.com/buenavista/ebertandroeper/050516.html |archivedate=2008-04-15}}</ref> Svi raniji filmovi iz sage imaju upravo oznaku ''PG''. Rejting ''PG-13'' nije postojao u vrijeme kada je originalna trilogija bila u kino distribuciji; međutim, kasnije su sva tri filma poslana na ocjenu zbog nekih sitnih izmjena u verzijama i svejedno su dobila oznaku ''PG''. === VHS i DVD izdanja === [[File:Christopher Lee at the Berlin International Film Festival 2013.jpg|thumb|200px|[[Christopher Lee]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu [[Grof Dooku|grofa Dookua]].]] Film je izdan na [[DVD|DVD-u]] [[31. listopada]] [[2005.]] godine u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]; [[1. studenog]] 2005. godine u [[SAD|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]] te [[3. studenog]] 2005. godine u [[Australija|Australiji]]. Na velikoj većini ostalih teritorija u svijetu film je izdan na nekim od ovih datuma, uključujući i [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="DVDrelease">{{cite web |publisher=StarWars.com |title=November 1: Experience Episode III on DVD and Star Wars Battlefront II |url=http://www.starwars.com/episode-iii/release/video/news20050725.html |archivedate=2005-07-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050728001642/http://www.starwars.com/episode-iii/release/video/news20050725.html |accessdate=2008-05-17}}</ref> Film je izdan na dvostrukom DVD izdanju. DVD izdanje uključivalo je posebne dodatke s brojnim dokumentarnim filmovima uključujući jedan potpuno novi dugometražni dokumentarac te dva priloga o filmu od kojih jedan istražuje proročanstvo Anakina Skywalkera kao Izabranog, a drugi prikazuje priču o kaskaderskim scenama kao i web-dokumentarce od 15 dijelova sa službene internetske stranice filma. Poput DVD izdanja ostalih filmova iz sage i ovaj uključuje audio komentare redatelja Lucasa, producenta Ricka McCalluma, direktora animacije Roba Colemana i supervizora za specijalne efekte Johna Knolla i Rogera Guyetta. Izdanje također sadrži i šest izbačenih scena s uvodom redatelja Lucasa i producenta McCalluma. Na drugom disku se, između ostalog, nalaze i najave za PC igricu ''Star Wars: Empire at War'' te demoigra ''Star Wars: Battlefront II'' za Xbox. Zanimljiva je činjenica da je zbog [[Marketing|marketinških]] razloga film ''Osveta Sitha'' prvi u serijalu koji nikada nije izdan na [[VHS|VHS-u]] u SAD-u.<ref>{{Cite news |title=Studio's first no-VHS release for major new title |publisher=Video Business |date=2005-08-26 |url=http://www.videobusiness.com/article/CA6251599.html |accessdate=2008-07-30 |archive-date=25. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080725123649/http://www.videobusiness.com/article/CA6251599.html |url-status=dead }}</ref> Međutim, film je izdan na VHS-u u Australiji, Velikoj Britaniji i velikoj većini ostalih zemalja svijeta uključujući i Hrvatsku.<ref>{{Cite web |title=Star Wars Episode III: Revenge of the Sith <nowiki>[2005]</nowiki> |publisher=Amazon |url=http://www.amazon.co.uk/Star-Wars-Episode-III-Revenge/dp/B00097E6EK |accessdate=2007-02-18}}</ref> Isto DVD izdanje ponovno je izdano u sklopu box-seta ''prequel'' trilogije [[4. studenog]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |title=Star Wars Saga Repacked in Trilogy Sets on DVD |accessdate=2008-11-08 |work=Lucasfilm |publisher=StarWars.com |date=2008-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026032957/http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |archivedate=2008-10-26}}</ref> Svi filmovi sage izdani su i na [[Blu-ray]] diskovima [[16. rujna]] [[2011.]] godine u tri različita izdanja.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/themovies/saga/preorder_bluray/index.html |title=Pre-order Star Wars: The Complete Saga on Blu-ray Now! |work=StarWars.com |publisher=Lucasfilm |date=2011-01-06 |accessdate=2011-01-07}}</ref> === Distribucija u 3D-u === Dana [[28. rujna]] [[2010.]] godine najavljeno je da će se svih šest filmova iz serijala prikazati i u 3D verziji. Filmovi će biti distribuirani kronološkim redom počevši od [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomske prijetnje]] [[10. veljače]] [[2012.]] godine. Film ''Osveta Sitha'' prvotno je bio planiran za 3D distribuciju [[11. listopada]] [[2013.]] godine<ref>{{cite web |url=http://spinoff.comicbookresources.com/2012/08/28/3d-attack-of-the-clones-revenge-of-the-sith-jumping-off-in-2013 |title=''Star Wars'' 3D Continues Next Fall With Release of Episodes II and III |last=Dietsch |first=T.J. |work=Spinoff Online |date=2012-08-28 |accessdate=2012-09-09 |archive-date=31. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120831220029/http://spinoff.comicbookresources.com/2012/08/28/3d-attack-of-the-clones-revenge-of-the-sith-jumping-off-in-2013/ |url-status=dead }}</ref> (kasnije se datum pomaknuo na [[4. listopada]] iste godine).<ref>{{cite web |url=http://www.ign.com/articles/2012/11/21/star-wars-revenge-of-the-sith-3d-release-date-shift |title=Star Wars: Revenge of the Sith 3D Release Date Shift |last=Collura |first=Scott |work=IGN |date=2012-11-21 |accessdate=2012-11-22}}</ref> Međutim, [[28. siječnja]] 2013. godine tvrtka [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] službeno je objavila da privremeno odustaje od 3D distribucije [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Epizode II]] i Epizode III kako bi se "stopostotno fokusirala na snimanje [[Zvjezdani ratovi VII|Epizode VII]]" te da će sve daljnje informacije oko 3D distribucije biti objavljene naknadno.<ref>{{cite web |url=http://starwars.com/news/focusing-on-star-wars-episode-vii-lucasfilm-postpones-episodes-ii-and-iii-3d.html |title=Focusing on Episode VII, Lucasfilm Postpones Episodes II and III 3D |work=StarWars.com |date=2013-01-28 |accessdate=2013-05-19}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cinemablend.com/new/Star-Wars-Attack-Clones-Revenge-Sith-Won-t-Getting-3D-Re-Releases-35358.html |title=Star Wars Attack Of The Clones And Revenge Of The Sith Won't Be Getting 3D Re-Releases |last=Eisenberg |first=Eric |work=Cinema Blend |date=2013-01-28 |accessdate=2013-01-28}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.deadline.com/2013/01/exclusive-no-more-star-wars-3d-prequel-releases-lucasfilm-passes-to-focus-on-new-trilogy |title=EXCLUSIVE: No More 'Star Wars' 3D Prequel Releases; Lucasfilm Passes To Focus On New Trilogy |last=Finke |first=Nikki |work=Deadline Hollywood |date=2013-01-28 |accessdate=2013-01-28}}</ref> [[File:Jimmy Smits at the 39th Emmy Awards.jpg|thumb|left|200px|[[Jimmy Smits]] - glumac koji u filmu ''Osveta Sitha'' tumači ulogu senatora Baila Organe.]] == Teme == Kroz cijeli film ''Osveta Sitha'' redatelj [[George Lucas|Lucas]] referira se na široki raspon ostalih filmova i drugih izvora te koristi političke, vojne i mitološke motive kako bi pojačao priču. Scena koja je privukla najviše medijske pozornosti vjerojatno je ona između [[Anakin Skywalker|Anakina]] i [[Obi-Wan Kenobi|Obi-Wana]] koja je i dovela do već spomenute kontroverze: "Ako nisi uz mene, neprijatelj si mi", kaže Anakin u jednom trenutku. Unatoč Lucasovim nijekanjima, novine ''The Seattle Times'' zaključile su: "Bez obzira na to što nije spomenuo [[George W. Bush|Busha]] ili njegov ''Patriot Act'' ne možete pogriješiti u mišljenju da se izrečena rečenica odnosila upravo na to".<ref>{{cite news |accessdate=2008-05-17 |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2002278140_starwars18.html |title=The Force is with Lucas in his "Star Wars" finale |work=The Seattle Times |date=2005-05-18 |author=Rahner, Mark}}</ref> McDiarmid, Lucas i drugi su prozvali Anakinovo putovanje k mračnoj strani [[Faust]]ovskim u smislu da on dogovara "pogodbu s vragom" kojom kratkoročno dobiva ono što želi, a da vulkanski planet Mustafar predstavlja [[pakao]].<ref>Lucas interview on CBS's [[60 Minutes]]. [http://www.cbsnews.com/stories/2005/03/10/60minutes/main679325.shtml Transcript] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706072716/http://www.cbsnews.com/stories/2005/03/10/60minutes/main679325.shtml |date=6. srpnja 2008. }} 13. ožujka 2005.</ref> U filmu je također prisutna i montažna sekvenca između Anakina i [[Padme Amidala|Padme]] kada razmišljaju jedno o drugom u [[Jedi]] hramu odnosno njihovom stanu tijekom zalaska sunca. Cijela sekvenca ne sadrži niti jedan dijalog, a popraćena je mračnom glazbom. Lucasov način snimanja eksterijera (nebodera) i interijera (izolacija) slična je načinu snimanja filma [[Rosemaryna beba (1968.)|Rosemaryna beba]] čija se radnja vrti oko muža koji dogovara "pogodbu s vragom".<ref name="DevilDeal">{{cite web |publisher=MSNBC |title=Star Wars III: "Titanic in Space" |url=http://www.msnbc.msn.com/id/7224080/ |accessdate=2008-07-30 |date=2005-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517133943/http://www.msnbc.msn.com/id/7224080/ |archive-date=17. svibnja 2008. |url-status=dead}}</ref> == Kritike, box-office rezultati i priznanja == === Kritike === Kritike za film ''Osveta Sitha'' bile su uglavnom pozitivne. Popularna [[internet]]ska stranica [[Rotten Tomatoes]] sadržava 80% pozitivnih ocjena temeljenih na 253 zaprimljene kritike čime je ovo najbolje ocijenjeni [[film]] iz prve trilogije odnosno treći najbolje ocijenjeni film u kompletnoj sagi ([[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomska prijetnja]], [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]] i [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]] su ocijenjeni s 57%, 67% odnosno 78% pozitivnih kritika, dok su [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]] i [[Zvjezdani ratovi V: Imperij uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]] ocijenjeni s 93% odnosno 96% pozitivnih kritika). Neki kritičari smatraju ''Osvetu Sitha'' najboljim nastavkom prve trilogije,<ref name="Yorker"/> dok su drugi išli toliko daleko i proglasili ga najboljim dijelom sage nakon ''Epizode V: Carstvo uzvraća udarac''. Kritičar A. O. Scott iz [[New York Times]]a zaključio je da se radi o "najboljoj epizodi od sve četiri koje je [[George Lucas|Lucas]] režirao" te da je po kvaliteti jednaka ''Carstvu'' kao "najbogatija i najizazovnija u sagi".<ref name="Yorker">{{cite web |work=The New Yorker |title=Star Wars: Episode III |url=http://www.newyorker.com/archive/2005/05/23/050523crci_cinema |accessdate=2008-05-17}}</ref> Godine [[2007.]] na internetskoj stranici Rotten Tomatoes film ''Osveta Sitha'' postavljen je na 51. od 100. mjesta na listi najboljih [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastičnih]] filmova (jedini film iz prve trilogije koji se nalazi na listi). Jonathan Rosenbaum, kritičar kojem se nisu svidjele epizode ''Nova nada'' i ''Carstvo uzvraća udarac'' dao je filmu pozitivnu ocjenu te naveo da ima "relativno promišljenju priču". [[Roger Ebert]] iz ''Chicago Sun-Timesa'' dao je filmu tri i pol od četiri zvjezdice te naveo: "Ako je Lucas promašio s prethodnom epizodom, Sila je ovoga puta bila s njim pa je ''Osveta Sitha'' sjajna zabava".<ref>{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20050519/REVIEWS/50503002/1023 |title=Star Wars Episode III: Revenge of the Sith |last=Ebert |first=Roger |work=Chicago Sun Times |date=2005-05-19 |accessdate=2013-03-08 |archive-date=16. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130216003801/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20050519%2FREVIEWS%2F50503002%2F1023 |url-status=dead }}</ref> Camille Paglie nahvalila je film uspoređujući neke njegove scene s radom modernih slikara.<ref>Paglia, Camille. Glittering Images: A Journey through Art from Egypt to Star Wars. Pantheon Books, 2012. str. 185., 189.</ref> Premda su se mnogi kritičari i obožavatelji serijala složili da se radi o jednom od najboljih nastavaka sage ili barem najboljem iz prve trilogije, neki su ga vidjeli kao ravnopravnog prethodnim nastavcima ''Fantomska prijetnja'' i ''Klonovi napadaju''.<ref name="Yorker"/> Veliki broj kritika upućen je dijalozima, pogotovo u romantičnim scenama te na glumu [[Hayden Christensen|Haydena Christensena]] (za ovu je ulogu glumac "osvojio" drugu [[Zlatna malina|Zlatnu malinu]] za najgoreg sporednog glumca godine). Kritičari i obožavatelji ponajviše su kritizirali rečenice poput: "Drži me, Ani. Drži me, kao što si me onomad držao na Naboou... Gdje nije postojalo ništa 'sem naše ljubavi..."<ref name="Yorker"/> Kritičari su smatrali da upravo ova scena savršeno demonstrira Lucasovu slabost pisanja dijaloga s čime se sam redatelj složio kada je primao nagradu za životno djelo od [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]].<ref name="Writer">{{cite news |publisher=CBC |title=George Lucas admits he's no great writer |url=http://www.cbc.ca/arts/story/2005/06/10/lucas050610.html |accessdate=2008-05-17 |date=2005-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090416072541/http://www.cbc.ca/arts/story/2005/06/10/lucas050610.html |archivedate=2009-04-16}}</ref> Neki američki konzervativci išli su toliko daleko u kritiziranju filma, navodeći da se radi o suviše liberalnom djelu koji komentira administraciju tadašnjeg [[Predsjednik SAD-a|Predsjednika SAD-a]] [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] te [[Rat u Iraku]]. Određene internetske stranice upravo zbog tog mišljenja pozivale su na [[bojkot]] filma. Lucas je branio film tvrdeći da je glavna okosnica priče napisana još tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] te da je na nju utjecao taj sukob, a ne onaj u [[Irak]]u. Međutim, Lucas je isto tako napomenuo da su "paralele između rata u [[Vijetnam]]u i onoga što trenutno radimo u Iraku upravo nevjerojatne".<ref name="Politics">{{cite news |work=USA Today |title=Politics creates a disturbance in the Force |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2005-05-17-sith-politics_x.htm |accessdate=2008-05-17 |first1=César G. |last1=Soriano |date=2005-05-17}}</ref> === Box-office rezultati === Film je u kino distribuciju pušten u 115 zemalja svijeta. Ukupan box-office rezultat iznosi blizu 850 milijuna [[dolar]]a čime je film bio uvjerljivo najgledaniji [[2005.]] godine.<ref>{{cite web |title=Star Wars: Episode III - Revenge of the Sith (2005) |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=starwars3.htm |accessdate=2009-02-05}}</ref> Sam film zaradio je 16,91 milijun dolara na 2900 ponoćnih pretpremijernih projekcija u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] na dan službenog kino otvaranja. U totalu film je zaradio rekordnih 50 milijuna dolara prvog dana kino prikazivanja.<ref name="first day" /> Sljedeće godine taj rekord oborio je film [[Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja]] koji je zaradio 55,5 milijuna dolara prvog dana kino distribucije.<ref name="Pirates">{{cite web |publisher=Coming Soon |title=Pirates Breaks Opening Day Record!! |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=15303 |accessdate=2008-05-17}}</ref> Samo sa zaradom na dan [[19. svibnja]] film je do tada oborio četiri box-office rekorda: najposjećenije ponoćne pretpremijerne projekcije (do tada je rekorder bio film [[Gospodar prstenova: Povratak kralja]] s 8 milijuna dolara zarade), najbolje box-office otvaranje prvog dana prikazivanja (do tada je rekorder bio [[Spider-Man 2]] s 40,4 milijuna dolara zarade), najveća zarada u jednom danu (do tada je rekorder bio [[Shrek 2]] s 44,8 milijuna dolara zarade) i najbolje kino otvaranje u četvrtak (do tada je rekorder bio [[The Matrix Reloaded (2003.)|Matrix Reloaded]] s 37,5 milijuna dolara zarade).<ref name="first day">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=1824 |title='Sith' Destroys Single Day Record |publisher=[[Box Office Mojo]] |date=2005-05-20 |accessdate=2008-08-04}}</ref> Rekorde najbolje zarade u jednom danu i najboljeg prvog dana kino prikazivanja kasnije će prestići film ''Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja'' ([[7. srpnja]] [[2006.]] godine),<ref name="Pirates"/> a rekord ponoćnih pretpremijernih projekcija srušit će film [[Vitez tame]] [[18. srpnja]] [[2008.]] godine s 18,5 milijuna dolara zarade.<ref>{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/news/2008/07/080721.aspx |title=Dark Knight Beats Spider-Man |publisher=Guinness World Records |accessdate=2008-08-04 |date=2008-07-21}}</ref> Film ''Osveta Sitha'' još uvijek drži rekord najboljeg kino otvaranja u četvrtak. Petog dana prikazivanja film ''Osveta Sitha'' postao je najgledaniji film 2005. godine, prestigavši komediju [[Hitch]] (177,6 milijuna dolara zarade). U prva četiri dana prikazivanja film je zaradio 158,5 milijuna dolara u SAD-u na taj način prestigavši rekord u četverodnevnoj zaradi kojeg je do tada držao film ''Matrix Reloaded'' (134,3 milijuna dolara) te se pridružio filmovima [[Spider-Man]], ''Matrix Reloaded'' i [[Harry Potter i Plameni pehar (2005.)|Harry Potter i Plameni pehar]] kao jedini filmovi koji su zaradili preko 100 milijuna dolara u tri dana kino prikazivanja. U osam dana film je zaradio preko 200 milijuna dolara (rekord izjednačen s filmom ''Spider-Man 2''), a do 17. dana prikazivanja film je prešao 300 milijuna dolara (prestigavši dotadašnji rekord od 18 dana kojeg je držao film ''Shrek 2''). U konačnici je ''Osveta Sitha'' postao treći film koji je najbrže prešao zaradu od 350 milijuna dolara (nakon filmova ''Shrek 2'' i ''Spider-Man'').<ref name="Mojo"/> Službena kino distribucija filma u američkim kinima završila je [[20. listopada]] 2005. godine s ukupnom zaradom od 380 270 577 dolara. Film se trenutno nalazi na 20. mjestu najgledanijih filmova na domaćem tržištu svih vremena te je najgledaniji film 2005. godine u američkim kinima sa zaradom većom od 90 milijuna dolara pred drugoplasiranim filmom te godine - [[Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar]].<ref name="Mojo"/> Međunarodni box-office rezultat koji je prešao cifru od 10 milijuna dolara zarade uključuje [[Australija|Australiju]] (27,2 milijuna), [[Francuska|Francusku]] i [[Alžir]] (56,9 milijuna), [[Njemačka|Njemačku]] (47,3 milijuna), [[Italija|Italiju]] (11,3 milijuna), [[Japan]] (82,7 milijuna), [[Meksiko]] (15,3 milijuna), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (10,3 milijuna), [[Španjolska|Španjolsku]] (23,8 milijuna) i [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] i [[Irska|Irsku]] (72,8 milijuna).<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=intl&id=starwars3.htm |title=Star Wars: Episode III - International Box Office Results |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=2010-04-08}}</ref> === Priznanja === Nakon što je ''Osveta Sitha'' krenula u službenu kino distribuciju i nakon što je kompletna saga konačno završena, dana [[9. lipnja]] 2005. godine George Lucas je dobio nagradu za životno djelo od strane Američkog filmskog instituta. Institut mu je dao nagradu zbog "zadivljujućih postignuća u umjetnosti i tehnologiji filmskog stvaralaštva kao i zbog utjecaja na sedmu umjetnost kompletne sage".<ref>{{cite web |url=http://www.afi.com/laa/laa05.aspx |title=2005: George Lucas |publisher=American Film Institute |date=2005-06-09 |accessdate=2014-05-15}}</ref> Premda se radilo o najbolje ocijenjenom filmu iz prve trilogije, ''Osveta Sitha'' dobila je manje nominacija za nagrade od prethodnih uradaka. To je bio prvi film iz sage koji nije bio nominiran za prestižnu nagradu [[Oscar]] u kategoriji [[Oscar za najbolje vizualne efekte|najboljih specijalnih efekata]]; međutim bio je nominiran u kategoriji [[Oscar za najbolju šminku|najbolje maske]] (Dave Elsey i Nikki Gooley) koju je izgubio od filma ''Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar''.<ref>{{cite web |url=http://www.oscars.org/78academyawards/nomswins.html |title=Nominees and Winners: 78th Annual Academy Awards |publisher=AMPAS |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703204819/http://www3.oscars.org/78academyawards/nomswins.html |archivedate=2008-07-03}}</ref> Film je također osvojio nagradu ''People's Choice Award'' za "najdraži film" i "najbolji dramski film";<ref>{{cite web |url=http://www.pcavote.com/pca/history.jsp?year=2006. |title=Past Winners: 2006. |publisher=People's Choice Awards |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080622141234/http://www.pcavote.com/pca/history.jsp?year=2006. |archivedate=2008-06-22}}</ref> zatim "najbolji holivudski film" na filmskom festivalu u Hollywoodu<ref>{{cite web |url=http://hollywoodfestival.com/ |title=2005 Hollywood Movie Awards |publisher=Hollywood Festival |accessdate=2010-03-24}}</ref> te ''Teen Choice Award'' za najbolji akcijski film.<ref>{{cite web |url=http://www.fox.com/tca2005/nominees.htm |title=The Teen Choice Awards 2005 |publisher=Fox |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080308035958/http://www.fox.com/tca2005/nominees.htm |archivedate=2008-03-08}}</ref> Film ''Osveta Sitha'' također je nominiran za najbolju originalnu glazbu na 48. dodjeli nagrada [[Grammy]] [[2006.]] godine. Kao i svaki film iz originalne trilogije i ''Osveta Sitha'' osvojila je [[Nagrada Saturn|nagradu Saturn]] za [[Nagrada Saturn za najbolji znanstveno fantastični film|najbolji znanstveno-fantastični film.]]<ref>{{cite web |url=http://www.locusmag.com/SFAwards/Db/Saturn2006.html |title=2006 Saturn Awards |publisher=Locus Magazine |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080829123823/http://www.locusmag.com/SFAwards/Db/Saturn2006.html |archivedate=2008-08-29}}</ref> [[John Williams]] osvojio je istu nagradu za najbolju glazbu. Sam film bio je nominiran u 10 kategorija uključujući one za najboljeg redatelja, scenarij, glavnog glumca (Hayden Christensen), najbolju glumicu ([[Natalie Portman]]) i najboljeg sporednog glumca ([[Ian McDiarmid]]). S druge strane od svih filmova iz prve trilogije ''Osveta Sitha'' dobila je najmanje nagrada za Zlatnu malinu - samo jednu i to onu za najgoreg sporednog glumca (Christensen),<ref>{{cite web |url=http://www.razzies.com/history/05nomSActo.asp |title=Razzies© 2006 Nominees for Worst Supporting Actor |publisher=Golden Raspberry Foundation |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110623025710/http://www.razzies.com/history/05nomSActo.asp |archivedate=23. lipnja 2011.}}</ref> koju je isti i "osvojio".<ref>{{cite web |url=http://www.razzies.com/history/05winners.asp |title=26th Annual Golden Raspberry (Razzie©) Award "Winners" |publisher=Golden Raspberry Foundation |accessdate=2008-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705030031/http://www.razzies.com/history/05winners.asp |archivedate=5. srpnja 2008.}}</ref> (Filmovi ''Fantomska prijetnja'' i ''Klonovi napadaju'' dobili su sedam nominacija svaki, a na kraju "osvojili" jednu odnosno dvije nagrade). To je jedini nastavak iz prve trilogije koji nije nominiran u kategoriji najgoreg filma godine za Zlatnu malinu. Na dodjeli [[MTV]] filmskih nagrada Christensen je osvojio onu za "najboljeg negativca".<ref>{{Cite web |url=http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2006/ |title=2006 MTV Movie Awards |publisher=[[MTV]] |accessdate=2008-08-04 |archive-date=11. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110911234904/http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2006/ |url-status=dead }}</ref> == Ostali mediji == === Roman === Autor [[roman]]a napisanog prema filmu je Matthew Stover. Sam roman uključuje puno više dijaloga nego [[film]] uključujući razgovor između [[Grof Dooku|Grofa Dookua]] i [[Darth Sidious]]a u kojem čitatelji saznaju da je [[Palpatine]] lagao Dookuu u vezi s tim što će Carstvo zbilja biti; zatim razgovor između [[Mace Windu|Macea Windua]] i [[Obi-Wan Kenobi|Obi-Wana]] u kojem Kenobi izražava sumnju u samoga sebe u vezi nadolazeće borbe s [[General Grievous|generalom Grievousom]], a u kojem mu Windu odgovara da premda mnogi njega (Windua) smatraju velikim mačevaocem zbog njegove kreacije borbenog stila ''Vaapad'', on zapravo smatra Kenobija superiornijim od sebe zbog toga što je postojeći stil mačevanja (''Soresu'') doveo do savršenstva; te razgovor između [[Anakin Skywalker|Anakina]] i Palpatinea u kojem Palpatine obećava Anakinu da može dobiti štogod želi - bez obzira je li to novi jurnik ili zvjezdani sistem ''Corellia''. Roman također sadržava i mnoge sitne detalje. Na primjer, tijekom bitke za [[Coruscant]], Anakinov broj svemirske jedinice je ''Red 5'' što je direktna referenca na [[Luke Skywalker|Lukea Skywalkera]] i njegov broj u završnoj bitci u filmu [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]]; jednim od Republičkih brodova upravlja poručnik Lorth Needa koji će u [[Zvjezdani ratovi V: Imperij uzvraća udarac|Epizodi V]] postati kapetan Needa. U romanu su također navedene reference na seriju u stripu naziva ''Star Wars: Republic'' poput bitke za Jabiim. Uz sve to, opsada hrama Jedija puno je nasilnija i detaljnija od one u filmskoj verziji.<ref name="Novel">''Star Wars: Episode III Revenge of the Sith'' - Novelization, 1st edition hardcover, 2005. Matthew Woodring Stover, George Lucas, {{ISBN|0-7126-8427-1}}</ref> U romanu su detaljno objašnjene neke stvari kojih u filmu nema ili nisu eksplicitno izrečene. Takvi primjeri uključuju razgovor između Anakina i Palpatinea u kojem Palpatine jasno daje do znanja mladom Anakinu da je njegov učitelj bio [[Darth Plagueis]] dok je u filmu to tek nagoviješteno. Uz to, otkriva se da je Anakinov glavni razlog bijesa zbog toga što nije postao [[Jedi]] vitez taj što jedino vitezovi imaju pristup holokronima u arhivi Jedi hrama gdje se Anakin nadao da će pronaći informaciju o tome kako spriječiti [[Padme Amidala|Padminu]] [[smrt]]. Roman nadalje objašnjava i činjenicu da je Palpatine namjerno izmanipulirao Vijeće da pošalje Obi-Wana u borbu protiv generala Grievousa zbog toga što je želio maknuti Kenobija s planeta Coruscant prije nego okrene Anakina tamnoj strani - ovo se kasnije pokazalo potrebnim zbog Anakinove reakcije nakon što sazna da je Palpatine zapravo [[Sith Lord]]: "Da je barem Obi-Wan ovdje - Obi Wan bi znao što treba reći. Što treba učiniti. Obi-Wan bi se s ovim mogao obračunati. A sada Anakin zna da ne može." Roman također objašnjava razloge Macea Windua zbog kojih nije poveo Anakina sa sobom u bitku protiv Palpatinea - osjetio je u njemu strah i nemir te nije vjerovao da se Anakin nalazi u pravom mentalnom stanju za borbu protiv Sith Lorda. To su samo neki primjeri opisa mnogih osjećaja likova i njihove "unutarnje naracije". Postoje čak i neki humoristični dijelovi koji uključuju dodatne dijaloge između Grievousa i Obi Wana tijekom njihove bitke, a u kojem Grievous kaže: "Trenirao me Grof Dooku", na što Obi-Wan odgovara: "Kakve li slučajnosti; ja sam trenirao čovjeka koji ga je ubio."<ref name="Novel"/> === Videoigra === [[Videoigra]] temeljena na filmu objavljena je [[5. svibnja]] [[2005.]] godine, dva tjedna prije početka kino distribucije filma. Igra je većim dijelom pratila priču filma, a u njoj su bile integrirane i određene scene iz filma. Međutim, mnogi dijelovi igre sadržavali su izbačene scene iz filma ili potpuno nove scene snimljene za potrebe same igre.<ref>{{cite web |url=http://uk.ps2.ign.com/articles/608/608359p2.html |title=Revenge of the Sith: The Goods (Part II): Beyond The Movie |accessdate=2008-07-07 |publisher=[[IGN]] |date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216142303/http://uk.ps2.ign.com/articles/608/608359p2.html |archive-date=16. prosinca 2008. |url-status=dead}}</ref> Stil igre uglavnom se odnosio na borbe [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačevima]] te borbom igrača kao Obi-Wan ili Anakin.<ref name="IGN2">{{cite web |url=http://uk.ps2.ign.com/articles/608/608359p1.html |title=Revenge of the Sith: The Goods |accessdate=2008-07-07 |publisher=[[IGN]] |date=2005-04-28}}</ref> Igra također sadržava i mod za više igrača koji uključuje mogućnost međusobnih duela ili zajedničkih duela protiv kompjutera.<ref name="IGN2"/> U prvom modu igrači se bore jedan protiv drugoga svjetlosnim mačevima do smrti s likovima koje sami izaberu. U drugom modu dva igrača igraju zajedno protiv velikog broja neprijatelja kojima upravlja kompjuter.<ref name="IGN2"/> == Izvori == {{izvori}} {{Wikicitat|Star Wars Epizoda III: Osveta Sitha}} == Vanjske poveznice == * {{imdb naslov|id=0121766|naslov=Zvjezdani ratovi - Epizoda III: Osveta Sitha}} * {{rotten-tomatoes|star_wars_3|Zvjezdani ratovi - Epizoda III: Osveta Sitha}} * {{mojo title|0121766|Zvjezdani ratovi - Epizoda III: Osveta Sitha}} * '''''[https://wikiinformer.com/star-wars-episode-iii-revenge-sith/ Ratovi zvijezda - Epizoda III: Osveta Sitha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200722181201/https://wikiinformer.com/star-wars-episode-iii-revenge-sith/ |date=22. srpnja 2020. }}''' na Box Office'' {{Ratovi zvijezda}} {{George Lucas}} [[Kategorija:Akcijski znanstvenofantastični filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn za najbolji znanstveno fantastični film]] [[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Zvjezdani ratovi]] 7nkg5v1a2df84zjubquawc7j4ieb7gs 0 13857 7625231 7622433 2026-10-27T17:10:14Z Croxyz 205325 /* Radnički nogometni klub Jug Chicago */ 7625231 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2010.}} {{točnost}} {{Nogometni klub |ime kluba = RNK Split |slika = RNK_Split.png |puno ime = Radnički nogometni klub Split |nadimak = ''Crveni'' |godina osnivanja = 1912. |igralište = [[Stadion Park mladeži|Park mladeži]] <br> [[Igralište Špinut|Lavčević]] |kapacitet stadiona = 4075 |predsjednik = {{Z|HRV}} Slaven Žužul |trener = {{Z|HRV}} [[Dragutin Ćelić]] |liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] |sezona = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.|2025./26.]] |plasman = 14. ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]], ispao) |trenutačna sezona = |pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|pattern_sh1=|pattern_so1= |leftarm1=CF1020|body1=CF1020|rightarm1=CF1020|shorts1=CF1020|socks1=CF1020 |pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|pattern_sh2=|pattern_so2= |leftarm2=FBFAFA|body2=FBFAFA|rightarm2=FBFAFA|shorts2=FBFAFA|socks2=FBFAFA }} '''Radnički nogometni klub Split''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Split]]a. Trenutačno se natječe u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]]. == Povijest == === Početak === [[Datoteka:Anarh.jpg|mini|250px|desno|Momčad Anarha:<ref>Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=188 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 188.</ref><br> U gornjem redu nalaze se: Stipe Kragić, [[Šimun Rosandić|Šime Rosandić]], Ante Pilić Medin, Ivo Kovačević Kina i Toni Vušković Sibić. <br> U srednjem redu nalaze se: Frane Vlak, Petar Lovrić Štamparija, Umberto Delmeštre i Josip Piteša.<br> U donjem redu nalaze se: Ive Matošić Tata, Kruno Kukoč Petraelo i [[Mihovil Borovčić Kurir|Mijo Borovčić-Kurir]].]] Osnovan je 1912. u Plinarskoj ulici 7 kao '''Anarh'''.<ref name="Križević298">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=298 Dijamantni jubilej RNK Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1987., br. 73., str. 298.</ref> Bio je prvi radnički klub u [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]], tada dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref name="Marović595">Duško Marović, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1971&broj=00007&page=595 Anarh - prvi radnički sportski klub u Dalmaciji], Povijest sporta, rujan 1971., br. 7., str. 595.</ref> Osnivači su bili učenici Muške zanatske škole.<ref name="Marović595" /><ref name="Križević165">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=165 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 165.</ref> Za prvog predsjednika izabran je [[Šimun Rosandić]].<ref name="Marović595" /><ref name="Križević165" /> Rosandić je jednom prilikom izjavio:<ref> Milorad Bibić – "Split je prva liga"; članak "Devet Splitovih desetljeća" – stranica 21.</ref> ''" Mi učenici Muške zanatske škole – maranguni – odlučili smo osnovati nogometni klub. Igrali smo za gušt, ali i iz protesta prema svakom zlu. Dugo smo smišljali kako dati ime klubu, meni je prvome palo napamet ime – Anarhist! Poslin smo ga skratili u Anarh. Učinilo mi se da je to najbolje ime, jer je ono u sebi imalo i – ništo drugo! A šta drugo? E, neka to drugi misle! ".'' Prema [[Andrija Križević|Andriji Križeviću]] ime nije smislio Rosandić, već [[Kraljevina Italija|talijanski]] igrač kluba Savino Rajmondi.<ref name="Križević165" /> Klub je od samih početaka vezan za [[socijaldemokrati|socijaldemokrate]], odnosno [[Socijaldemokratska stranka Dalmacije|Socijaldemokratsku stranku Dalmacije]].<ref name="Križević165" /><ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=177&godina=1912&broj=000016 Dan], 18. travnja 1912., god. X., br. 16., str. 7.</ref> Prestaje djelovati 1914. === Između dva svjetska rata === ==== Zabrane djelovanja i promjene imena ==== Anarh je obnovljen, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (1914. – 1918.), 15. siječnja 1919.<ref name="Križević166">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=166 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 166.</ref><ref>[http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368 Novo doba], 14. siječnja 1919., god. II., br. 10., str. 3.</ref> Anarhu su se pridružili članovi ''[[divlji klub|divljeg kluba]]'' Victoria.<ref name="Križević299">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=299 Dijamantni jubilej RNK Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1987., br. 73., str. 299.</ref> Splitski klubovi Anarh i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] odigrali su 13. travnja 1919. nogometnu utakmicu koja je prekinuta.<ref name="Križević166" /> Potom je Anarhu zabranjeno djelovanje zbog neprihvatljivog imena.<ref name="Križević166" /> Obnovljen je kao '''Jug'''.<ref name="Križević166" /> Jug je imao sekcije za [[bejzbol|bejzbol]], [[nogomet]], ''prijatelje prirode'' i [[Tamburaška glazba|tamburaše]].<ref name="Križević166" /> ==== Jug osvaja prvo prvenstvo SNP ==== [[Splitski nogometni podsavez]] osnovan je 7. ožujka 1920.<ref name="exyu20">[https://web.archive.org/web/20160202085703/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920 1918 do 1920], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Jug je bio jedan od njegovih prvih 12 članova.<ref name="exyu20" /><ref name="nd20">[http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368 Novo doba], 18. lipnja 1920., god. III., br. 137., str. 3.</ref> Osim Juga, preostali splitski klubovi koji su bili članovi podsaveza bili su Borac, [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], Split i Uskok.<ref name="nd20" /> Tih pet klubova natjecali su se u [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920.|prvom izdanju prvenstva Splitskog podsaveza]] koje je održano 1920.<ref name="nd20" /> To je bilo prvo službeno prvenstvo u kojem su se natjecali splitski klubovi. U prvoj utakmici, odigranoj 22. ožujka 1920., Split je pobijedio Borac 4:0.<ref name="exyu20" /> Svoju prvu prvenstvenu utakmicu u povijesti Jug je odigrao 11. travnja kada je pobijedio Borac 2:0.<ref name="exyu20" /> Prvi prvenstveni susret između Juga i Hajduka, koji će kasnije postati splitski gradski derbi zvan [[Derbi Svetog Duje]], odigran je 18. travnja te je završio porazom Hajduka (0:1).<ref name="exyu20" /> Jug je na kraju postao prvak podsaveza sa 7 osvojenih bodova i gol-razlikom 7:0.<ref name="exyu20" /> ==== Radnički nogometni klub Jug Chicago ==== U [[SAD|američkom]] gradu [[Chicago]] je u studenom 1920. osnovan '''Radnički nogometni klub Jug Chicago'''.<ref name="Chicago">[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1921&broj=000032&E=E9999 Jadranski sport], 9. listopada 1921., god. II., br. 32., str. 6.</ref> Osnovali su ga Splićani u [[Hrvatsko iseljeništvo|dijaspori]].<ref name="Chicago" /><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=852514 Zagrebački športski list], 10. prosinca 1921., god. I., br. 38., str. 2.</ref> Održavao je veze sa splitskim Jugom.<ref name="Križević167" /> U Chicagu je bio vezan za hrvatsko naselje oko ulice Wentworth i župe sv. Jeronima.<ref>Ante Čuvalo, [https://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/40898-hrvati-u-svijetu-hrvatski-orlovi-milwaukee.html Hrvati u svijetu: Hrvatski orlovi – Milwaukee], Hrvatsko kulturno vijeće, objavljeno 27. prosinca 2022., pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Ugašen je 1939.<ref name="Križević167" /> ==== Spaljivanje klupskih prostorija i zabrana kluba ==== Pišući o rivalstvu između Juga i Hajduka, splitski dnevnik [[Novo doba (Split)|Novo doba]] 23. travnja 1921. tvrdi da je [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ''š<!--NE MIJENJATI U SPORTSKI-->portski klub, sastavljen od elemenata koji nacij<!--PIŠE NACIJALNO--->alno osjećaju'', dok za Jug navodi: ''sastavljen je od pristaša [[KPJ|komunističke partije]]''.<ref name="Križević167">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=167 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 167.</ref><ref>[http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368 Novo doba], 23. travnja 1921., god. IV., br. 93., str. 6.</ref> Split je [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920./21.|1920./21.]] bio doprvak Splita.<ref>[https://web.archive.org/web/20160202085431/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/347-1920-1921 1920-1921], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Nekoliko mjeseci ranije ministar unutarnjih poslova [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]] [[Milorad Drašković]] objavio je [[Obznana|Obznanu]] kojom je Komunistička partija Jugoslavije postala ilegalna.<ref name="md">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/draskovic-milorad Drašković, Milorad], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Draškovića je u [[Delnice|Delnicama]] 21. srpnja 1921. ubio komunist [[Alija Alijagić]].<ref name="md" /> Istog dana po Splitu se kretala povorka koja je napala komunističko vodstvo Splita te društvene prostorije Juga.<ref name="Križević167" /><ref>[http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368 Novo doba], 22. srpnja 1921., god. IV., br. 164. str. 3.</ref> Potom je policija zabranila Jug.<ref name="Križević167" /><!---U IZVORU PIŠE 22. 7., A U OVOM ČLANKU NA WIKI JE STAJALO 1. KOLOVOZA BEZ IZVORA, TREBA PRONAČI IZVOR IZ 1921. ZA OVU TVRDNJU---> ==== Jugoslavenski sportski klub Slavija ==== '''Jugoslavenski sportski klub Slavija''' osnovan je 24. kolovoza 1921.<ref name="Križević167" /><ref name="nd2408">[http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368 Novo doba], 25. kolovoza 1921., god. IV., br. 293., str. 3.</ref> Za prvog predsjednika izabran je Luka Burić.<ref name="Križević167" /><ref name="nd2408" /> Burić je bio predsjednik Juga čiji su igrači također pristupili novoosnovanom klubu.<ref name="Križević167" /> Zbog neodobrenih klupskih pravila, Slavija nije mogla postati član [[Splitski nogometni podsavez|Splitskog nogometnog podsaveza]] te je zabranjena pri kraju 1921.<ref name="Križević168">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=168 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 168.</ref> ==== Prijelaz članstva u Split ==== Godine 1919. došlo je do ujedinjenja ''[[divlji klubovi|divljih klubova]]'' Triglav i Lada u '''Split'''.<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/split Split], Nogometni leksikon, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Split se natjecao u prvenstvu Splitskog nogometnog podsaveza od [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920.|1920.]], kada je osnovan Splitski nogometni podsavez.<ref name="exyu20" /> U sezoni [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] u kojoj se Slavija nije natjecala jer nije bila član Splitskog nogometnog podsaveza, Split je na kraju jesenske polusezone završio na posljednjem, četvrtom mjestu, izgubivši u sva tri susreta u kojima nije postigao niti jedan pogodak.<ref>[https://web.archive.org/web/20160202090239/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/346-1921-1922 1921-1922], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Članstvo bivših klubova Jug i Slavija prešlo je u Split na početku 1922.<ref name="Križević169">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=169 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 169.</ref> Split je na kraju sezone [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] završio na četvrtom mjestu, no [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1922./23.|1922./23.]] i [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]] ostvario je drugo od četiri mjesta, završivši iza [[HNK Hajduk Split|Hajduka]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160202084434/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/54-1922-1923 1922-23], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20160202085707/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 1923-24], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Policija je 1924. raspustila Split.<ref name="Križević169" /> ==== Prijelaz članstva u Borac i Dalmaciju ==== Nakon gašenja Splita, broj klubova koji se natjecao [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]] u splitskoj podgrupi prvenstva Splitskog nogometnog podsaveza spao je na tri: Borac, [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i Uskok.<ref name="exyu2425" >[https://web.archive.org/web/20160202085436/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/56-1924-1925 1924-1925], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> '''Borac''' je osnovan 1919.<ref name="NL" /> U jesenskoj polusezoni svaki klub je trebao odigrati dvije utakmice, a susret između Borca i Uskoka nije odigran jer momčad Borca nije nastupila, stoga se Borac na kraju polusezone nalazio na posljednjem mjestu s nula bodova.<ref name="exyu2425" /> Šest mjeseci nakon zabrane Splita, članstvo tog kluba pristupilo je Borcu 13. prosinca 1924. te je isti dan Luka Burić izabran za predsjednika.<ref name="Križević169" /> Borac je [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]] bio treći,<ref name="exyu2425" /> a [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]] drugi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160202090244/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/57-1925-1926 1925-1926], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1926./27.|1926./27.]] broj klubova porastao je pet, no tijekom sezone Uskok se ujedinio s Borcem koji je na kraju sezone završio na drugom mjestu.<ref>[https://web.archive.org/web/20160202084440/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/58-1926-1927 1926-1927], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1927./28.|1927./28.]] Borac je ostvario drugo, a Dalmacija treće mjesto.<ref name="exyu2728">[https://web.archive.org/web/20180805020415/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/59-1927-1928#splitski-podsavez-grad-split 1927-1928], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Potonji klub osnovan je 1925. kao '''Aurora''' te od 1927. nosi ime '''Dalmacija'''.<ref name="NL" /> Dalmacija se nije natjecala tijekom proljetnog dijela sezone.<ref name="exyu2728" /> U Splitu je u svibnju 1928. dvije utakmica odigrala radnička reprezentacija Zagreba.<ref name="Križević171">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=171 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 171.</ref> Protiv Borca je izgubila 1:5, a Hajduka 1:3.<ref name="Križević171" /> Navijači Borca su u susretu Hajduka navijali za zagrebačke goste te je Borac početkom idućeg mjesta zabranjen.<ref name="Križević171" /> Igrači bivšeg Borca su 1928. pristupili Dalmaciji koja je zabranjena 23. siječnja 1929.<ref name="Križević171" /> ==== Jugoslavenski radnički nogometni klub Split ==== [[Datoteka:Split_30-ih_godina.jpg|mini|300px|desno|Nogometaši Splita 1930-ih]] Igrači [[HAŠK Split|splitskog HAŠK-a]] i bivšeg Borca osnovali su 1930. '''Jugoslavenski radnički nogometni klub Split'''.<ref name="Križević172">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=172 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 172.</ref> U [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1929./30.|prvenstvu I. župe Splitskog nogometnog podsaveza 1930.]] igrao je samo jedan susret i to protiv Hajduka od kojeg je izgubio 6:1.<ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#splitski-podsavez-prole%C4%87e-1930 1929-1930], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Sezona [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] bila je podijeljena na dvije polusezone koje su igrane po kup-formatu.<ref name="exyu3031">[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#splitski-podsavez-prole%C4%87e-1931 1930-1931], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> U jesenskoj polusezoni Split je izgubio 0:6 od Hajduka u finalu.<ref name="exyu3031" /> Hajduk se nije natjecao u proljetnoj polusezoni.<ref name="exyu3031" /> Split je u finalu proljetne polusezone dobio [[HRNK Zmaj Makarska|makarski Zmaj]] 3:1. te tako osvojio naslov prvaka Splitskog nogometnog podsaveza.<ref name="exyu3031" /> U jesenskoj polusezoni [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] Hajduk nije sudjelovao, a Split je bio prvak Splita te je u podsaveznom finalu trebao igrati protiv provincijskog prvaka [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Dubrovnik]], no Splitski nogometni podsavez je poništio prvenstvo.<ref name="exyu3132">[https://web.archive.org/web/20180805020002/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#splitski-podsavez-prole%C4%87e-1932 1931-1932], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> U proljetnoj polusezoni Split je ostvario 4. mjesto u prvenstvu Splita.<ref name="exyu3132" /> Klupske boje 1932. bile su bijela i crna, a klupska adresa Kačićeva 7.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XLIX.</ref> Zbog prelaska Hajduka u državno prvenstvo, Split je u obje polusezone [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] bio najbolja splitska momčad.<ref name="exyu3233">[https://web.archive.org/web/20180805020027/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/64-1932-1933#splitski-podsavez-prole%C4%87e-1933 1932-1933], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Kao prvak Splitskog nogometnog podsaveza igrao je u [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|kvalifikacijama za prvenstvo Jugoslavije]].<ref name="kval" /> U kvalifikacijama je eliminirao [[I. SSK Maribor]], [[ZŠK Viktorija|zagrebačku Viktoriju]] i [[OFK Mladost Apatin|apatinske Tri zvezde]], no prvenstvo Jugoslavije na kraju nije održano.<ref name="kval">[https://web.archive.org/web/20160701163216/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 1933-1934], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Split je u [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.|kvalifikacijama za prvenstvo Jugoslavije 1934.]] završio na posljednjem mjestu skupine u kojoj se natjecao sa splitskim Hajdukom i [[Sarajevo|sarajevskim]] klubovima [[SAŠK Sarajevo|SAŠK]] i [[FK Slavija Istočno Sarajevo|Slavija]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180604111708/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/66-1934-1935#kvalifikacije-za-nacionalnu-ligu-iii-grupa 1934-1935], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Split je u jesenskoj polusezoni [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1934./35.|1934./35.]] bio najbolja, a u proljetnoj polusezoni druga najbolja momčad Splita.<ref>[https://web.archive.org/web/20180805020308/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/66-1934-1935#splitski-podsavez-prole%C4%87e-1935 1934-1935], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Nakon završetka jesenske polusezone [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]] Split je bila prvoplasirana momčad na gradskoj ljestvici, no prvenstvo je poništeno te je u proljetnom dijelu sezone organizirano novo prvenstvo u kojem je Split bio šesta, odnosno najlošija momčad.<ref>[https://web.archive.org/web/20180805020421/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936#ljubljanski-podsavez-podsavezna-liga 1935-1936], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Završio je na trećem mjestu u podsaveznoj ligi [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1936./37.|1936./37.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20180805020046/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/68-1936-1937#splitski-podsavez-podsavezna-liga 1936-1937], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> ==== Jugoslavenski radnički sportski klub Split ==== Oko 1937. Jugoslavenski radnički nogometni klub postao je '''Jugoslavenski radnički sportski klub Split'''.<ref name="Križević174">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=174 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 174.</ref> Tada je imao [[laka atletika|lakoatlesku]], [[nogomet]]nu, [[ping-pong]], [[šah]]ovsku sekciju i sekciju prijatelja prirode.<ref name="Križević174" /> Postao je prvakom podsaveza [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1937./38.|1937./38.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20180805020335/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/69-1937-1938#splitski-podsavez-i-razred 1937-1938], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Ispao je u 1. kolu [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938.|kvalifikacija za prvenstvo Jugoslavije 1938./39.]] od [[NK Varaždin|varaždinske Slavije]].<ref name="exyu3839">[https://web.archive.org/web/20180603021754/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/70-1938-1939 1938-1939], exyufudbal.in.rs, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Naslov prvaka podsaveza obranio je [[prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] kada se također nije natjecao Hajduk.<ref name="exyu3839" /> Split se [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] natjecao u novoosnovanoj Hrvatsko-slovenskoj ligi u kojoj je ostvario sedmo od deset mjesta.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html Yugoslavia 1939/40], RSSSF, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> [[NK Majstor s mora Split|Majstor s mora]] fuzionirao se 1940. sa Splitom.<ref>Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=178 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 178.</ref> U sezoni [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] održano je prvenstvo Banovine Hrvatske u kojoj je Split bio petoplasirana među deset momčadi.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg41.html#hrv Yugoslavia 1940/41], RSSSF, pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> === Drugi svjetski rat === U travnju 1941. [[Sile Osovine]] [[Travanjski rat|napale su]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Postao je dijelom [[NDH]], no u svibnju je [[Rimski ugovori (1941.)|Split predan]] [[Kraljevina Italija|Fašističkoj Italiji]]. Vodstvo Splita donijelo je odluku o gašenju kluba.<ref name="Križević179">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=174 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 179.</ref> Brojni članovi kluba pristupili su [[partizani]]ma. [[Andrija Križević]] 1981. navodi da je u [[NOB|NOB-u]] poginulo 125 članova Splita.<ref>Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=299 Dijamantni jubilej RNK Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1987., br. 73., str. 299.</ref> Također navodi 1987. da u Splitu 38 poginulih članova kluba imaju biste, spomen-ploče ili su po njima nazvane škole, ustanove i ulice.<ref name="Križević185">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=185 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 185.</ref> 14 članova poginulo je u [[Prvi splitski partizanski odred|Prvom splitskom partizanskom odredu]].<ref name="Križević182">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1981&broj=00048&page=182 Radničko sportsko društvo Split — Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1981., br. 48., str. 182.</ref> Klupski članovi [[Vlado Bagat]], [[Ante Jurjević Baja]], [[Vicko Krstulović]] i [[Ante Roje (narodni heroj)|Ante Roje]] proglašeni su [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojima Jugoslavije]].<ref name="Križević300">Andrija Križević, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1987&broj=00073&page=300 Dijamantni jubilej RNK Split], Povijest sporta, srpanj – rujan 1987., br. 73., str. 300.</ref> === Nakon Drugog svjetskog rata=== ==== Prve poratne godine ==== Obnovljen je kao '''Fiskulturno društvo Split''' 23. rujna 1945. u kinu Eden. Isti dan održana je utakmica protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]].<ref>Slobodna Dalmacija, 26. rujna 1945.</ref> U prvom poslijeratnom prvenstvu, [[Prvenstvo grada Splita 1946.|prvenstvu grada Splita 1946.]], sudjelovali su jedino [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i Split. Hajduk je osvojio prvenstvo te se plasirao u [[Hrvatska liga 1946.|Hrvatsku ligu 1946.]], dok je Split prebačen u [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu|prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946.]] Dobivši Šibenik u finalu, Split je osvojio prvenstvo Dalmatinskih okruga te se plasirao u Hrvatsku ligu u kojoj je bio sedmi od ukupno osam klubova. Kao trećeplasirana momčad [[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|Hrvatske lige 1946./47.]], Split je sudjelovao u [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacijama za Prvu saveznu ligu 1947./48.]] u kojima je ispao od [[NK Kustošija|zagrebačkog Metalca]]. Split se [[IV. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] natjecao u IV. zoni Hrvatske. Krajem 1947. došlo je do fuzije Hajduka i Splita u '''Hajduk'''.<ref>Slobodna Dalmacija, 2. prosinca 1947.</ref> Tako se nogometna sekcija Fiskulturnog društva Split zajedno s cijelim FD-om od 1. prosinca 1947. [[fuzija (šport)|spaja]] s [[HNK Hajduk Split|FD Hajduk]], a novo, "zajedničko" Fiskulturno društvo nosi ime Hajduk.<ref name="bez publike"/> <br> Krajem 1949. raspušta se ''FD Hajduk'' i osniva se [[7. studenoga]] [[1949.]] Sportsko društvo "[[Vicko Krstulović]]". U siječnju [[1952.]] opet dolazi do promjene imena kluba. "Vicko" postaje Sportsko društvo '''Arsenal'''. Nakon nepunih godinu dana, u prosincu [[1952.]] SD Arsenal postaje '''Radničko sportsko društvo Split'''. <br> Godine [[1952.]] počinje izgradnja Splitovog stadiona oko već ranije izgrađenog nogometnog igrališta. Gradi se stubasto gledalište oko terena za nogomet, atletska staza, igralište košarke i odbojke, kao i druga lakoatletska borilišta. Projektant je ing. arh. Vuko Bombardeli. [[1955.]] završava prva faza izgradnje [[Stadion Park mladeži|stadiona]]. Osim glavnog terena izgrađen je i pomoćni teren, te novi klupski dom. ==== Uspon Splita ==== U natjecateljskom razdoblju od [[1953.]] do [[1957.]] Splićani su od lokalne lige za samo pet godina stigli su do elitnog razreda – Prve savezne lige. 1953. bili su prvaci u prvenstvu [[Splitski nogometni podsavez|Splitskog nogometnog podsaveza]]. Kao prvaci Dalmacije ostvaruju plasman u Hrvatsko-slovensku ligu, gdje [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|1953./54.]] zauzimaju peto mjesto, a [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] ulaze u drugu ligu. <br> Krajem 1954. Crveni počinju koristiti novoizgrađeno igralište na tadašnjem splitskom predjelu ''Turska kula''. Ipak igralište je bilo neuvjetno za više rangove natjecanja, pa će se Splitovci još dugo godina koristiti Hajdukovim igralištem kad se budu odigravale prvenstvene utakmice. <br> U drugoj ligi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] bili su četvrti, a sljedeće godine [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] osvajaju prvo mjesto sa 6 bodova prednosti ispred [[HNK Šibenik|Šibenika]]. Prvo mjesto donijelo im je mogućnost da kroz kvalifikacije ostvare plasman u prvoligaško društvo. U kvalifikacijama su bili drugi, plasman im, u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./1958.]], donosi prvi nastup u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvoj saveznoj ligi]]. [[Datoteka:Rnksplit57-58.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1957./58.]] ==== Dva puta prvoligaši ==== Nastupajući u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|sezoni 1957./58.]] Splićani su zauzeli 11. mjesto od 14 klubova. Odlukom o smanjenju lige na 12 klubova, elitni razred morala su napustiti četiri kluba. Splitu je nedostajao jedan jedini gol da ostanu u Prvoj ligi. Spletom okolnosti ulogu u Splitovu ispadanju imao je kasniji hrvatski izbornik [[Miroslav Blažević]]. Igrale su se dodatne kvalifikacije za ostanak u Prvoj ligi protiv Sarajeva i Proletera. Za [[FK Sarajevo|Sarajevo]] je nastupao Blažević, premda je ranije bio pod suspenzijom od strane [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] za koju je prije nastupao, što je verificirao Zagrebački nogometni savez te Blažević nije imao pravo nastupa. Utakmica je završila 0:0. Split je uložio žalbu, ali utakmica nije poništena odnosno registrirana 3:0 za Split kako je bilo za očekivati i Split je ostao bez tog dragocjenog boda koji je otišao Sarajevu.<ref name="bez publike">[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/hajduk-i-split-zbog-animoziteta-su-morali-igrati-bez-publike-a-cak-su-i-takve-utakmice-prekidane-509939 Slobodna Dalmacija] Frane Vulas: ''Hajduk i Split zbog animoziteta su morali igrati bez publike, a čak su i takve utakmice prekidane'', 3. listopada 2017. (pristupljeno 13. ožujka 2020.)</ref> U drugoj ligi igraju sljedeće dvije godine. U sezoni [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1958./59.|1958./59.]] bili su treći, a sljedeće godine – [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1959./60.|1959./60.]] ponovo osvajaju prvo mjesto s 5 bodova prednosti ispred [[zagreb]]ačke [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevke]]. Nova prvoligaška sezona [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] nije bila uspješnija od prijašnje prvoligaške. Do ostanka u društvu najboljih nedostajao im je bod. RNK Split ispao je i više nisu ostvarili povratak u Prvu ligu. Te godine 1961. u poluzavršnici kupa Jugoslavije Split je izgubio u Skoplju od [[FK Vardar Skoplje|Vardara]] 2:5. [[Datoteka:Rnksplit1.jpg|mini|desno|Grb kluba, 1959.]] [[Datoteka:Rnksplit60-61.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1960./61.]] ==== Druga liga, dalmatinska zona ==== "Povratničku" sezonu 1961./62. Splitovci su okončali na 7. mjestu. U sezoni 1962./63. Crveni su ispali iz 2. lige. Dogodine, 1963./64. – klub se vratio u 2. ligu, igrao još dvije sezone, te 1965./66. ponovo ispao u dalmatinsku zonu. U drugoligaško društvo vraćaju se već iduće sezone 1966./67. Sljedećih 6 natjecateljskih sezona zadržavaju drugoligaški status, ostvarujući osrednje plasmane (od 7. do 14. mjesta od ukupno 18 klubova). U natjecateljskoj sezoni 1972./73. ispali su u Hrvatsku ligu – treći rang natjecanja. U sedam natjecateljskih sezona – od 1973./74. pa do 1979./80. većinom su bili plasirani u sredini tablice. Sezone 1980./81. ispali su u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.|Dalmatinsku ligu]], u 4. natjecateljski rang. Ipak, već sljedeće godine 1981./82. osvojivši drugo mjesto, kroz kvalifikacije uspijevaju se vratiti u viši razred, Hrvatsku ligu. Nova sezona 1982./83. u višem razredu donijela im je u konačnici 6. mjesto. ==== Drugoligaši i ponovo niži razred ==== U sezoni 1983./84. izborena je [[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]], a nastupajući u višem razredu klub je dugo vremena u "igri" za prvo mjesto. Splita su prozvali i "Mali Nottingham", uspoređujući ga sa slavnim engleskim klubom, [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forestom]]. Pred kraj su posustali i propustili priliku generacije. U drugoj ligi Split je igrao još dvije sezone, da bi 1986./87. izgubio drugoligaški status. U novoj sezoni 1987./88. reorganiziran je sustav natjecanja, pa su kao treći rang natjecanja uspostavljene međurepubličke lige. RNK Split se našao u Međurepubličkoj ligi – Zapad. U sezoni 1990./91. Crveni su ispali i iz te lige, ali raspad bivše države 1991. povlači i nestajanje dotadašnjeg ligaškog sustava. Split postaje hrvatski drugoligaš. ==== Neovisna Hrvatska ==== Stvaranjem [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i formiranjem natjecateljskih liga, Splitu je nanesena teška nepravda{{Nedostaje izvor}}. Odlukom HNS-a, u prvoligaško društvo primljena je [[NK Istra Pula|NK Istra]] iz [[Pula|Pule]]. Cilj te odluke je bio da [[Istra]] kao regija dobije prvoligaša. NK Split, koji je bio više rangiran od Puljana zaobiđen je i nastupio je 1991./92. u [[2. HNL|Drugoj hrvatskoj ligi]]. [[Datoteka:NK SPLIT-1998.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1997./98.]] U sezoni 1992./93. ponovno se Split borio za ulazak u Prvu ligu. U borbi između Splita, [[NK Solin]]a i Primorca, novi prvoligaš postao je [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] iz [[Stobreč]]a. U iduće tri sezone, od 1993./94. do 1995./96. Splićani su postigli osrednje plasmane. U godini 1996./97. bili su prvaci 2. lige – Jug. Ukidanjem 1.B HNL iste te godine Splićani ostaju u 2. HNL – Jug. Novu priliku za ulazak u Prvu ligu imali su Splitovci 1997./98., ali u kvalifikacijama nisu prošli. Novi sustav natjecanja 1998./99. donosi jedinstvenu drugu ligu u kojoj je "Split" zauzeo peto mjesto. Godinu poslije, u sezoni 1999./2000. dolazi do velikog nagomilavanja dugova koji dovode do situacije u kojoj se provodi stečaj NK Split. Klub je na kraju sezone bio na 15. mjestu i ispao iz Druge lige, potom i iz 3. lige. U sezoni 2006./07. Crveni nisu bili bez prilike za plasman u viši razred natjecanja. Završili su na drugom mjestu iza [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] iz [[Opuzen]]a. U sezoni 2007./08. Split je osvojio naslov prvaka [[4. HNL– Jug]], Podskupina A, čime je ostvario plasman u 3. HNL – Jug. Već u prvoj "povratničkoj" sezoni (2008./09.) u [[3. HNL – Jug]], klub je osvojio prvo mjesto i plasman u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./2010. RNK Split osvaja [[2. HNL]] i od sezone 2010./2011. nastupa u [[1. HNL]]. Na kraju sezone 2010./2011. zauzeo je 3. mjesto u [[1. HNL]], te time ostvario prvi, povijesni plasman u 2. pretkolo Europske lige. == Dres == {{Nogometni klub| |ime kluba = Anarh 1912. – Borac 1925. | pattern_la1=_blue_stripes|pattern_b1=_bluestripes|pattern_ra1=_blue_stripes | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_red_hoops|pattern_b2=_redhoops|pattern_ra2=_red_hoops | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FF000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1940. – Split 1958. | pattern_la1=|pattern_b1=_collarwhite|pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FF0000|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_whitecollar|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FFFFFF|socks2=FF0000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1980. – Split 1992. | pattern_la1=|pattern_b1=_whitecollar|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=000000|socks2=FF0000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1993. – Split 1997. | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FFBBBB|body1=FFBBBB|rightarm1=FFBBBB|shorts1=000000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_bluestripes|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 2002. – Svečani 100 g. | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_collarwhite|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FFFFFF|socks2=FF0000 | }} Tradicionalno, dres RNK Split je [[crvena boja|crvene boje]]. Na gostujućim utakmicama koristi se i bijeli dres.<br> Tijekom svoje povijesti Split je relativno često mijenjao izgled dresa, iako je većinom prevladavala crvena boja. Česte zabrane, promjene imena, besparica uvjetovale su i te promjene. U desetljeću nakon hrvatskog osamostaljenja [[1991.]] godine, dolaze novi ljudi u čelništvo "Splita". Među raznim promjenama kojim su htjeli stvoriti nov izgled kluba, bila je i promjena boje dresa. U svibnju 1996. (14. svibnja u Solinu) uveden je okomito-prugasti plavobijeli dres po uzoru na prvi dres kluba daleke [[1912.]] godine kada je osnovan Anarh. <br> Ipak, nakon nekoliko godina, 7. listopada 2001. godine (u Splitu protiv Poljičanina) uprava se vraća crvenoj boji kluba. U svom tradicionalnom crvenom dresu "Split" nastupa i danas.<br> U sklopu proslave stogodišnjice osnutka kluba (1912. – 2012.) RNK Split je napravio i svečani dres, u retro stilu. Dva dana prije stotoga rođendana kluba, u takvim dresovima odigrali su prvenstvenu utakmicu protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] (2:0). == Škola nogometa == Tijekom cijele svoje povijest klub je brižljivo njegovao svoj nogometni pomladak – omladinsku školu nogometa iz koje je poniklo mnogo vrsnih nogometaša. Neki od njih ostvarili su zapažene karijere u domovini ([[Tonči Gulin]], [[Tomislav Ivić]]), a neki i u inozemstvu ([[Branko Kraljević]], [[Ivica Vastić]], [[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]]) <br> Više od 450 djece pohađa nogometnu školu u svim uzrastima – početničke kategorije, mlađi i stariji pioniri, kadeti, juniori. Podučava ih ukupno 18 trenera. Juniori Splita bili su više puta pobjednici juniorskog kupa Hrvatske (zadnji put u prvenstvu 2010./11.), te dva puta (2002./03.) amaterski prvaci Juniorskog prvenstva Hrvatske u nogometu (u amaterskim prvenstvima juniora ne sudjeluju juniori klubova iz 1. HNL). [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Juniorsko prvenstvo Hrvatske]] osvojili su u sezoni 2014./15. U proljeće 1994., juniori Splita osvojili su Juniorski kup koji se igrao naknadno, za sezonu 1992./93. U završnoj utakmici u [[Zagreb]]u, na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] pobijedili su juniore [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]] rezultatom 2:4.<br> Veliki uspjeh postigli su kadeti Splita 1996. godine, osvojivši drugo mjesto u državi. Izgubili su u završnoj utakmici od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] 1:0, dok su pioniri bili treći. U sezoni 1997./98. juniori su bili drugoligaški prvaci, a sezonu potom, u ponovo reorganiziranoj i preimenovanoj ligi – Trećoj HNL – kadeti i juniori bili su prvoplasirani.<br> Od sezone 2008./09. juniori i kadeti RNK Split redovito sudjeluju u Hrvatskoj nogometnoj ligi za juniore i kadete. == Navijači == [[Datoteka:spldisp.jpg|thumb|left|250px|Navijački list "Crveni đavoli, br. 1, rujan 2009.]] Tradicionalnu navijačku podršku nekada je imao u splitskom radništvu. Još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zabilježeni su razni incidenti na utakmicama tadašnjeg Anarha i splitskog autonomaškog kluba [[Calcio Spalato|Edera]] između poklonika dvaju klubova. Iako dijelom neprimjereni, novinski članci o navijačkim ispadima najpouzdaniji su dokaz postojanja navijačkog pokreta u korist nekog kluba, u periodu kada se športu u društvu nije davala velika medijska pozornost. Obračuni između navijača raznih klubova, verbalni i fizički bili su česti u gradu Splitu i nakon rata. U periodu 20-ih godina 20. stoljeća, čestim dobrovoljnim radnim akcijama članovi i simpatizeri Splita, tadašnjeg Borca (kako se u to vrijeme klub zvao) sudjeluju u nastojanju da "svom" klubu pomognu. Izgradnja nekadašnjeg igrališta JNK Borac, na splitskom predjelu [[Bačvice]] jedan je od takvih primjera. Žrtvujući svoje slobodne dane, akcije izgradnje održavale su se isključivo nedjeljom, jer drugim danima se moralo raditi u tadašnjim poduzećima. <br> Tijekom 30-ih godina 20. stoljeća, redovito se u ondašnjim tiskovinama (splitsko [[Novo doba]]) moglo pročitati o Splitovim vjernim navijačima. Često se iznajmljenim autobusom išlo na gostovanje skupa s igračima, a kada bi interes bio veći, znalo bi se iznajmiti i dodatni autobus. Također je tijekom 1933. zabilježen pokušaj organiziranog odlaska u Zagreb na utakmicu vlakom {{Nedostaje izvor}}, ali se od toga ipak moralo odustati. Da je RSK Split imao vatrene navijače svjedoči i varaždinsko [[Hrvatsko jedinstvo]] {{Nedostaje izvor}} iz kraja 30-ih, koje donosi opis dramatičnog pokušaja obračuna navijača Splita s Varaždincima.<br> Nakon 2. svjetskog rata klub ima veliko "uporište" u splitskom [[brodogradilište|brodogradilištu]] i u brojnim radnicima "škvera", te među obalnim radnicima poduzeća "Luka i skladišta". Također su i mnogi drugi Splićani s većom ili manjom zagriženošću pratili mlađeg splitskog nogometnog "brata", RNK Split. <br> Brojnost navijača i općenito gledatelja vidi se i po novinskim izvješćima dok je Split igrao svoje prvoligaške sezone. Tada se u Splitovoj drugoj prvoligaškoj sezoni 1960./61. prvi put spominje postojanje grupe navijača ''Crveni đavoli''. Ime su navijači uzeli nadahnuti nadimkom koji je igračima Splita dao tadašnji dužnosnik kluba [[Davor Štambuk]]. Kao nadnevak utemeljenja uzima se [[14. svibnja]] 1961. kada je odigrana utakmica [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – Split, a završila je rezultatom 2:0. Na toj utakmici bio je izvješen i transparent: komad bijele plahte s crvenim slovima i crvenim obrubom na dva štapa na kojem je pisalo ime navijačke skupine. Rastom popularnosti navijačke supkulture krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]] godina organizira se skupina navijača Splita pod "tradicionalnim" imenom ''[[Crveni đavoli]]''. Za nadnevak službenog okupljanja uzima se 4. travnja [[1994.]] pred utakmicu protiv [[NK Jadran Luka Ploče|Jadrana]] iz [[Ploče|Ploča]]. <br> Dugogodišnjim propadanjem kluba, ispadanjem u 4. ligu, stečajnim postupkom, zamire i djelovanje navijača. <br> Ponovnim usponom kluba i prijelazom iz 4. HNL u 3. HNL, budi se kod zagriženijih poklonika kluba želja i potreba za navijačim koloritom na utakmicama. <br> U želji da pomognu Splitu i profiliraju ga i kroz navijački pokret, okupila se tijekom sezone 2007./08. nova grupa entuzijasta. Nakon više sastanaka, 18. lipnja [[2008.]] godine skupina žestokih Splitovaca je i formalno osnovala Splitovu navijačku grupu, ponovo uzevši staro ime, Crveni đavoli. Rade se prvi klupski šalovi, kape, transparenti... Osim uobičajenih navijačkih aktivnosti, skupina nastoji svojim doprinosom prikupiti, što je moguće više, klupsku povijesno-arhivsku građu. Rasvijetljavanje i javno prezentiranje prošlosti kluba, koja je zbog raznih događaja i razloga bila potpuno zanemarivana – jedan je od važnih zadataka navijača Splita. <br> Pokrenute su i navijačke novine s raznim temama vezanim uz klub i navijačku udrugu. Želeći potaknuti igrače svojega kluba na što veće uspjehe, [[Crveni đavoli]] ustanovili su nagradu za najborbenijeg i najsrčanijeg igrača RNK Split po imenu [[Splitski dišpet]]. Nagrada se redovito dodjeljuje od sezone 2008./09.<br> Za stotu obljetnicu postojanja RNK Split, 13. travnja 2012., nekolicina navijača izvjesila je veliku crvenu zastavu s klupskim obilježjima na zvonik [[Sveti Duje|Svetog Duje]], dajući time poseban naglasak stogodišnjici kluba. == Zanimljivosti == === Gradski rivali === * U prvim danima ''Anarha'' najžešći klupski protivnik Anarhovaca bio je [[autonomaši|autonomaški]] nogometni klub [[Calcio Spalato|Edera]]. Nogometne utakmice često su prerastale u fizičke obračune, u kojima su znali sudjelovati i roditelji igrača. * Prvo organizirano nogometno natjecanje iza 1. svjetskog rata bilo je Prvenstvo splitskog nogometnog podsaveza, održano 1920. godine. Osvojio ga je nogometni klub Jug – sljednik Anarha, (i jedan od prethodnika današnjeg Splita). Pobijedio je, među ostalima i svog najvećeg splitskog rivala – Hajduka, rezultatom 1:0. * Sve svoje prvoligaške utakmice "Split" je kao domaćin igrao na Hajdukovom igralištu. * U dvije svoje poslijeratne prvoligaške sezone RNK Split se četiri puta sastajao s Hajdukom. Na svim utakmicama na Hajdukovom [[Stari plac|Starom placu]], navijači Splita bili su na [[sjever]]u, a Hajdukovi na "svom" [[Istok]]u. * U prijateljskoj utakmici NK Hajduk – RNK Split održanoj 22. siječnja 1984. na pomoćnom igralištu Hajduka pred 5000 gledatelja, tadašnji trećeligaš Split pobijedio je jakoga Hajduka rezultatom 1:0. Hajduk je te godine bio jesenski prvak [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|1. savezne lige]] i polufinalist [[kup UEFA|kupa UEFA]], a Split se te godine (1983./84.) kvalificirao u 2. saveznu ligu. * Prijateljska utakmica održana u [[Stadion Park mladeži|Parku mladeži]] [[2. veljače]] [[1995.]] između Splita i Hajduka (tada četvrtfinalist Lige prvaka) završila je rezultatom 4:1 u korist Crvenih. === Neuspjela ekspedicija za Španjolsku === * Za vrijeme [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]] klub je organizirao neuspjelu ekspediciju dobrovoljaca za borbu na strani antifašističke koalicije protiv [[Francisco Franco|Franca]]. U to vrijeme je u Splitu, u organizaciji [[KPJ]] za Dalmaciju, na čelu bio Vicko Jelaska, kojeg staljinizirano rukovodstvo [[KPJ]] nije podnosilo jer je on u biti bio anarhosindikalist. Nisu ga tek tako mogli izbaciti iz partije jer je bio iznimno popularan među radnicima Splita i Kaštela. Dok je on još bio čelnik partije, KPJ je u Dalmaciji organizirala jednu akciju u kojoj je unajmljen jedan francuski parobrod koji je ispred Kotora na moru, trebao pokupiti oko 150 dragovoljaca za Španjolsku a koji bi kaićima i barkama došli do tog broda. No akcija je bila provaljena od strane policije i nije uspjela. Moguće je da se radi o istoj akciji jer su za Jelaske anarhisti i komunisti u Splitu usko surađivali.{{dodatno razjasniti}}{{Nedostaju izvori}}{{originalne ideje}} === "Crvena noć" === * Prvi svečani "Jugov ples", organiziran od strane kluba JNSK Jug 14. veljače 1920. godine, održan je u kavani Troccoli (restoran Central na [[Narodni trg u Splitu|Pjaci]]). Na plakatu koji na tu Jugovu svečanost poziva radnike, težake i ljubitelje športa stoji i da je za muškarce ulaznica 15 kruna, a za žene 5 kruna. * [[Karneval]]ski klupski ples JŠK Split bio je prvo veliko okupljanje pod novim imenom. Održan je 15. veljače [[1930.]] === Uskrsne čajanke === * U godinama prije Drugog svjetskog rata tadašnji RNK Split priređivao je u svojim klupskim prostorijama svoju tradicionalnu Uskrsnu čajanku. Čajanke bi se održavale u oba dana Uskrsa, kao i na Uskrsni ponedjeljak. Nastupao je i jazz-sastav svirajući uskrsne šlagere. === Knjige o RNK Split === [[Datoteka:Split.JPG|thumb|right|250px|Klupski list "Split", br. 2, svibanj 1959.]] * Splitski novinar Mario Garber napisao je knjigu o RNK Split pod imenom "''Crveni Split''". * Splitski novinar [[Milorad Bibić|Milorad Bibić Mosor]] napisao je knjigu o RNK Split pod imenom "''Split je prva liga''". * Počasni predsjednik [[Žarko Mihaljević]] napisao je dvije knjige o RNK Split i to: "''Split na moj način''" i "''Jedan Split, a više imena''". === Klupski listovi === * Tijekom svoga djelovanja klub je izdavao i klupske novine pod nazivom ''"Split"''. Prvi broj izašao je u mjesecu ožujku 1959. godine i u početku je izlazio kao dvomjesečnik. Kasnije, izdavan je u puno dužim perodima. Izdano je ukupno 45 brojeva toga glasila. Zadnji broj pojavio se u siječnju 1988. godine. * Nakon više od dva desetljeća pokrenut je novi list koji prati zbivanja u klubu i oko njega – ''"Splitovac"''. Prvi broj lista izdan je u svibnju 2003. godine, a izdavač mu je Društvo prijatelja NK Split. Do sada je izašlo pet brojeva. * U rujnu 2009. izašao je prvi broj navijačkog lista "Crveni đavoli". List prati aktualne događaje oko istoimene Splitove navijačke grupe, kao i aktualnosti u klubu i njegovoj povijesti. === Poznati treneri – bivši Splitovci === * Četiri poznata trenera koji su bili nogometaši Splita su [[Tomislav Ivić]], [[Ante Mladinić]], [[Stanko Poklepović]] i [[Mirko Jozić]]. * Split je dobivao i igračku pomoć od Hajduka, pa su tako dres crvenih nosili [[Jurica Jerković]], [[Šime Luketin]], [[Aljoša Asanović]] i [[Tonči Gabrić]]. == Prvoligaški Split == {{glavni|RNK Split – ligaški pregled}} U dvije prvoligaške sezone RNK Split odigrao je 48 utakmica i postigao sljedeći učinak: '''Sezona 1957./58.''' 26 12 01 13 35:42 25 * Splita je kod kuće gledalo 97.000 gledatelja (u prosjeku 7500). Najveći interes izazvale su utakmice protiv [[FK Partizan Beograd|Partizana]] i [[FK Crvena zvezda Beograd|C. zvezde]], po 12.000 gledatelja, te protiv Hajduka i [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]], po 9000. * Na gostovanjima Splita je gledalo 136.000 gledatelja (u prosjeku 10.500). Najveći broj gledatelja bio je u [[Subotica|Subotici]] protiv [[FK Spartak Subotica|Spartaka]] – 18.000, te C. zvezda 17.000 i Vardar 16.000. * Najviše prvenstvenih utakmica – svih 26 (+ 2 kvalifikacijske za opstanak) odigrali su Blaž Granić, Ante Pletikosić i Mario Duplančić. * Najbolji strijelac Splita bio je Zdravko Alujević s 10 postignutih golova. '''Sezona 1960./61.''' 22 05 06 11 29:48 16 * Kod kuće je Splita gledalo ukupno 87.000 gledatelja (u prosjeku 8000), najviše protiv Partizana – 14.000 i Dinama – 12.000. * U gostima je zabilježeno sveukupno 119.000 posjetitelja (prosjek 11.000). Najveći interes Split je pobudio u [[Skoplje|Skoplju]] protiv Vardara – 18.000, te protiv Dinama i Partizana – po 12.000 gledatelja. * Najviše prvenstvenih utakmica odigrao je Marin Županov – svih 22. * Najbolji strijelac Splita bio je Tonči Gulin s 13 postignutih pogodaka. Igrači koji su igrali najviše prvoligaških utakmica: * [[Mario Duplančić]] – 47 * [[Ante Pletikosić]] – 47 * [[Tomislav Ivić]] – 42 * [[Blaž Granić]] – 28 * [[Boris Krstulović]] – 26 * [[Joško Sisgoreo]] – 25 * [[Pero Alfirević]] – 23 Najbolji strijelci Splita u Prvoj ligi: * [[Tonči Gulin]] – 13 * [[Zdravko Alujević]] – 12 * [[Leo Dadić]] – 6 * [[Mario Duplančić]] – 6 * [[Davor Benčić]] – 4 * [[Branko Kraljević]] – 4 == Poznate postave Splita == * '''Sezona 1920.''' [[Marin Brajević|Brajević]], [[Vinko Bego|Bego]], [[Ivo Benevolli|Benevolli]], [[Josip Finci|Finci]], [[Ante Ivančić|Ivančić]], [[Ante Kesić|Kesić]], [[Toma Madirazzza|Madirazza]], [[Ante Malada|Malada]], [[Josip Martić|Martić]], [[Baldo Vukasović|Vukasović]], [[Špiro Zlodre-Kefer|Zlodre-Kefer]]. Još su igrali: [[Ante Stude|Stude]], [[Ante Maričić|Maričić]], [[Tripo Katavić|Katavić]], [[Ivan Zane Antonini|Antonini]], [[Ante Zavoreo|Zavoreo]], [[Ante Zlodre|Zlodre]], [[Marin Prvan|Prvan]], [[Ivan Kovačević (nogometaš)|Kovačević]], [[Đino Ninčević|Ninčević]], [[Vicko Milić|Milić]], [[Duje Vlak|D. Vlak]], [[Mario Vlak|M. Vlak]]. Trener: * '''Sezona 1933.''' [[Martin Martinić|Martinić]], [[Frane Fradelić|Fradelić]], [[Jere Matošić|Matošić]], [[Josip Belotti|Belotti]], [[Bogdan Srdelić|Srdelić]], Blašković, Zuić, Šore, [[Mario Krulz|Krulz]], Paniko, Ninčević. Još su igrali: [[Ante Čezo|Čezo]], [[Ratko Kuljiš|Kuljiš]], Čulić, Milutin, Anić, Ružić, Tolić, [[Vlade Šore|V. Šore]], [[Zvonko Antonini|Antonini]], [[Toma Tomić|T.Tomić]], [[Petar Lin|Lin]], [[Ante Tomić (nogometaš Splita)|A. Tomić]], [[Šime Žuvić|Žuvić]]. Trener: [[Ante Blažević]] i.s. * '''Sezona 1957./58.''' [[Stanko Mrduljaš|Mrduljaš]], [[Blaž Granić|Granić]], [[Ante Pletikosić|Pletikosić]], [[Mario Duplančić|Duplančić]], [[Boris Krstulović|B.Krstulović]], [[Pero Alfirević|Alfirević]], [[Zdravko Alujević|Alujević]], [[Ante Mladinić|Mladinić]], [[Ante Ninčević|Ninčević]], [[Tomislav Ivić|Ivić]], [[Nikša Dumanić|Dumanić]]. Još su igrali: [[Domingo Franulović|Franulović]], [[Josip Vidović|Vidović]], [[Paško Viđak|Viđak]], [[Zoran Grubić|Grubić]], [[Ozren Berković|Berković]], [[Davor Benčić|Benčić]], [[Joško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Tonći Baranović|Baranović]], [[Nikša Borović|Borović]], [[Ante Meštrović|Meštrović]], [[Stipe Čelan|Čelan]], [[Stanko Poklepović|Poklepović]], [[Tonči Gulin|Gulin]], [[Tomislav Banić|Banić]]. Trener: [[Luka Kaliterna]] * '''Sezona 1960./61.''' [[Zdenko Vukasović|Vukasović]], [[Joško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Marcel Boban|Boban]], [[Mario Duplančić|Duplančić]], [[Ante Pletikosić|Pletikosić]], [[Tomislav Ivić|Ivić]], [[Leo Dadić|Dadić]], [[Stane Krstulović|S.Krstulović]], [[Tonči Gulin|Gulin]], [[Branko Kraljević|Kraljević]], [[Marin Županov|Županov]]. Još su igrali: [[Domingo Franulović|Franulović]], [[Stanko Poklepović|Poklepović]], [[Boris Krstulović|B. Krstulović]], [[Stipe Čelan|Čelan]], [[Ante Bubić|Bubić]], [[Miroslav Ferić (nogometaš)|Ferić]], [[Joško Pleško|Pleško]]. Trener: [[Frane Matošić]] * '''Sezona 1984./85.''' [[Tonči Gabrić|Gabrić]], [[Nediljko Vukašin|N. Vukašin]], [[Goran Pekas|Pekas]], [[Igor Jelavić|Jelavić]], [[Mate Plazibat|Plazibat]], [[Miroslav Borozan|Borozan]], [[Ante Runjić|Runjić]], [[Dragoslav Čakić|Čakić]], [[Janko Janković|Janković]], [[Frane Obilinović|Obilinović]], [[Jozo Bogdanović|Bogdanović]]. Još su igrali: [[Marko Pauk|Pauk]], [[Zaim Čakar|Čakar]], [[Zlatko Klarić (nogometaš)|Klarić]], Pastar, Burić, Vulas, M. Vukašin, Poklepović, Zorica, Franić, Srdarev, Znaor. Trener: [[Milan Viđak]] * '''Sezona 1992./93.''' [[Tonči Bilić|Bilić]], [[Srđan Mladinić|Mladinić]], [[Ivica Bančić|Bančić]], [[Mario Čutuk|Čutuk]], [[Mladen Jurić|Jurić]], [[Zoran Kukoč|Kukoč]], [[Tomislav Perković|Perković]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Dalibor Filipović|Filipović]], [[Ivan Matić|Matić]], [[Jakša Krstulović|Krstulović]]. Još su igrali: [[Tihomir Bulat|Bulat]], [[Ante Ivčević|Ivčević]], [[Dragan Mitić|Mitić]], [[Tonči Bašić|Bašić]], [[Tomislav Škarica|Škarica]], [[Željko Škopljanac|Škopljanac]], [[Ante Šećer|Šećer]], [[Igor Šabašov|Šabašov]], [[Saša Javorčić|Javorčić]], [[Jure Tonković|Tonković]], [[Teo Pirija|Pirija]], [[Siniša Šegović|Šegović]], [[Goran Zlopaša|Zlopaša]]. Trener: [[Milo Nižetić]] * '''Sezona 1997./98.''' [[Zoran Varvodić|Varvodić]], [[Mate Milinović|Milinović]], [[Ervin Nazor|Nazor]], [[Siniša Poljak|Poljak]], [[Ante Bašić|Bašić]], [[Jure Žilić|Žilić]], [[Ivica Huljev|Huljev]], [[Damir Matulović|Matulović]], [[Dubravko Zrilić|Zrilić]], [[Nedo Jović|N. Jović]], [[Danko Jović|D. Jović]]. <br> Još su igrali: [[Nediljko Kovačević|Kovačević]], [[Davor Medvid|Medvid]], [[Dragan Pešić|Pešić]], [[Vlado Babić|Babić]], [[Jurica Karabatić|Karabatić]], [[Jozo Certa|Certa]], [[Nenad Vučković|Vučković]], [[Sergej Jakirović|Jakirović]], [[Marinko Paleka|Paleka]], [[Mladen Budanović|Budanović]], [[Zoran Roglić|Roglić]], [[Krunoslav Pivčević|Pivčević]]. Trener: [[Drago Čelić]] * '''Sezona 2009./10.''' [[Andrija Vuković|Vuković]], [[Ivica Pirić|Pirić]], [[Petar Šimić (nogometaš)|Šimić]], [[Damir Rašić|Rašić]], [[Goran Milović|Milović]], [[Goran Radnić|Radnić]], [[Josip Serdarušić|Serdarušić]], [[Frane Lojić|Lojić]], [[Ante Žužul|Žužul]], [[Ante Vitaić|A. Vitaić]], [[Joško Parać|Parać]]. <br> Još su igrali: [[Danijel Zagorac|Zagorac]], Gruica, Mandarić, Miljak, Jurić, [[Ante Puljiz|Puljiz]], [[Ante Erceg|Erceg]], [[Branimir Borozan|Borozan]], Surać, Barač, Grizelj, [[Frane Vitaić|F. Vitaić]], [[Marko Tešija|Tešija]], [[Ante Ćapin|Ćapin]]. Trener: [[Tonči Bašić]] == Klupski uspjesi == *'''[[1. HNL|Prvenstvo Republike Hrvatske]]''' :*'''Trećeplasirani (1):''' [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] *'''[[Hrvatski nogometni kup]]''' :*'''Finalisti (1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]] *'''[[2. savezna liga SFRJ]]''' :*'''Prvak (2): '''1956./57., 1959./60. (Zapad) *'''[[Hrvatska republička nogometna liga]]''' :'''Prvak (1):''' 1983./84. (Jug) *'''[[2. HNL]]''' :*'''Prvak (3):''' [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] (Jug), [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] (Jug), [[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] *'''[[3. HNL – Jug]]''' :*'''Prvak (1):''' 2008./09. (Jug) *'''[[4. HNL]]''' :*'''Prvak (1):''' 2007./08. (Jug) === Mlađe kategorije === ==== Juniori ==== ===== Kup Hrvatske ===== * '''pobjednik:''' 1993./94.,<ref name="Drugitrofejkupjuniori"/> 2010./11.<ref name="Drugitrofejkupjuniori">{{cite web |title=RNK Split pokerom uzeo juniorski kup |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/rnk-split-pokerom-uzeo-juniorski-kup-20110525 |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Tportal.hr]] |first=Borut |last=Šips |date=2011-05-25 |accessdate=2019-06-07}}</ref> ==== Ostali turniri ==== === Kadeti === === Pioniri === ==== Ostali turniri ==== * [[Nogometni turnir "Tonći Boban Bebi"]] – **'''pobjednik:''' 2016.<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi#/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi |title=RNK Split osvojio jubilarni 20. turnir "Tonći Boban Bebi" |publisher=Dalmacija News |first=B. |last=P. |date=2019-09-05 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=29. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129045905/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi#/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/rnk-split-osvojio-jubilarni-20--nogometni-turnir--tonci-boban-bebi-/15229 |title=RNK Split osvojio jubilarni 20. nogometni turnir 'Tonći Boban Bebi' |publisher=Dalmatinski portal |first=T. |last=Š. |date=2016-09-05 |accessdate=2019-06-07}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.solin-live.com/index.php/zavrsen20-memorijalni-turnir-tonci-boban-bebi/ |title=Završen 20. Memorijalni turnir Tonći Boban “Bebi” |publisher=www.solin-live.com |date=2016-09-07 |accessdate=2019-06-07}}</ref><ref>{{cite web |title=Završen je 20-i po redu memorijalni turnir za dječake „Tonči Boban Bebi“ – Solin 2016 a kome je ove godine pripao pobjednički pehar saznajte u prilogu koji slijedi. |url=http://solin.hr/index.php/novosti-sport-solin/item/3898-nogomet-rnk-split-osvojio-nogometni-turnir-za-djecake-tonci-boban-bebi-solin-2017 |publisher=[[Solin|Grad Solin]] |date=2017-08-29 |accessdate=2019-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190607155613/http://solin.hr/index.php/novosti-sport-solin/item/3898-nogomet-rnk-split-osvojio-nogometni-turnir-za-djecake-tonci-boban-bebi-solin-2017 |archivedate=7. lipnja 2019.}}</ref> **'''drugoplasirani:''' **'''trećeplasirani:''' *4. međunarodni nogometni turnir – Ploče 2019. – 1. mjesto (U-13)<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama#/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama |title=Mlađi pioniri RNK Split osvojili 1. mjesto na međunarodnom nogometnom turniru u Pločama |publisher=Dalmacija news |date=2019-05-28 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=14. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190614144117/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama#/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama |url-status=dead }}</ref> * Povodom 100. rođendana [[NK DOŠK]], u [[Drniš]]u je odigran nogometni turnir za dječake rođene 2006. godine (U-13) – 2. mjesto<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu#/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu |title=Dječaci RNK Split osvojili 2. mjesto na turniru u Drnišu |publisher=Dalmacija news |date=2019-05-21 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=14. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190614211235/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu#/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu |url-status=dead }}</ref> * [[Međunarodni nogometni turnir Makarska Cup]] – 1. mjesto (U-14)<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu#/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu |title=Mladi Splitovci osvojili prvo mjesto na Makarska kupu |publisher=Dalmacija news |date=2019-04-28 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=9. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609205950/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu#/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu |url-status=dead }}</ref> * [[13. (dječji) nogometni turnir "Kup Sv. Jurja-Vis 2019."]] – 1. mjesto (B momčad)<ref name="Kupsvis2019"/> * [[13. (dječji) nogometni turnir "Kup Sv. Jurja-Vis 2019."]] – 2. mjesto (A momčad)<ref name="Kupsvis2019">{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu#/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu |title=Mlađi pioniri RNK Split pobjednici turnira na otoku Visu |publisher=Dalmacija news |date=2019-04-15 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=16. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190616220139/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu#/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu |url-status=dead }}</ref> * [[Nike Cup Split – 2015.]] – 1. mjesto<ref>{{cite web |title=Nike Cup:RNK Split pobijedio Hajduk i plasirao se u završnicu na nacionalnoj razini |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/nike-cup--rnk-split-pobijedio-hajduk-i-plasirao-se-u-zavrsnicu-na-nacionalnoj-razini/7888 |publisher=Dalmatinski portal |first=Blaž |last=Duplančić |date=2015-10-21 |accessdate=2019-06-07}}</ref> <!--Ne briši!=><ref>{{cite web |accessdate=2019-06-07}}</ref>--> == Uspjesi u prvenstvima == {{glavni|RNK Split – ligaški pregled}} {{div col|cols=5}} * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920.|1920.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920./21.|1920./21.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921.|1921.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1922./23.|1922./23.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1924.|1924.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1925.|1925.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1926.|1926.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1927.|1927.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1928.|1928.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1929.|1929.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1930.|1930.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1931.|1931.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1932.|1932.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1933.|1933.]] * [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.|1934.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1935.|1935.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1936.|1936.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1937.|1937.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1937./38.|1937./38.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] * [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] * [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] * [[Hrvatska liga 1946.|1946.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1946./47.|1946./47.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1947./48.|1947./48.]] * [[Nogometna liga Dalmacije 1950.|1950.]] * [[Nogometno prvenstvo Dalmacije 1951.|1951.]] * [[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952.|1952.]] * [[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952./53.|1952./53.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1958./59.|1958./59.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1959./60.|1959./60.]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1961./62.|1961./62.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1962./63.|1962./63.]] * [[Dalmatinska nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1964./65.|1964./65.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1965./66.|1965./66.]] * [[Dalmatinska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1967./68.|1967./68.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1968./69.|1968./69.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1969./70.|1969./70.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1970./71.|1970./71.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1971./72.|1971./72.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1972./73.|1972./73.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|1973./74.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1974./75.|1974./75.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.|1976./77.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.|1977./78.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.|1978./79.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|1980./81.]] * [[Dalmatinska nogometna liga 1981./82.|1981./82.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1983./84.|1983./84.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1984./85.|1984./85.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1985./86.|1985./86.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1986./87.|1986./87.]] * [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|1990./91.]] * [[2. HNL 1992.|1992.]] * [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] * [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] * [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] * [[2. HNL 1995./96.|1995./96.]] * [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] * [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] * [[2. HNL 1998./99.|1998./99.]] * [[2. HNL 1999./00.|1999./00.]] * [[3. HNL – Jug 2000./01.|2000./01.]] * [[3. HNL – Jug 2001./02.|2001./02.]] * [[3. HNL – Jug 2002./03.|2002./03.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2003./2004.|2003./04.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2004./2005.|2004./05.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2005./2006.|2005./06.]] * [[4. HNL – Jug A 2006./07.|2006./07.]] * [[4. HNL – Jug A 2007./08.|2007./08.]] * [[3. HNL – Jug 2008./09.|2008./09.]] * [[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] * [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] * [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] * [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] * [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] * [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] * [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] * [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] * [[3. HNL – Jug 2017./18.|2017./18.]] * [[3. HNL – Jug 2018./19.|2018./19.]] * [[3. HNL – Jug 2019./20.|2019./20.]] * [[3. HNL – Jug 2020./21.|2020./21.]] * [[3. HNL – Jug 2021./22.|2021./22.]] * [[3. NL – Jug 2022./23.|2022./23.]] * [[3. NL – Jug 2023./24.|2023./24.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] {{div col end}} == Nastupi u završnicama kupa == === Kup maršala Tita === '''1954.''' * osmina završnice: Split – [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] 0:0 (4:2 11 m) * četvrtina završnice: [[FK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] – Split 7:2 '''1957./58.''' * osmina završnice: Split – [[NK Maribor|Maribor]] 4:1 * četvrtina završnice: Split – [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] 1:3 '''1959./60.''' *šesnaestina završnice: [[NK Elektrostroj Zagreb|Elektrostroj Zagreb]] – Split 4:0 '''1960./61.''' * šesnaestina završnice: Split – [[FK Sarajevo|Sarajevo]] 3:2 (prod.) * osmina završnice: Split – [[OFK Beograd|Beograd]] 1:0 * četvrtina završnice: [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] – Split 1:4 * poluzavršnica: [[FK Vardar Skopje|Vardar]] – Split 5:2 '''1961./62.''' * šesnaestina završnice: Split – [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] 2:0 * osmina završnice: [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Split 3:0 '''1963./64.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:1 '''1970./71.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 1:2 '''1971./72.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 1:6 '''1972./73.''' * šesnaestina završnice: Split – FK Spartak Subotica 1:0 * osmina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:5 === Hrvatski nogometni kup === '''1992./93.''' * šesnaestina završnice: [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – Split 0:3 * uzvratna utakmica: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:4 '''1997./98.''' * pretkolo: Split – [[NK Marsonia|Marsonia]] Slavonski Brod 2:1 * šesnaestina završnice: [[NK Dilj Vinkovci|Dilj]] – Split 2:1 '''1999./2000.''' * pretkolo: Split – [[NK TŠK Topolovac|TŠK]] Topolovac 3:2 * šesnaestina završnice: Split – [[NK Marsonia|Marsonia]] 0:4 '''2008./2009.''' * ''županijski kup'' * 1. kolo: * 2. kolo:Jadran (Kaštel-Sućurac) 1:1 (0:0), jedanaesterci 2:4 (26. veljače)<ref>[http://www.kastela.org/index.php?option=content&task=view&id=7602&Itemid=2 Kaštela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113063238/http://www.kastela.org/index.php?option=content&task=view&id=7602&Itemid=2 |date=13. siječnja 2012. }} NOGOMET: Županijski kup, 26. veljače 2009.</ref> * 3. kolo: * poluzavršnica: Split – Val 4:0 (0:0) * završnica: Split – Zmaj (Makarska) 3:1 (1:0) (10. lipnja)<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr%2FNogomet%2Ftabid%2F84%2FarticleType%2FArticleView%2FarticleId%2F57892%2FDefault.aspx Slobodna Dalmacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170220175602/http://acn.com.ve/ |date=20. veljače 2017. }} Frane Vulas: Nakon naslova prvaka Treće lige, Splitu i županijski Kup, 10. lipnja 2009.</ref> '''2009./10.''' * pretkolo: [[NK Bjelovar|Bjelovar]] – Split 0:1 * šesnaestina završnice: Split – [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] 0:2 * ''županijski kup'' * poluzavršnica: Mosor (Žrnovnica) – Split 1:3 (1:2) (28. travnja)<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/100765/Default.aspx Slodobna Dalmacija] FV: Hrvace i Split u finalu kupa, 28. travnja 2010.</ref> * završnica: Hrvace – Split 2:1 (0:1) (19. svibnja)<ref name="Kup 2010.">[http://www.dalmacijanews.com/Crnakronika/View/tabid/71/ID/27017/Split-pao-na-Cetini-Hrvace-osvojile-Zupanijski-kup.aspx Dalmacijanews]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Goran Knezović: Split pao na Cetini, Hrvace osvojile Županijski kup, 19. svibnja 2011.</ref><!-- 2. gol u sudačkoj nadoknadi --> '''2010./11.''' * ''županijski kup'' * 1. kolo: (slobodan)<ref>[http://www.sinj.com.hr/vijesti/15915/2-kolo-zupanijskog-kupa-junak-osk Sinj] Petar Norac Kevo: 2. kolo Županijskog kupa: Junak-OSK, 15. veljače 2011.</ref> * 2. kolo: Split – Primorac 1929 (Stobreč) 4:0 (1:0)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-lako-do-treceg-kola.aspx Split lako do trećeg kola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916214851/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-lako-do-treceg-kola.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 16. veljače 2011.</ref> * 3. kolo: OSK – Split 0:2 (0:0)<ref>[http://www.opcina-otok.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=153:upanijski-kup-osk--split-02-&catid=54:novosti&Itemid=170 Općina Otok] Županijski Kup: OSK – SPLIT 0:2, 15. ožujka 2011.</ref> (15. ožujka) * poluzavršnica: Imotski – Split 1:3 (1:1)<ref>[http://www.jako.hr/Novosti/tabid/345/articleType/ArticleView/articleId/108/language/hr-HR/Split-u-finalu-Zupanijskog-kupa.aspx Jako]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Split u finalu Županijskog kupa,</ref> (10. svibnja) * završnica: Dugopolje – Split 1:1 (0:1), jedanaesterci 4:5 (24. svibnja)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/56986/Splitu-Zupanijski-kup-nakon-penala-u-Dugopolju-FOTO.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605050146/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/56986/Splitu-Zupanijski-kup-nakon-penala-u-Dugopolju-FOTO.aspx |date=5. lipnja 2011. }} Goran Knezović: Splitu Županijski kup nakon penala u Dugopolju, 24. svibnja 2011.</ref> (pobjednici) '''2011./12.''' *Hrvatski nogometni kup * pretkolo: Marsonia 1909 – Split 1:2 (0:1)<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/423247/nogomet-kup/rudar-i-split-prosli-dalje Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101121253/http://www.hrsport.net/vijesti/423247/nogomet-kup/rudar-i-split-prosli-dalje/ |date=1. studenoga 2012. }} Ivana Strahija: Rudar i Split prošli dalje, 23. kolovoza 2011.</ref> (23. kolovoza) *1/16 završnice: Split – Segesta 5:0 (2:0)<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/split-se-lakocom-obracunao-sa-segestom-clanak-329196 Večernji list] Ozren Maršić: Split se s lakoćom obračunao sa Segestom, 21. rujna 2011.</ref> *1/8 završnice: Zagreb – Split 2:1 (2:0) (25. listopada)<ref>[http://prvaliga.tportal.hr/156108/Zagreb-izbacio-Split-Istra-slavila-u-Varazdinu.html Tportal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111026133603/http://prvaliga.tportal.hr/156108/Zagreb-izbacio-Split-Istra-slavila-u-Varazdinu.html |date=26. listopada 2011. }} (HINA): Zagreb izbacio Split, Istra slavila u Varaždinu, 25. listopada 2011.</ref> * ''županijski kup'' * pretkolo: Uskok – Split 0:1 (0:0) (13. ožujka)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/82518/Zupanijski-kup-Split-golom-Bagarica-pobijedio-Uskoka-u-Parku-mladezi.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120316052820/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/82518/Zupanijski-kup-Split-golom-Bagarica-pobijedio-Uskoka-u-Parku-mladezi.aspx |date=16. ožujka 2012. }} Božo Pavković: Županijski kup: Split golom Bagarića pobijedio Uskoka u Parku mladeži, 13. ožujka 2012.</ref> * 1. kolo: slobodni<ref name="rasporedŽNK2012.">[http://www.nszsd.hr/index/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=138&Itemid=69 NSŽSD]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski nogometni kup na području NSŽSD-e, raspored natjecanja pretkola i 1. kola, pristupljeno 22. kolovoza 2012.</ref> * 2. kolo: Postira – Split 1:6 (1:2) (28. ožujka)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-sa-sest-golova-izbacio-postira.aspx RNK Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810095609/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-sa-sest-golova-izbacio-postira.aspx |date=10. kolovoza 2014. }} Božo Pavković: Županijski kup: Split sa šest golova izbacio Postira, 28. ožujka 2012.</ref> * 3. kolo: Split – Solin 1:1 (1:1), jedanaesterci 4:3 (17. svibnja 2012.)<ref>[http://nogometni.com.hr/split-u-polufinalu-zupanijskog-kupa/ Nogometni.com.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Saša Zorić: Split u polufinalu Županijskog kupa, 17. svibnja 2012.</ref> * poluzavršnica: Split – Mosor 2:0 (0:0), (14. kolovoza 2012.)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/96704/Split-u-zavrsnici-slomio-Mosora-i-prosao-u-finale-Zupanijskog-kupa.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815224530/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/96704/Split-u-zavrsnici-slomio-Mosora-i-prosao-u-finale-Zupanijskog-kupa.aspx |date=15. kolovoza 2012. }} Božo Pavković: Split u završnici slomio Mosora i prošao u finale Županijskog kupa, 14. kolovoza 2012.</ref> * završnica: Hrvace – Split 0:3 (0:1); igralo se u 21. kolovoza 2012. Hrvacama (pobjednici)<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/445516/nogomet-1-hnl/nogometasi-splita-u-hrvacama-obranili-naslov-pobjednika-zupanijskog-kupa/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219051900/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/445516/nogomet-1-hnl/nogometasi-splita-u-hrvacama-obranili-naslov-pobjednika-zupanijskog-kupa/ |date=19. veljače 2021. }} Vedran Babić: Nogometaši Splita u Hrvacama obranili naslov pobjednika Županijskog kupa, 21. kolovoza 2012.</ref> Izborili su sudjelovanje u Hrvatskom kupu 2012./2013. godine. '''2012./13.''' *1. pretkolo: Virovitica – Split<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/444386/nogomet-kup/odredjeni-parovi-prvog-pretkola-kupa/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121020171020/http://www.hrsport.net/vijesti/444386/nogomet-kup/odredjeni-parovi-prvog-pretkola-kupa/ |date=20. listopada 2012. }} Mišo Gulić: Određeni parovi prvog pretkola Kupa, 1. kolovoza 2012.</ref> * ''županijski kup'' * 1. kolo: Orkan – Split<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/kup-nszsd-e-split-u-prvom-kolu-protiv-orkana.aspx Kup NSŽSD-e: Split u prvom kolu protiv Orkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916223051/http://www.rnksplit.hr/novosti/kup-nszsd-e-split-u-prvom-kolu-protiv-orkana.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split/Dalmacijanews, 2. veljače 2013.</ref> 0:0 (2:4), igrano na pom. terenu u Dugopolju<ref>Vedran Babić: [http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/456978/nogomet-maxtv-prva-liga/split-tek-poslije-jedanaesteraca-preko-cetvrtoligasa-u-zupanijskom-kupu/ Split tek poslije jedanaesteraca preko četvrtoligaša u Županijskom kupu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701012405/https://sportnet.hr/vijesti/456978/nogomet-maxtv-prva-liga/split-tek-poslije-jedanaesteraca-preko-cetvrtoligasa-u-zupanijskom-kupu/ |date=1. srpnja 2023. }}, Sportnet, 26. veljače 2013.</ref> * 2. kolo: Mračaj – Split 0:0 (j. 4:5)<ref>Vedran Babić: [http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/457479/nogomet-maxtv-prva-liga/split-u-runovicima-jedva-do-prolaza-u-zupanijskom-kupu/ Split u Runovićima jedva do prolaza u Županijskom kupu], Sportnet, 6. ožujka 2013.</ref> * četvrtzavršnica: Hrvace – Split 1:1 (0:0) (j. 3:4)<ref>Dalmacija News: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-na-penale-ispao-od-hrvaca.aspx Županijski kup: Split na penale ispao od Hrvaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305110304/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-na-penale-ispao-od-hrvaca.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 30. travnja 2013.</ref> '''2013./14.''' * nisu izborili nastup u završnom dijelu * ''županijski kup'' * 1. kolo: Hvar – Split 0:4<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/matic-napunili-smo-baterije-za-utakmicu-sa-zadrom.aspx Matić: Napunili smo baterije za utakmicu sa Zadrom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916215926/http://www.rnksplit.hr/novosti/matic-napunili-smo-baterije-za-utakmicu-sa-zadrom.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 18. veljače 2014.</ref><ref name="ST-Supetar"/> (0:3)<ref>G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/crveni-sa-uvjerljivih-40-slavili-na-hvaru.aspx "Crveni" sa uvjerljivih 4:0 slavili na Hvaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305062855/http://www.rnksplit.hr/novosti/crveni-sa-uvjerljivih-40-slavili-na-hvaru.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 18. veljače 2014.</ref> * 2. kolo: Jadran (Supetar) – Split<ref name="ST-Supetar">G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-na-bracu-protiv-supetra.aspx Županijski kup: "Crveni" na Braču protiv Supetra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305021834/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-na-bracu-protiv-supetra.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 26. veljače 2014.</ref> 0:3 (0:1)<ref>Blaž Duplančić: [http://www.nk-jadran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1025:kup-split-pobijedio-jadrana-u-supetru-foto Kup: Split pobijedio Jadrana u Supetru (FOTO)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, NK Jadran Supetar, 26. veljače 2014.</ref> * četvrtzavršnica: Primorac 1929 (Stobreč) – Split<ref>G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-ce-put-u-polufinale-traziti-preko-primorca.aspx Županijski kup: "Crveni" će put u polufinale tražiti preko Primorca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305045319/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-ce-put-u-polufinale-traziti-preko-primorca.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split,</ref> 0:2 (0:1)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golovima-mrsica-i-ercega-svladao-primorac.aspx Split golovima Mršića i Ercega svladao Primorac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305020626/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golovima-mrsica-i-ercega-svladao-primorac.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 26. ožujka 2014.</ref> * poluzavršnica: Solin – Split 0:1 (0:1)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golom-mrsica-svladao-solin-za-finale-zupanijskog-kupa.aspx Split golom Mršića svladao Solin za finale Županijskog kupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916222010/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golom-mrsica-svladao-solin-za-finale-zupanijskog-kupa.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 12. kolovoza 2014.</ref> * završnica: Hrvace – Split 1:6 (0:1)<ref>[https://hns.family/vijesti/5029/rnk-split-osvojio-zupanijski-kup-usao-u-pretkolo-hrvatskog-kupa/ RNK Split osvojio Županijski kup, ušao u pretkolo Hrvatskog kupa], Hrvatski nogometni savez, 18. kolovoza 2014.</ref><ref>Goran Knezović: [http://www.rnksplit.hr/novosti/split-sa-61-svladao-hrvace-i-osvojio-zupanijski-kup!.aspx Split sa 6:1 svladao Hrvace i osvojio Županijski kup!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082052/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-sa-61-svladao-hrvace-i-osvojio-zupanijski-kup!.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 17. kolovoza 2014.</ref> (izborio pretkolo) '''2014./15.''' * četvrtfinale: RNK Split 1:0 NK Zadar, NK Zadar 1:4 RNK Split * polufinale:HNK Hajduk 1:1 RNK Split, RNK Split 1:0 HNK Hajduk * finale: GNK Dinamo 0:0 RNK Split (p:4:1) * ''županijski kup'' * 1. kolo: slobodan:<ref>Ivica Čavka: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/zupanijski-kup--sloga-iz-mravinaca-eliminirala-val-nakon-jedanaesteraca/2772 Županijski kup: Sloga iz Mravinaca eliminirala Val nakon jedanaesteraca], Dalmatinski portal, 15. veljače 2015.</ref> * osmina završnice: Croatia (Zmijavci) – Split 0:2 (0:1)<ref>Toni Španjić: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/zmijavci--rnk-split-pobijedio-croatiju-lijepim-golovima-kvesica-i-radotica/4013 Zmijavci: RNK Split pobijedio Croatiju lijepim golovima Kvesića i Radotića], Dalmatinski portal, 15. travnja 2015.</ref> (utakmica odigrana iz 5. pokušaja!) * četvrtzavršnica: Split – Solin 2:0 (1:0)<ref>Frane Vulas: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/285282/Default.aspx Split rutinski izborio polufinale Županijskog kupa], Slobodna Dalmacija, 12. svibnja 2015.</ref> * poluzavršnica: OSK (Otok) – Split 3:3 (0:1) (j. 6:5)<ref>Branimir Korać: [http://www.hrsport.net/vijesti/486167/nogomet-kup/osk-iz-otoka-priredio-senzaciju-i-u-polufinalu-zupanijskog-kupa-svladao-finalistu-hrvatskog-kupa/ OSK iz Otoka priredio senzaciju i u polufinalu Županijskog kupa svladao finalista Hrvatskog kupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701012404/https://sportnet.hr/vijesti/486167/nogomet-kup/osk-iz-otoka-priredio-senzaciju-i-u-polufinalu-zupanijskog-kupa-svladao-finalistu-hrvatskog-kupa/ |date=1. srpnja 2023. }}, Sportnet, 27. svibnja 2015.</ref><ref>B.P.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/1ckw-osk-split-uzivo-tisucu-ljudi-gleda-polufinale-zupanijskog-kupa Senzacija u Otoku: OSK izbacio Splita na penale!], Dalmacijanews, 27. svibnja 2015.</ref> (vodio 1:3 u 70. min; OSK pobjednik 1. ŽNL; Split ispao iz završnog dijela kupa za 2015./16.) '''2015./16.''' * nije izborio nastup u završnici * ''županijski kup'' == Split u europskim natjecanjima == === [[UEFA Europska liga|Europska liga]] === {| |'''2011./12.''' |- |2. pretkolo: || ||{{Z|SLO}} [[NK Domžale|Domžale]] – Split || ||1:2, 1:3 |- |3. pretkolo: || ||Split – {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham (London)]] || ||0:0, 0:2 |- |'''2014./15.''' |- |1. pretkolo: || ||Split – {{Z|ARM}} [[FC MIKA|MIKA (Erevan)]] || ||2:0, 1:1 |- |2. pretkolo: || ||Split – {{Z|IZR}} Hapoel (Be'er Sheva) || ||2:1, 0:0 |- |3. pretkolo || ||Split – {{Z|UKR}} [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec (Odesa)]] || ||2:0, 0:0 |- |4. pretkolo (''play-off'') || ||Split – {{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] || ||0:0, 0:1 |} == Treneri == {{glavni|Treneri RNK Split kroz povijest}} == Poznati igrači == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !colspan=6|<big>Igrači Splita |-bgcolor="#dddddd" !width=3%|Broj !width=3%|Država !width=12%|Igrač !width=16%|Vrijeme u Splitu !width=8%|Nastupi (golovi) !width=8%|Položaj |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Marin Brajević]] |align=center| |align=center| |align=center|vratar |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Zavoreo]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Bartul Čulić]] |align=center| |align=center| |align=center|vratar |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mario Krulz]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Frane Dumanić]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|1 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Josip Vidović]] |align=center| |align=center|205 |align=center|vratar |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|1 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonči Gabrić]] |align=center|1979. – 1980. i 1983. – 1985. |align=center| |align=center|vratar |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|4 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mario Duplančić]] |align=center| |align=center|157 |align=center|obrambeni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|5 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Boris Krstulović]] |align=center|? – 1961. |align=center|187 |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|6 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonći Baranović]] |align=center|1953. – 1958. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|6 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tomislav Ivić]] |align=center| |align=center|125 |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Mladinić]] |align=center| |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|9 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonči Gulin]] |align=center|1956. – 1963. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|10 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Branko Kraljević]] |align=center|1955. – 1962., 1965. – 1966., 1968. – 1972. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Stanko Poklepović]] |align=center|? – 1972. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Željko Sučić]] |align=center| |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Janko Janković]] |align=center|1984. – 1985. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|9 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Igor Jelavić]] |align=center|1984. – 1985., 1994. – 1995. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|11 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Jozo Bogdanović]] |align=center|1978. – 1985. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Damir Burić Šolta]] |align=center|1981. – 1988. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|11 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ervin Boban]] |align=center| |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Frane Obilinović]] |align=center| |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|7 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Stipe Milardović]] |align=center| |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Aljoša Asanović]] |align=center|1984. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|2 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Darko Butorović]] |align=center|1982. – 1992. |align=center| |align=center|desni branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|2 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Srđan Mladinić]] |align=center|1983. – 1993. |align=center| |align=center|stoper |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Nenad Pralija]] |align=center|1988. – 1993. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|7 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ivica Vastić]] |align=center|1989. – 1991. |align=center|33 (11) |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|5 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mate Plazibat]] |align=center| |align=center| |align=center|branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ivica Križanac]] |align=center|[[Šport u 2010.|2010.]] – [[Šport u 2016.|2016.]] |align=center| |align=center|branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Jurica Jerković]] |align=center|1967. – 1968. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Rebić]] |align=center|[[Šport u 2010.|2010.]] – [[Šport u 2013.|2013.]] |align=center| 57 (16)<ref name="Transfermarkt.com">{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/ante-rebic/leistungsdatendetails/spieler/187587/saison/2011/wettbewerb/KR1 |title=Ante Rebic |work=Transfermarkt.com |accessdate=2019-09-28}}</ref> |align=center|[[napadač (nogomet)|napadač]] |} == Svi predsjednici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |-bgcolor="#dddddd" !width=5%|'''Vremensko razdoblje''' !width=5%|'''Ime i prezime predsjednika''' !width=10%|'''Uspjesi tijekom mandata''' !width=10%|'''Posebne napomene ''' |- |1912. |[[Šimun Rosandić]] |osnivač Anarha, prvi trener |HRSK Anarh |- |1912. – 1913. |[[Leone Altaras]] | |HRSK Anarh |- |1913. – 1914. |[[Šimun Rosandić]] | |HRSK Anarh |- |1919. – 1921. |[[Vjekoslav Ožegović]] |Jug osvojio prvo prvenstvo SNP |RNK Anarh i JSNK Jug |- |1921. – 1923. |[[Luka Burić]] | |JSNK Jug, JSK Slavija, JSK Split |- |1923. – 1924. |[[Ante Jelić]] | |JSK Split |- |1924. – 1928 |[[Luka Burić]] | |JSK Borac |- |1928. |[[Vicko Prkušić]] | |RŠK Borac |- |1928. |[[Šime Mrduljaš]] | |RŠK Borac |- |1928. – 1932. |[[Blaž Duplančić]] |tri puta predsjednik |GŠD Dalmacija, HAŠK, JŠK Split |- |1932. – 1935. |[[Bogoljub Čurić]] |izborena Nacionalna liga (1. liga) |JŠK Split |- |1935. – 1936. |[[Ivo Antičević]] | |JRSK Split |- |1936. – 1939. |[[Vicko Sumić]] | |JRSK Split |- |1939. – 1941. |dr. [[Petar Nisiteo (nogomet)|Petar Nisiteo]] |prvenstvo Banovine Hrvatske (1. liga) |RSK Split |- |1941. |[[Andrija Križević]] | |RSK Split |- |1945. – 1946. |[[Marin Krstulović]] | |FD Split |- |1946. – 1947. |[[Marko Šore]] |fuzija s Gusarom |FD Split |- |1947. – 1949. |[[Umbert Fabris]] |fuzija s Hajdukom |FD Hajduk |- |1949. – 1952. |[[Paško Mijan]] | |SD Vicko Krstulović |- |1952. – 1953. |[[Jordan Prkušić]] | |SD Arsenal, RSD Split |- |1953. – 1954. |[[Ante Jurjević Baja]] | |RSD Split |- |1954. – 1956. |[[Ante Jelović]] | |RSD Split |- |1956. – 1958. |[[Jordan Prkušić]] |izborena 1. savezna liga |RSD Split |- |1959. – 1962. |[[Paško Mijan]] |izborena 1. savezna liga |RNK Split |- |1962. – 1964. |[[Ante Kragić – Brika]] | |RNK Split |- |1964. – 1965. |[[Milan Antončić]] | |RNK Split |- |1965. – 1975. |[[Milivoj Lalin]] |najduže bio predsjednik |RNK Split |- |1976. – 1980. |[[Marin Bakica]] | |RNK Split |- |1980. – 1982. |[[Branko Filipović]] | |RNK Split |- |1982. – 1986. |[[Žarko Mihaljević]] |izborena 2. savezna liga |RNK Split |- |1986. – 1987. |[[Mario Krželj]] | |RNK Split |- |1987 – 1989. |[[Dušan Sušak]] <br> | |RNK Split |- |1989. – 1990. |[[Ante Erceg (predsjednik Splita)|Ante Erceg]] | |RNK Split |- |1990. |[[Goran Tomić]] | |RNK Split |- |1990. – 1991. |[[Marin Bakica]] | |RNK Split |- |1991. |[[Miro Dundić]] | |NK Split |- |1992. |[[Ivica Gabrić]] | |NK Split |- |1993. |[[Zlatan Bašić]] | |NK Split |- |1993. – 1994. |[[Ivo Bučan]] | |NK Split |- |1994. – 2002. |[[Mladen Perišić]] | |NK Split |- |2002. |[[Milan Lozina]] | |NK Split |- |2002. – 2008. |[[Ivan Sunara]] s.u. |stečajni upravitelj |NK Split |- |2008. – 2009. |[[Ante Mrkonjić]] |stečajni upravitelj |NK Split |- |2009. – ... |[[Slaven Žužul]] |izborena 1. Hrvatska liga |RNK Split |} == Počasni predsjednici Splita == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |-bgcolor="#dddddd" !width=8%|'''Dodijeljeno priznanje kluba''' !width=8%|'''Ime i prezime predsjednika''' !width=10%|'''Priznanje kluba dodijeljeno godine''' |- |počasni predsjednik |[[Vicko Krstulović]] |1949. |- |počasni predsjednik |[[Ante Zorislav Roso]] |1994. |- |počasni predsjednik |[[Žarko Mihaljević]] |2010. |} == Povezani članci == * [[ŽNK Split]] * [[RNK Split 1912]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rnksplit.hr/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722224659/http://www.rnksplit.hr/ |date=22. srpnja 2014. }} * [https://semafor.hns.family/klubovi/543/rnk-split/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/split-nk Nogometni leksikon] *[http://www.anarhizam.hr/povijest/118-povijest-radnikog-nogometnog-kluba-qsplitq Povijest Radničkog nogometnog kluba "Split"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191114010839/http://anarhizam.hr/povijest/118-povijest-radnikog-nogometnog-kluba-qsplitq |date=14. studenoga 2019. }} *[http://www.nszsd.hr/ Nogometni savez županije Splitsko-dalmatinske] *[http://www.hns-split.info/ Hrvatski Nogometni Savez središte Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100817041029/http://www.hns-split.info/ |date=17. kolovoza 2010. }} *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000522/prilozi-sp4.htm#sv Slobodna Dalmacija] U NOB-u poginulo 120 splitovaca {{sport start}} {{RNK Split}} {{RNK Split info}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} {{GLAVNIRASPORED:Split, RNK}} [[Kategorija:RNK Split| ]] [[Kategorija:Nogomet u Splitu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎|Split]] io8kxmhp32pmg9j7fhaxgbsl7m0yli1 0 13898 7625292 7583942 2026-10-27T18:41:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625292 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ugovor | ime = Rimski ugovori | puno ime = | slika = Mussolini Pavelic Patti di Roma 1941.jpg | veličina = 180px | opis slike = Pavelić i Mussolini u Rimu 18. svibnja 1941. | vrsta = | datum izrade = | datum potpisa = [[18. svibnja]] [[1941.]] | mjesto potpisa = [[Rim]], [[Italija]] | datum valjanosti = | uvjet valjanosti = | kraj valjanosti = [[10. rujna]] [[1943.]] | potpisnici = | stranke = | ratificirali = | depozitar = | jezik = | jezici = }} [[Datoteka:Croatia 41 45 en.gif|mini|200px|desno|Politička karta [[NDH]] nakon Rimskih ugovora]] '''Rimski ugovori''' su naziv za tri ugovora potpisana [[18. svibnja]] [[1941.]] u 12:30 između [[NDH]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u Palazzo Venezia u [[Rim]]u. Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednici vlada dviju država, talijanski ministar vanjskih poslova, grof [[Galeazzo Ciano]], te svi ministri vlade [[NDH]]. Iako je imao više stavaka, u povijesti je najviše ostao upamćen dio vezan za razgraničenje dviju država te je bio po mnogima jedna od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog naroda. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Vis]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html Hrvatska radio televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306020902/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html |date=6. ožujka 2016. }}, TV kalendar, 18. svibnja</ref> Odredbe Rimskih ("Ugovora o jamstvu i suradnji") proizvodile bi učinak da bi "Kraljevina Hrvatska" bila talijanski protektorat, što u stvarnosti ona nije bila jer je utjecaj nacističke Njemačke na vlast u Zagrebu uvijek bio jači od utjecaja Italije. Preuzete ugovorne obveze nijedna od strana nije izvršavala u dobroj vjeri: vlast u Zagrebu uspijevala je da većinu svojih neravnopravnih obveza izigra, ili da učini da one ostanu mrtvo slovo na papiru; a talijanske vojne i civilne vlasti u drugoj i trećoj zoni ponašale zapravo kao okupacijska sila koja se malo ili nimalo nije osvrtala na lokalne organe vlasti države pod svojim navodnim protektoratom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |title=Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008., str. 265.-278. |author=Vladimir Đuro Degan |year=2008 |publisher=Pravni fakultet u Splitu |accessdate=2018-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210830231210/https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |archive-date=30. kolovoza 2021. |url-status=dead}}</ref> == Prije ugovora== Još [[1927.]] Pavelić je [[Mussolini]]ju izrazio spremnost na prepuštanje velikih dijelova istočnojadranske obale Italiji.<ref name="gim"/> U bilješci o Ljubljanskim pregovorima od [[25. travnja]] [[1941.]] navodi se kako [[Ante Pavelić|Pavelić]] tvrdi da bi ga ostvarivanje zahtjeva [[Galeazzo Ciano|grofa Ciana]] (prepuštanje teritorija od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Boka kotorska|Boke kotorske]]) dovelo do pada. No, premda je Pavelićeva pratnja nepopustljiva u bilo kakvom predavanju teritorija naseljenog [[Hrvati]]ma Italiji, sam Pavelić je već tad bio spreman na teritorijalne ustupke i [[Personalna unija|personalnu uniju]] ili monarhiju sa [[Savojska dinastija|savojskim princom]] na čelu. == Sadržaj ugovora== [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|mini|200px|NDH 1941. – 1943. Na liniju koja se nastavlja na sjevernu granicu dijela Slovenije priključenoga Italiji nastavlja se linija demarkacije zone pod talijanskom upravom (gdje su tijela NDH morala slušati naloge talijanskih civilnih i vojnih vlasti), koja teče do sjeverne granice [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevine Crne Gore]] pod talijanskom dominacijom. Glavnina hrvatske jadranske obale i skoro svi otoci su izravno pripojeni Italiji, a na preostalom dijelu NDH ne smije držati mornaricu niti graditi bilo kakve vojne objekte.]] Rimski ugovori su zapravo tri zasebna dokumenta:<ref name="gim">Goran Miljan, Ivica Miškulin: Povijest 4, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-12-1096-6}}</ref> *prvim dokumentom ("Ugovor o određivanju granice između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije") je utvrđena granica između dviju država. Pored etničkog hrvatskog područja koje je Italiji već bilo pripalo ugovorima sklopljenima s [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]] nakon I. svjetskog rata, Italija je anektirala daljnji teritorij – okolicu Zadra, Šibenik, Split, otoke Rab, Krk, Vis, Lastovo, Korčula, Mljet i mnoštvo drugih manjih otoka, kao i Boku kotorsku te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, ukupno 5.380&nbsp;km² teritorija naseljenog s približno 400.000 Hrvata i posve neznatnim brojem Talijana. Od morske obale Hrvatskoj su ostavljena uglavnom područja s nepristupačnom obalom i bez većih luka, s izuzetkom Dubrovnika;<ref name="gim"/> *drugim istodobno sklopljenim ugovorom ("Sporazum o pitanjima vojničkoga značaja"), [[NDH]] se obvezala da će otoci i morska obala biti pod potpunom talijanskom vojnom kontrolom (tzv. Prva zona), a da u širem području u zaleđu (tzv. Druga, demilitarizirana zona) neće podizati nikakve vojne objekte, ni držati ratnu mornaricu. Uspostava prve i druge zone je u pregovorima predstavljena kao talijansko popuštanje – naime, oni su ispočetka zahtijevali da cijelo to područje te još šire područje zaleđa – sve do Karlovca – budu izravno pripojeni Italiji, pri čemu NDH ne bi ostao nikakav izlaz na more; *trećim dokumentom ("Ugovor o jamstvu i suradnji između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije") [[Kraljevina Italija|Italija]] je postala jamcem političke nezavisnosti hrvatske države, s talijanskim pokroviteljstvom u vanjskopolitičkim i vojnim pitanjima, a bilo je predviđeno također valutno i carinsko povezivanje.<ref name="gim"/> Treći ugovor nikad nije bio proveden u cijelosti iako je dogovoren, posebno odrednica vezana za krunjenje [[Savojska dinastija|savojskog]] princa [[Aimone, vojvoda od Spoleta|Aimonea Roberta Margherita Maria Giuseppea di Torino]] za hrvatskog kralja pod imenom [[Tomislav II.]]Hrvatsko izaslanstvo je uspjelo odbiti stvaranje zajedničke vojske [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i NDH; svoje će oružane snage NDH do kapitulacije Italije 1943. godine tek sporo razviti. No, najteže je bilo pitanje razgraničenja. Jedan od hrvatskih časnika iz izaslanstva piše: {{citat|Smještaju nas u veliku dvoranu s izgledom na trg. [[Ante Pavelić|Dra Pavelića]], međutim, uvode u jednu pokrajnju sobu, tik do naše. Započinje sumorno čekanje... Najednom se otvore ogromna vrata. Na njima se pomoli omanji krivonogi Talijančić. Gotovo svečano nas pozva, da izvolimo ući. Pred nama puca slika, koju zacijelo nitko nije predviđao, niti bio u stanju predvidjeti. Potomstvo bi je trebalo zapamtiti na vječno upozorenje na opasnost i smrt. Dvorana je velika, vrlo visoka. Prvo što mi je upalo u oči je jedna ogromna karta, obješena visoko, sučelice nama koji smo ulazili. Karta je predstavljala buduću Hrvatsku. Iako fizička, na njoj su bile širokom crvenom bojom označene granice hrvatske države. Tik od [[Karlovac|Karlovca]] na jug, pa gotovo u ravnoj crti pred [[Mostar]] i u blagom zavoju na sjeverozapad [[Crna Gora|Crne Gore]]. Čudni torzo, kojemu fali sve od trbuha naviše. Učinilo mi se u tom času da će me bol shrvati. Cijelu polovinu Hrvatske s [[Dalmacija|Dalmacijom]] kane odvojiti od hrvatske države! Ništa od Dalmacije i našeg mora ne bi pripalo Hrvatskoj. Pa čak bi i same granice Hrvatske bile tako daleko od Dalmacije!...<ref>Hitrec, Hrvoje: Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1999.</ref>|}} Na sličan način razvoj događaja prikazao je i [[Ante Pavelić]] u intervjuu koji je dao u emigraciji 1949. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sloboda.hr/intervju-s-dr-antom-pavelicem-o-potpisivanju-rimskih-ugovora/ |title=Intervju s Dr. Antom Pavelićem o potpisivanju Rimskih ugovora |author=Marko Sinovčić |date=2014-09-24 |publisher=sloboda.hr |accessdate=2018-07-07 |url-status=dead |archive-date=7. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180707172338/http://www.sloboda.hr/intervju-s-dr-antom-pavelicem-o-potpisivanju-rimskih-ugovora/ }}</ref> [[Datoteka:GovernatoratoDalmazia.jpg|mini|Zadarska, Splitska i Kotorska provincija sačinjavale su [[Guvernatorat Dalmacija]].]] Italija je dobila gotovo cijelu Dalmaciju i to: područje [[zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Rab]], [[Krk]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Odmah nakon sklapanja sporazuma Italija je napravila novu administrativnu podjelu ustupljenih područja. Dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, s otocima Krkom i Rabom, priključila je Riječkoj provinciji, a anektirani dijelovi Dalmacije i Boke kotorske s otocima, zajedno s bivšom Zadarskom provincijom, ušli su u sastav [[Guvernatorat Dalmacija|Guvernatorata Dalmacija]], tako da je Dalmacija opet bila administrativno podijeljena na tri pokrajine: Zadarsku, Splitsku i [[Kotor]]sku. Visoki troškovi talijanskih okupacijskih trupa – oko 200.000 vojnika, tj. daleko više od vlastitih oružanih snaga NDH – kao i troškovi talijanskih policijskih snaga i civilnih činovnika koji su nadzirali domaću civilnu upravu naplaćivali su se iz proračuna NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 378 i 414</ref> Teritorijalni ustupci sveli su se na predavanje većeg dijela [[Dalmacija|Dalmacije]] s pojedinim većim gradovima, dok NDH dobiva izlaz na more u bivšim kotarevima [[Novi]], [[Senj]], [[Crikvenica]] te općinama [[Karlobag]] i [[Kraljevica]] (u podvelebitskom primorju) i na slabo razvijenom području od [[Omiš]]a do [[Dubrovnik]]a. U sklopu NDH ostali su i otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Pag]], [[Šipan]], [[Šćedro]], [[Maun (otok)|Maun]], [[Lokrum]], [[Lopud]] i [[Koločep]]. Posebna konvencija se trebala zaključiti u vezi s upravnim uređenjem grada [[Split]]a, predgrađa [[Kaštela]] i otoka [[Korčula|Korčule]]. NDH je zahtijevala autonomiju za ta područja, što Italija nije bila voljna pružiti. == Posljedice== S ovim ugovorima teritorijalni sporovi između [[NDH]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] nisu završeni. Posljedice ugovora su bile katastrofalne – nestajanje početnog oduševljenja novonastalom hrvatskom državom i gnjev na ustašku vlast u cijeloj [[NDH]]. U javnosti je postala izražena mržnja prema Talijanima. Dolazi i do javnih prosvjeda, usprkos redarstvenom satu i vojnoj okupaciji. Ugovori su također pridonijeli i jačanju [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkog pokreta]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] – hrvatski krajevi pod talijanskom vlašću (koji su skoro isključivo bili naseljeni etničkim Hrvatima) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]] su dali do 100.000 partizanskih boraca. Na terenu su Talijani poštivali ugovore s NDH onoliko, koliko im je to odgovaralo. Tako je u Splitu – za kojega je ugovorom propisano da će imati nekakav poseban status – gdje su talijanske okupacijske vlasti posve razvlastile ustaše već 21. travnja 1941. godine, u prvom broju časopisa "San Marco" (koji se izdavao u Splitu) od 29. travnja 1941. godine bila objavljena odluka da se u gradu smiju isticati jedino talijanske zastave, a da u javnim prostorima moraju biti izvješene slike talijanskog kralja i Mussolinija; ubrzo su u Split doveli veliki broj talijanskih činovnika da odatle upravljaju širim područjem NDH okupiranim od Talijana u kojem su namjeravali uspostaviti talijansku civilnu upravu.<ref>[https://www.znaci.org/00003/569.pdf Ljubo Drndić: "Oružje i sloboda Istre 1941.-1943."], "Školska knjiga", Zagreb - Pula 1978., str. 15-17</ref> Dana [[18. svibnja]] [[1941.]] [[Tomislav II.]] postaje službeno kralj [[NDH|Hrvatske]], na ceremoniji u [[Kvirinalska palača|Kvirinalskoj palači]] u Rimu, gdje je [[Ante Pavelić]] s nekoliko hrvatskih izaslanika tražio od [[Kraljevina Italija|talijanskoga]] kralja [[Viktor Emanuel III.|Viktora Emanuela III.]] da Amiona od Savoye imenuje hrvatskim kraljem. [[Tomislav II.|Amionea]] je kraljem imenovao njegov rođak, [[Viktor Emanuel III.]]<ref>{{cite book |last=Packard |first=Reynolds |title=Balcony Empire: Fascist Italy at War |publisher=Kessinger Publishing |year=2005 |pages=190 |isbn=1417985283}}</ref> Pri primanju [[Zvonimirova kruna|Zvonimirove krune]] uzeo je ime Tomislav II., kao spomen na prvoga hrvatskog [[Tomislav|kralja Tomislava]].<ref name="one">[http://www.worldstatesmen.org/Croatia.html Worldstatesmen]</ref> Krunidba je predviđena u [[Tomislavgrad]]u, ali je Aimone odbio otići u Hrvatsku zbog krize oko "Dalmatinskoga pitanja". Tomislav II. osjećao je da Dalmacija nikada ne može biti talijanska zemlja i da su Rimski ugovori neprijatelj hrvatsko-talijanskom izmirenju.<ref>{{cite book |last=Rodogno |first=Davide |title=Fascism's European Empire: Italian Occupation During the Second World War |url=https://archive.org/details/fascismseuropean0000rodo |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/fascismseuropean0000rodo/page/95 95] |isbn=0521845157}}</ref> Jedan od ostalih razloga zašto nije došao u Hrvatsku bila je ugroženost njegove osobne sigurnosti.<ref name="Tomasevich">{{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |publisher=Stanford University Press |year=2001 |pages=138 |isbn=0804736154}}</ref> Nikada nije imao stvarnu vlast za vladavine [[Ustaše|ustaške]] Vlade (čak ni na dijelu NDH kojega su kontrolirale talijanske okupacijske snage), koja je njegovu titulu kralja pretvorila samo u neznatan simbol nekadašnjega slavnog kraljevstva. U dobro planiranom nastojanju da onemoguće uspostavu funkcionalne hrvatske države"<ref>"NDH i Italija, Političke veze i diplomatski odnosi", Nada Kisić Kolanović, Naklada Ljevak, Zagreb 2001., str. 218</ref> koja bi mogla osujetiti talijansku politiku ovladavanja Jadranom kao svojim unutrašnjim morem (takve planove je Italija imala zapravo s cijelim istočnim Mediteranom; odatle i talijanska invazija na Albaniju 1939. i Grčku 1940., te formiranje "vazalne" [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevine Crne Gore]] s talijanskim kraljem kao suverenom) i stateško ovladavanju izlazom srednje i istočne Europe na [[Sredozemno more|Sredozemlje]], Talijani sabotiraju uspostavu vlasti NDH na području svoje okupacijske zone i podupiru formiranje četničkih postrojbi: takvo u suštini neprijateljsko nastojanje Italije prema NDH je već sredinom 1941. god. posve očito i ustaškom vrhu, i njemačkim predstavnicima u Zagrebu – Njemačkoj je pritom bilo važnije savezništvo s Talijanima, od onoga s NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 11 i 310</ref> Nakon [[Dan ustanka naroda Hrvatske|četničko-partizanskih ustanaka 1941. godine]] (etnički Srbi koji su sudjelovali u ustancima su se tek kasnije međusobno podijelili na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizane]] i [[Četnici u NDH|četnike]]), kojega su u stanovitoj mjeri organizirali i talijanski agenti (tako u autobiografskoj knjizi iznosi sam vođa ustanka u Srbu Gojko Polovina<ref>Gojko Polovina, op. cit, prema [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114003 "Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine"], Mario Jareb, ČSP, br. 3., 751.-771. (2011)</ref>), Talijani su za nezadovoljstvo lokalnog stanovništva optužili ustaše – što i nije bilo bez temelja, osobito kada je posrijedi nezadovoljstvo Srba. Na području svoje okupacijske zone (tzv. ''Druga Zona)'' – tj. približno na polovici NDH – s listopadom 1941. godine Talijani u suštini zamjenjuju vlast NDH svojom okupacijskom vlašću, koja uključuje također i komponentu civilne vlasti.<ref>"Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945", Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber 1979, pogl. [https://www.znaci.org/00001/40_26.htm "Talijanski sistemi upravljanja"], [https://www.znaci.org/00001/40_48.htm "Kolaboracija s Talijanima u NDH"], [https://www.znaci.org/00001/40_66.htm "Britanski prekid s četnicima"], [https://www.znaci.org/00001/40_25.htm "Njemački sistemi upravljanja"] i [https://www.znaci.org/00001/40_27.htm "Nezavisna država Hrvatska"] </ref> Hrvatski činovnici potčinjeni su talijanskima, a hrvatski veliki župani postojali su samo na papiru.<ref name="gim" /> == Pavelićev jednostrani raskid ugovora 10. rujna 1943. i odluke ZAVNOH-a == Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije 8. rujna 1943. god.]], poglavnik NDH [[Ante Pavelić]] je 10. rujna 1943. godine objavio Državnopravnu izjavu o razrješenju Rimskih ugovora, u kojoj se navodi: "''...Ni jedne obveze iz ovih Rimskih ugovora nije talijanska vlada sa svoje strane izvršila, napose ne u pitanju granica, jamstva za političku nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost te upravnog uređenja obćine Split i otoka Korčule, pa usliied toga ovi ugovori nikada nisu stupili u život. Naprotiv svi oni probitci Nezavisne Države Hrvatske, koji su gornjim ugovorima imali biti zaštićeni, bili su sa strane Kraljevine Italije trajno povrjeđivani.'' ''Ovi su ugovori bili sklopljeni uz izričitu napomenu o članstvu ugovarajućih stranaka u novom europskom poredku.'' ''Nakon što je Kraljevina Italija bez znanja i pristanka svojih saveznika utanačila primirje s neprijateljskom ratujućom strankom, i time sa izdvojila od dotadašnjih saveznika, nema nikakve stvarne ni pravne mogućnosti da bi i unaprijed sa strane Kraljevine Italije ti ugovori bili u život provedeni.'' ''S tih razloga kao podpisnik tih ugovora izjavljujem, da oni nemaju nikakve obvezatnosti ni za Nezavisnu Državu Hrvatsku.''"<ref>[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=22&s=127 "Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine"], Vladimir Đuro Degan, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45 (2008), Broj 2 (88)</ref> Nijemci su se suglasili s ovakvim potezom, te su pomogli uspostavu vlasti NDH u područjima (usim u Konavlima) u kojima su partizani bili pohitali uspostaviti svoju kontrolu nad gradovima i kojima se predao veliki broj talijanskih postrojbi. Zapravo je podrška Nijemaca bila mnogo važnija od Pavelićeve želje za sjedinjenjem tih područja s NDH: Nijemci moraju s partizanima voditi ozbiljne [[Bitka za Split 1943.|borbe na širem području Splita]] koje traju od 11. rujna do 2. listopada 1943. Nijemci za kontrolu nad tim dijelom Jadrana na kojem su se u svakom času mogli iskrcati Britanci i Amerikanci uključuju čak 30.000 svojih vojnika, kojima Pavelić u tom času može pomoći slanjem tek jedne jedine bojne ustaša. Međutim je povjerenje u [[NDH]], barem u krajevima koje su dotad kontrolirali Talijani, bilo nepovratno izgubljeno: NDH se u onim krajevima koji su do 1943. godine službeno bili dio Italije čak libila provoditi novačenje vojnih obveznika. U isto vrijeme (20. rujna 1943. godine), nakon što su ustanici u Istri donijeli 13. rujna 1943. god. prvu od [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] o priključenju Hrvatskoj, donijeta je [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Odluka ZAVNOH-a o priključenju Istre, Zadra i svih spomenutih okupiranih dijelova matici Hrvatsko]]<nowiki/>j. == Vidi još == * [[Rapallski ugovor]] == Literatura == *''NDH i Italija'', Nada Kisić Kolanović *[[TV kalendar]] ([[HRT]]) [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html Rimski ugovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306020902/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0518%20RimskiUgovor.html |date=6. ožujka 2016. }} *''Pravni aspekti i političke posljedice Rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine'', Vladimir-Đuro Degan, profesor emeritus Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Međunarodni ugovori NDH]] [[Kategorija:Sporazumi o granicama]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jadransko pitanje]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] [[Kategorija:Granice Hrvatske]] [[Kategorija:Granice Italije]] ji3frnwiq27tdgsiahzbis8kfy9j6li 0 14003 7625105 6851823 2026-10-27T14:59:54Z Argo Navis 852 7625105 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Gagra | ime_genitiv = | izvorno_ime = გაგრა | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Gagra.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = [[Gagra]], [[Crno more]] | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Gruzija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =43 | širina-minute =17 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =40 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|GRU}} | lokacija1_ime =Pokrajina | lokacija1_info =[[Abhazija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 12.364 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Moskovsko vrijeme | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = +7 840 28xxxxx | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }}{{dz}} '''Gagra''', grad u republici [[Abhazija|Abhaziji]], [[Gruzija]], na obali [[Crno more|Crnog mora]]. Prema procjeni iz 2011. u gradu je živjelo 12 364 stanovnika.<ref name="гагра2011">{{Cite web |url=http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/gagra11.html |title=Перепись населения Абхазии 2011. Гагрский район |access-date=2013-02-12 |archive-date=2013-09-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130929220914/http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/gagra11.html}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20160430174709/http://gagra-city.com/ Službene stranice] * [https://web.archive.org/web/20040830214003/http://gagra.iatp.org.ge/index-eng.htm gagra.iatp.org.ge/index-eng.htm] * [http://gagra.narod.ru gagra.narod.ru] {{Mrva-grad-azija}} [[Kategorija:Gradovi u Abhaziji]] te6q5uv27rehlkebzxgojsogjj9x1xv 0 14400 7625003 7588994 2026-10-27T12:30:14Z Fraxinus 3144 /* Povijest */ 7625003 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Česma (rijeka)|Čazma (rijeka)]]}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Čazma |vrsta = naselje i grad |grb = Čazma (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Valentina Čanađija |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|36 gradskih naselja]] |površina = 239,9 |površina uža = 8,5 |visina = |z. širina = 45.75 |z. dužina = 16.62 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 6930 |stanovništvo uže = 2417 |svetac = [[Sveta Marija Magdalena]] |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43240 Čazma |pozivni broj = +385 (0)43 |autooznaka = BJ |web = {{URL|https://cazma.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Cazma062010.jpg|thumb|Pogled na Čazmu iz Suhaje]] [[Datoteka:Cazma, Centar09.JPG|thumb|Centar Čazme]] [[Datoteka:Temelji staroga Grada Cazme.JPG|thumb|Temelji staroga Grada Čazme]] [[File:Čazma u 17. st.png|thumb|Karta Čazme u 17. stoljeću.]] [[Datoteka:Muzej u Cazmi.JPG|thumb|Muzej]] [[Datoteka:Spomenik hrvatskim braniteljima, Cazma.JPG|thumb|Spomenik hrvatskim braniteljima]] [[Datoteka:Grabrovnica.jpg|mini|Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]]]] [[Datoteka:Bozicna Prica, Grabovnica.JPG|mini|[[Grabrovnica|Grabovnica]]: Božićna bajka po ljeti]] '''Čazma''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Chasma'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Csázma'', davno ''Csezmice'') je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. == Gradska naselja == U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006.), to su: [[Andigola]], [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevo]], [[Cerina (Čazma)|Cerina]], [[Čazma]], [[Dapci]], [[Dereza (Čazma)|Dereza]], [[Donji Draganec]], [[Donji Dragičevci]], [[Donji Lipovčani]], [[Donji Miklouš]], [[Gornji Draganec]], [[Gornji Dragičevci]], [[Gornji Lipovčani]], [[Gornji Miklouš]], [[Grabik]], [[Grabovnica]], [[Komuševac]], [[Marčani]], [[Martinac (Čazma)|Martinac]], [[Milaševac]], [[Novo Selo (Čazma)|Novo Selo]], [[Općevac]], [[Palančani]], [[Pavličani]], [[Pobjenik]], [[Pobrđani (Čazma)|Pobrđani]], [[Prnjarovac]], [[Prokljuvani (Čazma)|Prokljuvani]], [[Siščani]], [[Sovari]], [[Suhaja]], [[Vagovina]], [[Vrtlinska]], [[Vučani]] i [[Zdenčec]]. == Zemljopis == Čazma je smještena 60 km jugoistočno od [[Zagreb]]a i 30 km od [[Bjelovar]]a na obroncima [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Kroz grad Čazmu protječe rijeka Česma. == Stanovništvo == Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[1991.]] || 15 263 || 13 897 (91,05 %) || 685 (4,48 %) || 234 (1,53 %) || 447 (2,92 %) |- | [[1981.]] || 16 632 || 14 703 (88,40 %) || 779 (4,68 %) || 884 (5,31 %) || 266 (1,59 %) |- | [[1971.]] || 18 487 || 17 013 (92,02 %) || 1116 (6,03 %) || 168 (0,90 %) || 190 (1,02 %) |} Po popisu iz [[2001.]] godine, područje grada Čazme imalo je 8895, a prema popisu iz 2011. godine 8077 stanovnika.<ref name="DZS"/> ===Čazma (naseljeno mjesto)=== * [[1971.]] – 1754 (Hrvati – 1564, Srbi – 90, Jugoslaveni – 56, ostali – 44)<ref> CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> * [[1981.]] – 2489 (Hrvati – 2015, Jugoslaveni – 354, Srbi – 66, ostali – 54) * [[1991.]] – 2785 (Hrvati – 2540, Srbi – 86, Jugoslaveni – 69, ostali – 90) * [[2001.]] – 2878 * [[2011.]] – 2801<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup07_0639.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> * 2021. – 2424 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Čazma |p1857=7412 |p1869=7637 |p1880=8310 |p1890=9196 |p1900=10459 |p1910=11286 |p1921=10925 |p1931=12381 |p1948=12365 |p1953=12636 |p1961=11160 |p1971=9745 |p1981=9284 |p1991=8862 |p2001=8895 |p2011=8077 |p2021=6930 |napomena=Nastao iz stare općine Čazma. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čazma |p1857=489 |p1869=562 |p1880=657 |p1890=695 |p1900=918 |p1910=1011 |p1921=961 |p1931=1137 |p1948=1197 |p1953=1325 |p1961=1353 |p1971=1754 |p1981=2489 |p1991=2785 |p2001=2878 |p2011=2801 |p2021=2417 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Gradska uprava == Tijela grada Čazme jesu i Gradsko vijeće i gradonačelnik. == Povijest == [[Datoteka:Cazma karta.png|mini|desno|300px|Karta grada Čazme.]] Smatra se da je Čazma osnovana [[1226.]] kad je biskup [[Stjepan II. Babonić]] osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u [[Felicijanova isprava|Felicijanovoj ispravi]] o osnutku [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] [[1094.]] 1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. [[1101.]] ugarski kralj [[Koloman]] sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu [[Kolomanove ceste]]. Prva takva cesta vodi preko Drave, preko [[Križevci|Križevaca]], [[Vrbovec|Vrbovca]] i Zagreba prema moru i [[Rijeka|Rijeci]], a druga od [[Koprivnica|Koprivnice]], preko [[Jagnjedovac|Jagnjedovca]], [[Rovišće|Rovišća]], Čazme, [[Sisak|Siska]] i [[Topusko]]g do [[Knin]]a i [[Split]]a. Ova je druga Kolomanova ili '''čazmanska cesta''' važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku. Zagrebački biskup Stjepan II. (1227. – 1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao '''Nova Čazma'''. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] pa je stoga smatrao, da je lakše upravljati biskupijom iz Čazme nego iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1228. biskup u grad dovodi opatice norbetinke (monijalke) koje su otvorile školu za žensku mladež. 1229. dovodi [[Dominikanci|dominikance]] koji grade samostan južno od crkve sv. Marije Magdalene i [[Ivanovci|ivanovce]] koji imaju crkvu sv. Ivana Evanđelista i hospital sv. Kuzme i Damjana. [[1232.]] Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol sv. Duha s 12 kanonika te pripadajućim službama. Crkva kaptola bila je u utvrdi grada.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Povijest - Službena stranica Grada Čazme |url=https://www.cazma.hr/povijest/ |url-status=dead |access-date=11. ožujka 2022. |website=cazma.hr |archive-date=29. veljače 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229075440/https://www.cazma.hr/povijest/ }}</ref> Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi povelja je biskupa Stjepana II. [[Povelja]] je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola. Prema nekima i [[Koloman (herceg)|herceg Koloman]] je stolovao u Čazmi. Zborni kaptol u Čazmi obavljao je svoju crkvenu, vjersku dužnost, ali je stoljećima bio i vjerodostojno mjesto (locus credibilis) – institucija koja je sastavljala i ovjeravala razne vrste dokumenata. 1290. je Čazma postala i slobodno trgovište (libera villa Chasmensis).<ref name=":1">{{Citiranje weba |title=Čazma, Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/13212 |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Stoljećima je Čazma zahvaljujući postojanju Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica bila sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske. Osim toga, bila je i vrlo lijepo izgrađen grad s najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te drugim sakralnim i svjetovnim građevinama. Osim kaptolske crkve sv. Duha, dominikanske crkve sv. Marije Magdalene i crkve sv. Ivana, u Čazmi je bila i župna crkva sv. Katarine i crkva sv. Andrije. Na nekoliko kilometara od Čazme bile su: crkva sv. Vida u [[Grabovnica|Grabovnici]], crkva sv. Marije u [[Gornji Draganec|Dragancu]], crkva sv. Petra i Pavla u Bijeniku (današnjem [[Pobjenik]]u), crkva sv. Martina u [[Martinac (Čazma)|Martincu]] te druge kapele i crkve. Čazmu je kao biskupovo sjedište branilo i nekoliko visinskih i nizinskih utvrda: Gumnik i Jelajgrad (u [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevu]]), Svibovec u [[Narta|Narti]], utvrde na Moslavačkoj gori ([[Garić grad]], Jelengrad, Košutgrad) te brojne manje utvrde u nizinama te na obroncima oko Čazme. Uz biskupove vazale, postojali su u Čazmi slobodni građani koji su imali svoju gradsku upravu – magistrat.<ref name=":0" /> Kaptol je opstao do [[1537.]] godine, a sasvim ga uništava [[Malkoč-beg]], sedam godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. [[1552.]] Čazma pada pod [[Tursko Carstvo|tursku]] vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog [[čazmanski sandžak|sandžaka]]. Središte sandžaka je 1595. preseljeno u [[Pakrac]].<ref name=":1" /> Turska je vlast potrajala do [[1606.]] [[Žitvanski mir|Mirom na ušću rijeke Žitve]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Štrk |first=Vjekoslav |title=Povijesna kronologija Čazme (1094. – 1606.) |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb |pages=46}}</ref>Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš [[Toma Erdődy]] je obnovio biskupski kaštel u Čazmi. Tada je počelo ponovno naseljavanje čazmanskog prostora.<ref name=":1" /> Većina stanovništva činili su Predavci iz okolice [[Ivanić-Grad|Ivanića]] koji su naseljavani u predgrađe. Za vrijeme velikih ratova s Turcima koncem 17. st. počelo je naseljavanje višeg planinskog okvira. Tako su ljudima iz kalničke Podgorine, [[Polonje|Polonja]], [[Turopolje|Turopolja]], [[Križ (Zagrebačka županija)|Križa]], [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubrave]], Gradca i [[Ivanić-Grad|Ivanića]] naseljena sela: [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Donji Miklouš|Miklouš]], [[Suhaja]], Križic, Babinac, Martinac, Petrička, Samarica i Šimljanik. Osnovane su i katoličke župe te Čazma opet postaje arhiđakonat (kao i prije Turaka). Naseljavanje nastavlja se u 18. st. kada ljudi dolaze iz [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]]. Čazma je bila pod upravom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] do ukidanja 1871. i pripojenja krajine [[Banska Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]]. U to vrijeme se Čazma razvila kao trgovište i sjedište kotarske oblasti (od 1892.).<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest OŠ Čazma |url=http://www.os-cazma.skole.hr/skola/povijest?ms_nav=aaa |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Osnovna škola Čazma}}</ref> Čazma se u potpunosti transformirala (ne pozitivno u usporedbi s predturskom dobi) i poprimila današnji oblik. Pravci cesta (istok-zapad) su utvrđeni, dovršeno je naseljavanje, uvedene nove kulture (dud, krumpir) i proširene su upravne funkcije. U razdoblju od 1770. do 1961. stanovništvo se udvostručilo. Krajiške vlasti potiču gajenje dudova svilca, pčela, razvoj konjogojstva i šumarstva. Za to vrijeme je Čazma bila gusto naseljen kraj. Nakon ukidanja Vojne krajine bilo je i doseljavanja [[Česi|Čeha]] i [[Mađari|Mađara]]. Promet nije razvio grad jer je Čazma izolirana, pogotovo izgradnjom pruge [[Ivanić-Grad]] – [[Bjelovar]]. Grad je izgubio na prometnoj važnosti dok su [[Bjelovar]], [[Ivanić-Grad]] i [[Popovača]] dobili. Tako je Čazma od regionalnog centra postala manje mjesto.<ref>{{Citiranje knjige |last=Hermanović |first=Vladimir |title=Čazma u prostoru i vremenu |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> Čazma je nakon ukidanja Vojne krajine postala dio [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] koja je bila najmnogoljudnija i najveća u Hrvatskoj. 1918. stanovništvo se smanjuje zbog [[Španjolska gripa|Španjolske gripe]] i [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Šikić |first=Ivica |title=Povijest školstva u Čazmi |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> 1924. g. županija se ukida i Čazma postaje dio [[Osječka oblast|Osječke oblasti]]. U vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Čazma je bila uporište [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, čija se popularnost nastavlja do danas. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] Čazma je bila središte kotara. U bitci za Čazmu 28. – 30. studenog 1943. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] su zauzeli grad. U borbi su sudjelovali: 28. partizanska udarna divizija, Bjelovarski, zagorski i zagrebački odred, Moslavački odred, Prva moslavačka brigada, Prvi bataljon moslavačkog odreda.<ref>{{Citiranje knjige |title=Iz borbe za Čazmu uz 10. god. oslobođenja |publisher=SUBNOR |year=1953 |location=Čazma}}</ref> U Jugoslaviji se Čazma industrijalizirala. 1947. osnovana je danas najveća firma, [[Čazmatrans]]. Počeli su negativni demografski trendovi koji traju do danas. 19. svibnja 1991. godine Hrvati su se opredijelili za samostalnu Republiku Hrvatsku, pa tako i u Čazmi. Prvo agresijom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na [[Slovenija|Sloveniju]], pa onda i na Hrvatsku počinje [[Domovinski rat]], gdje je Čazma dala svoj doprinos. 24. lipnja 1991. Policijske čete Čazma prelaze u Rezervni sastav Zbora narodne garde. Tako je formalno počelo osnivanje bojne pješaštva u Čazmi, koje je omogućilo snažno domoljubno raspoloženje u gradu, kao i potreba za zaštitom vlastitog doma. Prešlo je 136 policajaca. Formirana je i Narodna zaštita, čiji su članovi bili osposobljavani po programu [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane]]. Provjerena je ugroženost od ratnih opasnosti, postavljeni su voditelji skloništa te su ažurirani Plan pripravnosti, Plan mobilizacije i upotrebe civilne zaštite. Sve je to obavljala Civilna zaštita. Općinski stožer civilne zaštite predao je svoju opremu [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatskoj vojsci]] i Narodnoj zaštiti. Osnovan je Općinski krizni štab. 7. kolovoza 1991. formirano je Zapovjedništvo pričuvne 105. brigade Zbora narodne garde, koje je popunjavano ljudstvom iz Čazme, Bjelovara i Đurđevca. U Čazmi je tijekom rata zbrinuto 568 prognanika (vjerojatno je bilo i više, jer neki nisu prijavljeni), a prvi su stigli 12. kolovoza 1991. iz [[Glina (grad)|Gline]] i [[Petrinja|Petrinje]]. Zračna opasnost u Čazmi bila je oglašena 27 puta. 28. rujna 1991. donesena je Odluka o formiranju vojnog zapovjedništva Općine Čazma. Iz Čazme je 22 poginulih ili nestalih branitelja.<ref>{{Citiranje knjige |prezime=Grčić |ime=Stanko |naslov=Početak Domovinskog rata u Čazmi |izdavač=DISPUT |godina=2001 |mjesto=Zagreb}}</ref> Krajem travnja 2025., tijekom zemljanih radova energetske obnove Gradskoga muzeja pronađeni su ostatci [[zid]]a čazmanske biskupske utvrde iz 13. stoljeća.<ref>Trgovac, Slavica. [https://www.mojportal.hr/magazin/senzacionalno-otkrice-u-cazmi-ispod-grada-lezi-jos-jedan-grad-obozavali-su-ga-kraljevi-i-biskupi/?sfnsn=wa Senzacionalno otkriće u Čazmi: Ispod grada leži još jedan grad, obožavali su ga kraljevi i biskupi] mojportal.hr, objavljeno 24. travnja 2025.</ref> == Gospodarstvo == Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans". == Poznate osobe == * [[Šimun Erdődy]], hrvatski ban (1530. – 1534.) i zagrebački biskup (1518. – 1543.). * [[Stjepan Babonić]], hrvatski biskup * [[Šimun Bakač]], hrvatski biskup * [[Luka Baratin]], hrvatski biskup * [[Đuro Šurmin|Đuro (Gjuro) Šurmin]], hrvatski povjesničar, književni kritičar i političar. * [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik * [[Ivan Česmički]] (Janus Panonius), hrvatski književnik * [[Anton Cetin]], rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik * [[Franjo Matešin]], hrvatski slikar iz Bojane * [[Ivo Horvat (botaničar)|Ivo Horvat]], hrvatski botaničar * [[Ivo Serdar]], hrvatski glumac * [[Aleksandar Marks]], hrvatski slikar * [[Vlado Franjević]], hrvatski slikar * [[Matko Antolčić]], hrvatski slikar * [[Zdenka Pozaić]], hrvatska grafičarka * [[Eugen Dabac]], hrvatski pedagog * [[Ivo Dubravec]], hrvatski agronomski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Zlata Gjungjenac]], hrvatska operna pjevačica * [[Marijan Kalivoda]], hrvatski veterinarski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Josip Hendeković]], hrvatski fizičar * [[Franjo Ivaniček]], hrvatski antropolog == Spomenici i znamenitosti == Svake godine se održava [[supermaraton Zagreb-Čazma]], popularno zvan "Od zagrebačkog do [[Čazmanski kaptol|čazmanskoga kaptola]]". * Čazma: [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]] * Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]], turistička manifestacija * [[Bojana (Čazma)|Bojana]]: [[Galerija Matašin]] i bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina == Obrazovanje == == Kultura == Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente. * galerija [[Anton Cetin|Antona Cetina]] * spomen-izložba hrvatskog botaničara [[Ivo Horvat (botaničar)|Ive Horvata]] * Gradska knjižnica Čazma<ref>[https://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/ Gradska knjižnica Čazma]</ref> == Šport == * streljačko društvo „Čazmatrans” * streljačko društvo „Budućnost” * [[MOK Čazma]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=58 |title=Hrvatska odbojkaška natjecanja |author=Hrvatski odbojkaški savez |date=2020-11-02 |work=hos-cvf.hr |accessdate=2020-11-02}}</ref> * Teniski klub ''Česma'' * Karate klub ''Sokol'' * [[NK Čazma]] * [[RK Čazma]] Od 1976. održava se utrka [[Supermaraton Zagreb – Čazma]] poznata i kao ''«Od Kaptola do Kaptola»'' jer joj je start na [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkom]], a cilj na Čazmanskom kaptolu. == Galerija == <gallery> Datoteka:ČazmaCrkva.jpg|[[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]], Čazma Datoteka:RozetaČazma.jpg|Obnovljena zapadna strana [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|crkve sv. Marije Magdalene]] Datoteka:NORČazma.jpg|[[NOR]] spomenik, Čazma Datoteka:JezeroČazma.jpg|Jedno od mnogih jezera nastalo kanaliziranjem [[Česma (rijeka)|rijeke Česme]] u 20. st. Datoteka:ČesmaČazma.jpg|[[Česma (rijeka)|Česma]] prolazi kroz Čazmu Datoteka:DomČazma.jpg|[[Vatrogasni dom]] Čazma Datoteka:MozaikČazma1.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:MozaikČazma2.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:ČazmaUtvrda.jpg|Ostatci utvrde, odnosno biskupskog dvora, u Čazmi </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO BBŽ}} {{Čazma}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Gradovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Čazma| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čazme| ]] bnpbmxo2vu54fn4kjywrh2cobvuwjp7 7625008 7625003 2026-10-27T12:31:38Z Fraxinus 3144 7625008 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Česma (rijeka)|Čazma (rijeka)]]}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Čazma |vrsta = naselje i grad |grb = Čazma (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Valentina Čanađija |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|36 gradskih naselja]] |površina = 239,9 |površina uža = 8,5 |visina = |z. širina = 45.75 |z. dužina = 16.62 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 6930 |stanovništvo uže = 2417 |svetac = [[Sveta Marija Magdalena]] |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43240 Čazma |pozivni broj = +385 (0)43 |autooznaka = BJ |web = {{URL|https://cazma.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Cazma062010.jpg|thumb|Pogled na Čazmu iz Suhaje]] [[Datoteka:Cazma, Centar09.JPG|thumb|Centar Čazme]] [[Datoteka:Temelji staroga Grada Cazme.JPG|thumb|Temelji staroga Grada Čazme]] [[File:Čazma u 17. st.png|thumb|Karta Čazme u 17. stoljeću.]] [[Datoteka:Muzej u Cazmi.JPG|thumb|Muzej]] [[Datoteka:Spomenik hrvatskim braniteljima, Cazma.JPG|thumb|Spomenik hrvatskim braniteljima]] [[Datoteka:Grabrovnica.jpg|mini|Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]]]] [[Datoteka:Bozicna Prica, Grabovnica.JPG|mini|[[Grabrovnica|Grabovnica]]: Božićna bajka po ljeti]] '''Čazma''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Chasma'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Csázma'', davno ''Csezmice'') je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. == Gradska naselja == U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006.), to su: [[Andigola]], [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevo]], [[Cerina (Čazma)|Cerina]], [[Čazma]], [[Dapci]], [[Dereza (Čazma)|Dereza]], [[Donji Draganec]], [[Donji Dragičevci]], [[Donji Lipovčani]], [[Donji Miklouš]], [[Gornji Draganec]], [[Gornji Dragičevci]], [[Gornji Lipovčani]], [[Gornji Miklouš]], [[Grabik]], [[Grabovnica]], [[Komuševac]], [[Marčani]], [[Martinac (Čazma)|Martinac]], [[Milaševac]], [[Novo Selo (Čazma)|Novo Selo]], [[Općevac]], [[Palančani]], [[Pavličani]], [[Pobjenik]], [[Pobrđani (Čazma)|Pobrđani]], [[Prnjarovac]], [[Prokljuvani (Čazma)|Prokljuvani]], [[Siščani]], [[Sovari]], [[Suhaja]], [[Vagovina]], [[Vrtlinska]], [[Vučani]] i [[Zdenčec]]. == Zemljopis == Čazma je smještena 60 km jugoistočno od [[Zagreb]]a i 30 km od [[Bjelovar]]a na obroncima [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Kroz grad Čazmu protječe rijeka Česma. == Stanovništvo == Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[1991.]] || 15 263 || 13 897 (91,05 %) || 685 (4,48 %) || 234 (1,53 %) || 447 (2,92 %) |- | [[1981.]] || 16 632 || 14 703 (88,40 %) || 779 (4,68 %) || 884 (5,31 %) || 266 (1,59 %) |- | [[1971.]] || 18 487 || 17 013 (92,02 %) || 1116 (6,03 %) || 168 (0,90 %) || 190 (1,02 %) |} Po popisu iz [[2001.]] godine, područje grada Čazme imalo je 8895, a prema popisu iz 2011. godine 8077 stanovnika.<ref name="DZS"/> ===Čazma (naseljeno mjesto)=== * [[1971.]] – 1754 (Hrvati – 1564, Srbi – 90, Jugoslaveni – 56, ostali – 44)<ref> CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> * [[1981.]] – 2489 (Hrvati – 2015, Jugoslaveni – 354, Srbi – 66, ostali – 54) * [[1991.]] – 2785 (Hrvati – 2540, Srbi – 86, Jugoslaveni – 69, ostali – 90) * [[2001.]] – 2878 * [[2011.]] – 2801<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup07_0639.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> * 2021. – 2424 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Čazma |p1857=7412 |p1869=7637 |p1880=8310 |p1890=9196 |p1900=10459 |p1910=11286 |p1921=10925 |p1931=12381 |p1948=12365 |p1953=12636 |p1961=11160 |p1971=9745 |p1981=9284 |p1991=8862 |p2001=8895 |p2011=8077 |p2021=6930 |napomena=Nastao iz stare općine Čazma. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čazma |p1857=489 |p1869=562 |p1880=657 |p1890=695 |p1900=918 |p1910=1011 |p1921=961 |p1931=1137 |p1948=1197 |p1953=1325 |p1961=1353 |p1971=1754 |p1981=2489 |p1991=2785 |p2001=2878 |p2011=2801 |p2021=2417 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Gradska uprava == Tijela grada Čazme jesu i Gradsko vijeće i gradonačelnik. == Povijest == [[Datoteka:Cazma karta.png|mini|thumb|Karta grada Čazme.]] Smatra se da je Čazma osnovana [[1226.]] kad je biskup [[Stjepan II. Babonić]] osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u [[Felicijanova isprava|Felicijanovoj ispravi]] o osnutku [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] [[1094.]] 1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. [[1101.]] ugarski kralj [[Koloman]] sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu [[Kolomanove ceste]]. Prva takva cesta vodi preko Drave, preko [[Križevci|Križevaca]], [[Vrbovec|Vrbovca]] i Zagreba prema moru i [[Rijeka|Rijeci]], a druga od [[Koprivnica|Koprivnice]], preko [[Jagnjedovac|Jagnjedovca]], [[Rovišće|Rovišća]], Čazme, [[Sisak|Siska]] i [[Topusko]]g do [[Knin]]a i [[Split]]a. Ova je druga Kolomanova ili '''čazmanska cesta''' važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku. Zagrebački biskup Stjepan II. (1227. – 1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao '''Nova Čazma'''. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] pa je stoga smatrao, da je lakše upravljati biskupijom iz Čazme nego iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1228. biskup u grad dovodi opatice norbetinke (monijalke) koje su otvorile školu za žensku mladež. 1229. dovodi [[Dominikanci|dominikance]] koji grade samostan južno od crkve sv. Marije Magdalene i [[Ivanovci|ivanovce]] koji imaju crkvu sv. Ivana Evanđelista i hospital sv. Kuzme i Damjana. [[1232.]] Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol sv. Duha s 12 kanonika te pripadajućim službama. Crkva kaptola bila je u utvrdi grada.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Povijest - Službena stranica Grada Čazme |url=https://www.cazma.hr/povijest/ |url-status=dead |access-date=11. ožujka 2022. |website=cazma.hr |archive-date=29. veljače 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229075440/https://www.cazma.hr/povijest/ }}</ref> Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi povelja je biskupa Stjepana II. [[Povelja]] je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola. Prema nekima i [[Koloman (herceg)|herceg Koloman]] je stolovao u Čazmi. Zborni kaptol u Čazmi obavljao je svoju crkvenu, vjersku dužnost, ali je stoljećima bio i vjerodostojno mjesto (locus credibilis) – institucija koja je sastavljala i ovjeravala razne vrste dokumenata. 1290. je Čazma postala i slobodno trgovište (libera villa Chasmensis).<ref name=":1">{{Citiranje weba |title=Čazma, Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/13212 |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Stoljećima je Čazma zahvaljujući postojanju Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica bila sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske. Osim toga, bila je i vrlo lijepo izgrađen grad s najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te drugim sakralnim i svjetovnim građevinama. Osim kaptolske crkve sv. Duha, dominikanske crkve sv. Marije Magdalene i crkve sv. Ivana, u Čazmi je bila i župna crkva sv. Katarine i crkva sv. Andrije. Na nekoliko kilometara od Čazme bile su: crkva sv. Vida u [[Grabovnica|Grabovnici]], crkva sv. Marije u [[Gornji Draganec|Dragancu]], crkva sv. Petra i Pavla u Bijeniku (današnjem [[Pobjenik]]u), crkva sv. Martina u [[Martinac (Čazma)|Martincu]] te druge kapele i crkve. Čazmu je kao biskupovo sjedište branilo i nekoliko visinskih i nizinskih utvrda: Gumnik i Jelajgrad (u [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevu]]), Svibovec u [[Narta|Narti]], utvrde na Moslavačkoj gori ([[Garić grad]], Jelengrad, Košutgrad) te brojne manje utvrde u nizinama te na obroncima oko Čazme. Uz biskupove vazale, postojali su u Čazmi slobodni građani koji su imali svoju gradsku upravu – magistrat.<ref name=":0" /> Kaptol je opstao do [[1537.]] godine, a sasvim ga uništava [[Malkoč-beg]], sedam godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. [[1552.]] Čazma pada pod [[Tursko Carstvo|tursku]] vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog [[čazmanski sandžak|sandžaka]]. Središte sandžaka je 1595. preseljeno u [[Pakrac]].<ref name=":1" /> Turska je vlast potrajala do [[1606.]] [[Žitvanski mir|Mirom na ušću rijeke Žitve]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Štrk |first=Vjekoslav |title=Povijesna kronologija Čazme (1094. – 1606.) |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb |pages=46}}</ref>Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš [[Toma Erdődy]] je obnovio biskupski kaštel u Čazmi. Tada je počelo ponovno naseljavanje čazmanskog prostora.<ref name=":1" /> Većina stanovništva činili su Predavci iz okolice [[Ivanić-Grad|Ivanića]] koji su naseljavani u predgrađe. Za vrijeme velikih ratova s Turcima koncem 17. st. počelo je naseljavanje višeg planinskog okvira. Tako su ljudima iz kalničke Podgorine, [[Polonje|Polonja]], [[Turopolje|Turopolja]], [[Križ (Zagrebačka županija)|Križa]], [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubrave]], Gradca i [[Ivanić-Grad|Ivanića]] naseljena sela: [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Donji Miklouš|Miklouš]], [[Suhaja]], Križic, Babinac, Martinac, Petrička, Samarica i Šimljanik. Osnovane su i katoličke župe te Čazma opet postaje arhiđakonat (kao i prije Turaka). Naseljavanje nastavlja se u 18. st. kada ljudi dolaze iz [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]]. Čazma je bila pod upravom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] do ukidanja 1871. i pripojenja krajine [[Banska Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]]. U to vrijeme se Čazma razvila kao trgovište i sjedište kotarske oblasti (od 1892.).<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest OŠ Čazma |url=http://www.os-cazma.skole.hr/skola/povijest?ms_nav=aaa |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Osnovna škola Čazma}}</ref> Čazma se u potpunosti transformirala (ne pozitivno u usporedbi s predturskom dobi) i poprimila današnji oblik. Pravci cesta (istok-zapad) su utvrđeni, dovršeno je naseljavanje, uvedene nove kulture (dud, krumpir) i proširene su upravne funkcije. U razdoblju od 1770. do 1961. stanovništvo se udvostručilo. Krajiške vlasti potiču gajenje dudova svilca, pčela, razvoj konjogojstva i šumarstva. Za to vrijeme je Čazma bila gusto naseljen kraj. Nakon ukidanja Vojne krajine bilo je i doseljavanja [[Česi|Čeha]] i [[Mađari|Mađara]]. Promet nije razvio grad jer je Čazma izolirana, pogotovo izgradnjom pruge [[Ivanić-Grad]] – [[Bjelovar]]. Grad je izgubio na prometnoj važnosti dok su [[Bjelovar]], [[Ivanić-Grad]] i [[Popovača]] dobili. Tako je Čazma od regionalnog centra postala manje mjesto.<ref>{{Citiranje knjige |last=Hermanović |first=Vladimir |title=Čazma u prostoru i vremenu |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> Čazma je nakon ukidanja Vojne krajine postala dio [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] koja je bila najmnogoljudnija i najveća u Hrvatskoj. 1918. stanovništvo se smanjuje zbog [[Španjolska gripa|Španjolske gripe]] i [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Šikić |first=Ivica |title=Povijest školstva u Čazmi |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> 1924. g. županija se ukida i Čazma postaje dio [[Osječka oblast|Osječke oblasti]]. U vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Čazma je bila uporište [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, čija se popularnost nastavlja do danas. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] Čazma je bila središte kotara. U bitci za Čazmu 28. – 30. studenog 1943. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] su zauzeli grad. U borbi su sudjelovali: 28. partizanska udarna divizija, Bjelovarski, zagorski i zagrebački odred, Moslavački odred, Prva moslavačka brigada, Prvi bataljon moslavačkog odreda.<ref>{{Citiranje knjige |title=Iz borbe za Čazmu uz 10. god. oslobođenja |publisher=SUBNOR |year=1953 |location=Čazma}}</ref> U Jugoslaviji se Čazma industrijalizirala. 1947. osnovana je danas najveća firma, [[Čazmatrans]]. Počeli su negativni demografski trendovi koji traju do danas. 19. svibnja 1991. godine Hrvati su se opredijelili za samostalnu Republiku Hrvatsku, pa tako i u Čazmi. Prvo agresijom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na [[Slovenija|Sloveniju]], pa onda i na Hrvatsku počinje [[Domovinski rat]], gdje je Čazma dala svoj doprinos. 24. lipnja 1991. Policijske čete Čazma prelaze u Rezervni sastav Zbora narodne garde. Tako je formalno počelo osnivanje bojne pješaštva u Čazmi, koje je omogućilo snažno domoljubno raspoloženje u gradu, kao i potreba za zaštitom vlastitog doma. Prešlo je 136 policajaca. Formirana je i Narodna zaštita, čiji su članovi bili osposobljavani po programu [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane]]. Provjerena je ugroženost od ratnih opasnosti, postavljeni su voditelji skloništa te su ažurirani Plan pripravnosti, Plan mobilizacije i upotrebe civilne zaštite. Sve je to obavljala Civilna zaštita. Općinski stožer civilne zaštite predao je svoju opremu [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatskoj vojsci]] i Narodnoj zaštiti. Osnovan je Općinski krizni štab. 7. kolovoza 1991. formirano je Zapovjedništvo pričuvne 105. brigade Zbora narodne garde, koje je popunjavano ljudstvom iz Čazme, Bjelovara i Đurđevca. U Čazmi je tijekom rata zbrinuto 568 prognanika (vjerojatno je bilo i više, jer neki nisu prijavljeni), a prvi su stigli 12. kolovoza 1991. iz [[Glina (grad)|Gline]] i [[Petrinja|Petrinje]]. Zračna opasnost u Čazmi bila je oglašena 27 puta. 28. rujna 1991. donesena je Odluka o formiranju vojnog zapovjedništva Općine Čazma. Iz Čazme je 22 poginulih ili nestalih branitelja.<ref>{{Citiranje knjige |prezime=Grčić |ime=Stanko |naslov=Početak Domovinskog rata u Čazmi |izdavač=DISPUT |godina=2001 |mjesto=Zagreb}}</ref> Krajem travnja 2025., tijekom zemljanih radova energetske obnove Gradskoga muzeja pronađeni su ostatci [[zid]]a čazmanske biskupske utvrde iz 13. stoljeća.<ref>Trgovac, Slavica. [https://www.mojportal.hr/magazin/senzacionalno-otkrice-u-cazmi-ispod-grada-lezi-jos-jedan-grad-obozavali-su-ga-kraljevi-i-biskupi/?sfnsn=wa Senzacionalno otkriće u Čazmi: Ispod grada leži još jedan grad, obožavali su ga kraljevi i biskupi] mojportal.hr, objavljeno 24. travnja 2025.</ref> == Gospodarstvo == Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans". == Poznate osobe == * [[Šimun Erdődy]], hrvatski ban (1530. – 1534.) i zagrebački biskup (1518. – 1543.). * [[Stjepan Babonić]], hrvatski biskup * [[Šimun Bakač]], hrvatski biskup * [[Luka Baratin]], hrvatski biskup * [[Đuro Šurmin|Đuro (Gjuro) Šurmin]], hrvatski povjesničar, književni kritičar i političar. * [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik * [[Ivan Česmički]] (Janus Panonius), hrvatski književnik * [[Anton Cetin]], rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik * [[Franjo Matešin]], hrvatski slikar iz Bojane * [[Ivo Horvat (botaničar)|Ivo Horvat]], hrvatski botaničar * [[Ivo Serdar]], hrvatski glumac * [[Aleksandar Marks]], hrvatski slikar * [[Vlado Franjević]], hrvatski slikar * [[Matko Antolčić]], hrvatski slikar * [[Zdenka Pozaić]], hrvatska grafičarka * [[Eugen Dabac]], hrvatski pedagog * [[Ivo Dubravec]], hrvatski agronomski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Zlata Gjungjenac]], hrvatska operna pjevačica * [[Marijan Kalivoda]], hrvatski veterinarski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Josip Hendeković]], hrvatski fizičar * [[Franjo Ivaniček]], hrvatski antropolog == Spomenici i znamenitosti == Svake godine se održava [[supermaraton Zagreb-Čazma]], popularno zvan "Od zagrebačkog do [[Čazmanski kaptol|čazmanskoga kaptola]]". * Čazma: [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]] * Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]], turistička manifestacija * [[Bojana (Čazma)|Bojana]]: [[Galerija Matašin]] i bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina == Obrazovanje == == Kultura == Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente. * galerija [[Anton Cetin|Antona Cetina]] * spomen-izložba hrvatskog botaničara [[Ivo Horvat (botaničar)|Ive Horvata]] * Gradska knjižnica Čazma<ref>[https://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/ Gradska knjižnica Čazma]</ref> == Šport == * streljačko društvo „Čazmatrans” * streljačko društvo „Budućnost” * [[MOK Čazma]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=58 |title=Hrvatska odbojkaška natjecanja |author=Hrvatski odbojkaški savez |date=2020-11-02 |work=hos-cvf.hr |accessdate=2020-11-02}}</ref> * Teniski klub ''Česma'' * Karate klub ''Sokol'' * [[NK Čazma]] * [[RK Čazma]] Od 1976. održava se utrka [[Supermaraton Zagreb – Čazma]] poznata i kao ''«Od Kaptola do Kaptola»'' jer joj je start na [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkom]], a cilj na Čazmanskom kaptolu. == Galerija == <gallery> Datoteka:ČazmaCrkva.jpg|[[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]], Čazma Datoteka:RozetaČazma.jpg|Obnovljena zapadna strana [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|crkve sv. Marije Magdalene]] Datoteka:NORČazma.jpg|[[NOR]] spomenik, Čazma Datoteka:JezeroČazma.jpg|Jedno od mnogih jezera nastalo kanaliziranjem [[Česma (rijeka)|rijeke Česme]] u 20. st. Datoteka:ČesmaČazma.jpg|[[Česma (rijeka)|Česma]] prolazi kroz Čazmu Datoteka:DomČazma.jpg|[[Vatrogasni dom]] Čazma Datoteka:MozaikČazma1.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:MozaikČazma2.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:ČazmaUtvrda.jpg|Ostatci utvrde, odnosno biskupskog dvora, u Čazmi </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{GiO BBŽ}} {{Čazma}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Gradovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Čazma| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čazme| ]] gmt6l829qy0ztlh2fvawwypo9k9zi71 7625327 7625008 2026-10-27T20:01:49Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/bogus-image-options]] 7625327 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Česma (rijeka)|Čazma (rijeka)]]}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Čazma |vrsta = naselje i grad |grb = Čazma (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Valentina Čanađija |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|36 gradskih naselja]] |površina = 239,9 |površina uža = 8,5 |visina = |z. širina = 45.75 |z. dužina = 16.62 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 6930 |stanovništvo uže = 2417 |svetac = [[Sveta Marija Magdalena]] |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43240 Čazma |pozivni broj = +385 (0)43 |autooznaka = BJ |web = {{URL|https://cazma.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Cazma062010.jpg|thumb|Pogled na Čazmu iz Suhaje]] [[Datoteka:Cazma, Centar09.JPG|thumb|Centar Čazme]] [[Datoteka:Temelji staroga Grada Cazme.JPG|thumb|Temelji staroga Grada Čazme]] [[File:Čazma u 17. st.png|thumb|Karta Čazme u 17. stoljeću.]] [[Datoteka:Muzej u Cazmi.JPG|thumb|Muzej]] [[Datoteka:Spomenik hrvatskim braniteljima, Cazma.JPG|thumb|Spomenik hrvatskim braniteljima]] [[Datoteka:Grabrovnica.jpg|mini|Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]]]] [[Datoteka:Bozicna Prica, Grabovnica.JPG|mini|[[Grabrovnica|Grabovnica]]: Božićna bajka po ljeti]] '''Čazma''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Chasma'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Csázma'', davno ''Csezmice'') je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]. == Gradska naselja == U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006.), to su: [[Andigola]], [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevo]], [[Cerina (Čazma)|Cerina]], [[Čazma]], [[Dapci]], [[Dereza (Čazma)|Dereza]], [[Donji Draganec]], [[Donji Dragičevci]], [[Donji Lipovčani]], [[Donji Miklouš]], [[Gornji Draganec]], [[Gornji Dragičevci]], [[Gornji Lipovčani]], [[Gornji Miklouš]], [[Grabik]], [[Grabovnica]], [[Komuševac]], [[Marčani]], [[Martinac (Čazma)|Martinac]], [[Milaševac]], [[Novo Selo (Čazma)|Novo Selo]], [[Općevac]], [[Palančani]], [[Pavličani]], [[Pobjenik]], [[Pobrđani (Čazma)|Pobrđani]], [[Prnjarovac]], [[Prokljuvani (Čazma)|Prokljuvani]], [[Siščani]], [[Sovari]], [[Suhaja]], [[Vagovina]], [[Vrtlinska]], [[Vučani]] i [[Zdenčec]]. == Zemljopis == Čazma je smještena 60 km jugoistočno od [[Zagreb]]a i 30 km od [[Bjelovar]]a na obroncima [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Kroz grad Čazmu protječe rijeka Česma. == Stanovništvo == Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Čazma, koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class=wikitable ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[1991.]] || 15 263 || 13 897 (91,05 %) || 685 (4,48 %) || 234 (1,53 %) || 447 (2,92 %) |- | [[1981.]] || 16 632 || 14 703 (88,40 %) || 779 (4,68 %) || 884 (5,31 %) || 266 (1,59 %) |- | [[1971.]] || 18 487 || 17 013 (92,02 %) || 1116 (6,03 %) || 168 (0,90 %) || 190 (1,02 %) |} Po popisu iz [[2001.]] godine, područje grada Čazme imalo je 8895, a prema popisu iz 2011. godine 8077 stanovnika.<ref name="DZS"/> ===Čazma (naseljeno mjesto)=== * [[1971.]] – 1754 (Hrvati – 1564, Srbi – 90, Jugoslaveni – 56, ostali – 44)<ref> CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> * [[1981.]] – 2489 (Hrvati – 2015, Jugoslaveni – 354, Srbi – 66, ostali – 54) * [[1991.]] – 2785 (Hrvati – 2540, Srbi – 86, Jugoslaveni – 69, ostali – 90) * [[2001.]] – 2878 * [[2011.]] – 2801<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup07_0639.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> * 2021. – 2424 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Čazma |p1857=7412 |p1869=7637 |p1880=8310 |p1890=9196 |p1900=10459 |p1910=11286 |p1921=10925 |p1931=12381 |p1948=12365 |p1953=12636 |p1961=11160 |p1971=9745 |p1981=9284 |p1991=8862 |p2001=8895 |p2011=8077 |p2021=6930 |napomena=Nastao iz stare općine Čazma. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čazma |p1857=489 |p1869=562 |p1880=657 |p1890=695 |p1900=918 |p1910=1011 |p1921=961 |p1931=1137 |p1948=1197 |p1953=1325 |p1961=1353 |p1971=1754 |p1981=2489 |p1991=2785 |p2001=2878 |p2011=2801 |p2021=2417 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Gradska uprava == Tijela grada Čazme jesu i Gradsko vijeće i gradonačelnik. == Povijest == [[Datoteka:Cazma karta.png|mini|Karta grada Čazme.]] Smatra se da je Čazma osnovana [[1226.]] kad je biskup [[Stjepan II. Babonić]] osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u [[Felicijanova isprava|Felicijanovoj ispravi]] o osnutku [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] [[1094.]] 1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. [[1101.]] ugarski kralj [[Koloman]] sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja, i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu [[Kolomanove ceste]]. Prva takva cesta vodi preko Drave, preko [[Križevci|Križevaca]], [[Vrbovec|Vrbovca]] i Zagreba prema moru i [[Rijeka|Rijeci]], a druga od [[Koprivnica|Koprivnice]], preko [[Jagnjedovac|Jagnjedovca]], [[Rovišće|Rovišća]], Čazme, [[Sisak|Siska]] i [[Topusko]]g do [[Knin]]a i [[Split]]a. Ova je druga Kolomanova ili '''čazmanska cesta''' važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku. Zagrebački biskup Stjepan II. (1227. – 1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao '''Nova Čazma'''. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] pa je stoga smatrao, da je lakše upravljati biskupijom iz Čazme nego iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1228. biskup u grad dovodi opatice norbetinke (monijalke) koje su otvorile školu za žensku mladež. 1229. dovodi [[Dominikanci|dominikance]] koji grade samostan južno od crkve sv. Marije Magdalene i [[Ivanovci|ivanovce]] koji imaju crkvu sv. Ivana Evanđelista i hospital sv. Kuzme i Damjana. [[1232.]] Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol sv. Duha s 12 kanonika te pripadajućim službama. Crkva kaptola bila je u utvrdi grada.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Povijest - Službena stranica Grada Čazme |url=https://www.cazma.hr/povijest/ |url-status=dead |access-date=11. ožujka 2022. |website=cazma.hr |archive-date=29. veljače 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229075440/https://www.cazma.hr/povijest/ }}</ref> Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi povelja je biskupa Stjepana II. [[Povelja]] je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola. Prema nekima i [[Koloman (herceg)|herceg Koloman]] je stolovao u Čazmi. Zborni kaptol u Čazmi obavljao je svoju crkvenu, vjersku dužnost, ali je stoljećima bio i vjerodostojno mjesto (locus credibilis) – institucija koja je sastavljala i ovjeravala razne vrste dokumenata. 1290. je Čazma postala i slobodno trgovište (libera villa Chasmensis).<ref name=":1">{{Citiranje weba |title=Čazma, Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/13212 |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Stoljećima je Čazma zahvaljujući postojanju Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica bila sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske. Osim toga, bila je i vrlo lijepo izgrađen grad s najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te drugim sakralnim i svjetovnim građevinama. Osim kaptolske crkve sv. Duha, dominikanske crkve sv. Marije Magdalene i crkve sv. Ivana, u Čazmi je bila i župna crkva sv. Katarine i crkva sv. Andrije. Na nekoliko kilometara od Čazme bile su: crkva sv. Vida u [[Grabovnica|Grabovnici]], crkva sv. Marije u [[Gornji Draganec|Dragancu]], crkva sv. Petra i Pavla u Bijeniku (današnjem [[Pobjenik]]u), crkva sv. Martina u [[Martinac (Čazma)|Martincu]] te druge kapele i crkve. Čazmu je kao biskupovo sjedište branilo i nekoliko visinskih i nizinskih utvrda: Gumnik i Jelajgrad (u [[Bosiljevo (Čazma)|Bosiljevu]]), Svibovec u [[Narta|Narti]], utvrde na Moslavačkoj gori ([[Garić grad]], Jelengrad, Košutgrad) te brojne manje utvrde u nizinama te na obroncima oko Čazme. Uz biskupove vazale, postojali su u Čazmi slobodni građani koji su imali svoju gradsku upravu – magistrat.<ref name=":0" /> Kaptol je opstao do [[1537.]] godine, a sasvim ga uništava [[Malkoč-beg]], sedam godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. [[1552.]] Čazma pada pod [[Tursko Carstvo|tursku]] vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog [[čazmanski sandžak|sandžaka]]. Središte sandžaka je 1595. preseljeno u [[Pakrac]].<ref name=":1" /> Turska je vlast potrajala do [[1606.]] [[Žitvanski mir|Mirom na ušću rijeke Žitve]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Štrk |first=Vjekoslav |title=Povijesna kronologija Čazme (1094. – 1606.) |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb |pages=46}}</ref>Nakon oslobođenja, hrvatski plemenitaš [[Toma Erdődy]] je obnovio biskupski kaštel u Čazmi. Tada je počelo ponovno naseljavanje čazmanskog prostora.<ref name=":1" /> Većina stanovništva činili su Predavci iz okolice [[Ivanić-Grad|Ivanića]] koji su naseljavani u predgrađe. Za vrijeme velikih ratova s Turcima koncem 17. st. počelo je naseljavanje višeg planinskog okvira. Tako su ljudima iz kalničke Podgorine, [[Polonje|Polonja]], [[Turopolje|Turopolja]], [[Križ (Zagrebačka županija)|Križa]], [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubrave]], Gradca i [[Ivanić-Grad|Ivanića]] naseljena sela: [[Bojana (Čazma)|Bojana]], [[Donji Miklouš|Miklouš]], [[Suhaja]], Križic, Babinac, Martinac, Petrička, Samarica i Šimljanik. Osnovane su i katoličke župe te Čazma opet postaje arhiđakonat (kao i prije Turaka). Naseljavanje nastavlja se u 18. st. kada ljudi dolaze iz [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]]. Čazma je bila pod upravom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] do ukidanja 1871. i pripojenja krajine [[Banska Hrvatska|Banskoj Hrvatskoj]]. U to vrijeme se Čazma razvila kao trgovište i sjedište kotarske oblasti (od 1892.).<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest OŠ Čazma |url=http://www.os-cazma.skole.hr/skola/povijest?ms_nav=aaa |url-status=live |access-date=11. ožujka 2022. |website=Osnovna škola Čazma}}</ref> Čazma se u potpunosti transformirala (ne pozitivno u usporedbi s predturskom dobi) i poprimila današnji oblik. Pravci cesta (istok-zapad) su utvrđeni, dovršeno je naseljavanje, uvedene nove kulture (dud, krumpir) i proširene su upravne funkcije. U razdoblju od 1770. do 1961. stanovništvo se udvostručilo. Krajiške vlasti potiču gajenje dudova svilca, pčela, razvoj konjogojstva i šumarstva. Za to vrijeme je Čazma bila gusto naseljen kraj. Nakon ukidanja Vojne krajine bilo je i doseljavanja [[Česi|Čeha]] i [[Mađari|Mađara]]. Promet nije razvio grad jer je Čazma izolirana, pogotovo izgradnjom pruge [[Ivanić-Grad]] – [[Bjelovar]]. Grad je izgubio na prometnoj važnosti dok su [[Bjelovar]], [[Ivanić-Grad]] i [[Popovača]] dobili. Tako je Čazma od regionalnog centra postala manje mjesto.<ref>{{Citiranje knjige |last=Hermanović |first=Vladimir |title=Čazma u prostoru i vremenu |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> Čazma je nakon ukidanja Vojne krajine postala dio [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] koja je bila najmnogoljudnija i najveća u Hrvatskoj. 1918. stanovništvo se smanjuje zbog [[Španjolska gripa|Španjolske gripe]] i [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Šikić |first=Ivica |title=Povijest školstva u Čazmi |publisher=DISPUT |year=2001 |location=Zagreb}}</ref> 1924. g. županija se ukida i Čazma postaje dio [[Osječka oblast|Osječke oblasti]]. U vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Čazma je bila uporište [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, čija se popularnost nastavlja do danas. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] Čazma je bila središte kotara. U bitci za Čazmu 28. – 30. studenog 1943. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] su zauzeli grad. U borbi su sudjelovali: 28. partizanska udarna divizija, Bjelovarski, zagorski i zagrebački odred, Moslavački odred, Prva moslavačka brigada, Prvi bataljon moslavačkog odreda.<ref>{{Citiranje knjige |title=Iz borbe za Čazmu uz 10. god. oslobođenja |publisher=SUBNOR |year=1953 |location=Čazma}}</ref> U Jugoslaviji se Čazma industrijalizirala. 1947. osnovana je danas najveća firma, [[Čazmatrans]]. Počeli su negativni demografski trendovi koji traju do danas. 19. svibnja 1991. godine Hrvati su se opredijelili za samostalnu Republiku Hrvatsku, pa tako i u Čazmi. Prvo agresijom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na [[Slovenija|Sloveniju]], pa onda i na Hrvatsku počinje [[Domovinski rat]], gdje je Čazma dala svoj doprinos. 24. lipnja 1991. Policijske čete Čazma prelaze u Rezervni sastav Zbora narodne garde. Tako je formalno počelo osnivanje bojne pješaštva u Čazmi, koje je omogućilo snažno domoljubno raspoloženje u gradu, kao i potreba za zaštitom vlastitog doma. Prešlo je 136 policajaca. Formirana je i Narodna zaštita, čiji su članovi bili osposobljavani po programu [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane]]. Provjerena je ugroženost od ratnih opasnosti, postavljeni su voditelji skloništa te su ažurirani Plan pripravnosti, Plan mobilizacije i upotrebe civilne zaštite. Sve je to obavljala Civilna zaštita. Općinski stožer civilne zaštite predao je svoju opremu [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatskoj vojsci]] i Narodnoj zaštiti. Osnovan je Općinski krizni štab. 7. kolovoza 1991. formirano je Zapovjedništvo pričuvne 105. brigade Zbora narodne garde, koje je popunjavano ljudstvom iz Čazme, Bjelovara i Đurđevca. U Čazmi je tijekom rata zbrinuto 568 prognanika (vjerojatno je bilo i više, jer neki nisu prijavljeni), a prvi su stigli 12. kolovoza 1991. iz [[Glina (grad)|Gline]] i [[Petrinja|Petrinje]]. Zračna opasnost u Čazmi bila je oglašena 27 puta. 28. rujna 1991. donesena je Odluka o formiranju vojnog zapovjedništva Općine Čazma. Iz Čazme je 22 poginulih ili nestalih branitelja.<ref>{{Citiranje knjige |prezime=Grčić |ime=Stanko |naslov=Početak Domovinskog rata u Čazmi |izdavač=DISPUT |godina=2001 |mjesto=Zagreb}}</ref> Krajem travnja 2025., tijekom zemljanih radova energetske obnove Gradskoga muzeja pronađeni su ostatci [[zid]]a čazmanske biskupske utvrde iz 13. stoljeća.<ref>Trgovac, Slavica. [https://www.mojportal.hr/magazin/senzacionalno-otkrice-u-cazmi-ispod-grada-lezi-jos-jedan-grad-obozavali-su-ga-kraljevi-i-biskupi/?sfnsn=wa Senzacionalno otkriće u Čazmi: Ispod grada leži još jedan grad, obožavali su ga kraljevi i biskupi] mojportal.hr, objavljeno 24. travnja 2025.</ref> == Gospodarstvo == Gospodarstvo se temelji na malim poduzećima te na poljoprivredi jer je Čazma smještena u ruralnoj okolici. Najvažnije poduzeće je prijevoznička firma "Čazmatrans". == Poznate osobe == * [[Šimun Erdődy]], hrvatski ban (1530. – 1534.) i zagrebački biskup (1518. – 1543.). * [[Stjepan Babonić]], hrvatski biskup * [[Šimun Bakač]], hrvatski biskup * [[Luka Baratin]], hrvatski biskup * [[Đuro Šurmin|Đuro (Gjuro) Šurmin]], hrvatski povjesničar, književni kritičar i političar. * [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik * [[Ivan Česmički]] (Janus Panonius), hrvatski književnik * [[Anton Cetin]], rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik * [[Franjo Matešin]], hrvatski slikar iz Bojane * [[Ivo Horvat (botaničar)|Ivo Horvat]], hrvatski botaničar * [[Ivo Serdar]], hrvatski glumac * [[Aleksandar Marks]], hrvatski slikar * [[Vlado Franjević]], hrvatski slikar * [[Matko Antolčić]], hrvatski slikar * [[Zdenka Pozaić]], hrvatska grafičarka * [[Eugen Dabac]], hrvatski pedagog * [[Ivo Dubravec]], hrvatski agronomski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Zlata Gjungjenac]], hrvatska operna pjevačica * [[Marijan Kalivoda]], hrvatski veterinarski stručnjak, sveučilišni profesor * [[Josip Hendeković]], hrvatski fizičar * [[Franjo Ivaniček]], hrvatski antropolog == Spomenici i znamenitosti == Svake godine se održava [[supermaraton Zagreb-Čazma]], popularno zvan "Od zagrebačkog do [[Čazmanski kaptol|čazmanskoga kaptola]]". * Čazma: [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]] * Grabovnica: [[Božićna priča (Čazma)|Božićna bajka]], turistička manifestacija * [[Bojana (Čazma)|Bojana]]: [[Galerija Matašin]] i bojani Božić u Bojani na imanju akademskoga slikara Franje Matašina == Obrazovanje == == Kultura == Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila građena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente. * galerija [[Anton Cetin|Antona Cetina]] * spomen-izložba hrvatskog botaničara [[Ivo Horvat (botaničar)|Ive Horvata]] * Gradska knjižnica Čazma<ref>[https://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/ Gradska knjižnica Čazma]</ref> == Šport == * streljačko društvo „Čazmatrans” * streljačko društvo „Budućnost” * [[MOK Čazma]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://natjecanja.hos-cvf.hr/index.php?rubrika=klub&obrazac=1&id=58 |title=Hrvatska odbojkaška natjecanja |author=Hrvatski odbojkaški savez |date=2020-11-02 |work=hos-cvf.hr |accessdate=2020-11-02}}</ref> * Teniski klub ''Česma'' * Karate klub ''Sokol'' * [[NK Čazma]] * [[RK Čazma]] Od 1976. održava se utrka [[Supermaraton Zagreb – Čazma]] poznata i kao ''«Od Kaptola do Kaptola»'' jer joj je start na [[Zagrebački kaptol|Zagrebačkom]], a cilj na Čazmanskom kaptolu. == Galerija == <gallery> Datoteka:ČazmaCrkva.jpg|[[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|Crkva sv. Marije Magdalene]], Čazma Datoteka:RozetaČazma.jpg|Obnovljena zapadna strana [[Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi|crkve sv. Marije Magdalene]] Datoteka:NORČazma.jpg|[[NOR]] spomenik, Čazma Datoteka:JezeroČazma.jpg|Jedno od mnogih jezera nastalo kanaliziranjem [[Česma (rijeka)|rijeke Česme]] u 20. st. Datoteka:ČesmaČazma.jpg|[[Česma (rijeka)|Česma]] prolazi kroz Čazmu Datoteka:DomČazma.jpg|[[Vatrogasni dom]] Čazma Datoteka:MozaikČazma1.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:MozaikČazma2.jpg|[[Edo Murtić]] [[mozaik]] u Čazmi Datoteka:ČazmaUtvrda.jpg|Ostatci utvrde, odnosno biskupskog dvora, u Čazmi </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{GiO BBŽ}} {{Čazma}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Gradovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] [[Kategorija:Čazma| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čazme| ]] carcwvwkbbsyv5vxxhmz72fvw30rbml 0 14694 7625150 7308307 2026-10-27T15:37:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625150 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2016.}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Ravna Gora |vrsta = naselje i općina |grb = Svečani grb Ravne Gore.svg |zastava = |slika = Pogled na Ravnu Goru.jpg |opis slike = Ravna Gora |županija = {{Z+X|PGŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Mišel Šćuka<ref>[http://www.ravnagora.hr/product/571/info Općinski načelnik Općine Ravna Gora], ravnagora.hr, pristupljeno 23. siječnja 2019.</ref> |naselja = [[#Općinska naselja|6 općinskih naselja]] |površina = 83,6 |površina uža = 45,1 |visina = |z. širina = 45.37 |z. dužina = 14.93 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2028 |stanovništvo uže = 1477 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51314 Ravna Gora |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://ravnagora.hr/}} |bilješke = }} '''Ravna Gora''' je [[općina]] u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. Smjestila se u središnjem dijelu Gorskog kotara na [[Visoravan|visoravni]] prosječne [[NV|nadmorske visine]] od 775–910 [[metar]]a po kojoj je navodno i dobila ime (na 825 m nadmorske visine nalazi se [[Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori|Crkve sv. Terezije Avilske]]). Cijelo je ravnogorsko polje nekoć bilo gusta šuma okružena brdima. Općina Ravna Gora obuhvaća naselja: [[Kupjak]], [[Leskova Draga]], '''Ravna Gora''', [[Stari Laz]], [[Stara Sušica]] i [[Šije (Primorsko-goranska županija)|Šije]]. Točan datum nastanka Ravne Gore nije poznat: smatra se da je njen početak bio prije izgradnje [[Karolinska cesta|Karolinske ceste]] i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a zatim na mjestu gdje se i danas nalazi. Mjesto je u početku imalo nekoliko kuća kroz koje je vodio običan put. Sjedište današnje Općine je u Ulici Ivana Gorana Kovačića 177. Dan Općine slavi se [[15. listopada]], a [[Svetac zaštitnik|zaštitnica]] Općine je [[Sveta Terezija Avilska]]. == Zemljopis == Ravna Gora je okružena je brežuljcima: s jedne strane [[Bjelolasica|Bjelolasicom]], Višnjevicom i Suhim vrhom, a s druge strane Javorovom kosom i Kosicom. Površina Općine Ravna Gora iznosi 82,06 km². '''Klima''': Kratka i svježa [[ljeto|ljeta]] te duge i oštre [[zima|zime]] s mnogo [[snijeg]]a i [[oborina]]. *Najhladniji mjesec – [[siječanj]] *Najtopliji mjesec – [[srpanj]] *Najviše naoblake – [[rujan]] *Najviše magle – [[studeni]], [[prosinac]] *Najvedriji dani u godini – [[kolovoz]] *Najviše oborina – studeni, prosinac *Najmanje oborina – srpanj, kolovoz *Najviše snježnih padalina – siječanj, [[veljača]] '''Prosječna temperatura:''' *Siječanj: -1,2°C *Srpanj: 16,8°C [[Slika:Pogled na Ravnu Goru zima.jpg|mini|290px|desno|Ravna Gora zimi.]] == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Općina Ravna Gora|p1857=3657|p1869=3699|p1880=3190|p1890=3135|p1900=3334|p1910=3258|p1921=3168|p1931=3439|p1948=3412|p1953=3652|p1961=3634|p1971=3507|p1981=3300|p1991=3167|p2001=2724|p2011=2430|p2021=2028|napomena=Nastala iz stare općine Delnice. Od 1857. do 1880. sadrži dio podataka općine Skrad.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Naselje Ravna Gora|p1857=1900|p1869=1879|p1880=1585|p1890=1508|p1900=1682|p1910=1610|p1921=1625|p1931=1882|p1948=1863|p1953=2087|p1961=2200|p1971=2199|p1981=2194|p1991=2135|p2001=1869|p2011=1709|p2021=1477|napomena=U 2001. povećano za dio područja naselja Stara Sušica i područje naselja Šijska Kosa koje je prestalo postojati .Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1991.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} '''Prema prvim rezultatima popisa 2011. godine''' na području Općine Ravna Gora živi 2.439 stanovnika.<ref name="popis2011">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup31_3697.html Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Naselje ! Ukupno popisane osobe ! Ukupan broj stanovnika ! Ukupno kućanstava ! Ukupno stambenih jedinica |- ! Kupjak | 231 | 225 | 91 | 141 |- ! Leskova Draga | 1 | 10 | 5 | 11 |- ! Ravna Gora | 1.729 | 1.721 | 621 | 808 |- ! Stara Sušica | 264 | 264 | 110 | 154 |- ! Stari Laz | 197 | 197 | 87 | 175 |- ! Šije | 21 | 21 | 10 | 15 |- ! Naknadno popisani | 1 | 1 | 1 | 1 |- ! Ukupno: Općina Ravna Gora ! 2.453 ! 2.439 ! 925 ! 1.305 |} '''Prema popisu iz 2001'''., na području Općina Ravna Gora živi 2.724 stanovnika: od toga 48% muškaraca (1.306) i 52% žena (1.418). Raspodjela stanovnika po mjestima<ref name="popis2001">[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Hdefault.html Državni zavod za statistiku 2001.] 03.07.2011.</ref>: {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Naselje ! Muški ! Ženski ! Ukupno |- ! Kupjak | 122 | 148 | 270 |- ! Leskova Draga | 6 | 8 | 14 |- ! Ravna Gora | 913 | 956 | 1.869 |- ! Stara Sušica | 132 | 160 | 292 |- ! Stari Laz | 120 | 131 | 251 |- ! Šije | 13 | 15 | 28 |} Populacija po dobnim skupinama<ref name="popis2001"></ref>: {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Dobna skupina ! 0-14 ! 15-29 ! 30-44 ! 45-59 ! 60-74 ! 75-90 ! 90 i više ! Nepoznato ! Ukupno |- ! Muški | 171 | 250 | 265 | 310 | 233 | 71 | 5 | 1 | 1.306 |- ! Ženski | 153 | 255 | 284 | 263 | 330 | 125 | 4 | 4 | 1.418 |- ! Broj stanovnika - ukupno | 324 | 505 | 549 | 573 | 563 | 196 | 9 | 5 | 2.724 |} Prema popisu iz 2001. godine, osnovnu školu pohađa 192 učenika; od toga 84 učenika 1 - 4 razred te 108 učenika 5-8 razred. Srednju školu pohađa 117 učenika; od toga 23 gimnaziju, 32 industrijsku i obrtničku školu te 62 tehničke i srodne škole. Što se tiče dodiplomskog studija, pohađa ga 90 osoba i to 37 na stručnim studijima, a 53 na sveučilišnim studijima. Dvije osobe studiraju na poslijediplomskom magistarskom studiju i niti jedna na poslijediplomskom doktorskom studiju. Od 2.400 stanovnika, 17 stanovnika nema završenu osnovnu školu, 39 stanovnika ima prva tri razreda osnovne škole, 600 ima osnovnoškolsko obrazovanje, dok 1.012 stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje. Višu stručnu spremu ima 65 stanovnika, a visoku 67. Tri stanovnika imaju magisterij, a jedan doktorat. == Uprava == '''Općinski načelnik:''' Anđelko Florijan '''Zamjenik:''' Franjo Ružić '''Općinsko vijeće''' # Jasna Škorić (SDP) predsjednica # Josip Poljančić (HNS) zamjenik # Nataša Lakotić (HDZ) zamjenica '''Ostali članovi''' # Marijan Erjavac (SDP) # Dorijan Ožanić (SDP) # Ivica Janeš (HDZ) # Branimir Brenc (HDZ) # Dražen Vančina (PGS) # Sandra Čota (PGS) # Jadranka Škiljan – nezavisni # Mladen Krivac - nezavisni == Povijest == === Razvoj Ravne Gore do 1918. godine === Pretpostavlja se da je kraj u kojem se danas nalazi Ravna Gora u prošlosti jako stradao od [[Turci|Turaka]]. Postoje pisani dokumenti da su turske čete provalile u Gorski kotar u tri navrata: [[1525.]], [[1578.]] i [[1585.]], no smatra se da je najteže pustošenje bilo poslije [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]]. Selo Sušica i Ravna Gora stradalo je od Turaka, a stanovnici su poubijani ili odvedeni u roblje, a dio je pobjegao preko [[Kupa|Kupe]] u [[Slovenija|Sloveniju]]. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad, koji su [[Frankopani]] u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet. Do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] su u ravnogorskom kraju živjeli Hrvati čakavci koji su bili pod frankopanskom gospoštijom. Nakon turskih provala, Ravna Gora je neko vrijeme bila pusta i nenaseljena. Početkom 17. stoljeća u Ravnu Goru su se počeli vraćati neki starosjedioci ili njihova djeca iz Slovenije i Primorja, koji su pobjegli iz Stare Sušice pred Turcima. Njihovo naseljavanje pomogli su [[knezovi Zrinski]] i time je pusti ravnogorski kraj ponovo dobio svoje stanovnike. Oko [[1632.]] godine, ogulinski kapetan [[Gašpar Frankopan]] doveo je u ove krajeve veliki broj [[Srbi|Srba]] iz [[Bosna|Bosne]] i naselio ih u Ravnoj Gori, Starom Lazu i drugim okolnim mjestima. Srbi su se stopili sa starosjediocima i prešli na [[katoličanstvo|katoličku vjeru]]. Osnutkom [[Vojna krajina|Vojne krajine]], mjesta Ravna Gora i Sušica izuzeta su iz posjeda Zrinskih i pripojena su Vojnoj krajini. U njima je Vojna krajina imala svoje vojne karaule s malom vojničkom posadom. Vojna je vlast tada izgradila poštu, kovačnicu i kolarnicu. Za napredak Ravne Gore, osobitu važnost imala je izgradnja [[Karolinska cesta|Karolinske ceste]] koja se gradila kroz Ravnu Goru od [[1726.]] do [[1732.]] godine. Uz Karolinsku cestu u Ravnoj Gori, pored domaćih stanovnika (od kojih je većina došla iz Primorja i [[Istra|Istre]]), naselili su se još i [[Slovenci]], [[Česi]] te nešto [[Nijemci|Nijemaca]]. Nakon njihovih naseljavanja, stvoren je poseban govor, koji ima osobine [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]]. [[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Josip II.]], nasljednik [[Marija_Terezija_Austrijska|Marije Terezije]], izdao je [[14. ožujka]] [[1785.]] godine Ravnoj Gori grb i povelju kojom ju je ubrojio među privilegirane slobodne gradove svoje carevine. Tom poveljom, Ravnoj Gori se dozvoljava održavanje dvaju godišnjih sajmova ([[15. kolovoza]] ([[Sveta_Terezija_Avilska|Sveta Terezija]]) te [[6. siječnja]] ([[Sveta tri kralja]])) te tjedni sajam svakog utorka. Osim toga, određeno je da stanovnici Ravne Gore imaju u svom [[magistrat]]u jednog suca, jednog notara i četiri prisežnika. Cilj povlastice bio je proširenje trgovine i prometa te poboljšanje životnih uvjeta stanovnika koji su imali pravo otvarati mesnice, gostionice i loviti ribu. Stanovnici su imali pravo na potrebnu količinu drva za izgradnju kuća i ogrjev iz gospoštijskih šuma, a mogli su se iskupiti tlake i daća, koje je određivao urbar. Štit grba je zaobljeno iscrtan, plave boje i na njemu se nalaze tri šiljasta, kamenita, sivo-bijela brda. Srednje brdo je najveće, a sva tri brda se u podnožju spajaju. Pred njima je grad s tornjem i crvenim krovovima. Zgrade grada imaju prozore i puškarnice, što označava upravno područje. Pred zgradom je pojas zelene boje koja označava travu, zatim pojas oker boje koja označava Karolinsku cestu, a dno polja opet ispunjava zelena boja. Na plavom nebu, između srednjeg i lijevog brda, je u liku ljudske glave zlatno sunce, a između srednjeg i desnog brda je srebrni polumjesec u porastu - opet u liku ljudske glave. Nad grbom je kruna s pet vršaka, koji imaju u sredini svakog plave i crvene dragulje. Unutrašnjost krune je crvena. Oko grba je natpis: "Pečat povlaštenog grada Ravna Gora" (Sigill. privileg. oppidi Regii Ravna Gora). Ustrojstvom općine, ravnogorska općina izjednačena je s ostalim općinama u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]]. Nasljednici Josipa II., [[Leopold_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Leopold II.]] i [[Franjo_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Franjo II.]] potvrdili su povlastice dane Ravnoj Gori ([[1792.]] i [[1822.]]), a Franjo II. je naredio da se povelja prevede na hrvatski jezik i da se takav prijevod kao i original trajno čuva u općini. Od [[1869.]] do [[1874.]] godine u Ravnoj Gori je harala kolera. Najviše su stradala djeca i omladina. Za vrijeme [[Prvi_svjetski_rat|Prvog svjetskog rata]] ([[1914.]] – [[1918.]]) Ravnogorci su toliko osiromašili da se većina obitelji hranila samo [[borovnica]]ma koje su obilno uspijevale po ravnogorskim brdima. === Ravna Gora od 1918. godine do danas === Po završetku Prvog svjetskog rata Ravna Gora je i nadalje imala općinu, a u samom mjestu bila je četverogodišnja osnovna škola, šumarija, pošta i župni ured. Nakon ukidanja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] i osnivanja [[Banovina_(upravna_jedinica)|Banovina]] [[1929.]] mjesto Ravna Gora pripalo je [[Savska banovina|Savskoj banovini]]. To je bilo vrijeme teške gospodarske krize, nezaposlenosti i emigracije. Mjestom se širi [[komunizam|komunistička]] štampa i stvara se veliko nezadovoljstvo protiv diktatorskih režima. U listopadu [[1941.]], u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru, narod se okuplja u redove [[Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] koja vrši diverzantske akcije u Primorju i Gorskom kotaru. Osnovana su dva bataljuna. U II. bataljunu "[[Matija Gubec]]", pod zapovjedništvom [[Car Dragutina Nikola Crni|Nikole Cara]], bili su većinom Gorani i Primorci. Bataljun "Matija Gubec" uz pomoć ostalih [[partizani|partizanskih]] vojnih jedinica oslobađa mjesta s većom neprijateljskom vojnom posadom. Talijanska vojska, koja je nakon [[kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina_Jugoslavija|Jugoslavije]] ušla u Ravnu Goru i [[Mrkopalj]] i preuzela okupaciju Ravne Gore, napustila je mjesto [[15. ožujka]] [[1942.]], a već [[21. ožujka]] napušta mjesto i oružnička posada. Pripadnici II. bataljuna "Matije Gupca" ulaze u Ravnu Goru [[22. ožujka]]. Tom prilikom, [[29. ožujka]] [[1942.]] godine, štab Primorsko – goranskog odreda izdaje proglas narodu Ravne Gore i Mrkoplja u kojem se tumače ciljevi narodnooslobodilačke borbe i osporavaju kletve koje su se iznosile od strane narodnih neprijatelja partizana. [[15. travnja]] 1942. godine talijanska vojska ponovo ulazi u mjesto i ostaje sve do 15. listopada, kada ju smjenjuje ustaška posada, koja ostaje u Ravnoj Gori do [[17. prosinca]] kada Gubčev bataljun osvaja mjesto. Nakon toga, Ravna Gora ostaje trajno pod nadzorom narodnooslobodilačke vojske. Početkom [[1946.]], molbama stanovnika Ravne Gore, Starog Laza i Stare Sušice, bivša općina Ravna Gora izdvojena je iz [[kotar]]a [[Vrbovsko]] i ulazi u sastav kotara Delnice. Od [[1947.]], Ravna Gora ostaje neko vrijeme pod kotarom Delnice, općina se premješta u [[Skrad]] ([[1955.]] – [[1961.]]), dok konačno [[1963.]] godine nije pripala pod kotar Rijeku u okviru komune Delnice. U Ravnoj Gori djelovao je Mjesni narodni odbor, dok je općina od [[1961.]] godine u [[Delnice|Delnicama]]. [[14. rujna]] [[1993.]] godine Ravna Gora postaje samostalna općina. === Značajna događanja tijekom godina === * [[1786.]] – otvara se škola u Ravnoj Gori * [[1830.]] – osnovana ravnogorska limena glazba * [[1894.]] – osnovana Zemljišna zajednica * [[1920.]] – sagrađen novi vodovod koji je zamijenio stari drveni vodovod (od [[1986.]] do [[1992.]] u cijelosti se rješava vodoopskrba Ravne Gore) * [[1888.]] – osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo u Ravnoj Gori * [[1918.]] – osnovan ravnogorski pjevački zbor * [[1920.]] – započinje izgradnja tvornice za preradu drva * [[1922.]] – uvedena je električna energija * [[1928.]] – izgrađen nogostup * 1928. – Ravna Gora organizira prvi put vlastitu autobusnu vezu s Delnicama, Skradom i Vrbovskim * [[1930-ih]] – počeci turizma u Ravnoj Gori * [[1933.]] – osnovano Hrvatsko planinarsko društvo sa skijaškom sekcijom * [[1938.]] – uveden je telefonski promet u poštu Ravna Gora * [[1939.]] – pokrenut je rad "Hrvatske čitaonice" u Ravnoj Gori * [[1947.]] – započinje gradnja Doma kulture koji je dovršen [[1949.]], a obnovljen [[1989.]] * [[1952.]] – započinje gradnja zgrade šumarije, koja je izgorjela tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], i zgrade za Mjesni odbor koje su dovršene 1953. * [[1955.]] – započinje izgradnja zdravstvene stanice koja je s radom započela [[1956.]] godine * [[1970.]] – [[1973.]] – poslije katastrofalnoga požara u kojem su izgorjeli svi dotadašnji kapaciteti Drvno-industrijskog kombinata Ravna Gora, sagrađena je nova tvornica namještaja * [[1975.]] – adaptirana je zgrada Ferijalnog doma za potrebe osnovne škole u Ravnoj Gori * [[1986.]] – započinju djelovati nova suvremena ambulanta i ljekarna * [[1993.]] – Ravna Gora je postala samostalna općina, pod koju spadaju još i naselja: Šije, Leskova Draga, Kupjak, Stara Sušica i Stari Laz == Grb i zastava == Statut iz [[1993.]] propisuje [[grb]] jednakog izgleda kakav je dodijeljen [[1785.]] na ukrasnoj baroknoj [[Kartuša (umjetnost)|kartuši]], okrunjen i okružen vrpcom s natpisom SIGILL. PRIVILEG. OPPIDI REGII RAVNA GORA (Pečat trgovišta Ravna Gora). Propisana je svijetlo plava [[zastava]] s tim grbom u sredini.<ref>Statut Općine Ravna Gora, 08.10.1993, Službene novine Primorsko-goranske županije, 2/1994, 25.01.1994.</ref> Grb Općine Ravna Gora je modificirani povijesni grb Ravne Gore. Grb i zastava, u sadašnjem obliku, prihvaćeni su [[20. lipnja]] [[1995.]]<ref>Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, izbor iz heraldičke baštine primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeke, 2002. </ref><ref> Odluka o grbu i zastavi Općine Ravna Gora, 20.06.1995, Službene novine Primosko-goranske županije, br. 26/99, 10.12.1999. </ref> '''Grb Općine''' ima oblik hrvatskog štita, a svečani grb ima oblik ugarskog štita koji ima razvedeniji oblik. U podnožju srebrne kamenite planine nalazi se srebrno naselje s crvenim krovovima. Ispod naselja je zeleno podnožje na kojem se nalazi zlatna greda koja se tumači kao [[Jozefinska cesta]] koja je Ravnoj Gori donijela napredak. Iza planina je plavo nebo na kojem se s desne strane nalazi zlatno-žuto sunce, a s lijeve strane srebrno-bijeli mjesec. Grb je osuvremenjena verzija grba koji je [[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|car Josip II.]] podijelio trgovištu Ravna Gora 1785. godine. '''Zastava Općine''' je svijetlo plave boje s grbom Općine u sredini, tako da se središnja točka grba poklapa sa središnjom točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Omjer dužine i širine zastave je 2 : 1.<ref> http://www.ravnagora.hr/Repository/Dokumenti/Statut_Opcine_Ravna_Gora_procisceni_tekst.pdf, 05.07.2011</ref> Svečana zastava u sredini ima grb na ugarskom štitu.[[Slika:Ravna Gora.jpg|mini|800px|središte|<center>Panorama Ravne Gore.</center>]] == Gospodarstvo == Ravnogorci su većinom zaposleni u [[Drvna industrija|drvnoj industriji]] (obrada drva i izrada namještaja) te [[šumarstvo|šumarstvu]], ali bave se i [[poljoprivreda|poljodjelstvom]], [[stočarstvo]]m, [[građevinarstvo]]m, [[trgovina|trgovinom]], [[ugostiteljstvo]]m i raznim [[obrt]]ima (autoprijevoz, pilana, kovinotokarski, cvjećarski, frizerski, pekarski itd.). U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje [[turizam|turizmu]] (naročito zimskom). Prema podatcima iz statističkog ljetopisa PGŽ 2007 u Ravnoj Gori ima: * 163 registriranih pravnih osoba * 67 registriranih subjekata u obrtu i ostalim profesijama * Ukupno 935 zaposlenih: ** 761 kod pravnih osoba ** 174 kod fizičkih osoba * 117 nezaposlenih == Poznate osobe == * [[Romualdo Josip Kvaternik]], pjesnik i profesor, otac [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] * [[Ferdinand Babić|Ferdinand Ferdo Babić]], pisac i svećenik * Dr. [[Branimir Marković]] * [[Nikola Majnarić]], akademik filolog * [[Josip Vončina]], akademik filolog * [[Jelisaveta Veljković]], najdugovječnija osoba rođena u Hrvatskoj == Ravnogorski govor== Povijesni razvoj Ravne Gore pridonio je razvoju ravnogorskog govora koji ima osobine [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] iako se u Ravnoj Gori više upotrebljava riječ "kej" nego "kaj". Od [[1819.]] godine Ravna Gora ima svoje vlastito narječje koje se donekle razlikovalo od slovenskog. To narječje je bilo poznato kao ravnogorsko narječje. Ravnu Goru je moguće podijeliti na nekoliko dijelova (Stari Laz, Kosa, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušica) pa se na isti način dijeli i sam ravnogorski govor. Ne govori se u svim dijelovima Ravne Gore jednako. Primjerice, u Novom Varošu govor se približava štokavskom narječju s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog narječja. Na primjer: * za riječ "lijepa" jedni će reći "lepa", a drugi "lipa", * za riječ "snijeg" jedni će reći "sneh", drugi "snih", itd. Smatra se da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih ([[slovenski jezik|slovenskih]]) narječja, iako, koliko se danas zna, ravnogorski govor nije identičan ni s jednim govorom tzv. rovtarske skupine dijalekata. == Spomenici i znamenitosti == * '''[[Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori]]''' [[Slika:Dvorac u Staroj Sušici.jpg|mini|desno|Dvorac u Staroj Sušici.]] * '''Frankopanski dvorac u Staroj Sušici''' : [[Dvorac]] u Staroj Sušici izgradili su [[Frankopani]]. U [[19. stoljeće|XIX.]] stoljeću kupio ga je grof [[Laval Nugent]], a [[1890.]] godine kupili su ga riječki trgovci [[Feliks Neuberger|Feliks]] i [[Josip Neuberger]]. Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. * '''Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici''' : Nakon što su [[1568.]] godine Turci spalili tadašnju Crkvu [[Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]], [[1874.]] godine izgrađena je nova, današnja kapela. To je jednostavna građevina višestranog svetišta sa zvonikom iznad ulazne fasade. Nalazi se nasuprot dvorca. * '''Kapela sv. Stjepana u Starom Lazu''' : Kapelu su izgradili stanovnici Starog Laza [[1912.]] godine. * '''Crkva sv. Vida u Kupjaku''' : Na mjestu prijašnje kapelice, [[1874.]] godine započela je izgradnja Crkve [[sveti Vid|sv. Vida]] koja je dovršena [[1882.]] godine, ali bez tornja sa zvonom na drvenom zvoniku. Od [[1937.]] godine do danas znatno je popravljana. * '''Kapelica sv. Florijana u Kosi''' : Kapelica [[sveti Florijan|sv. Florijana]] izgrađena je 1874. godine. * '''Kapelica sv. Roka u Šijama''' : Kapelicu [[sveti Rok|sv. Roka]] izgradili su stanovnici Šija [[1905.]] godine. * '''Božji studenac''' : ''Božji studenac'' je jedan od izvora na brdu Javorova kosa (1016 mnm). Nalazi se podno planinarske kuće Javorova kosa, desetak minuta hoda, na 900 metara nadmorske visine. Stara predaja kaže da je ljekovit za oči i nije presušio niti za vrijeme najvećih [[suša]]. : Svake godine se organizira "Hodočašće na Božji studenac" odnosno druženje na izletištu Javorova kosa i molitva na Božjem studencu. [[Slika:Kosturnica.jpg|mini|desno|Kosturnica.]] * '''Kosturnica''' : ''Kosturnica'' je [[spomenik]] palim borcima NOR-a ([[1941.]] – [[1945.]]). Podignuta je [[1962.]] godine u šumi izvan Ravne Gore, na brdu Suhi vrh. U njoj su sahranjene kosti od 33 borca [[Narodnooslobodilačka_borba|narodnooslobodilačke borbe]] (NOB-e). : Na spomeniku pišu stihovi [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]]: :::: ''"Slobodo'' :::: ''Košćatu ruku daj nam, pa ćeš tada'' :::: ''Od naše krvi da se preobraziš."'' : Do spomenika vodi uređena šetnica, a u blizini se nalazi vidikovac s pogledom na Ravnu Goru. * '''Spomenik palim borcima narodnooslobodilačkog rata u Ravnoj Gori''' : Otkriven je 27.07.[[1955.]] godine. Na spomeniku piše: ''"Palim borcima NO rata 1941 – 1945. Savez boraca općine Ravna Gora.'' Pri dnu spomenika je upisano da ga je izradio V. Mačukatin 1955. godine. <center> <gallery> Slika:Crkva svete Terezije Avilske u Ravnoj Gori.jpg|Crkva svete Terezije Avilske u Ravnoj Gori Slika:Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici.jpg|Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici Slika:Crkva svetog Vida u Kupjaku.jpg|Crkva svetog Vida u Kupjaku Slika:Kapelica svetog Florijana u Kosi.jpg|Kapelica svetog Florijana u Kosi Slika:Kapelica svetog Roka u Šijama.jpg|Kapelica svetog Roka u Šijama Slika:Božji studenac.jpg|Božji studenac </gallery></center> == Obrazovanje == === Povijest obrazovanja u Ravnoj Gori === [[1786.]] godine, [[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Josip II.]] je osnovao prvu školu u Ravnoj Gori. Pohađanje škole bilo je obavezno za sve dječake i djevojčice, a izostanci su se kažnjavali globom u iznosu od 20 forinti. [[1786.]] sastavljeni su i potpisani ugovori o osnutku škole i dužnostima stanovnika, općine i komorskih dobara prema novoosnovanoj školi. Stanovnici su morali osigurati radnu snagu za izgradnju školske zgrade i opskrbljivati školu i učitelja ogrjevnim drvom. Prvi ravnogorski učitelj bio je Antun Dizmas Filipović, a u školi se učilo na hrvatskom i njemačkom jeziku. Za vrijeme [[Leopold_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|cara Leopolda II.]] pohađanje škole nije bilo obavezno. [[1923.]] godine u centru mjesta počela se graditi nova škola koja je dovršena [[1924.]] godine. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] školu je pohađalo dvjestotinjak učenika, a koristila se i kao kasarna za razne vojne formacije. Prilikom povlačenja, partizani su zapalili školu i izgorio je krov. Za to vrijeme nastava se održavala u privatnoj kući. Od školske godine [[1944.]]/[[1945.]] nastava se održavala u staroj zgradi. [[1946.]] godine rješenjem Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske u Ravnoj Gori je otvorena sedmogodišnja škola, a [[1953.]] godine proširena je na osmogodišnje školovanje. [[1959.]] godine osmogodišnja škola u Ravnoj Gori postaje centralna škola s područnim odjeljenjima u Staroj Sušici i Starom Lazu. Rješenjem od [[14. travnja]] [[1962.]] škola postaje samostalna ustanova. Današnja školska zgrada, izgrađena [[1940.]] godine, nekad je bila "Ferjalni dom Tilde Deutsch Maceljske", a [[24. studenog]] [[1975.]] postaje školskom zgradom. Time u Ravnoj Gori započinje novo razdoblje u odgojno obrazovnom radu osnovne škole u Ravnoj Gori. [[5. prosinca]] 1975. godine škola je dobila naziv Osnovna škola "Dr. [[Branimir Marković]]" po rođenom ravnogorcu, priznatom fizičaru, znanstveniku i pedagogu Dr. Branimiru Markoviću. === Osnovna škola "Dr. Branimir Marković" === Danas, Osnovna škola "Dr. Branimir Marković" ima 127 učenika u 10 razrednih odjeljenja (8 u matičnoj školi i 2 u područnim školama u Staroj Sušici i Starom Lazu) te 23 učitelja. Nastava se održava u prijepodnevnim smjenama, a organizirana je dopunska, dodatna i izborna nastava te veliki broj izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. * [http://os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/skola Osnovna škola "Dr. Branimir Marković"] == Manifestacije == * '''Festival starina "Iz bakine škrinjice"''' : Cilj manifestacije je očuvati od zaborava stare goranske običaje, tradiciju i upoznati nove naraštaje sa životom njihovih dalekih predaka. * '''Ljeto u planini''' * '''Panfest''' : [[Pan_(mitologija)|Panfest]] je festival na kojem nastupaju pjevački zborovi s područja Primorsko – goranske županije i cijele Hrvatske, puhački orkestar, harmonikaši, tamburaši, ravnogorski kantautori itd. Festival se održava u dubokoj šumi kod lovačke kuće. * '''Hodočašće na Božji studenac''' : Godišnje okupljanje zadnje nedjelje u srpnju kod planinarske kuće Javorova kosa i molitva na izvoru "Božji studenac". *'''Ravnogorski plodovi gorja''' : Raznoliki turistički događaji koji se odvijaju od svibnja do listopada i nude spoznaju života u skladu s prirodom. To je rekreativno – edukativni turizam, a posebna pozornost pridaje se domaćoj gastro ponudi, poslasticama od šumskih plodova te obilazak Ravnogorskog planinarskog puta, biciklističkih staza na području Gorskog kotara te kraćih šetnica. : Manifestacija se temelji na zrenju pojedinih plodova ([[đurđica]], [[smreka|smreke]], [[bazga|bazge]], [[borovnica]], [[malina]], [[gljiva]],...) tijekom godine. Goste se nastoji upoznati s ljekovitošću pojedinih plodova, dati im priliku da kušaju te poslastice te im omogućiti uživanje u druženjima s prirodom i u prirodi. * '''Festival komorne glazbe''' : Festival [[komorna glazba|komorne glazbe]] početkom rujna okuplja svjetski renomirane glazbenike komorne glazbe iz [[Europa|Europe]] i [[svijet]]a. Festival se održava od 2004. godine. *'''Noćna utrka u skijaškom trčanju''' : Noćna utrka u [[skijaško trčanje|skijaškom trčanju]] namijenjena je aktivnim natjecateljima u skijaškom trčanju ali i rekreativcima. Staza je osvijetljena bakljama. == Kultura == === KUD "Sloga" === Kulturno umjetničko društvo "Sloga" osnovano je [[1947.]] godine. [[1962.]] prestaje s radom, ali ponovo se formira [[1973.]], i djeluje do [[1991.]] godine. U razdoblju od [[1963.]] do [[1994.]] djeluje pod nazivom KUD "Josip Puž". Uz prekide, [[Limeni_puhački_instrumenti|limena glazba]] u Ravnoj Gori djeluje od [[1830.]] godine. Danas, KUD "Sloga" ima 40-ak članova, a od 1830. izmijenilo se nekoliko generacija glazbenika. Tijekom godina limena glazba postala je poznata i uz brojne koncerte sudjelovali su i na mnogim natjecanjima te postigli zapažene rezultate. Do danas su objavili tri [[Nosač zvuka|nosača zvuka]]: ''Musica Gloriosa'' (2002.), ''"…da se nigdar ne pazobi…"'' (2008.) i ''180'' (2010. u povodu 180. obljetnice uspješnoga umjetničkoga djelovanja puhačkog orkestra).<ref>[https://www.facebook.com/KUDSlogaRavnaGora/info?tab=page_info Facebook.com – Puhački orkestar KUD-a "Sloga" Ravna Gora / Informacije], pristupljeno 2. veljače 2015.</ref> === HKD "Gora" === Hrvatsko kulturno društvo "Gora" osnovano je [[2002.]] godine. Trenutno ima 40-ak članova organiziranih u tri sekcije: * [[Tamburica|Tamburaški]] sastav: Ravnogorski tamburaši * Ravnogorski tamburaški orkestar * Tečaj tamburice za mladež === Dječji pjevački zbor "Brezice" === Dječji pjevački zbor "Brezice" ima 50-ak pjevača, učenika OŠ "Dr. Branimir Marković". Zbor uz klasični repertoar za troglasni dječji zbor izvodi i pjesme nastale na satovima dječjeg glazbenog stvaralaštva te stare ravnogorske pjesme. Nastupali su na mnogim koncertima, a na natjecanjima postigli zapažene rezultate. Izdali su dva nosača zvuka: ''Šaputanja'' (2001.) i ''"Kak je blu prejk"'' (2006.). === MPZ "Gimpl" === Prvo pjevačko društvo u Ravnoj Gori je osnovano [[1918.]] godine i od tada uz prekide djeluje nekoliko zborova. Mješoviti pjevački zbor "Gimpl" osnovan je [[18. ožujka]] [[2003.]] godine i time je nastavljena tradicija zbornog pjevanja u Ravnoj Gori. Zbor ima 40-ak članova i izvodi pjesme domoljubnog i duhovnog karaktera, starogradske pjesme, umjetničke pjesme poznatih domaćih i stranih autora, nadgrobne pjesme, pjesme iz zavičajne baštine ravnogorskog kraja. Ime je dobio po maloj ptičici [[Zimovka|Zimovki]] koja se u ovom području naziva '''"Gimpl"'''.<ref>[http://www.ravnagora.hr/cd/320/gcgid/53/Mjesoviti-pjevacki-zbor--Gimpl.wshtml www.ravnagora.hr – Mješoviti pjevački zbor "Gimpl"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404081646/http://www.ravnagora.hr/cd/320/gcgid/53/Mjesoviti-pjevacki-zbor--Gimpl.wshtml |date=4. travnja 2016. }}, pristupljeno 27. ožujka 2016.</ref> === Crkveni zbor "Svete Terezije Avilske" === Pjevački zbor "Sv. Terezije Avilske" osnovan je [[1997.]] godine. Sastoji se od trideset članova, a nastupa na [[Sveta_misa|misama]] u Crkvi sv. Terezije Avilske nedjeljom i blagdanima uz pratnju [[harmonij]]a ili velikih [[orgulje|orgulja]], te na vjenčanim misama i misama zadušnicama. Članovi organiziraju izlete i hodočašća, a nastupaju i na koncertima izvan crkve. === Udruga Mladih Mataferčk === Udruga mladih "Mataferčk" Ravna Gora osnovana je [[4. siječnja]] [[2006.]] godine. "Mataferčk" u prijevodu znači [[leptir]]. Udruga okuplja mlade s područja Općine Ravna Gora, a organizirana je na inicijativu nekolicine mladih u želji za nadopunom postojećeg društvenog života i sadržaja za mlade, mlađe i sve ostale u Općini. == Šport == * [[NK Goranka|Nogometni klub "Goranka"]] * [[TSK Ravnogorac|Trkačko-skijaški klub "Ravnogorac"]] * [[Šahovski klub "Goranka"]] * [[Planinarsko društvo "Višnjevica"]] * [[Kuglački klub Goranka Ravna Gora|Kuglački klub "Goranka"]] * [[Kuglački klub Ravnogorac Ravna Gora |Kuglački klub "Ravnogorac"]] * [[Sportsko društvo Kupjak]] * [[Sportsko društvo Stara Sušica]] * [[Sportsko društvo Stari Laz]] "Mountain Madness", prva planinska [[utrka s preprekama]] u Hrvatskoj, održava se od 2015.<ref>https://www.fiuman.hr/mountain-madness-najluda-planinska-utrka-u-hrvatskoj/</ref> == Galerija == <center> <gallery> |thumb|Add caption here]] Slika:Pogled na dio Ravne Gore.jpg|Ravna Gora Slika:Pogled na Ravnu Goru.jpg|Ravna Gora Slika:Pogled na Ravnu Goru zima.jpg|Ravna Gora Slika:Pogled na Ravnu Goru zima 1.jpg|Ravna Gora Slika:Pogled na Ravnu Goru Crkva.jpg|Pogled na Crkvu svete Terezije Avilske </gallery></center> == Literatura == * Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965. * Majnarić, N. Jedno rovtarsko narječje u Gorskom kotaru. Beograd: 1938. – 1939. * Strohal, R. Uz Lujzinsku cestu. Rijeka: 1993. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ravna Gora, Croatia}} * [http://www.ravnagora.hr Službene web stranice Općine Ravna Gora] * [http://www.tz-ravnagora.hr Web stranice Turističke zajednice općine Ravna Gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721102558/http://www.tz-ravnagora.hr/ |date=21. srpnja 2011. }} * [http://os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/skola Osnovna škola "Dr. Branimir Marković"] {{GiO PGŽ}} [[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]] 28nem5odx5s429btegryiqphni506en 0 14771 7625164 7396307 2026-10-27T15:58:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625164 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Ražanac |vrsta = naselje i općina |grb = Ražanac grb.png |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = |naselja = [[#Općinska naselja|6 općinskih naselja]] |površina = 68,9 |površina uža = 12,5 |visina = |z. širina = 44.28 |z. dužina = 15.35 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2746 |stanovništvo uže = 883 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23248 Ražanac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-razanac.hr/}} |bilješke = }} '''Ražanac''' je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Ražanac je smješten na obalama [[Velebitski kanal|Velebitskoga kanala]] u Sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], 22 km sjeveroistočno od grada [[Zadar|Zadra]]. Nalazi se na križištu županijske ceste Ž6007 Ražanac – Zadar (D407) i nerazvrstanih cesta. == Povijest == [[Datoteka:Ražanac - wall tower.JPG|alt=kaštel|mini|Stara zidina zvana ˝Kaštelina˝ na sjevernoj strani Ražanca|lijevo|267x267px]]Ime mjesta Ražanca prvi se put spominje 1332. godine u popisu dobara zadarskog plemića Vučine Martinušića. No brojni nalazi predmeta iz kamenog doba, veliki grobni humak iz ranog brončanog doba na položaju Šibenik, te arheološki neistraženi liburnski grobovi sjeverozapadno od mjesta, na lokalitetu Gajetovica, svjedoče o kontinuitetu naseljenja još od prethistorijskog doba. Najznačajniji ostaci liburnske kulture sačuvani su u Radovinu i na poluotoku Ljuba, na kojem su još vidljive umjetno stvorene forme brda Venac, pretvorenog u prirodnu utvrdu. Premda značajniji ostaci iz rimskog doba za sada nisu dokumentirani, otkriće ranokršćanske dvojne bazilike u Podvršju svjedoči da je i tijekom kasne antike područje između dvaju plodnih polja ostalo centar naseljenosti. Pretpostavlja se da je negdje u blizini bazilike ranije postojao antički hram, od kojeg su pojedini dijelovi dospjeli u ziđe bazilike. Taj važan ranokršćanski spomenik nije preživio najezdu barbara. Zapaljen je i zapušten, a težište života preselilo se iz pitome udoline ponovo na poluotok Ljubu, strateški položaj koji je u tim nemirnim vremenima bilo lakše braniti. Kastrum Ljuba je tijekom srednjeg vijeka postao značajna utvrda i u širim okvirima zadarske regije. Poslužio je kao sjedište najprije templarima, a zatim ivanovcima, da bi nakon mletačkog osvajanja Dalmacije početkom 15. stoljeća dospio u posjed zadarske plemićke porodice Matafar. U 15. stoljeću Ražanac je sjedište župe s crkvom Sv. Andrije, a zbog dominantnog položaja nad plodnom dolinom, te brojnih mlinova za brašno, postaje centar mikroregije kojem gravitiraju okolna mjesta. U to je vrijeme selo najvećim dijelom feudalni posjed zadarske plemićke porodice Carnarutis. Dana 1. svibnja 1507. godine, zbog opasnosti od Turaka, ugovorili su predstavnici zadarskih plemićkih porodica čiji su se posjedi nalazili na području Ražanca s mještanima Ražanca i okolnih sela izgradnju utvrde na plitkom poluotoku uz more, na mjestu Pisak, u koju bi se u slučaju potrebe Ražančani mogli skloniti. Već 1510. godine utvrđenje je bilo dovršeno, a sastojalo se od dvije manje i jedne velike kule povezane zidom, koje su zatvarale prilaz poluotoku. S takvim je izgledom Ražanac ucrtan i na čuvenoj karti Sjeverne Dalmacije i Like što ju je tridesetih godina 16. stoljeća izradio M. Pagano. U težnji da budu što bliže sigurnom utočištu, mještani su se vremenom sasvim preselili s položaja uz crkvu Sv. Andrije na položaj uz utvrdu, to jest na mjesto gdje se selo i danas nalazi Utvrde Ražanca zacijelo su dobro poslužile u obrani od napada Turaka u vrijeme Ciparskog rata, kada su pali Posedarje, Vinjerac i Poličnik, zatim ponovo za vrijeme Kandijskog rata 1645. godine, kada je vranski Halilbeg bez uspjeha napadao mjesto. No, 1646. godine, kada mu je u pomoć došao i bosanski paša Ibrahim s 20000 vojnika, uspio je zauzeti Ražanac, koji su branitelji sami zapalili. Ipak, kontinuitet naseljenja nije ni time prekinut. Tijekom čitavog razdoblja borbi s Turcima, Ražanac je služio kao utočište izbjeglicama iz okupiranih područja, što je dovelo i do demografskih promjena, pa je broj stanovnika ipak konstantno rastao. Kao jedina prava utvrda na području od Novigradskog mora do Ljubačkih vrata Ražanac je tijekom nemirnih vremena postao gravitacijski centar čitavog područja. Sredinom 19. stoljeća podignuta je u Ražancu, na mjestu starije, monumentalna župna crkva neoromaničkih stilskih obilježja te 1856. godine posvećena Gospi od Ružarija. Godine 1880. Ražanac je imao 849 stanovnika, po čemu je bio najveće selo unutar tadašnje Ninske općine. Od 1945. do 1962. godine Ražanac je bio sjedište općine. Mjesto je dobilo školu 1865., vodovod 1913., struju 1960., a automatsku telefonsku centralu 1990. godine. Godine 1959. u mjestu je sagrađena tvornica za preradu plastike. Konačno, u Domovinskom ratu 1991/92. godine postao je Ražanac centrom organiziranja obrane, te prvim utočištem za prognanike iz susjednih okupiranih i razorenih mjesta. Od 1993. godine Ražanac je sjedište Općine Ražanac == Stanovništvo == Općina ima 2940 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2011. g.), od kojih u naselju Ražanac živi njih 943.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3719.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Ražanac |p1857=1289 |p1869=1100 |p1880=1413 |p1890=1687 |p1900=1843 |p1910=2103 |p1921=2590 |p1931=2825 |p1948=3618 |p1953=3956 |p1961=3966 |p1971=3767 |p1981=3287 |p1991=3805 |p2001=3107 |p2011=2940 |p2021=2746 |napomena=Nastala iz stare općine Zadar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Poličnik. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ražanac |p1857=806 |p1869=839 |p1880=552 |p1890=711 |p1900=812 |p1910=935 |p1921=1160 |p1931=1854 |p1948=1005 |p1953=1081 |p1961=1051 |p1971=1039 |p1981=867 |p1991=1039 |p2001=1002 |p2011=943 |p2021=883 |napomena=U 1857., 1869. i 1931. sadrži podatke za naselje Rtina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Karta općine Ražanac.png|alt=karta općine|mini|Karta općine Ražanac]]Općini Ražanac pripadaju naselja: [[Jovići]], [[Krneza]], [[Ljubač (Ražanac)|Ljubač]], [[Radovin]], Ražanac, Podvršje i [[Rtina]]. ==Gospodarstvo== Gospodarska osnova je tradicionalno poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, stočarstvo, obrada plastike, turizam (turistička zajednica, autokampovi, apartmani...), trgovina, ugostiteljstvo i obrti (autoprijevoz, stolarski, keramičarski, mesarski, pekarski...). Ražanac je od davnina poznat po proizvodnji kvalitetnog domaćeg vina. Ražanac je općinsko središte sa svim institucijama koje stoje na usluzi građanima; osnovna škola, privatne ordinacije opće i stomatološke medicine, ljekarna, općinski ured, poštanski ured, ispostava Hrvatske elektroprivrede. == Poznate osobe == * [[Juraj Baraković]] – obitelj Baraković živjela je u Plemićima ispod liburnske gradine Venac. Bili su veleposjednici u selima: Plemići, Brusi i Oštri Rat. Iz te obitelji potječe naš znameniti i jedan od najstarijih pjesnika iz 16. i s početka 17. st. Juraj Baraković (1548. – 1628.). *[[Vladislav Cvitanović]], koji je bio župnik Ražanca od 1934. – 1937. g., piše: "Baraković Juraj, kanonik, rođ. 1548. u Plemićima, zaselak Ražanca, današnja Rtina. Majka mu je Zadranka. Otac Jurin poveo je svoju ženu na svoje imanje u Plemićima, gdje se rodio Juraj g. 1548. * [[Jerko Rukavina|Jerko Rukavina Vidovgradski]], knez ražanački<ref>Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem ''[http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu]'' (pdf), Zagreb, 20. – 22. studenoga 2012.</ref> *[[Vladislav Cvitanović]], glagoljaš, istraživač svog kraja<ref>[[Vjekoslav Maštrović]]: Glagoljaš Vladislav Cvitanović – znanstveni istraživač svoga kraja, u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru ; sv. 20, 1973., str. 483.-487.</ref> == Spomenici i znamenitosti == * Župna crkva Gospe od Ružarija u Ražancu izgrađena u XIV. stoljeću; 1646. godine razrušena zbog turskih pohoda te obnovljena 1670. godine * Ražanačka utvrda – Kaštelina; gradnja utvrde započela 1507. za obranu od Turaka * Crkva sv. Andrije (Jadrije): spominje se 1458. godine - između današnjih Rudića i Garića * Crkvica Gospe od Zdravlja (1680.) * lokalitet Opatija * Ostatci utvrde Castrum Liube *Tumul Matakova glavica *Tumul Duševićeva glavica *Tumul Jokina glavica *Bazilika u Podvršju *Župna crkva Gospe od Zdravlja u Radovinu *Crkva svetog Petra (Radovin) *Crkve svete Marcele i Svete Marije(Dio utvrde Castrum Liube) *Crkva svetog Ivana Krstitelja-Glavosijeka (Ljubački Stanovi) *Župna crkva svetog Martina u Ljupču == Obrazovanje == * Osnovna škola "[[Juraj Baraković]]" Ražanac: pri školi djeluje 5 područnih škola. Nalaze se u susjednim mjestima; Radovin (svih 8 razreda) Jovići, Kneza, [[Ljubač]] i Rtina (u ovim školama nastava je organizirana do četvrtog razreda, nakon toga učenici idu u Ražanac) 2016.godine otvoren je Dječji vrtić Ražanac u koji pohađaju djece od jasličke do predškolske dobi. == Kultura == U Ražancu djeluje Kulturno umjetnička udruga "Fortuna" koje njeguje pjesme i ples s područja Ražanca. Ražanačko kolo je jedan od najsvjetlijih bisera hrvatskog folklora. Također djeluju i KUD Sv. Šime – Rtina i KUD Radovin. [[Radovinsko orcanje]] uvršteno je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čime je zaštićeno jedno od najstarijih oblika višeglasja [[ojkanje|ojkanja]]. Orcanje je ostatak prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije očuvano kroz aktivnosti KUD-a Radovin. == Šport == Tijekom ljeta u Ražancu se organiziraju malonogometni turniri. U Mjesnoj knjižnici Ražanac Udruga Ritam već dugi niz godina organizira treninge plesa za djevojčice i aerobik za žene.Također se u sklopu OŠ Jurja Barakovića održavaju treninzi nogometa za dječake i treninzi odbojke za djevojčice. Od 2014. održava se Ražanačka alka - cilj igre je štapom pogoditi u alku (u sridu), dok te tvoj partner gura u karijoli (tačkama).<ref>https://www.057info.hr/vijesti/2017-07-31/veceras-razanacka-alka-do-kraja-tjedna-ljetne-igre/</ref><ref>https://zadarskitjednik.hr/zupanija-zadarska/galerija-nevjerojatna-atmosfera-na-9-razanackoj-alki-2506345 {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Manifestacije== Regata ''Đir do školja'' (naziva se i ''Ražanačka regata''<ref>https://visitrazanac.croatia.hr/hr-hr/manifestacije</ref> te ''Regata do Školja''<ref>https://www.057info.hr/vijesti/2017-07-31/veceras-razanacka-alka-do-kraja-tjedna-ljetne-igre/</ref>) održava se od 1996.<ref>https://fenix-magazin.de/foto-regata-za-hrvatske-branitelje-u-razancu-kod-zadra-turisti-su-znatizeljno-gledali-sto-se-dogada/</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Mrva-općina}} {{Ražanac}} {{GiO ZdŽ}} [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ražanac| ]] rqyqnlpgdmv0aloggykqi9a4kzmg0pd 0 14791 7625356 7616337 2026-10-27T21:04:02Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625356 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Đurđenovac |vrsta = naselje i općina |grb = Đurđenovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|14 općinskih naselja]] |površina = 116,4 |površina uža = 7,2 |visina = |z. širina = 45.54 |z. dužina = 18.05 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5332 |stanovništvo uže = 2318 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31511 Đurđenovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://djurdjenovac.hr/}} |bilješke = }} '''Đurđenovac''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Georgshof an der Schleuse'', [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Gyurdán'' ili ''Szusine Gyurgyenovác''<ref>[http://library.hungaricana.hu/hu/view/Budapest_B5288_evangelikus_elemi_iskola_B5319_1908/?pg=54&layout=s Szusine Gyurgyenovác – Library Hungaricana]</ref>) općina je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se uz [[Zapad|zapadnu]] granicu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], nedaleko [[Našice|Našica]]. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i [[Kultura|kulturnom]] središtu. [[Datoteka:Durdenovac centar zima.jpg|thumb|Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.]] [[File:Đurđenovac '40-ih.png|thumb|Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća]] == Zemljopis == [[File:Općina đurđenovac.png|bezokvira|Teritorij i naselja Općine Đurđenovac]]<br /> Đurđenovac se nalazi u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], približno 60 km zapadno od [[Osijek]]a, sjeveroistočno od [[Krndija|Krndije]] i istočno od gorskoga masiva [[Papuk]]a. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj [[Podravina|Podravini]]. Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja [[Papuk]]a, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.<ref name=":0">http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705061759/http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C |date=5. srpnja 2022. }} Prostorni plan Đurđenovca</ref> Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.<ref name=":0" /> [[File:Durdenovac, Slavonia, Croatia.jpg|mini|Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.]] [[File:Đurđenovac-istok.jpg|thumb|Panorama istočnog dijela Đurđenovca.]] Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik<ref>[http://www.map.com.hr/bukovik-3318745]| Potok Bukovik (zemljovid)</ref> koji izvire na [[Papuk]]u. Lokalni nazivi za ovaj potok su ''Bukvik'' (hrv.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |title=Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac |journal= |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=7. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075305/http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |url-status=dead }}</ref> te ''Schleuse'' (njem.).<ref>[http://zimamedia.blogspot.hr/2008_08_01_archive.html Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu]</ref> Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području [[Karašica]]-[[Vučica (rijeka)|Vučica]], koje je dio vodnog područja sliva [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac</ref> Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]]. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak [[Ribnjak Grudnjak|Grudnjak]] te nekolicina manjih.<br /> Klimatološke prilike prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od [[1956.]] do [[1963.]] godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od [[1981.]] do [[1988.]] godine iznosila 10,7°C.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Klimatološke prilike (Đurđenovac)</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1066.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>: * [[Beljevina]] – 717 * [[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]] – 433 * [[Bokšić Lug]] – 259 * [[Đurđenovac]] – 2944 * [[Gabrilovac]] – 63 * [[Klokočevci]] – 428 * [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] – 115 * [[Ličko Novo Selo]] – 96 * [[Lipine]] – 68 * [[Našičko Novo Selo]] – 344 * [[Pribiševci]] – 390 * [[Sušine]] – 278 * [[Šaptinovci]] – 543 * [[Teodorovac]] – 77 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Đurđenovac |p1857=2639 |p1869=2757 |p1880=2586 |p1890=3539 |p1900=4062 |p1910=5085 |p1921=6124 |p1931=7724 |p1948=8825 |p1953=10112 |p1961=10744 |p1971=9984 |p1981=8653 |p1991=9097 |p2001=7946 |p2011=6750 |p2021=5332 |napomena=Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurđenovac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=508 |p1900=562 |p1910=1018 |p1921=2081 |p1931=1879 |p1948=2380 |p1953=2759 |p1961=3285 |p1971=3399 |p1981=3236 |p1991=3923 |p2001=3472 |p2011=2944 |p2021=2318 |napomena=Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Iskazuje se od [[1890.]], i to do [[1948.]] kao dio naselja, a od [[1953.]] kao samostalno naselje. ==== Nacionalni sastav stanovništva ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine: * Hrvati (96,67 %) * Srbi (1,90 %) * Albanci (0,21 %) * Slovaci (0,18 %) * Makedonci (0,15 %) * Nijemci (0,12 %) *Bošnjaci (0,10 %)<br /> (Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)<ref name="#1">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==== Materinji jezik ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su<ref name="#1"/>: * hrvatski (98,9 %) * srpski (0,28 %) * albanski (0,13 %) * bosanski (0,13 %) * makedonski (0,09 %) * njemački (0,06 %) * srpskohrvatski (0,04 %)<br /> ====Vjerska pripadnost==== * kršćani – katolici (92,25 %) * kršćani – ostali (3,19 %) * kršćani – pravoslavci (2,09 %) * ateisti (1,17 %) * ne izjašnjavaju se (0,70 %) * kršćani – protestanti (0,24 %)<ref name="#1"/> [[Datoteka:Grb Đurđenovca.png|mini|240x240px|Grb Đurđenovca: ''u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira''.]] == Uprava == * Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) * Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. ([[HDZ]]) Općinsko vijeće: * Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. ([[HDZ]]) * Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec ([[HDZ]])<br /> == Povijest == Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi ''Popis naseljâ turske tvrđave Motičine'', gdje se spominje pod nazivom ''Györgynovacz''. Od 1745. se u ispravama [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] navodi kao ''založno dobro Gjurgjenovac''.<br /> [[File:Villa Neuschloss Đurđenovac.jpg|thumb|Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.]] Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je [[Hrast lužnjak|slavonski hrast]] brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.<br /> Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]].<ref>Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222146/https://www.docdroid.net/97xJQTH/djurdjenovac-prezimena-1878-1909-pdf |date=12. ožujka 2021. }}</ref><br /> [[File:Đurđenovac kolodvor 1896.jpg|thumb|Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.]] Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je [[1921.]]<br /> ''Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga'' (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.<ref>[http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222140924/http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/|date=22. prosinca 2015.}}| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac</ref><br /> [[File:Đurđenovac urban nucleus.png|thumb|Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.]] Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglasila je sve đurđenovačke [[Industrija|industrijske]] pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana [[satnija]] za zaštitu tvornice i mjesta. [[Partizani]]ma je 10. travnja [[1944.]] uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.<ref>[http://www.durdenovac.s5.com/page3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170952/http://www.durdenovac.s5.com/page3.html|date=22. prosinca 2015.}}| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)</ref> == Gospodarstvo == Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem [[Drvno industrijski kombinat Đurđenovac|Drvno industrijskom kombinatu]] koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i [[kemijska industrija]] te [[prehrambena industrija]]. Krajem lipnja [[2015.]] godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083022/http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu|date=22. prosinca 2015.}}| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu</ref> 60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je [[trgovina]] (13,1 %).<ref name=":0" /> Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama ''prozivodnja namještaja'' (67,3 %) te ''prerada i prozivodnja drva'' (17 %), a od ostalih grana ističu se ''prozivodnja strojeva i uređaja'' (10,6 %), ''prozivodnja hrane i pića'' (2,5 %), ''prozivodnja metala'' (2,4 %) te ''prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda'' (1,2 %).<ref name=":0" /> == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Villa-Neuschloß.jpg|mini|Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.]] [[Datoteka:Dom kulture Đurđenovac (Cultural centre in Đurđenovac, Croatia).jpg|minijatura|Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.]]Uprava za zaštitu kulturne baštine [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:<ref name=":0" /><ref>http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf| Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222213/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C |date=12. ožujka 2021. }} Narodne novine – Zaštićena kulturna baština</ref> * Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. ''kolonama'' (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom) * Vila Neuschloß (reprezentativni primjer [[Secesija|secesije]] iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani [[Park|perivoj]] engleskoga tipa) * Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine) * Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju) * Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine) * Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine) * Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao [[dječji vrtić]], jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire) * Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog ''Brickstein'' [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] na tlu Hrvatske i šire<ref>J. Baldani (2007): [https://docdro.id/1pgtnS7 ''Crvena vila u Đurđenovcu''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81</ref>) * Spomen-grobnica palim [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkim]] borcima ([[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]] spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju) * Zgrada parne pilane s originalnim [[Parni stroj|parnim strojem]] (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u [[Slavonija|Slavoniji]] i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo [[električna struja|električnu struju]]) Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti: * [[Parna lokomotiva|Parna lokomitiva]] Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčevoj]] ulici, popularno zvana ''Ćiro'' *[[Datoteka:"Die Rote Villa" in Susine-Gjurgjenovac (Haus Fenrich).png|mini|Crvena vila (Kuća Fenrich-Kremer) 1920-ih godina, južno pročelje.|poveznica=Datoteka:"Die_Rote_Villa"_in_Susine-Gjurgjenovac_(Haus_Fenrich).png]]Spomenik poginulim borcima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] (smješten na Trgu dr. Franje Tuđmana) * [[Župa Sv.Josipa Đurđenovac|Crkva sv. Josipa Radnika]] iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima [[Neogotika|neogotike]]; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine) * Ribnjaci [[Športski ribolov|športskog ribolovnig]] društva "Đurđenovac" s uređenim izletištem == Vjerski objekti == * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa]], sjedište istoimene [[katolici|katoličke]] [[župa|župe]] koja pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se 19. [[ožujak|ožujka]]. {{Glavni|Župa sv. Josipa, Đurđenovac}} * [[Evanđeoska pentekostna crkva]] Đurđenovac ([[pastor]] Oeystein Sandtorv)<ref>http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703225828/http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C |date=3. srpnja 2022. }} Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve</ref> == Obrazovanje == 1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222171324/http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=17. prosinca 2015.}}</ref><br /> Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola [[Moša Pijade|Moše Pijade]] te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".<ref>[http://os-jjstrossmayera-djurdjenovac.skole.hr/skola/povijest Povijest osnovne škole u Đurđenovcu]</ref> Danas u Đurđenovcu djeluju:<br/> * [[Osnovna škola]] [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),<ref name=":0" /> * [[Srednja škola]] [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] Đurđenovac, * [[Dječji vrtić]] "[[Jaglac]]" Đurđenovac. == Kultura == Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijske arhitekture]]. U mjestu djeluje Hrvatska [[knjižnica]] i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do [[1954.]] povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od [[1956.]] do [[1966.]] "Drvodjelac", potom sve do [[1987.]] "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno [[1990.]] Od [[2003.]] povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik". Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su: * Gradska [[glazba]] Đurđenovac * Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac * KUD Đurđenovac * Kulturna udruga "[[Josip Kozarac]]" * Udruga mladih "Hools" Đurđenovac * [[Društvo "Naša djeca"]] Đurđenovac * Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac * Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac == Poznate osobe == * [[Helena Buljan]], hrvatska [[Kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]] * [[Ferdinand Meder]], povjesničar umjetnosti, ravnatelj [[Hrvatski restauratorski zavod|Hrvatskog restauratorskog zavoda]] * [[Ljiljana Marks]], hrvatska folkloristica * [[Hrvoje Nekić]], saborski zastupnik ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), 2013. – 2015. * [[Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac]], [[mecena]], utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu) * [[Krešimir Zimonić]], [[Umjetnost|umjetnik]], [[Karikatura|karikaturist]], [[Animatori|animator]] i crtač [[strip]]ova * [[Zvonko Šarčević]], slikar i [[pisac]], pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu * [[Ivan Švertasek]], slikar i keramičar * [[Ignaz Adler]], izumitelj pročišćivača vode za električna grijala<ref>United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)</ref> * [[Mile Nekić]], akademski slikar, rođen u [[Tompojevci]]ma, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu; * [[Drago Takač]], slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu == Šport == U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, [[Boćanje|boćalište]] te [[Kuglanje|kuglana]]. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, [[Streljaštvo|streljana]] te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko [[teretana]] i poligon za vježbanje na otvorenom ("''Street work-out park''"), te ribnjaci za športski ribolov. [[File:Nogometni klub Đurđenovac.png|thumb|Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac]] [[Datoteka:1921 NK Taninpila Đurđenovac.jpg|thumb|Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.]] Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju: * Radničke športske igre<ref>http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu</ref> * "Đurđenovačke ulice", humanitarni malonogometni turnir<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827112754/http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 |date=27. kolovoza 2016. }} Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"</ref> * Šahovski turnir "Josipovo", povodom Dana općine<ref>http://www.crochess.com/?p=8852 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916062918/http://www.crochess.com/?p=8852 |date=16. rujna 2016. }} Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac</ref> * Memorijalni nogometni turnir povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]]<ref>http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222154/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac</ref> * [[Šaran]]ski kup, turnir u športskom ribolovu<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827095055/http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo |date=27. kolovoza 2016. }} Šaranski kup ŠRD Đurđenovac</ref> Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi: * [[NK Đurđenovac|Nogometni klub Đurđenovac]] * [[Rukometni klub Đurđenovac]] * [[Kuglački klub Đurđenovac]] * [[Mali nogomet|Malonogometni]] klub "Antitalenti" * Malonogometni klub "Pascuum" Đurđenovac * [[Šah]]ovski klub * [[Športski ribolov|Športsko ribolovno]] društvo Đurđenovac * [[Streljaštvo|Streljački]] klub Đurđenovac * [[Tenis]]ki klub Đurđenovac * [[Planinarstvo|Planinarsko]] društvo "[[Sunovrat]]", Đurđenovac <br /> == Udruge == * Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac * Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac * Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922. * Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška [[Djeca|djeci]] i [[Obitelj|obiteljima]] oboljelih od malignih bolesti * Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac * Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac * Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.djurdjenovac.hr Službene stanice Općine Đurđenovac] {{Mrva-općina}} {{Đurđenovac}} {{GiO OBŽ}} [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] ow5vp72357o7ypoh0ele05zf5lg5ca6 0 14929 7625539 7476152 2026-10-28T10:11:39Z ~2026-57419-16 376812 /* Povijest */ 7625539 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vodnjan – Dignano |vrsta = naselje i grad |grb = Vodnjan (grb).gif |članak o grbu = Grb grada Vodnjana |zastava = Zastava Vodnjana.svg |članak o zastavi = Zastava grada Vodnjana |slika = Narodni trg 1 - panoramio.jpg |opis slike = gradsko središte |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Igor Orlić |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|4 gradska naselja]] |površina = 101 |površina uža = 42,9 |visina = |z. širina = 44.96 |z. dužina = 13.85 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5838 |stanovništvo uže = 3133 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52215 Pula |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = PU |web = {{URL|https://vodnjan.hr/}} |bilješke = }} '''Vodnjan''' ([[Talijanski jezik|talij.]] ''Dignano'' [diɲˈɲaːno], [[Istriotski jezik|istriot.]] ''Diegnan'', [[čakavsko narječje|čak.]] ''Vodnan'')<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., [str. 108. – 112.], {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan itd.|str. 109.}}</ref> je [[grad]] u južnoj [[Istra|Istri]], desetak [[kilometar]]a sjeverno od [[Pula|Pule]] ([[Istarska županija]], zapadna [[Hrvatska]]). Vodnjan je jedan od centara [[Istriotski jezik|istriotskog jezika]]. U crkvi sv. Blaža nalazi se svjetski poznata [[zbirka relikvija u Vodnjanu]] kao i [[Vodnjanske mumije svetaca]]. == Gradska naselja == Gradu Vodnjanu pripada 4 naselja (stanje 2006.), to su: * [[Gajana]] * [[Galižana]] * [[Peroj]] * [[Barbariga (Peroj)|Barbariga]] Tu su još i okolna sela kao što su Brščići, Juršići, Majmajola itd. == Zemljopis == Područje Grada Vodnjana se nalazi na plodnom nizinskom području na jugu Istre koja na zapadu kod [[Peroj]]a izbija na more. Oko 10&nbsp;km sjeverno je od Pule na koordinatama 44°57′40″ s.g.š.i 13°51′10″ i.g.d., a najviša točka iznosi 147 m.n.v. Zauzima površinu od 102 km². == Povijest == Po legendi Vodnjan je nastao tako da se udružilo 7 rimskih ''[[villa rustica]]'' unutar agera ''Colonia Julia Pola''. U rimsko vrijeme se nazivao ''Praedium Athenianum'' da bi kasnije prešlo na ''Vicus Attinianum'' ili ''Adinianum'' da bi u srednjem vijeku prešlo s ''Diniano'' – ''Dignano'' (Dinjano). Kojim glasovnim promjenama je Dinjan kod Slavena prešao u Vodnjan nije poznato. U srednjem vijeku se gradi kaštel koji je bio smješten na Narodnom trgu (Piazza del Popolo), nepravilnog oblika s 3 porte: jedna je izlazila na Mercerie (dućane sitne robe), druga na Kontradu del Forno Grande (Velike pekare), a treća na spoj 2 kontrada, Portarol i za katedralu. Godine 1806. taj se kaštel ruši, a od klesanog kamenja s kaštela se popločavaju okolne ulice. [[Datoteka:Vodnjan - panoramio.jpg|mini|309x309px|Renesansna palača – Kaštel]] == Stanovništvo == Prema AU popisu stanovništva iz [[1910.]] općina Vodnjan (isto područje kao i današnji Grad) je imala 6087 stanovnika, od toga 5801 Talijan, Nakon velikog [[Istarski egzodus|istarkog egzodusa]] 1951. je ostao 1041 stanovnik. Autohtono stanovništvo Vodnjana, Bumbari, danas čine manji postotak (20 % u 2001, 15 % u 2011.) u odnosu na doseljeno stanovništvo koje je vrlo raznoliko. Najviše ima Hrvata, a ostale nacionalnosti su Romi, [[Bošnjaci]] i [[Slovenci]]. Ukupno na području Grada je bilo 6119 stanovnika (2011.) dok je sam Vodnjan imao 1501 stanovnika u odnosu na 2514 1931. g. Talijanska zajednica je najviše zastupljena u Vodnjanu (1/4 stanovnika) te u Galežani (oko 50 %). [[Romi]] u Vodnjanu su najveća romska zajednica u Istri sa svojim Udruženjem Roma Istre (''Cidinipè Romano anne Istria'') te imaju i svog predstavnika u vijeću Grada. I [[Crnogorci]] u Peroju su povijesna zajednica koja je stoljećima uspjela sačuvati svoju [[Pravoslavna Crkva|pravoslavnu]] vjeru i običaje u svom udruženju "Peroj 1657".<ref>[http://www.vodnjan.hr/web/app/?w=Dru%C5%A1tvo%20Perojskih%20Crnogoraca%20%27PEROJ%201657%27 Peroj 1657] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117015406/http://www.vodnjan.hr/web/app/?w=Dru%C5%A1tvo%20Perojskih%20Crnogoraca%20%27PEROJ%201657%27|data=17 gennaio 2010}}</ref> Inače, unatoč mehaničkom priljevu, prevladava demografski pad, tj. ima više umrlih nego rođenih, iako ima iznimaka. [[Datoteka:Bettica Palace, Vodnjan (HR) - panoramio.jpg|mini|300x300px|Palazzo Bettica]] {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vodnjan |p1857=4825 |p1869=5987 |p1880=6828 |p1890=7035 |p1900=7881 |p1910=9066 |p1921=8379 |p1931=8330 |p1948=5609 |p1953=4334 |p1961=6297 |p1971=6259 |p1981=5261 |p1991=5538 |p2001=5651 |p2011=6119 |p2021=5838 |napomena=Nastala iz stare općine Pula. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Svetvinčenat. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vodnjan |p1857=3824 |p1869=4731 |p1880=5315 |p1890=5152 |p1900=5540 |p1910=5916 |p1921=5642 |p1931=5424 |p1948=3482 |p1953=2576 |p1961=3623 |p1971=3636 |p1981=3566 |p1991=3678 |p2001=3406 |p2011=3613 |p2021=3133 |napomena=Od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Gajana, a od 1857. do 1890. te u 1921. i 1931. dio podataka za naselje Peroj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Vodnjan je nedavno postao gradom, a njime upravlja gradonačelnik Igor Orlić. == Gospodarstvo == Najvažnija privrednaa grana je tradiconalno maslinarstvo, proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Postoji nekoliko uljara. Ostim toga stanovništvo se bavi vinogradarstvom, stočarstvom, trgovinom, uglavnom domaćom proizvodnjom. [[Datoteka:Vodnjan, Palast Trgovačka ulica 64.jpg|mini|289x289px|Palast]] == Poznate osobe == * [[Venerio Trevisan]], slikar * [[Fran Dominko]] ([[1903.]] – [[1987.]]), jedan od najpoznatijih slovenskih [[astronom]]a. * Luigi Donora (r. 1935.), skladatelj * [[Giuseppe del Ton]] (1900. – 1997.), filolog, svećenik i pisac * [[Bartolomeo Biasoletto]], farmaceut, botaničar i prirodoslovac * [[Loredana Bogliun]], književnica, stvara na istriotskom * Marija Mikelić (Kuftići, 1. siječnja 1914. – Stara Barbariga, 3. ožujka 2020.), najstarija Istranka, pokopana u Vodnjanu<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/u-107-godini-umrla-vjerojatno-najstarija-istranka-marija-mikelic-iz-barbarige-okruzena-obitelji-mirno-posla-pod-pine-u-vodnjan-gdje-joj-je-vec-cila-kumpanija-625390 Glas Istre] Borka Petrović: ''U 107. GODINI UMRLA VJEROJATNO NAJSTARIJA ISTRANKA MARIJA MIKELIĆ IZ BARBARIGE: Okružena obitelji mirno pošla "pod pine u Vodnjan" gdje joj je već cila kumpanija'', 3. ožujka 2020. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)</ref> *Bartolomeo Biasoletto, farmaceut, botaničar * [[Livio Morosin]], glazbenik. [[Datoteka:Vodnjan Church, Northwest Croatia.JPG|mini|369x369px|Crkva sv. Blaža s najvišim zvonikom u Istri]] == Spomenici i znamenitosti == * Nužno je navesti ono po čemu se Vodnjan posebno ističe, a to je [[zbirka relikvija u Vodnjanu]] kao i [[vodnjanske mumije svetaca]]. Nalaze se iza glavnog oltara – u sakristiji. Znanstvenici ih drže čudom jer su stoljećima netaknute i neraspadnute iako nisu bile hermetički tretirane. * Još jedno poznato obilježje je vodnjanski zvonik koji je najviši u Istri (60 m).·         * Palača Bettica (Betika), * [[Romanička arhitektura|romanička]] kapelica sv. Križa (santa Croce), * renesansna palača (Kaštel) * U Vodnjanu su su još crkve Madone Karminske, sv. Martina, Madone Traverse, sv. Katerine, sv. Roka, sv. Nedjelje te sv. Margarete. * Vodnjanska okolica bogata je znamenitostima poput kažuna == Obrazovanje == Malo dalje od centra grada nalazi se Osnovna škola Vodnjan koja je jedina u Hrvatskoj podijeljena na dva odjela – hrvatski (a, b) i talijanski (t). Iako ima samo oko 350 učenika, škola ima dvije knjižnice, veliku dvoranu s gledalištem, nogometno i košarkaško igralište te stazu za trčanje i skok u dalj. Blizu škole nalazi se dječji vrtić "Petar Pan" s jaslicama i prikladnim igralištem izvan objekta. U samom srcu nalazi se vrlo bogato opremljena gradska knjižnica. == Kultura == Svakako najveća posebnost ovog kraja jeste [[istriotski jezik]] autohtonog stanovništva još iz rimskih vremena (preostao u trokutu [[Rovinj]] – [[Bale]] – Vodnjan). Najbitniji događaj je Bumbarska fešta koja se održava u kolovozu Svakog svibnja od 1997., u Vodnjanu se održava [[Dječji festival duhovne glazbe Iskrice]]. Vatrama Svetog Ivana koje se obilježavaju 23. lipnja započinje poznato Vodnjansko ljeto s brojnim koncertima, predstavama, izložbama i ostalim zabavnim programom. Još jedan od bitnijih datuma je 3. veljače kada se slavi zaštitnik grada Vodnjana – Sveti Blaž. U crkvi Sv. Blaža, najvećoj i najpoznatijoj crkvi u Istri, održava se svečana misa u kojoj se mogu dodirnuti relikvije poznatog sveca. == Sport == * [[NK Vodnjan]] * [[OK Vodnjan]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Vodnjan (Dignano), Croatia.JPG|Crvena zgrada u središtu grada Datoteka:Vodnjan2, Northwest Croatia.JPG|Vodnjan Datoteka:Vodnjan, Northwest Croatia.JPG|Vodnjan Datoteka:Šareni majstor, Sveta mučenica u crkvi sv.Margarete kod Vodnjana.JPG|freska [[Šareni majstor|„Šarenoga majstora“]] iz XV. stoljeća, s prikazom Svete mučenice, u crkvi sv. Margarete kod Vodnjana, Istra Datoteka:Giuseppe Del Ton - kip u Vodnjanu.JPG|Kip svećenika i filologa Giuseppea Del Tona </gallery> ==Vidi još== *[[Zbirka relikvija u Vodnjanu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vodnjan.hr Službene stranice] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Vodnjan}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Vodnjan| ]] so24nre9shuqjflvt9lpom5vni8r1n0 0 15372 7625122 7586558 2026-10-27T15:09:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625122 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Rat u Bosni i Hercegovini |dio=[[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] |slika=[[Slika:Bosnian war header.no.png|300px]] |opis slike=<small>Zgrada [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća]] u plamenu, u svibnju 1992. godine (lijevo); [[Ratko Mladić]] s grupom časnika i vojnika [[VRS]]-a (gore desno); Norveški pripadnik [[UN]]-a u [[Zračna luka Sarajevo|Zračnoj luci Sarajevo]] (dolje desno)</small> |datum=[[18. rujna]] [[1991.]]<ref name="Vrijeme krivokletnika"/> - [[14. prosinca]] [[1995.]] |mjesto=[[Bosna i Hercegovina]] |povod= etnički sukobi i proglašenje neovisnosti od [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]] |teritorij= |ishod=[[Daytonski sporazum]] * [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|unutarnja podjela države]] na dva entiteta prema dogovoru iz Daytona * raspoređivanje Implementacijskih snaga ([[IFOR]]) da nadgledaju provedbu mirovnog sporazuma * velike civilne žrtve kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] * najmanje sto tisuća mrtvih i preko dva milijuna raseljenih |sukobljeni1={{Z+X|RBIH}}<br>{{Z+X|HB}} <small>(1994. – 1995.)</small><br>{{Z+X|HRV}} <small>(1994. – 1995.)</small> |sukobljeni2={{Z+X|HB}} <small>(1992. – 1994.)</small><br>{{Z+X|HRV}} <small>(1993. – 1994.)</small> |sukobljeni3={{Z+X|RS}}<br>{{Z+X|SRJ}}<br>{{Z+X|APZB}} <small>(1993. – 1995.)</small> |jačina1=[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] '''[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]''':<br />110.000 vojnika<br />100.000 rezervi<br />40 tenkova<br />30 oklopnih transportera{{sfn|Ramet|2010|p=130}}<hr>'''[[NATO]]''':<br/> 38 ratnih aviona ([[Operacija "Namjerna sila"]]) |jačina2=[[Datoteka:Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|border|23px]] '''[[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]''': :<br />45.000–50.000 vojnika{{sfn|Christia|2012|p=154}}<br />75 tenkova<br />50 oklopnih transportera<br />200 topova{{sfn|Ramet|2006|p=450}}<hr>'''[[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska Vojska]]''':<br />15.000 vojnika{{sfn|Mulaj|2008|p=53}} |jačina3=[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|23px]] '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''': <br/> 80.000 vojnika<br />300 tenkova<br />700 oklopnih vozila<br />800 topova<hr>'''[[AP Zapadna Bosna]]''':<br />4.000–5.000 vojnika{{sfn|Ramet|2006|p=451}} |posljedice1='''Bošnjaci'''<br>Poginulih civila:<br>33.071<ref name="book"/><br>Poginulih vojnika:<br>31.270<ref name="book"/><br>Ukupno:<br>64.341<ref name="book"/><br>'''NATO'''<br>srušeni američki F-16 i francuski Mirage 2000 |posljedice2='''Hrvati'''<br>Poginulih civila:<br>2.163<ref name="book"/><br>Poginulih vojnika:<br>5.439<ref name="book"/><br>Ukupno:<br>7.602<ref name="book"/> |posljedice3='''Srbi'''<br>Poginulih civila:<br>4.075<ref name="book"/><br>Poginulih vojnika:<br>20.649<ref name="book"/><br>Ukupno:<br>24.724<ref name="book"/> |bilješke= }} '''Rat u Bosni i Hercegovini''' bio je međunarodni oružani sukob koji se vodio na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između [[18. rujna]] [[1991.]]<ref name="Vrijeme krivokletnika"/> i [[14. prosinca]] [[1995.]] godine. Rat je izbio povodom [[Raspad SFRJ|raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Suprotstavljene snage su bile [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republika Bosna i Hercegovina]] - inače cjelina čiju su cjelovitost u dotadašnjoj povijesti održavale veće države u čijem se sastavu nalazila, od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], preko [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] do [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/151906 "Vještački nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1991.-1995.)"], Davor Marijan, ČSP,Vol. 36, No. 1, 2004., str. 218</ref> - i samoproglašeni srpski i hrvatski eniteti unutar Bosne i Hercegovine, [[Republika Srpska]] (prvobitno Srpska Republika Bosna i Hercegovina) i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], koje su podržane od SR Jugoslavije i Republike Hrvatske. Još od proljeća 1991. god., [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpska Demokratska Stranka BiH]] je u suradnji s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] potajice počela s naoružavanjem i organiziranjem etničkih Srba u BiH; koristilo se oružje koje je JNA prevozila iz skladišta na području Hrvatske.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/276350/od_karadzicevog_operativca_do_dodikovog_predsjednika_skupstine_nenad_stevandic_je_predvodio_sos_koja_je_zlochinima_sijala_strah_i_vrsila_teror_nad_muslimanima_i_hrvatima_bosanske_krajine.html "OD KARADŽIĆEVOG OPERATIVCA DO DODIKOVOG PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE: Nenad Stevandić je predvodio SOS koja je zločinima sijala strah i vršila teror nad Muslimanima i Hrvatima Bosanske Krajine!"], Dženana Karup Druško, "Bosna", 15. studenog 2022. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> U prosincu 1991. god. je Generalštab JNA službeno donio Direktivu o upotrebi oružanih snaga u narednom periodu za pripremu i izvođenje borbenih dejstava (str. pov. broj: 2256-1 od 10. 12. 1991.): u njoj se kao glavni cilj snaga JNA u očekivanom ratu navodi - zaštitu srpskog stanovništva. U BiH su koncentrirane postrojbe koje su nakon rata [[Rat u Sloveniji|10-dnevnog rata u Sloveniji]] i početnih faza [[Domovinski rat|Domovinskog rata u Hrvatskoj]] povučene iz vojarni u tim republikama. Tako je početkom 1992. JNA u BiH držala vojne snage sa 100.000 vojnika s velikom količinom vojne opreme.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/neki-podaci-o-stvaranju-republike-srpske-u-bih/ "Neki podaci o stvaranju Republike Srpske u BiH"], Ante Nazor, "Hrvatski vojnik" br. 592, 29. lipnja 2017. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> U pripremi za očekivani rat u na području BiH, JNA je sve važnije pogone za proizvodnju naoružanja i važnije zalihe streljiva izmjestila na područje Srbije.<ref>[https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1209902 "VOJNI POTENCIJALI JNA U PRIPREMI AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU I OPSADU SARAJEVA"], Džemal Najetović, u zborniku radova "Agresija na REpubliku Bosnu i Hercegovinu: Opsada o odbrana Sarajeva", 2023., str. 425-442</ref> Sve tri strane koriste različit naziv i nadnevak početka rata. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]], protekli rat, nazivaju '''[[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinski rat]]''', a za početak rata obično uzimaju [[1. listopada]] [[1991.]] godine, kada je [[JNA]] razorila hrvatsko selo [[Ravno]] u istočnoj Hercegovini.<ref>Članak 2. [http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=85:zakon-o-pravima-branitelja-i-lanova-njihove-obitelji&catid=46:braniteljska-prava&Itemid=64 ''Zakona o pravima branitelja i članova njihove obitelji''] // Portal http://www.ramski-branitelji.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826032851/http://www.ramski-branitelji.com/ |date=26. kolovoza 2011. }} - Pristupljeno 4. kolovoza 2011.</ref><ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/18hrv.htm Federacija BiH] Zakoni Vlade Federacije BiH za 2004. - Zakon o pravima branitelja i članovima njihovih obitelji</ref><ref>Miroslav Krmpotić, ''Kronologija rata : agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu : (s naglaskom na stradanja Hrvata u BiH, 1989.-1998.)'', Hrvatski informativni centar Slovo, 1998., {{ISBN|9536058111}}, str. 525.</ref><ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2006., str. 31.</ref> Pouzdanija je mjera početka da je [[velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpska agresija]] započela u Hercegovini već [[19. rujna]] [[1991.]], kad je [[JNA]] s 20-ak tisuća vojnika zauzela [[Dubravska visoravan|Dubravsku visoravan]]. Već sutradan je napala, zatim potpuno razorila te nastavila napadati ka [[Slano]]m i Dubrovniku, dok je drugom branom zauzela zračnu luku u Mostaru, grad Mostar, te se rasporedila na granice općine Mostara, davši do znanja da i općinu Mostar pripaja srpskom području, te odsijecajući Mostar od ostalog dijela zapadne Hercegovine.<ref name="Vrijeme krivokletnika">Tuđman, Miroslav: Vrijeme krivokletnika, Zagreb: Detecta, 2006., str. 447., {{ISBN|953-99899-8-1}}</ref><ref>Iskaz istražiteljima Haaškog tribunala [[Zoran Buntić|Zorana Buntića]], hrvatskog dragovoljca, organizatora otpora i prvog zapovjednika bojne Brotnjo, bivšeg ministra u Vladi Herceg-Bosne.</ref> potom pristuplja masovnom dijeljenu vojnog naoružanja etničkim Srbima u Hrvatskoj<ref>[https://hrcak.srce.hr/208496 "Jugoslavenska narodna armija u agresiji na Republiku Hrvatsku 1990. – 1992. godine"], Davor Marijan, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 2, 2001.</ref> i u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://www.slobodnaevropa.org/a/sudjenje-mladicu-sef-promatracke-misije-o-naoruzavanju-bosanskih-srba/24685839.html "Doyle: Bosanski Srbi su se naoružavali iz skladišta JNA"], Goran Jungvirth, Radio Slobodna Europa, 23. kolovoza 2012. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> [[Srbi]] iz Bosne i Hercegovine ga nazivaju '''Obrambeno-otadžbinski rat''', a za početak uzimaju [[1. ožujka]] [[1992.]] godine, napad na svadbenu povorku, u kojem je ubijen mladoženjin otac (stari svat) na [[Baščaršija|Baščaršiji]], u [[Sarajevo|Sarajevu;]] inače je već 9. siječnja 1992. godine proglašena Republika Srpska, s nejasnim granicama, u jasnoj povredi suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf |title=Narodna skupština Republike Srpske, 1991-1992, fotomonografija, Banja Luka 2012., str. 55-57 |language=srpski |publisher=Narodna skupština RS |accessdate=2019-10-16 |archive-date=13. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200513073336/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Bošnjaci]] ga nazivaju '''Agresija na Bosnu i Hercegovinu''', a za početak uzimaju [[1. travnja]] [[1992.]] godine, kada su srpske paravojne postrojbe po naređenju šefa srbijanske tajne službe [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prešle granicu, napale grad [[Bijeljina|Bijeljinu]] i izvršile prvi pokolj Bošnjaka.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4299561,00.html Zvornička operacija planirana u Beogradu, Deutsche Welle 03.06.2009.]</ref><ref>[http://www.armijabih.com/index-1992.html Kronologija rata u Bosni i Hercegovini]</ref> Rat je bio dijelom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], kao nova epizoda velikosrpske agresije. Nakon slovenskog i hrvatskog razdruženja od [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] tijekom 1991. godine, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koja je bila naseljena muslimanskim [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]-[[Bošnjaci]]ma (44&nbsp;%), pravoslavnim [[Srbi]]ma (31&nbsp;%) i [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkim]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima]] (17&nbsp;%), [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|na referendumu 29. veljače i 1. ožujka 1992.]], se odlučila za neovisnost. To su odbili politički predstavnici Srba ([[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]]), koji su bojkotirali referendum i spriječili njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje, u siječnju proglašenim dijelom [[Republika Srpska|Srpske Republike BiH]]. Nakon proglašenja neovisnosti (EZ i SAD su priznali RBiH, 6. i 7. travnja, a u UN je primljena 22. svibnja), bosanskohercegovački Srbi koje je podržavala srbijanska vlada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Republike Bosne i Hercegovine kako bi prisvojili što više prostora koji će proglasiti za srpski teritorij, što se uskoro pretvorilo u [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpsku agresiju]] diljem zemlje, popraćenu etničkim čišćenjem Muslimana u [[Podrinje|Podrinju]], Hrvata u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te Muslimana i Hrvata u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]]. To je prvenstveno teritorijalni sukob, u početku između srpskih snaga, uglavnom organiziranih u [[VRS|Vojsci Republike Srpske]] (VRS) - nastalom dodjeljivanjem cjelokupnih postrojbi JNA, sa svim naoružanjem i osobljem, koje su i nadalje primale cjelokupnu opskrbu i plaće iz Beograda, odakle su na službu u postrojbama VRS u smjenama slani i vojni zapovjednici iz sastava [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] - na jednoj strani, te na drugoj strani hrvatskih snaga u [[HVO|Hrvatskom vijeću obrane]] (HVO) i [[ARBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), većinom sastavljene od Muslimana. Ovdje se radilo dakle o dvjema stranama, velikosrpskog agresora i vojnih snaga koje su branile BiH: Hrvata i Muslimana. Hrvatskoj nesklone zemlje odnosno zemlje nesklone savezu Hrvata i Muslimana praktično od prvih mjeseca rata govorili su o "trima zaraćenim stranama", premda su u stvarnosti postojale samo dvije strane. Poslije, potkraj 1992., zbog gubitka teritorija u istočnoj Bosni (Podrinje) i velikog preljeva muslimanskih izbjeglica u [[središnja Bosna|središnju Bosnu]], uz svesrdnu potporu britanskih agenata koji su pripremili teren, izbio je [[hrvatsko-muslimanski rat]], rat unutar rata, koji se potom širi na sjevernu i središnju Hercegovinu. [[Washingtonski sporazum (1994.)|Sporazumom, potpisanim u Washingtonu]], 18. ožujka 1994., uspostavljena je [[Federacija Bosne i Hercegovine]], kojom je obnovljeno savezništvo Bošnjaka i Hrvata. U zajedničkim operacijama, u kojim je glavnu ulogu imala [[Hrvatska vojska]], oslobođen je velik dio [[Bosanska krajina|zapadne Bosne]]. Nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] i [[Pokolji u Sarajevu#Markale|drugog masakra na Markalama]], [[NATO|Sjevernoatlanski savez]] (NATO) je intervenirao u oviru [[Operacija Namjerna sila|operacije Namjerna sila]], granatirajući važne položaje Vojske Republike Srpske, što se uz oslobađanje zapadne Bosne, pokazalo kao ključno u okončanju rata. Rat je priveden kraju potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u Parizu [[14. prosinca]] [[1995.]] Mirovni pregovori održani u gradu [[Dayton, Ohio|Daytonu]], u američkoj saveznoj državi [[Ohio]], završeni su 21. studenoga 1995. Uspjeli pregovori, poznati su pod nazivom [[Daytonski sporazum]], čiji je sastavni dio [[Ustav Bosne i Hercegovine]], koji određuje [[Postdaytonska Bosna i Hercegovina|današnju]] [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Rat je bio obilježen žestokim napadima, prekomjernim i neselektivnim granatiranjem, [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]], [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]], masovnim pokoljima i [[silovanja u Ratu u Bosni i Hercegovini|silovanjima]]. Događaji poput [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] i [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], postali su simboli ovoga rata. Prema izvješću američke [[CIA|Središnje obavještajne agencije]] (CIA) iz 1995., može se procijeniti da su snage Srba u Bosni i Hercegovini odgovorne za 90% ratnih zločina počinjenih tijekom sukoba.<ref>{{Citiranje novina|last=Cohen|first=Roger|date=1995-03-09|title=C.I.A. Report on Bosnia Blames Serbs for 90% of the War Crimes|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1995/03/09/world/cia-report-on-bosnia-blames-serbs-for-90-of-the-war-crimes.html|access-date=2024-06-29|issn=0362-4331}}</ref> Svi glavni osnivači, tj. političke i vojne vođe Republike Srpske u vrijeme njenoga nastanka - [[Radovan Karadžić]], [[Biljana Plavšić]], [[Ratko Mladić]] - osuđeni su na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], za zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile, kršenja pravila rata i uzimanje talaca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf |title="BOSNIA AND HERZEGOVINA” (IT-00-39 & 40/1), BILJANA PLAVŠIĆ, CASE INFORMATION SHEET |language=engleski |publisher=ICTY |accessdate=2019-10-16}}</ref> S početkom 2008., [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio je ukupno 45 Srba, 12 Hrvata i 4 Bošnjaka zbog ratnih zločina, počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. U Ratu u Bosni i Hercegovini je poginulo 101.040 ljudi, od čega 38.239 civila (31.107 Bošnjaka, 4178 Srba, 2484 Hrvata, 470 ostalih) i 57.701 vojnik (30.906 Bošnjaka, 20.775 Srba, 5919 Hrvata, 101 ostalih). Među poginulima bilježi se 86.039 muškaraca, 9901 žena i 5100 osoba za koje nije upisan spol. Najviše je žrtava, 44.204, bilo 1992. godine.<ref>{{Citiranje knjige |title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative |author=Charles W. Ingrao, Thomas Allan Emmert (urednici) |orig-year=2013 |chapter=Marie-Janine Calic, str. 140 |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=IDMhDgCJCe0C&pg=PA140&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |language=engleski |publisher=Purdue University Press |accessdate=2019-10-16}}</ref> == Političko stanje prije početka rata == {{glavni|Raspad SFRJ}} ===Raspad Jugoslavije=== [[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2 hr.gif|mini|Grafički prikaz [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] tijekom 1991. i 1992. godine: {{legenda|#b62c2c|[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] (1943. – 1992.)}} {{legenda|#ef6363|[[Hrvatska]] (1991. –)}} {{legenda|#d89d9d|[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosna]] (1991. – 1994.)}} {{legenda|#474a80|[[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] (1992. – 2006.)}} {{legenda|#696cae|[[Republika Srpska]] (1992. –)}} {{legenda|#9e9fcd|[[Republika Srpska Krajina|okupirani teritoriji RH-samoproglašena "RSK"]] (1991. – 1995.)}} {{legenda|#d3d3d3|[[Republika Bosna i Hercegovina|Rep. Bosna i Hercegovina]] (1992. – 1995.)}} {{legenda|#e1995b|[[Makedonija]] (1991. –)}} {{legenda|#a1c893|[[Slovenija]] (1991. –)}}]] Rat u Bosni i Hercegovini je nastao kao rezultat [[Raspad SFRJ|raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Kriza u Jugoslaviji se pojavila slabljenjem dotadašnje komunističke vlasti, što se može okarakterizirati kao dio općih promjena, koje su uslijedile završetkom Hladnog rata. U Jugoslaviji, komunistička partija, službeno nazvana [[Savez komunista Jugoslavije]] (SKJ), gubi svoju ideološku snagu pred najezdom nacionalističkih ideologija, koje jačaju nakon [[Prosvjedi na Kosovu 1981.|prosvjeda na Kosovu]]. Dok je cilj srpskih nacionalista bila centralizirana zemlja, drugi narodi su težili federalizaciji i decentralizaciji zemlje. U ožujku 1987., kriza u Jugoslaviji se produbila usvajanjem amandmana na Ustav [[SR Srbija|Socijalističke Republike Srbije]], koji su su dopustili srbijanskoj vlasti da nametne dominaciju nad socijalističkim autonomnim pokrajinama, [[SAP Vojvodina|Vojvodinom]] i [[SAP Kosovo|Kosovom]]. Do toga trenutka, Vojvodina i Kosovo su bili samostalni u donošenju odluka i obje pokrajine su imale glas na jugoslavenskoj saveznoj razini. Tako je Srbija, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od ukupno osam glasova u [[Predsjedništvo SFRJ|jugoslavenskom Predsjedništvu]]. S dodatnim glasom iz [[SR Crna Gora|Crne Gore]], Srbija je na taj način mogla jako utjecati na odluke federalne vlasti. Ova situacija je dovela do prigovora u drugim republikama i poziva za reformu jugoslavenske federacije. Na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu SKJ]], 20. siječnja 1990., delegacije republika nisu se mogle dogovoriti o glavnim pitanjima u jugoslavenskoj federaciji. Kao rezultat toga, slovenski i [[Savez komunista Hrvatske|hrvatski delegati]] napustili su kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i blažu federaciji, a srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, protivi se tomu. Ovaj događaj se smatra kao početak kraja Jugoslavije. Produbljenje krize omogućava nacionalističkim opcijama da dođu do vlasti u drugim republikama. Među njima, [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], je bila najistaknutija, kao protuteža Miloševićevoj centralističkoj politici. Dana 22. prosinca 1990., [[Hrvatski sabor]] usvaja [[Ustav Republike Hrvatske|novi Ustav]], a Srbi tvrde da su im oduzeta neka prava, koja su imali u prethodnom, socijalističkom ustavu. To je stvorilo temelj za [[Balvan revolucija|nacionalističke akcije]] među [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima u Hrvatskoj]]. Ubrzo nakon usvajanja novog ustava, [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] započinju proces osamostaljivanja. 25. lipnja 1991. [[Dan državnosti (Slovenija)|Slovenija]] i [[Dan državnosti (Hrvatska)|Hrvatska]] su proglasile neovisnost, što je dovelo do kratkog oružanog sukoba u Sloveniji, nazvanog [[Desetodnevni rat]], ali i sveopćeg rata u Hrvatskoj, u područjima sa značajnim brojem srpskog stanovništva. [[Domovinski rat]] je rezultirao Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 743, donesenu 21. veljače 1992., koja je stvorila [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih naroda]] (UNPROFOR), u skladu s Izvješćem Glavnog tajnika S/23592, 15. veljače 1992. === Prvi demokratski izbori === Nove političke snage pojavile su se i na političkoj sceni SR Bosne i Hercegovine. Najprije je u Sarajevu, u svibnju 1990. osnovana stranka muslimanskog naroda, imena [[Stranka demokratske akcije]]. Njen prvi predsjednik je bio [[Alija Izetbegović]], koji je tijekom osamdesetih godina, bio osuđen na robiju zbog promicanja ideja panislamizma i vjerskog fundamentalizma, sadržanog u [[Islamska deklaracija|Islamskoj deklaraciji]]. Uz mnogobrojne političke mitinge i vjersko-političke manifestacije, uz politizaciju srpskih žrtava iz Drugoga svjetskog rata, u Sarajevu je 12. srpnja 1990. osnovana [[SDS (BiH)|Srpska demokratska stranka]], čiji je predsjednik postao [[Radovan Karadžić]]. Program [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecao na [[Hrvati u BiH|Hrvate u Bosni i Hercegovini]], tako je posljednja nacionalna politička stranka, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], osnovana u kolovozu 1990. Za predsjednika stranke najprije je izabran [[Davor Perinović]], no nakon njegova posjeta [[Hrvati u Australiji|Hrvatima u Australiji]] došlo je do određenih tenzija pa je [[7. rujna]] iste godine opozvan s dužnosti. Na njegovo mjesto izabran je [[Stjepan Kljujić]]. Na prvim slobodnim demokratskim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|skupštinskim izborima]] 18. studenoga [[1990.]] godine, pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od [[SDA|Stranke demokratske akcije]], [[SDS (BiH)|Srpske demokratske stranke]] i [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice]]. [[Datoteka:Local elections 1990 B&H.png|mini|Rezultati općih izbora u BiH 1990., [[Stranka demokratske akcije|SDA]] zelena, [[SDS (BiH)|SDS]] smeđa, [[HDZ BiH|HDZ]] plava]] {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- bgcolor="#efefef" ! colspan=5 style="border-right:0px;" | Izvod iz rezultata izbora 1990. godine u BiH |- bgcolor="#efefef" | '''Politička stranka''' | '''Vijeće građana''' | '''Vijeće općina''' |- | align=left|Stranka demokratske akcije ||43 || 43 |- | align=left|Srpska demokratska stranka || 34 || 38 |- | align=left|Hrvatska demokratska zajednica || 21 ||23 |- | align=left|ostale stranke || 32 || 6 |- |} Nacionalne stranke su, bez obzira na povremena prepucavanja i uzajamne optužbe oko metoda [[agitacija|agitacije]] (npr. nerijetko vezanje zelene zastave SDA i [[Hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]]) i straha da se ne napravi politički savez Muslimana i Hrvata protiv Srba, ipak su uspostavile prešutni savez. Iako su se programski i politički međusobno razlikovale, osnovni razlog koji ih je povezivao i stvarao idilu harmonije i tolerancije bio je [[antikomunizam]], odnosno zajednička želja da dotadašnjoj [[Socijalizam|socijalističkoj]] vlasti u zemlji dođe kraj. Stranke su podijelile vlast po nacionalnom ključu, tako da je za predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] izabran Musliman, prvobitno [[Fikret Abdić]], koji je mjesto ustupio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]]. Za predsjednika [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]] izabran je Srbin [[Momčilo Krajišnik]], a za predsjednika [[Vlada Bosne i Hercegovine|Vlade]] Hrvat [[Jure Pelivan]]. Sporazum o podjeli vlasti funkcionirao je za vrijeme izborne utrke, u pobjedi na izborima, te u podjeli funkcija, čime je ustvari i okončan. U [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštini Bosne i Hercegovine]], HDZ-u BiH pripalo je 18,35&nbsp;%, SDS-u 30,00&nbsp;%, a SDA 35,83&nbsp;% zastupničkih mjesta. Njihova raspodjela uvelike je odgovarala udjelima pojedinih naroda u ukupnom stanovništvu.<ref name="Saša">Saša Mrduljaš, ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991.-1994.)'', Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, 2008.</ref> [[Datoteka:DemoBIH1991.png|mini|desno|Etnička struktura stanovništva 1991.: {{legenda|#60A040|[[Bošnjaci|Muslimani (današnji Bošnjaci)]]}}{{legenda|#006080|[[Srbi Bosne i Hercegovine]]}}{{legenda|#E02000|[[Hrvati Bosne i Hercegovine]]}}]] [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis stanovništva]], objavljen 31. ožujka 1991. za BiH navodi ukupno 4.377.033 stanovnika. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- bgcolor="#efefef" ! colspan=5 style="border-right:0px;" | Izvod iz popisa stanovništva BiH 1991. godine |- bgcolor="#efefef" | '''Narod''' | '''Broj''' | '''Udio u ukupnom broju stanovnika''' |- | align=left|[[Bošnjaci|Muslimani]] ||align=left| 1.902.956 ||''' 43,47 %''' |- | align=left|[[Srbi]] ||align=right| 1.366.104 ||''' 31,21 %''' |- | align=left|[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] ||align=right| 760.852 ||''' 17,38 %''' |- | align=left|[[Jugoslaveni]] ||align=right| 242.682 ||''' 5,54 %''' |- | align=left|ostali¹ ||align=right| 104.439 ||''' 2,38 %''' |- |} ¹ ''Pod kategoriju ostali, navedeni su sljedeći narodi i narodnosti: Crnogorci, Makedonci, Slovenci, Albanci, Česi, Talijani, Židovi, Mađari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Turci, Ukrajinci, te ostali s nepoznatomm, regionalnom i neizjašnjenom nacionalnom pripadnošću.'' Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva 1991. godine]] Bošnjaci su bili većina u 45 općina (u 13 relativna, u 31 apsolutna), Srbi u 34 općina (5 relativna, 29 apsolutna), a Hrvati su bili većina u 20 općina (6 relativna, 14 apsolutna). === Političko stanje nakon izbora === {{Povijest Bosne i Hercegovine}} Unatoč tome što su se navedene stranke uspjele dogovoriti oko uspostave koalicijske vlasti, njihovo daljnje usuglašeno djelovanje bilo je krajnje otežano, poglavito zbog različitih gledišta na rješenje [[Raspad SFRJ|najvažnijega političkog pitanja]] u tadašnjoj Jugoslaviji, onog koje se odnosilo na njezino unutrašnje preustrojstvo. Pozicije između HDZ-a i SDS-a bile su radikalno suprotstavljene. U skladu s općehrvatskim opredjeljenjem i stavom same Hrvatske, [[HDZ BiH]] zalagao se za konfederalizaciju zajedničke države.<ref name="Saša" /> Nasuprot tome, na temelju gotovo općega srpskog i opredjeljenja Srbije, [[SDS (BiH)|SDS]] se zalagao za transformaciju Jugoslavije u [[Velika Srbija|unitarnu državnu tvorevinu]]. [[Stranka demokratske akcije|SDA]] je načelno bio za njezinu konfederalizaciju. Ipak, zbog bojazni od moguće srpske reakcije, dugo je bio spreman na izrazite ustrojstvene kompromise, čak i one koji su gotovo vodili prihvaćanju srpske, unitarističke, koncepcije Stvarni raspad Jugoslavije u lipnju 1991., [[Domovinski rat|otvorena velikosrpska agresija na Hrvatsku]] te međunarodna podrška opstanku Jugoslavije, ali kao svojevrsne zajednice neovisnih država, koja je, pošto je u rujnu utemeljena [[Međunarodna konferencija o Jugoslaviji]] (MKBJ) pod vodstvom [[Peter Carrington|Petera Carringtona]] ([[EU|EZ]]), konkretizirana već u inicijalnoj verziji Carringtonova plana, doveli su do toga da se osnovno političko pitanje u BiH svelo na pitanje njezina državnopravnog statusa i unutrašnjeg uređenja. Međunarodna podrška jačanju republičkih subjektiviteta imala je presudan utjecaj na prestanak konceptualnoga prilagođavanja SDA srpskim političkim ciljevima te na njezino otvoreno zalaganje za državnu samobitnost [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Time su početkom listopada 1991. stvoreni uvjeti za nastanak neformalne hrvatsko-muslimanske koalicije, koja, koristeći se pogodnim međunarodnim okolnostima, otpočinje djelovati prema bosanskohercegovačkoj neovisnosti. 15. listopada 1991., [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu donijela je Memorandum o suverenosti Bosni i Hercegovine (Pismo namjerama) i Platformu o položaju BiH, prostom većinom.<ref name="Saša" /> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju [[SFRJ|Jugoslaviju]]. Memorandum su oštro osporili članovi parlamenta iz reda SDS-a, tvrdeći da su za amandman LXX Ustava potrebna proceduralna jamstva i dvotrećinska većina. O memorandumu se svejedno raspravljalo, što je dovelo do bojkota Skupštine od strane SDS-a, tijekom kojeg je memorandum usvojen. === Stvaranje Republike Srpske === {{glavni|Republika Srpska#Nastanak i povijest Republike Srpske |l1=Nastanak i povijest Republike Srpske }} [[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini.png|mini|[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti u BiH]]]] Odmah nakon izbora, Srbi osnivaju po općinama nelegalna "nacionalna vijeća", koja u proljeće 1991. prerastaju u "zajednice općina", a ove pak od rujna do studenoga u pet [[Srpska autonomna oblast|srpskih autonomnih oblasti]]: [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]], [[Bosanska Posavina|Sjevernu Bosnu]], [[Semberija|Semberiju]], [[Romanija|Romaniju]] i [[Istočna Hercegovina|(Istočnu) Hercegovinu]]. U njima Srbi uspostavljaju paradržavnu upravu, pripravljaju oružanu pobunu, u čemu im osobito pogoduje koncentracija [[JNA]] u Bosni i Hercegovini nakon povlačenja iz Slovenije i Hrvatske te sudjeluju u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku]]. U scenariju nasljeđenom iz Hrvatske, Srbi u Bosni i Hercegovini raspisuju za 9 i [[10. studenoga]] [[1991.]] godine [[referendum]] srpskog naroda. Srbi na tom referendumu izglasavaju stvaranje samostalne srpske republike na teritoriju Bosne i Hercegovine s namjerom da se priključe ostacima Jugoslavije. Središnja vlast u Sarajevu će referendum uskoro proglasiti protuzakonitim. Srpski članovi Skupštine, napuštaju središnji parlament u Sarajevu i formiraju Skupštinu srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 24. listopada 1991. što označava kraj troetničke koalicije, koja je vladala nakon izbora 1990. Srpske autonomne oblasti proglašene su [[Republika Srpska|Srpskom Republikom Bosnom i Hercegovinom]], 9. siječnja 1992., dok je 28. veljače donijet Ustav, u kojem je proglašena dijelom jugoslavenske federalne države. === Stvaranje hrvatskih zajednica === {{glavni|Herceg-Bosna#Stvaranje|l1=Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|[[Herceg-Bosna#Stvaranje|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] Ne dovodeći u pitanje svoju potporu državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u Bosni i Hercegovini]], zalagao se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. HDZ zaključuje da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružuane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na prekretnici, hrvatsko se samoorganizirano djelovanje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih [[Herceg-Bosna|hrvatskih zajednica]]. Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina|Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenoga 1991., slijedile su [[Herceg-Bosna]] 18. studenoga 1991., [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]] 14. siječnja 1992. i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Srednja Bosna]] 27. siječnja 1992. godine. === Republika Bosna i Hercegovina === Nakon što je u listopadu nastala neformalna hrvatsko-muslimanska koalicija, [[Rat u Bosni i Hercegovini#Političko stanje nakon izbora|koja je donijela Memorandum o suverenosti BiH]], tijekom čijeg su donošenja zastupnici SDS-a bojkotirali Skupštinu, nastavljene su daljnje aktivnosti prema neovisnosti. Na razini [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] i Vlade SR BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su rezervni odredi MUP-a SR BiH i upućeni prema [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradiški]] i [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]] da bi spriječili eventualne sukobe i napade na Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine. Ipak, nisu uspjeli u svom zadatku jer su ih zaustavile srpske paravojne formacije. [[Badinterova komisija]] u svom mišljenju broj 4 o Bosni i Hercegovini, izjavljuje da neovisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati, jer ta zemlja još nije održala [[referendum]] o neovisnosti. SDA i HDZ zajednički pristaju na Carringtonov plan, upućuju zahtjev za neovisnošću BiH i izglasavaju Deklaraciju o suverenosti BiH, u prosincu 1991.<ref name="Saša" /> [[25. siječnja]] [[1992.]] godine, sat vremena nakon što je odgođena sjednica, Skupštine SRBiH na poticaj [[EU|EZ]] poziva na referendum o neovisnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://europamagazine.info/PDF/EuropaMart2008.pdf |title=Izetbegović je izdao Bosnu, Europa Magazin Ožujak 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112231241/http://europamagazine.info/PDF/EuropaMart2008.pdf |archive-date=12. studenoga 2013. |access-date=9. listopada 2012.}}</ref> U konačnici, usuglašeno djelovanje SDA i HDZ-a okrunjeno je početkom travnja 1992. međunarodnim priznanjem BiH. [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine]] je proveden 29. veljače i 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača, odnosno 63,6 % biračkog tijela, od čega je 99.7 % bilo za neovisnost. SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma i spriječio njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Dana 4. travnja 1992., krnje [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR BiH]] (bez Srba) u Sarajevu proglasilo je izmjenu naziva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republika Bosna i Hercegovina]], a neovisnost je proglašena 5. ožujka. Na temelju afirmativnih rezultata referenduma, [[Europska zajednica]] priznaje Bosnu i Hercegovinu 6. travnja, [[Sjedinjene Američke Države]], 7. travnja, a u [[UN|Ujedinjene narode]], primljena je 22. svibnja 1992. Unatoč zajedničkom djelovanju na postizanju neovisnosti, SDA i HDZ radikalno su se razlikovale u svojim stavovima prema unutrašnjem uređenju. Predstavljajući [[Bošnjaci|najbrojniju etničku zajednicu]], za koju se u skladu s demografskim trendovima moglo pretpostaviti da će vrlo skoro steći apsolutnu brojčanu nadmoć, SDA se zalagao za unitarnu, etnički centraliziranu BiH, po principu "jedan čovjek, jedan glas". Ne dovodeći u pitanje svoju potporu državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, HDZ se zalagao za njezino ustrojstvo kao složene (kon)federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica, što će se očitovati [[Herceg-Bosna#Stvaranje|stvaranjem hrvatskih zajednica]]. Takvo će se mimoilaženje u stavovima, očitovati pri samoj eskalaciji rata jer će zastupnici [[HDZ BiH|HDZ-a]] napustiti Skupštinu i Vladu, a s obzirom na to da su to učinili zastupnici [[SDS (BiH)|SDS-a]], još u siječnju 1992., iste prestaju s radom. Isto će se dogoditi u Predsjedništvu, no tu će upražnjena srpska i hrvatska mjesta biti popunjena ljudima, podobnim bošnjačkoj politici. Iako međunarodno priznata država, Republika Bosna i Hercegovina će, ''de facto'', postati isključivo muslimanska državica, na teritoriju, koji je pod svojom kontrolom držala [[Armija RBiH]]. Ustavni sud RBiH, sačinjen većinom od Bošnjaka, proglasit će Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, nelegalnom 14. rujna 1992. godine iako je ona osnovana sukladno tadašnjim ustavnim rješenjima (ustav [[SR BiH]]) o osnivanju [[zajednica općina]]. [[Grb Bosne i Hercegovine|Grb]] i [[zastava Bosne i Hercegovine|zastava Republike Bosne i Hercegovine]], kao i himna [[Jedna i Jedina]], usvojena u rujnu 1992., postaju nacionalni simboli Muslimana. Predsjedništvo RBiH donosi novi ustav 24. veljače 1993. Na Prvom bošnjačkom saboru, 27. rujna 1993., [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su promijenili svoje ime, postali su [[Bošnjaci]]. Potpisivanjem [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]], 18. ožujka 1994., unutar Republike Bosne i Hercegovine, stvoren je zajednički, bošnjačko-hrvatski entitet, [[Federacija BiH]]. Potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], 14. prosinca 1995., bošnjačko ime je potvrđeno, a Republika Bosna i Hercegovina, kao izravni i glavni prethodnik današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], prestala je postojati. === Carrington-Cutileirov mirovni plan === {{glavni|Carrington-Cutileirov plan}} [[Datoteka:Carrington-Cutileiro plan.PNG|mini|[[Carrington-Cutileirov plan|Carrington-Cutileirov mirovni plan]]: bošnjačke općine prikazane zelenom, srpske crvenom, a hrvatske plavom bojom.]] [[Lisabon]]ski sporazum, također poznat kao Carrington-Cutileiro plan, nazvan po svojim tvorcima [[Peter Carington|Peteru Carringtonu]] i portugalskom veleposlaniku [[Jose Cutileiro|Joseu Cutileiru]], proizašao je iz konferencije održane od strane [[Europska zajednica|Europske zajednice]], u rujnu 1991. u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini.<ref>[http://www.nytimes.com/1991/09/22/world/big-troop-movements-alarm-bosnia.html?scp=2&sq=Bosnia+and+Herzegovina&st=nyt Big Troop Movements Alarm Bosnia, NYT, 22.09.1991.]</ref> U trenucima kada je postalo očito pripremanje srpske vojske za rat i nakon što su Ujedinjeni Narodi i Europska zajednica odbili prijedloge Bosne i Hercegovine, europske sile predvođene [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] počinju raditi na prvom mirovnom planu. Predstavljena su načela o novom [[Ustav Bosne i Hercegovine|ustavnom ustrojstvu]] Bosne i Hercegovine. Planom je popraćeno tadašnje stanje u državi, postojanje srpskih autonomnih oblasti i hrvatskih zajednica. [[Livanjsko pitanje#Obrazloženje pitanja|Predložena je etnička podjela vlasti]] na svim razinama vlasti i devoluciju središnje države na lokalne etničke zajednice. Međutim, svaka [[Općine Bosne i Hercegovine|općina Bosne i Hercegovine]] će biti klasificirana kao muslimanska, srpska ili hrvatska prema planu, čak i one gdje, etnička većina nije bila očita. Po tom planu u sastav srpske konstitutivne jedinice trebalo je ući 37 općina (44 % teritorija), u sastav bošnjačke 52 općine (44 % teritorija), a u sastav hrvatske 20 općina (12 % teritorija). 18. ožujka 1992, sve tri strane su potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Muslimane, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Međutim, 28. ožujka, Izetbegović, nakon susreta s tadašnjim američkim veleposlanikom u Jugoslaviji, [[Warren Zimmermann|Zimmermannom]], u Sarajevu, povlači svoj potpis i objavljuje svoje protivljenje bilo koje vrste etničke podjele BiH.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/03/19/world/yugoslav-groups-reach-an-accord.html?scp=7&sq=Bosnia&st=nyt YUGOSLAV GROUPS REACH AN ACCORD, NYT 19.03.2009.]</ref> Što je tko rekao ostaje nejasno. Zimmerman poriče da je rekao ako Izetbegović povuče svoj potpis, [[Sjedinjene Države]] će dati međunarodno priznanje BiH kao neovisne države. Neosporno je da Izetbegović isti dan, povlači svoj potpis i odriče se sporazuma. === Embargo na uvoz oružja === {{glavni|Embargo na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju}} 25. rujna 1991., [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] je usvojilo Rezoluciju 713 o nametanju embarga na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju. [[Embargo]] je bio najviše na štetu [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], jer je srpska strana naslijedila velik dio arsenala [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]].<ref>Srebrenica Report point 492</ref> Više od 55 % skladišta oružja i vojarni bivše Jugoslavije bili su smješteni u Bosni i Hercegovini zbog brdskog terena, u očekivanju [[gerilski rat|gerilskog rata]]. Mnoge od tih tvornica su bile pod kontrolom Srba, kao što je UNIS PRETIS u [[Vogošća|Vogošći]], a druge nisu mogle raditi zbog nedostatka električne energije i sirovina. Vlada Republike Bosne i Hercegovine lobirala je za ukidanje embarga, ali tome su se protivile [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Rusija]]. Američki prijedlozi nastavili su njihovu politiku, poznatu kao ''Lift and strike'' (pomoć i udar). [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Američki kongres]] je donio dvije rezolucije, koje pozivaju na ukidanje embarga, ali na obje, predsjednik [[Bill Clinton]] je uložio veto, zbog straha od stvaranja raskola između SAD-a i spomenutih zemalja. == Počeci rata: Polog i Ravno == [[Datoteka:Polog 1991..jpg|mini|Dio tenkovske kolone, [[Zaustavljanje tenkova u Pologu|zaustavljene u Pologu]], 7. svibnja 1991. godine.]] Dana [[7. svibnja]] [[1991.]], u selu [[Polog]], na granici [[mostar]]ske i [[Široki Brijeg|širokobriješke]] općine, [[Zaustavljanje tenkova u Pologu|onemogućeno je kretanje kolone]] od preko 100 tenkova i oklopnih vozila [[JNA]], koja se pod krinkom vojne vježbe uputila iz mostarske vojarne [[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] preko [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]], [[Posušje|Posušja]] i [[Tomislavgrad]]a prema [[Kupres]]u. Tenkovi su zaustavljeni prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom. JNA je tada tvrdila da se radi o redovnoj vojnoj vježbi i manevru, no Hrvati su shvatili da je kolona bila pripravna za oružanu borbu. Na zahtjev Generalštaba [[JNA]] i generala [[Blagoje Adžić|Blagoja Adžića]] u dotad posve nepoznato selo Polog stižu zbunjeni predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti na čelu s predsjednikom predsjedništva [[Alija Izetbegović|Izetbegovićem]] i [[Stjepan Kljujić|Kljujićem]] te pokušavaju nagovoriti okupljene Hrvate da se raziđu i tako omoguće daljnje kretanje tenkovske kolone. Međutim, ta misija nije uspjela. Okupljeno mnoštvo popustilo je tek nakon molbe hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i propustilo kolonu [[9. svibnja]] 1991. godine. Rast napetosti u [[SR BiH|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]] doveo je do masovnog osobnog naoružavanja i porasta broja incidenata. Prema podacima republičkog MUP-a iz lipnja 1991. godine, 92.500 Bošnjaka prijavilo je 110.400 komada oružja, 131.900 Srba prijavilo je 157.200 komada oružja, a 43.000 Hrvata je prijavilo 51.800 komada oružja. Smatra se da je stvarni broj oružja u posjedu građana bio gotovo triput veći. Oružje koje je JNA dovozila 1990. počelo se dijeliti bosanskohercegovačkim Srbima za napad na Hrvatsku.<ref name="Caplan">Caplan, Richard. Europe and the recognition of new states in Yugoslavia. Cambridge University Press. 2005. Str. 123. {{ISBN|100521821762}}</ref> Od srpnja 1990., JNA naoružava srpske paravojne snage u [[Vogošća|Vogošći]], [[Ilijaš]]u, [[Hadžići]]ma, [[Breza (BiH)|Brezi]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Zenica|Zenici]], [[Doboj]]u, [[Brčko]]m i [[Foča|Foči]].<ref name="Caplan"/> Bez obzira na embargo, u izvještaju Druge vojne oblasti JNA, piše da je [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] do 20. ožujka 1992., podijeljeno 51.900 primjeraka lakog oružja, a Srpska demorkatska stranka je nabavila još 17.300 pušaka.<ref>[http://books.google.com/books?id=PG2Mlbuj_soC&pg=PA117&dq=Veljko+Kadijevic&as_brr=3&hl=hr Sabrina P. Ramet: Thinking about Yugoslavia]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Od jeseni 1991. godine do početka rata, širom Bosne i Hercegovine dolazi do brojnih incidenata. [[18. rujna]] [[1991.]], u [[Mostar]] dolaze pričuvne postrojbe [[JNA]]. Iako je njihov dolazak bio nenajavljen, mostarski krizni stožer u suradnji s hrvatskim kadrovima u ondašnjem MUP-u zaustavlja nalet pričuvnih postrojba da uđu u grad. Ophodnje Ministarstva unutarnjih poslova [[SR BiH]] presreću kamione s oružjem za koje niko ne zna "odakle su i kuda idu", pričuvne postojbe JNA (pričuvnici) iz Srbije i Crne Gore, mobilizirani za [[Domovinski rat|rat protiv Hrvatske]] prilikom prolaza kroz BiH, često prave incidente i otvaraju nasumičnu vatru radi zaplašivanja stanovništva, pojavljuju se barikade i samozvani "organi reda" vrše kontrolu prometa. Sve ćešće su noćne pucnjave. [[Datoteka:Ravno, Hercegovina1.JPG|mini|Selo [[Ravno]], razoreno 1. listopada 1991.]] Prvi znak [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] bilo je uništenje sela [[Ravno]]g, u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], nastanjenog Hrvatima, u srpskom okruženju, [[1. listopada]] 1991. godine. Ravno je napadnuto u djelovanju JNA u agresiji prema Hrvatskoj u akciji, [[Opsada Dubrovnika|u smjeru Dubrovnika]]. Nakon uništenja Ravnog, zbog političke neorganiziranosti bosanskohercegovačkih političara, kao i vojne nespremnosti i neorganiziranosti, dolazilo je do nekorektnih izjava pojedinih političara, koje su unosile razdor i nesporazume u političkom vrhu ("Ovo nije naš rat!" - [[Alija Izetbegović]]). Propagadnim djelovanjem JNA, mogle su se čuti izjave pojedinih novinara da [[Ravno]] uopće nije u BiH. Ravno je uništeno u ratnim operacijama JNA i crnogorskih rezervista radi osvajanja Dubrovnika. Na primjeru Ravnog, pokazala se nemogućnost republičkog rukovodstva da spriječi JNA u uporabi područja BiH kao poligona za napad na Hrvatsku. Neki tumače da je Izetbegović bio protiv napada na Hrvatsku, jer je navodno pozvao Muslimane da se ne odazivaju na mobilizaciju koju je provodila JNA. Ali, nakon što su hrvatska sela u Hercegovini spaljena, a ljudi poubijani, Izetbegović kao predsjednik Predsjedništva SR BiH nije smio ostati neutralan kao što je pokušao napraviti. Nastupio je kao muslimanski vođa, a ne predsjednik svih stanovnika BiH.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/42897 Časopis za suvremenu povijest, br. 1, Zagreb, 2008.] Ivica Lučić: ''Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja'', s. 128</ref> 13. studenoga 1991. pripadnici JNA počinili su prvi masovni ratni zločin nad civilima. Pobili su osmoricu staraca Hrvata u selu [[Kijev Do|Kijevu Dolu]].<ref name="Vidović">Domagoj Vidović: [https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 ''Toponimija sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu''], Folia onomastica croatica 20 (2011.), str. 214</ref> Zrakoplovi i helikopteri koji su napadali Hrvatsku i izviđali hrvatsko ozemlje, polijetali su s uzletišta u Bosni i Hercegovini: Bihać, Tuzla, Mostar i drugih. === Srpski propagandni rat === [[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|120px|[[Radovan Karadžić]]]] Dana 14. listopada 1991. godine, [[Radovan Karadžić]], predsjednik [[SDS (BiH)|SDS-a]], otvoreno prijeti: {{citat2|Nemojte misliti da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod, možda, u nestanak jer muslimanski narod ne može da se obrani ako bude rat ovdje!}} Odgovorio mu je [[Alija Izetbegović]], predsjednik Predsjedništva SR BiH:[[Datoteka:Alija Izetbegovic.jpg|mini|lijevo|120px|[[Alija Izetbegović]]]] {{citat2|Njegovo izlaganje, njegov način izlaganja, njegove poruke možda, na najbolji način, objašnjavaju zašto mi i možda nećemo ostati u Jugoslaviji! To večeras govorim ovdje. Njegov način, njegove poruke možda objašnjavaju zašto i drugi neće ostati u takvoj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju, kakvu hoće gospodin Karadžić više nitko neće! Neće više nitko osim srpskog naroda! Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonca, Albanaca, Mađara, Muslimana, jednostavno omrzli u očima Europe i svijeta, takvim načinom kako to Karadžić radi. Međutim, Karadžić je izraz jednog načina, jednog pristupa, mi smo se sve nadali i nadamo se i dalje da će proraditi naša nada, da će srpski narod doći do svoje demokratske tradicije, da će srpski narod otkriti one zalihe demokratske tradicije, koje ima oduvijek, po kojima je bio poznat u svijetu. Ovo što se radi danas, ovo ne služi na čast srpskog naroda i ovaj način istupanja i ove prijetnje, koje se iskazuju. Muslimanski narod neće nestati, to ja poručujem Karadžiću!}} Za središnju vlast u Sarajevu, stvaranje [[SAO|srpskih autonomnih oblasti]] bilo je iznenađenje. Takve vrste ekskluzivno nacionalnih teritorijalno upravnih jedinica nastajale su na područjima gdje je [[SDS (BiH)|Srpska demokratska stranka]] osvojila većinu, time i vlast pa nije bilo stvarne potrebe za pravljenje dodatnog upravnog aparata uz već postojeći, koji je bio pod njihovim nadzorom. S obzirom na to da ustavna prava Srba nisu bila ugrožavana, a njihovo učešće u državnoj vlasti bilo je proporcionalno, stvaranje srpskih autonomnih oblasti je predstavljalo protuustavni pokušaj podjele države i [[Velika Srbija|pripajanja teritorija Srbiji]]. Srbi su radili na podjeli Bosne i Hercegovine, stvaranjem neovisne vlasti, vlastite policije, uprave, vojske, komunikacijskog i monetarnog sustava. [[Datoteka:Unofficial Serbian flag.svg|mini|[[Zastava Republike Srpske|Srpska trobojnica]] s 4 ćirilčna slova S, koju su koristile srpske paravojne jedinice: [[Beli orlovi|šešeljevaca]] i [[Arkanovi Tigrovi|arkanovaca]].]] Zbog neučinkovitosti republičkog MUP-a i raspadom [[TO BiH|Teritorijalne obrane SR BiH]], osniva se niz paravojnih jedinica po nacionalnoj osnovi. Kod Srba su to bili [[Beli orlovi]], poznati kao [[Vojislav Šešelj|šešeljevci]] i [[Srpska dobrovoljačka garda]], poznata kao [[Arkan]]ovi [[Arkanovi Tigrovi|tigrovi]], koje je potpomagala JNA i dobrovoljačkih jedinica s teritorija Srbije. Već nakon [[Krvavi Uskrs|incidenta na Plitvicama]], hercegovački Hrvati i Muslimani preko kriznih stožera počinju [[Operacija Lipanjske zore#Stanje prije bitke|formirati seoske postrojbe]], a usporedno počinje formiranje i bolje opremljenih i pokretnijih vojnih postrojbi. 10. lipnja 1991., Muslimani osnivaju svoje obrambene, također paravojne postrojbe: [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine|Patriotsku ligu]] i [[Zelene beretke (BiH)|Zelene beretke]]. U listopadu 1991. [[Hrvatska stranka prava]] tj. [[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|njezin ogranak u BiH]] počinje organizirati dobrovoljce okupljene u [[Hrvatske obrambene snage]], prvu hrvatsku vojnu organizaciju na području Bosne i Hercegovine. Oni u prvo vrijeme u većinskim hrvatskim mjestima zapadne Hercegovine ophode u suradnji s rezervnim sastavom MUP-a BiH.<ref>Mladen Bošnjak, "''Blaž Kraljević - pukovnik i pokojnik''"</ref> Propagandnim ratom JNA mogu se također dodati napadi srpskih paravojnih formacija u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], koji su na [[Radiotelevizija Sarajevo|Radioteleviziji Sarajevo]] prikazani, kao marginalni lokalni sukob, s posjetom na licu mjesta, tada politički visoko rangiranih [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] i [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]]. Slične akcije poduzimali su i drugi političari, npr. [[Stjepan Kljujić]], u propuštanju kolone tenkova na [[Gornji Malovan|Gornjem Malovanu]], koja je zaustavljena od lokalnog stanovništva i politički organiziranih pojedinaca. Kolona je propuštena i tenkovi su kasnije korišteni u akcijama [[Bitka za Kupres 1992.|zauzimanja Kupresa]]. Također je zanimljiva akcija zauzimanja releje na [[Vlašić]]u 1992. godine, koja je izravno prenošena na [[Radiotelevizija Sarajevo|Prvom programu Radio Sarajeva]]. Sve do zauzimanja releja od strane JNA, mogli su se čuti komentari zaposlenika, kao i poziv na pomoć. Nakon zauzimanja releja, emitiranje programa je nastavljeno bez komentara. Sve veći broj incidenata, dolazak jedinica JNA, koje su se povukle iz [[Domovinski rat|Hrvatske]] i [[Desetodnevni rat|Slovenije]], crnogorskih i srpskih pričuvnika, doveli su do toga da republičko vodstvo mobilizira dio pričuvnog sastava MUP-a, jedinih oružanih postrojbi, koje su zadržane pod nadzorom središnje vlasti. Uz mobilizaciju pričuvnog sastava MUP-a i [[JNA]] je počela provoditi mobilizaciju iako je [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|republičko Predsjedništvo]] preporučilo neodazivanje na te pozive. Na pozive JNA odazivali su se uglavnom [[Srbi]], dok su [[Bošnjaci|Muslimani]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] odlazili u pričuvni sastav MUP-a. Kako bi se održao red, čak su, u dogovoru sa zapovjednikom Sarajevske vojne oblasti, generalom [[Milutin Kukanjac|Milutinom Kukanjcem]], uspostavljene mješovite ophodnje MUP-a BiH i JNA, bez većih rezultata. Iako je zapovjedništvo nad bosanskohercegovačkom [[Teritorijalna obrana|Teritorijalnom obranom]] spadalo u nadležnost republičkih vlasti, JNA je akcijom izmještanja oružja TO-a pod svoj nadzor razoružala tu formaciju. Ujedno, veliki broj kadrova TO-a, kao i zapovjednik general Vukosavljević bili su Srbi, što je dodatno otežavalo pristup mobilizacijskim popisima. Oduzimanje oružja Teritorijalne obrane od strane JNA nije išlo jednostavno i bez otpora. U [[Herceg-Bosna#Stvaranje|općinama s većinskim hrvatskim]] i muslimanskim stanovništvom, općinske su vlasti uspješno odbile predavanje oružja JNA i opkoljavanjem i zauzimanjem skladišta opreme JNA, došle do neznatnih zaliha oružja i materijalno tehničkih sredstava. Politički sukobi između [[HDZ BiH]] i [[Stranka demokratske akcije|SDA]] u tim općinama započeti su načinom podjele plijena, te organizacijom blokade manjih skladišta u [[Središnja Bosna|središnjoj Bosni]]. === Referendumski sukobi === {{glavni|Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Referendum 1. ožujka 1992.jpg|mini|Glasački listić [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|Referenduma o neovisnosti]]: ''"Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?"'']] [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine]] je proveden 29. veljače i 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača, odnosno 63,6 % biračkog tijela, od čega je 99.7 % bilo za neovisnost. SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma i spriječio njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Pripadnik [[Zelene beretke (BiH)|Zelenih beretki]], Ramiz Delalaić, ubio je pucnjem iz pištolja mladoženjinog oca Nikolu Gardovića i ranio svećenika [[SPC|Srpske pravoslavne crkve]], Radenka Mikovića, ispred Stare crkve na [[Baščaršija|Baščaršiji]], što je prema srpskom shvaćanju početak rata. Kao odgovor na referendum, srpske paravojne jedinice su podigle u razdoblju od 1. do 5. ožujka barikade u [[Sarajevo|Sarajevu]] i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]], [[Derventa|Derventi]], [[Odžak]]u i Bosanskom Brodu. U [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] pripadnici srpske paravojne jedinice su nakon referenduma, [[1. ožujka]], podigli barikadu, koju su polako pomicali prema mostu na [[Sava|Savi]]. Nakon dva dana, 3. ožujka, blokirali su most praznom cisternom.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/03/29/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html?scp=4&sq=Bosnia&st=nyt BOSNIA ASKING U.N. FOR PEACE FORCES, NYT 29.03.1992.]</ref> Na policijsku ophodnju, koja je pokušala ukloniti barikadu otvorena je paljba, a policajci su na nju uzvratili i uspjeli ukloniti barikadu, nakon čega se sukob razbuktao i s manjim ili većim intenzitetom (razmjenjivanje pješačke i topničke paljbe) nastavio do eskalacije rata. Eksplozivnom napravom, u Odzaku, dize se u zrak prostorija Hrvatskog KUD-a, "Napredak". Tom akcijom pala je i prva zrtva u Odzaku. Tijekom ožujka rukovodstvo SDS-a završava pripreme za početak rata. Dovršava se formiranje srpskih općina, kao paralelnih organa vlasti, tamo gdje [[SDS (BiH)|SDS]] nije pobijedio na izborima i vrše se pripreme za izdvajanje srpskih kadrova iz republičkog MUP-a, koji su trebali činiti srpski MUP. Sve je to rađeno prema planu ''Oganizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u izvanrednim situacijama''. Potkraj ožujka bilježe se mjestimična puškaranja, 23. ožujka u [[Goražde|Goraždu]], 29. ožujka u [[Kupres]]u, [[Mostar]]u i Derventi, a sukobi se od početka travnja 1992. šire cijelom Bosnom i Hercegovinom. === Zauzimanje Bijeljine === {{glavni|Pokolj u Bijeljini}} Dana [[1. travnja]] 1992., u [[Bijeljina|Bijeljini]] počinju sukobi između [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]] pod vodstvom [[Arkan|Željka Ražnatovića - Arkana]] i [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine|Patriotske lige Bosne i Hercegovine]], a JNA povlači snage iz samog grada Mostara i blokira prometnice prema [[Čitluk]]u. Istoga dana, hrvatsko stanovništvo se evakuira iz [[Kupres]]a, a u Sarajevu je održan prosvjed policajaca protiv podjela u MUP-u. [[Datoteka:Bijeljina Municipality Location.png|mini|[[Bijeljina|Općina Bijeljina]] u Bosni i Hercegovini]] Kao primjer metodologije djelovanja JNA i srpskih paravojnih jedinica može se uzeti [[Bijeljina]], u kojoj su borbe trajale od 1. do 4. travnja 1992. Paravojna jedinica, [[Arkan]]ova [[Srpska dobrovoljačka garda]], počela je napad na grad, gdje im se suprotstavila manja grupa pripadnika Patriotske lige. Oni su uspjeli slomiti otpor i počeli su s masovnim ubojstvima, koje nisu bile manifestacija ratnog ludila, nego sustavnog uklanjanje viđenijih ljudi, kao i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva. Operacija u Bijeljini imala je dvostruki zadatak. Bijeljina je komunikacijski značajna jer je ona sjecište dvaju krakova, kojima su počeli srpski napadi na Bosnu i Hercegovinu: [[Bosanska Posavina|sjevernobosanskog]] (posavskog) i [[Istočna Bosna|istočnobosanskog]] (drinskog) pravca. Ovladavanje Bijeljinom, središnjim gradom [[Semberija|Semberije]], omogućilo je potpunu kontrolu toga kraja, osiguranje zaleđa prema Srbiji, a time i logističku potporu. Kontrolom, Semberije osigurao se nadzor nad donjim tokom rijeke [[Sava|Save]] i ušćem [[Drina|Drine]] u Savu. Brutalnost kojom je izvršen napad, njegova medijska pokrivenost, paradna dotjeranost i pokazna opremljenost [[Arkanovi Tigrovi|Arkanovih tigrova]] ponajprije su imali funkciju zastrašivanja bosanskohercegovačkog stanovništva. Napad je izvršen uoči [[Kurban-bajram|Bajrama]], kao još jedan simbolični čin. Bijeljina je bila generalna proba prije početka otvorenog sukoba. U zauzeću Bijeljine, vidljiv je obrazac kasnijeg djelovanja [[JNA]] i srpskih paravojnih jedinica. Taj se obrazac u praksi manifestirao koncentracijom nadmoćnih snaga, uz potporu oklopno mehaniziranih jedinica i topništva. Grad predviđen za zauzimanje bio bi okružen i prometne komunikacije stavljene pod kontrolu. Putem sredstava javnog informiranja lokalno stanovništvo je pozivano na nepružanje otpora, najčešće korištenjem sintagmi o [[SFRJ|Jugoslaviji]] i [[Bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]]. U slučaju slabijeg otpora, osvajanje grada preuzimale su na sebe pješačke jedinice koje je karakterizirala brutalnost prema zarobljenicima i civilnom stanovništvu. [[Rat u Bosni i Hercegovini#Podrinje|Uz likvidaciju predstavnika legalnih vlasti]] i uglednijih građana, počinjalo se s etničkim čišćenjem, a paravojne jedinice su kao nagradu stjecale pravo na pljačku. Ako bi došlo do jačeg otpora, koji su u praksi najčešće pružale lokalne snage naoružane osobnim naoružanjem, pješaštvo bi stalo i pozvalo topništvo da smekša otpor. Uopće, srpske snage uglavnom su izbjegavale direktnu borbu i koristile su se neselektivno topništvom, gdje god je to bilo moguće. Takav način uporabe topništva, zapovjednik Glavnog stožera [[VRS]]-a, [[Ratko Mladić]] je poslije, [[Opsada Sarajeva|u opsadi Sarajeva]], definirao kao "razvlačenje pameti". === Antiratni prosvjedi === [[Datoteka:Cuvajmo bratstvo i jedinstvo kao zenicu oka svoga.jpg|mini|[[Operacija Lipanjske zore#Stanje prije bitke|Ostaci jedne zgrade]], koja je bila dio vojarne JNA Sjeverni logor, u Mostaru, uništene eksplozijom cisterne.]] {{glavni|Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.}} [[Datoteka:Pod snajperima sa Holiday Inna.jpeg|mini|[[Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.|Sarajlije pod snajperima ispred Skupštine]]]] [[3. travnja]], Srpske obrambene snage preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banjom Lukom]], JNA i paravojne formacije napadaju [[Kupres]], a [[TO BiH]] se mobilizira u Livnu i Tuzli. U popodnevnim satima, u [[Mostar]]u, pred vojarnom [[JNA]] Sjeverni logor, eksplodira cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u tom gradu, koji je više od mjesec dana bio [[Operacija Lipanjske zore#Stanje prije bitke|izložen teroru pričuvnika]] JNA iz Srbije i Crne Gore. [[4. travnja]], JNA i jedinice pod kontrolom SDS-a vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i VBR-a na [[Bosanski Brod]]. Općinsko vodstvo u [[Neum]]u proglašava opću mobilizaciju za mir u Sarajevu i Mostaru. Ožujačke mirovne šetnje, koje su počele 8 mjeseci ranije [[Yutel]]ovim koncertima za mir, postale su stil ponašanja građana Sarajeva u proljeće 1992. Jedinstveni su bili u jednom, na izgled paradoskalnom zahtjevu, tražili su mir od onih, koji su pobijedili na [[Rat u Bosni i Hercegovini#Prvi demokratski izbori|prvim demokratskim izborima 1990.]], dok je u međuvremenu JNA utvrđivala položaje oko Sarajeva. SDS-ove barikade i noćni oružani sukobi su postali sarajevska svakodnevnica. U noći s 4. na 5. travnja, paravojne jedinice SDS-a izvode napade na pojedine policijske stanice. Sljedećeg dana, odvija se [[Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.|veliki antiratni prosvjed u Sarajevu]]. Ne zna se je li to bio naivni građanski pokušaj spašavanja mira, kontraobavještajna manipulacija narodom, kako bi se srušila legalno izabran vlast ili oboje. Kolona je krenula iz naselja [[Dobrinja]] i usput se povećala do više tisuća ljudi, na kraju je završila na [[Marijin dvor]]u ispred zgrade Skupštine BiH. Mnogi su nosili [[Tito]]ve slike, [[zastava SFRJ|zastave SFRJ]] i [[SR BiH]], te uz pozivanje davno preminulog predsjednika, tražili ostavku vlade. Prosvjednici su nakon toga ušli u zgradu [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine Bosne i Hercegovine]], gde su kao Svenarodni parlament raspravljali o tome kako prevazići krizu i zaustaviti rat. Izviždano je obraćanje predsjednika [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], a premijer Jure Pelivan daje ostavku. Predsjedništvo je prihvatilo ostavku zbog pritiska Svenarodnog parlamenta, koji se sastojao od neformalne skupine građana, koja je željela osnovati Svenarodnu vladu. Okupljeni građani su nakon rasprave, jednoglasno usvojili ''Deklaraciju o osnivanju Komiteta narodnog spasa BiH'' zbog očuvanja sigurnosti građana, očuvanja BiH i putem izvanrednih izbora uspostave novih organa vlasti. Od [[JNA]] je zatražena, zaštita građane i njihovih života, osiguravanje mira u Sarajevu, razoružavanje i protjerivanje svih paravojnih formacija. Na prosvjednike su pucali pripadnici srpskih paravojnih jedinica iz hotela Holiday Inn, u kojem je bilo sjedište kriznog stožera [[SDS (BiH)|Srpske demokratske stranke]], 5 ljudi je poginulo, a 30 ranjeno. Među ubijenima, bile su studentice: [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], koje se smatraju prvim sarajevskim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini. Tijekom toga dana, srpski MUP napao je školu republičkog MUP-a na [[Vraca (Novo Sarajevo, BiH)|Vracama, u Sarajevu]], u kojoj je bilo oko 500 kadeta, gdje je poginuo jedan šesnaestogodišnji kadet. [[6. travnja]], na dan kada je Europska zajednica priznala Bosnu i Hercegovinu, počinje mobilizacija Teritorijalne obrane [[Mostar]]a, u Sarajevu su nastavljeni sukobi, dok je u [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, proglašeno izvanredno stanje i uspostavljanje Protudiverzantskog voda Teritorijalne obrane. === Organiziranje obrane === [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-water-line.jpg|mini|Red za vodu u Sarajevu.]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-SARAJEVO.jpg|mini|Žrtva minobacačkog napada.]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-grave-digger-shovels.jpg|mini|Kopač grobova u Sarajevu.]] 7. travnja 1992., [[Sjedinjene Američke Države]] priznaju BiH, Hrvatsku i Sloveniju, a JNA raketira [[Široki Brijeg]]. Predsjednik Predsjedništva BiH [[Alija Izetbegović]] prosvjeduje kod [[Blagoje Adžić|Blagoja Adžića]], izjavljujući da je to napad na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod]] i međunarodno priznatu i suverenu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Istog dana [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] završava svoju 15. sjednicu. Njezin predsjednik [[Momčilo Krajišnik]], koji je istovremeno bio predsjednik Skupštine RBiH, potpisao je dokument o proglašenju nezavisne srpske republike. Paralelno, srpski predstavnici u Predsjedništvu RBiH, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]], povlače se iz Predsjedništva. Srpske snage su imale vrlo uvjerljivu prednost u pogledu naoružanja i broja ljudi uključenih u sustavno organizirane postrojbe. Međutim su bile slabo vođene, uglavnom nedovoljno uvježbane i nedisciplinirane, što je sve znatno slabilo njihov učinak.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/202407 |title=Pripreme za rat i početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine |author=Tarik Kulenović |publisher=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. I No. 1, 1998. |accessdate=2020-08-14}}</ref> Nedisciplina i općerašireni alkoholizam će i narednih godina znatno otežavati djelovanje srpskih snaga.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=190643 |title=Stanje morala, bojne spremnosti i problemi opskrbe u 18. korpusu Srpske vojske Krajine |author=Darjan Godić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 46 No. 2, 2014. |accessdate=2020-08-14}}</ref> U [[Bitka za Kupres 1992.|bitci za Kupres]], s agresorske strane sudjelovalo je 6.000 vojnika, 3-4 topničke i minobacačke divizije, jedan oklopni bataljun i zrakoplostvo. Kupres je branila [[Kupres|Kupreška]] bojna HVO-a, Teritorijalna obrana [[Tomislavgrad]], [[13. bojna "Jure vitez Francetić"|13. bojna HOS-a]], satnija HOS-a iz [[Prozor-Rama|Prozora]], jedna bojna iz [[Posušje|Posušja]], jedna satnija iz [[Grude|Gruda]] i dobrovoljci iz Hrvatske, sveukupno njih 2.500 naoružani puškama s nešto ručnih raketnih bacača i minobacača. Nakon 4 dana borbe i otpora nadmoćnijem srpskom neprijatelju, [[Kupres]] pada, [[7. travnja]] [[1992.]], u srpske ruke. [[Bitka za Kupres 1992.|U 7 dana borbe]], poginulo je 160 hrvatskih branitelja. [[Srbi]] su na Kupreškoj visoravni imali 85 poginulih i 154 zarobljene osobe. Na sjednici u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne donijelo je odluku da vrhovno tijelo [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|hrvatske obrane u Herceg-Bosni]] nosi ime [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Odluka Predsjedništva RBiH o stvaranju Teritorijalne obrane, također 8. travnja 1992., proglašena je politički nepromišljenom jer je isto Predsjedništvo od početka napada na hrvatski narod šutilo o zločinima i nedovoljno govorilo o tragediji hrvatskih naselja i ljudi od [[Ravno]]ga, [[Neum]]a, [[Kupres]]a do [[Mostar]]a. Zbog svega toga, [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] ne prihvaća iskompromitiranu TO kao svoju vojnu strukturu. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] je bio prepušten sam sebi, sam je organizirao i branio, stvarao svoju obranu i formirao svoje obrambene snage. Vrhovno zapovjedništvo nad tim snagama ima samo Hrvatsko vijeće obrane, čiji će Glavni stožer komunicirati s općinskim stožerima Herceg-Bosne. Sve druge vojne formacije na području HZ Herceg-Bosne, proglašene su, nelegalnim ili neprijateljskim. [[9. travnja]], nakon tenkovskog napada [[JNA]] i ulaska pripadnika Srpske dobrovoljačke garde, jedinice Srpske općine Zvornik zauzele su grad [[Zvornik]]. 10. travnja, traju pješačko-topničke bitke u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] i [[Derventa|Derventi]], a izlasnik Europske zajednice Jose Cutileiro pregovara s Izetbegovićem i Karadžićem. Dana 11. travnja traje napad JNA na [[Čitluk]], a u [[Livno|Livnu]] i Širokom Brijegu su oglašene zračne uzbune. Istoga dana, JNA ulazi u [[Modriča|Modriču]] i vrši topničke napade na [[Foča|Foču]]. Grupa pod vodstvom Murata Šabanovića zauzima hidroelektranu u [[Višegrad]]u i prijeti dizanjem brane u zrak ako JNA ne prestane s napadima na Višegrad i ne dopusti evakuaciju stanovništva iz grada. Tog dana, Predsjedništvo RBiH donijelo je ''Ukaz o potčinjavanju svih jedinica TO-a BiH'' do 15. travnja 1992., dana koji se smatra utemeljenjem [[ARBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], iako je ime promijenjeno u lipnju 1992. One jedinice, koje se ne jave do tog datuma, smatrat će se nelegalnim. 14. travnja, zauzeto je skladište TO-a [[Derventa|Dervente]] i predano TO-u BiH, zatvorena je [[Zračna luka Sarajevo|međunarodna zračna luka Sarajevo]]. U početku, 25 % Armije BiH sačinjavali su ne-[[Bošnjaci]], pogotovo u [[Prvi korpus Armije RBiH|1. korpusu]], u Sarajevu. [[Sefer Halilović]], zapovjednik Glavnog stožera republičke Teritorijalne obrane, tvrdio je da njegove snage sačinjava: 70 % Muslimana, 18% Hrvata i 12 % Srba. Postotak srpskih i hrvatskih vojnika u Armiji BiH, bio je posebno visok u gradovima poput [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Mostar]]a i [[Tuzla|Tuzle]]. Zamjenik zapovjednika glavnog stožera, bio je general [[Jovan Divjak]], Srbin. General [[Stjepan Šiber]], Hrvat, bio je drugi zamjenik zapovjednika. Predsjednik [[Alija Izetbegović]] je također imenovao pukovnika [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], zapovjednika [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]] u Hercegovini, za člana glavnog stožera Armije BiH kako bi destabilizirao HVO. Ova raznolikost će se smanjiti tijekom rata. Od sredine 1992., za Armiju BiH će se boriti oko 6.000 [[Džihad|mudžahedina]], vjerskih boraca, iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka, u okviru jedinice El Mudžahid. == 1992. - velikosrpska agresija== [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-serbs-toast.jpg|mini|Srpska zdravica na Grbavici.]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-serbs-boy-gun-to-head.jpg|mini|Pripadnik VRS-a prislanja pištolj sinu na glavu u šali, 1992.]] Usprkos stjecanju neovisnosti i dobivanju priznanja od EZ i SAD-a u travnju 1992., [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] su čekala najteža vremena - otvorena agresija JNA, koja je već počela uzeti maha. Na [[Kupres]]u, [[Bitka za Kupres|koji je zauzet nakon žestokih bitki]] s hrvatskim snagama. Nakon prve dionice [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]], JNA se neposredno pripremala za vojno djelovanje u BiH, shvativši da je teritoriji, koji su do tada osvojili u RH, njihov [[non plus ultra]]. Vodstvo [[JNA]] se tada okreće planu okupacije što većeg dijela BiH. U strateškom pogledu za ostvarivanje plana okupacije cjelokupne BiH te velikog dijela RH, najvažnije područje je teritorij od Kupresa do [[Livno|Livna]], jer ono predstvalja [[Obrana Livna|strategijsku vršnu točku]] na ratištu RH i BiH, koje se u kontekstu [[Velika Srbija|srpskih ciljeva]], ali i u odnosu na obranu teritorija [[RH]], trebaju sagledati kao jedna cjelina. Namjera JNA bila je ovladati teritorijem Bosne i Hercegovine u kratkom vremenu, najvjerojatnije do kraja ljeta 1992. Stoga je poduzet opći napad na četiri glavna pravca. Dana [[12. svibnja]] [[1992.]], na 16. sjednici [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], Predsjednik Srpske Republike Bosne i Hercegovine [[Radovan Karadžić]] je objavio šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:<ref>[http://www.un.org/icty/cases-e/cis/mladic/cis-karadzicmladic.pdf The Prosecutor v. Radovan Karadžić and Ratko Mladić]</ref> # Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva naroda. # Uspostaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]]. # Uspostaviti koridor u [[Podrinje|Podrinju]], tj. ukinuti stanje [[Drina|Drine]] kao granice srpskih država. # Uspostaviti granicu na [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi]]. # Podijeliti [[Sarajevo]] u srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba djela. # Osigurati pristup [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. JNA, pod kontrolom Srba, kontrolirala je najmanje 60 % teritorija BiH, kada su službeno povučeni svi časnici i vojnici, koji nisu iz BiH. S obzirom na to da je toga dana, [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila Bosnu i Hercegovinu, srpska skupština je uspostavila [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] (VRS) i izabrala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] za zapovjednika Druge vojne oblasti Jugoslavenske narodne armije, poslije glavnog stožera Vojske Republike Srpske<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |title=DODATNE ČINJENICE |archive-url=https://web.archive.org/web/20071227184824/http://www.bhdani.com/arhiva/235/cinjenice.shtml |archive-date=27. prosinca 2007. |access-date=9. listopada 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |title=Šta otkriva transkript iz 12. maja 1992.; Mladić: Plan stvaranja Republike Srpske je genocid |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420012809/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72563-sta-otkriva-transkript-sastanka-odrzanog-12-maja-92-mladic-plan-stvaranja-republike-srpske-je-genocid.html |archive-date=20. travnja 2012. |access-date=9. listopada 2012.}}</ref> === Podrinje === [[Datoteka:Vecernje-novosti-propaganda.jpg|mini|Propagandna slika iz [[Večernje novosti (dnevni list, Beograd)|Večernjih novosti]] tijekom rata u BiH o tobožnjem srpskom dječaku, čijeg su oca ubili [[Bošnjaci|Muslimani]], zapravo slika ''Siroče'' [[Uroš Predić|Uroša Predića]] iz 1888.]] Cilj napada JNA bio je ovladavanje tokom rijeke [[Drina|Drine]], presjecanje komunikacije između BiH i [[Sandžak]]a i etničko čišćenje muslimanskog stanovništva iz slijeva Drine na potezu od Bijeljine do [[Foča|Foče]]. Gornji tok rijeke Drine je slabo naseljen, a u istočnoj Hercegovini živi pretežno srpsko stanovništvo, tako da južno od Foče nije bilo značajnijih ratnih ciljeva. [[Srebrenica]] i [[Goražde]] su obranjene i potkraj ljeta, lokalne su snage Armije BiH uspjele osloboditi značajnu teritoriju i izbiti na rijeku Drinu, a dijelom i na državnu granicu. Kao primjer metodologije djelovanja JNA i srpskih paravojnih jedinica može se uzeti [[Bijeljina]], u kojoj su borbe trajale od 1. do 4. travnja 1992. Paravojna jedinica, [[Arkan]]ova [[Srpska dobrovoljačka garda]], na zapovijed šefa srbijanske tajne službe, [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]], počela je napad na grad, gdje im se suprotstavila manja grupa pripadnika Patriotske lige. Oni su uspjeli slomiti otpor i počeli su s [[Pokolj u Bijeljini|masovnim ubojstvima]],<ref>[http://www.nytimes.com/1992/04/04/world/serbs-attack-muslim-slavs-and-croats-in-bosnia.html?scp=2&sq=Bijeljina&st=nyt Serbs Attack Muslim Slavs and Croats in Bosnia, NYT 04.04.1992.]</ref> koje nisu bile manifestacija ratnog ludila, nego sustavnog uklanjanje viđenijih ljudi, kao i [[Bošnjaci|muslimanskog]] stanovništva.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3982252,00.html Suđenje Šešelju - Očevidac bijeljinskih zločina]</ref> [[1. travnja]] [[1992.]], paravojne snage jugoslavenskog agenta Arkana prelaze srpsko-bosanskohercegovačku granicu, napadaju, a ubrzo potom i zauzimaju [[Bijeljina|Bijeljinu]] gdje počinju [[Pokolj u Bijeljini|vršiti masovna ubojstva]] i silovanja nesrpskog stanovništva. Prije zauzimanja općina u Podrinju, u kojem su Muslimani bili većina stanovništva, a na izborima je pobijedila [[Stranka demokratske akcije]], lokalne vođe Srpske demokratske stranke su dale ultimatum načelnicima tih općina da razoružaju pripadnike republičkog MUP-a i predaju se. [[Višegrad]] je od početka rata bio strateški važno područje zbog hidroelektrane na Drini te poveznice između Beograda i Sarajeva. 6. travnja 1992., snažno naoružana JNA je nakon par dana borbe [[Pokolj u Višegradu|okupirala i zauzela slabo opremljen grad]]. Ubrzo je uspostavljena Srpska općina Višegrad i preuzeta kontrolu nad prijašnjim općinskim uredima. [[Zvornik]] je bio prijelaz prometnih veza preko Drine. Muslimanskom načelniku je rečeno kako će općina biti srpska. Tako on medijima tvrdi da neće biti rata, a tenkovi [[JNA]] su već okružile Zvornik. U napadu na Zvornik, koji je planiran u Beogradu, sudjelovale su brojnije snage podrinjskih Srba, dok su specijalne i najborbenije jedinice: [[Crvene beretke]], [[Beli orlovi|Šešeljevci]] i [[Arkanovci]] bile iz Srbije. [[Pokolj u Zvorniku|Zvornik je zauzet]] 9. travnja 1992. 11. travnja, grupa pod vodstvom Murata Šabanovića zauzima hidroelektranu u [[Višegrad]]u i prijeti dizanjem brane u zrak ako JNA ne prestane s napadima na Višegrad i ne dopusti evakuaciju stanovništva iz grada. Ratni recept, isproban na Bijeljini, ponovit će se u cijeloj [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], a najpoznatiji od prvih masakara će [[Masakri u Foči|postati onaj u Foči]], koja je osvojena 17. travnja. Srpske paravojne snage, koje dolaze iz [[Crna Gora|Crne Gore]], pobile su gotovo tisuću više ljudi nego njihovi prethodnici iz [[Dan sjećanja u Goraždu|Drugog svjetskog rata]], koji su [[1941.]] zaklali oko 2.000 [[Bošnjaci|Muslimana]] i silovali tamošnje žene.<ref>[http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/partisan_fighters_04.shtml Partisans: War in the Balkans 1941 - 1945]</ref> Moderni četnici će u Fočanskom genocidu,<ref>[http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240731131748/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |date=31. srpnja 2024. }}, The [[ICTY]], paragraph 589. citing Bavarian Appeals Court, ''Novislav Djajic'' case, 23 May 1997, 3 St 20/96, section VI, p. 24 of the English translation.</ref> ubiti 2.704 ne-Srba<ref name="IDC: Podrinje victim statistics">{{cite web |url=http://www.idc.org.ba/onam/izvjestaj_analize_po_centrima.html#podrinje |title=IDC: Podrinje victim statistics |url-status=dead }}</ref> a Muslimanke, stare 15 ili više godina će biti zatvorene u logore za silovanje kako bi ''rađale srpsku djecu''.<ref name="ICTY: Kunarac, Kovač and Vuković judgement - Foča">{{cite web |url=http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm#VC |title=ICTY: The attack against the civilian population and related requirements}}</ref><ref name="The Society for Threatened Peoples (GfbV):Documentation about war crimes">{{cite web |url=http://www.gfbv.ba/index.php?id=126 |title=The Society for Threatened Peoples (GfbV): Documentation about war crimes - Tilman Zülch |access-date=21. lipnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080309192257/http://www.gfbv.ba/index.php?id=126 |archivedate=9. ožujka 2008.}}</ref> Nakon što su sela i gradovi u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] bila pod kotrolom srpskih snaga, poput [[VRS|vojske]], [[policija|policije]], paravojnih formacija, a ponekad i samih [[Srbi|srpskih]] seljaka, primjenjivan je uvijek isti obrazac: muslimanske kuće su sustavno pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su uhićivani ili okupljani na jednom mjestu, a ponekad tijekom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. Muškarci i žene su odvajani, a većina ih je pritvorena ili izmasakrirana u [[sabirni logor|logorima]]. Žene su odvođene na razna mjesta zatočenja, gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a tu su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina [[silovanje|sustavno silovana]]. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke logore, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. === Sarajevo === {{glavni|Opsada Sarajeva}} {{commons|Siege of Sarajevo|Opsada Sarajeva}} Cilj [[JNA]] bio je ovladati glavnim gradom i zauzeti sve državne institucije. Srpske paravojske su se pridružile JNA u sprovođenju plana. Počele su dizati barikade u gradu, s namjerom da ga presjeku napola. Istovremeno, u gradu su počeli djelovati brojni snajperisti, s namjerom sijanja panike i paralize života. [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine|Patriotska liga]] je odgovorila podizanjem kontrabarikada i razbijanjem srpskih barikada, te je tako uspjela očistiti jezgru grada i uspostaviti unutarnje prometnice. Kako je JNA djelomično izašla na ranije pripremljene položaje u okolini grada, počela su neselektivna djelovanja topničkim oruđima po samome gradu. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini#Antiratni prosvjedi|velikih antiratnih prosvjeda]], otvorena je vatra na prosvjednike s brda, čime započinje opsada a građani sve više odlaze u skloništa. [[7. travnja]], bombardirana je zgrada vlade u središtu grada. Istodobno, petero ljudi je poginulo u borbama oko policijske akademije na Vracama, ulice su se ispraznile. Idući dan, 8. travnja, bombardiranje grada započelo je već u 5:30 ujutro i trajalo dva sata. Gađane su aleje u starom gradu, [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]] i centar za solcijalnu skrb, šestero ljudi je izgubilo živote. Po prvi put je oglašena uzbuna za snajpere. [[10. travnja]], opet je počelo bombardiranje grada od 5:30 ujutro, a snajperi su otvorili vatru i na vatrogasce, koji su htjeli ugasiti požar u policijskoj stanici i na starački dom. [[13. travnja]], policija je ušla u sukob sa srpskom paravojskom, kada je pokušala skloniti barikade u četvrtima [[Mojmilo]] i [[Dobrinja]]. Oko 16 sati, [[MiG-21]] JNA probio je zvučni zid i time prouzročio paniku među Sarajlijama. Dolaskom [[Cyrus Vance|Cyrusa Vancea]] i promatrača [[Europska zajednica|Europske zajednice]], borbe su utihnule 14. travnja, ali samo nakratko. 15. travnja, JNA se ponovno prerasporedila po predgrađima grada, dok je srpska paravojska granatirala parkirališta i autobusne stanice, uništivši ili oštetivši 24 autobusa i [[Tramvajski promet u Sarajevu|14 tramvaja]]. [[8. travnja]], nakon što je [[Radiotelevizija Sarajevo]] odbila prekinuti emitiranje, granatirana je obližnja tramvajska stanica. [[TO BiH|Teritorijalna obrana BiH]] borila se sa srpskom paravojskom oko tvornice streljiva JNA dok je opet sedmero civila ubijeno taj dan. [[21. travnja]], devet granata ispaljenih iz minobacača pogodilo je zgradu televizije, dok je po prvi put granatirana bolnica, a kola hitne pomoći nisu mogla doći do ranjenih zbog snajpera. [[25. travnja]], granatiran je [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|Olimpijski muzej]] u 20:30 sati, tako je velik dio njegove izložbe uništen u požaru. Dva dana kasnije, srpske snage zaustavile su sve konvoje hranom, koji su išli prema gradu [[Datoteka:Sarajevo May 2 1992.JPG|mini|lijevo|[[Opsada Sarajeva|Napad JNA na Predsjedništvo RBiH]]]] Jedinice JNA u prodoru, 2. svibnja 1992., pokušale su zauzeti središte grada i zgradu [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], ali su u žestokom okršaju odbačene. Toga dana, dolazi do zarobljavanja predsjednika [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]] u Sarajevskoj zračnoj luci. Istog poslijepodneva, obrambene snage Bosne i Hercegovine opkoljavaju vojarnu JNA u središtu grada. [[Radiotelevizija Sarajevo]] uspostavlja vezu s Izetbegovićem, u kojem predsjednik poručuje međunarodnoj javnosti da je taoc srpskih snaga. Članovi Predsjedništva RBiH, [[Ejup Ganić]] i [[Stjepan Kljujić]], pokušavaju animirati svjetsku javnost na otmicu predsjednika. Nakon pregovora bosanske i srpske strane uz posredstvo [[UNPROFOR]]-a dogovorena je razmjena Izetbegovića za generala 2. vojne oblasti, [[Milutin Kukanjac|Milutina Kukanjca]] uz slobodan izlazak JNA s kompletnim naoružanjem. Prilikom izlaska kolona je [[Napad na kolonu JNA u Sarajevu|napadnuta i presječena u Dobrovoljačkoj ulici]] i tom prilikom ubijeno je najmanje šest, ranjen veći broj vojnika dok ih je 215 zarobljeno. Usprkos dogovorenom primirju, [[3. svibnja]] srpske snage ponovno pokreću topničku paljbu na grad te ubijaju deset civila, uništavaju zgradu uz ulicu [[Tito|Maršala Tita]] dok je [[Gazi Husrev-begova džamija]], najstarija na Balkanu, oštećena. Najmanje 15 vojnika JNA ubijeno je u sukobima s Armijom BiH tog dana. 4. svibnja, [[MiG]]-ovi JNA napali su ciljeve na planini [[Trebević]]. U manje od tjedan dana, do novog primirja u srijedu 6. svibnja, poginulo je najmanje 70 osoba u gradu, od toga samo 14 vojnika. Dva dana kasnije, granatiranje je opet nastavljeno u području [[Ilidža|Ilidže]]. Linije fronta oko Sarajeva uspostavljaju se u travnju i svibnju 1992., ustaljuju i uglavnom ostale nepromijenjene (unutarnji prsten opsade) do kraja rata. Sefer Halilović, zapovjednik Glavnog stožera [[Armija BiH|Armije RBiH]], u kolovozu 1992., procijenio je da se u srpskoj opsadi Sarajeva na okolnim brdima nalazi 450 topničkih oruđa svih mogućih kalibara, s oko 120 tenkova, 200 oklopnih transportera i masa protuavionskih topova. === Posavina === [[Datoteka:Bosanska_Posavina.png|mini|[[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]]]] Cilj djelovanja [[JNA]] bio je ovladavanje tokom rijeke [[Sava|Save]] i područjem [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], uspostavljanje sigurnog koridora koji bi zapadne dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koje su već nadzirali [[Srbi]] ([[Banja Luka|banjalučka]] i [[doboj]]ska regija), kao i [[RSK|Republike Srpske Krajine]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] kopnenim putem povezali sa [[Srbija|Srbijom]]. U Bosanskoj Posavini organizirana je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]]. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Bosanskom Brodu. Osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 1992. godine, HZ Bosanska Posavina je povezana s [[Herceg-Bosna|Hrvatskom zajednicom Herceg-Bosnom]]. [[JNA]] angažira krupne oklopno-mehanizirane sastave i cijelo ljeto [[1992.]] godine vode se intenzivne borbe. Područje Bosanske Posavine pod nadzorom je [[HVO]]-a, koji intenzivno potpomaže [[Hrvatska vojska]], uz pružanje logistike na frontu i sudjelovajući i s krupnijim sastavima. Glavni problem obrane Bosanske Posavine bio je postojanje dviju linija zapovijedanja - političke i vojne. Dok je vojna logika nalagala odsudnu obranu i presjecanje koridora prema Krajini, čime bi se ubrzao i pad [[RSK|Krajine]] u Hrvatskoj, a snage [[HV]]-a i [[HVO]]-a bile su dovoljno opremljene i motivirane za uspješno izvršenje takvih operacija, politički argument je presudio i došlo je do povlačenja [[HV]]-a iz Bosanske Posavine, nakon čega je ubrzo uslijedilo i srpsko zauzimanje toga dijela [[BiH]]. [[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|[[Operacija Koridor|Pad Bosanske Posavine]]]] Ljeto [[1992.]] prošlo je u žestokim napadima i protunapadima, ali je krajnji rezultat za srpsku stranu bio povoljan. [[Srbi]] su imali tri faze ofenzivnih djelovanja. U travnju i svibnju su zauzeli [[Bosanski Šamac]] ([[17. travnja]] [[1992.]]) i [[Brčko]] ([[7. svibnja]] [[1992.]]). Nastavkom borbi u lipnju srpske snage zauzimaju [[Derventa|Derventu]] ([[7. srpnja]] [[1992.]]), [[Modriča|Modriču]] ([[28. lipnja]] [[1992.]]) i [[Odžak]] ([[13. srpnja]] [[1992.]]), a konačni slom obrane hrvatskih snaga u Bosanskoj Posavini uslijedio je [[6. listopada]] [[1992.]] godine srpskim zauzimanjem [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. U razdobljima između srpskih napada slijedile su protunapadi snaga [[HV]]-a i [[HVO]]-a, u kojima se, navodno, uspjele doći do ispred [[Doboj]]a, ali su tada zaustavljene političkim direktivama. Na svom dijelu fronta, [[HVO]] i [[Armija BiH]] zabilježili su uspjeh obranom [[Gradačac|Gradačca]], a manje je poznat podatak da su jedinice [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[HVO]]-a do [[1993.]] godine držale ratnu liniju u predgrađima [[Brčko]]g na približno kilometar od rijeke [[Sava|Save]]. Na dijelu [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], uz rijeku Savu, pod nadzorom [[HVO]]-a održala se enklava kod [[Orašje|Orašja]], gdje su jedinice [[HVO]]-a uspjele odbiti kasnije jake srpske napade u svibnju [[1995.]] godine. Poražene srpske snage u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], nakon [[Operacija Bljesak|akcije Bljesak]], su prebačene na Posavski koridor, u okolicu [[Orašje|Orašja]]. Oporavljene od poraza u Hrvatskoj, pojačane i izuzetno naoružane srpske snagu krenule su u odlučujući napad, pod nazivom Osveta, s namjerom okupiranja prostora općine [[Orašje]]. Napad je počelo [[5. svibnja]] [[1995.]] godine. Srpski neprijatelj je upotrijebio svu moguću tešku tehniku, uključujući i bojne otrove. Tisuće srpskih vojnika i specijalaca bezuspješno je napadalo i pokušavalo probiti crte obrane. Hrabri oraški branitelji su sve napade uspješno odbijali i nanosili neprijatelju katastrofalne gubitke od kojih se nije oporavio do kraja rata, tako da je crta bojišnice do [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], bila uglavnom mirna i bez većih djelovanja. === Hercegovina === [[Datoteka:JNA offensive plan 1991 - hr.svg|mini|[[Domovinski rat|Plan napada JNA na Hrvatsku]]]] {{glavni|Operacija Lipanjske zore}} Poslije rujna [[1991.]] godine, rezervisti [[JNA]] uspijevaju zaposjesti liniju [[Čapljina]] - [[Dretelj]], te liniju [[Slipčići]] - [[Krivodol (Mostar, BiH)|Krivodol]] - brdo Galac (kod [[Mostar]]a) - brdo Hum (iznad [[Mostar]]a) - grad [[Mostar]] - [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]] - [[Borci (Konjic, BiH)|Borci]] - [[Konjic]]. Dogovorom tadašnjeg [[MUP]]-a općine [[Mostar]] i Kriznog štaba vrši se mobilizacija rezervnog sastava policije, u koju je uključen i velik broj dragovoljaca, koji preuzimaju punktove po prometnicama i dežurstva po gradu. Postrojba [[ZNG]] izlazi na plato Bile i [[20. rujna]] [[1991.]] sprječava desant čime [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]] [[Mostar]]a praktično ulaze u rat sa srpsko-crnogorskim agresorom. [[29. travnja]] [[1992.]] Krizni štab općine [[Mostar]], a kasnije i krizni štabovi općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Čapljina]] i [[Široki Brijeg]] svu vlast i obranu tih općina povjeravaju [[HVO|Hrvatskom vijeću obrane]]. U međuvremenu, osnivaju se i omasovljuju jedinice [[HOS]]-a. Daljnjim borbama jedinice [[HVO]]-a i [[HOS]]-a jačaju i bolje se naoružavaju te se pokreću planovi za oslobodilačke akcije. [[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|[[Operacija Lipanjske zore]]]] Dana [[7. lipnja]] [[1992.]] godine počinje operacija oslobođenja doline [[Neretva|Neretve]], kodnog naziva [[Operacija Lipanjske zore]]. Tada diverzantski vod bojne Grude probija neprijateljske bunkere, a združene hrvatske snage prelaze rijeku [[Neretva|Neretvu]] i zauzimaju veliki prostor sve do [[Domanovići|Domanovića]], a odatle kreću i oslobodilačke akcije prema [[Mostar]]u i [[Stolac (BiH)|Stocu]]. [[8. lipnja]] [[1992.]] od srpskog je agresora oslobođeno područje [[Čapljina|Čapljine]] u čemu posebnu zaslugu imaju postrojbe HVO-a iz Gruda, Ljubuškog i Čapljine te vojnici [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade HV-a]]. Već 12. i [[13. lipnja]] oslobođen je i [[Stolac (BiH)|Stolac]], a 5 dana kasnije hrvatske snage su izbile na Ošanjiće, gdje je i sadašnja međuentitetska crta razgraničenja. Oslobađanje desne obale rijeke [[Neretva|Neretve]] kreće [[11. lipnja]] [[1992.]] godine. [[HVO]] potpomognut [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. Splitskom brigadom HV-a]] kreće iz šest pravaca, a od postrojbi HVO-a u akciji sudjeluju Kažnjenička bojna, Poskok bojna, dvije postrojbe [[HVO]]-a iz [[Čitluk]]a i [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. ilićka bojna [[HVO]]-a Mostar, 4. bojna [[HVO]]-a Mostar, te satnija 2. bojne civilne policije. U Mostaru su u to vrijeme bile Vojna policija, civilna policija, dio 2. bojne [[HVO]]-a Mostar i Samostalni mostarski bataljun. Prvo je oslobođeno područje Kruševa i Galca, a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada [[Mostar]]a. U samo jednom danu oslobođena je čitava desna obala rijeke [[Neretva|Neretve]]. U noći s [[13. lipnja|13.]] na [[14. lipnja]] [[1992.]] general [[Slobodan Praljak]] donosi odluku da se krene u oslobađanje lijeve obale rijeke Neretve. U Općinskom stožeru [[HVO]]-a u [[Mostar]]u zapovjednici postrojbi dobivaju zapovijedi prema kojima Neretvu treba početi prelaziti rano ujutro [[14. lipnja]] i tako iznenaditi srpsko-crnogorskog agresora. Uz topničku i tenkovsku potporu [[4. gardijska brigada "Pauci"|Četvrte gardijske brigade HV-a]], u 3 sata ujutro združene snage od Bovana i [[Donja Drežnica|Drežnice]] do [[Salakovac|Salakovca]], prelaze na lijevu obalu. Prva bojna mostarskog [[HVO]]-a Bijelo Polje prelazi [[Neretva|Neretvu]] iz smjera [[Vojno|Vojna]]. U Cernici rijeku prelazi jedna satnija "Samostalnog mostarskog bataljuna", predvođena Karlom Džebom, a druga bojna rudnička [[HVO]]-a Mostar dolazi iz Raštana. Oko 6 sati pristiže Vojna policija HVO-a i snage HOS-a Hercegovine. Vode se žestoke bitke, a snage [[HVO]]-a zauzimaju položaje oko Ulice Maršala Tita u istočnom dijelu [[Mostar]]a. Oko podneva [[14. lipnja]] pristiže još hrvatskih snaga te se u sklopu združene akcije, korak po korak oslobođa cijeli niz naselja i mjesta na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]]. Tada je oslobođen istočni dio grada [[Mostar]]a i naselja [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]], [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]], [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]], [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]] i [[Salakovac]]. Osobito uspješna i vrhunska je akcija oslobođenja dijela Bijelog Polja (naselja na lijevoj obali Neretve: [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], [[Željuša]], [[Salakovac]], [[Kutilivač]], [[Podgorani]], [[Humilišani]]). [[21. lipnja]] [[1992.]] godine, nakon žestokih borbi hrvatske snage ovladavaju i relejem na [[Velež]]u, a srpsko-crnogorski agresor je odbačen u [[Podvelež]]je [[26. lipnja]]. [[Operacija Lipanjske zore|Operacijom Lipanjske zore]] dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a u potpunosti na srednju [[Dalmacija|Dalmaciju]] što je u potpunosti spasilo [[Dalmacija|Dalmaciju]] od katastrofe. To je prvi srpski poraz u BiH. === Ostali dio === [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-prisoner-exchange.jpg|mini|Razmjena zarobljenika 1992.]] {{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Srednja Bosna|Pokolj u Prijedoru|Pokolj u Doboju|l1=Topnički i zračni napadi Srba na srednju Bosnu}} Od 13. do 23. travnja, [[Obrana Livna|traju srpski napadi na Livno]], koje HVO uspijeva odbiti. S planine [[Vlašić]], u više navrata srpski agresor je dalekometnim oružjem gađao [[Travnik]]. Na Mali Uskrs 1992., predvečer, [[Vitez (BiH)|Vitez]] su, zajedno s [[Busovača|Busovačom]], bombardirali zrakoplovi JNA. Od sredine 1992. [[Bugojno]] trpi učestale srpske napade. Srbi ga granatiraju, a u više navrata Bugojno bombardiraju zrakoplovi. Sredinom travnja, postavljenje su blokade na cestama [[Prijedor]]a i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], što je otežalo putovanje. [[23. travnja]], SDS je odlučio da svi Srbi moraju početi zajedno raditi na preuzimanju tih općina u koordinaciji s JNA. Do kraja mjeseca, uspostavljene su tajne srpske policijske stanice, a više od 1.500 naoružanih Srba je bilo spremno za zauzimanje mjesta. [[Pokolj u Prijedoru|Preuzimanje se naposljetku dogodilo]] u noći s 29. na 30. travnja, kada su u Prijedoru i Sanskom Mostu, nasilno preuzete funkcije predsjednika i potpredsjenika općine, ravnatelja poštanskog ureda, načelnika policije, suda, banke, i druge. Nakon preuzimanja svih funkcija, pojačana je vojna prisutnost, a srpska policija je postavila kontrolne točke po gradu. Mnogi Muslimani i [[Pokolj u Briševu 24. i 25. srpnja 1992.|Hrvati su ubijeni]] tijekom napada srpske vojske na njihova sela. [[Datoteka:Trnopolje Camp.jpg|mini|Zarobljenici u [[Logor Trnopolje|logoru Trnopolje]]]] Srpske vlasti uspostavile su [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]] i odredile tko je odgovoran za vođenje tih logora. [[Logor Keraterm|Tvornica Keraterm]] je uspostavljena kao logor, nakasnije, 24. svibnja 1992. [[Logor Omarska|Rudnik Omarska]] je smješten oko 20&nbsp;km od grada Prijedora. Prvi zatočenici odvedeni u logor negdje krajem svibnja 1992., između 26. i 30. svibnja. Prema srpskim općinskim dokumentima iz Prijedora, bilo je ukupno 3.334 osoba, koje su držane u logoru od 27. svibnja do 16. kolovoza 1992. 3.197 od njih bili su [[Bošnjaci|Muslimani]], a 125 su bili [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]. [[Logor Trnopolje]] je bio uspostavljen u selu [[Trnopolje|Trnoplje]], 24. svibnja 1992. Srpska vojska je čuvala logor sa svih strana. Postavljena su mitraljeska gnijezda i dobro naoružani punktovi s oružjem, uperenim prema logoru. Nekoliko tisuća ljudi je zatočeno u logoru, od kojih su velika većina bili Muslimani, a manji dio Hrvati. Više od [[Masakr na Korićanskim stijenama|200 prijedorskih civila je ubijeno]] na planini Vlašić, na lokalitetu [[Korićanske stijene]]. [[25. svibnja]] [[1992.]], nakon višemjesečnih provokacija i iživljavanja nad [[Hrvati]]ma [[teslić]]ke općine počinje i otvorena srpska agresija na Komušinu. Toga dana kreće ofenziva na lokalitetu Gornja Komušina, uspostavlja se linija duga 15 kilometara. Nakon 10-ak dana počinje i napad iz pravca grada Teslića na šire područje [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i Vrućice pa se linija povećava na 45 kilometara. Branitelji [[HVO]]-a [[Teslić]]-[[Komušina Donja|Komušina]] grčevito se bore do [[10. kolovoza]] [[1992.]], kada Komušina pada, a rezervna linija se formira na Dubravama iznad Novog Šehera, područja s 10 hrvatskih i nekoliko bošnjačkih sela. Uz velike napore i velike gubitke u ljudstvu, crta obrane se uspijeva zadržati na Hatkinim njivama, koje su danas simbol obrane toga kraja. Na Hatkinim njivama, HVO Teslić-Komušina je obranio prolaz [[VRS|srpskom agresoru]] prema Novom Šeheru i dalje prema [[Maglaj]]u s čim bi spojili [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]] i Teslić te tako u okruženje stavili cijeli [[Tešanj]] i [[Usora|Usoru]]. [[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Zloglasni [[logor Manjača]], u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]], otvoren još 1991. godine]] 11. lipnja 1992., Prvi i Drugi krajiški korups [[VRS]] i srpske paravojne formacije zauzimaju [[Kotor Varoš]]. Hrvatski i muslimanski civili su uhićeni i smješteni u četiri logora, u zgradu Starog suda, pilane, srednje škole i u selu [[Maslovare]]. Teškim topništvom do temelja je srušeno selo [[Hrvaćani]], 12. lipnja, a dva dana poslije, više od 10 civila je ubijeno u [[Kotor Varoš]]u. 25. lipnja, u predjelu Kukavice, ubijeno je šest civila, a nekoliko civila je ubijeno na mostu preko Vrbanje, čija su tijela bačena u [[Vrbanja|Vrbanju]]. Toga dana, u Kotor Varošu ubijeno je 30 civila, a dvije masovne grobnice su nastale u Donjem Varošu [[Vrbanjci]]ma. Srpsko zrakoplovstvo je sustavno bombardiralo [[Večići|Večiće]], [[Viševice]] i [[Sokoline]]. Selo [[Sokoline]] je zauzeto početkom listopada, civili su protjerani, a više od 200 muškaraca je završilo u logorima. U rujnu 1992. godine Srbi granatiraju sam grad [[Bugojno]], granate padaju na sklop župne crkve i župnog dvora, zapaljen je crkveni toranj. Kako srpski agresor zauzima općinu sjeverno od Bugojna, [[Donji Vakuf]], deseci tisuća muslimanskih izbjeglica slijevaju su u njega, što će kasnije biti jedan od uzroka [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Bugojno|hrvatsko-muslimanskog sukoba u tom gradu]]. Napadnuta su i općine mješovitog etničkog sastava: [[Pokolj u Doboju|Doboj]], [[Rogatica]], [[Vlasenica]], [[Bratunac]], [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Novi]], [[Glamoč]], [[Bosanski Petrovac]] i [[Čajniče]]. U svim tim općinama, Srbi uspostavili kontrolu, a Bošnjaci i Hrvati su protjerani. Općine, u kojima su Srbi bili apsolutna većina, bile su pošteđene većih borbi: [[Banja Luka]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanska Gradiška]], [[Bileća]], [[Gacko]], [[Han Pijesak]], [[Kalinovik]], [[Nevesinje]], [[Trebinje]] i [[Rudo]], a njihovo nesrpsko stanovništvo je protjerano. Slično tome, srpsko stanovništvo je protjerano iz općina središnje Bosne i Hercegovine: [[Sarajevo]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Zavidovići]], [[Bugojno]], [[Mostar]], [[Konjic]] i druge. === Rezultati === [[Datoteka:Map of war in Yugoslavia, 1992.png|mini|300px|Linije bojišnice nakon prve faze rata u Bosni i Hercegovini, koja je završila osvajanjem [[Jajce|Jajca]].]] U ratnim operacijama u ljeto i jesen [[1992.]], uspostavlja se ratna linija između srpskih snaga i snaga druga dva naroda koja se do kraja [[1994.]] neće bitnije mijenjati. Iako su srpski izvori tvrdili kako [[Vojska Republike Srpske]] kontrolira oko 70 % teritorija,<ref>[http://www.nytimes.com/1992/04/29/world/in-disputed-region-belgrade-foes-reject-new-yugoslav-state.html?scp=27&sq=Bosnia&st=nyt In Disputed Region, Belgrade Foes Reject New Yugoslav State, NYT 29.04.1992.]</ref> što se čini pretjeranim, svakako taj postotak nije bio manji od 60 %. Na neokupiranom prostoru, Hrvati su držali oko 16 %, a Muslimani oko 21 % teritorija Bosne i Hercegovine. Odlučujući trenutak prve faze rata postaje napad na Sarajevo, početkom svibnja.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/05/03/world/in-sarajevo-a-barrage-of-terror.html?scp=2&sq=Sarajevo&st=nyt In Sarajevo, a Barrage of Terror, NYT 03.05.1992.]</ref> Neuspjeh napada značio je trenutni neuspjeh projekta stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] o kome su srpski dužnosnici otvoreno govorili.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/04/24/world/bosnia-factions-sign-new-truce-accord.html?scp=11&sq=Bosnia&st=nyt Bosnia Factions Sign New Truce Accord, NYT 24.04.1992.]</ref> Najkvalitetniji dio teritorija pod nadzorom [[VRS|Vojske Republike Srpske]] bila je [[Banja Luka|banjalučko]]-[[doboj]]ska regija, s brojnim stanovništvom i urbano-industrijskim centrima. Područje jugozapadne [[Bosna (regija)|Bosne]], od [[Drvar]]a do [[Kupres]]a, slabo je naseljeno i razvijeno, a otprije je poznato kao demografska "crna rupa" [[BiH|Bosne i Hercegovine]], bez dovoljno domicilnog stanovništva za funkcionalnu obranu. [[Podrinje]] je značajno zbog hidroenergetskog potencijala rijeke [[Drina|Drine]] i velikog rudnog bogatstva, ali protjerivanjem većinskog muslimanskog stanovništva ostalo je bez demografskog potencijala. Istočna [[Bosna (regija)|Bosna]] i [[Istočna Hercegovina]] su brdsko-šumski i krški krajevi, također rijetko naseljeni i slabo razvijeni. Tek zauzećem najvećeg dijela [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], [[Republika Srpska]] je stekla značajnije kvalitetne teritorijalne dobitke. Srpske snage nisu uspjele u svome osnovnom naumu: brzom zauzimanju teritorija Bosne i Hercegovine i kvalitetnom osiguranju najvažnijih komunikacijskih pravaca prema tzv. [[RSK|Republici Srpskoj Krajini]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Stoga su u jesen [[1992.]], nakon zauzimanja [[Jajce|Jajca]], prešle u strategijsku defanzivu koja će trajati do kraja [[Rat u BiH|rata]]. ==1993.== [[Datoteka:Goran Jelisić committing murder.jpg|mini|[[Goran Jelisić]] puca na svoju žrtvu. ]] === Republika Srpska === Nakon ispunjavanja svojih ratnih planova tijekom ljeta 1992. godine, stanje se u Republici Srpskoj "normalizira". Ime je promijenjeno u Republika Srpska [[12. kolovoza]] [[1992.]] godine. Rat još uvijek traje, ali on se prije svega svodi na topničke napade protiv muslimanskih i hrvatskih snaga i gradova bez značajnijih uspješnih ili neuspješnih napada. Novonastala situacija niti rata niti mira u pozadini bojišta dovodi do promjene političke klime među običnim Srbima, koji počinju zahtijevati normalan život i prestanak banditskih napada, koji u nestanku ne-Srba počinju maltretirati Srbe. Iako ne postoje službene brojke u 18 mjeseci postojanja Republike Srpske u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], od ožujka 1992. do rujna 1993., 60.000 stanovnika ju je napustilo. Mjesečna primanja u Republici Srpskoj su iznosila između 1 i 4 njemačke marke za vojnike, a ona kod privatnika 30 - 40 njemačkih maraka, dok je istovremeno cijena školarina 80 [[njemačka marka|njemačkih maraka]]. Takva ekonomsko-politička situacija rezultira pobunom vojnih snaga oko Banje Luke protiv vodstva Republike Srpske u rujnu 1993. Nakon 7 dana, ona je ugušena sporazumom, koji je ostao mrtvo slovo na papiru. To će sve biti prihvaćeno kao upozorenje od strane vodstva RS-a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.scc.rutgers.edu/serbian%5Fdigest/ |title=The Banjaluka Rebellion 20. rujna 1993 |access-date=21. lipnja 2009. |archive-date=7. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607101515/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ |url-status=dead }}</ref> ===Vance-Owenov mirovni plan=== [[Datoteka:Vance-Owen Peace Plan.png|mini|lijevo|[[Vance-Owenov plan]]: Bošnjaci zelena, Srbi crvena, Hrvati plava]] {{glavni|Vance-Owenov plan}} Tijekom siječnja 1993. godine američki diplomat [[Cyrus Vance]] i britanski diplomat [[David Owen]] predložili su novi mirovni plan o podjeli Bosne i Hercegovina na 10 regija tako da svi narodi dobiju po 3 regije dok je područje Sarajeva zajedničko. Iako su mirovni plan potpisali [[Bosna i Hercegovina]], [[Republika Srpska]] i [[Herceg-Bosna]] on nikada nije zaživio jer ga je [[5. svibnja]] [[1993.]] odbio parlament Republike Srpske.<ref>[http://www.nytimes.com/1993/05/06/world/conflict-in-the-balkans-key-issue-for-us-and-un-who-leads-the-peacekeepers.html?scp=3&sq=Bosnia+and+Herzegovina&st=nyt CONFLICT IN THE BALKANS; Key Issue for U.S. and U.N.: Who Leads the Peacekeepers, NYT 06.05.1993.]</ref> Sam plan je bio protivan srpskim proklamiranim ratnim ciljevima jer po njemu Posavina pripada Hrvatima, a najveći dio Podrinja [[Bošnjaci]]ma dok je srpski ratni cilj bio da ta oba područja postanu srpske zemlje. Tijekom pregovora, kako bi sabotirao protivljenje Alije Izetbegovića ovom planu, David Owen je počeo promovirati predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana i "umjerenog" Bošnjaka Fikreta Abdića<ref>Direr and emptier. Carving up Bosnia Economist 26.06.1993.</ref> Rezultat takve pregovaračke politike postaje rat Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i bošnjačke Republike Bosne i Hercegovine kao i pobuna [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] ([[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]). === Bošnjačko-hrvatski sukob === {{glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob}} [[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni.PNG|mini|desno|300 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Bosna (regija)|Bosni]]]] [[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini.PNG|mini|desno|300 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Hercegovina|Hercegovini]]]] [[Datoteka:Rezultati_sukoba u BiH-situacija 1993.png|mini|desno|300px|Prostorne promjene na bojišnici 1993. godine]] Napetosti između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] pojavile su se već tijekom ljeta i jeseni 1992., osobito u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Prozor-Rama|Prozoru]], [[Uskoplje|Uskoplju]] i drugim mješovitim sredinama srednje Bosne. U toj fazi, unatoč lokalnim incidentima i rastućem nepovjerenju, opći savez protiv [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] još nije bio potpuno raskinut. Prijelomna točka nastupila je u siječnju 1993. U žalbenoj presudi u predmetu ''Prlić i ostali'' ICTY je naveo da je HVO 15. siječnja 1993. usvojio ultimatum kojim se, među ostalim, tražilo podčinjavanje Armije BiH HVO-u u provincijama 3, 8 i 10 u roku od pet dana. Sud je zaključio da je provedba toga ultimatuma dovela do „sustavnog i raširenog napada” u općini Uskoplje.<ref>{{cite web |title=Prlić et al. Appeal Judgement, Vol. I, Part 2 |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-vol-1-part-2.pdf |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> U istome predmetu potvrđeno je da je HVO u siječnju 1993. napao više sela u općini Uskoplje, uključujući [[Duša (Uskoplje, BiH)|Dušu]], gdje je pri neselektivnom granatiranju ubijeno sedam civila.<ref>{{cite web |title=Prlić et al. Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> Tijekom proljeća 1993. sukob se proširio na [[Lašvanska dolina|Lašvansku dolinu]], [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]], [[Zenica|Zenicu]] i druga područja. U toj su fazi obje strane nastojale uspostaviti nadzor nad prometnicama, zapovjednim točkama i mješovitim naseljima, a lokalna vojna suradnja protiv VRS-a postupno je ustupala mjesto otvorenom međusobnom sukobu. Prve borbe u Uskoplju u siječnju 1993. označile su kraj razmjerno dobrih međunacionalnih odnosa u središnjoj Bosni, nakon čega se sukob postupno proširio na Bugojno, Prozor i druga područja.<ref>{{cite book |author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I |publisher=Central Intelligence Agency |year=2002 |ref=harv}}</ref> U travnju 1993. sukob je u središnjoj Bosni prerastao u opći rat HVO-a i Armije BiH. U predmetu ''Kordić i Čerkez'' ICTY je utvrdio da su 16. travnja 1993. postrojbe HVO-a u [[Pokolj u Ahmićima 16. travnja 1993.|Ahmićima]] počinile pokolj nad bošnjačkim civilima, u sklopu šire kampanje progona u Lašvanskoj dolini.<ref>{{cite web |title=Judgement of Trial Chamber III in the Kordić and Čerkez Case |url=https://www.icty.org/en/press/judgement-trial-chamber-iii-kordic-and-cerkez-case |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> Iste godine HVO je u listopadu počinio i zločin u [[Pokolj u Stupnom Dolu|Stupnom Dolu]], koji je također bio predmet postupaka pred ICTY-em.<ref>{{cite web |title=Kordić and Čerkez Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/ |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> Istodobno su počinjeni i teški zločini nad Hrvatima. U travnju 1993. u [[Trusina (Konjic, BiH)|Trusini]] su pripadnici Armije BiH ubili hrvatske civile i zarobljenike, dok su u rujnu 1993. tijekom operacije ''Neretva '93'' u [[Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.|Grabovici]] i [[Pokolj u Uzdolu|Uzdol]]u ubijeni hrvatski civili i pripadnici HVO-a. U predmetu ''Halilović'' ICTY je naveo da se optužnica odnosila na ubojstva koja su počinile postrojbe Armije BiH u Grabovici i Uzdolu te da je u Uzdolu ubijeno dvadeset i devet hrvatskih civila i jedan zarobljeni pripadnik HVO-a, iako je optuženi na kraju oslobođen zbog nepostojanja dokaza o učinkovitoj kontroli nad počiniteljima.<ref>{{cite web |title=Halilović Trial Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/halilovic/tjug/en/051116_halilovic_summary_en.pdf |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> U ljeto 1993. bojišta su se dalje širila prema [[Bugojno|Bugojnu]], [[Kakanj|Kaknju]], [[Fojnica|Fojnici]], [[Vareš]]u, [[Žepče|Žepču]], [[Maglaj]]u i [[Zavidovići|Zavidovićima]]. U toj fazi ratna savezništva na terenu mijenjala od mjesta do mjesta: u nekim područjima HVO i Armija BiH još su surađivali protiv VRS-a, dok je u drugim enklavama HVO tražio pomoć VRS-a protiv Armije BiH. Knjiga posebno navodi da su garnizoni HVO-a u [[Konjic]]u, [[Kiseljak]]u i [[Žepče|Žepču]] osiguravali pomoć VRS-a, dok su se drugdje vodili usporedni sukobi HVO-a, Armije BiH i VRS-a.<ref>{{cite book |author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I |publisher=Central Intelligence Agency |year=2002 |ref=harv}}</ref> U [[Mostar]]u je sukob dosegnuo vrhunac od svibnja 1993. do proljeća 1994. ICTY je u predmetu ''Prlić i ostali'' utvrdio da je HVO od lipnja 1993. do travnja 1994. držao istočni Mostar pod opsadom, uz teško granatiranje, snajpersku vatru, otežavanje dopreme pomoći i vrlo teške životne uvjete za civilno stanovništvo.<ref>{{cite web |title=Prlić et al. Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> U istom je predmetu razmatrano i rušenje [[Stari most u Mostaru|Staroga mosta]] u studenome 1993.; žalbeno vijeće zaključilo je da je most u trenutku napada bio vojni cilj, pa je preinačilo dio osuđujućih zaključaka prvostupanjske presude, ali je zadržalo nalaze o opsadi istočnog Mostara i drugim zločinima HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom.<ref>{{cite web |title=Prlić et al. Appeal Judgement Summary |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf |website=ICTY |access-date=2026-03-18}}</ref> Krajem 1993. sukob je iscrpio obje strane i dodatno oslabio obranu protiv srpskih snaga. U prosincu 1993. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] u Rezoluciji 48/88 izrazila je zabrinutost zbog sporazumijevanja ekstremističkih srpskih snaga i pojedinih elemenata bosanskih Hrvata u nastojanju da se razbije Republika Bosna i Hercegovina.<ref>{{cite web |title=A/RES/48/88, The situation in Bosnia and Herzegovina |url=https://docs.un.org/en/A/RES/48/88 |website=United Nations |access-date=2026-03-18}}</ref> Bošnjačko-hrvatski sukob formalno je okončan [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] 18. ožujka 1994., kada je obnovljen savez Hrvata i Bošnjaka i uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Time je stvoren politički i vojni okvir za zajedničko djelovanje protiv VRS-a u završnoj fazi rata.<ref>{{cite web |title=Washington Agreement |url=https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL%281994%29028-e |website=Venice Commission |access-date=2026-03-18}}</ref> ===Owen-Stoltenbergov mirovni plan=== [[Datoteka:Oven stoltenberg.png|mini|lijevo|[[Owen-Stoltenbergov plan]]]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-travnik-refugees.jpg|desno|mini|270px|Izbjeglice 1993.]] Ovaj mirovni plan norveškog i britanskog diplomata je prezentiran javnosti [[20. kolovoza]] [[1993.]] godine. Po njemu Bosna i Hercegovina bi bila podijeljena na 3 nacionalne minidržave. Kako bi po tom planu Srbi dobili 52 %, Bošnjaci 30 %, a Hrvati 18 % državnog teritorija je bio odbačen od vlade Bosne i Hercegovine [[29. kolovoza]] [[1993.]] godine. Tijekom ljeta 1993. godine [[David Owen]] koji radi na svom novom mirovnom planu je postao zbog svoje politike omražena osoba ne samo među [[Bošnjaci]]ma nego i u Europskoj Uniju koju službeno predstavlja. [[Europski parlament]] je rezolucijom [[15. srpnja]] [[1993.]] godine osudi pritisak koji predstavnik Europske komisije Lord Owen vrši na vladu Bosne i Hercegovine. Sličnu osudu će dati i europski ministar vanjskih poslova [[Hans van de Brock]] koji javno osuđuje Owenovu ''strategiju kapitulacije'' i ''legitimiziranje agresije'', a europski parlament će izglasati početkom 1994 godine s 160 glasova za i 90 protiv smjenu,<ref>Davida Owena Brendan Simms:Unfinest hour str. 167</ref> ali to neće dovesti niti do njegove smjene niti do njegove ostavke. Američki [[Washington Post]] će nazvati Owena ''personifikacijom zapadne propale politike i moralne kapitulacije''<ref>Arm the Bosnians at last International Herald Tribune 17.07.1995.</ref> Obrana Lorda Owena na međunarodne kritike je bila kako bosanskohercegovačka vlada nije zahtijevala njegov opoziv i kako su svi britanski članovi europskog parlamenta pri glasovanju podržali njegovu politiku.<ref>David Owen: Balcan odyssey str. 282</ref> Obrana je bila točna po obje točke, ali se ne smije zaboraviti odgovor bosanskohercegovačkih dužnosnika na pitanje o Owenu koji je glasio ''On je samo predstavnik europske politike, a specijalno one britanske. Nema razlog za misliti da će se promijeniti politika ako on podnese ostavku''<ref>Talk of pull-out piles on despair, Sunday Telegraph 23.01.1994.</ref> ===Zaštićene zone=== Tijekom proljeća [[1993.]] godine kako bi se zaštitilo bošnjačko stanovništvo koje se sklonilo u naseljima istočne Bosne kao i Sarajeva, Tuzle i Bihaća Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Naroda na prijedlog Francuske<ref>[http://www.nytimes.com/1993/05/20/opinion/end-the-war-in-bosnia-peacefully-send-nato-troops-to-bosnia.html?scp=21&sq=Croatia&st=nyt&pagewanted=1 End the War in Bosnia - Peacefully; Send NATO Troops to Bosnia]</ref> donosi odluku u stvaranju zaštićenih zona koje će UNPROFOR braniti od napada ako je potrebno i oružanom silom.<ref name="Resolution 836">[http://www.nato.int/ifor/un/u930604a.htm Resolution 836]</ref> Naselja koja postaju zaštićene zone su: [[Sarajevo]], [[Bihać]], [[Žepa]], [[Tuzla]], [[Goražde]] i [[Srebrenica]],<ref name="Resolution 836"/> ali ta zaštita će na kraju postati mrtvo slovo na papiru pošto će više ovisiti o nacionalnosti vojnika koji brane sigurnosnu zonu nego o bilo kojoj drugoj činjenici. Srebrenica koju su "branili" [[Nizozemska|nizozemski vojnici]] nije bila dovoljno važna da ju NATO obrani kao što je obećano, a identična situacija se događa sa Žepom koju su "branili" [[Ukrajina|ukrajinski vojnici]]<ref name="voanews.com">[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2006-07/2006-07-11-voa6.cfm?moddate=2006-07-11 Edward Joseph o dagadjajima u Srebrenici i Žepi] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ili Bihaćem kojeg su "branili" [[Bangladeš|bangladeški vojnici]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.publicinternationallaw.org/programs/balkans/archives/1994/BW112.DOC |title=Balkan Watch |archive-url=https://web.archive.org/web/20040906182154/http://www.publicinternationallaw.org/programs/balkans/archives/1994/BW112.DOC |archive-date=6. rujna 2004. |access-date=21. srpnja 2009.}}</ref> Potpuno različitu situaciju imamo u zaštićenoj zoni Goražda koju brane [[Velika Britanija|britanski vojnici]] i za koju [[NATO]] odlučuje kako je dovoljno važna da ju se brani zračnim napadima .<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199404/40415-001-trae-beo.htm |title=WHY GORAZDE? |access-date=21. srpnja 2009. |archive-date=12. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070212165738/http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199404/40415-001-trae-beo.htm |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.hic.hr/dom/421/dom06.htm Spomenar: 11. – 17. travnja]</ref> === Strateška ofenziva VRS-a === {{glavni|Operacija "Drina '93"}} [[Datoteka:Map_29_-_Maglaj-Tesanj,_November-December_1993.jpg|mini|Jedna od bitaka u operaciji ''Drina '93'']] Nakon što 1992. nije uspjela slomiti Republiku Bosnu i Hercegovinu brzim operacijama, [[Vojska Republike Srpske]] tijekom 1993. prešla je na širu stratešku koncepciju čiji je cilj bio učvrstiti osvojeni prostor, skratiti bojišnicu i zadati jače udare [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] na više odvojenih pravaca. Ta se zamisao povezuje s operacijom ''[[Operacija "Drina '93"|Drina '93]]'', koja se opisuje kao niz povezanih operacija od [[Bihać|Bihaća]] do [[Olovo (BiH)|Olova]], s težištem na razbijanju unutarnjih veza teritorija pod nadzorom bosanske vlade i iscrpljivanju njezinih snaga na više bojišta istodobno.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=220}} Među najvažnijima bojišnicama bili su olovsko-kladanjski pravac, sapansko-teočanski prostor u sjeveroistočnoj Bosni, bihaćko bojište na zapadu, područje Brčkoga i posavskoga koridora te pravci u [[Podrinje|Podrinju]] i prema [[Goražde|Goraždu]].{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=220–221}} Iako su pojedine ofenzive u sklopu ''Drine '93'' donijele lokalne srpske uspjehe, cjelina operacije nije ostvarila glavne ciljeve. VRS nije uspio prekinuti veze između [[Tuzla|Tuzle]] i srednje Bosne, nije likvidirao sapansko-teočanski prostor, niti je na bihaćkom bojištu postigao odlučujući operativni preokret. Do proljeća 1994. postalo je jasno da ni ta strateška ofenziva nije donijela ratni završetak kojem se srpsko vodstvo nadalo.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=228–229}} [[Olovo (BiH)|Olovo]] je bilo glavno bojište operacije ''Drina '93''. VRS je ondje pokušao presjeći komunikacije između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Zenica|Zenice]], a posredno dodatno izolirati i [[Sarajevo]]. Napad je započeo početkom studenoga 1993. s namjerom da zauzimanje Olova otvori put daljnjem prodoru prema sjeveru i povezivanju sa srpskim snagama na ozrenskom pravcu.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=228–229}} [[Datoteka:Map 30 - Olovo, November 1993-January 1994.jpg|mini|Olovo]] VRS je 8. studenoga pokušao opkoliti grad istodobnim napredovanjem s istoka i zapada, ali je samo zapadni krak napada ostvario početne uspjehe. Unatoč ponovljenim napadima tijekom studenoga i prosinca, postrojbe 2. korpusa Armije RBiH, uz pojačanja iz drugih sastava, uspjele su zaustaviti daljnje napredovanje. Obnovljeni napad sredinom siječnja 1994. doveo je srpske snage na nekoliko kilometara od grada, ali ni tada nije ostvaren odlučujući proboj.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=228–229}} Kladanjski je pravac bio usko povezan s tim borbama, jer je predstavljao sjeverni nastavak iste komunikacijske osi prema Tuzli. Zato su borbe oko [[Kladanj|Kladnja]] bile sastavni dio pokušaja da se oslabe ili prekinu veze između Tuzle, Olova i srednje Bosne.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=228–229}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=232–233}} U sjeveroistočnoj Bosni cilj VRS-a bio je odsjeći i likvidirati prostor između [[Sapna|Sapne]] i [[Teočak|Teočaka]] te ovladati važnim visovima i hidroenergetskim čvorištem oko [[Sniježnica (jezero)|Sniježnice]], čime bi dodatno osigurao položaje istočno od [[Tuzla|Tuzle]] i suzio teritorij pod nadzorom Armije RBiH.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=220}} Bošnjačke su snage na tom području još od 1992. više puta pokušavale ugroziti prometnicu [[Zvornik]] – [[Šekovići]], a istodobno su odbijale srpske pokušaje da suze ili razbiju sapanski džep. U tim je borbama poginuo i zapovjednik teočanske brigade [[Hajrudin Mešić]]. Krajem 1993. VRS je ponovno pokušao odsjeći sapansko-teočanski prostor i zauzeti područje oko Sniježnice, ali ni taj cilj nije ostvaren.{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II|pp=335–336}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=220}} Na području bihaćke enklave to je značilo stalni pritisak na 5. korpus, nastojanje da se održi njegova izolacija i da mu se onemoguće veće ofenzivne akcije prema unutrašnjosti zapadne Bosne.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=220–221}} U operativnom smislu bihaćki je sektor imao drukčiji karakter od olovskoga i teočanskoga pravca. Cilj nije bio neposredno presijecanje središnjih komunikacija bosanskohercegovačke vlade, nego vezivanje jakih snaga 5. korpusa, osiguranje prostora oko [[Grabež|Grabeža]] i komunikacija uz [[Una|Unu]] te održavanje stalnoga pritiska na enklavu sa zapada, juga i jugoistoka.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=220–221}} U [[Podrinje|srednjem Podrinju]] srpsko je vodstvo strateški cilj vidjelo u uklanjanju [[Drina|Drine]] kao granice između srpskih prostora i svođenju bošnjačkih enklava na vojno neodržive teritorije. Početkom 1993. taj se plan nadovezao na ranije borbe oko [[Srebrenica|Srebrenice]]. Nakon što su snage pod zapovjedništvom [[Naser Orić|Nasera Orića]] do siječnja 1993. proširile enklavu i povezale je sa [[Žepa|Žepom]] i [[Cerska|Cerskom]], srpska je protuofenziva zauzela [[Konjević Polje]] i Cersku, prekinula vezu između Srebrenice i Žepe i bitno smanjila prostor pod nadzorom Armije RBiH.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=220}} U sklopu iste strategije VRS je od jeseni 1993. do zime 1994. pokušavao razbiti i unutarnje veze teritorija pod nadzorom bosanske vlade u središnjoj i sjeveroistočnoj Bosni, ali bez odlučujućega proboja.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=228–229}} ===== Brčko ===== {{glavni|Operacija "Sadejstvo '93"}} [[Datoteka:Map_19_-_Bosnia_-_Brcko,_July_1993.jpg|mini|''[[Operacija Sadejstvo '93|Sadejstvo '93]]'']] U srpnju 1993. borbe za [[Brčko]] bile su dio šire srpske kampanje za dodatno osiguranje i proširenje [[Bosanska Posavina|posavskoga koridora]], ključne kopnene veze između zapadnih i istočnih teritorija pod nadzorom bosanskih Srba. U operaciji poznatoj kao ''[[Operacija Sadejstvo '93|Sadejstvo '93]]'' [[Vojska Republike Srpske|VRS]] je od 20. do 27. srpnja napao položaje [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] južno i jugozapadno od Brčkoga kako bi odmaknuo bosanske snage od najužega dijela koridora i osigurao pravac važan za promet i opskrbu.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II}} Iako su se bosanske snage snažno branile, VRS je ondje ostvario ograničen, ali operativno važan uspjeh, zauzeo nekoliko naselja i dodatno učvrstio nadzor nad brčanskim sektorom.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II}} ===== Pravac Trnovo – Goražde ===== {{glavni|Operacija Lukavac}} [[Datoteka:Map_22_-_Bosnia_-_Gorazde-Trnovo,_January-August_1993.jpg|mini|Goražde i Trnovo 1993., [[Operacija Lukavac]]]] Tijekom 1993. [[Vojska Republike Srpske|VRS]] je na pravcu [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i [[Goražde|Goražda]] nastojao popraviti svoj operativni položaj južno od [[Sarajevo|Sarajeva]] i dodatno suziti istočnobosanske enklave pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]]. Na trnovskom je sektoru cilj bio učvrstiti srpski nadzor nad planinskim komunikacijama i vrhovima koji su štitili prilaze Sarajevu, dok je oko Goražda težište bilo na iscrpljivanju obrane i potiskivanju bosanskih snaga prema užem gradskom području.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I}} Iako su srpske snage na tim pravcima ostvarile određene teritorijalne dobitke i pojačale pritisak na obje zone, nisu uspjele postići odlučujući operativni uspjeh niti slomiti goraždansku enklavu.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I}} == 1994. == === Washingtonski sporazum === [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina at the time of the Dayton Accords.jpg|mini|300px|Planirana kantonizacija BiH prema [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskom sporazumu]].]] {{glavni|Washingtonski sporazum}} U veljači [[1994.]] godine, sukobi između Bošnjaka i Hrvata su gotovo utihnuli. Javljaju se tek pojedinačni i manji incidenti. Teških ratnih zločina i genocida nema. Političko-diplomatski pregovori sve su jači i značajniji. Od Hrvata u ratnom sukobu [[HVO]]-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] očišćene su općine [[Vareš]], [[Kakanj]], [[Maglaj]], [[Zavidovići]], [[Bugojno]], [[Zenica]], [[Travnik]], [[Konjic]], [[Jablanica]].<ref name="Pogovor">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/pogovor.htm Pogovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601152109/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/pogovor.htm |date=1. lipnja 2008. }}</ref> Za vrijeme krvavog sukoba, s područja pod kontrolom HVO-a protjerano je oko 50.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a s područja pod kontrolom [[Armija BiH|Armije BiH]] oko 150.000 [[Hrvat]]a.<ref name="hic.hr-hrmsukobi">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm Hrvatsko-muslimanski sukobi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514005714/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm |date=14. svibnja 2011. }}</ref> Armija BiH, zahvaljujući uspješnom sukobu s HVO-om, je pod svoju kontrolu stavila najpovoljnije prirodne komunikacije u Bosni i Hercegovini i to: prijevoj Ivanovo sedlo na komunikaciji [[Konjic]]-[[Tarčin]], prijevoj Rastovo na komunikaciji [[Uskoplje]]-[[Novi Travnik]], prijevoj Mošuljsko sedlo na komunikaciji [[Tuzla]]-[[Kladanj]] i Vrandučku klisuru kao ključnu točku za komunikaciju dolinom rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Pod kontrolu [[Armija BiH|Armije BiH]] došli su i važni operativno - strateški pravci u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i to: pravac [[Sarajevo]]-[[Zenica]]-[[Travnik]], a on ima ključni značaj kao demografski, ekonomski i prometni potencijal i položaj, pravac [[Sarajevo]]-[[Olovo (BiH)|Olovo]]-[[Tuzla]] i pravac [[Sarajevo]]-[[Jablanica]]-[[Mostar]]. Kontrolom ova tri strateško operativna pravca [[Armija BiH]] je stekla prednost u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na pravcu [[Mostar]]-[[Sarajevo]]-[[Zenica]]-[[Tuzla]].<ref name="hic.hr-kronologija"/> Predsjednik [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman]] i predsjednik [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] potpisali su u [[Washington]]u, [[18. ožujka]] [[1994.]] godine Okvirni sporazum o konfederalnim vezama između [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i buduće [[Federacija BiH|bošnjačko-hrvatske federacije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Premijer [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]] i predsjednik Predsjedničkog vijeća [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]] potpisali su u [[Washington]]u tekst Nacrta ustava federacije [[Hrvat]]a i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]], dogovoreno je primirje između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine, a hrvatski i bošnjački teritoriji u Bosni i Hercegovini su ujedinjeni u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]], koja je podijeljena na županije. [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županijski sustav]] je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.<ref>Usip.org [http://www.usip.org/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf Washingtonski sporazum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611203946/http://www.usip.org/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |date=11. lipnja 2011. }}</ref> === Ofenzivne operacije Armije RBiH tijekom 1994. === Nakon što je tijekom 1993. preživjela najtežu fazu rata i nakon Washingtonskog sporazuma obnovila savez s [[HVO|HVO-om]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]] je tijekom 1994. sve češće preuzimala inicijativu. Te operacije u početku nisu donosile odlučujuće rezultate, ali su pokazale rastuću sposobnost Armije RBiH da planira i izvodi složenije napade na više pravaca istovremeno.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=301–302}} [[Teslić]] je tijekom 1994. postao jedno od važnijih sporednih bojišta u sjevernoj i srednjoj Bosni. U proljeće i ponovo u jesen pokušala probiti položaje [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i ugroziti grad. Iako su ostvareni pojedini lokalni prodori i zauzeti neki dominantni položaji, [[VRS]] je uspio stabilizirati front i protunapadima odbaciti bošnjačke jedinice.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=234}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II|pp=479–480}} [[Datoteka:Bosnia_-_Vozuca,_June-July_1994_(crop).jpg|mini|Vozuća 1994.]] Jedan od najvažnijih pravaca na kojem je Armija RBiH tijekom 1994. postupno gradila ofenzivnu inicijativu bio je [[Vozuća|vozućki]] i [[Ozren (planina u BiH)|ozrenski]] front. Strateški cilj bio je presjeći srpski ozrenski salient i otvoriti tzv. ''Route Duck'', najkraću unutrašnju komunikaciju između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Zenica|Zenice]]. U tom smislu borbe za Vozuću imale su šire operativno značenje, jer je njihov ishod utjecao na povezanost 2. i 3. korpusa Armije RBiH.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=234–235}} Prva velika operacija na tom pravcu izvedena je u lipnju 1994. Nakon zauzimanja kote [[Vijenac]] u travnju i svibnju, što je Armiji RBiH dalo bolji promatrački položaj nad dolinom [[Krivaja|Krivaje]] i prostorom Vozuće, glavni napad započet je 18. lipnja. U napadu su sudjelovali dijelovi 2. i 3. korpusa, ukupno do 14.000 vojnika. Napad je u početku iznenadio VRS; do 24. lipnja jedinice Armije RBiH zauzele su više sela istočno od [[Zavidovići|Zavidovića]], a do 26. lipnja prednji dijelovi 2. i 3. korpusa bili su udaljeni oko tri kilometra od spajanja.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=234–235}} Ipak, srpska je strana krajem lipnja dovela pojačanja, uključujući dijelove 1. krajiškog i Istočnobosanskog korpusa. U protuudaru od 28. lipnja do 5. srpnja [[VRS]] je potisnuo Armiju RBiH gotovo na početne položaje.{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II|pp=485–488}} ==== Rogoj '94 ==== {{glavni|Operacija "Rogoj '94"}} Na [[Kladanj|kladanjskom]] bojištu Armija RBiH izvela je od sredine svibnja do početka lipnja 1994. [[Operacija "Rogoj '94"|operaciju ''Rogoj '94'']]. U toj su operaciji bošnjačke snage probile linije obrane [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i napredovale oko 15 kilometara prema istoku, približivši se [[Vlasenica|Vlasenici]] na oko 10 kilometara.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=232–233}} ==== Gradačac i Vis ==== {{glavni|Operacija Zima-94}} [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-36.jpg|mini|Zauzimanje Visa]] Tijekom jeseni 1994. Armija RBiH izvodila je i ograničene ofenzivne aktivnosti iz gradačačkog džepa, nastojeći potisnuti [[Vojska Republike Srpske|VRS]] s položaja sjeverno i sjeverozapadno od [[Gradačac|Gradačca]] i proširiti prostor pod kontrolom bosanskohercegovačke vlade. Tijekom ljeta 1994. ostvaren je i važan lokalni uspjeh na trebavskom sektoru zauzimanjem uzvišenja [[Vis]] (692 m), jakog srpskog uporišta iznad slobodnog teritorija Gračanice. U napadu pod kodnim nazivom ''Zima-94'', izvedenom 7. kolovoza 1994., jedinice Operativne grupe 2, s težištem na 212. bosanskoj oslobodilačkoj brigadi, slomile su obranu na Visu i time znatno popravile svoj taktički položaj na širem području [[Trebava|Trebave]].{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=235–237}} ==== Bjelašnica i Treskavica ==== {{glavni|Treskavički front}} Nakon što je krajem rujna Armija RBiH nagomilala snage na i oko [[Bjelašnica|Bjelašnice]], početkom listopada počela je veća ofenziva prema srpskim položajima na južnom i jugoistočnom dijelu sarajevskog ratišta. Prvi napadi išli su i preko zone pod nadzorom [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]], što je izazvalo ozbiljnu političku i vojnu krizu između bošnjačke strane, [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i međunarodnih snaga.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=239–240}} Nakon borbi na Bjelašnici težište je krajem oktobra i početkom studenog preneseno prema [[Treskavica|Treskavici]] i putu [[Sarajevo]] – [[Trnovo (RS)|Trnovo]]. Armija RBiH zauzela je [[Javorak]], potom izbila na greben Hojta i napredovala nekoliko kilometara istočno, zauzevši više sela zapadno od trnovske ceste. Ipak, usprkos teritorijalnim dobitcima, nije uspjela presjeći glavnu cestu niti zauzeti Trnovo. Do kraja godine zadržan je dio osvojenog prostora, ali glavni operativni cilj nije ostvaren.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=240–241}} ==== Konjic i sjeverna Hercegovina ==== U Hercegovini je Armija RBiH u rujnu napredovala na pravcu [[Konjic]] – [[Borci (Konjic, BiH)|Borci]] – [[Glavatičevo]], a do početka listopada zauzela je i važno uzvišenje Kiser južno od Konjica. Konjička operacija bila je jedna od teritorijalno najuspješnijih ofenziva Armije RBiH u toj godini.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=239–240}} ===== Nevesinje ===== [[Datoteka:Map_30_-_Northern_Herzegovina_-_Autumn_'94,_1994.jpg|mini|Operacija Jesen 94]] U Hercegovini je [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]] u studenom 1994. pokušala ostvariti veći prodor prema [[Nevesinje|Nevesinju]], nastojeći potisnuti [[Vojska Republike Srpske|VRS]] s prostora [[Podveležje|Podveležja]] i [[Velež|Veleža]] te ugroziti srpske položaje istočno i jugoistočno od [[Mostar|Mostara]]. Ofenziva, koja se u nekim izvorima označava kao ''[[Operacija Jesen '94.|Jesen '94]]'', u početku je donijela određene lokalne dobitke, ali bošnjačke snage nisu uspjele slomiti obranu Hercegovačkog korpusa niti ostvariti dublji operativni proboj prema Nevesinju. Nakon brzog srpskog reagiranja i protunapada front je stabiliziran, pa je operacija završila bez ostvarenja glavnog cilja.{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II}}{{sfn|ICTY|2013}} ==== Bihać ==== [[Operacija Grmeč 94]] bila je ofenziva 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine pod zapovjedništvom [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], izvedena krajem listopada 1994. protiv položaja [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] južno i istočno od [[Bihać|Bihaća]]. Nakon prethodnih uspjeha protiv snaga [[Republika Zapadna Bosna|Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne]] i obrane od [[Operacija Breza 94|operacije Breza 94]], 5. korpus stekao je uvjete za prijelaz iz pretežno obrambenih u ofenzivna djelovanja. Napad, započet 25. listopada 1994., postigao je iznenađenje, pa su postrojbe ARBiH brzo zauzele vojarnu i veći dio visoravni Grabež te u nekoliko dana ovladale s više od 100 km² teritorija u smjeru [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[Bosanski Petrovac|Bosanskoga Petrovca]], [[Ripač|Ripača]] i [[Kulen Vakuf|Kulen Vakufa]]. Do 29. listopada ARBiH je opkolila Bosansku Krupu, ali je nije uspjela zauzeti, dok su logističke teškoće, razvučene crte i prijetnja protuudara VRS-a zaustavili daljnje napredovanje. === Prvi veći uspjesi Bošnjaka i Hrvata === [[Datoteka:Map 48 - Bosnia - Kupres October-November 1994.jpg|mini|300px|[[Operacija Cincar]]]] Sklapanjem Washingtonskog sporazuma napor međunarodne zajednice se 1994. godine prebacuje na nalaženje mirovnog sporazuma kojim bi završio rat između pobunjene Republike Srpske stvorene etničkim čišćenjem i genocidom i Bosne i Hercegovine. [[SAD]], [[Europska unija]] i [[Rusija]] već u [[proljeće]] 1994. godine su dovršili mirovnim plan po kojem bi Srbi koji čine 33 % stanovništva bili nagrađeni za svoje zločine dobitkom 49 % državnog teritorija, ali bi se morali odreći 21 % iznad koji još drže. Vlada Bosne i Hercegovine je pokušavala da smanji teritorij koji će dobiti Srbi na "samo" 42 %, ali je to bilo odbijeno od velikih sila.<ref>[http://www.nytimes.com/1994/05/18/world/us-clashes-with-russia-over-bosnia.html?scp=15&sq=Bosnia+and+Herzegovina&st=nyt U.S. Clashes With Russia Over Bosnia]</ref> Ipak bez obzira na sve Srbi će odbiti taj mirovni plan, a od jednom po mišljenju zapadnih diplomata najbolja šansa za mirovni sporazum će postati [[Slobodan Milošević]]<ref>[http://www.nytimes.com/1994/10/20/world/us-and-balkans-shifting-stance.html?scp=14&sq=Bosnia+and+Herzegovina&st=nyt U.S. and Balkans: Shifting Stance]</ref> koji će na kraju ipak uvesti kakve takve sankcije protiv bosanskih Srba koji se protive miru<ref name="nytimes.com">[http://www.nytimes.com/1994/10/28/world/bosnian-government-army-wins-its-biggest-victory-against-serbs.html?scp=3&sq=Bosnian+army&st=nyt Bosnian Government Army Wins Its Biggest Victory Against Serbs]</ref> Na kraju od mirovnog plana [[1994.]] godine se neće ništa dogoditi tako da se nastavljaju ratne operaciji. Neupitno najveći vojni uspjeh te ratne godine su doživjele vladine snage ili konkretno bihaćki korpus kada pobjeđuje snage lojalne pobunjenom [[Fikret Abdić|Fikretu Abdiću]] koji je u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] tijekom rujna [[1993.]] godine proglasio [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|SAP Zapadna Bosna]] i udružio se sa srpskim snagama. On će biti poražen u ljeto 1994. godine nakon čega bihaćki korpus napada i nakratko pobjeđuje srpske snage.<ref name="nytimes.com"/> Tijekom dovlačenja pojačanja i srpskog protunapada u prosincu [[1994.]] vladine snage će jedva obraniti [[Bihać]], nakon čega se ponovno uspostavlja stara ravnoteža snaga u zapadnoj Bosni. S druge strane u središnjoj Bosni vladine snage će ponovno osloboditi grad [[Kupres]]<ref>[http://www.nytimes.com/1994/11/05/world/arms-trafficking-to-bosnia-goes-on-despite-embargo.html?scp=9&sq=Gojko+Susak&st=nyt ARMS TRAFFICKING TO BOSNIA GOES ON DESPITE EMBARGO]</ref> koji je tijekom rata nekoliko puta mijenjao vlasnika Važna politička odluka Bosansko-Hercegovačke vlade osim ona o prihvatanju mirovnog sporazuma po kojem Republika Srpska dobiva 49 % države postaje i ona o šestomjesečnom moratoriju na zahtjev za ukidanje embarga kako bi [[UNPROFOR]] dovozio hranu tijekom zimskog razdoblja dok se bosanske snage "ilegalno" naoružavaju u očekivanju proljeća.<ref>[http://www.nytimes.com/1994/10/02/weekinreview/the-world-bosnian-foes-gaze-at-history-s-mirror-and-see-a-jew.html?scp=8&sq=Bosnian%20army&st=nyt&pagewanted=2 The World; Bosnian Foes Gaze at History's Mirror and See a Jew]</ref> Na jesen 1994. godine [[Bosna i Hercegovina]] je imala 164,000 vojnika naoružanih prije svega osnovnim naoružanjem dok je na drugoj strani [[Republika Srpska]] imala 102,000 vojnika s potpunom nadmoći u tenkovima i topništvu.<ref name="arms">[http://www.nytimes.com/1994/11/05/world/arms-trafficking-to-bosnia-goes-on-despite-embargo.html?scp=9&sq=Gojko+Susak&st=nyt ARMS TRAFFICKING TO BOSNIA GOES ON DESPITE EMBARGO], [[New York Times]], 05-11-1994</ref> Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U [[Operacija Cincar|Operaciji Cincar]], prvoj koordiniranoj akciji HVO-a i Armije BiH, koja je trajala od [[1. studenoga]] do [[3. studenoga]] [[1994.]] godine, oslobođeno je područje ukupne površine 200 četvornih kilometara, a vojska bosanskih Srba je odbačena dalje od planine [[Cincar]]. Otvorena je cesta [[Bugojno]] - [[Livno]] te je oslobođen veći dio strateški važnog [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] i sam gradić [[Kupres]] i okolna sela. [[Operacija Zima '94.]] odvijala se u razdoblju od [[29. studenog]] do [[24. prosinca]] [[1994.]] godine na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] i planine [[Dinara|Dinare]]. U toj akciji postrojbe [[HV]]-a i HVO-a su oslobodili područje od 200 četvornih kilometara. [[VRS|Srpske snage]] su poražene na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a, a posredno je spašena Bihaćka enklava. ===Mirovni plan velikih sila=== [[Datoteka:Territorial changes in Bosnia and Herzegovina since January 1993.jpg|mini|lijevo|300px|Promjene od siječnja 1993. do svibnja 1995.]] Tijekom 1994. godine [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Rusija]] i [[Njemačka]] su stvorile novi mirovni plan čija varijanta će na kraju biti nametnuta Bosni i Hercegovini tijekom pregovora u Daytonu. Po tom mirovnom planu Bosna i Hercegovina će se sastojati od Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u omjeru 51 % naprema 49 %. Prvobitno će taj mirovni plan biti odbačen od bosanskih Srba koji tada drže 70 % Bosna i Hercegovine, a potom i od bosanskohercegovačke vlade zbog za njih neprihvatljivih uvjeta koje su za prihvaćanje plana stavili bosanski Srbi. [[Alija Izetbegović]] je bio pozvao velike sile koje su predložile plan da kazne bosanske Srbe zbog odbijanja, ali na žalost po njegovim riječima velike sile imaju "veliku zaboravnost kada se dođe to takvih stvari".<ref>[http://www.nytimes.com/1994/07/22/world/bosnian-president-backtracks-on-accepting-peace-plan.html?scp=3&sq=Contact+Group+plan&st=nyt Bosnian President Backtracks on Accepting Peace Plan, NYT 22.07.1994.]</ref> Američki predsjednik [[Bill Clinton]] je u vezi ovog mirovnog plana bio obećao tijekom rujna 1994. godine da će pokušati ukinuti embargo na oružje ako bosanski Srbi ne prihvate mirovni plan do [[15. listopada]] [[1994.]] godine,<ref>[http://www.nytimes.com/1994/09/09/world/serbian-president-is-said-to-accept-trade-monitoring.html?scp=1&sq=Contact+Group+plan&st=nyt SERBIAN PRESIDENT IS SAID TO ACCEPT TRADE MONITORING, NYT 09.09.1994.]</ref> ali koristeći riječi Alije Izetbegovića velesila će ponovno prikazati "veliku zaboravnost kada se dođe to takvih stvari". Osnovni razlog za srpsko protivljenje ovom kao i ranijim planovima (Vance-Owen, Owen-Stoltenberg) se nalazi u činjenici da vladine snage "dobivaju" koridor do rijeke Save i koridor do rijeke Drine (preko "zaštićenih zona") dijeleći Republiku Srpsku na 3 dijela što je bilo neprihvatljivo ili kako je to [[Radovan Karadžić]] rekao: ''Ako naš teritorij u Bosni nije ujedinjen mi nikada nećemo potpisati mirovni sporazum''<ref>[http://www.nytimes.com/1994/06/28/world/new-strife-in-bosnia.html?scp=12&sq=Doboj&st=nyt New Strife in Bosnia?, NYT 28.06.1994]</ref> Tek nakon katastrofalnog vojnog poraza bosanskih Srba tijekom kolovoza i rujna 1995. godine Republika Srpska će prihvatiti podjelu Bosne i Hercegovine na bošnjačko-hrvatski i srpski dio u omjeru 51 % naprema 49 %, ali tek nakon što su pobrisani koridori Federacije Bosne i Hercegovine prema Drini i Savi. ==1995.== ===Srebrenica=== {{glavni|Genocid u Srebrenici}} [[Datoteka:Srebrenica Massacre - Massacre Victim 2 - Potocari 2007.jpg|desno|mini|170px|Lubanja smaknute žrtve u Srebrenici]] Nakon propasti srpskog napada na [[Bihać]] tijekom zime 1994-95, početka jačeg angažiranja [[SAD]]a i postizanja kakvog takvog dogovora o ukidanju embarga na oružje Srpsko rukovodstvo je u proljeće [[1995.]] godine donijelo odluku da se "rješi" problem zaštićenih zona u istočnoj Bosni<ref>[http://www.un.org/icty/bhs/cases/krstic/judgements/040419/krs-aj040419main.htm Suđenje Miroslavu Krstiću zapovjednika Drinskog korpusa Republike Srpske]</ref> koje su onemogućavale ostvarivanje ratnih planova još iz [[1992.]] godine kada je strateškim ciljem proglašeno: ''Uspostavljenje koridora u dolini rijeke Drine, odosno eliminisanje Drine kao granice između srpskih država'',<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.15maj.com/ |title=Tekst krivične prijave protiv četvorice starješina bivše JNA a potom Vojske Republike Srpske |access-date=25. srpnja 2009. |archive-date=23. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823040119/http://www.15maj.com/ |url-status=dead }}</ref> a dužnosnik [[UNPROFOR]]a je s druge strane još 1993. godine tijekom prve srebreničke krize izjavio: ''Srbi neće stati dok ne zauzmu Srebrenicu''<ref>[http://www.nytimes.com/1993/03/15/world/serbs-overrun-muslim-enclave-in-bosnia-s-east.html?scp=3&sq=Konjevic+valley&st=nyt Serbs Overrun Muslim Enclave In Bosnia's East, NYT 15.03.1993.]</ref> Svi mirovni prijedlozi međunarodne zajednice su zbog 50,000 - 60,000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u Srebrenici davali dobar dio rijeke [[Drina|Drine]] Bošnjacima što je za Srbe bilo neprihvatljivo tako da su od proljeća te godine zabranili dostavu hrane i počeli pomicati vojsku pripremajući napad i testirajući da li će biti reakcije NATO saveza. Najvažniji od tih testova se dogodio [[6. lipnja]] [[1995.]] godine kada su srpske snage napale i zauzele jednu od pozicija [[UNPROFOR]]-a oko Srebrenice. Zahtjevi lokalnog zapovjednika UNPROFORa za bombardiranjem srpskih pozicija kako bi se spasili njegovi vojnici su bili odbijeni,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://books.google.hr/books?id=Y7mwpWxqXIUC&pg=PA53&lpg=PA53&dq=Serb+forces+spring+1995+srebrenica&source=bl&ots=_3Q5vt9UL6&sig=n6AR1Ls8BE6cS06mXsPPARN2CEo&hl=hr&ei=zdJqSt_4JZSlsAb54fmbBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2 |title=Alastair Finlan: The collapse of Yugoslavia, stranica 55 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321210939/http://books.google.hr/books?id=Y7mwpWxqXIUC |archive-date=21. ožujka 2012. |access-date=25. srpnja 2009.}}</ref> a samo desetak dana kasnije predstavnik UNa [[Yasushi Akashi]] će obavjestiti [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] kako UNPROFOR povećava broj ljudi u Bosni i Hercegovini, ali da neće promijeniti svoj načina rada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://books.google.hr/books?id=Y7mwpWxqXIUC&pg=PA53&lpg=PA53&dq=Serb+forces+spring+1995+srebrenica&source=bl&ots=_3Q5vt9UL6&sig=n6AR1Ls8BE6cS06mXsPPARN2CEo&hl=hr&ei=zdJqSt_4JZSlsAb54fmbBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2 |title=Alastair Finlan: The collapse of Yugoslavia, stranica 54 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321210939/http://books.google.hr/books?id=Y7mwpWxqXIUC |archive-date=21. ožujka 2012. |access-date=25. srpnja 2009.}}</ref> Posljednje u srpskim očima dopuštenje za napad na Srebrenicu će dati [[Carl Bildt]] [[7. srpnja]] [[1995.]] godine. Na dan njegovog posjeta Slobodanu Miloševiću srpske snage će zaustaviti svoj napad, ali nakon što je on zatražio obustavu neprijateljstava oko [[Sarajevo|Sarajeva]], a nije uopće spomenuo Srebrenicu napad će biti obnovljen.<ref>[http://www.armijabih.com/index-1995.html Vojne operacije 1995 godine]</ref> Tijekom završnog srpskog napada na Srebrenicu [[11. srpnja]] [[1995.]] godine lokalni zapovjednik UNPROFORa će izdati naređenje tamošnjim bosanskim snagama da napuste obrambene pozicije južno od grada kako bi [[NATO]] mogao bombardirati Srbe, ali do toga na kraju neće doći nego će grad pasti bez borbe nakon čega će pripadnici vojske [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskih Srba]] i [[Srbija|Srpske policije]] masakrirati više od 8,000 Bošnjaka.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/06/24/AR2005062401501_pf.html Srebrenica Video Vindicates Long Pursuit by Serb Activist]</ref> [[Genocid]] bi bio mnogo veći da Srebrenički korpus zajedno s većim brojem civila (sveukupno je bilo 10,000 - 15,000 ljudi<ref>[http://www.un.org/icty/krstic/TrialC1/judgement/krs-tj010802e-1.htm#IIA7b presuda Radislavu Krstiću]</ref>) nije krenuo u proboj po svaku cijenu prema slobodnom teritoriju. Međunarodni sud će 2007. godine presuditi da su vojne snage bosanskih Srba izvršile genocid u Srebrenici, ali je istovremeno Srbija proglašena nedužnom pošto je sud iz nikad razjašnjenih razloga odbio zahtjeve Bosne i Hercegovine da se kao dokaz uvedu ratni dokumenti Srbije koji se nalaze u posjedu ICTY. Ta odluka i presuda su izazvali žestoke kritike različitih pravnika, a sam odvjetnik koji je branio Srbiju je izjavio povodom ne korištenja ratnih dokumenata Srbije : ''Mi nismo mogli vjerovati našoj sreći''<ref>[http://www.nytimes.com/2007/04/09/world/europe/09archives.html?pagewanted=2&_r=1&sq=Serbia&st=nyt&scp=2 Genocide Court Ruled for Serbia Without Seeing Full War Archive, NYT 09.04.2007.]</ref> Ubrzo po padu Srebrenice vojska [[Republika Srpska|Republike Srpske]] je uputila [[ultimatum]] zaštićenoj zoni Žepe da se preda kako bi stanovništvo bilo evakuirano (etnički očišćeno) od strane [[UNPROFOR]]a koji će ih odvesti na slobodni teritorij. Zadnji dio ultimatuma je bio da herojski zapovjednik Žepe [[Avdo Palić]] koji je praktički bez oružja obranio mjesto [[1992.]] godine tako što je srpske vojnike pobijedio drvenim trupcima i kamenjem dođe na "sastanak" sa srpskim zapovjedništvom. Bitka za Žepu u kojoj će navodno srpske snage koristiti kemijsko oružje<ref>[http://www.nytimes.com/1995/07/27/world/conflict-in-the-balkans-in-bosnia-bosnia-troops-cite-gassings-at-zepa.html?scp=1&sq=Zepa&st=nyt CONFLICT IN THE BALKANS: IN BOSNIA; Bosnia Troops Cite Gassings at Zepa, NYT 27.07.1995.]</ref> će trajati između [[11. srpnja]] i [[3. kolovoza]] [[1995.]] godine kada će zaštićenu zonu napustiti i zadnji vojnici UNPROFORa.<ref name="UN Srebrenica Report 1999">[http://www.un.org/Docs/journal/asp/ws.asp?m=A/54/549 UN Srebrenica Report 1999]</ref> Na kraju će pomoću pregovora civilno stanovništvo biti evakuirano na vladin teritorij, a vojnici će se probiti iz obruča prema vladinom teritoriju ili prema Srbiji. Taktiku odugovlačenja će zapovjednik bosanskohercegovačkih snaga Aldo Pavić platiti glavom pošto je bio zarobljen tijekom pregovora sa srpskim snagama i potom ubijen.<ref name="voanews.com"/> Zbog taktičkog poraza u bitci za Žepu predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] će smijeniti svog vojnog zapovjednika [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]]<ref name="UN Srebrenica Report 1999"/> što će gotovo dovesti do vojne pobune. === [[Bihać]] === Nakon pada Srebrenice i Žepe, srpske snage su krenule [[19. srpnja]] [[1995.]] godine<ref>[http://www.nytimes.com/1995/07/23/world/croatia-to-assist-bosnia.html?scp=7&sq=BIhac&st=nyt Croatia to Assist Bosnia]</ref> u završni napad i na "zaštićenu zonu" Bihaća u kojoj se nalazilo 180,000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i ubrzo zauzele trećinu teritorija. Kako bi se spriječio novi genocid predsjednik Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] je zatražio vojnu pomoć od predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. S druge strane Republika Srpska je dobila zeleno svjetlo od Ujedinjenih Naroda za osvajanje Bihaća pošto su NATO i UN donijeli odluku da će se braniti zaštićena zona Goražda u kojoj se nalaze britanski vojnici, dok takva odluka nije donesena i za [[Bihać]] u kojem se nalaze bangladeški vojnici UNPROFORa.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/07/27/world/conflict-balkans-fighting-serbs-friends-attack-enclave-north.html?scp=1&sq=BIhac&st=nyt Serbs and Friends Attack Enclave in the North]</ref> === Ofenzivne operacije Armije RBiH tijekom 1995. === ==== Vlašić ==== {{glavni|Operacija Vlašić}} [[Datoteka:Vlašić_1995.jpg|mini|Vlašić 1995.]] Jedan od najuočljivijih znakova vojnoga jačanja [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] tijekom 1995. bila je [[Operacija Vlašić|operacija na Vlašiću]]. Nakon više neuspjelih pokušaja iz 1994., [[Sedmi korpus Armije RBiH|7. korpus]] pod zapovjedništvom [[Mehmed Alagić|Mehmeda Alagića]] u proljeće 1995. pokrenuo je znatno bolje pripremljenu ofenzivu protiv položaja [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] na planini [[Vlašić]]. Napad je započeo 20. ožujka 1995., a prethodili su mu višemjesečna priprema, obuka za djelovanje u zimskim uvjetima, doprema streljiva, goriva i hrane te izgradnja pomoćnih putova i logističkih oslonaca u neposrednoj pozadini bojišta.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=300–302}} U završnici operacije Armija RBiH zauzela je vrh [[Paljenik]] i približno 50 km² okolnoga prostora, čime je prvi put trajno ovladala ključnim masivom Vlašića.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=301–303}} ==== Treskavica, Bjelašnica i Visočica ==== Glavno težište nalazilo se na [[Treskavica|Treskavici]], gdje je [[Prvi korpus Armije RBiH|1. korpus Armije RBiH]] 16. travnja 1995. gotovo istodobno s operacijama na Vlašiću i Stolicama obnovio napade na srpske položaje. U teškim borbama vođenima po dubokom snijegu i na vrlo niskim temperaturama bošnjačke su snage 20. travnja zauzele najviši vrh Treskavice, [[Mala ćaba|Malu Ćabu]], čime su privremeno znatno popravile svoj taktički položaj i dodatno pritisnule srpske snage na pravcu prema Trnovu i [[Kalinovik|Kalinoviku]].{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=314–315}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=314–315}} Unatoč tomu, zauzimanje vrha nije pretvoreno u dublji operativni proboj. Snage [[Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko-romanijskoga]] i [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovačkog korpusa]] zadržale su ključne komunikacije i spriječile širi slom obrane na tom sektoru.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=314–315}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=223}} ==== Neuspjela deblokada Sarajeva ==== {{glavni|Operacija deblokade Sarajeva}}Tijekom 1993. i 1994. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]] više je puta pokušavala razbiti obruč oko [[Sarajevo|Sarajeva]] napadima prema [[Ilijaš|Ilijašu]], [[Vogošća|Vogošći]], [[Trnovo|Trnovu]], [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Treskavica|Treskavici]] i drugim pravcima na južnom i sjeverozapadnom dijelu sarajevskoga bojišta. Iako su u pojedinim operacijama bosanske snage ostvarivale lokalne prodore i zauzimale neke kote i sela, nisu uspjele presjeći glavne komunikacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] niti odbaciti srpske snage dovoljno daleko da bi opsada bila slomljena.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|pp=239–241}}{{sfn|Central Intelligence Agency|2003|vol. II|pp=347–353}} Posljednji veći pokušaj vojne deblokade Sarajeva izveden je u ljeto 1995. Ofenziva je započela 15. lipnja 1995. Premda su bosanske snage na pojedinim pravcima ostvarile početne uspjehe i zauzele dio terena, nisu uspjele slomiti obranu [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] niti ostvariti odlučujući operativni proboj. Nakon srpskih protunapada i velikih gubitaka Armije RBiH operacija je zaustavljena.{{sfn|Central Intelligence Agency|2002|vol. I|p=223}} === Velike hrvatske pobjede === [[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|300px|Vojne akcije u zapadnoj Bosni]] U jednodnevnoj akciji HV-a i HVO-a pod nazivom [[Operacija Skok-1]], [[7. travnja]] [[1995.]] godine, Srbi su ponovno poraženi na [[Dinara|Dinari]]. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na [[Dinara|Dinari]] postala stabilnija, a posebice sigurnost [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Važan segment operacija na Dinari bio je zahtjevan i iznimno težak posao probijanja cesta na vrlo nepristupačnom planinskom području putem kojih se na najviše visove [[Dinara|Dinare]] moglo dopremiti teško naoružanje - topovi i tenkovi. Probijanje cesta obavila je inženjerija [[HV]]-a i [[HVO]]-a pod vodstvom generala [[Ljubo Ćesić|Ljube Ćesića Rojsa]]. Time je učinjen kolosalni strateški preokret - do tada nepristupačna planina [[Dinara]] postala je glavna cesta prilaza tenkovima HV-a, što će posebno doći do izražaja u predstojećoj operaciji [[Operacija Oluja|"Oluja"]]. [[Operacija Skok-2]] je izvedena je od 4. do [[11. lipnja]] [[1995.]] godine na [[Dinara|Dinari]] i [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]]. Njome su hrvatske snage (HV i HVO) oslobodile dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otad se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. [[Operacija Ljeto '95.]] bila je uveritira u "Oluju". Zauzeto je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. Zauzimanjem Bosanskog Grahova hrvatske snage izbile su na prilaze [[Knin]]u i presjekle jedinu komunikaciju koja iz [[Knin]]a preko [[Drvar]]a vodi prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. [[Vojska Republike Srpske]] odbačena je dublje u Bosnu, a [[Knin]] i cjelokupno područje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod okupacijom srpskih odmetnika gubi najvažniju prometnicu i dolazi u poluokruženje. Istovremeno, inženjerija [[Srpska vojska Krajine|Vojske Republike Srpske Krajine]] otpočinje danonoćnim radovima na osposobljavanju jedine preostale prometnice koja izvodi prema Bosni ([[Knin]]-[[Otrić]]-[[Srb]]-[[Gornji Lapac]]). [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|mini|386x386px|Operacija Oluja]] Uloga [[HVO]]-a i vodstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne u [[Operacija Oluja|akciji Oluja]], najpoznatijoj i najvećoj pobjedi [[HV|Hrvatske vojske]], bila je značajna. [[HVO]] je u prethodnim akcijama u zapadnoj Bosni omogućio i u znatnoj mjeri olakšao HV-u da oslobodi okupirana područja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. [[Bosna i Hercegovina]] i [[Hrvatska]] bile su jedno ratište. Srpski agresor uopće nije poštivao granice tih dviju država. Naprotiv, on je prekrajao granice. S druge strane, akcije [[HV]]-a, kada je riječ o [[BiH]], bile su u skladu s međudržavnim sporazumima [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nevezano za Oluju, [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] su na početku rata agresora zaustavili na južnom pravcu. Već na samom početku [[Rat u BiH|rata u BiH]], operacijom [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]] dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na južnu Dalmaciju, a u potpunosti na srednju Dalmaciju što je u potpunosti spasilo [[Dalmacija|Dalmaciju]] od katastrofe. U [[Operacija Maestral|Maestralu]], prvoj značajnijoj operaciji združenih snaga [[HV]]-a, [[HVO]]-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] u zapadnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], zauzeti su veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove [[Drvar]], [[Šipovo]], [[Jajce]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosanska Krupa]] i [[Ključ (BiH)|Ključ]]. Trajala je od [[8. rujna]] do [[17. rujna]] [[1995.]] godine, a taj hrvatsko-bošnjački udar je Republici Srpskoj odlomio komad po komad teritorija i donio na tisuće izbjeglica koje su se u kolonama slijevale prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Maestralom je moral Srba znatno oslabljen a diljem [[Republika Srpska|RS-a]] zavladala je panika. [[Operacija Južni potez]] je bila posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH]]. Bila je logički nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije [[Operacija Maestral|Maestral]]. Počela je [[8. listopada]] [[1995.]] godine. Tijekom operacije Južni potez zauzeto je područje ukupne površine 800 kvadratnih kilometara uključujući [[Podrašničko polje]], selo Čađavicu, hidroelektranu [[Bočac (Banja Luka, BiH)|Bočac]] i dijelove planine [[Manjača|Manjače]]. Crta obrane postavljena je na planini Manjači, 23 kilometra od [[Banja Luka|Banje Luke]], što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Srpski vrh je u panici - eventualni pad [[Banja Luka|Banje Luke]] psihološki bi odjeknuo poput pada Knina - padom Banje Luke praktički bi pala i cijela [[Republika Srpska]] jer bi vrlo brzo cijeli srpski teritorij zapadno od [[Brčko]]g vjerojatno pao u ruke hrvatskih ili bošnjačkih snaga. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] [[Datoteka:B l3.jpg|desno|mini|270px|[[Operacija Namjerna sila]]]] Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija [[NATO]]-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Operacija Namjerna sila]], kako je nazvana intervencija, uključila je bombardiranje srpskih položaja, uz nekoliko prekida, koje je trajalo oko 2 tjedna i službeno je okončana s dogovorom deblokade [[Sarajevo|Sarajeva]], [[14. rujna]] [[1995.]] godine. Namjena vojne intervencije [[NATO]]-a je bila uspostavljanje vojnog balansa na terenu i tjeranje srpske strane da se odazove mirovnom procesu. Pored bombardiranja [[VRS|srpskih vojnih]] uporišta oko Sarajeva, NATO-ov plan je uključio i selektivno bombardiranje strategijskih srpskih vojnih položaja širom [[BiH|Bosne i Hercegovine]], što uključuje i bombardiranje komunikacijskog centra srpske vojske nedaleko od [[Banja Luka|Banje Luke]], a koji je za posljedicu imao destabilizaciju srpskih vojnih položaja u zapadnoj [[Bosna (regija)|Bosni]] i značajno napredovanje hrvatskih snaga u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]]. NATO je za 15 dana bombardiranja izveo 3.200 naleta, i pritom na srpske položaje istresao 10.000 tona eksploziva. Kao posljedica zračnih udara [[NATO]]-a poginula su 152 civila, a 273 su teže ili lakše ranjena. === Završne operacije, Sana '95 i prodor u zapadnu Bosnu === [[Datoteka:Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg|mini|Vozuća i Ozren]] Tijekom 1995. godine strateška se inicijativa na bojištu postupno premjestila na stranu snaga Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Među najvažnijim ofenzivnim uspjesima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] bili su zauzimanje [[Vlašić|Vlašića]] u ožujku 1995., čime je 7. korpus pod zapovjedništvom [[Mehmed Alagić|Mehmeda Alagića]] ostvario jedan od svojih najvećih prodora i bitno popravio operativni položaj u srednjoj Bosni.<ref>{{cite journal|last=Berbić|first=Husnija|year=2000|title=Bitka za Vlašić|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/298452|journal=Prilozi|ref=harv}}</ref> U rujnu iste godine Armija RBiH [[Bitka za Vozuću|zauzela je Vozuću]], čime je razbijen dugotrajni srpski klin na ozrensko-vozućkom pravcu i otvoren prostor za daljnje napredovanje prema sjeveru.<ref>{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|ref=harv}}</ref> [[Datoteka:Map 51 - Western Bosnia - September-October 1995.jpg|mini|Završne operacije u zapadnoj Bosni]] U završnoj fazi rata posebno se istaknula operacija ''[[Operacija Sana '95.|Sana '95]]'', u kojoj je 5. korpus Armije RBiH od rujna do listopada 1995. probio srpske crte u zapadnoj Bosni i zauzeo više važnih mjesta, uključujući [[Sanski Most]], [[Ključ (BiH)|Ključ]] i područja prema [[Prijedor|Prijedoru]] i [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]]. To je jedna od ključnih ofenziva Armije RBiH u završnome razdoblju rata, povezanu s općim slabljenjem obrambenoga sustava [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] nakon hrvatskih i hrvatsko-bošnjačkih uspjeha na drugim bojištima.<ref>{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|ref=harv}}</ref> U isto su vrijeme [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatsko vijeće obrane]] u operacijama u zapadnoj Bosni dodatno potisnuli VRS, pa su se u rujnu i listopadu 1995. snage Armije RBiH, HVO-a i HV-a približile [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. U historiografiji se uglavnom ističe da je američka diplomacija tada nastojala ograničiti daljnje napredovanje prema Banjoj Luci. Renéo Lukić navodi da je [[Richard Holbrooke]] u rujnu 1995. podupirao zauzimanje [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Prijedor|Prijedora]] i [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]], ali je istodobno tražio da se ne zauzima [[Banja Luka]], jer ju je smatrao dijelom budućega srpskog entiteta u pregovorima koji su vodili prema [[Daytonski sporazum|Daytonu]].<ref>{{cite journal|last=Lukić|first=Renéo|year=2006|title=Vanjska politika Clintonove administracije prema ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1993. – 1995.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/11573|journal=Politička misao|ref=harv}}</ref> Vojni uspjesi Armije RBiH na [[Vlašić|Vlašiću]], u [[Vozuća|Vozući]] i tijekom operacije ''Sana '95'', s djelovanjem HV-a i HVO-a u zapadnoj Bosni, stvorili su uvjete u kojima je vodstvo bosanskih Srba bilo prisiljeno prihvatiti pregovore koji su završili [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]].<ref>{{cite journal|last=Lukić|first=Renéo|year=2006|title=Vanjska politika Clintonove administracije prema ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1993. – 1995.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/11573|journal=Politička misao|ref=harv}}</ref><ref>{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|ref=harv}}</ref> ===Daytonski sporazum=== {{glavni|Daytonski sporazum}} [[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|lijevo|Stanje prije Daytona.]]Korijen mirovnog sporazuma koji će biti potpisan [[1995.]] godine seže još u [[1993.]] godinu kada su [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]] predložili podjelu Bosne i Hercegovine po nacionalnom principu. Prvobitni prijedlog će istovremeno biti prihvaćen i odbijen. Prihvaćen jer se ideja o podjeli svidjela međunarodnoj zajednici,<ref>[http://www.nytimes.com/1993/07/12/world/bosnian-officials-back-federal-plan.html?scp=25&sq=Croatia&st=nyt Bosnian Officials Back Federal Plan]</ref> a odbijen jer je po riječima francuskog diplomata potrebna poštenija podjela Bosne i Hercegovine na 3 dijela. Njemački časopis [[Westdeutsche Zeitung]] je tu odluku međunarodne zajednice koja će postati osnova za mirovni sporazum nazvao: "Onaj tko ubija, protjeruje i siluje je pobjedio.".<ref>[http://www.nytimes.com/1993/06/19/world/europeans-turn-to-partition-of-bosnia.html?scp=23&sq=Croatia&st=nyt Europeans Turn to Partition of Bosnia]</ref> Daytonski sporazum će biti dogovoren u gradu Daytonu između 1 i [[25. studenoga]] [[1995.]] godine, a službeno potpisan tek [[15. prosinca]] iste godine u [[Pariz]]u. Ovaj nametnuti sporazum<ref>[http://www.nytimes.com/1995/11/23/world/balkan-accord-play-play21-days-dayton-special-report-us-eyes-good-muslims-bad.html?scp=1&sq=Dayton&st=nyt In U.S. Eyes, 'Good' Muslims And 'Bad' Serbs Did a Switch]</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/bakir-izetbegovic-sad-su-inzistirale-na-republici-srpskoj/382711.aspx Bakir Izetbegović: SAD su inzistirale na Republici Srpskoj, Index.hr 14.04.2008.]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=kNMrdbug4S0C&pg=PA124&lpg=PA124&dq=Holbrooke+Banja+Luka&source=bl&ots=5vEYKsxzYV&sig=wZRnufk_6eyJnmCsxXVFraqa890&hl=hr&ei=OFd1Spa-JMzdsgae5a39BA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2#v=onepage&q=Holbrooke%20Banja%20Luka&f=false Ivo Haadler: Getting to Dayton, str 127]</ref> koja će vlada Bosne i Hercegovine potpisati krši 5 zakona iz međunarodnih odnosa:[[File:DaytonAgreement.jpg|desno|mini|250px|Potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]]] * '''pravo na državni integritet''' * '''državna suverenost''' * '''upotreba vojske''' - za promjenu granice nije dopuštena poveljom Ujedinjenih Naroda * '''genocid''' - konvencije Ujedinjenih Naroda o genocidu zahtjeva da se spriječi i kazni zločin genocida dok je Republika Srpska nagrađena za genocid * '''pravo na povratak izbjeglica''' - Po međunarodnom zakonu izbjeglice imaju neupitno pravo na povratak u svoje bivše domove. Daytonski sporazumom to pravo je oduzeto i zamijenjeno pravom na povrat nekretnina u vlasništvo koje entitet ima pravo isplatiti bivšem vlasniku (bez obzira na njegove želje) kako se on ne bi vratio u svoj dom iz kojeg je protjeran. Tvorac mirovnog sporazuma [[Richard Hoolbroke]] je na to kršenje međunarodnog zakona izjavio kako zakonitost sporazuma nije upitna i da su (zapadni saveznici) odustali od principa prije mnogo vremena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.barnsdle.demon.co.uk/bosnia/pw12.html |title=Unprincipled Principles |journal= |access-date=25. srpnja 2009. |archive-date=29. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529165214/http://www.barnsdle.demon.co.uk/bosnia/pw12.html |url-status=dead }}</ref>[[Datoteka:Evstafiev-un-peacekeepers-sarajevo-w.jpg|mini|250px|Promatrač UNPROFOR-a.]]Takvim sporazumom je ujedno ispunjeno proročanstvo vlade Bosne i Hercegovine iz [[1992.]] godine kada je ona izjavila u izvještaju za [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjene Narode]]: '''Zajedno s vojnim aktivnostima agresor je pokrenuo etničko čišćenje kako bi promijenio demografsku strukturu države i tako stvorio uvjete za njenu podjelu ili drugim riječima govoreći kako bi dao međunarodnoj zajednici takozvane argumente za podjelu države'''<ref>[http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/0/333378630589b6d680256674005bc280?Opendocument BOSNIA AND HERZEGOVINA]</ref> [[Datoteka:1997 Ethnic Control Bosnia.jpg|mini|lijevo|Podjela po Daytonu.]] Mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva politička entiteta imena: Federacija Bosna i Hercegovina i Republika Srpska i distrikt Brčko. Prvi polički entitet se prostire na 51 % države Bosne i Hercegovine, a drugi na 49 % uključujući i one teritorije na kojima je sudskim putem utvrđeno da je izvršila genocid. Pored ostalog izborni proces stvoren Daytonskim sporazum navodno krši [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]] jer ne dopušta pripadnicima bosanskohercegovačkih manjina da budu izabrani u predsjedništvo. Zbog toga su po jedan pripadnik [[židovi|židovske]] i [[romi|romske]] zajednice kao i Bošnjak iz Republike Srpske (u predsjedništvo može biti izabran samo Srbin iz Republike Srpske) digli tužbu pred [[Europski sud za ljudska prava|Europskim sudom za ljudska prava]] 2007. godine<ref>[http://www.orbus.be/aktua/arhiva/aktua2553.htm DEJTONSKI USTAV: KARAKTERISTIKE I PROBLEMI]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ===Rat poslije rata=== Kraj oružanog sukoba za mnoge civile nije označio i kraj rata. Sljedećih godinu dana [[Republika Srpska]] vodi kampanju etničkog čišćenja posljednjih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] koji su uspjeli preživjeti rat na njenom teritoriju.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/12/11/opinion/abroad-at-home-worrying-portents.html?scp=7&sq=Banja+Luka&st=nyt Abroad at Home;Worrying Portents]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1996/06/01/world/along-an-ethnic-fault-line-bosnians-fear-hard-liners.html?scp=2&sq=Ethnic+cleansing&st=nyt Along an Ethnic Fault Line, Bosnians Fear Hard-Liners]</ref> Ratni zarobljenici ili preciznije govoreći osobe koje se vode kao zarobljenici (računajući i bebu od 16 mjeseci) će biti postepeno pušteni iz zarobljeništva, dok će za druge biti otkriveno da su pogubljeni,<ref>[http://www.nytimes.com/1996/01/30/world/bosnia-pow-releases-gain-slowly.html?scp=9&sq=Banja+Luka&st=nyt Bosnia P.O.W. Releases Gain, Slowly]</ref> a neke od mladih bošnjakinja će i dalje živjeti u seksualnom ropstvu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novine-online.com/vijesti/crna-kronika/3025-vladika-kaavenda-je-silovao-pa-pokrstio-.html |title=Vladika Kačavenda je silovao pa pokrstio |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509003234/http://www.novine-online.com/vijesti/crna-kronika/3025-vladika-kaavenda-je-silovao-pa-pokrstio-.html |archive-date=9. svibnja 2010. |access-date=25. srpnja 2009.}}</ref> ==Zločinci i heroji== Činjenica je da su tijekom rata 90 % akcija etničkog čišćenja izvršile srpske snage<ref>{{Citiranje novina |last=Cohen |first=Roger |date=1995-03-09 |title=C.I.A. Report on Bosnia Blames Serbs for 90% of the War Crimes |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1995/03/09/world/cia-report-on-bosnia-blames-serbs-for-90-of-the-war-crimes.html |access-date=2021-07-06 |issn=0362-4331}}</ref> Kada se govori o zločincu [[Milomir Stakić|Milomiru Stakiću]] optuženom za genocid nad Nesrbima na području [[Prijedor]]a gdje je ubijao logoraše<ref>{{Citiranje weba |title=Home - IWPR |url=https://iwpr.net/node/46 |access-date=2021-07-06 |website=Institute for War & Peace Reporting |language=en |archive-date=29. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210329121504/https://iwpr.net/ |url-status=dead }}</ref> ili [[Dragan Nikolić|Draganu Nikoliću]] koji je vršio identičnu stvar u istočnoj Bosni ne smije se zaboraviti niti Lazara Manojlovića koji je spašavao Bošnjake iz logora u Batkoviću,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gariwo.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=85&Itemid=1 |title=Lazar Manojlović proglašen Pravednikom Parka pravednika u Padovi |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210170420/http://www.gariwo.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=85&Itemid=1 |archive-date=10. prosinca 2008. |access-date=22. srpnja 2009.}}</ref> ili [[Srđan Aleksić|Srđana Aleksića]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tip.ba/2009/03/31/zelimo-ulicu-srdana-aleksica-u-tuzli/ |title=Želimo ulicu Srđana Aleksića u Tuzli |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407042941/http://www.tip.ba/2009/03/31/zelimo-ulicu-srdana-aleksica-u-tuzli/ |archive-date=7. travnja 2009. |access-date=29. srpnja 2009.}}</ref> i doktora [[Sekul Stanić|Sekulu Stanića]] koji su ubijeni jer su spašavali Bošnjake od svojih sunarodnjaka.<ref name="Hrabra dela dobrih ljudi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.fildzanviska.ba/clanak_482.htm |title=Hrabra dela dobrih ljudi |archive-url=https://web.archive.org/web/20090711180228/http://www.fildzanviska.ba/clanak_482.htm |archive-date=11. srpnja 2009. |access-date=22. srpnja 2009.}}</ref> Kada se govori o ratnom zločincu i silovatelju [[Radomir Kovač|Radomiru Kovaču]] koji je žene za silovanje zaključavao u svojem stanu i ostavljao ih bez hrane da skapavaju od gladi, moramo se sjetiti i njegovog rođaka koji je tim ženama dostavljao hranu preko prozora i kasnije na suđenju svjedočio o zločinima svog rođaka<ref>[http://www.un.org/icty/kunarac/trialc2/judgement/kun-tj010222e-5.htm#VC FINDINGS OF THE TRIAL CHAMBER, točka 752]</ref> ili se trebamo sjetiti slučaja Almire S. za čiju je slobodu njen srpski susjed platio 5,600 njemačkih maraka u doba kada je mjesečna plaća bila ispod 50 maraka<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bim.ba/bh/12/10/863/ |title=Žene žrtve silovanja pod udarom zakona |access-date=4. srpnja 2009. |archive-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210908140508/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&channel=000002%2Cbucket093&hl=en&pcsa=false&client=dp-teaminternet09_3ph&r=m&psid=1437517588&type=3&max_radlink_len=40&swp=as-drid-2558334540730768&uiopt=true&oe=UTF-8&ie=UTF-8&fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300769%2C17300771%2C17300800%2C17300801%2C17300805&format=r5%7Cs&num=0&output=afd_ads&domain_name=www.bim.ba&v=3&adext=as1%2Csr1&bsl=8&pac=0&u_his=50&u_tz=0&dt=1631109908219&u_w=1600&u_h=1000&biw=1049&bih=12454&psw=1049&psh=782&frm=0&uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&cont=rs&csize=w600h500&inames=master-1&jsv=52140&rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F12%2F10%2F863%2F |url-status=dead }}</ref> ==Međunarodna zajednica== ===Velika Britanija=== {{glavni|Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije}} [[Datoteka:Sarajevo Tower.jpg|desno|mini|270px|Sarajevo nakon opsade]] Protivno jasno izgovorenim željama [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pred Ujedinjenim Narodima da država treba oružje i zračnu potporu, a ne strane vojnike<ref>Independent 10.08.1992</ref> Francuska i Rusija predvođene Velikom Britanijom izglasavaju u kolovozu [[1992.]] godine slanje [[UNPROFOR]]a. Ti vojnici tamo poslani protivno željama bosanske vlade ubrzo postaju formalno glavni britanski razlog za embargo na oružje jer bi njegovo ukidanje dovelo u "opasnost" britanske vojnike na terenu. {{citat|"Mi se držimo pozicije da će naoružavanje '''Bošnjaka''' u stvarnosti naoružati sve frakcije u ratu i povećati ubijanja.|Tijekom posjete američkog ministra vanjskih poslova Warena Cristophera [[London]]u kada se govorilo i o ukidanju embarga na oružje britanski diplomat je odgovorio u vezi s tim.<ref>[http://www.nytimes.com/1993/05/03/world/christopher-seeks-backing-on-bosnia.html?scp=2&sq=Bosnia+and+Herzegovina&st=nyt CHRISTOPHER SEEKS BACKING ON BOSNIA, NYT 03.05.1993.]</ref>}} U toj propagandnoj izjavi kao i u mnogim sličnim tijekom rata<ref>Primjeri sličnih degradiranja vlada Bosne i Hercegovine na samo jednu nacionalnu frakciju tijekom građanskog rata: Hansard:18.04.1994 col.647, Hansard:02.02.1994 col. 303</ref> vlada Velike Britanije je degradirala vladu Bosne i Hercegovine na jednu of frakciju u građanskom ratu. Propagandna poruka Londona Sarajevu tada postaje ili embargo ili UNPROFOR, ali kada je bosanska vlada zatražila povlačenje UNPROFORa u svibnju [[1993.]] godine<ref>Graham Messervy-Whiting:Peace Conference on former Yugoslavia str.42</ref> dobiva odgovor Velike Britanije kako nema nikakve garancije da će embargo biti ukinut nakon povlačenja trupa pa je vlada povukla svoj zahtjev.<ref>Brendan Simms:Unfinest hour, str. 78</ref> Opoziv zahtjeva za ukidanje embarga će od tada biti korišteno od britanske vlade u propagandne svrhe kao dokaz da [[Sarajevo]] niti ne želi njegovo ukidanje<ref>Independent 12.12.1994</ref> Po riječima američkog predsjednika [[Bill Clinton|Bila Clintona]] Velika Britanija je bila glavna prepreka ukidanju embarga na oružje,<ref>Washington Post 06.04.1993.</ref> dok je Srebrenica Report od Ujedinjenih Naroda jasno utvrdio kako je embargo na oružje efikasno oduzeo pravo Bosne i Hercegovine na samoobranu koje je bilo garantirano poveljom Ujedinjenih Naroda.<ref>Srebrenica report, stranica 109</ref> Osim održavanja embarga protivno željama [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih Naroda]] koja je dvaput glasovala za ukidanje bez ijedne države koja je dala protivni glas,<ref>Rezultat glasovanja [[1993.]] godine: 109 za ukidanje embarga, 57 neodlučno i nitko protiv. Rezultat glasovanja [[1994.]] godine: 97 za ukidanje, 61 neodlučno i nitko protiv</ref> Velika Britanija tijekom 1992-95 godine vodi po riječima pomoćnika [[Madeleine Albright]] politiku "najmanje moguće akcije"<ref>Vulliamy:Tragic cost of allies' hidden hostility</ref> koja rezultira zaštitom srpskih snaga od zračne odmazde NATOa. Velika Britanija je tijekom rata bila optužena i od svoje bivše premijerke [[Margaret Thatcher]].<ref>Brendan Simms: Unfinest hour, str. 50</ref> i od Bosne i Hercegovine za suučesništvo u genocidu, što je od Londona bila potpuno ignorirano. Po završetku rata britanski ministar vanjskih poslova je otišao u [[Beograd]] po nagradu za dobro obavljeni posao.<ref>Banker Hurd to fund "Butcher of Belgrade", Sunday Telegraph 1. rujan 1996</ref> Na britanske kritike za taj potez koji je kompaniji NatWest samo za početak donio 10,000,000 američkih dolara<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.clivejames.com/f-wheen/balkans |title=Unfinished business in the Balkans |journal= |access-date=6. kolovoza 2009. |archive-date=4. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100504232600/http://www.clivejames.com/f-wheen/balkans |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.newstatesman.com/200107090008 How Britons helped Milosevic, New Statesmen 09.07.2001.]</ref> on je samo odgovorio da je [[privatizacija]] Srbije u interesu zapada.<ref>Odgovor Douglasa Hurda na optužbe, Sunday Telegraph 8. rujan 1996.</ref> ===Sjedinjene Američke Države=== Praktički odmah na početku rata [[Sjedinjene Američke Države]] su za razliku od europskih partnera odmah ocijenile kako je na djelu srpska agresija. To ipak nije donijelo nikakvu osim moralne podrške Bosni i Hercegovini zbog ranijeg dogovora da europske sile preuzmu kontrolu nad europskim problemom ili kako je glasogovornica američkog ministarstva vanjskih poslova izjavila [[17. travnja]] [[1992.]] godine: "Jasno je da Europska zajednica mora preuzeti rukovodstvo nad krizom".<ref>[http://www.nytimes.com/1992/04/17/world/us-sends-envoy-to-bosnia-as-part-of-wider-campaign.html?scp=9&sq=Bosnia&st=nyt U.S. Sends Envoy to Bosnia As Part of Wider Campaign]</ref> U skladu sa svojom analizom stanja na terenu SAD će zahtijevati ukidanje embarga na oružje i zračne napade protiv Srpskih snaga čemu će se žestoko suprotstavljati Velika Britanija i [[Francuska]]. Takav razvoj događaja dovodi do najgorih odnosa [[London]]a i [[Washington]]a od razdoblja [[Sueska kriza|Sueske krize]] (1956. godina).<ref>Interview of Lord Owen 18.05.2008, Petersen transcripts, fos. 1-2</ref><ref>Robin Renwick: Fighting with allies:America and Britain in Peace and War</ref><ref>Richard Hoolbroke: To end a war, str 361</ref> Bez obzira na javna neslaganja SADa i europskih partnera pred Ujedinjenim Narodima i svim drugim međunarodnim organizacijama [[SAD]] neće nikad glasovati protiv europljana po pitanju stanja u Bosni i Hercegovini pošto je ono ocijenjeno manje važnim od povijesnog prijateljstva. Niti pobuna u američkom ministarstvu vanjskih poslova kada su tamošnji viši službenici pisali pisma i davali ostavke riječima "Ja ne mogu više raditi u ministarstvu vanjskih poslova koje prihvaća uništenje europske države i koje neće reagirati protiv genocida i srpskih dužnosnika koji ga provode"<ref>Riječi ostavke Marshalla Harisa koji je u ministarstvu bio zadužen za Bosnu i Hercegovinu 4. kolovoza 1993. godine. Slične riječi ostavke su dali i George Kenney zamjenik šefa ministarstva vanjskih poslova za Jugoslaviju (jesen 1992), John Western i Stephen Walker (kolovoz 1993), Walter Zimmermann (početak 1994), a u travnju 1993 je bila i "pobuna" djelatnika koji su zahtijevali promjenu politike</ref> neće utjecati na odluke Washingtona. Do drastične promjene dolazi tek nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] kada katastrofalna politika u Bosni i Hercegovini postaje svima jasna. [[Tadeusz Mazowiecki]] bivši premijer [[Poljska|Poljske]] i bivši predstavnik specijalni predstavnik Ujedinjenih Naroda u Bosni i Hercegovini je svojom izjavom:"Mogu li se ja u Poljskoj osjećati siguran nakon ovih događaja ? Gradovi [[Srebrenica]] i [[Žepa]] su bili napušteni. Tko može reći da tako jednog dana neće biti napuštena i Poljska ?"<ref>Bernard Osser i Partick de Saint-Exupery:Interview with Tadeusz Mazowiecki, NYRB, 21.09.1995</ref> jasno rekao razmišljanja koja su se pojavila u njegovoj domovini. Pritisci ili bolje govoreći panika stvorena u istočno europskim zemljama zbog njihovog straha<ref>Die Zeit 28.07.1995.</ref> [[Rusija|Rusije]] zajedno s pobunom američkih političara koji se osjećaju osramoćeno<ref>primjeri: [[Newt Gingrich]] predsjednik zastupničkog doma američkog kongresa će izjaviti kako je "čast cijelog svijeta uništena". Zbigniew Brzezinski bivši predsjednik od [[National Security Agency]] će izjaviti:"Rezultat je moralna i politička nesreća povjesnih razmjera"</ref> i [[2. kolovoza]] [[1995.]] godine nadglasavaju u drugom pokušaju (prvi je bio 1994. godine) predsjednički veto ukidajući tako embargo na oružje. Kako svi pokušaji američkog predsjednika da spriječi kongresno ukidanje embarga (koji su već ukinule muslimanske države) propadaju<ref>[http://www.nytimes.com/1995/08/02/world/house-like-senate-votes-to-halt-bosnia-embargo.html?scp=4&sq=Bosnia&st=nyt House, Like Senate, Votes To Halt Bosnia Embargo, NYT 02.08.1995.]</ref> istog dana kada je ono izglasano NATO savez izjavljuje da će braniti sve preostale "zaštićene zone".<ref>[http://www.nytimes.com/1995/08/02/world/allies-extending-shield-to-protect-all-bosnia-havens.html?scp=2&sq=Bosnia&st=nyt ALLIES EXTENDING SHIELD TO PROTECT ALL BOSNIA HAVENS, NYT 02.08.1995.]</ref> Ta odluka će na kraju rezultirati zračnim napadima [[NATO]]saveza koji će zajedno s kopnenim napadima vojske [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] prisiliti [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] da prihvati europsko rješenje sukoba (podijela Bosne i Hercegovine na srpski i bošnjačkohrvatski dio). ===[[UNPROFOR]]=== Više od mjesec dana nakon početka agresije to jest [[14. svibnja]] [[1992.]] godine generalni sekretar Ujedinjenih Naroda Boutros-Ghali je ponovno odbio zahtjev Bosne i Hercegovine pošto bi to značilo "slanje više desetaka tisuća vojnika u borbu s jako dobro naoružanim i odlučnim suparnikom".<ref>[http://www.nytimes.com/1992/05/14/world/un-rules-out-a-force-to-halt-bosnia-fighting.html?scp=3&sq=Bosnia&st=nyt&pagewanted=2 U.N. Rules Out A Force to Halt Bosnia Fighting]</ref> Namjesto slanja tih vojnika za zaustavljanje agresije tijekom lipnja 1992. godine [[Vijeće sigurnosti]] UN donosi odluku o slanju UNPROFORa na sarajevski [[aerodrom]] kako bi se dostavlja pomoć.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.undemocracy.com/S-RES-762(1992).pdf |title=Resolution 758 |journal= |access-date=1. kolovoza 2009. |archive-date=22. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022044806/http://www.undemocracy.com/S-RES-762(1992).pdf |url-status=dead }}</ref> Daljnjim rezolucijama UNPROFOR će postati zadužen za dostavu prije svega hrane na svim područjima Bosne i Hercegovine gdje će to biti dopušteno od lokalnih vojnih snaga. [[31. ožujka]] [[1993.]] Vijeće Sigurnosti UNa donosi odluku da UNPROFOR preuzme sve potrebne mjere kako bi se spriječili vojni letovi. Između travnja 1993. i kraja rata UNPROFOR će primijetiti 5711 kršenja zabrane letove,<ref>Michael Beale: Bombs over Bosnia: The Role of Airpower in Bosnia-Herzegovina stranice 19-21</ref> ali će vojno intervenirati samo [[28. veljače]] [[1994.]] godine kada će ratni avioni NATO saveza oboriti 4 srpska aviona tipa Jastreb. Osim ovlasti za rušenje aviona koji krše zabranu letove, ratni avioni [[NATO]] saveza (kao članovi UNPROFORa) su dobili zadatak da štite vojnike [[UNPROFOR]]a na terenu i zaštićene zone koje će biti proglašene rezolucijom Vijeća sigurnosti [[1993.]] godine. Zbog raznih razloga od dvostrukog ključa za izdavanje naređenja za napad, do veta članica NATO saveza, "neobičnih" atmosferskih smetnji (kiša, oblaci ili sunce koje udara u oči) ili naređenja da se napadne cilj,<ref>Mark Bucknam: Responsibility of Command stranice 182–83</ref> ali da ga se ne pogodi napadi se u stvarnosti praktički nikada nisu dogodili do konca kolovoza 1995. godine. Tragedija "zaštićenih zona" koje štiti UNOPROFOR je bila gotovo osigurana prije nego što je Vijeće Sigurnosti donijelo rezoluciju o njihovom stvaranju. U incidentu koji se tijekom [[8. siječnja]] [[1993.]] godine dogodio konvoj UNPROFORa u kojem se nalazio [[Hakija Turajlić]] zamjenik premijer Bosne i Hercegovine zaustavile su snage vojske bosanskih Srba. Nakon 90 minuta natezanja francuski vojnici UNPROFORa su otvorili vrata u kojima se nalazio Hakija Turajlić kako bi on bio strijeljan, a oni nastavili svoj put i potom bili nagrađeni za junaštvo.<ref>[http://books.google.com/books?id=PbagsEN1fNYC&pg=PA133#v=onepage&q=&f=false Michael Anthony Sells: The bridge betrayed str.133]</ref> Taj scenarij se ponovio u [[genocid u Srebrenici|Srebrenici]] tijekom genocida kada će tamošnji stanovnici biti masakrirani pred očima<ref>[http://www.un.org/icty/krstic/TrialC1/judgement/index.htm PROSECUTOR v. RADISLAV KRSTIC JUDGEMENT]</ref> UNPROFORa koji ih je trebao zaštiti, a [[Joris Voorhoeve]] nizozemski ministar obrane će uložiti veto na zračne napade NATO saveza koji su mogli spriječiti genocid kako bi zaštitio vlastite vojnike od srpskih prijetnji.<ref>Mark Bucknam: Responsibility of Command stranica 42</ref> Također kao u slučaju francuskih vojnika i ubojstva Hakija Turajlića tako će i nizozemski vojnici biti medalju od svoje vlade za prikazano "junaštvo"<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemski-ministar-obrane-odlikuje-postrojbu-una-koja-je-nadgledala-zlocin-u-srebrenici/333794.aspx Nizozemski ministar obrane odlikuje postrojbu UN-a koja je "nadgledala" zločin, Index.hr 01.12.2006.]</ref> Nakon srebreničkog debakla [[UNPROFOR]]a dolazi do promjene načina rada snaga NATO saveza koje dobivaju slobodnije ruke što će rezultirati zračnom kampanjom u razdoblju [[30. kolovoza]] - [[20. rujna]] [[1995.]] godine koja će značajno pomoći zajednički napad Hrvatskih i Bosanskohercegovačkih snaga na srpske pozicije. ==Kronologija== [[Datoteka:Bosnia - Mostar - Ruined Building 6.jpg|right|thumb|200px|Ruševine u [[Mostar]]u]] [[Datoteka:Sarajevo Siege ShellingDestruction.jpg|right|thumb|200px|Ruševine u Sarajevu]] {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" style="border-collapse: collapse" |- style="text-align:center; background:#efefef;" | style="width:35%; background:#efefef; "| Datum | style="background:#efefef; "| Događaj |- | 3. ožujka 1992. | BiH proglašava samostalnost od [[SFRJ]] |- | 18. ožujka 1992. | Pod posredništvom [[Europska unija|Europske zajednice]] politički predstavnici triju konstitutivnih naroda potpisuju [[Rat u Bosni i Hercegovini#Carrington-Cutileirov mirovni plan|Carrington–Cutileirov mirovni plan]] o načelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu |- | 28. ožujka 1992. | Alija Izetbegović povlači svoj potpis s Carrington–Cutileirovog mirovnog plana |- | 1. travnja 1992. | [[Pokolj u Bijeljini]] |- | 5. travnja 1992. | Započinje [[opsada Sarajeva]] |- | 6. travnja 1992. | [[EU]] priznaje samostalnu BiH |- | 6. travnja 1992. | [[Pokolj u Višegradu]] |- | travnja – listopada 1992. | [[Pokolj u Doboju]] |- | 7. travnja 1992. | [[Masakri u Foči]] |- | 8. travnja 1992. | [[Masakr u Zvorniku]] |- | travnja 1992. | Započinje opsada [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Žepa|Žepe]], [[Bihać]]a i [[Goražde|Goražda]] |- | svibnja 1992. | [[Pokolj u Prijedoru]] |- | 2. svibnja – 3. svibnja 1992. | [[Napad na kolonu JNA u Sarajevu]] |- | 16. svibnja 1992. | [[Pokolj u Zaklopači]] |- | 30. svibnja 1992. | [[UN]] nameće sankcije protiv SR Jugoslavije<ref>Kinzer, Stephen [http://www.nytimes.com/1992/08/31/world/sanctions-driving-yugoslav-economy-into-deep-decline.html?scp=20&sq=yugoslavia%20sanctions&st=cse SANCTIONS DRIVING YUGOSLAV ECONOMY INTO DEEP DECLINE] [[The New York Times]], 31 August 1992. Accessdate 12 August 2010.</ref> |- | 10. lipnja 1992. | [[Pokolj u Čemernu]] |- | 7. lipnja - 26. lipnja 1992. | [[Operacija Lipanjske zore]] |- | 14. lipnja 1992. | [[Masakr u Sokolinama]]; [[Operacija Koridor]] |- | 15. lipnja 1992. | [[Pokolj u Pakleniku]] |- | 19. lipnja 1992. – 23. veljače 1994. | [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] |- | lipnja 1992. – travnja 1993. | [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve]] |- | 24. srpnja 1992. | [[Pokolj u Briševu 24. i 25. srpnja 1992.]] |- | 21. kolovoza 1992. | [[Masakr na Korićanskim stijenama]] |- | 22. rujna 1992. | [[SFR Jugoslavija]] (Srbija i Crna Gora) izbačena iz [[UN]]-a<ref>Sudetic, Chuck [http://www.nytimes.com/1992/09/24/world/un-expulsion-of-yugoslavia-breeds-defiance-and-finger-pointing.html?scp=3&sq=yugoslavia%20ousted%20un&st=cse U.N. Expulsion of Yugoslavia Breeds Defiance and Finger-Pointing] The New York Times, 24 September 1992. Accessdate 12 August 2010.</ref> |- | 22. listopada 1992. | [[Masakr u Sjeverinu]] |- | 7. siječnja – 8. siječnja 1993. | [[Napad na Kravicu]] |- | 15. siječnja 1993. | [[Dušanski masakr]] |- | 13. travnja 1993. | [[Masakr u Zenici]] |- | 16. travnja 1993. | [[Masakr u Ahmićima]] |- | svibnja 1993. | [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|Sukob u Mostaru]] |- | 28. srpnja 1993. | [[Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993.]] |- | 10. kolovoza 1993. | [[Pokolj u Mokronogama]] |- | 9. rujna 1993. | [[Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.]] |- | 23. listopada 1993. | [[Pokolj u Stupnom Dolu]] |- | 22. prosinca 1993. | [[Pokolj u Križančevu Selu]] |- | 5. veljače 1994. | [[Masakri u Sarajevu]] |- | 28. veljače 1994. | [[Incident kod Banje Luke]] |- | 18. ožujka 1994. | [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]] |- | 7. travnja 1994. | [[Operacija Skok-1]] |- | 13. svibnja 1994. | Ministri vanjskih poslova Francuske, Rusije, Britanije, SAD-a i "EU Trojka" zajedno s potpredsjednikom Europske komisije nakon dogovora u američkom veleposlanstvu u Ženevi pozivaju na četveromjesečno primirje, traže pregovore pod okriljem [[Kontakt grupa za Balkan|Kontakt grupe]] uvjetujući teritorijalnu podjelu između muslimansko-hrvatske federacije i Republike Srpske u omjeru od 51 % na prema 49 % |- | 2. lipnja – 21. kolovoza 1994. | [[Operacija Tigar]] |- | 29. studenoga – 24. prosinca 1994. | [[Operacija Zima '94.]] |- | 25. svibnja 1995. | [[Masakr na Kapiji]] |- | 2. lipnja 1995. | [[Incident kod Mrkonjić Grada]] |- | 4. lipnja 1995. | [[Operacija Skok-2]] |- | 11. srpnja – 22. srpnja 1995. | [[Genocid u Srebrenici]] |- | 25. srpnja – 30. srpnja 1995. | [[Operacija Ljeto '95.]] |- | 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. | [[Operacija Oluja]], kraj opsade [[Bihać]]a |- | 28. kolovoza 1995. | [[Masakri u Sarajevu|Drugi masakr na Markalama]] |- | 30. kolovoza – 14. rujna 1995. | [[Operacija Namjerna sila]] |- | 8. rujna – 17. rujna 1995. | [[Operacija Maestral]] |- | 14. prosinca 1995. | Potpisan [[Daytonski sporazum]] |- | 29. veljače 1996. | Kraj opsade Sarajeva |} == Žrtve == [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-funeral-reaction.jpg|left|thumb|240px|Pogreb u Bosni, 1992.]] Istraživanje o broju žrtava koje je dovršeno u lipnju [[2007.]] godine navodi podatak o između 100&nbsp;000 i 110&nbsp;000 žrtava, a broj poznatih žrtava (s punim imenom i prezimenom) je bio 97&nbsp;207. 89% od svih žrtava su bili muškarci dok su žene činile 10% žrtava. Najveći broj civilnih žrtava je poginuo u početnoj fazi srpsko-crnogorske agresije to jest između svibnja i kolovoza 1992. godine. [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-woman-cries-at-grave.jpg|mini|240px|Oplakivanje na grobu, Sarajevo, 1992.]] Kao u Hrvatskoj gdje postoji rasprava o "velikom" broj branitelja, slična postoji i u Bosni i Hercegovini. Po službenim podatcima iz 2007. godine broj ubijenih civila s poznatim imenom i prezimenom je "samo" 45&nbsp;110, dok su sve ostale poznate žrtve rata bili vojnici. [[Mirsad Tokača]] predsjednik IDC-a koji je stvorio listu žrtava priznaje postojanje problema po pitanju stvarnoga broja civilnih žrtava pošto se državnim registrima ne može vjerovati po tom pitanju. Tijekom i poslije rata obitelji su zahtijevale da zbog socijalnih beneficija ili nekih drugih razloga njihovi poginuli članovi budu pokopani kao vojnici iako su bili civili što dovodi do pada broja bošnjačkih-muslimanskih civilnih žrtava s 55&nbsp;261 po istraživanju za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] 2004. godine na "samo" 45&nbsp;110; po istraživanju IDC-a (2007. godine) dok je istovremeno porastao broj poginulih bošnjačkih vojnika s 28&nbsp;000 na 33&nbsp;403 (također je i broj žrtava između ta 2 istraživanja smanjen za 5000).<ref>[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Bosnian_War Bosnian War]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ingentaconnect.com/search/article;jsessionid=1njfip211glsp.victoria?title=War-related+Deaths+in+the+1992%3F1995+Armed+Conflicts+in+Bosnia+and+Herzegovina&title_type=tka&year_from=2001&year_to=2007&database=1&pageSize=20&index=1 |title=War-related Deaths in the 1992–1995 Armed Conflicts in Bosnia and Herzegovina: A Critique of Previous Estimates and Recent Results |journal= |access-date=9. kolovoza 2009. |archive-date=6. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070406201816/http://www.ingentaconnect.com/search/article |url-status=dead }}</ref> Po nacionalnosti 64&nbsp;036 žrtava su bili [[Bošnjaci]], 24&nbsp;905 su bili [[Srbi]] i 7788 [[Hrvati]]. Većina srpskih (20&nbsp;690 od 24&nbsp;905) i hrvatskih (5719 od 7788) žrtava su bili vojnici, dok kod Bošnjaka većinu čine civili (33&nbsp;403 od 64&nbsp;036).<ref name="book"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/460/knjiga-mrtvih/ |title=Knjiga mrtvih, samostalni srpski tjednik |archive-url=https://web.archive.org/web/20091122173230/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/460/knjiga-mrtvih |archive-date=22. studenoga 2009. |access-date=9. kolovoza 2009.}}</ref> Po mjestima smrti najviše žrtava je bilo u dolini rijeke [[Drina|Drine]] gdje je bilo ubijeno ili poginulo 28&nbsp;666 ljudi ili 30% od svih žrtava rata dok se na drugom mjestu nalazi Sarajevo s 14&nbsp;656 žrtava.<ref name="book">{{Citiranje weba |url=http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ |title=JUSTICE REPORT: Bosnia's Book of the Dead |access-date=9. kolovoza 2009. |archive-date=9. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090309123255/http://www.birn.eu.com/en/88/10/3377/ |url-status=dead }}</ref> Prije rata na području današnje Republike Srpske je živjelo više od 500 tisuća Nesrba, a nakon rata ih je ostalo samo 20 tisuća.<ref>[http://www.unhcr.org/refworld/publisher,HRW,,BIH,3ae6a8368,0.html The Unindicted: Reaping the Rewards of "Ethnic Cleansing" in Prijedor, HRW - 1. siječnja 1997.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> *''vidi'': [http://www.svjetlorijeci.ba/pdf/posebnibrojevi/ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103195049/http://www.svjetlorijeci.ba/pdf/posebnibrojevi/ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf |date=3. studenoga 2011. }} imena ubijenih i nestalih Hrvata Bosne i Hercegovine prema podacima IDC-a ===Promjena stanovništva 1991./2008.=== {{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" !Stanovništvo [[Federacija BiH|Federacije BiH]] (1991./2008.) ! class="hintergrundfarbe6" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Hrvati]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Srbi]] ! class="hintergrundfarbe6" |Ukupno |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Federacija BiH (1991.)'''<ref name="fzs">{{cite web |title=POPULATION OF THE FEDERATION BOSNIA AND HERZEGOVINA 1996 - 2006 |url=http://www.fzs.ba/Dem/stanovnistvo-bilten110.pdf |publisher=Federal Office of Statistics |date=Svibanj 2008. |accessdate=2010-10-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110622085053/http://www.fzs.ba/Dem/stanovnistvo-bilten110.pdf |archivedate=22. lipnja 2011.}}</ref> | align="right" width="120" | 1&nbsp;423&nbsp;593 (52,3 %) | align="right" width="110" | 594&nbsp;362 (21,9 %) | align="right" width="110" | 478&nbsp;122(17,6 %) | align="right" width="80" | 2&nbsp;720&nbsp;074 |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Federacija BiH (2008.)'''<ref name="world">{{cite web |title=Bosna and Herzegovina - basic info |url=http://www.worldstatesmen.org/Bosnia.html |publisher=Worldstatesmen.org |accessdate=2010-10-13}}</ref> | align="right" width="120" | 1&nbsp;625&nbsp;000 (70 %) | align="right" width="100" | 650&nbsp;000 (28 %) | align="right" width="100" | 33&nbsp;000 (1,4 %) | align="right" width="80" | 2&nbsp;321&nbsp;897 |} {| class="wikitable" !Stanovništvo [[Brčko|distrikta Brčko]] (1991./2008.) ! class="hintergrundfarbe6" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Srbi]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Hrvati]] ! class="hintergrundfarbe6" |Ukupno |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Brčko (1991.)'''<ref name="fzs"/> | align="right" width="120" | 38&nbsp;617 (44,1 %) | align="right" width="110" | 18&nbsp;128 (20,7 %) | align="right" width="100" | 22&nbsp;252 (25,4 %) | align="right" width="80" | 87&nbsp;627 |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Brčko (2008.)'''<ref name="world"/> | align="right" width="120" | 31&nbsp;000 (43,9 %) | align="right" width="110" | 33&nbsp;000 (46,5 %) | align="right" width="110" | 8&nbsp;000 (11,5 %) | align="right" width="80" | 70&nbsp;471 |} {| class="wikitable" !Stanovništvo [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (1991./2008.) ! class="hintergrundfarbe6" |[[Srbi]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ! class="hintergrundfarbe6" |[[Hrvati]] ! class="hintergrundfarbe6" |Ukupno |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Republika Srpska (1991.)'''<ref name="fzs"/> | align="right" width="120" | 869&nbsp;854 (55,4 %) | align="right" width="110" | 440&nbsp;746 (28,1 %) | align="right" width="100" | 144&nbsp;414 (9,2 %) | align="right" width="80" | 1&nbsp;569&nbsp;332 |- |class="hintergrundfarbe6"| '''Republika Srpska (2008.)'''<ref name="world"/> | align="right" width="120" | 1&nbsp;315&nbsp;000 (88 %) | align="right" width="100" | 120&nbsp;000 (8 %) | align="right" width="100" | 60&nbsp;000 (4 %) | align="right" width="80" | 1&nbsp;494&nbsp;912 |} ==Posljedice rata== Po završetku rata međunarodna zajednica najviši državni organ Bosne i Hercegovine je [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] kojeg postavljaju zapadne sile, a kojeg potvrđuje [[Vijeće sigurnosti]] UN-a. Prvobitna namjera je bila ukinuti ovaj položaj 2008 godine, ali je on tada produžena na neodređeno vrijeme dok Bosna i Hercegovina ne postane mirna, stabilna država na putu u Europske integracije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressb/default.asp?content_id=41353 |title=Press conference by the High Representative Miroslav Lajčák following the Peace Implementation Council Steering Board session in Brussels on 26-27 February 2008 |access-date=6. kolovoza 2009. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924055523/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressb/default.asp?content_id=41353 |url-status=dead }}</ref> Budućnost države podijeljene na dva entiteta s vlastitim parlamentom i predsjednikom temeljem Daytonskog sporazuma je upitna zbog nacionalnih tenzija koje se ne smiruju<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.seebiz.eu/hr/politika/independent-bih-se-raspada%2c-srbi-idu-prema-potpunoj-autonomiji,53429.html |title=Independent: BiH se raspada, Srbi idu prema potpunoj autonomiji |journal= |access-date=13. kolovoza 2009. |archive-date=16. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090816163300/http://www.seebiz.eu/hr/politika/independent-bih-se-raspada,-srbi-idu-prema-potpunoj-autonomiji,53429.html |url-status=dead }}</ref> kao i zbog činjenice da većina [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] svoju budućnost vidi u Hrvatskoj i Srbiji, a ne Bosni i Hercegovini.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/700826/Bosnia-and-Herzegovina/223952/Independence-and-war#ref=ref953603 Nezavisnost i Rat]</ref> S druge strane državljani Bosne i Hercegovine koji su došli u zapadnoj Europi kao ratne izbjeglice ili odmah nakon rata se masovno odriču državljanstva kako bi dobili ono austrijsko, njemačko ili neko drugo,<ref>Masovno se odriču državljanstva BiH, Poslovni dnevnik 04.08.2009.</ref> dok se s druge strane jako malen broj protjeranih vraća u svoje bivše sela i gradove. Sveukupno po službenim podacima od 2,2 milijuna ratnih izbjeglica<ref>[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/articles/2008/12/15/reportage-01 BiH politicians squabble over census details]</ref> smatra se da ih se 1,026,692 vratilo u Bosnu i Hercegovinu, a njih 467,297 ih se vratilo u entitet gdje su manjina i to njih 274,965 se vratilo u [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federaciju Bosnu i Hercegovinu]], 170,237 u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] i 22,095 u [[Distrikt Brčko]].<ref>[http://www.unhcr.ba/updatedec08/SP_12_2008.pdf UNHCR statistical Summary as of 31. December 2008.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Današnju nacionalnu sliku na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nam daruje grad [[Foča]] poznat po genocidu nad bošnjacima 1992. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |title=Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 &#91;2001&#93; ICTY 8 (2 August 2001) |access-date=21. lipnja 2009. |archive-date=31. srpnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240731131748/http://www.worldlii.org/int/cases/ICTY/2001/8.html |url-status=dead }}</ref> Prije rat u gradu je živjelo 22,500 Bošnjaka, a sada ih ima samo 4,000<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article6381094.ece |title=World Agenda: US hopes for Bosnia rest on town mayor's shoulders, Timesonline 28.05.2009. |access-date=13. kolovoza 2009. |archive-date=22. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210322155622/http://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> {{Wikicitat|Rat u Bosni i Hercegovini}} {{commons|Category:War in Bosnia and Herzegovina}} == Povezani članci == * [[Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.]] * [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine#Domovinski rat|Hrvatski spomendani iz rata u Bosni i Hercegovini]] == Literatura == * {{cite book |last=Central Intelligence Agency |first= |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I |publisher=Central Intelligence Agency |year=2002 |ref={{harvid|Central Intelligence Agency|2002|vol. I}} }} * {{cite book |last=Central Intelligence Agency |first= |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume II |publisher=Central Intelligence Agency |year=2003 |ref={{harvid|Central Intelligence Agency|2003|vol. II}} }} * {{cite book |last=Shrader |first=Charles R. |title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994 |url=https://archive.org/details/muslimcroatcivil0000shra |location=College Station |publisher=Texas A&M University Press |year=2003 |ref=harv}} === Presude === * {{cite web|title=Prlić et al. Appeal Judgement, Vol. I, Part 1|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-vol-1-part-1.pdf|access-date=2026-03-18|website=ICTY}} * {{cite web|title=Prlić et al. Appeal Judgement Summary|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|access-date=2026-03-18|website=ICTY}} * {{cite web|title=Judgement Summary for Kordić and Čerkez|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-trial-chamber-iii-kordic-and-cerkez-case|access-date=2026-03-18|website=ICTY}} * {{cite web|title=Halilović Trial Judgement Summary|url=https://www.icty.org/x/cases/halilovic/tjug/en/051116_halilovic_summary_en.pdf|access-date=2026-03-18|website=ICTY}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.un.org/Docs/journal/asp/ws.asp?m=A/54/549 UN-ov izvještaj iz Srebrenice (1999.)] {{eng oznaka}} * [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=21277:obiljeena-dva-desetljea-od-slamanja-jna-u-dolini-neretve-i-livanjskom-polju&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100 Obilježena dva desetljeća od slamanja JNA u dolini Neretve i Livanjskom polju] * [https://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/rat_ubih.html HercegBosna.org - Rat u Bosni i Hercegovini] # Davor Marijan: Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo 2002. - Izvadci iz 5. poglavlja: Izgubljene pobjede: povodom Sjećanja vojnika stožernoga generala Martina Špegelja # Davor Domazet-Lošo: Hrvatska i veliko ratište, Udruga Sv.Jurja, Zagreb 2002. - Uloga JNA kao srpske imperijalne sile u bosanskohercegovačkom ratu * [https://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/kronika.html HercegBosna.org - Ratna kronika] Nenad Ivanković: Krvava zemlja: o ratu u Bosni i Hercegovini, Tiva, Varaždin 2003. #Livno #Posavina #Rama #Srednja Bosna #Hercegovina {{Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Hrvatski ratovi]] [[Kategorija:Srbijanski ratovi]] [[Kategorija:Povijest neovisne Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini| ]] cclba1z7o7t3c359cttt7xzs1ka86jo 0 16227 7625374 7151293 2026-10-27T21:19:46Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625374 wikitext text/x-wiki {{Infokvir talijanska regija | ime = Kampanija | puno_ime = Regione Campania | grb = Regione-Campania-Stemma.svg | zastava = Flag of Campania.svg | ime_genitiv = Kampanije | isocode = &nbsp; | glavno_mjesto = [[Napulj]] | guverner = Antonio Bassolino<br> | zona = [[Južna Italija]] | pokrajine = [[Pokrajina Avellino|Avellino]]<br>[[Pokrajina Benevento|Benevento]] <br>[[Pokrajina Caserta|Caserta]]<br>[[Pokrajina Napulj|Napulj]] <br>[[Pokrajina Salerno|Salerno]] | općine = 551 | rang_površine = 12. | površina = 13,590 | postotak_površine = 4.5 | godina_popisa = 2001 | rang_stanovništva = 2. | stanovništvo = 5,701,391 | postotak_stanovništva = 10.0 | gustoća_stanovništva = 420 | karta = [[Datoteka:Regione Campania 2.svg|220px]]| }} '''Kampanija''' ([[talijanski|it.]]: ''Campania'') je regija u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]]. Kampanija graniči s regijama [[Lacij]] na sjeverozapadu, [[Molise]] na sjeveru, [[Apulija]] na sjeveroistoku, [[Basilicata]] na istoku a na zapadu ima izlaz na [[Tirensko more]]. Regija pokriva područje od 13,595 [[km&sup2;]] i ima 5,7 milijuna stanovnika. Ime regije dolazi iz [[latinski|latinskog]] jezika. Stari [[Rimski imperij|Rimljani]] su regiju zvali '''Campania felix''' ("sretna pokrajina"), a zanimljivo je da slično porijeklo imena ima i [[francuska]] pokrajina [[Champagne-Ardenne|Champagne]] [[Datoteka:Napoli - Maschio Angioino - 202209302342 3.jpg|220px|mini|lijevo|Napulj i Vezuv]] Glavni grad regije je [[Napulj]]. Turističke atrakcije uključuju pećinu u [[stara Grčka|starogrčkom]] naselju [[Cuma]], starogrčki hram u [[Paestum]]u, [[Pompeji]] i [[Herculaneum]], [[vulkan]]i [[Vezuv]] i [[Solfatara (volkan)|Solfatara]], [[Amalfijska obala]] (''Costiera Amalfitana'') od [[Sorrento (Italija)|Sorrenta]] do [[Salerno|Salerna]] te otoke [[Capri]] and [[Ischia]]. [[Slika:Ancient Roman market place and Serapis temple panorama - Pozzuoli - Campania - Italy - July 11th 2013.jpg|600px|thumb|središte|[[Pozzuoli]] u Kampaniji]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Campania}} {{Wikivoyage}} *[http://www.regione.campania.it Official Region homepage] *[http://en.comuni-italiani.it/15/index.html Comuni-Italiani.com] (directorij sa skupnim informacijama o većim gradovima, korisni linkovi ) *[https://web.archive.org/web/20060421065259/http://www.italianvisits.com/campania/ ItalianVisits.com] {{Mrva-zemlj}} {{Talijanske regije}} {{Pokrajine Kampanije}} [[Kategorija:Kampanija| ]] <!-- [[Kategorija:Kampanija| ]] --> g0kzv5udhfhuhfc6f5h2ow8xw4cxlw4 0 17722 7625298 6986949 2026-10-27T18:56:53Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625298 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Jichak Rabin | slika = Yitzak Rabin PD.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1. ožujka]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = [[Jeruzalem]] | smrt = [[4. studenoga]] [[1995.]] | mjesto_smrti = [[Tel Aviv]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|IZR}} | poznat_po = Mirovnom sporazumu u Oslu | zanimanje = Vojnik i političar | nagrade = 1994. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} [[File:Channel2 - Yitzhak Rabin.webm|thumb|right|300px]] '''Jichak Rabin''' ([[Jeruzalem]], [[1. ožujka]] [[1922.]] – [[Tel Aviv]], [[4. studenoga]] [[1995.]]), [[izrael]]ski vojnik i političar. Rodio se u Jeruzalemu, gdje je završio poljoprivrednu školu. Rabin se borio u židovskom Palmachu protiv britanskih vlasti te je sudjelovao u oružanim akcijama protiv vichyjevske Francuske u [[Sirija|Siriji]] i [[Libanon]]u. Tijekom Prvoga izraelsko-arapskog rata 1948. vodio je obranu [[Jeruzalem]]a, a u završnoj fazi rata vodio je operacije protiv Egipćana u pustinji [[Negev]]. Rabin je brzo napredovao u redovima izraelske vojske te je [[1964.]] postao načelnik glavnoga stožera. Njegove zamisli o brzom novačenju pričuve i uništenju neprijateljskoga zrakoplovstva na zemlji pokazale su se odlučujućima u ratu [[1967.]] (vidi: [[Bliskoistočni sukob]]). Godinu dana nakon rata okončao je vojnu karijeru i preuzeo mjesto veleposlanika u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Godine [[1973.]] ušao je u politiku te nakon ostavke [[Golda Meir|Golde Meir]] [[1974.]] postao peti izraelski premijer i prvi koji se rodio na izraelskom tlu. U travnju [[1977.]], nakon niza skandala, prisiljen je predati vodstvo stranke [[Shimon Peres|Shimonu Peresu]]. Od [[1984.]] do [[1990.]] Rabin je bio ministrom obrane te je djelomično odgovoran za politiku čvrste ruke prema Palestincima u početku [[Intifada|Intifade]]. Godine [[1992.]] vratio se na čelo Laburista i nakon izbora postao predsjednikom vlade. Nakon tajnih pregovora, [[1993.]] potpisao je sporazum s dugogodišnjim neprijateljem [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]], a [[1994.]] zajedno s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom i Yasserom Arafatom podijelio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Na mirovnom skupu [[1995.]] ubio ga izraelski ekstremist a njegova će [[smrt]] biti nenadoknadiv gubitak bliskoistočnom mirovnom procesu. == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060411205851/http://www.yigalamir.com/kempler_video.htm Kemplerov film ubojstva Yitzhaka Rabina] {{commonscat|Yitzhak Rabin|Yitzhaka Rabina}} == Izvori == {{izvori}} {{Izraelski premijeri}} {{Osobe hladnoga rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Rabin, Yitzhak}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Izraelski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Predsjednici izraelske vlade]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici u Bliskoistočnom sukobu]] [[Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] gwhj3da7i5ke5iqgophwc0b7d83wvp6 0 18134 7625307 7192753 2026-10-27T19:08:44Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625307 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama | slika = Tenzin Gyatso - Trento 2013 01.JPG | veličina = | opis_slike = Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama (2013.) | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[6. srpnja]] [[1935.]] | mjesto_rođenja = [[Takster]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = Tibet | poznat_po = duhovni i svjetovni vođa | zanimanje = | nagrade = 1989. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Dalaj lama XIV.''', duhovnim imenom '''Tenzin Gyatso''' ([[Takster]], [[6. srpnja]] [[1935.]]), četrnaesti je po redu [[tibet]]anski duhovni i svjetovni vođa. Tibetanci vjeruju da je [[Dalaj lama]] reinkarnacija [[Buda|Bude]], čiji duh nakon smrti ulazi u tijelo novorođenog dječaka kojeg identificiraju tradicionalnim metodama. Poznat je širom svijeta kao promicatelj [[budizam|budizma]] i borbe za tibetanska prava i slobode. == Životopis == Rodio se kao Lhamo Thondup<ref>[https://www.britannica.com/biography/Dalai-Lama-14th Dalaj lama XIV.] Britannica</ref>, peti je od šesnaestero djece u poljoprivrednoj obitelji na [[Tibet]]u u pokrajini [[Amdo]]. S dvije godine proglašen je kao ''[[Tulku]]'' ([[reinkarnacija]]) trinaestog Dalaj lame, a ustoličen je [[1940.]] godine.<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Dalaj lama XIV. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/13714 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Dana [[17. studenoga]] [[1950.]] godine, u dobi od petnaest godina, proglašen je čelnikom Tibeta i najvažnijim političkim upraviteljem. To se dogodilo u vrijeme kada se Tibet suočavao s nasilnom okupacijom [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]]. Neko vrijeme nastojao je održati suradnju s [[komunizam|komunističkim vlastima]] pa je [[1954.]] godine potpisao sporazum s [[Mao Ce-tung]]om prema kojem je ostao na vlasti kao nominalni vladar Tibeta.<ref name="#1"/> Nakon neuspjeha Tibetskog pokreta otpora koji je bio pokrenut u [[Lhasa|Lhasi]], Tenzin Gyatso je bio prisiljen napustiti Tibet [[1959.]] godine i skloniti se zajedno sa svojim pristalicama u [[Indija|Indiju]], gdje pokušava uspostaviti središnju tibetsku administraciju (''Tibetska vlada u egzilu''), ujedno tražeći načina kako sačuvati tibetsku kulturu i prosvjetu. Tisuće izbjeglica slijedilo je Dalaj lamu u Indiju.<ref name="#1"/> Dalaj lama se iz izbjeglištva obratio [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] s molbom da promisle o tibetanskom pitanju. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] izglasal je tri rezolucije koje se tiču Tibeta (1959., 1961. i 1965. godine).<ref name="#2">[https://www.dalailama.com/the-dalai-lama/biography-and-daily-life/brief-biography Kratki životopis Dalaj lame XIV. - dalailama.com]</ref> Karizmatični i priznati javni govornik, Tenzin Gyatso je prvi Dalaj lama koji je otputovao na Zapad gdje je nastojao upoznati svijet s [[budizam|budizmom]] i promovirati koncept univerzalne odgovornosti, etike i međureligijske komunikacije. Proputovao je 67 zemalja na šest kontinenata te primio niz nagrada i počasnih doktorata zbog zalaganja za mir, nenasilne metode djelovanja, međureligijsko razumijevanje, opću odgovornost i suosjećanje. Godine [[1989.]] dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] za svoj nenasilni otpor [[Kineska invazija na Tibet|kineskoj okupaciji]]. Dalaj lama XIV. posjetio je i [[hrvatska|Hrvatsku]] [[2002.]] godine. Autor je i suator više od stotinu knjiga. Godine [[2011.]] umirovio se sa svjetovnih dužnosti, budući da je do tada djelovao i kao politički poglavar Tibetanaca u izbjeglištvu.<ref name="#2"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/13714 Dalaj lama XIV.] Hrvatska enciklopedija * [https://www.dalailama.com/the-dalai-lama/biography-and-daily-life/brief-biography Kratki životopis Dalaj lame XIV. - dalailama.com] {{eng oznaka}} * [https://www.britannica.com/biography/Dalai-Lama-14th Dalaj lama XIV.] Britannica {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-nobel-mir}} [[Kategorija: političari]] [[Kategorija: Tibet]] [[Kategorija: Dalaj Lame]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] disz9t5zkk47v9130lrop780q01r9ld 10 18293 7625202 7624817 2026-10-27T16:45:27Z Croxyz 205325 7625202 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:European Championships 2022-08-18 Senior Men All-around competition Subdivision 3 (Norman Seibert) - DSC 6322.jpg|desno|130px|link=Ilija Kovtun]] * [[25. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastički reprezentativac]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je [[srebro|srebrnu]] [[medalja|medalju]] na [[sportska gimnastika|ručama]] posljednjeg dana [[Svjetsko prvenstvo u gimnastici|Svjetskog prvenstva]] u [[Rotterdam]]u, svoju prvu svjetsku medalju u hrvatskom dresu. * [[24. listopada]] – [[:Kategorija:Hrvatski fizičari|Hrvatski fizičari]] Ivan Jakovac i Mihael Grbić s [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] s međunarodnim su timom [[eksperiment]]alno potvrdili teorijska predviđanja o dvjema [[kvant|kvantnim fazama]] u [[magnet]]skom [[materijal]]u. * [[23. listopada]] – U [[Dubrovnik]]u je predstavljeno rješenje buduće [[brza cesta|brze ceste]] od Dubrovnika do [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|zračne luke u Čilipima]]: na ukupno 48 [[kilometar]]a dužine (sa spojnim [[cesta]]ma) gradit će se 11 [[tunel]]a i 11 [[vijadukt]]a. Vrijednost [[investicija|investicije]] procjenjuje se na oko 350 [[milijun]]a [[euro|eura]]. * [[18. listopada]] – "Igralište koje raste", prostor druženja i [[učenje|učenja]] na otvorenom u [[ruralno područje|ruralnom mjestu]] [[Kolarec]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], dobitnik je nagrade ''Novi europski [[Bauhaus]]'' kojom [[Europska komisija]] nagrađuje male [[općina|općine]] za održive, uključive i lijepe projekte. * [[18. listopada]] – Postrojavanjem [[Kravat pukovnija|Kravat pukovnije]] i vezanjem prepoznatljivoga crvenog rupca oko vrata [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|kipa bana Josipa Jelačića]] na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]] svečano je obilježen [[Dan kravate]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Sonja Kastl]], [[Boris Kolar]], [[Asim Kurjak]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> fwjeiq7ucvpv8p74hcfdo9z8xu4rf7a 0 18439 7625260 7610330 2026-10-27T18:11:47Z ~2026-57415-18 376755 /* Ustroj */ Nema ostalih kategorija 7625260 wikitext text/x-wiki '''Nogomet''' je najpopularniji [[sport]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], njegova krovna organizacija je [[Hrvatski nogometni savez]]. Prvi hrvatski klubovi sudjelovali su u strukturi [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|jugoslavenskog nogometa]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Od 1940. do 1944. godine, [[hrvatska nogometna reprezentacija]] odigrala je devetnaest prijateljskih utakmica koja je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[NDH|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] većina istaknutih jugoslavenskih klubova, uključujući i Hrvatske, ukida se ili zamjenjuje novim. == Povijest == Prva [[Nogomet u Rijeci|nogometna utakmica]] na području [[Hrvatska|Hrvatske]] odigrana je u [[Corpus separatum|Rijeci]]. Godine [[1873.]] na inicijativu [[Robert Whitehead|Roberta Whiteheada]], inženjera i vlasnika tvornice [[Torpedo (tvornica)|Torpedo]], utakmicu su odigrale ekipe sastavljene od djelatnika Mađarskih željeznica s jedne i engleskih mornara i radnika s druge, ali su u momčadima primljeni i lokalci.<ref>{{Citiranje weba |title=SPOMEN PLOČA PRVOJ NOGOMETNOJ UTAKMICI |url=https://www.kanal-ri.hr/vijesti/spomen-ploca-prvoj-nogometnoj-utakmici |access-date=2021-10-18 |website=www.kanal-ri.hr |language=hr}}</ref> [[Englezi]] su radili u tadašnjem [[Torpedo (tvornica)|Riječkom tehničkom zavodu]] (Stabilimento Tecnico di Fiume) koji kasnije postaje tvornica Torpedo, a utakmica je odigrana na području poznatom kao Pod Jelšun, između ulaza u bivšu tvornicu Torpedo i [[INA|INA-ine]] rafinerije na [[Mlaka (Rijeka)|Mlaki]]. Godine 1880. lokalni mladići počeli su igrati nogomet u [[Županja|Županji]]. Nogometna lopta s kojom su se igrale utakmice 1880. godine i kasnije na području Županje sačuvana je i danas. Godine 1890. u [[Rijeka|Rijeci]] nogomet postaje obavezan u sklopu programa nastave tjelovježbe u svim školama i nastaju prvi školski klubovi posvećeni nogometu.<ref name=":0">{{Citiranje knjige |last=Moranjak |first=Zlatko |title=Rijeka nogometa |last2=Burburan |first2=Ferruccio |publisher=VSDR |year=2006 |isbn=953-7070-10-7 |location=Rijeka |pages=15, 30, 42}}</ref> Postoje i zapisi o tome kako su u istom desetljeću nogomet igrali također učenici u [[Zadar|Zadru]] te nešto kasnije (oko 1900. godine) u [[Istra|Istri]], [[Slavonija|Slavoniji]] i drugim gradovima širom [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref name="nogo.hr.LZMK" /><ref name="hns-cff.hr" /> Pojava nogometa u samoj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]] vezana je uz [[Franjo Bučar|Franju Bučara]] 1893. u Zagrebu, kad je nakon studija na Centralnome gimnastičkom zavodu u [[Stockholm]]u, upoznao javnost s novom igrom. Na prijedlog Slavka Rutznera Radmilovića nazvana je ''"nogomet"''.<ref name="nogo.hr.LZMK"/><ref name="hns-cff.hr"/> Prvo izdanje ''"Pravila igre"'' na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] tiskano je 1896. godine u Zagrebu. Na početku se nogomet igrao u okviru [[gimnastika|gimnastičke]] organizacije [[Hrvatski sokol]]. Nogomet se najprije igrao u Hrvatskom sokolu u više gradova ([[Zagreb]], [[Split]]) te u pojedinim školama ([[Karlovac]]), Prvi nogometni formalno klubovi osnovani na podruću današnje Hrvatske se pojavljuju u tada [[luka Pula|carskoj ratnoj luki Puli]] 1899. godine, kada počinju svoj rad [[Club Iris]] u kolovozu i nekoliko mjeseci kasnije [[Veloce Club Polese]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Percan |first=Anton |title=Nogomet u Puli |publisher=Histria Croatica C.A.S.H. |year=2011 |isbn=978-953-255-029-0 |location=Pula |pages=10}}</ref> športski klubovi u kojima je odmah bila aktivna i nogometna sekcija, a u Irisu je upravo nogometna sekcija bila najaktivnija i najpopularnija.<ref>{{Citiranje weba |title=VIRTUAL MUSEUM |url=https://nkistra.com/en/virtual-museum/ |access-date=2021-10-18 |website=NK Istra 1961 |language=en-US}}</ref> Kada je 1903. u Zagrebu utemeljen [[HAŠK]] (Hrvatski akademski športski klub), osnovana je i u tom klubu sekcija za nogomet. Prvi hrvatski sportski klub koji u svom imenu naglašava opredijeljenost za nogomet je Prvi nogometni i športski klub ([[PNIŠK]]) Zagreb, osnovan 1903. godine. Godine 1905. u Rijeci je osnovan [[Fiumei Atletikai Club]], a u Splitu je djelovao neregistrirani klub Šator. Već 3. studenoga 1905. u Rijeci se susreću klubovi dvoje raznih gradova Fiumei Atletikai i zagrebački [[PNIŠK]], u utakmici koja završava 3:4 za goste. Godine 1904. je u Rijeci službeno osnovana [[Club Sportivo Olimpia|CS Olimpia]], prethodnik današnje [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Kramarsich |first=Igor |title=Rijeka Bijelih Snova |publisher=Naklada Val d.o.o.. |year=2020 |isbn=9789538180149 |location=Rijeka}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Povijest |url=https://nk-rijeka.hr/klub/povijest/ |access-date=2021-10-01 |website=HNK RIJEKA |language=hr}}</ref> koja formalno otvara nogometnu sekciju 1906. godine, a od 1907. preuzima ulogu glavnog gradskog kluba od Fiumei Atletikai.<ref name=":0" /> U [[Sisak|Sisku]] je navodno osnovana te iste 1906. godine [[NK Segesta Sisak|Segesta]], iako nema službenih dokaza o tom činu i prvu dokumentiranu utakmicu Segesta igra tek 1909., a klub slavi svoju 20-godišnjicu 26. lipnja 1927. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=segesta tekst |url=http://udruga-prijatelja-smr.weebly.com/segesta-tekst.html |access-date=2021-10-01 |website=Udruga prijatelja sisačko-moslavačke regije |language=en}}</ref> U [[Karlovac|Karlovcu]] se osnuje [[ŠK Trenk Karlovac|Trenk]] (preteča [[ŠK Olimpija Karlovac|Olimpije]] iz 1908.). Godine 1907. u [[Prag]]u je odigrana utakmica između kombinirane momčadi HAŠK-a i PNIŠK-a sa [[SK Slavia Prag|Slavijom]] iz Praga, koja je završila pobjedom gostiju s [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|15:0]]. Godine 1908. u tadašnjem gradu [[Sušak]]u se osnuje klub [[Victoria Sušak|Victoria]]. U [[Dubrovnik]]u je 1909. godine utemeljeno gimastičko društvo [[Forza e Coraggio di Ragusa|Forza e Coraggio]], koje sljedeću godinu otvara i nogometnu sekciju. Godine 1911. osnovani su i dva najpopularnija hrvatska kluba – u Splitu [[HNK Hajduk|Hajduk]], a u Zagrebu prethodnik [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] – [[Građanski]] (Prvi hrvatski građanski športski klub). Iste godine je u [[Opatija|Opatiji]] službeno osnovan nogometni odjel lokalnog Sokola iz kojeg će godinu i pol kasnije nastati [[NK Opatija|Slavenski Športski Klub Opatija]]. Ubrzo su postignuti i prvi međunarodni uspjesi pa je već 1913. godine HAŠK svladao momčad engleskog [[Northern University]] s [[Nogometna utakmica HAŠK – Northern University|1:0]], a u to su doba [[Englezi]] smatrani za apsolutno nepobjedive vladare europskog nogometa.<ref name="nogo.ri.LZMK" /><ref name="nogo.hr.LZMK" /><ref name="hns-cff.hr" /><ref name="eduvizija.hr" /> Početkom 20. stoljeća, kada su u Hrvatskoj počeli nastajati i drugi nogometni klubovi, došlo je do želje nogometnih čelnika za formiranjem nacionalnog nogometnog saveza. Težnja Hrvata za uspostavljanjem vlastitog športskog saveza.<ref name="nogo.ri.LZMK"/><ref name="nogo.hr.LZMK"/><ref name="hns-cff.hr"/><ref name="eduvizija.hr"/> Tako su u sezonama [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|1912./13.]] i [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1913./14.|1913./14.]] odigrana [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|prvenstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] u organizaciji nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|HŠS-a]], koje su tada još bile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nažalost, niti jedno od prvenstava nije dovršeno, prvo zbog nešportskog ponašanja, a drugo zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Sudjelovali su zagrebački klubovi [[AŠK Croatia Zagreb|AŠK Croatia]], [[Građanski Zagreb|Građanski]], [[HAŠK]], [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]], [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb|HTŠK Zagreb]], [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]], [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] i [[Hrvatski trgovački športski klub]]. U ligaškom dijelu vodio je HAŠK ispred Concordije, no te su dvije momčadi trebale odigrati i utakmicu za prvaka, što su igrači HAŠK-a odbili. Prvak nikada nije proglašen. Novo prvenstvo počelo je 1914., ali je prekinuto zbog rata. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obustavljene su sve športske aktivnosti. Nogometni savez osnovan je 1919. u Zagrebu. [[Hrvatski nogometni savez]] utemeljen je 13. lipnja 1912. dok je na samoj skupštini utemeljen [[Jugoslavenski nogometni savez]] (JNS).<ref name="nogo.ri.LZMK">{{cite web |url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1848 |title=Rijeka |work=nogomet.lzmk.hr |publisher=[[LZMK |Nogometna enciklopedija Miroslava Krleže]] |accessdate=27. ožujka 2020. }}</ref><ref name="nogo.hr.LZMK">{{cite web |url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 |title=Hrvatska |publisher=[[LZMK |Nogometna enciklopedija Miroslava Krleže]] |work=nogomet.lzmk.hr |accessdate=27. ožujka 2020. }}</ref><ref name="hns-cff.hr">{{cite web |url=https://hns.family/hns/o-nama/povijest/ |title=Povijest |work=hns-cff.hr |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |accessdate=27. ožujka 2020.}}</ref><ref name="eduvizija.hr">{{cite web |title=Povijest nogometa u Hrvatskoj |url=http://www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/povijest-nogometa-u-hrvatskoj |work=www.eduvizija.hr |publisher=Eduvizija |accessdate=27. ožujka 2020.}}</ref> Po osnutku [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], prvo državno prvenstvo odigrano je [[Prvenstvo Kraljevine SHS u nogometu 1923.|1923.]], a osvojio ga je Građanski iz Zagreba.<ref name="nogo.ri.LZMK"/><ref name="nogo.hr.LZMK"/><ref name="hns-cff.hr"/><ref name="eduvizija.hr"/> U razdoblju 1919. – 1941. vodeći hrvatski klubovi odigrali su važnu ulogu u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|jugoslavenskom nogometu]]. U prvoj ligi nastupali su [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]], [[ŠK Slavija Osijek|osječka Slavija]], [[NK Varaždin|varaždinska Slavija]] te zagrebački klubovi [[Građanski Zagreb|Građanski]], [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]] i [[HAŠK]]. Mnogobrojni hrvatski igrači nastupali su za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]].<ref name="nogo.ri.LZMK"/><ref name="nogo.hr.LZMK"/><ref name="hns-cff.hr"/><ref name="eduvizija.hr"/> Pismom od 17. srpnja 1941. HNS je obaviješten da je primljen u članstvo [[FIFA|FIFA-e]]. Nogometna reprezentacija Hrvatske počela je nastupati već [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.) |1940.]] kao izabrana vrsta [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] te je odigrala 4 utakmice. Reprezentacija NDH odigrala je 15 međunarodnih utakmica u razdoblju 1941. – 1944. Prvu je odigrala 15. lipnja 1941. protiv [[njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] u [[Beč]]u i tada se prvi put prije susreta svirala himna [[Lijepa naša domovino]]. Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] igrana su 4 prvenstva NDH, ali su samo dva dovršena. U sezoni [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941./42.]] odigran je samo jesenski dio prvenstva (vodio je zagrebački [[Građanski Zagreb|Građanski]]), a [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|1942.]] prešlo se na sustav proljeće-jesen. God. 1942. prvak je bila zagrebačka [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]], a [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] [[Građanski Zagreb|Građanski]]. Prvenstvo [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|1944.]] nije završeno. Uz prvake, u ligaškome natjecanju za NDH sudjelovali su još [[HAŠK]], [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]] i [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] iz [[Zagreb]]a, [[HŠK Hajduk Osijek|Hajduk]], [[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski]] i [[HRŠK Radnik Osijek|Radnik]] iz [[Osijek]]a, [[Građanski Zemun|Građanski/Zemun]] i [[DSV Victoria Zemun|Victoria]] iz [[Zemun]]a, [[NK SAŠK Napredak|SAŠK]] i [[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[[HBŠK Banja Luka|HBŠK]] i [[HŠK Hrvoje Banja Luka|Hrvoje]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[HNK Borovo Vukovar|Bata]] iz [[Borovo|Borova]], [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] iz [[Mostar]]a, [[HŠK Zagorac Varaždin|Zagorac]] iz [[Varaždin]]a i [[HŠK Tomislav Zenica|Tomislav]] iz [[Zenica|Zenice]].<ref name="nogo.ri.LZMK"/><ref name="nogo.hr.LZMK"/><ref name="hns-cff.hr"/><ref name="eduvizija.hr"/> Dolaskom [[KPJ|komunističke partije]] na vlast 1945. svi se postojeći nogometni i sportski klubovi formalno gase, da bi se skoro svi odmah ili u sljedećih godinu/dvije preustrojili u opća fizkulturna sportska društva po uzoru na [[staljinizam|staljinistički]] model tad promoviran sa strane [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Većina je klubova prisiljena mijenjati ime i identitet u više proleterski.<ref>{{Citiranje knjige |last=Mills |first=Richard Mervyn Stanley |url=https://www.worldcat.org/oclc/1159069330 |title=Nogomet i politika u Jugoslaviji : sport, nacionalizam i država |year=2019 |publisher=Profil |others=Ivana Karabaić |isbn=978-953-313-719-3 |edition=1. izd |location=Zagreb |oclc=1159069330}}</ref> Samo je pojedinim klubovima dano zadržati postojeće ime, poznati je slučaj Hajduka,<ref>{{Citiranje weba |title=Nakon što je Hajduk odbio 1941. igrati u talijanskoj ligi, proglašen je nezakonitim |url=https://www.vecernji.hr/sport/nakon-sto-je-hajduk-odbio-1941-igrati-u-talijanskoj-ligi-proglasen-je-nezakonitim-1248525 |access-date=2021-10-18 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> zbog bliskosti [[Partizani u Hrvatskoj|partizanskom pokretu]] ili po propagandskim potrebama nove vlasti, a neke pute i zbog ličnih simpatija viših dužnosnika komunističke vlasti.<ref>{{Citiranje knjige |last=Zanetti Lorenzetti |first=Alberto |url=https://www.worldcat.org/oclc/1090306382 |title=Sport i hladni rat u Julijskoj krajini 1945-1954 |publisher=Centar za povijesna istraživanja Rovinj |year=2018 |isbn=978-953-7891-26-8 |location=Fiume |oclc=1090306382}}</ref> Tako političkom odlukom mjenjaju imidž i najpoznatiji klubovi na teritoriju [[SR Hrvatska|novonastale republike]] [[Građanski Zagreb|Građanski]],<ref>{{Citiranje weba |title=Svi delegati znali su da se Građanski ne ukida nego da mu se mijenja ime |url=https://www.vecernji.hr/sport/svi-delegati-znali-su-da-se-gradjanski-ne-ukida-nego-da-mu-se-mijenja-ime-255218 |access-date=2021-10-18 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničar]],<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest NK Lokomotiva - Sportnet.hr |url=https://sportnet.rtl.hr/nogomet/klubovi/lokomotiva/?p=povijest |access-date=2021-10-18 |website=sportnet.rtl.hr |archive-date=18. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211018143408/https://sportnet.rtl.hr/nogomet/klubovi/lokomotiva/?p=povijest |url-status=dead }}</ref> [[U.S. Fiumana|Fiumana]],<ref>{{Citiranje weba |title='Kome smeta rođendan Rijeke, jubilarni dres, ponosna povijest, svi trofeji i blistava tradicija?' |url=https://www.24sata.hr/sport/kome-smeta-rodendan-rijeke-jubilarni-dres-ponosna-povijest-svi-trofeji-i-blistava-tradicija-779370 |access-date=2021-10-18 |website=www.24sata.hr |language=hr}}</ref> [[RNK Split]],<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest – RNK Split – Radnički Nogometni Klub Split |url=https://rnksplit.hr/klub/povijest/ |access-date=2021-10-18 |language=hr |archive-date=7. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230507211941/https://rnksplit.hr/klub/povijest/ |url-status=dead }}</ref> [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]<ref>{{Citiranje weba |date=2017-05-07 |title=Povijest Cibalije |url=https://nogometplus.net/povijest-cibalije/ |access-date=2021-10-18 |website=nogometplus.net |language=hr}}</ref> i mnogo drugih klubova u samoj Hrvatskoj i drugim federativnim jedinicama. To je proces kroz koji prolaze sve države i klubovi koji su se krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] našli u [[Istočni blok|sovjetskoj interesnoj sferi]], ali i u nekim drugim europskim regijama koje mjenjaju vlast kao npr. [[Zapadna Njemačka]] i oslobođeni [[Elzas]] i [[Lorena]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Prvo [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|jugoslavensko prvenstvo]] nakon Drugog svjetskog rata održano je samo kao [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|natjecanje reprezentacija raznih republika 1945]]. Na njemu je hrvatska reprezentacija osvojila treće mjesto, odmah nakon reprezentacije [[JNA]] i reprezentacije Srbije. Prvo pravo natjecanje klubova održano je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]] Do 1991. u jugoslavenskoj prvoj ligi od hrvatskih klubova nastupali su osječki [[NK Osijek|Proleter Osijek/Osijek]], vinkovački [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo]], riječki [[HNK Rijeka|Kvarner/Rijeka]], splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i [[RNK Split|Split]] te zagrebački klubovi [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Milicioner Zagreb|Borac]], [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]], [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] i [[NK Zagreb|Zagreb]]. Prvenstvo su osvojili jedino Hajduk i zagrebački Dinamo. U [[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]], osim Hajduka i Dinama, uspješna je bila i Rijeka. U europskim kupovima jedini pobjednik bio je Dinamo u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]] ([[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]]). U ratnim vremenima [[Prva hrvatska nogometna liga]] (1. HNL) krenula je 1992. uz sudjelovanje 12 klubova ([[HNK Hajduk Split|Hajduk]], [[NK Zagreb|Zagreb]], [[NK Osijek|Osijek]], [[NK Inker Zaprešić|Inker]], [[GNK Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski]], [[HNK Rijeka|Rijeka]], [[NK Istra Pula|Istra]], [[NK Varteks Varaždin|Varteks]], [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]], [[NK Zadar|Zadar]], [[HNK Dubrovnik|Dubrovnik]], [[HNK Šibenik|Šibenik]]). Prvenstvo je osvojio Hajduk. U [[1. HNL 1992./93.|drugom izdanju]] sudjelovalo je 16 momčadi, a prvak je bila zagrebačka Croatia (novi naziv HAŠK Građanskog). U prvenstvu [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] sudjelovalo je 18 klubova, a prvak je bio Hajduk. Otada se 1. HNL počela smanjivati i danas broj 10 članova. Do danas HNL su jedino osvojili Dinamo, Hajduk, Rijeka i Zagreb. Od sezone [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]] igra se [[Hrvatski nogometni kup]]. Prvi pobjednik bio je Inker iz Zaprešića, najviše uspjeha imali su zagrebački Dinamo, splitski Hajduk i Rijeka, a jednom je pobjednik bio i Osijek. HNS je ponovno primljen u članstvo FIFA-e 3. srpnja 1992., a članom [[UEFA|UEFA-e]] postao je 17. lipnja 1993. [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] počela je igrati međunarodne utakmice od 1990., a u službena natjecanjima sudjeluje od 1994.<ref name="nogo.ri.LZMK" /><ref name="nogo.hr.LZMK" /><ref name="hns-cff.hr" /><ref name="eduvizija.hr" /> == Ustroj == Upravno tijelo nogometa u Hrvatskoj je Hrvatski nogometni savez.<ref>[http://www.wsc.co.uk/wsc-daily/1149-july-2012/8757-power-shifts-at-the-top-of-croatian-football HNS”, članak na stranici "wsc.co.uk", www.wsc.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160425040330/http://www.wsc.co.uk/wsc-daily/1149-july-2012/8757-power-shifts-at-the-top-of-croatian-football |date=25. travnja 2016. }}, (objavljeno srpanj 2012., pristupljeno 22. travnja 2016.)</ref> On nadgleda organizaciju sljedećih natjecanja: * Lige: ** [[Hrvatska nogometna liga|HNL]] ** [[Prva nogometna liga|1. NL]] ** [[Druga nogometna liga|2. NL]] ** [[Treća nogometna liga|3. NL]] *** [[3. HNL – Sjever|3. NL – Sjever]] *** [[3. HNL – Jug|3. NL – Jug]] *** [[3. HNL – Istok|3. NL – Istok]] *** [[3. HNL – Zapad|3. NL – Zapad]] *** [[3. NL – Centar]] ** 4. NL/MŽNL/JŽNL ** [[Prva županijska nogometna liga|1. ŽNL]] ** [[Druga županijska nogometna liga|2. ŽNL]] ** [[Treća županijska nogometna liga|3. ŽNL]] * Kupovi: ** [[Hrvatski nogometni kup]] ** [[Hrvatski nogometni superkup]] * Reprezentacije: ** [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] Napomena: Navedena natjecanja su za seniore. == Nogometni klubovi u Hrvatskoj == {{glavni|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova}} [[GNK Dinamo|Dinamo]] i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] su dva izrazito najpopularnija nogometna kluba u Hrvatskoj i imaju obožavatelje širom države, susjedstva, kao i u [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskom iseljeništvu.]] [[NK Osijek|Osijek]] i [[HNK Rijeka|Rijeka]] imaju navijače u matičnom gradu i široj okolici: Osijek u [[Osijek]]u, po [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srijem|zapadnom Srijemu]] i [[Baranja|južnoj Baranji]], a Rijeka u [[Rijeka|Rijeci]], po [[Kvarner]]u, [[Istra|Istri]] i [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Ostalim hrvatskim nogometnim klubovima navijačka baza je ograničena uglavnom na matični grad. == Prvaci Hrvatske == {{#section:Hrvatska nogometna liga|osvajači}} == Osvajači kupa == {{#section:Hrvatski nogometni kup|osvajači}} == Osvajači superkupa == {{#section:Hrvatski nogometni superkup|superkup}} == Najbolji strijelci po godinama == {{#section:Hrvatska nogometna liga – najbolji strijelci|strijelciposezonama}} == Lista strijelaca, ukupno == {{#section:Hrvatska nogometna liga – najbolji strijelci|strijelcisveukupno}} == Navijači == Hrvatski navijači organiziraju se u raznim navijačkim skupinama, to su najstarija [[Torcida]] (Hajduk), [[Armada]] (Rijeka), [[Šibenski Funcuti]] (Šibenik), [[Kohorta Osijek]] (Osijek), [[Ultrasi|Ultrasa]] ([[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]), [[Bad Blue Boys]]a (Dinamo). == Poveznice == * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] * [[Četvrta hrvatska nogometna liga]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih nogometnih klubova]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih derbija|Popis hrvatskih nogometnih derbija]] * [[Nogomet u hrvatskom iseljeništvu i kod hrvatskih manjina|Nogomet u hrvatskom iseljeništvu]] * [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL]] * [[Prva hrvatska malonogometna liga]] * [[Druga hrvatska malonogometna liga]] * [[Hrvatski malonogometni kup]] * [[Hrvatski malonogometni superkup]] * [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=65&idt=119868&p=2 Forum - Index_hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204919/http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=65&idt=119868&p=2 |date=27. rujna 2007. }} Grbovi hrvatskih klubova {{sport start}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj| ]] 03xorjob0twono5ogym7de292yh0tur 0 20584 7625094 7283038 2026-10-27T14:48:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625094 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ranko Matasović | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[14. svibnja]] [[1968.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[jezikoslovlje]] | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Ranko Matasović''' ([[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1968.]]) [[hrvatska|hrvatski]] je [[jezikoslovlje|jezikoslovac]], [[indoeuropski jezici|indoeuropeist]] i [[keltski jezici|keltist]]. == Životopis == ===Mladost i obrazovanje=== Osnovnu školu i matematičku gimnaziju ([[MIOC]]) završio je u Zagrebu.<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/206/kroatistika-ne-prati-dovoljno-lingvisticku-teoriju-15137/ ''Ranko Matasović, lingvist. Kroatistika ne prati dovoljno lingvističku teoriju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200126060954/http://www.matica.hr/vijenac/206/kroatistika-ne-prati-dovoljno-lingvisticku-teoriju-15137/ |date=26. siječnja 2020. }}, razgovarao Ivica Matičević, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', [http://www.matica.hr/vijenac/206/ broj 206] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228174740/http://www.matica.hr/vijenac/206/ |date=28. prosinca 2019. }}, 24. siječnja 2002., pristupljeno 26. siječnja 2020.</ref> Na Filozofskome fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] studirao je opću [[lingvistika|lingvistiku]] i [[filozofija|filozofiju]]. Magistrirao je [[1992.]], a doktorirao [[1995.]] s tezom o rekonstrukciji [[tekst]]a u [[indoeuropski jezici|indoeuropeistici]] kod [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]] (''A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics''). ===Znanstveni rad=== Stručno se usavršavao na sveučilištima u [[Beč]]u ([[1993.]]) i [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u ([[1995.]]). Bio je stipendist [[Fulbrightova zaklada|Fulbrightove zaklade]] za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin–Madison za [[1997.]]/[[1998.]] godinu, a koristio je i stipendiju zaklade [[Alexander von Humboldt]] za [[2002.]]/[[2003.]] na Sveučilištu u [[Bonn]]u. Predstojnik je Katedre za poredbenu [[indoeuropski jezici|indoeuropsku lingvistiku]] na Odsjeku za lingvistiku [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]], gdje kao redoviti profesor predaje kolegije iz poredbene gramatike [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]], [[keltski jezici|keltistike]] i [[jezična tipologija|jezične tipologije]]. Bavi se pitanjima poredbene gramatike indoeuropskih jezika (osobito [[keltski jezici|keltskih]] i [[baltoslavenski jezici|baltoslavenskih]]), jezičnom tipologijom i sintaksom, te [[latinski jezik|latinskom]], keltskom i [[hetitski jezik|hetitskom]] [[filologija|filologijom]]. Sudjeluje u projektu izrade [[indoeuropski prajezik|indoeuropskoga]] [[etimologija|etimološkoga]] rječnika Sveučilišta u [[Leiden]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.indo-european.nl/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20040902040511/http://www.indo-european.nl/ |archive-date=2. rujna 2004. |access-date=13. rujna 2005.}}</ref> Dobitnik je nagrade [[HAZU]] za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije. Član je Europske akademije znanosti od 2022. godine. Godine [[2007.]] postao je član suradnik HAZU-a, a od [[2012.]] redovitim je članom.<ref>[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ranko_matasovic Akademik Ranko Matasović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170910055748/http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ranko_matasovic |date=10. rujna 2017. }}, [[HAZU]], info.hazu.hr</ref> == Privatni život == Nećak je [[Kroatistika|kroatista]] [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]] i povjesničarke [[Nevenka Košutić Brozović|Nevenke Košutić Brozović]] i bratić [[Dunja Brozović-Rončević|Dunje Brozović-Rončević]]. Oženjen je i ima tri sina. == Djela == Najznačajnija Matasovićeva djela jesu:<ref>Podrobnija bibliografija dostupna je na [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=180375 Ranko Matasović] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[CROSBI]], bib.irb.hr, ili na [http://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/ Ranko Matasović], mudrac.ffzg.hr.</ref> * ''Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti'' ([[Antibarbarus]], Zagreb, 1995.) {{ISBN|953-6160-25-0}} * ''Teorija rekonstrukcije teksta u indoeuropskoj lingvistici'' (''A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics'', Frankfurt a/M & New York, 1996.) {{ISBN|363-149-751-2}} * ''Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika'' ([[Matica hrvatska]], Zagreb, 1997.) {{ISBN|953-150-105-X}} * ''Kultura i književnost Hetita'' (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) {{ISBN|954-150-548-9}} * ''Uvod u poredbenu lingvistiku'' (Matica hrvatska, Zagreb, 2001.) {{ISBN|953-150-612-4}} * ''Kamen kraljeva: srednjovjekovne irske sage'' (Ex Libris, Zagreb, 2004.) {{ISBN|953-6310-35-X}} * ''Rod u indoeuropskome'' (''Gender in Indo-European'', Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2004.) {{ISBN|382-531-666-1}} * ''Jezična raznolikost svijeta'' (Algoritam, Zagreb 2005.) {{ISBN|953-220-355-9}} * ''Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika'' (Matica hrvatska, Zagreb, 2008.) {{ISBN|978-953-150-840-7}}<ref>Ranko Matasović, [http://www.matica.hr/knjige/529/ ''Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160602090219/http://www.matica.hr/knjige/529/ |date=2. lipnja 2016. }}, www.matica.hr</ref> * ''Etimološki rječnik prakeltskoga'' (''Etymological Dictionary of Proto-Celtic'', Brill, Leiden i Boston, 2009.) {{ISBN|978-90-04-17336-1}} * ''Slavenska imenska tvorba riječi'' (''Slavic Nominal Word-Formation. Proto-Indo-European Origins and Historical Development'', Universitätsverlag Winter, [[Heidelberg]], 2014.) {{ISBN|978-3-8253-6335-2}} * ''Arealna tipologija sustava sročnosti (An Areal Typology of Agreement Systems,'' Cambridge University Press, Cambridge, 2018.) ISBN 9781108420976 * ''Neprobuđeni''. ''Roman'' (Ibis grafika, Zagreb, 2022.) ISBN 978-953-363-099-1 Objavio je i dvjestotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te brojne prijevode sa staroirskoga, srednjovelškoga, hetitskoga, engleskoga, ruskoga, kabardinskoga i drugih jezika. == Nagrade == * [[2002.]]: Nagrada HAZU, za trajan doprinos znanosti na području filologije * [[2019.]]: [[Nagrada "Bulcsú László"]]<ref>[https://radiokrizevci.hr/2019/11/u-krizevcima-odrzani-2-dani-bulcsua-laszloa/ ''U Križevcima održani 2. Dani Bulcsúa Lászlóa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200126060928/https://radiokrizevci.hr/2019/11/u-krizevcima-odrzani-2-dani-bulcsua-laszloa/ |date=26. siječnja 2020. }}, radiokrizevci.hr, studenoga 2019., pristupljeno 26. siječnja 2020.</ref> == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=5288 Ranko Matasović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012063121/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=5288 |date=12. listopada 2016. }}, [[Tko je tko u hrvatskoj znanosti]], tkojetko.irb.hr == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/ Ranko Matasović], osobno mrežno mjesto * Ranko Matasović, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=198263 ''Što je srednjojužnoslavenski?''], [[Jezik (časopis)|Jezik]] 3/2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]] * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao ''Razgovor: Ranko Matasović, lingvist. Srpsko-hrvatski nikada nije ostvaren, jer nije postojao.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323014531/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao |date=23. ožujka 2012. }} Razgovarala [[Laura Mihaljević]]. ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 383., 6. studenoga 2008. * Ranko Matasović, [http://www.mvinfo.hr/clanak/ranko-matasovic-glavni-bi-arbitri-o-jeziku-trebali-biti-pisci ''Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci''], www.mvinfo.hr, 13. veljače 2006. {{GLAVNIRASPORED:Matasović, Ranko}} [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Indoeuropeisti]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] [[Kategorija:Akademici Academiae Europaeae]] [[Kategorija:Zagrebački profesori]] k0ivleofuhh4iz85mg2jd7d066a761j 0 20812 7625300 7196838 2026-10-27T19:03:05Z Divna Jaksic 974 sitno 7625300 wikitext text/x-wiki {{Infookvir teolog | era = | regija = | slika = Bundesarchiv Bild 183-D0116-0041-019, Albert Schweitzer.jpg | slika_širina = | opis_slike = | ime =Albert Schweitzer | rođenje = [[14. siječnja]] [[1875.]], [[Kaysersberg]], [[Njemačko Carstvo]] | smrt = [[4. rujna]] [[1965.]], [[Lambaréné]], [[Gabon]] | nacionalnost = | zanimanje = [[liječnik]], [[teolog]], [[filozof]] i [[glazbenik]] | škola_tradicija = | glavni_interesi = [[Kristologija]], [[povijesni Isus]], [[povijesni Isus i Krist vjere]], [[crkvena glazba]], skladbe [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]] | poznate_ideje = | poznata_djela = | utjecaji = | utjecao_na = | potpis = | potpis_širina = }} '''Albert Schweitzer''' ([[Kaysersberg]], [[14. siječnja]] [[1875.]] – [[Lambaréné]] ([[Gabon]]), [[4. rujna]] [[1965.]]), elzaško-njemački [[liječnik]], [[Protestantizam|protestantski]] [[teolog]], [[filozof]] i [[glazbenik]]. == Životopis == Studirao je [[teologija|teologiju]], [[filozofija|filozofiju]] u [[Strasbourg]]u, [[Pariz]]u i [[Berlin]]u. Bio je protestantski pastor i docent na protestantskome teološkom fakultetu u Strasbourgu. Istodobno je započeo koncertnu i muzikološku djelatnost za ono vrijeme revolucionarnom monografijom o [[Johann Sebastian Bach|Johannu Sebastianu Bachu]] i raspravom o gradnji orgulja. Studirao je i medicinu, a kao liječnik [[misionar]] posvetio se, zajedno sa suprugom [[Helena Bresslau-Schweitzer|Helenom Bresslau-Schweitzer]], karitativnom radu u [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi]]. Od [[1913.]] do [[1917.]] godine izgradio je u Lambareneu tropsku bolnicu sa stacionarom za [[Guba|leprozne]] bolesnike. U prisnoj suradnji s crnačkim stanovništvom liječio je i suzbijao tropske bolesti, prosvjećivao, pomagao, pobijao rasne predrasude i kolonijalizam. Upozorio je na etičku vrijednost liječničkog rada i dao uzoran primjer. Kao glazbeni pisac pridonio je novoj interpretaciji [[Johann Sebastian Bach|Bachove]] glazbe i inicirao, u gradnji orgulja, tzv. ''Alzašku reformu'' - pokret za obnovom tradicionalnih tipova orgulja. Za njegov humanitarni rad dodijeljene su mu mnoge počasti i nagrade, među ostalima i [[Nobelova nagrada za mir]] [[1952.]] godine. == Bibliografija (izbor) == * ''Tajna spasenja i patnje'' * ''J. S. Bach, glazbenik-pjesnik'' * ''Njemačko i francusko umijeće gradnje orgulja'' * ''Kultura i etika'' * ''Pisma iz bolnice'' * ''Između vode i prašume'' (memoari) * ''Iz mog djetinjstva i mladenačkog doba'' * ''Iz mog života i mišljenja'' * ''Problem mira u današnjem svijetu'' == Literatura == * Enrico Colombo, ''Albert Schweitzer'', Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013. * K. Imielinski, C. Imielinski, A. Imielinski, ''Albert Schweitzer: mislilac, humanist, liječnik'', Zagreb, Samsky, 2010. * Albert Schweitzer, ''Na ivici prašume; Pisma iz Lambarenea: uspomene i razmišljanja jednog lekara'', Beograd, Srpska književna zadruga, 1958. (srpski) * [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=209108 Anđelko Domazet, ''Strahopoštovanje pred životom kod Alberta Schweitzera''], Socijalna ekologija, Vol.9 No.1-2, 2000. * [http://nova-akropola.com/covjek-i-svijet/aktualno/albert-schweitzer-poziv-na-mir/ Albert Schweitzer ''Problem mira u današnjem svijetu''] (ulomci govora s dodjele Nobelove nagrade za mir), nova-akropola.com == Izvori == * * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/55043 Schweitzer, Albert] == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Albert Schweitzer |commonscathr = Albert Schweitzer |wikizvor = |wikicitat = Albert Schweitzer }} === Mrežna mjesta === * [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/45230/ Albert Schweitzer] * [https://albert-schweitzer-heute.de/dasz/ Deutsches Albert-Schweitzer-Zentrum] {{de}} * [http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1952/schweitzer-facts.html The Nobel Prize: Albert Schweitzer] {{engl}} * [http://home.pcisys.net/~jnf/ The Albert Schweitzer Page] {{engl}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Schweitzer, Albert}} [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Njemački glazbenici]] [[Kategorija:Njemački protestantski teolozi]] [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Kršćanski misionari]] 1j2iqd75qwt72ekx97vqhbaw532uhqj 0 21311 7625416 7613311 2026-10-27T22:11:43Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625416 wikitext text/x-wiki {{coord|56|08|N|47|14|E|region:RU_type:city(453,700)|display=title}} {{dodaj infookvir|naselje}} [[Datoteka:Flag of Cheboksary.svg|alt=|mini|121x121px|Zastava grada]] [[Datoteka:Coat of Arms of Cheboksary (1998).png|alt=|mini|121x121px|Grb grada]] '''Šupaškar''' ([[ruski]]: Чебокса́ры, [[čuvaški]]: Шупашкар – u prijeslovu: ''Šupaškar'', [[tatarski]]: ''Çabaqsar'') je [[glavni grad]] [[Čuvašija|Čuvašije]] u [[Rusija|Rusiji]]. Dijeli na tri upravna okruga: Kalinjinski, Lenjinski, Moskovski i na prekovolško područje. Broj stanovnika [[2004.]] iznosio je 453.700. Leži na rijeci [[Volga|Volgi]], 129 [[km]] zapadno od grada [[Kazanj]]a. Prvi put se spominje [[1371.]] godine. Gradom je postao [[1555.]], a nagli razvoj je počeo izgradnjom pruge [[1939.]] Zastupljene su različite industrije: strojogradnja, proizvodnja traktora, namještaja i tekstila, te prehrambena industrija. To je sveučilišni grad u kojem se nalaze Akademija znanosti, Čuvaška nacioalna akademija, kazališta i muzeji. Postoji [[grad-satelit]], [[Novočeboksarsk]] nekih 8 km istočno, sa 125.600 stanovnika; s velikom hidroelektranom i jakom kemijskom industrijom. [[Datoteka:Zero mile.JPG |mini|270px|Nulti miljokaz, Čeboksari]] == Povijest == Čeboksari se prvi put spominje [[1469.]] u pisanim izvorima, kada su ovuda prolazili ruski vojnici, odlazeći prema [[Kazanjski Kanat|Kazanjskom Kanatu]]. Prema arheološkim iskopinama, štoviše, područje je bilo naseljeno znatno ranije. Za vrijeme kanata, grad je imao [[tatarski jezik|tatarsko]] ime ''Çabaqsar'', a naseljavali su ga [[Čuvaši]] i [[Tatari]]. Sadanje rusko ime potiče od ovog imena. [[1555.]] godine, Rusi su sagrdili tvrđavu s naseljem. [[1625.]] je ondje se nalazilo 458 vojaka izbrojano, a [[1646.]] je izbrojan 661 muškarac koji je živio u naselju. Koncem 17. stoljeća, Čeboksare se smatralo velikim trgovinskim gradom Povolžja, a [[1781.]] je zaprimio status grada Kazanjske pokrajine. Početkom 19. stoljeća, broj stanovnika je bio 5500, i grad je imao pilanu i nekoliko manjih manufaktura. Čeboksari je poznat i po svojim crkvama, njih 25, i po četiri samostana. Čeboksarska zvona su bila poznata i u Londonu i Parizu. U 16. i prvoj polovici 17. stoljeća Vvedenska katedrala, 4 samostana i osam crkava je bilo sagrađeno, a u 18. stoljeću su izgrađene i kamene građevine riznice i pismohrane, magistrata, suda i još 10 crkava. Godine [[1880.]] su izbrojane u Čeboksarima 783 kuće, od kojih 33 kamene, 91 prodavaonica, tri škole, dvije bolnice i banka. Početkom 20. stoljeća, u Čeboksarima je živilo svega 5100 stanovnika. [[Datoteka:Church_in_cheboksary.JPG|mini|200px|desno|Ortodoksna crkva u Čeboksarima]] == Kultura == Kao i brojni drugi ruski gradovi, Čeboksari ima izvrsne objekte kulture. U njemu je [[operno-baletno kazalište]], [[filharmonijski orkestar]], brojna kazališta (koja daju predstave i na ruskom i na čuvaškom jeziku). Vrlo popularno okupljalište domaćeg stanovništva je nedavno završeni ''zaliv'' ([[zaljev]]), lijepo smještenog u gradu. Stanovnici se ovdje okupljaju, druže, obilaze kafiće. U Čeboksariju su prekrasna šetališta i plaže duž [[Volga|Volge]], kamo se stanovnici odlaze kupati. Brojni su grijani bazeni, klubovi zdravlja, muzeji (uključujući i jedini muzej piva u Rusiji). == Obrazovanje == U obrazovne ustanove spadaju [[Čuvaško državno sveučilište]] i [[Čuvaški državni pedagoški institut]]. == Gospodarstvo == Čeboksari je smješten nedaleko hidrocentrale (snage 1404 MW), s [[akumulacijsko jezero|akumulacijskim jezerom]] površine 2274 km². == Promet == === Zračni promet === [[Čeboksari zračna luka]] ([[IATA kod zračnih luka|IATA]] CSY, [[ICAO kod zračnih luka|ICAO]] UWKS) je međunarodna zračna luka od 1995. godine. Prima i putničke i teretne zrakoplove svih vrsta i veličina. Čeboksari imaju redovnu zračnu vezu prema Moskvi, ali i prema još nekim odredištima. Čeboksari su udaljeni dvije ure vožnje od Nižnjeg Novgoroda, grada s međunarodnim zračnim vezama preko [[Lufthansa|Lufthanse]]. === Riječni promet === Glede činjenice da [[Volga (rijeka)|Volga]] prolazi kroz [[Čuvašija|Čuvašiju]], Čeboksari su česta postaja brojnih krstarenja Volgom. Prema jugu, [[Volgograd]], [[Rostov na Donu]], [[Astrahan (grad)|Astrahan]], [[Kaspijsko jezero]] i [[Crno more]] su izravno dostupni. Prema zapadu, Volga spaja Čeboksari s [[Nižnji Novgorod|Nižnjim Novgorodom]], [[Jaroslavlj]]em, [[Moskva|Moskvom]] i sjevernim dijelovima Rusije. Koristeći plovila tipa rijeka-more, moguće je prevesti teret iz čuvaških riječnih luka sve do [[Sankt-Peterburg]]a, [[Novorosijsk]]a (na Crnom moru), Astrahana i lukama na [[Dunav]]u. Ali, ograničenje se sastoji u tome da je Volga smrznuta od prosinca do travnja. === Javni prijevoz === Javni prijevoz u Čeboksarima je među najboljima u Rusiji. Opsežni sustav [[trolejbus]]a, [[autobus]]a i [[minibus]]a pokriva grad, omogućavajući brzi pristup svim dijelovima grada. Za one koje više vole ići [[taksi]]jem, u gradu ima nekoliko taksi-agencija. Među domaćima, omiljeno prijevozno sredstvo su takozvani "ciganski" taksiji. U Rusiji, svatko tko posjeduje automobil je mogući taxi. Ovo je zgodan način za "provlačiti se", ali nosi i moguće opasnosti. Službeni taksiji dođu manje od dva dolara za vožnju između većine odredišta unutar ovog grada. == Gradovi pobratimi == [[Datoteka:Cheboksary Artificial Bay in downtown.jpg|mini|500px|desno|Zaliv (zaljev)]] Čeboksari je zbratimljen s mađarskim gradom [[Eger (grad u Mađarskoj)|Eger]]om. Vremenska zona: [[Moskovsko vrijeme]] == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Cheboksary}} {{wikivoyage}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Naselja u Čuvašiji]] 62mwlsfgmcqowk97iwpuw0ghvkb83yy 0 22088 7625505 7232223 2026-10-28T07:37:27Z ~2026-57461-66 376801 /* Udruge */ 7625505 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Dalj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Erdut]] |najbliži grad = [[Osijek]] |površina = 73,7 |visina = 89 |z. širina = 45.49 |z. dužina = 18.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2877 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31226 Dalj |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Dalj''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Даљ; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya''; [[njemački jezik|njem.]] ''Dallia'') je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]). == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.<br> Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dalj |p1857=4449 |p1869=5006 |p1880=5147 |p1890=5737 |p1900=5900 |p1910=6088 |p1921=5491 |p1931=5922 |p1948=5575 |p1953=5625 |p1961=6288 |p1971=6303 |p1981=6023 |p1991=5515 |p2001=4689 |p2011=3937 |p2021=2877 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Zemljopis == Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75&nbsp;km², a gustoća naseljenosti je 69 st/km². Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana). == Ustanove == U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja. [[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]] [[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]] == Kulturne građevine == [[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]] === Religija === U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uznesenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica). [[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]] [[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]] === Ostalo === Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. [[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]] == Povijest == === Prapovijest === Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva. Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado željezno doba). U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. === Rimsko doba === U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca pr. Kr. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva. Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj). Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima. === Raspad Rimskog Carstva === Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]). === Vladavina Turaka === Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" /> Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi. === Pod Austro-Ugarskom === Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" /> Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba. === Početak Domovinskog rata === {{glavni|Pokolj u Dalju}} [[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] s [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. [[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića. == Poznate osobe == {{Glavni|:Kategorija:Životopisi, Dalj}} * [[Božidar Maslarić]], političar i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]] * [[Milutin Milanković]], geofizičar, astronom i građevinski inženjer * [[Đorđe Ocić]], književnik * [[Ivan Stančić]], glazbenik, producent i akademski slikar * [[Danica Tomić]], pilotkinja * [[Vikentije Vujić]], [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] == Šport == * [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. veljače 2012.</ref> == Udruge == * nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – '''GORD'''" * Udruga žena Dalj * Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo" * Hrvatska udruga Majpan * Matica umirovljenika * Ekološka udruga "Eko Centar Dalj" * Volonterski centar Dalj * Dalj Wireless * Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD * Nemanjina radionica cvijeća * Nemanja kroj cipela * Nemanja ribolov * ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301085216/http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ |date=1. ožujka 2012. }} * [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911050009/http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.gord.hr/ GORD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402233018/http://www.gord.hr/ |date=2. travnja 2012. }} * [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012. }} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Dalj| ]] ghbih6gwdwnd7ln4peiln7pzgj1e3bs 7625506 7625505 2026-10-28T07:42:02Z ~2026-57461-66 376801 /* Šport */ 7625506 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Dalj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Erdut]] |najbliži grad = [[Osijek]] |površina = 73,7 |visina = 89 |z. širina = 45.49 |z. dužina = 18.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2877 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31226 Dalj |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Dalj''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Даљ; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya''; [[njemački jezik|njem.]] ''Dallia'') je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]). == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.<br> Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dalj |p1857=4449 |p1869=5006 |p1880=5147 |p1890=5737 |p1900=5900 |p1910=6088 |p1921=5491 |p1931=5922 |p1948=5575 |p1953=5625 |p1961=6288 |p1971=6303 |p1981=6023 |p1991=5515 |p2001=4689 |p2011=3937 |p2021=2877 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Zemljopis == Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75&nbsp;km², a gustoća naseljenosti je 69 st/km². Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana). == Ustanove == U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja. [[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]] [[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]] == Kulturne građevine == [[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]] === Religija === U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uznesenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica). [[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]] [[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]] === Ostalo === Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. [[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]] == Povijest == === Prapovijest === Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva. Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado željezno doba). U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. === Rimsko doba === U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca pr. Kr. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva. Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj). Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima. === Raspad Rimskog Carstva === Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]). === Vladavina Turaka === Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" /> Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi. === Pod Austro-Ugarskom === Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" /> Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba. === Početak Domovinskog rata === {{glavni|Pokolj u Dalju}} [[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] s [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. [[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića. == Poznate osobe == {{Glavni|:Kategorija:Životopisi, Dalj}} * [[Božidar Maslarić]], političar i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]] * [[Milutin Milanković]], geofizičar, astronom i građevinski inženjer * [[Đorđe Ocić]], književnik * [[Ivan Stančić]], glazbenik, producent i akademski slikar * [[Danica Tomić]], pilotkinja * [[Vikentije Vujić]], [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] == Šport == * [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. veljače 2012.</ref> * Borbe lopatom i asovom.Nemanja Ocić trener * Goloruki boks Nemanja * Pljackanje noću Nemanja == Udruge == * nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – '''GORD'''" * Udruga žena Dalj * Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo" * Hrvatska udruga Majpan * Matica umirovljenika * Ekološka udruga "Eko Centar Dalj" * Volonterski centar Dalj * Dalj Wireless * Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD * Nemanjina radionica cvijeća * Nemanja kroj cipela * Nemanja ribolov * ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301085216/http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ |date=1. ožujka 2012. }} * [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911050009/http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.gord.hr/ GORD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402233018/http://www.gord.hr/ |date=2. travnja 2012. }} * [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012. }} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Dalj| ]] e9gr07g585xcf5g09ji0lgjxzemk3g4 7625508 7625506 2026-10-28T07:52:32Z ~2026-57461-66 376801 /* Šport */ 7625508 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Dalj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Erdut]] |najbliži grad = [[Osijek]] |površina = 73,7 |visina = 89 |z. širina = 45.49 |z. dužina = 18.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2877 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31226 Dalj |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Dalj''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Даљ; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya''; [[njemački jezik|njem.]] ''Dallia'') je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]). == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.<br> Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dalj |p1857=4449 |p1869=5006 |p1880=5147 |p1890=5737 |p1900=5900 |p1910=6088 |p1921=5491 |p1931=5922 |p1948=5575 |p1953=5625 |p1961=6288 |p1971=6303 |p1981=6023 |p1991=5515 |p2001=4689 |p2011=3937 |p2021=2877 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Zemljopis == Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75&nbsp;km², a gustoća naseljenosti je 69 st/km². Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana). == Ustanove == U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja. [[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]] [[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]] == Kulturne građevine == [[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]] === Religija === U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uznesenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica). [[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]] [[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]] === Ostalo === Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. [[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]] == Povijest == === Prapovijest === Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva. Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado željezno doba). U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. === Rimsko doba === U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca pr. Kr. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva. Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj). Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima. === Raspad Rimskog Carstva === Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]). === Vladavina Turaka === Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" /> Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi. === Pod Austro-Ugarskom === Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" /> Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba. === Početak Domovinskog rata === {{glavni|Pokolj u Dalju}} [[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] s [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. [[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića. == Poznate osobe == {{Glavni|:Kategorija:Životopisi, Dalj}} * [[Božidar Maslarić]], političar i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]] * [[Milutin Milanković]], geofizičar, astronom i građevinski inženjer * [[Đorđe Ocić]], književnik * [[Ivan Stančić]], glazbenik, producent i akademski slikar * [[Danica Tomić]], pilotkinja * [[Vikentije Vujić]], [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] == Šport == * [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. veljače 2012.</ref> == Udruge == * nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – '''GORD'''" * Udruga žena Dalj * Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo" * Hrvatska udruga Majpan * Matica umirovljenika * Ekološka udruga "Eko Centar Dalj" * Volonterski centar Dalj * Dalj Wireless * Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD * Nemanjina radionica cvijeća * Nemanja kroj cipela * Nemanja ribolov * ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301085216/http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ |date=1. ožujka 2012. }} * [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911050009/http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.gord.hr/ GORD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402233018/http://www.gord.hr/ |date=2. travnja 2012. }} * [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012. }} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Dalj| ]] ghbih6gwdwnd7ln4peiln7pzgj1e3bs 7625509 7625508 2026-10-28T07:53:33Z ~2026-57461-66 376801 /* Udruge */ 7625509 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Dalj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Erdut]] |najbliži grad = [[Osijek]] |površina = 73,7 |visina = 89 |z. širina = 45.49 |z. dužina = 18.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2877 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31226 Dalj |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Dalj''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Даљ; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya''; [[njemački jezik|njem.]] ''Dallia'') je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]). == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.<br> Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dalj |p1857=4449 |p1869=5006 |p1880=5147 |p1890=5737 |p1900=5900 |p1910=6088 |p1921=5491 |p1931=5922 |p1948=5575 |p1953=5625 |p1961=6288 |p1971=6303 |p1981=6023 |p1991=5515 |p2001=4689 |p2011=3937 |p2021=2877 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Zemljopis == Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75&nbsp;km², a gustoća naseljenosti je 69 st/km². Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana). == Ustanove == U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja. [[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]] [[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]] == Kulturne građevine == [[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]] === Religija === U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uznesenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica). [[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]] [[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]] === Ostalo === Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. [[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]] == Povijest == === Prapovijest === Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva. Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado željezno doba). U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. === Rimsko doba === U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca pr. Kr. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva. Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj). Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima. === Raspad Rimskog Carstva === Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]). === Vladavina Turaka === Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" /> Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi. === Pod Austro-Ugarskom === Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" /> Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba. === Početak Domovinskog rata === {{glavni|Pokolj u Dalju}} [[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] s [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. [[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića. == Poznate osobe == {{Glavni|:Kategorija:Životopisi, Dalj}} * [[Božidar Maslarić]], političar i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]] * [[Milutin Milanković]], geofizičar, astronom i građevinski inženjer * [[Đorđe Ocić]], književnik * [[Ivan Stančić]], glazbenik, producent i akademski slikar * [[Danica Tomić]], pilotkinja * [[Vikentije Vujić]], [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] == Šport == * [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. veljače 2012.</ref> == Udruge == * nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – '''GORD'''" * Udruga žena Dalj * Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo" * Hrvatska udruga Majpan * Matica umirovljenika * Ekološka udruga "Eko Centar Dalj" * Volonterski centar Dalj * Dalj Wireless * Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CR * ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301085216/http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ |date=1. ožujka 2012. }} * [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911050009/http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.gord.hr/ GORD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402233018/http://www.gord.hr/ |date=2. travnja 2012. }} * [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012. }} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Dalj| ]] 4onkdswoppj345cfxfv7gc4qz3lo32z 7625548 7625509 2026-10-28T11:17:33Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-57461-66|~2026-57461-66]] ([[User talk:~2026-57461-66|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7232223 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Dalj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Erdut]] |najbliži grad = [[Osijek]] |površina = 73,7 |visina = 89 |z. širina = 45.49 |z. dužina = 18.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2877 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31226 Dalj |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Dalj''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Даљ; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya''; [[njemački jezik|njem.]] ''Dallia'') je selo na [[Dunav]]u, u blizini ušća [[Drava|Drave]] u [[Dunav]], u općini [[Erdut]] ([[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska]]). == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, Dalj ima 4689 stanovnika koji žive u 1661 domaćinstvu.<br> Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 3937 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1104.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 12. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dalj |p1857=4449 |p1869=5006 |p1880=5147 |p1890=5737 |p1900=5900 |p1910=6088 |p1921=5491 |p1931=5922 |p1948=5575 |p1953=5625 |p1961=6288 |p1971=6303 |p1981=6023 |p1991=5515 |p2001=4689 |p2011=3937 |p2021=2877 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Zemljopis == Dalj je smješten je na desnoj obali [[Dunav]]a, u mikroregiji Erdutske kose, na nadmorskoj visini od 89 [[metar|m]]. Prostire se na površini od 67,75&nbsp;km², a gustoća naseljenosti je 69 st/km². Dijelovi naselja su: Banjkaš, Grabovac, Lipovača Daljska, Lovas Daljski, Marinovci, Mišino Brdo, Nizbrdice, Novi Dalj, [[Planina Daljska]] ([[Dalj planina]]), Pogled, Poloj, Propast, Stari Dalj, Škilja, Šušnjar Daljski, Vodica i Zurilo. == Gospodarstvo == Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, [[vinogradarstvo]], [[stočarstvo]] (stočarska farma), trgovina i obrti ([[aluminij]]ska bravarija, vulkanizer, pilana). == Ustanove == U Dalju postoji osnovna škola, s oko 400 učenika, srednja škola s oko 70 učenika, narodna knjižnica s fondom od oko 12.000 knjiga, sjedište [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljske i baranjske eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, poštanski ured HP-PS Osijek, policijska postaja, benzinska postaja. [[File:Sjedište općine Erdut.jpg|thumb|Sjedište općine Erdut]] [[File:Srednja škola Dalj.jpg|thumb|Srednja škola]] == Kulturne građevine == [[File:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|thumb|Rodna kuća Milutina Milankovića]] === Religija === U Dalju se nalaze [[crkva sv. Dimitrija u Dalju|pravoslavna crkva Svetog Dimitrija]], izgrađena [[1715.]] godine i katolička crkva [[Sveti Josip|Svetog Josipa]] izgrađena [[1912.]] godine. Katolička crkva potpuno je razorena tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], da bi bila obnovljena [[2004.]] godine. U Dalju se nalazi i Patrijaršijski dvor – ljetna rezidencija srpskih patrijarha, izgrađena sredinom 18. st. s pripadajućom parkovnom cjelinom iz sredine 19. st. Na [[Dalj planina|Dalj planini]] se nalazi pravoslavni [[manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini|manastir Uznesenja Presvete Bogorodice]] (manastir Dalj planina, manastir Vodica). [[File:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|thumb|Pravoslavna crkva,Dalj]] [[File:Katolička crkva u Dalju.jpg|thumb|Katolička crkva sv.Josipa u Dalju]] === Ostalo === Zajedničkim naporima vlada Republike Hrvatske i Republike Srbije, obnovljena je rodna kuća srpskog znanstvenika [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. [[File:Grob obitelji Milanković.jpg|thumb|Grob obitelji Milanković]] == Povijest == === Prapovijest === Na temelju sve brojnijih i uspješnijih [[arheologija|arheoloških]] istraživanja o kontinuitetu naseljenosti u istočnoj Hrvatskoj možemo svjedočiti o razdoblju duljem od sedam tisuća godina. Stare kulture i mnogi narodi nastanjivali su praktički sve dijelove [[Slavonija|Slavonije]], a najrazvijenije kulture stvarane su osobito na istočnohrvatskoj lesnoj zaravni. Dakle, istočna Slavonija i zapadni Srijem, odnosno prostor između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a središte je vrlo razvijene naseljenosti i starih kultura-osobito od [[neolitik]]a do [[brončano doba|brončanih]] i [[željezno doba|željeznih]] pretpovijesnih doba. U tom je prostoru nastalo pravo bogatstvo antičkih ([[Stari Rim|rimskih]]) spomenika, s razvijenom mrežom naseljenosti i puteva. Daljska kulturna grupa se prvi put spominje u brončanom dobu (od 1350. – 1100. godine prije Krista), koja seže i u mlado razdoblje. Na pragu željeznog doba (od 800. godina prije Krista) ističu se nalazi s lokaliteta Lijeva bara ([[Vukovar]]), Dalj, [[Šarengrad]], [[Ilok]] i drugih. Naseljenost je značajno poboljšana tijekom [[halštat]]a (starije željezno doba) i osobito u [[laten]]u (mlado željezno doba). U zagrebačkom, osječkom i berlinskom muzeju čuvaju se važni nalazi s područja Dalja, posebno iz razdoblja tzv. Daljske kulture (X.-III. St. Pr. Kr.) te iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. === Rimsko doba === U vrijeme jačanja Rimskog Carstva u susjedstvu, na slavonskim se prostorima javljaju brojna plemena prastanovnika ovih prostora [[Iliri|Ilira]] i [[Tračani|Tračana]] te od 4. stoljeca pr. Kr. i [[Kelti|Kelta]]. Početkom 1. stoljeća, u doba cara [[Oktavijan]]a, [[Rimljani]] zauzimaju [[Panonija|Panoniju]] i postavljaju granicu na Dunavu. Rimska kultura je izmijenila prilike u ovim krajevima. Tada je stvorena mreža naselja povezana cestama, koja je imala snažan utjecaj na kasniji razvoj i naseljenost, sve do dana današnjega. Bila je to visoka kultura u odnosu na autohtonu, koja je pridonijela stvaranju novog načina života i afirmirala viši stupanj kulture i osobito graditeljstva. Na temelju mnogih arheoloških nalaza te rimskih izvora i dokumenata ([[Klaudije Ptolomej|Ptolomejova]] Geografija i zemljovid Tabula Peuntingeriana), Dalj se spominje pod rimskim imenom '''[[Teutoburgium]]''' kao naselje koje se nalazilo na jednom od četiri glavna pravca ka Dalmaciji. Smjer nizinom Drave počinje u [[Poetovia|Poetoviji]] prolazi kroz [[Aquiae Iasae]] ([[Varaždinske Toplice]]), [[Ioviae Botivo]] ([[Ludbreg]]) i završava u [[Mursa|Mursi]] ([[Osijek]]), protežući se dalje na jugoistok uz Dunav (Teutoburgium, današnji Dalj). Vidljivih rimskih ostataka graditeljstva u istočnoj Hrvatskoj danas gotovo i nema, ali su vrlo brojna arheološka nalazišta. Primjenom znamenite rimske cigle graditeljstvo je imalo visoke domete, a kultura stanovanja bila je vrlo visoka. To se odnosi i na komunalnu infrastrukturu u rimskim gradovima pa i u manjim naseljima. === Raspad Rimskog Carstva === Velike etničke promjene najavio je prodor [[Huni|Huna]] iz [[Azija|Azije]] potkraj 4. stoljeća, razaraju Mursu (Osijek). 395. godine Rimsko Carstvo se raskoljuje na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], a glavni trgovački putevi između njih su dobrim dijelom vodili i preko ovih krajeva. U 5. stoljeću s istoka provaljuju [[Gepidi]] i [[Goti]]. Zajedno s konjaničkim narodom [[Avari|Avara]] krajem 6. i početkom 7. stoljeća iz Azije i istočne Europe doseljavaju se i [[Slaveni]]. Od 798. godine našim krajevima gospodare [[Franci]], a krajem 9. i početkom 10. stoljeća sjevernije od naših krajeva doseljavaju [[Ugri]] ([[Mađari]]). === Vladavina Turaka === Prije [[Osmansko Carstvo|Turaka]] Dalj je bio je malo selo u posjedu lokalnih plemića. Južnije od sela postojalo je tada selo Jama sa župnom crkvom. To selo je stradalo [[1526.]] godine u turskoj invaziji. Sačuvala se samo njegova župna crkva, koju su kasnije prihvatili daljski katolici.<ref name="Mirko Marković">[[Mirko Marković (kartograf)|Mirko Marković]], ''Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-222-123-9}} str. 78.-80.</ref> [[Turci]] su brzo uočili pogodnosti zemljopisnog položaja Dalja i zato ga nastojali povećati: naselili su oko dvjesto muslimanskih obitelji iz [[Bosna|Bosne]] i pedesetak obitelji pravoslavnih Vlaha.<ref name="Mirko Marković" /> Daljski muslimani bili su uglavnom posjednici okolnoga zemljišta, zatim obrtnici i trgovci, dok su Vlasi i Hrvati bili zemljoradnici.<ref name="Mirko Marković" /> Oko [[1550.]] god. daljski su [[Mađari]] prihvatili [[Protestantizam|kalvinizam]]. Prema popisu turskih sela na daljskom području, u Dalju je [[1579.]] god. bilo 107 naseljenih kuća, dok se za susjednu Jamu tvrdi da je pusta.<ref name="Mirko Marković" /> [[Kršćanstvo|Kršćana]] je u Dalju bilo svega osam obitelji, od kojih se pet nazivalo Došlac.<ref name="Mirko Marković" /> Kroz Dalj je [[1663.]] god. proputovao turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] od koga potječe onodobno izvješće.<ref name="Mirko Marković" /> Dalj je bio tipična turska [[kasaba]] u obliku četverokuta. Unutar bedema nalazila se veća [[džamija]], [[mesadžid]], [[hamam]], [[han]] i osamdeset kuća. U mjestu je bilo pedeset trgovina i pedeset vojnika, a naokolo naselja prostirali su se vrtovi, šljivici i vinogradi. === Pod Austro-Ugarskom === Dalj je oslobodila kršćanska vojska u jesen [[1687.]] godine. Prije toga, [[islam|muslimansko]] i vlaško stanovništvo napustilo je mjesto.<ref name="Mirko Marković" /> Nakon oslobođenja, Dalj je potpao pod upravu [[Bečka dvorska komora|Bečke dvorske komore]]. Od [[1690.]] godine u Dalj su počeli stizati novi doseljenici iz [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]], [[Mačva|Mačve]] i [[Bosna|Bosne]].<ref name="Mirko Marković" /> Do [[1697.]] godine doselilo se 49 obitelji.<ref name="Mirko Marković" /> [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] dao je, [[1706.]] godine, Dalj s okolicom srpskom patrijarhu [[Arsenije Čarnojević|Arseniju Čarnojeviću]] kao imanje za izdržavanje patrijaršije.<ref name="Mirko Marković" /> Kada su se [[1726.]] godine Beogradska i Srijemsko-karlovačka mitropolija spojile, oduzeo je bečki dvor daljsko vlastelinstvo Srpskoj patrijaršiji.<ref name="Mirko Marković" /> Prilikom popisa [[1736.]] godine, Dalj se po broju stanovnika upeterostručio i imao je 220 kuća s nekoliko ulica i više nije nalikovao dotadašnjem selu.<ref name="Mirko Marković" /> Novi izgled davali su mu njegovi stanovnici među kojima je bilo mnogo obrtnika, trgovaca i vlastelinskih činovnika. Dalj se i tijekom 19. stoljeća stalno uvećavao. Do [[1866.]] godine bilo je u njemu 809 naseljenih kuća s 4449 stanovnika, Srba je bilo 3125, Hrvata 1309, Mađara 35 i ostalih 15.<ref name="Mirko Marković" /> Upravo iz tog post-turskog razdoblja potječu dva najznačajnija kulturno-povijesna spomenika Dalja. Pravoslavna crkva Sv. Dimitrija, koja se nalazi u središtu Dalja, a sagrađena je već 1715. godine. To je jednobrodna građevina razmjerno velikih dimenzija koja posjeduje i dio vrijednog [[barok]]nog i postbaroknog unutrašnjeg inventara. Patrijaršijski dvor sagrađen je dvadeset godina prije formalnog osnivanja daljske patrijaršije – dakle 1828. godine. To je prizemna klasicistička gradevina građena u ključ. Segmentno izdvojen [[rizalit]] bez prozora završava trokutnim zabatom, a drveni ulazni portik zamašnih dimenzija izrezbaren ju u karakterističnoj ornametici svoga doba. === Početak Domovinskog rata === {{glavni|Pokolj u Dalju}} [[2. travnja]] [[1991.]] srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] s [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) žestoko napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade – pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova – postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/predsjednice-hvala-na-daljskoj-ikoni-ali-sto-kazete-za-daljski-masakr-i-tamosnje-konc-logore/502777.aspx Index.hr: Predsjedniče, hvala na daljskoj ikoni, ali što kažete na daljski masakr i tamošnje konc-logore?]</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. [[17. kolovoza]] [[1991.]] nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića. == Poznate osobe == {{Glavni|:Kategorija:Životopisi, Dalj}} * [[Božidar Maslarić]], političar i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]] * [[Milutin Milanković]], geofizičar, astronom i građevinski inženjer * [[Đorđe Ocić]], književnik * [[Ivan Stančić]], glazbenik, producent i akademski slikar * [[Danica Tomić]], pilotkinja * [[Vikentije Vujić]], [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] == Šport == * [[NK Dunav Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * [[NK Radnički Dalj]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.) * Teutoburgium Pitbulls Dalj, klub [[američki nogomet|američkog nogometa]], Prva liga Hrvatske (CFL 2010.)<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96196&cHash=7598159d54 HRT: Teutoburgium Pitbullsi iz Dalja prvaci Hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. veljače 2012.</ref> == Udruge == * nevladina udruga "Građanska organizacija razvoja Dalja – '''GORD'''" * Udruga žena Dalj * Udruga umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti "Leonardo" * Hrvatska udruga Majpan * Matica umirovljenika * Ekološka udruga "Eko Centar Dalj" * Volonterski centar Dalj * Dalj Wireless * Radio klub "Dario Dujmović" 9A1CRD ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ Općina Erdut: Dalj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301085216/http://www.opcina-erdut.hr/naselja/dalj/ |date=1. ožujka 2012. }} * [http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ Općina Erdut: Nevladine udruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911050009/http://www.opcina-erdut.hr/o-nama/nevladine-udruge/ |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.gord.hr/ GORD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402233018/http://www.gord.hr/ |date=2. travnja 2012. }} * [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm HIC: Kronologija Domovinskog rata u Podunavlju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012. }} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Dalj| ]] 4h24udw1we6y0iiutuv0iyognnlrorj 0 23085 7625217 7440483 2026-10-27T16:57:03Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625217 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Harold Pinter | slika = Harold Pinter in 1962.jpg | veličina = | opis slike = Harold Pinter (1962.) | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. listopada]] [[1930.]] | mjesto rođenja = [[London]] | smrt = [[24. prosinca]] [[2008.]] | mjesto smrti = [[London]] | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | zanimanje = [[Književnik]] | nacionalnost = [[Englez]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Harold Pinter''' ([[London]], [[10. listopada]] [[1930.]] – [[London]], [[24. prosinca]] [[2008.]]) je [[Engleska|engleski]] dramatičar i kazališni redatelj. Pisao je za [[kazalište]], [[radio]], [[televizija|televiziju]] i [[film]]. Njegovi se rani radovi često povezuju uz [[teatar apsurda]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] za [[2005.]] godinu. == Mladost i karijera == Pinter se rodio u [[london]]skoj četvrti [[Hackney]], a roditelji su mu bili [[Židovi]] iz radničke klase. Nakratko je studirao na Royal Academy of Dramatic Art (RADA). Kao mladić je objavljivao [[poezija|poeziju]], te je počeo raditi u kazalištu kao [[glumac]] pod pseudonimom '''David Baron'''. Njegova prva [[drama]] zvala se ''The Room'' (''Soba''), a premijerno su je izveli studenti na Sveučilištu u Bristolu 1957. ''The Birthday Party'' (''Rođendanska proslava'') iz 1958. isprva je doživjela neuspjeh unatoč pohvalnoj kritici u listu ''Sunday Times'' od strane vodećeg kazališnog kritičara Harolda Hobsona, ali uspješno je zaživjela nakon dobro primljene drame ''The Caretaker'' (''Nadglednik'') iz 1960. Ta dva djela, kao i drugi rani radovi poput drame ''The Homecoming'' (''Povratak kući'') iz 1964., ponekad se nazivaju "komedijama prijetnje". Često krenu od naizgled bezopasne situacije i pretvore je u prijeteća i apsurdna zbivanja zato što se likovi ponašaju na način koji je neobjašnjiv publici, a ponekad i drugim likovima. Taj je stil nadahnuo pridjev "pinterovski". Sva Pinterova djela odaju utjecaj [[Samuel Beckett|Samuela Becketta]], koji je uostalom bio njegov dugogodišnji prijatelj. == Novi smjerovi == Pinter je počeo češće režirati tijekom 1970-ih, te je 1973. postao pomoćnik direktora britanskog Royal National Theatre. Njegove kasnije drame su kraće i bave se temama koje su više [[politika|političke]], često [[alegorija|alegorije]] političkog terora. Tada se Pinter počeo i javljati u političkim pitanjima, i to kao izraziti [[ljevica|ljevičar]]. Stalno se trudi da javnosti skrene pažnju na kršenje [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Pinterova se pisma često javljaju u britanskim novinama kao što su ''The Guardian'' i ''The Independent''. Pinter je 1985. s [[SAD|američkim]] dramatičarom [[Arthur Miller|Arthurom Millerom]] otputovao u [[Turska|Tursku]], gdje je razgovarao s mnogim žrtvama političkog terora. Na skupu u američkom [[veleposlanstvo|veleposlanstvu]] u čast Millera, umjesto konvencionalnog govora, Pinter je govorio o ljudima kojima se genitalije spajaju na struju, pa su ga izbacili. (Miller je u znak potpore izašao s njim.) Pinterova iskustva s tlačenjem u Turskoj i gušenjem [[kurdski jezik|kurdskog jezika]] nadahnula su njegovu dramu ''Mountain Language'' (''Planinski jezik'') iz 1988. Pinter se usprotivio [[SAD|američkim]] napadima na [[Afganistan]] i [[Irak]]. 2005. je objavio da više neće pisati drame, nego će se posvetiti političkom djelovanju. Pinter otvoreno kritizira rat u Iraku, te je javno nazvao [[George W. Bush|Busha]] masovnim ubojicom i [[Tony Blair|Blaira]] zavedenim idiotom. Usporedio je Bushovu vladu s [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] [[nacizam|nacističkom Njemačkom]], govoreći da SAD želi osvojiti svijet, dok američka javnost i britanski "masovni ubojica" od premijera sjede i gledaju. Pinter je također aktivan predstavnik [http://www.cuba-solidarity.org/ Kampanje za solidarnost s Kubom], organizacije koja podupire režim [[Fidel Castro|Fidela Castra]] na [[Kuba|Kubi]] i član [http://www.icdsm.com Međunarodnog odbora za obranu Slobodana Miloševića], organizacije koja traži [[Slobodan Milošević|Miloševićevo]] oslobođenje. Pinter je 1966. dobio britansko odličje CBE i postao "Companion of Honour" 2002., nakon što je odbio viteški naslov. Podupire koaliciju RESPECT. [[Švedska akademija]] je [[13. listopada]] [[2005.]] objavila da je Pinter dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] za 2005. godinu, rekavši da "u svojim dramama otkriva ponor pod svakodnevnim brbljanjem i silom ulazi u zatvorene sobe terora". U [[Francuska|francuskom]] [[Veleposlanstvo|veleposlanstvu]] u [[London]]u je [[17. siječnja]] [[2007.]] francuski premjer [[Dominique de Villepin]] Pintera proglasio vitezom [[Legija časti|Legije časti]]. == Rad na filmu == Pinter je svoj prvi [[scenarij]], za film ''The Servant'' (''Sluga''), napisao 1962. Između ostaloga, napisao je scenarije za filmove ''The Go-Between'' (''Posrednik'') i ''The French Lieutenant's Woman'' (''Ženska francuskog poručnika''). Također je objavio scenarij na temelju ''Potrage za izgubljenim vremenom'' [[Marcel Proust|Marcela Prousta]], koji nikad nije snimljen. Više je Pinterovih drama dobilo filmsku inačicu: ''The Caretaker'' (1963.), ''The Birthday Party'' (1968.), ''The Homecoming'' (1973.) i ''Betrayal'' (''Izdaja'', 1983.). Dvaput je nominiran za [[Oscar]]a za najbolji adaptirani scenarij ("The French Lieutenant's Woman" -- 1981.; "Betrayal" -- 1983.) == Osobni život == Pinter je 1977. izazvao skandal kad je ostavio ženu, glumicu Vivien Merchant, s kojom se vjenčao 1956. i koja ga je još voljela, zbog lady Antonije Fraser, najstarije kćeri grofa Longforda i katolkinje, s kojom se vjenčao 1980. nakon razvoda. Merchant je umrla 1982. Neki tvrde da drama ''Betrayal'' (1978.) oslikava tu vezu, ali zapravo se zasniva na ranijoj sedmogodišnjoj vezi koju je imao sa spikericom Joan Bakewell. Nakon toga se javno posvađao s kazališnim redateljem Peterom Hallom jer ga je ovaj opisao kao pijanicu u svojem objavljenom dnevniku, ali poslije su se pomirili. Poznat je po antiameričkim stavovima, a podržavao je velikosrpski režim Slobodana Miloševića. Bio je strastven pušač, ali je 2002. bio na kemoterapiji zbog raka grla, pa je otad slaba zdravlja. Pinter jako voli [[kriket]] i predsjeda klubom "Gaieties". Također je počasni suradnik britanskog Državnog sekularnog društva. == Proza == *''Kullus'' (1949) *''The Dwarfs'' (1952-56) *''Latest Reports from the Stock Exchange'' (1953) *''The Black and White'' (1954-55) *''The Examination'' (1955) *''Tea Party'' (1963) *''The Coast'' (1975) *''Problem'' (1976) *''Lola'' (1977) *''Short Story'' (1995) *''Girls'' (1995) *''Sorry About This'' (1999) *''God's District'' (1997) *''Tess'' (2000) *''Voices in the Tunnel'' (2001) == Poezija == *''War'' (2003) == Vanjske poveznice == *[http://www.haroldpinter.org/ Službena stranica Harolda Pintera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207205700/http://www.haroldpinter.org/ |date=7. veljače 2009. }} *[http://nobelprize.org/literature/laureates/2005/pinter-bibl.html Bio-bibliografija na stranici Nobelove nagrade] *[http://www.contemporarywriters.com/authors/?p=auth01G24K343812605467 Opsežna biografija i kritički osvrt na stranici British Council for Arts] *[https://web.archive.org/web/20081202075413/http://www.redpepper.org.uk/natarch/x-pinter-dec2002.html Pinter protiv rata u Iraku], prosinac 2002. *[https://web.archive.org/web/20081202073709/http://www.redpepper.org.uk/latin/x-may96-pinter.htm Pinter brani Kubu], 1996. *[http://www.guardian.co.uk/arts/news/story/0,11711,975050,00.html Pinter pljuje po "nacističkoj Americi" i "zavedenom idiotu" Blairu] *{{imdb ime|id=0056217|ime=Harold Pinter}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Pinter, Harold}} [[Kategorija:Engleski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 1yl17czy8ljud8g9w45ihchkjb4jg0o 0 24820 7625379 7573988 2026-10-27T21:27:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6) 7625379 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Rudolf Steiner | slika = Steiner um 1905.jpg | slika_širina = | naslov = Rudolf Steiner oko 1905. godine | datum_rođenja = [[27. veljače]] [[1861.]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> | mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] | datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1925.]] | mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|austrijanac]] | etnicitet = | polje = [[metafizika]], [[epistemologija]], [[ezoterija]], [[kršćanstvo]], [[filozofija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = [[Karl Julius Schröer]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[antropozofija]], [[biodinamička poljoprivreda]], [[euritmija]], [[antropozofija]], [[Waldorfska pedagogija]], | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Rudolf Steiner''' (hrv. '''Rudolf Josip Lovro Steiner'''; [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]], [[25. veljače|25.]] ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225080554/http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html |date=25. veljače 2010. }} Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]] – [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30. ožujka]] [[1925.]]), austrijski filozof, odgajatelj, [[pisac]], [[ezoterija|ezoterik]], i glavni utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]]. Steinerova namjera je konkretno opažanje duha i duhovnog u materiji, te opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje određenih zakonitosti koje se potom mogu i praktično primijeniti. Steiner je antropozofiju kao ozbiljnu suvremenu duhovnu disciplinu u potpunosti htio razlikovati i odvojiti od [[spiritizam|spiritizma]], [[magija|magije]] i srodnih postupaka. Osnovni oblik u kojem je htio iznijeti svoju [[spoznaja|spoznaju]] je [[ideja]]. Svoje duhovne doživljaje i opažanja nadnaravnog htio je izraziti u jasno razumljivim [[pojam|pojmovima]]. Obrazovanje je primjerice želio obnoviti uspostavljanjem [[waldorfska pedagogija|waldorfskog odgoja]]; poljoprivredu uvođenjem [[biodinamička poljoprivreda|biodinamičke poljoprivrede]]; scensku umjetnost putem [[euritmija|euritmije]], koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije. Na polju [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] dao je osobite poglede. [[Kiparstvo]]m se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima. U [[slikarstvo|slikarstvu]] je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna [[perspektiva]], već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine. [[Arhitektura|Arhitekturu]] je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća. U [[medicina|medicini]] je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom [[homeopatija|homeopatije]]. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje [[religija|religioznih]] osjećaja, bavljenje [[umjetnost|umjetnošću]], te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill<ref>[http://www.camphill.org/?p=34 Camphill.org]</ref> u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi [[država|države]] i ustroju [[društvo|društva]]. Namjera Rudolfa Steinera bila je [[duhovnost|produhovljavanje]] pomoću antropozofije;<ref name="unesco">Heiner Ullrich http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041958/http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf |date=24. rujna 2015. }}</ref> kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko [[meditacija|meditativan]] karakter.<ref name="anthroposophy">Roy Wilkinson na [http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html Anthroposophy.org.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904035818/http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html |date=4. rujna 2011. }} Tekst je objavljen kao knjiga ''Rudolf Steiner. An Introduction to his Spiritual World-View, Anthroposophy'' Temple Lodge Publishing 2001. {{ISBN|1902636287}}</ref> == Životopis == === Djetinjstvo === [[Datoteka:Rudolf Steiner Geburtshaus,Donji Kraljevec, Croatia.JPG|mini|Rodna kuća Rudolfa Steinera]] Rudolf Steiner rodio se u hrvatskom naselju [[Donji Kraljevec]] u [[Međimurje (regija)|Međimurju]], u tadašnjem [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]]. Kršten je u susjednom selu [[Draškovec|Draškovcu]] u katoličkoj crkvi, dva dana nakon rođenja.<ref>U matičnoj knjizi krštenih u Draškovcu zabilježeno za 27. 2. 1861., na 16. listu pod brojem 25. njegovo ime je ubilježeno kao Adolphus Josephus Laurentius Steiner na [http://www.medjimurje.hr/clanak/2916/2011-03-15/sitnice-ne-cine-povijest međimurje.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} vrlo vjerojatno se radi o grešci prilikom upisa</ref> Dano mu je ime Rudolf Josip Lovro Steiner.<ref>Dr. Ernst Katz na [http://www.rsarchive.org/RelAuthors/KatzErnst/AGM_Address.php Rudolf Steiner Archive]</ref> Njegov otac Johann Steiner radio je kao telegrafist na željezničkoj prugi u Donjem Kraljevcu koja je upravo bila izgrađena.<ref>''Opća enciklopedija'' JLZ-a svezak 8, Š-Žva Zagreb 1982. str 728.</ref> Na ljeto iduće godine obitelj se seli u Mödling u Austriji. Godine [[1863.]] obitelj opet seli u austrijski Pottschach gdje Johann postaje vođa željezničke postaje.<ref name="books">[http://books.google.com/books?id=bWXSwDrPNNAC&printsec=frontcover&dq=steiner%20biography&hl=hr&source=gbs_slider_thumb#v=onepage&q=steiner%20biography&f=false ''Autobiography: Chapters in the Course of My Life: 1861-1907''] Rudolf Steiner i Rita Stebbing Lantern Books, 2006. {{ISBN|0-88010-600-x}} na [[Google knjige]]</ref> Iduće godine rađa se Steinerova sestra Leopoldine, koja je živjela s roditeljima do kraja života. Godine 1866. rodio se Rudolfov gluhonijemi brat Gustav (umro 1941). Godine [[1867.]] Rudolf polazi u seosku školu. Učiteljeva supruga pogrešno je optužila malog Rudolfa za nered u razredu, kojeg je skrivio njen sin, nakon čega njegov otac odlučuje da Rudolf više neće pohađati školsku nastavu, te se sam prihvatio podučavanja svog sina. Godine [[1869.]] obitelj ponovo seli u mirno selo Najderflj (njemački Neudörfl) u današnjoj Austriji. Rudolf je volio ministrirati u crkvi i bio je miljenik [[svećenik]]a. Godine [[1872.]], prelazi u realku u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] koju je pohađao po očevoj želji s namjerom da postane inženjer na željeznici. Škola je bila udaljena osam kilometara od mjesta stanovanja. Putovao je vlakom jedan sat, a vraćao se pješice. Uz školsku nastavu gdje je očaran matematikom, kod kuće sam uči analitičku geometriju, [[trigonometrija|trigonometriju]], diferencijalnu jednadžbu i integrale. S 15 godina počinje davati repeticije ostalim učenicima.<ref name="books" /> Uz redovnu školsku nastavu proučavao je filozofiju, psihologiju i ostale predmete ovisno o literaturi koju je u to vrijeme mogao nabaviti, zbog slabijeg imovnog stanja njegove obitelji. === Mladost === Nakon završetka realne gimnazije Johann Steiner je zatražio od uprave Austrijske južne željeznice da njegovo radno mjesto premjesti bliže [[Beč]]u kako bi njegov sin mogao svaki dan putovati vlakom na fakultet. Tako se obitelj Steiner preselila u Inzersdorf. Godine [[1879.]], po želji svog oca Rudolf Steiner se upisuje na bečku Visoku tehničku školu, s namjerom da sada postane učitelj matematike i deskriptivne geometrije u realnoj gimnaziji. Studirao je matematiku i prirodne znanosti, a dodatna predavanja je slušao iz [[književnost]]i i filozofije. [[Johann Wolfgang von Goethe]] za Steinera je bio svojevrstan duhovni otac. Zanimanje za Goetha kod njega je pobudio profesor njemačke književnosti Karl Julius Schröer, koji je bio veliki štovatelj Goetheova djela. Steiner je bio osobito zadovoljan time što je na sveučilištu po prvi put slušao predavanja iz filozofije; do tada je filozofiju učio samo iz knjiga. Tako je pohađao predavanja Roberta Zimmermana i Franza Brentana. Za vrijeme svojih redovitih putovanja vlakom Steiner upoznaje travara i seljaka Felixa Koguckija, koji je živio u malom selu, južno od Beča. Kogucki je za Steinera predstavljao čovjeka koji je i sam razumio [[misticizam]] i duhovni ustroj same prirode, te koji nije bio u dodiru sa suvremenim životom i znanstvenim shvaćanjima. Odbacivao je [[klerikalizam]] ali je kao duboko pobožna osoba razumio Steinerova duhovna viđenja. Preko Felixa Koguckija Steiner je upoznao još jednu osobu čiji je identitet nepoznat. Ovaj čovjek je bio još bliži Steineru te ga je potakao na pravilno i sustavno shvaćanje zakonitosti duhovnog svijeta. Profesor Julius Schröer koji se sprijateljio sa Steinerom predložio ga je za urednika Goetheovih prirodoznanstvenih djela. Schroer je preporučio Steinera i za kućnog učitelja u imućnoj bečkoj obitelji, koja je imala četvoricu dječaka, od koji je jedan imao smetnje u razvoju; bolovao je od hidrocefalusa, oboljenja na mozgu. Njegov odgoj on je preuzeo na sebe. Dječak Otto Specht je u dvije godine uspio nadoknaditi znanje i završiti školu, a kasnije je postao liječnik. Steinerov pedagoški rad sastojao se i iz davanja poduka iz raznih predmeta, što je radio sve do svoje 29 godine. Premda je studirao na tehničkom fakultetu doktorski rad je položio iz [[filozofija|filozofije]] koja ga je osobno najviše zanimala. On je od svoje mladosti bio zaokupljen otkrivanjem istine pomoću filozofije. Njegova doktorska disertacija nosila je naziv ''Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti.'' Promoviran je za doktora filozofije [[1891.]] u [[Rostock]]u. Godine [[1892.]] disertacija je objavljena u proširenom izdanju pod nazivom ''Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode.'' Dvije godine kasnije objavljeno je djelo ''Filozofija slobode'', pod punim nazivom ''Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodoznanstvenom metodom'', Steinerovo glavno filozofsko djelo. Zbog rada na uređivanju Goetheovih prirodoznanstvenih spisa u okviru Kürschnerove biblioteke: Njemačka nacionalna literatura, Steiner je [[1886.]] na Schröerov prijedlog pozvan na suradnju pri objavljivanju Goetheovih djela u okviru [[knjižnica|biblioteke]] ''Sophien-Ausgabe'' u [[Weimar]]u. Rezultat Steinerovog rada u arhivu bilo je objavljivanje 95 publikacija i knjige ''Goetheov pogled na svijet'', izdanu [[1897.]] Također je napisao uvod djelima o [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] i o Jeanu Paulu, koja su objavljena u Cottaschen Bibliothek der Weltliteratur. U Weimaru je proveo sedam godina u svojstvu stalnog suradnika Goetheovih spisa. U Weimaru je upoznao i Annu Eunike, udovicu s petero djece, s kojom se kasnije i oženio. Uređivao je i [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] knjižnicu na poziv njegove sestre Elisabeth Forster-Nietzsche. Rezultat je bio katalog s 277 stranica. Ovaj rad je prekinut zbog nepredvidivosti i naglog mijenjanja odluka Nietzscheove sestre. === Život u Berlinu === Steiner se [[1897.]] preselio u [[Berlin]] gdje je dvije godine kasnije stupio u građanski [[brak]] s Annom. Anna je preminula [[1911.]] godine. Postao je jedan od urednika u listu pod nazivom ''Magazin za literaturu'' kojega je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, na godišnjicu njegove smrti. Steiner je u listu zajedno s drugim urednikom Ottom Erichom Hartlebenom objavljivao i ''Dramaturške listove''; jedan dio ljudi okupljenih u časopisu bio je također aktivan i u Dramskom društvu. Steiner je u ovom društvu sudjelovao u postavljanju kazališnih predstava koje su, u to doba, svojim avangardnim sadržajem odskakale od klasične dramske forme. Steiner je nadalje namjeravao iznijeti svoje ezoterične spoznaje u javnost. U listu je tako objavio u potpunosti vlastito tumačenje Goetheove [[bajka|bajke]] ''Bajka o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani'', koje je samo donekle imalo ezoteričan ton. Godine 1899. izvršni odbor berlinske škole za obrazovanje radnika zamolio je Steinera da kod njih drži predavanja iz povijesti kao i vježbe govorništva. Predavanja je održavao u skladu sa svojim shvaćanjima [[evolucija|evolucije]] i povijesti, ne u skladu s tada aktualnim [[marksizam|marksizmom]] i socijaldemokratskim učenjem. Njegov humani pristup tako je kod radnika uz ostalo budio i svijest o vlastitoj vrijednosti. Kako se ovaj pristup nije uklapao u osnovni cilj škole što je bilo klasno osvještavanje radnika te njihovo uključivanje u političku i klasnu borbu, njegova predavanja su [[1905.]] ukinuta protivno volje učenika. Bio je i predavač u intelektualnim udruženjima Die Kommenden (Ljudi budućnosti), Friedrichhagener, Savez Giordiana Bruna kao i na Slobodnoj visokoj školi, koju su osnovali neki od pripadnika navedenih udruženja. Steinerov glavni interes bio je iznošenje vlastitih doživljaja o duhovnoj stvarnosti koju prema vlastitim riječima zapaža od samoga djetinjstva.<ref name="anthroposophy" /> Ovo je uspio ostvariti po prvi put, tek u teozofskom društvu. === Teozofsko društvo === Godine [[1900.]] Steiner je bio pozvan da održi predavanje o svojoj knjizi o Nietzscheu ''Friedrich Nietzsche, Ein Kämpfer Gegen Sein Zeit'', Friedrich Nietzsche: borac protiv svog vremena, u teozofskoj knjižnici grofa i grofice Brockdorff. Među slušateljima je vladalo veliko zanimanje za [[duhovnost]] i ezoteriju. Pred ovom publikom Steiner je po prvi put mogao govoriti sasvim ezoterički. Govorio je samo iz vlastitih spoznaja temeljenih na uvidu u duhovnu stvarnost. Brockdorffovi su vodili neformalni berlinski odjel teozofskog društva. Među slušateljima je bila i Maria von Sivers kazališna umjetnica rodom iz tadašnjeg ruskog dijela [[Poljska|Poljske]]. Početkom 1902. voditelj berlinskog odjela teozofskog društva grof von Brockdorff pozvao je Rudolfa Steinera da preuzme njegovo mjesto. On je pristao pod uvjetom da Maria von Sivers postane njegova suradnica, na što je ona pristala, čime je Steiner postao članom teozofskog društva. U [[listopad]]u iste godine u Berlinu je osnovana njemačka sekcija teozofskog društva, sa Steinerom kao glavnim tajnikom. U sklopu društva održao je mnoga predavanja, te je izdavao i časopis ''Lucifer'' ( u značenju 'svjetlonoša'), kasnije ''Lucifer-Gnosis.'' U njemu su objavljivana mnoga rana antropozofska djela. Za vrijeme djelatnosti u teozofskom društvu Steiner je napisao i tri takozvane misterijske drame, koju su za cilj imale uvesti gledatelja u duhovni realitet i svijet, o kojem je Steiner držao opširna izlaganja. U tome je radio zajedno s Mariom koja je bila obučena kao glumica i recitatorica. S njom je razvio i [[euritmija|euritmiju]] koja nastaje kao izraz Steinerove osobite dramske umjetnosti. Njegov pristup značajno se razlikovao od pristupa teozofskog vodstva. On je svoje uvide temeljio na zdravorazumskom shvaćanju pri budnoj jasnoj svijesti, nasuprot uglavnom apstraktnoj ezoteriji i misticizmu teozofa uvelike temeljenog na indijskim religijama. Oni su smatrali kako budna svijest pripada osjetilnom, ne nadosjetilnom svijetu, što je po Steinerovu mišljenju predstavljalo zastarjeli princip koji nije bio prikladan za suvremeno doba. Zamjerao je teozofima i pogrešno tumačenje istočnjačke mudrosti te gubitak osjećaja za stvarnost. Od godine [[1906.]] u Društvu je osobito jačao utjecaj [[spiritizam|spiritizma]], pa je osnivač antropozofije često naglašavao kako on nema ništa zajedničkog s takvim poimanjem duhovnosti. Razlike u stajalištima između njemačkog ogranka načelu sa Steinerom i međunarodnog društva osobito su se povećale kada je [[1907.]] [[Annie Besant]] postala njegovom predsjednicom. Godine [[1913.]] neslaganje s vodstvom Teozofskog društva doseglo je vrhunac kada su Annie Besant i Charles Webster Laedbeater proglasili indijskog četrnaestogodišnjeg dječaka po menu Jiddu Krishnamurti reinkarnacijom Krista. Riječima samog Steinera: „Od 1906. počeli su se u Društvo, na čije vođenje nisam imao ni najmanje utjecaja, pojavljivati događaji koji su podsjećali na spiritističke izopačenosti i zbog kojih sam stalno morao naglašavati da onaj dio Društva koji se nalazi pod mojim rukovodstvom nema s time apsolutno ništa zajedničko. Te su pojave dostigle svoj vrhunac kada se za jednog indijskog dječaka počelo tvrditi da je on osoba u koju će Krist stupiti u novi zemaljski život. Za širenje te besmislice osnovano je u Teozofskom društvu posebno društvo pod nazivom 'Zvijezda istoka'. Meni i mojim prijateljima kao članovima njemačke sekcije bilo je sasvim nemoguće učlaniti se u 'Zvijezdu istoka', kako je to predviđala Annie Besant kao predsjednica Teozofskog društva. I budući da to nismo mogli učiniti, bili smo 1913. godine isključeni iz Teozofskog društva. To nas je prisililo da osnujemo Antropozofsko društvo kao samostalno društvo.“ === Antropozofsko društvo === Steiner je smatrao kako za razvitak antropozofije kao duhovne discipline nije potrebno ustanovljivanje službenog društva. Antropozofsko društvo je pak osnovao zbog zahtjeva koje nameće samo društvo kao nužan okvir za nesmetano bavljenje svojom duhovnom znanošću. Dana 2. i [[3. veljače]] u Berlinu je održana prva Generalna skupština novo-osnovanog Antropozofskog društva. Iz Steinerova govora održanog [[1. siječnja]] [[1913.]] po završetku ciklusa predavanja ''Bhagavad Gita i Pavlove poslanice'': „Bog je odredio da svijet bude uronjen u materijalno, a zadatak je ljudskih duša i pitanje višeg stupnja samospoznaje nešto što čovjek mora sam spoznati u svojoj ljudskosti; to je pitanje antropozofije pomoću koje možemo uvidjeti što teozofija (kao znanost o božanskom) može značiti za čovječanstvo. To bi trebao biti osjećaj najveće skromnosti koje nagoni čovjeka da pripada antropozofskom pokretu, skromnosti koja mu govori: Ako želim brzo upoznati ljudsku dušu i odmah se približiti najvišem stupnju božanskog, poniznost će vrlo lako nestati iz mene, a na njezino će mjesto doći ponos;taština će se vrlo lako ustoličiti. Antropozofsko društvo bi također trebalo biti polazište na putu za više moralne sfere, iznad svega trebalo bi spriječiti sve ono što se tako lako uvuklo u teozofski pokret kao ponos, taština ambicija i želja da se na brzinu dospije do najveće mudrosti. Antropozofsko bi društvo trebalo sve ovo izbjeći jer je od samog početka već uzelo u obzir da je nagodba s iluzijom posao same ljudske duše. Trebalo bi se osjetiti da je Antropozofsko društvo proizišlo iz najdublje ljudske skromnosti. Jer, iz ove bi skromnosti trebala izvirati duboka ozbiljnost kao štovanje svete istine u koju će ona prodrijeti ako se uputimo u područje nadosjetilnog, duhovnog.“ Steiner je pak odbio biti njegovim članom, u skladu sa svojim stavovima. Iste godine piše četvrtu misterijsku dramu. Za izvođenje ovih drama te za ostalu antropozofsku djelatnost u švicarskoj općini [[Dornach]] započeta je gradnja građevine za koju je on izradio i idejni projekt i nazvao je Goetheanum. U izgradnji Goetheanuma i popratnih objekata sudjelovali su umjetnici i radnici iz mnogih zemalja. Steiner se [[1914.]] oženio s Marie von Sivers, koja je kao član uprave Društva preuzela sve organizacijske poslove. Za vrijeme dešavanja Antropozofskog pokreta Steiner je razvio nove načine sagledavanja mnogih područja ljudske djelatnosti, pružajući nove poglede na čovjeka i prirodu; s namjerom usklađivanja ljudskih djelatnosti s božansko-kozmičkim kretanjima. Mnogi ogranci Društva bili su osnivani u mnogim europskim zemljama. Prilikom ustrojavanja Društva i širenja antropozofskog pokreta Steiner je ustrajao na uklanjanju sektaškog karaktera Društva preostalog još iz teozofskog društva. S pridolaskom novih članova i značajnijeg izlaska antropozofije u javnost, pokret je također zadobivao i protivnike. Dana [[31. prosinca]] 1922. zgradu Goetheanuma zahvatio je požar za kojeg se pretpostavljalo da je podmetnut, a kako je bio u cijelosti građen od drveta, izgorio je gotovo u potpunosti. Ova katastrofa ostavila je duboki trag na Steinera i na njegovo zdravlje. Nakon ovoga nastupila je temeljita obnova Antropozofskog društva s nakanom jačanja pokreta iznutra te značajnijeg otvaranja prema svijetu; premda su antropozofi i do tada održavali svoje posjećene kongrese uz Steinerova javna predavanja. Na ovome se ustrajalo kako se duhovni, društveni, i umjetnički pokret antropozofije usmjeren prema unaprijeđenju ljudske [[kultura|kulture]] i duhovnosti nebi pretvorio u puku [[sljedba|sljedbu]]. Dana [[25. prosinca]] 1923. osnovano je Opće antropozofsko društvo, a Steiner je postao njegov predsjednik, promijenivši ustroj društva i svoju ulogu u njemu. Pokrenuo je osnivanje Slobodne visoke škole za duhovnu znanost. Izradio je nacrte za zgradu novog Goetheanuma koji je ovaj put bio izgrađen od armiranog [[beton]]a, novog materijala u to vrijeme. Društvo je bilo koncipirano u skladu s načelima i potrebama tadašnjeg civilnog društva. Antropozofi su trebali zastupati sve antropozofske djelatnosti i ideje javno i hrabro bez ikakvog prikrivanja, što je bilo osobito bitno zbog toga što je [[antropozofija]] sadržavala potpuno novi način promišljanja stvari uz drugačije ideje i poglede na svijet. Steinerovi najbliži suradnici koje je on rasporedio na pojedina mjesta u društvu bili su njegova supruga Marie Steiner von Sivers nadležna za odjel govorne i glazbene umjetnosti, liječnica dr. Ita Wegman preuzela je vodstvo Medicinskog odjela. Švicarski književnik i slikar Albert Stefen postao je zamjenik predsjednika i vođa odjela za lijepe znanosti. [[Nizozemci|Nizozemska]] matematičarka i astronom Elizabetha Vreede postala je voditeljica matematičko-astronomskog odjela, dok je Guenther Wachsmuth postao voditelj prirodoznanstvenog odjela. Unatoč Steinerovom opsežnom proučavanju značajnih povijesnih osoba, te njegovom specifičnom tumačenju njihovih uloga u [[povijest]]i, Steiner je dobrim dijelom ostao samostalan i neovisan mislilac.<ref>Daniel Hindes na [http://www.defendingsteiner.com/long_version.php Defending Steiner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100408215919/http://www.defendingsteiner.com/long_version.php |date=8. travnja 2010. }}</ref> U svom pristupu redovito njeguje individualistički pristup, nasuprot općem društvenom poimanju stvari. Svi biografi Steinera redom opisuju kao iznimno srdačnu i moralnu osobu. Rudolf Steiner umro je u Dornachu 1925. godine. == Antropozofija == Steiner je svoju [[antropozofija|antropozofiju]] želio utemeljiti kao objekivnu [[znanost]], odvajajući je od subjektivnih i osobnih stavova po čemu se razlikuje od ostalih vidovnjaka. Za razliku od [[Edgar Cayce|Edgara Caycea]], Steinerovog suvremenika, koji je samo iznosio vlastita viđenja, Steiner je svoju disciplinu nastojao postaviti kao uređen i samostalan sustav logički obrazloženog mišljenja, neovisan o svom začetniku. Steiner je tako svoje uvide obrazlagao naprimjer riječima : „duhovnim opažanjem“ ili pak „vidovitim sagledavanjem moguće je ustanoviti...“, od jednostavnog prepričavanja osobnih iskustava. Iako se i Steinerov uvid uvelike temeljio na, prema vlastitim tvrdnjama, [[vidovitost]]i, to jest na idejama stečenim zapaženjem [[metafizika|metafizičke]] stvarnosti. Njegova izlaganja su nerijetko i emotivna; poseban naglasak stavljao je na [[osjećaji|osjećajno]] uživljavanje u određeni [[pojam]]. Često je napominjao kako antropozofija „sadrži žive misli koje više znače duši nego kad joj se daju mrtve skice, imena i apstraktni pojmovi.“ Rudolf Steiner svoja načela temelji na jedinstvenom uvidu u [[priroda|prirodu]] i narav stvari. Premda se njegove glavne ideje mogu iznijeti u nekoliko općih crta, za dobivanje potpunog cjelovitog uvida bilo bi potrebno proučiti sva njegova pisana djela i usmena predavanja kojih je održao čak oko šest tisuća (oko dvije tisuće predavanja nije ostalo zabilježeno). Steinerova objašnjenja i tumačenja izrazito su složena i višestruka. Razne stvari sagledava s više različitih stajališta, pružajući tako cjelovitu sliku nekog predmeta. U svojim predavanjima često se dotiče raznoraznih područja, čime je preteča suvremenog interdisclipinarnog pristupa. Svoja tumačenja postavlja na četiri osnovna načela: fizički, eterični, astralni i duhovni princip. Ovo je njegova osnovna podjela (iako ne jedina) s koje opisuje raznorazne pojave. === Religija === Njegov pogled na [[kršćanstvo]] se sastoji od sljedećeg: Krist je duhovno biće koje je sa [[Sunce|Sunca]] sišlo na Zemlju u [[Isus]]ovo tijelo prilikom krštenja na Jordanu. Također tvrdi kako su postojala dva dječaka Isusa, jedan iz [[Betlehem]]a, drugi iz [[Nazaret]]a.<ref name="gospluke">Rudolf Steiner četvrto predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/GospLuke/19090918p01.html ''The Gospel of St. Luke'']</ref> Duh Isusa iz Betlehema ušao je u tijelo Isusa iz Nazareta prilikom [[svijećnica|prikazanja u hramu]] kada ga roditelji nisu prepoznali.<ref name="gospluke" /> Dalje tvrdi da je Krist jedno te isto biće koje se Židovima prikazivalo kao Jahve, biće koje su Egipćani nazivali [[Oziris]], te božanstvo [[Ahura Mazda]] kod starih Perzijanaca. Kao svoje izvore Steiner navodi takozvanu akaša kroniku, svojevrstan kozmički zapis prošlih i budućih zbivanja, kojem daje prednost pred standardnim materijalnim zapisima zbog toga što „sredstvima obične povijesti čovjek može naučiti samo mali dio onoga što je čovječanstvo doživjelo u prapovijesti. Povijesni dokumenti bacaju svjetlo na samo nekoliko tisućljeća. ... Treba samo promatrati kako se promijenila slika nekog događaja ili naroda, ne tako udaljenog od nas kada je otkriveno neko novo povijesno svjedočanstvo.“<ref>Rudolf Steiner ''Iz Akaša kronike'' predavanje [http://wn.rsarchive.org/Books/GA011/CM/GA011_c02.html ''Cosmic Memory'']</ref> Prema Steineru [[Buda]] je svijetu donio milosrđe i [[ljubav]] kao učenje. Duh Bude također je djelovao u duši Isusa iz Betlehema izravno iz duhovnog svijeta. Skupina [[Nijemci|njemačkih]] teologa obratila se Steineru za pomoć u religioznoj obnovi kršćanske crkve. Friedrich Rittelmeyer i Emil Bock nakon Steinerovih temeljitih predavanja uz intenzivne rasprave s ostalim sudionicima predavanja, osnovali su [[1922.]] u [[Stuttgart]]u vjersku zajednicu pod nazivom Zajednica kršćana (Christengemeinschaft), koja primjenjuje sedam sakramenata, u [[protestantizam|protestanskom]] duhu, bez ostalih kršćanskih dogmi. Steiner je pružio pomoć ovoj skupini ljudi u svoje osobno ime, te Zajednica kršćana nije dio same antropozofije. Sam osnivač antropozofskog pokreta je i naglašavao kako nema namjeru osnivati religiju, već je zadaća antropozofije potraga za [[istina|istinom]] i spoznajom. Prema zagrobnom životu se odnosi kao i prema svakodnevnom materijalnom životu, te ga najozbiljnije uzima u svoje razmatranje. === Povijest === Steiner usko vezuje razvoj planeta Zemlje sa samim razvojem [[čovjek]]a. Tumači kako planet [[Zemlja]] prolazi kroz različite inkarnacije. Po ovom gledištu Zemlja ima 7 utjelovljenja. Steiner ih redom naziva: stari Saturn, staro Sunce, stari Mjesec, sadašnja Zemlja te tri buduće inkarnacije Jupiter, Venera i Vulkan. Na Saturnu je stvarano ljudsko fizičko tijelo, na Suncu eterično tijelo, na Mjesecu astralno tijelo a na Zemlji čovjeku se pridodaje njegovo ja. Na budućim utjelovljenjima čovjek bi po ovom gledištu trebao preći u duhovne oblike postojanja. Ova prošla navodna planetarna stanja Steiner dovodi u vezu sa sadašnjim [[planet]]ima, iako ne nužno s onima koji nose naziv današnjih nebeskih tijela. [[Kozmologija]] je dodatno složeno opisana, no Steiner je uvijek vezuje uz djelatnost i egzistenciju samih duhovnih bića. Smatrao je kako je u prošlosti čovječanstvo bilo blisko povezano s božanskim, te se postupno odvajalo i povezivalo s vidljivim materijalnim svijetom. Od ove točke Steiner smatra da bi se čovjekova svijest ponovo trebala usmjeriti na višu duhovnu razinu, ne gubeći pritom one sposobnosti koje je u međuvremenu stekla. Steiner opisuje postojanje takozvanih misterijskih škola iz kojih je kako tvrdi proistekla ukupna ljudska [[kultura]] i [[civilizacija]]. Na ovim mjestima ljudi su prolazili kroz duhovni razvoj i/ili [[inicijacija|inicijaciju]], i komunikaciju s višim entitetima. Tvrdi kako su u [[evanđelje|evanđeljima]] korišteni [[simbol]]i i metode posvećenja starih misterija, te kako je golgotski misterij ustvari javno izvođenje onoga što se do tada izvodilo samo u prisutnosti za to posebno pripremljenih pojedinaca. Premda pojavu Isusa Krista tumači i kao jedinstveni događaj u povijesti čovječanstva. Steinerova podjela povijesti uključuje sedam epoha, koje su uslijedile nakon atlantidske epohe (u antropozofiji mitska [[Atlantida]] je nedvojbena činjenica). Staroindijska epoha, staroperzijska, zatim egipatsko-kaldejska, grčko-rimska nakon koje slijedi današnja peta epoha te još dvije buduće. Steiner tumači kako ova razdoblja stoje u svojevrsnom mističnom odnosu prema navedenim planetarnim stanjima, što je dio Steinerovog sveobuhvatnog izlaganja o odnosu mikrokozmosa i makrokozmosa; iako se njegove tvrdnje ne podudaraju uvijek u mnogobrojnim i slojevitim tumačenjima. === Lucifer i Ahriman === Steinerova [[demonologija]] ne predstavlja odvojen korpus unutar antropozofije, već je učenje o Luciferu i Ahrimanu uglavnom isprepleteno s ostalim duhovnim činjenicama. Steiner je na najozbiljniji mogući način zastupao tezu kako je čovjek ustvari polje djelatnosti luciferskih i ahrimanskih bića, u kojem on sam zauzima najmanji dio.<ref>Rudolf Steiner [http://wn.rsarchive.org/Lectures/BalWorld/BalWld_index.html ''The Balance in the World and Man, Lucifer and Ahriman'']</ref> [[Lucifer]]a opisuje kao biće koje u čovjeku potiče [[sebičnost]], odvajanje od društva, sanjarenje, fantaziranje, haluciniranje, i drugo, a [[Ahriman]] s druge strane postavlja zapreke ljudskom razvoju, želi od čovjeka proizvesti mehanički [[strojevi|stroj]] te ga odvojiti od Boga. Luciferski princip je razjeđivanje i zagrijavanje a ahrimanski zgušnjavanje i hlađenje. Unatoč ovome Rudolf Steiner tumači kako je od ovih sila nemoguće pobjeći, te se pretjeran utjecaj jednog može uravnotežiti suprotnom snagom drugog.<ref name="anthroposophy" /> Također ih drži neodvojivim od općeg ljudskog razvoja. === Čovjek === Rudolf Steiner reinkarnaciji pristupa kao znanstvenoj [[činjenica|činjenici]], ne kao religijskom pojmu. Za njega su [[reinkarnacija]] i [[karma]] dvije temeljne istine ljudskog postojanja. Ideju o utjecaju pojedinih događaja i djela iz ljudskog života koji utječu na kasniji život čovjeka, Steiner je primijenio i unutar jednog ljudskog života, tj. navodi kako i događaji iz djetinjstva i mladosti imaju svoje djelovanje na kasniji život;<ref>Rudolf Steiner, prvo predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/ManfKarma/19100516p01.html ''Manifestations of Karma'']</ref> dok se sva djela i događaji koje čovjek doživi ili sam uzrokuje preobraženi ponavljaju i u kasnijim životima. Uz ovo naglašava i važnost života duše nakon smrti u duhovnom svijetu između dva zemaljska života, gdje se također stvara ljudska karma. U skladu sa svojim viđenjima, [[čovjek]]a dijeli na četiri osnovna dijela. Fizičko tijelo potom eterično, astralno ili duševno te duhovno. Tvrdi da se duhovno razvija preobražajem nižih dijelova/tijela. Astralno tijelo podijelio je na tri dijela: osjećajna duša, razumska duša i duša svijesti. Ove podjele dovodi u vezu s povijesnim razdobljima kada je čovjek naglašenije razvijao pojedine navedene dijelove vlastitog bića. Uz ovu Steiner se služi i podjelom na mišljenje, osjećanje i htijenje, kao i nizom ostalih podjela koje kod njega nikada nisu trajno određene. Steinerova podjela čovjeka često je i trostruka. Fizičko tijelo tako je podijelio na [[živčani sustav]] s glavom, ritmički sustav ([[disanje]] i cirkulacija), i sustav izmjene tvari s udovima.<ref>Rudolf Steiner ''Duhovni i fizički razvoj svijeta i čovječanstva'' Nova arka, Zagreb 1994. {{ISBN|953-6123-18-5}}</ref> Za duhovno tijelo tvrdi da je nosilac ljudskog ega, odnosno da je duh čovjeka njegovo ja. Dalje ga je podijelio također na tri člana: duh sam (ili duhovno ja), životni duh i duhovni čovjek. Steiner nameće duhovno prosvjetljenje kao glavni cilj, te u svojim djelima daje posebne misaone vježbe kojima se ovo može postići. On to opisuje kao „stupnjeve više spoznaje“ koje naziva imaginacija, inspiracija i intuicija (ovim pojmovima Steiner pridaje drugačije značenje od uobičajenog). On smatra kako mišljenje ima objektivnu snagu te da se njime može doći do više [[spoznaja|spoznaje]], ako je podvrgnuto ciljanom razvoju. == Ostavština == Duhovna ostavština Rudolfa Steinera uključuje oko 270 zabilježenih ciklusa predavanja.<ref name="katalog">Katalog knjiga i predavanja Rudolfa Štajnera Antropozofskog kulturnog centra Beograd iz 2001.</ref> Napisao je i na stotine eseja,<ref>[http://www.rsarchive.org/Holdings/ Rudolf Steiner Archive.org]</ref> i oko četrdeset knjiga.<ref name="katalog" /> Ukupna sakupljena djela sastoje se od 360 svezaka na njemačkom jeziku.<ref>http://www.steinerbooks.org/excerpts/CWs.pdf {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Likovna ostavština uključuje zgradu drugog Goetheanuma, te deset popratnih objekata koje je također projektirao Steiner,<ref>Brošura ''Goetheanum'' na engleskom</ref> kao i manji broj skica i skulptura. == Prijem == Steinerov rad najprihvaćeniji je od strane samih antropozofa. Van antropozofskih krugova nije bilo ozbiljnijeg proučavanja Steinerova djela.<ref>Daniel Pinchbeck na ''[http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm Zarez.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312012931/http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm |date=12. ožujka 2009. }}''</ref> Talijanski [[benediktinci|benediktinski]] svećenik i egzorcist Pellegrino Ernetti (1925-1994) tvrdi da je iz obreda egzorcizama koje je vršio, od [[opsjednuće|opsjednutih]] doznao kako [[Lucifer]] između ostalog stoji iza brojnih sljedbi među kojima navodi i "Steinerove antropozofe".<ref>Hrvatska udruga Benedikt.hr dostavljeno pomoću Wayback machine iz knjige , KATEHEZA SOTONE Iz višedesetljetnog iskustva jednog egzorciste, Pellegrino Ernetti Jelsa 2004.,</ref> == Vidi još == * [[Theodor Reuss]] == Literatura == *Renata Bakota ''Rudolf Steiner'', Sipar d.o.o, Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-6415-53-3}} *Rudolf Steiner ''Osnove tajne znanosti'' Antropozofsko društvo Marija Sofija, Zagreb 2006. {{ISBN|953-7423-00-X}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rudolf Steiner}} * [http://www.rudolf-steiner.com/ Rudolf Steiner Archiv] {{de icon}} * [http://www.rsarchive.com/ Rudolf Steiner Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007101223/http://www.rsarchive.com/ |date=7. listopada 2012. }} {{eng oznaka}} * [http://rudolfsteineraudio.com/ Rudolf Steiner audio] {{eng oznaka}} * [http://rudolf-steiner-handbuch.de/ Rudolf Steiner Handbuch/Handbook] PDF {{de icon}}{{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Steiner, Rudolf}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Antropozofija]] [[Kategorija:Ezoterija]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] [[Kategorija:Životopisi, Međimurje]] [[Kategorija:Duhovni učitelji]] 05fazenbjq6kc8hplsc6qysdqjx1lh7 0 26536 7625226 7422695 2026-10-27T17:04:25Z Divna Jaksic 974 Михаил Александрович Шолохов.jpg 7625226 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Mihail Aleksandrovič Šolohov | boja = #B0C4DE | slika =Михаил Александрович Шолохов.jpg| veličina= | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[24. svibnja]] [[1905.]]| mjesto rođenja=[[Vešenskaja]], [[Rusija]] | smrt = [[21. veljače]] [[1984.]]| mjesto smrti=[[Vešenskaja]], [[Rusija]] | zanimanje = [[romanopisac]] | nacionalnost = [[Rusi|Rus]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1965. | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Mihail Aleksandrovič Šolohov''' ([[ruski jezik|rus]]. '''Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов''', ([[hutor]] Kružilinski, [[24. svibnja]] [[1905.]] – [[stanica (Kozaci)|stanica]] [[Vješčenska]], [[21. veljače]] [[1984.]]), [[Ruska književnost|ruski]] književnik.<ref>{{Citiranje weba|title=Šolohov, Mihail Aleksandrovič|url=https://enciklopedija.hr/clanak/59783|access-date=2023-04-23|website=enciklopedija.hr}}</ref> Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu."<ref>«Моя мати з дитинства прищепила мені любов до українського народу, до українського мистецтва, до української пісні — однієї з наймилозвучніших у світі».</ref> U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "[[Tihi Don]]" s temom [[rat]]a i [[mir]]a u sredini [[Donski Kozaci|donskih kozaka]] u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], revolucije i građanskog rata. Vrstan je [[pejzaž]]ist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali [[roman]]u svježinu. Godine 1965. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. == Djela == * "Uzorana ledina" * "Nauka mržnje" * "Oni su se borili za domovinu" * [[Ljudska sudbina (kratka priča)|"Ljudska sudbina"]] * "Tihi don" == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{mrva-biog-knjiž-rusija}} {{GLAVNIRASPORED:Šolohov, Mihail Andrejevič}} [[Kategorija:Ruski književnici|Šolohov, Mihail Andrejevič]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Šolohov, Mihail Andrejevič]] [[Kategorija:Romanopisci]] g2m26u0k0zsf35lexj8op8ydi9g194t 0 26740 7625259 7431175 2026-10-27T18:10:17Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625259 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Henri Dunant | slika = Jean Henri Dunant.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[8. svibnja]] [[1828.]] | mjesto_rođenja = [[Ženeva]] | smrt = [[30. listopada]] [[1910.]] | mjesto_smrti = [[Heiden]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ŠVI}} | poznat_po = osnivač [[Crveni križ|Crvenog križa]] | zanimanje = | nagrade = 1901. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Jean Henry Dunant''' ([[Ženeva]], [[8. svibnja]] [[1828.]] – [[Heiden]], [[30. listopada]] [[1910.]]), [[Švicarska|švicarski]] filantrop, osnivač [[Crveni križ|Crvenog križa]] Krvavo iskustvo [[Bitka kod Solferina|bitke kod Solferina]] navelo ga je da [[1864.]] predloži [[konvencija|konvenciju]] koja je usvojena i prema kojoj se u [[rat]]u moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici, te sanitetsko osoblje. Godine [[1901.]] dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. == Djela == * "Sjećanje na Solferino", * "Međunarodno bratstvo i ljubav za vrijeme rata". {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{commons|Henry Dunant}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Dunant, Henri}} [[Kategorija:Švicarski mirovni aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] n35ur60cnk7xv48cv2m8xifubhhgny0 0 28357 7625203 7178154 2026-10-27T16:46:44Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625203 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Imre Kertész | slika = Kertész Imre (Frankl Aliona).jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[9. studenoga]] [[1929.]] | mjesto rođenja = [[Budimpešta]] | smrt = [[31. ožujka]] [[2016.]] | mjesto smrti = [[Budimpešta]] | državljanstvo = {{ZD+X|MAĐ}} | zanimanje = [[Književnik]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 2002. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Imre Kertész''' ([[Budimpešta]], [[9. studenoga]] [[1929.]] – [[Budimpešta]], [[31. ožujka]] [[2016.]]), [[Židovi|židovsko]]-[[Mađarska|mađarski]] književnik. Godine [[1944.]] deportiran je u [[Auschwitz]]. Po oslobođenju [[1945.]] vraća se u Budimpeštu gdje neko vrijeme radi kao novinar. Godine [[1960.]] započinje pisati svoj prvi roman "[[Čovjek bez sudbine]]" u kojem opisuje iskustvo 15-godišnjeg dječaka u koncentracionim logorima Auschwitz, [[Buchenwald]] i [[Zeitz]]. Roman završava [[1973.]], ali dvije godine čeka na njegovo objavljivanje. Zbog nekonvencionalnog pristupa temi roman u Mađarskoj nailazi na nerazumijevanje kritike i ograničen tržišni uspjeh. Naredne romane "Fijasko" i "Kadiš za nerođeno dijete" objavljuje tek 1988. i 1990. godine, ali isto tako bez većeg uspjeha. Tek 1993. godine, s pripovijetkom pod naslovom "Zapisnik", Imre Kertesz postiže veći uspjeh u Mađarskoj. Tijekom devedesetih njegova se djela prevode na engleski, njemački i druge jezike i upravo će u Njemačkoj Imre Kertesz naići na najveće razumijevanje kritike i publike. Godine [[2002.]] dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2002.]] godine "za pisanje koje podržava krhko iskustvo pojedinca suprotstavljajući ga barbarskoj arbitrarnosti povijesti". Osim po svojim književnim djelima Kertesz je poznat i kao prevoditelj. S njemačkog je, između ostalog, preveo djela velikana kao što su [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Hugo von Hofmannsthal|Hofmannsthal]], [[Arthur Schnitzler|Schnitzler]], [[Sigmund Freud|Freud]], Roth, [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]] i [[Elias Canetti|Canetti]]. Sva djela Imrea Kertesza na hrvatskom, objavljena su u prijevodu Xenie Detoni. Imre Kertesz živi sa suprugom Magdom u Berlinu. '''Djela prevedena na hrvatski:''' * "[[Čovjek bez sudbine]]" (Fraktura, 2003.) * "Ista priča dvije pripovijetke" (Fraktura, 2003.) * "Likvidacija" (Fraktura, 2004.) * "Kadiš za nerođeno dijete" (Fraktura, 2004.) * "Jezik u progonstvu" (Durieux, 2004.) * "Fijasko" (Fraktura, 2005.) * "Engleska zastava" (Fraktura, 2006.) * "Tragač" (Fraktura, 2006.) * "Zapisnik" (Fraktura, 2006.) * "Dnevnik s galije" (Fraktura, 2008.) * "Dosje K." (Fraktura, 2009.) {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kertész, Imre}} [[Kategorija: Mađarski književnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Preživjele žrtve Holokausta]] [[Kategorija:Životopisi, Budimpešta]] 5yb4m4oh1dm1z9rnxf32vqv3bur94sr 0 29118 7625218 7421426 2026-10-27T16:58:54Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625218 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Nelly Sachs | boja = #77DD77 | slika = Nelly Sachs 1966.jpg| veličina= | opis slike = Nelly Sachs 1966. godine| puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. prosinca]] [[1891.]]| mjesto rođenja=[[Berlin]], [[Njemačka]] | smrt = [[12. svibnja]] [[1970.]]| mjesto smrti=[[Stockholm]], [[Švedska]] | zanimanje = [[pjesnik|pjesnikinja]], [[dramaturg|dramaturginja]] | nacionalnost = Njemica židovskog podrijetla | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1966. | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Leonie (Nelly) Sachs''' ([[Berlin]], [[10. prosinca]], [[1891.]] – [[Stockholm]], [[12. svibnja]] [[1970.]]) bila je [[njemačka]] [[spisateljica]] i [[pjesnikinja]] [[Židovi|židovskog]] podrijetla. == Životopis == '' Izvor je [[biografija]] Nelly Sachs koju je napisala [[Danska|danska]] [[germanist]]ica Ruth Dinesen ([[Suhrkamp]], 1992). '' Kći je tvorničara Williama Sachsa, asimiliranog [[židov]]a, bogatog i uspješnog industrijalca, izumitelja i ljubitelja umjetnosti, i Margarete rođ. Karger. Odgojena je u [[liberal]]noj [[atmosfera|atmosferi]]. Od 1897. pohađa privatnu školu, ali je uskoro, zbog slabog zdravlja, prisiljena dobivati poduku kućnih učitelja. Kasnije nastavlja školovanje u privatnoj školi Helene Aubert. Čitala je njemačke [[romantizam|romantičare]] i [[mistik]]e. Godine 1908. i 1909. pada u prvu psihofizičku krizu prouzročenu ljubavlju kojoj će ostati privržena do kraja života i započinje pisati na savjet liječnika. Pisala je, bez ambicija i poznavanja suvremenog književnog života, za prijatelje među koje je ubrajala i [[Selma Lagerlöf|Selmu Lagerlöf]] s kojom se dopisivala. Otac William umire 1930. Nakon "[[Kristalna noć|Kristalne noći]]" židovima je oduzeta imovina. Godine 1939. mora prihvatiti ime [[Sara]], koje nije mogla prihvatiti do kraja života. Godine 1940. dobiva poziv na prisilni rad. 16. svibnja leti s majkom u Stockholm. Živi pod velikim pritiskom, muče je problemi preživljavanja, stalno sjećanje na [[holokaust]]. Ostala je bez jezika i domovine. Poeziju iza koje je stajala i po kojoj je prepoznajemo počela je pisati tek u Švedskoj, kada je imala gotovo 50 godina. Radi kao prevoditeljica u Komitetu za demokratsku izgradnju. Upoznaje se s filozofijom židovske religije. Godine 1950. umire joj majka. Doživljava slom živaca. Proučava židovske mistične knjige, naročito "[[Zohar]]". Započinje njezino priznanje u Zapadnoj Njemačkoj. Postaje dopisni član Njemačke akademije za jezik i pjesništvo u [[Darmstadt]]u. Počinje se dopisivati s [[Paul Celan|Paulom Celanom]]. Društvo švedskih pisaca dodjeljuje joj 1958. nagradu za pjesništvo. Dobiva književnu nagradu Kulturnoga kruga Saveza njemačke industrije. Droste-nagradu prima u [[Meeresburg]]u 1960. Putuje u [[Zürich]], [[Tessin]], [[Pariz]]. Susreće se s Celanom u Zürichu. Počinje teže obolijevati. Primljena je na psihijatrijsku kliniku. Postaje dopisni član Slobodne akademije umjetnosti u [[Hamburg]]u. Utemeljena je zaklada "Nagrade Nelly Sachs" u [[Dortmund]]u koju ona prva dobiva. U povodu 70. rođendana izlazi knjiga: "U čast Nelly Sachs, izdavač je [[Suhrkamp]]. Iz bolnice je otpuštena 1963. Postaje dopisni član [[Bavarska|Bavarske]] akademije lijepih umjetnosti. Godine 1965. dobila Nagradu za mir njemačkog izdavaštva u [[Frankfurt]]u. [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za književnost dobiva 1966. Objavljena je knjiga: "U čast Nelly Sachs" prigodom 75. rođendana. Godine 1967.postaje počasna građanka grada [[Berlin]]a. Prvi srčani napad. Godine 1968. liječi se u psihijatrijskoj klinici. Pjesme i drame prevode se na mnoge europske i svjetske jezike. U travnju 1970. samoubojstvo Paula Celana. == O djelu == '' Izvor je knjiga: "Nelly Sachs", Školska knjiga, Zagreb 1995. '' Napetost između nijemstva i židovstva - njemačke kulture i židovskog rođenja - trajala je do kraja života i bila jednako plodotvorna koliko i razorna. Svojom poezijom ispisivala je tragediju svoga naroda. Pisati je za nju bilo uvijek stvar preživljavanja. Isprva je pisala kako bi sama preživjela, no poslije, u svom pravom i zrelom pjesničkom izrazu, pisanje poima kao obvezu govora, gotovo posuđivanje glasa onima koji su nijemi, rođeni bez glasa ili bez glasa ostali a pate ili su patili. Zadaća pjesnika je i više od toga. Ona je svećenički rad s jezikom. Pjesma je mjesto u kojem se može pojaviti Bog. Osjećala se pritom gotovo kao sredstvo, govorila o pisanju kao poslanju, kao svevladnom događaju koji bi je obuzeo neovisno o vlastitoj volji, te bi i nakon dužih stanki odjednom, u nekoliko dana, napisala cijelu zbirku. === Bibliografija === '' Izvor je monografija Erharda Bahra (Erhard Bahr, Nelly Sachs, Beck i text+kritik, München 1980.) '' ==== Pjesničke zbirke ==== * "U stanovima smrti" (In den Wohnungen des Todes). Berlin: Aufbau Verlag, 1947. * "Pomračenje zvijezda". Pjesme (Sternverdunkelung. Gedichte). Amsterdam: Bermann-Fischer, Querido-Verlag, 1949. * "I nitko ne zna dalje". Pjesme (Und niemand weiß weiter. Gedichte). Hamburg, München: Ellermann, 1957. * "Bijeg i preobrazba". Pjesme (Flucht und Verwandlung. Gedichte). Stuttgart: Deutsche Verlagsanstalt, 1959. * "Put u neprah". Pjesme Nelly Sachs (Fahrt ins Staublose. Die Gedichte der Nelly Sachs). Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1961. * "Izabrane pjesme". (Ausgewahe Gedichte). Pogovor Hans Magnus Enzensberger, Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1963.(edition Suhrkamp, 18). * "Patnja Izraela". "Eli". "U stanovima smrti". "Pomračenje zvijezda". (Das Leiden Israels. Eli. In Wohnungen des Todes. Sternverdunkelung). Pogovor Werner Weber. Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1964. (edition Suhrkamp, 51) * "Žarna zagonetka". (Glühende Rätsel. Teil I.) U: "Izabrane pjesme". Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1963. * "Žarna zagonetka". Dio 1. i 2. Pjesme. (Glühende Rätsel. Teil 1. und 2. Gedichte). Frankfurt a. M.: Insel-Verlag, 1964. (Insel-Bücherei, 825). * "Žarna zagonetka". Dio 1. do 3. (Glühende Rätsel. Teil 1. bis 3.). U: "Kasne pjesme" (Späte Gedichte). Frankfurt a. M. Suhrkamp, 1965. * "Žarna zagonetka". Dio 4. (Glühende Rätsel. Teil 4.). U: »Jahresring«, 1966/67. * "Kasne pjesme". (Späte Gedicfite). Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1965. (Bibliothek Suhrkamp, 161). Sadrži sljedeće zbirke i cikluse: "Bijeg i preobrazba", "Put u neprah", "Još slavi smrt život", "Žarna zagonetka", I. - III. * "Tražiteljica". Ciklus pjesama (Die Suchende. Gedichtzyklus). Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1966. * "Krajolik od krikova". Izabrane pjesme (Landschaft aus Schreien. Ausgewählte Gedichte). Berlin i Weimar: Aufbau Verlag, 1966. * "Podijeli se noći". Posljednje pjesme (Teile dich Nacht. Die letzten Gedichte). Izdali Margaretha i Bengt Holmqvist. Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1971. * "Traženje živih". Pjesme Nelly Sachs (Suche nach Lebenden. Die Gedichte der Nelly Sachs). Sv. 2. Izdali Margaretha i Bengt Holmqvist. Frankfurt a. M: Suhrkamp, 1971. Sadrži sljedeće zbirke i cikluse: "Žarna zagonetka I-IV", "Tražiteljica", "Podijeli se noći". "Pjesme II". * "Pjesme". (Gedichte). Izbor i pogovor Hilde Domin. Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1977. (Bibliothek Suhrkamp, 549) ==== Scenska djela ==== * "Eli. Misterij o patnji Izraela". (Eli. Ein Mysterienspiel vom Leiden Israels). Malmö: Forssell, 1951. Pretisak u: »Spectaculum«, 5 (1962). * "Magijski plesač. Pokušaj bijega. Za dva glumca i dvije marionete". (Der magische Tänzer. Versuch eines Ausbruchs. Fuer zwei Menschen und zwei Marionetten). U: »Hortulus«, 9 (1959). * "Što je žrtva? Dva prizora". (Was ist ein Opfer? Zwei Szenen). U: »Hortulus«, 10 (I960). * "Uzalud na lomači. Igra o slobodi". (Vergebens an einem Scheiterhaufen. Ein Spiel von der Freiheit). U: »Hortulus«, 12 (1962). * "Samson pada kroz tisućljeća. Dramsko zbivanje u četrnaest slika". (Simson fällt durch Jahrtausende. Ein dramatisches Geschehen in vierzehn Bildern). U: »Theater heute«, 8 (1967). * "Znak u pijesku". Scensko pjesništvo Nelly Sachs (Zeichen im Sand. Die szenischen Dichtungen der Nelly Sachs). Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1962. * "Samo jedna minuta svijeta. Scenski fragment". (Nur eine Weltminute. Szenenfragment). U: "Iz ostavljenih djela". Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1968. * "Opčinjenost. Kasna scenska djela". (Verzauberung. Späte szenische Dichtungen). Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1970. (Bibliothek Suhrkamp, 276). ==== Proza ==== * "Legende i pripovijetke". (Legenden und Erzählungen). Berlin-Wilmersdorf: F. W. Mayer Verlag, 1921. * "Život pod prijetnjom". (Leben unter Bedrohung). U: Ariel, H. 3.(1956). Pretisak u knjizi Walter A. Berendsohn: "Nelly Sachs. Uvod u djelo pjesnikinje židovske sudbine", Dartmstadt: Agora Verlag, 1974. === Nelly Sachs na hrvatskom jeziku === * Godine 1969. u izdanju "[[Mladost]]i" izašla je u prijevodu i izboru [[Oto Šolc|Ota Šolca]] knjiga pjesama Nelly Sachs. * Potkraj sedamdesetih godina izašao je kraći izbor pjesama u časopisu "[[Književna smotra]]". * Kraći izbor u sklopu antologije novijega njemačkog pjesništva "Razgovor o stablima" (GZH, Zagreb, 1985.). * "Nelly Sachs", [[Školska knjiga]], Zagreb 1995. {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Sachs, Nelly}} [[Kategorija:Njemački književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] mdba32tr76hzcb1v0uu4ejrjare4j56 0 29500 7625194 7437395 2026-10-27T16:40:22Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625194 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Elfriede Jelinek | slika = Elfriede jelinek 2004 small.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. listopada]] [[1946.]] | mjesto rođenja = [[Mürzzuschlag]] | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|AUT}} | zanimanje = [[Književnica]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = Gottfried Hüngsberg | djeca = | djela = | nagrade = 2004. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = Elfriede Jelinek signature.svg | web = | fusnote = }} '''Elfriede Jelinek''' ([[Mürzzuschlag]], [[20. listopada]] [[1946.]]), [[Austrija|austrijska]] književnica. == Život == Njezin otac, češki [[Židovi|židov]] bio je kemijski inženjer koji je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] radio u strateški važnoj industrijskoj proizvodnji što mu je spasilo život. Ipak, veliki dio njezine obitelji postale su žrtvama [[holokaust]]a. Njezina „dominantna“ majka s kojom je Elfriede dijelila kućanstvo i kao odrasla žena i s kojom se nije dobro slagala, bila je iz nekad imućne [[beč]]ke obitelji. Kao dijete, Elfriede je patila od, što je ona smatrala, previše konzervativnog odgoja u tradicionalnoj katoličkoj školi. Usporedno, njezina majka je za nju planirala i glazbenu karijeru, jer je zarana pokazivala veliku nadarenost. Već u dobi od sedam godina Elfriede pohađa sate glasovira, orgulja, gitare, violine i pjevanja. Kasnije studira i stječe diplomu Bečkog konzervatorija, odsjek orgulja. Također studira i povijest umjetnosti i teatrologiju na Bečkom sveučilištu, međutim studij je primorana prekinuti zbog narušenog zdravlja. == Nobelova nagrada == Komentirajući [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] rekla je da se osjeća sretnom i očajnom u isto vrijeme: "očajnom zbog činjenice da postajem poznatom, javnom osobom." Tipično za njenu skromnost i profinjenu samoironiju upitala se – [[feminizam|feministička]] spisateljica s reputacijom - je li dobila nagradu najviše zbog činjenice što je žena i rekla da bi među njemačkim autorima [[Peter Handke]], kojeg ona drži za "živućeg klasika," bio mnogo prikladniji odabir. Način na koji joj je uručena Nobelova nagrada (video ceremonija) bila je predmet kritike za neke. Drugi su je cijenili zbog iskrene obznane da pati od [[Agorafobija|agorafobije]] i socijalne fobije. Jelinek je rekla kako je njena bolest sprječava čak i u odlasku u kino ili letenje avionom, u jednom intervjuu je izjavila kako bi željela da jednog dana bude u mogućnosti da odleti u [[New York]] i vidi nebodere prije nego što umre, te nije u mogućnosti da prisustvuje ceremoniji. Tako je, opet potpuno u njezinom stilu, rekla, što je i snimljeno: "Jako bih voljela bih biti i u [[Stockholm]]u, ali ja se ne mogu kretati brzo ni daleko kao moje riječi." == Važnija djela == * "Pijanistica" * "Naslada" * "Ljubavnice" == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Jelinek, Elfriede}} [[Kategorija:Austrijski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] ihuggvjs31ovukfrgvyxmq8bu0oc8zk 0 29503 7625181 7458430 2026-10-27T16:23:33Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625181 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = John Maxwell Coetzee | slika = J.M. Coetzee by Kubik.JPG | veličina = | opis slike = u Varšavi, 7. srpnja 2006. | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[9. veljače]] [[1940.]] | mjesto rođenja = [[Cape Town]] | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|JAR}} | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 2003. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''John Maxwell Coetzee''' ([[Cape Town]], [[9. veljače]] [[1940.]]), [[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] književnik, prevoditelj i književni kritičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2003.]]<ref>[https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/2003/ ''The Nobel Prize in Literature 2003'', Nobelprize.org., Nobel Media AB, 2014.] (pristupljeno 13 prosinca 2017.)</ref><ref>[http://www.matica.hr/vijenac/251/j-m-coetzee-dobitnik-nobelove-nagrade-za-knjizevnost-11764/ ''J. M. Coetzee dobitnik Nobelove nagrade za književnost'', Vijenac, Zagreb, 16. listopada 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107023858/http://www.matica.hr/vijenac/251/j-m-coetzee-dobitnik-nobelove-nagrade-za-knjizevnost-11764/ |date=7. studenoga 2017. }} (pristupljeno 13. prosinca 2017.)</ref> ==Život i djelovanje== Rođen u obitelji [[Afrikaneri|Afrikanera]] nizozemskog podrijetla. Diplomirao je engleski i matematiku na Sveučilištu u Cape Townu. Doktorat stječe na Sveučilištu u Texasu (SAD). Predavao je [[engleska književnost|englesku književnost]] u New Yorku (1968. – 1971.) i Cape Townu (1972. – 2002.). Nakon umirovljenja seli u [[Australija|Australiju]], i predaje na Sveučilištu u [[Adelaide]]u.<ref>{{Citiranje weba |title=Coetzee, John Maxwell |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12192 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. studenog 2017.}}</ref> Od [[1996.]] godine je član "Commitee of Social Thought" Sveučilišta u [[Chicago|Chicagu]]. U književnosti se javlja romanom [[Dusklands]] (1974.), a na međunarodnu pozornicu dospijeva romanom [[Čekajući barbare]] (''Waiting for Barbarians'', 1980.). Zaokuplja ga tema kolonizacije i njen utjecaj na pojedince i sredine u kojima žive. [[Gospodin Foe]] (1986.) je interpretacija romana [[Robinson Crusoe]], u kojem ženski pripovjedač spoznaje da jezik može biti jednako uspješno sredstvo porobljavanja Drugoga kao i lanci. U knjizi [[Doba željeza]] (1990.) izravno se bavi tadašnjim prilikama u Južnoafričkoj Republici. U [[Gospodin Petersburga]] referira na [[Dostojevski|Dostojevskog]] i [[Rusija|Rusiju]] 19. stoljeća, baveći se pitanjem književnosti u društvu. [[Sramota (roman)|Sramota]] slojevito prikazuje nasilje zbog društvenih promjena nakon pada [[apartheid]]a; u Južnoj Africi je izazvao negodovanje.<ref name="Britannica, J. M. Coetzee">[https://www.britannica.com/biography/J-M-Coetzee Britannica, ''J. M. Coetzee''] (pristupljeno 27. studenog 2017.)</ref> Coetzee je jedan od najodlikovanijih autora današnjice. [[Nagrada Booker|Nagradu Booker]] dobio je [[1983.]] za roman [[Život i doba Michaela K.]], i [[1999.]] za roman [[Sramota (roman)|Sramota]], postavši prvi pisac koji je njome dvaput nagrađen.<ref name="Britannica, J. M. Coetzee"/> Živi povučeno i izbjegava publicitet. {{wikicitat}} == Važnija djela == * "Sramota"<ref>[http://www.booksa.hr/knjige/proza/sramota Booksa.hr (popis knjiga): ''J. M. Coetzee, Sramota'']</ref> * "Čekajući barbare" * "Gospodin Foe" * "Doba željeza<ref>[http://www.booksa.hr/knjige/proza/doba-zeljeza Booksa.hr (popis knjiga): ''J. M. Coetzee, Doba željeza'']</ref> * "Gospodin Petersburga" * "Život i doba Michaela K." * "Život životinja" * "Dječaštvo"<ref>[http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=652 Najbolje knjige, portal za knjigoljupce: ''John Maxwell Coetzee, Dječaštvo'']</ref> * "Elizabeth Costello"<ref>[http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=361 Najbolje knjige, portal za knjigoljupce: ''John Maxwell Coetzee, Elizabeth Costello'']</ref> * "Mladost"<ref>[http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=653 Najbolje knjige, portal za knjigoljupce: ''John Maxwell Coetzee, Mladost'']</ref> * "Summertime"<ref>[http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=654 Najbolje knjige, portal za knjigoljupce: ''John Maxwell Coetzee, Summertime'']</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [https://www.theguardian.com/books/2013/mar/21/jm-coetzee-biography-jc-kannemeyer Alison Flood, ''JM Coetzee's official biography to hit shelves this summer'', Guardian, 21. ožujka 2013.] * {{hr icon}} [http://www.matica.hr/vijenac/459/Memoarsko%20troknji%C5%BEje%20nobelovca/ Božidar Alajbegović, ''Coetzee bespoštedan u samokritici: Memoarsko troknjižje nobelovca'', Vijenac, 6. studenog 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107021710/http://www.matica.hr/vijenac/459/Memoarsko%20troknji%C5%BEje%20nobelovca/ |date=7. studenoga 2017. }} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Coetzee, John Maxwell}} [[Kategorija:Južnoafrički književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Kaapstad]] 46lj1dsd5gucvun6aij0sv2h0t75tk7 0 30783 7625059 7342381 2026-10-27T13:45:24Z LaloAlvarezGzz780 376730 /* Pobjednici i finalisti - ukupno */ 7625059 wikitext text/x-wiki MLB World Series je najcjenjeniji trofej u [[bejzbol]]u. World Series igraju pobjednici [[Major League Baseball|MLBovih]] liga [[American League|American League]] i [[National League]] te se prvi takav održao 1903. Jedino nije bilo finala 1904. i 1994. zbog štrajka igrača ''(lock-out).'' Finale se igra na četiri dobivene utakmice (nekad i pet). == Završnice == {{colorbox|coral}} - članovi [[American League]] <br> {{colorbox|royalblue}} - članovi [[National League]] {| class="wikitable sortable" !Sezona !Pobjednik !Rezultat <br> (u utakmicama) !Finalist |- |1903. ||bgcolor="coral"| [[Boston Red Sox|Boston Americans]] || 5:3 ||bgcolor="royalblue"| [[Pittsburgh Pirates]] |- |1904. |colspan="3" align="center"| <small> '''''World Series nije održan''''' </small> |- |1905. ||bgcolor="royalblue"| [[San Francisco Giants|New York Giants]] || 4:1 ||bgcolor="coral"| [[Oakland Athletics|Philadelphia Athletics]] |- |1906. ||bgcolor="coral"| [[Chicago White Sox]] || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| [[Chicago Cubs]] |- |1907. ||bgcolor="royalblue"| [[Chicago]] Cubs || 4:1 ||bgcolor="coral"| [[Detroit Tigers]] |- |1908. ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs || 4:1 ||bgcolor="coral"| [[Detroit]] Tigers |- |1909. ||bgcolor="royalblue"| [[Pittsburgh]] Pirates || 4:3 ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers |- |1910. ||bgcolor="coral"| [[Oakland Athletics|Philadelphia Athletics]] || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1911. ||bgcolor="coral"| [[Philadelphia]] Athletics || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| [[New York]] Giants |- |1912. ||bgcolor="coral"| [[Boston Red Sox]] || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1913. ||bgcolor="coral"| Philadelphia Athletics || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1914. ||bgcolor="royalblue"| [[Atlanta Braves|Boston Braves]] || 4:0 ||bgcolor="coral"| Philadelphia Athletics |- |1915. ||bgcolor="coral"| [[Boston]] Red Sox || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| [[Philadelphia Phillies]] |- |1916. ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| [[Brooklyn Robins]] |- |1917. ||bgcolor="coral"| [[Chicago White Sox]] || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1918. ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1919. ||bgcolor="royalblue"| [[Cincinnati Reds]] || 5:3 ||bgcolor="coral"| Chicago White Sox |- |1920. ||bgcolor="coral"| [[Cleveland Indians]] || 5:2 ||bgcolor="royalblue"| [[Brooklyn]] Robins |- |1921. ||bgcolor="royalblue"| New York Giants || 5:3 ||bgcolor="coral"| [[New York Yankees]] |- |1922. ||bgcolor="royalblue"| New York Giants || 4:1 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1923. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1924. ||bgcolor="coral"| [[Washington Nationals|Washington Senators]] || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1925. ||bgcolor="royalblue"| Pittsburgh Pirates || 4:3 ||bgcolor="coral"| [[Washington]] Senators |- |1926. ||bgcolor="royalblue"| [[St. Louis Cardinals]] || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1927. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Pittsburgh Pirates |- |1928. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| [[St. Louis]] Cardinals |- |1929. ||bgcolor="coral"| Philadelphia Athletics || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1930. ||bgcolor="coral"| Philadelphia Athletics || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |1931. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| Philadelphia Athletics |- |1932. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1933. ||bgcolor="royalblue"| New York Giants || 4:1 ||bgcolor="coral"| Washington Senators |- |1934. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers |- |1935. ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1936. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1937. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1938. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1939. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| [[Cincinnati]] Reds |- |1940. ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds || 4:3 ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers |- |1941. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| [[Los Angeles Dodgers|Brooklyn Dodgers]] |- |1942. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:1 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1943. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |1944. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:2 ||bgcolor="coral"| [[St. Louis Browns]] |- |1945. ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| Chicago Cubs |- |1946. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox |- |1947. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers |- |1948. ||bgcolor="coral"| [[Cleveland]] Indians || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| [[Atlanta Braves|Boston Braves]] |- |1949. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers |- |1950. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies |- |1951. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| New York Giants |- |1952. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers |- |1953. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers |- |1954. ||bgcolor="royalblue"| New York Giants || 4:0 ||bgcolor="coral"| Cleveland Indians |- |1955. ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1956. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| Brooklyn Dodgers |- |1957. ||bgcolor="royalblue"| [[Atlanta Braves|Milwaukee Braves]] || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1958. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| [[Milwaukee]] Braves |- |1959. ||bgcolor="royalblue"| [[Los Angeles Dodgers]] || 4:2 ||bgcolor="coral"| Chicago White Sox |- |1960. ||bgcolor="royalblue"| Pittsburgh Pirates || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1961. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds |- |1962. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| [[San Francisco Giants]] |- |1963. ||bgcolor="royalblue"| [[Los Angeles]] Dodgers || 4:0 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1964. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1965. ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers || 4:3 ||bgcolor="coral"| [[Minnesota Twins]] |- |1966. ||bgcolor="coral"| [[Baltimore Orioles]] || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers |- |1967. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox |- |1968. ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |1969. ||bgcolor="royalblue"| [[New York Mets]] || 4:1 ||bgcolor="coral"| [[Baltimore]] Orioles |- |1970. ||bgcolor="coral"| Baltimore Orioles || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds |- |1971. ||bgcolor="royalblue"| Pittsburgh Pirates || 4:3 ||bgcolor="coral"| Baltimore Orioles |- |1972. ||bgcolor="coral"| [[Oakland Athletics]] || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds |- |1973. ||bgcolor="coral"| [[Oakland, Kalifornija|Oakland]] Athletics || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| New York Mets |- |1974. ||bgcolor="coral"| Oakland Athletics || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers |- |1975. ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds || 4:3 ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox |- |1976. ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds || 4:0 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1977. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers |- |1978. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers |- |1979. ||bgcolor="royalblue"| Pittsburgh Pirates || 4:3 ||bgcolor="coral"| Baltimore Orioles |- |1980. ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies || 4:2 ||bgcolor="coral"| [[Kansas City Royals]] |- |1981. ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers || 4:2 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |1982. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| [[Milwaukee Brewers]] |- |1983. ||bgcolor="coral"| Baltimore Orioles || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies |- |1984. ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| [[San Diego Padres]] |- |1985. ||bgcolor="coral"| [[Kansas City]] Royals || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |1986. ||bgcolor="royalblue"| New York Mets || 4:3 ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox |- |1987. ||bgcolor="coral"| [[Minnesota]] Twins || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |1988. ||bgcolor="royalblue"| Los Angeles Dodgers || 4:1 ||bgcolor="coral"| Oakland Athletics |- |1989. ||bgcolor="coral"| Oakland Athletics || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| San Francisco Giants |- |1990. ||bgcolor="royalblue"| Cincinnati Reds || 4:0 ||bgcolor="coral"| Oakland Athletics |- |1991. ||bgcolor="coral"| Minnesota Twins || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| [[Atlanta Braves]] |- |1992. ||bgcolor="coral"| [[Toronto Blue Jays]] || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| [[Atlanta]] Braves |- |1993. ||bgcolor="coral"| [[Toronto]] Blue Jays || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies |- |1994. |colspan="3" align="center"| <small> '''''World Series nije održan''''' </small> |- |1995. ||bgcolor="royalblue"| Atlanta Braves || 4:2 ||bgcolor="coral"| Cleveland Indians |- |1996. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Atlanta Braves |- |1997. ||bgcolor="royalblue"| [[Florida Marlins]] || 4:3 ||bgcolor="coral"| Cleveland Indians |- |1998. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| [[San Diego]] Padres |- |1999. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Atlanta Braves |- |2000. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:1 ||bgcolor="royalblue"| New York Mets |- |2001. ||bgcolor="royalblue"| [[Arizona Diamondbacks]] || 4:3 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |2002. ||bgcolor="coral"| [[Anaheim Angels]] || 4:3 ||bgcolor="royalblue"| San Francisco Giants |- |2003. ||bgcolor="royalblue"| Florida Marlins || 4:2 ||bgcolor="coral"| New York Yankees |- |2004. ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals |- |2005. ||bgcolor="coral"| Chicago White Sox || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| [[Houston Astros]] |- |2006. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:1 ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers |- |2007. ||bgcolor="coral"| Boston Red Sox || 4:0 ||bgcolor="royalblue"| Colorado Rockies |- |2008. ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies || 4:1 ||bgcolor="coral"| Tampa Bay Rays |- |2009. ||bgcolor="coral"| New York Yankees || 4:2 ||bgcolor="royalblue"| Philadelphia Phillies |- |2010. ||bgcolor="royalblue"| San Francisco Giants || 4:1 ||bgcolor="coral"| Texas Rangers |- |2011. ||bgcolor="royalblue"| St. Louis Cardinals || 4:3 ||bgcolor="coral"| Texas Rangers |- |2012. ||bgcolor="royalblue"| San Francisco Giants || 4:0 ||bgcolor="coral"| Detroit Tigers |- |2013. ||bgcolor="coral"|Boston Red Sox ||4:2 ||bgcolor="royalblue"|St. Louis Cardinals |- |2014. ||bgcolor="royalblue"|San Francisco Giants ||4:3 ||bgcolor="coral"|Kansas City Royals |} == Pobjednici i finalisti - ukupno == * stanje zaključno s 2014. {| class="wikitable sortable" !'''Klub''' !'''Osvojenih''' !'''Finala''' !'''Ukupno finala''' |- bgcolor="coral" | [[New York Yankees]] | 27 || 14 || 41 |- bgcolor="royalblue" | [[St. Louis Cardinals]] | 11 || 8 || 19 |- bgcolor="coral" | [[Oakland Athletics]] <br> (Philadelphia Athletics) | 9 || 5 || 14 |- bgcolor="royalblue" | [[San Francisco Giants]] <br> (New York Giants) | 8 || 12 || 20 |- bgcolor="coral" | [[Boston Red Sox]] <br> (Boston Americans) | 8 || 4 || 12 |- bgcolor="royalblue" | [[Los Angeles Dodgers]] <br> (Brooklyn Robins, <br> Brooklyn Dodgers) | 9 || 14 || 23 |- bgcolor="royalblue" | [[Cincinnati Reds]] | 5 || 4 || 9 |- bgcolor="royalblue" | [[Pittsburgh Pirates]] | 5 || 2 || 7 |- bgcolor="coral" | [[Detroit Tigers]] | 4 || 7 || 11 |- bgcolor="royalblue" | [[Atlanta Braves]] <br> (Boston Braves, <br> Milwaukee Braves) | 3 || 6 || 9 |- bgcolor="coral" | [[Baltimore Orioles]] <br> (St. Louis Browns) | 3 || 4 || 7 |- bgcolor="coral" | [[Monnesota Twins]] <br> (Washington Senators, <br> Washington Nationals) | 3 || 3 || 6 |- bgcolor="coral" | [[Chicago White Sox]] | 3 || 2 || 5 |- bgcolor="royalblue" | [[Chicago Cubs]] | 2 || 8 || 10 |- bgcolor="royalblue" | [[Philadelphia Phillies]] | 2 || 5 || 7 |- bgcolor="coral" | [[Cleveland Indians]] | 2 || 3 || 5 |- bgcolor="royalblue" | [[New York Mets]] | 2 || 2 || 4 |- bgcolor="coral" | [[Toronto Blue Jays]] | 2 || || 2 |- bgcolor="royalblue" | [[Florida Marlins]] | 2 || || 2 |- bgcolor="coral" | [[Kansas City Royals]] | 1 || 2 || 3 |- bgcolor="royalblue" | [[Arizona Diamondbacks]] | 1 || || 1 |- bgcolor="coral" | [[Los Angeles Angels of Anaheim]] <br> (Anaheim Angels) | 1 || || 1 |- bgcolor="royalblue" | [[San Diego Padres]] | || 2 || 2 |- bgcolor="coral" |[[Texas Rangers]] | ||2 ||2 |- | [[Houston Astros]] | || 1 || 1 |- | [[Milwaukee Brewers]] | || 1 || 1 |- bgcolor="royalblue" |[[Colorado Rockies]] | ||1 ||1 |- bgcolor="coral" |[[Tampa Bay Rays]] | ||1 ||1 |} == Povezani članci == *[[Major League Baseball]] *[[National League]] *[[American League]] *[[Dodatak:Popis klubova iz MLB-a|Popis klubova u Major League Baseball]] [[Kategorija: Major League Baseball]] o2xylrm3w0xmyz83mr1wed2oyfa9nmv 0 31000 7625294 7007699 2026-10-27T18:45:52Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625294 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Šimon Peres | slika = Shimon Peres by David Shankbone.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[16. kolovoza]] [[1923.]] | mjesto_rođenja = [[Višneva|Wiszniew]], [[Poljska]], sada Višneva, [[Bjelorusija]] | smrt = [[28. rujna]] [[2016.]] | mjesto_smrti = [[Tel Aviv]], [[Izrael]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|IZR}} | poznat_po = | zanimanje = Političar | nagrade = [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Šimon Peres''' ([[hebrejski jezik|heb.]]: שִׁמְעוֹן פֶּרֶס; [[Višneva|Wiszniew]], [[Poljska]], sada Višneva, [[Bjelorusija]], [[16. kolovoza]] [[1923.]] – [[Tel Aviv]], [[Izrael]], [[28. rujna]] [[2016.]]), [[Izraelci|izraelski]] [[političar]], bivši [[predsjednik vlade]] pa [[predsjednik države]] [[Izrael]]a. ==Životopis== Rođen kao '''Szymon Perski'''. Godine [[1934.]] s obitelji emigrirao u Palestinu. Bio je član Laburističke stranke do prosinca [[2005.]] godine. Bio je osmi po redu premijer Izraela, i to u dva [[mandat]]a, [[1984.]] – [[1986|86]], te [[1995.]] – [[1996|96]]., zatim [[ministar vanjskih poslova]] Izraela, [[2001.]] – [[2002|02]]., te zamjenik premijera koalicijske vlade pod [[Ariel Sharon|Arielom Sharonom]] početkom [[2005.]] godine. Godine [[1994.]] Peres je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] zajedno s [[Yitzak Rabin|Yitzhakom Rabinom]] i [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]], za njihove napore u uspostavljanju [[mir]]a koja su rezultirala sporazumom u [[Oslo|Oslu]]. Peres nikada nije osvojio nacionalne izbore, iako je u više navrata bio prvi čovjek Laburističke stranke. Nedavno je napustio Laburiste i dao potporu [[Kadima|Kadimi]], novoosnovanoj stranci Ariela Sharona. Dana [[13. lipnja]] [[2007.]] godine Peres je u drugom krugu glasovanja u izraelskom [[Parlament]]u (Knesset), a dužnost je preuzeo [[15. srpnja]]. Njegov prethodnik, [[Moshe Katsav]], najprije je suspendiran, a zatim je [[1. srpnja]] podnio ostavku na predsjedničku dužnost. Dužnost predsjednika prestao je obnašati u [[24. srpnja]] [[2014.]] godine. Umro je zbog [[Moždani udar|moždanog udara]] [[28. rujna]] [[2016.]] godine. {{commonscat|Shimon Peres}} <div class="Boxmerge">{{Izraelski premijeri}}{{Predsjednici Izraela}}</div> {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Peres, Šimon}} [[Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Izraelski predsjednici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Predsjednici izraelske vlade]] [[Kategorija:Židovi u Bjelorusiji]] 2fo1gmu6fq6gha38lkkoz7il646ikt7 0 31350 7624982 7609156 2026-10-27T12:12:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624982 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2007.}} {{dz}} {{redirect|Aves}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ptice | slika = Gołąb1.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Golub pećinar]] (''Columba livia'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = '''Aves''' | classis_autorstvo = [[Carl Linné]], [[1758.]] | razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|Redovi]] | razdioba = '''[[Ptice#Redovi ptica|Niže u tekstu]]''' }} '''Ptice''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aves'') su [[Razred (taksonomija)|razred]] pretežno letećih, dvonožnih, toplokrvnih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] koji polažu [[jaje|jaja]]. Smatra se da su tijekom [[jura (period)|jure]] evoluirale od [[dinosaur]]a podreda ''[[Theropoda]]'', a najranijom poznatom pticom iz kasne smatra se ''[[Archaeopteryx]]''. Veličinom variraju od sitnih [[kolibrić]]a do krupnih [[nojevke|nojeva]]. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih [[vrsta]] ptica i najraznovrsniji su razred među [[kopneni kralježnjaci|kopnenim kralježnjacima]] (Teropoda). Današnje ptice odlikuju [[perje]], [[kljun]] bez [[zub]]a, polaganje [[Jaje|jaja]] s čvrstom ljuskom, visoka stopa [[metabolizam|metabolizma]], [[srce]] s dvjema klijetkama i dvjema pretklijetkama te lagan, ali jak [[kostur]]. Mnoge ptice imaju prednje [[ud]]ove razvijene kao [[krilo|krila]] kojima mogu letjeti, iako su nojevke i nekoliko drugih, poglavito [[endem]]skih otočnih vrsta, izgubile tu sposobnost. Mnoge ptičje vrste svake godine kreću na [[Seoba ptica|selidbe]] u udaljene krajeve, a još više ih poduzima [[migracija (zoologija)|migracije]] koje su kraće i manje redovne. Ptice su društvene životinje i komuniciraju vizualnim signalima, glasovnim pozivima i [[pjevanje]]m, sudjeluju u društvenom ponašanju što uključuje zajednički lov, pomoć pri odgajanju podmlatka i ponašanje karakteristično za [[jato]]. Neke vrste ptica su isključivo [[monogamija|monogamne]], druge prvenstveno monogamne uz povremeno parenje s drugim jedinkama. Druge vrste su [[poligamija|poligamne]] ili [[poliandrija|poliandrične]]. Jaja obično polažu u [[gnijezdo|gnijezdima]] gdje se ona [[inkubacija (biologija)|inkubiraju]], i većina ptica produljeno vrijeme provodi u podizanju mladih nakon izlijeganja. Ljudi iskorištavaju ptice kao važan izvor hrane kroz [[lov]] i [[peradarstvo]]. Neke vrste, poglavito [[pjevice]] i [[papige]] omiljene su kao kućni ljubimci. Ptice su istaknuto zastupljene u svim pogledima ljudske kulture, od religije, poezije do popularne glazbe. Procjenjuje se da je od 120 do 130 ptičjih vrsta izumrlo kao rezultat ljudskog djelovanja od [[1600.]] godine, a prije toga još i više. Danas mnogim vrstama ptica prijeti [[izumiranje]] i zbog različitih ljudskih aktivnosti, pa se ulažu napori kako bi ih se zaštitilo. ==Evolucija i sistematika== [[Datoteka:Archaeopteryx bavarica Detail.jpg|desno|mini|220px|''[[Archaeopteryx]]'', najranija poznata ptica.]] Prvu klasifikaciju ptica napravili su [[Francis Willughby]] i [[John Ray]] u svojoj knjizi iz 1676. naslova ''Ornithologiae''.<ref>Del Hoyo, Josep, et al. ''Handbook of Birds of the World Vol 1'' 1992. Barcelona: Lynx Edicions, {{ISBN|84-87334-10-5}}</ref> Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za današnji klasifikacijski sustav koji je osmislio [[Carl Linné]] 1758. Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil|fosilne ostatke]],<ref>{{cite book |last=Gauthier |first=J |editor=Padian K |title=The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8 |year=1986 |pages=1-55 |chapter=Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar--> Današnje ptice dijele se na dva nadreda: [[Palaeognathae]] (većinom ptice koje ne lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike [[Neognathae]], skupina u kojoj se nalaze sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih [[recentna vrsta|živućih]] ptičjih vrsta na svijetu. ===Uporaba pojma=== Ovaj članak koristi pojam "ptica" za naznačavanje životinja članova [[Razred (taksonomija)|razreda]] [[Aves]], uključujući i ''Archaeopteryxa'', ali se prvenstveno bavi živućim pticama koje su sve ''Neornithes'' i tako neupitno dio razreda Aves. U popularnoj znanosti pojam "ptica" često se koristi neformalno, označavajući bilo kojeg [[teropod]]a s perjem i krilima, tako da se u tisku životinjske vrste kao što su ''Microraptor'' i ''Rahonavis'' ponekad mogu nazivati pticama iako ih većina znanstvenika, utemeljeno na trenutnim dokazima, ne bi smatrala dijelom razreda Aves. ===Dinosauri i porijeklo ptica=== Postoji znatna količina dokaza da su se ptice razvile iz dinosaura [[teropodi|teropoda]], što uključuje skupinu ''Maniraptora'', što između ostalih uključuje porodice ''Dromaeosauridae'' i ''Oviraptoridae''.<ref>Hou L,Martin M, Zhou Z & Feduccia A, (1996) "Early Adaptive Radiation of Birds: Evidence from Fossils from Northeastern China" ''Science'' '''274'''(5290): 1164-1167 [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/274/5290/1164 Abstract]</ref> Kako se otkriva još neptičjih teropoda koji su s njima blisko povezani, prethodno jasna razlika između ptica i neptica sve je teže odrediva. Nedavna otkrića u Liaoningu, sjeveroistočnoj pokrajini [[NR Kina|NR Kine]], pokazuju da su mnogi manji dinosauri teropodi imali perje, doprinose toj činjenici.<ref>Norell, M & Ellison M (2005) ''Unearthing the Dragon, The Great Feathered Dinosaur Discovery'' Pi Press, New York, {{ISBN|0-13-186266-9}}</ref> Fosil prvotne ptice ''Archaeopteryx'' iz jure, pronađen u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]], poznat je kao jedna od pronađenih nedostajućih karika koja podržava teoriju evolucije, iako ga se ne smatra izravnim pretkom današnjih ptica. Druga rana vrsta ptice je ''Confuciusornis'' koja je živjela u ranom razdoblju krede. Obje vjerojatno po starosti pretječe ''Protoavis texensis'', iako isprekidanost njenog [[fosil]]a ostavlja znatne sumnje u to je li u pitanju ptičji predak. Druge ptice [[mezozoik]]a uključuju skupine ''[[Enantiornithes]]'', ''[[Yanornis]]'', ''[[Ichthyornis]]'', ''[[Gansus]]'', te [[Hesperornithiformes]], skupinu neletećih vodenih ptica koje nalikuju [[gnjurci]]ma i [[plijenori]]ma. Moguće je da su dromeosauridi ''Cryptovolans'' i ''Microraptor'' bili sposobni letjeti na sličan ili bolji način od ''Archaeopteryxa''. ''Cryptovolans'' je u svojoj građi imao greben, [[kost]] koja služi kao uporište za mišiće krila. Po tom kriteriju, ''Cryptovolans'' je prije "ptica" nego ''Archaeopteryx'' kojemu neka od ovih obilježja današnjih ptica nedostaju. Zbog toga neki [[paleontologija|paleontolozi]] smatraju vjerojatnim da su zapravo dromeosauri prvotne ptice i da veći dio članova te porodice sekundarno nije sposoban letjeti, tj. da su se [[dromeosauri]] razvili iz ptica a ne obrnuto. Dokazi za ovu tezu trenutno nisu dovoljno uvjerljivi jer odnos između najnaprednijih dinosaura maniraptora i najprimitivnijih pravih ptica još nije shvaćen. Iako dinosauri nadreda [[Ornithischia]] (zdjelicom nalik na današnje ptice) imaju istu građu kukova kao ptice, oni su zapravo nastali od dinosaura nadreda [[Saurischia]] (zdjelice nalik gušterima) i tako neovisno naslijedile [[anatomija|anatomiju]] kukova. U stvari je ptičja građa zglobova po treći put razvijena unutar posebne skupine teropoda [[Therizinosauridae]]. Alternativna teorija o dinosaurskom podrijetlu ptica koju promiče nekoliko znanstvenika (najznačajniji su Larry Martin i Alan Feduccia), tvrdi kako su ptice (uključujući i dinosaure skupine ''[[maniraptora]]'') evoluirale od ranih arhosaura kao što je ''[[Longisquama]]''.<ref>Feduccia A, Lingham-Soliar T, Hinchliffe JR (2005) "Do feathered dinosaurs exist? Testing the hypothesis on neontological and paleontological evidence" ''Journal of Morphology'' '''266'''(2): 125-166</ref> Tu teoriju osporava većina drugih znanstvenika u paleontologiji, kao i stručnjaci za razvoj i evoluciju perja.<ref>Prum R (2003) "Are Current Critiques Of The Theropod Origin Of Birds Science? Rebuttal To Feduccia 2002" ''Auk'' '''120'''(2) 550-561</ref> ===Zemljopisno širenje današnjih ptica=== Današnje ptice klasificiraju se u skupinu [[Neornithes]], za koje je poznato da su evoluirale krajem [[kreda (period)|krede]]. Dalje se dijele na [[Palaeognathae]] i [[Neognathae]]. Skupina Paleognathae uključuje [[tinamuovke]] Srednje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] kao i [[nojevke]]. Nojevke su krupne ptice koje ne lete i uključuju [[noj]]eve, kazuare, [[kiviji|kivije]] i [[emu]]e (iako neki znanstvenici sumnjaju da nojevke predstavljaju umjetnu grupaciju ptica koje su neovisno izgubile sposobnost letenja kroz niz nepovezanih [[evolucija (biologija)|evolucijskih]] tijekova). Prvo odstupanje od ostatka skupine Neognathes predstavlja nadred [[Galloanseri]] u kojemu su redovi [[patkarice|patkarica]] (Anseriformes; [[patke]], [[guske]] i [[labud]]ovi) i [[kokoške|kokoški]] (Galliformes; [[fazani]], [[tetrijeb]]i i srodnici). Evolucijsko razdvajanje od ostatka skupine Neognathes dogodilo se prije nestanka dinosaura, ali postoje različita mišljenja o tome je li se širenje preostalih vrsta skupine Neognathes dogodilo prije ili poslije toga.<ref name = "Ericson">Ericson PGP, Anderson CL, Britton T, Elzanowski A, Johansson US, Kallersjo M, Ohlson JI, Parsons TJ, Zuccon D, Mayr G (2006)"Diversification of Neoaves: integration of molecular sequence data and fossils" ''Biology Letters'' '''2'''(4): 543-547</ref> Ovo neslaganje dijelom je prouzročeno odstupanjem između različitih dokaza, pri čemu molekularno određivanje starosti sugerira širenje u doba [[kreda (period)|krede]], dok fosilni ostaci podržavaju širenje u [[tercijar]]u. Pokušaji usklađivanja ovih dvaju dokaza pokazali su se kontroverznima.<ref name = "Ericson"/><ref>Brown J, Payn B, & Mindell D (2006) "Nuclear DNA does not reconcile 'rocks' and 'clocks' in Neoaves: a comment on Ericson ''et al.'' ''Biology Letters'' '''3''' 1-3</ref> Klasifikacija ptica vrlo je prijeporna tema. Djelo ''Phylogeny and Classification of Birds'' (Filogeneza i klasifikacija ptica) iz [[1990.]] [[Charles Sibley|Sibley]]ja i Ahlquista među najvažnijima je u tom području iako se o njemu često raspravlja i neprestano se preispituje. Znatna prevaga kada su u pitanju dokazi sugerira kako današnje ptice čine precizne taksone. No znanstvenici se ne slažu o odnosima između njihovih redova; dokazi iz anatomije današnjih ptica, [[fosil]]a i [[DNK]] pomogli su u rješavanju problema ali do čvrstog konsenzusa još nije došlo. Noviji [[molekula]]rni i fosilni dokazi pružaju sve jasniju predodžbu evolucije redova današnjih ptica. ===Redovi ptica=== [[Datoteka:Chestnut-tailed starling - কাঠ শালিক.jpg|230px|mini|desno|Ptice vrste Sturnia malabarica na indijskom koraljnom stablu u [[Bangladeš]]u.]] [[Datoteka:Alcedo atthis - Riserve naturali e aree contigue della fascia fluviale del Po.jpg|230px|mini|desno|[[Vodomar]]]] Ovo je popis taksonomskih redova u podrazredu Neornithes, tj. današnjih ptica. '''Podrazred Neornithes'''<br/> [[Palaeognathae]]: * [[Nojevke]] (''Struthioniformes'') - nojevi, emui, kiviji i srodnici * [[Tinamuovke]] (''Tinamiformes'') [[Neognathae]]: * [[Bubnjavke]] (''Procellariiformes'') - albatrosi i srodnici * [[Bucerotiformes]] * [[Djetlovke]] (''Piciformes'') * [[Gnjurci]] (''Podicipediformes'') * [[Golupčarke]] (''Columbiformes'') - golubovi i grlice * [[Jastrebovke]] Accipitriformes * [[Kokoške]] (''Galliformes'') - perad * [[Kormorani]] Suliformes. * [[Kukavice]] (''Cuculiformes'') * [[Mišjakinje]] (''Coliiformes'') * [[Močvarice]] ili šljukarice (''Charadriiformes'') - galebovi, kokoškice i srodnici * [[Modrivrane]] (''Coraciiformes'') * [[Musophagiformes]], * [[Papigašice]] (''Psittaciformes'') * [[Patkarice]] (''Anseriformes'') * [[Pelikanke]] (''Pelecaniformes'') * [[Phaethontiformes]] s porodicom Phaethontidae.<ref>[http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=823962 ITIS]</ref> Neki ovaj red svrstavaju u red Pelecaniformes<ref>[http://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp?lang=HR&pg=families AviBase]</ref> * [[Pingvinke]] (''Sphenisciformes'') * [[Plamenci]] (''Phoenicopteriformes'') * [[Plijenori]] (''Gaviiformes'') * [[Pteroclidiformes]] * [[Rodarice]] (''Ciconiiformes'') * [[Sadže]]<!--[[Lještarke]]--> (''Pteroclidiformes'') * [[Sokolovke]] (''Falconiformes'') - sokolovi, orlovi, * [[Sovovke]] (''Strigiformes'') * [[Srpokrilke]] (''Apodiformes'') * [[Širokljunke]] (''Caprimulgiformes'') * [[Trogoni (porodica)|Trogoni]] (''Trogoniformes'') * [[Vrapčarke]] (''Passeriformes'') * [[Ždralovke]] (''Gruiformes'') Popis [[Red (taksonomija)|taksonomskih redova]] u razredu ''Aves'' prema tradicionalnoj [[sistematika|klasifikaciji]] (tzv. [[James Clements|Clementsov]] poredak; posve različiti tip podjele na temelju molekularnih istraživanja, "Sibleyjev poredak", je još u fazi potvrde od strane znanstvene zajednice). Taj poredak znatno je utjecao na promišljanje u sistematici u kojima je skupina kokoški zaprimila sve čvršće dokaze o svom ptičjem podrijetlu molekularnim, fosilnim i anatomskim dokazima.<ref name = "Ericson"/> S povećanjem kvalitete dokaza do 2006. godine, postalo je moguće provjeriti veće prijedloge u sistematici Sibley-Ahlquista, s povoljnim rezultatima, pogotovo u skupinama [[Charadriiformes]], [[Gruiformes]] ili [[Caprimulgiformes]]. Raznolik broj izumrlih ptičjih taksona postojao je u eri mezozoika bez danas postojećih potomaka. To uključuje skupine ''[[Confuciusornis]]'', zubate morske ptice kao što su [[Hesperornithes]] i [[Ichthyornithes]], kao i raznolik podrazred [[Enantiornithes]] ("suprotne ptice"). ==== Porodice po redovima==== <div style="height:300px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> {{stupci|4| * '''''[[Archaeopterygiformes]]''''' ** ''[[Archaeopterygidae]]'' † * '''''[[Yandangornithiformes]]''''' ** ''[[Yandangornithidae]]'' † * '''[[Confuciusornithiformes]]''' ** ''[[Confuciusornithidae]]'' † * '''''[[Omnivoropterygiformes]]''''' ** ''[[Omnivoropterygidae]]'' † * '''''[[Mystiornithiformes]]''''' ** ''[[Avisauridae]]'' † ** ''[[Cuspirostrisornithidae]]'' † ** ''[[Mystiornithidae]]'' † * '''''[[Cathayornithiformes]]''''' ** ''[[Cathayornithidae]]'' † ** ''[[Alethoalaornithidae]]'' † * '''''[[Gobipterygiformes]]''''' ** ''[[Gobipterygidae]]'' † * '''''[[Enantiornithiformes]]''''' ** ''[[Zhyraornithidae]]'' † ** ''[[Enantiornithidae]]'' † ** ''[[Bohaiornithidae]]'' † * '''''[[Liaoningornithiformes]]''''' ** ''[[Liaoningornithidae]]'' † * '''''[[Alexornithiformes]]''''' ** ''[[Catenoleimus]]'' † ** ''[[Alexornithidae]]'' † * '''''[[Longipterygiformes]]''''' ** ''[[Longipterygidae]]'' † * '''''[[Incertae sedis]]''''' ** ''[[Hongshanornithidae]]'' † * '''''[[Chaoyangiaformes]]''''' ** ''[[Chaoyangidae]]'' † ** ''[[Songlingornithidae]]'' † * '''''[[Patagopterygiformes]]''''' ** ''[[Alamitornis]]'' † ** ''[[Patagopterygidae]]'' † * '''''[[Ambiortiformes]]''''' ** ''[[Apsaravis]]'' † * '''''[[Yanornithiformes]]''''' ** ''[[Yixianornis]]'' † ** ''[[Tianyuornis]]'' ** ''[[Yanornithidae]]'' † * '''''[[Gansuiformes]]''''' ** ''[[Gansuidae]]'' † * '''''[[Sandcoleiformes]]''''' ** ''[[Sandcoleidae]]'' † * '''''[[Ichthyornithiformes]]''''' ** ''[[Ambiortidae]]'' † ** ''[[Ichthyornithidae]]'' † * '''''[[Apatornithiformes]]''''' ** ''[[Apatornithidae]]'' † * '''[[Hesperornithiformes]]''' ** ''[[Potamornis]]'' † ** ''[[Hesperornithidae]]'' † ** ''[[Baptornithidae]]'' † ** ''[[Brodavidae]]'' † ** ''[[Enaliornithidae]]'' † * '''''[[Remiornithiformes]]''''' ** ''[[Remiornithidae]]'' † * '''''[[Aepyornithiformes]]''''' ** ''[[Aepyornithidae]]'' † * '''''[[Lithornithiformes]]''''' ** ''[[Lithornithidae]]'' † * '''''[[Incertae sedis]]''''' ** ''[[Eleutherornithidae]]'' † * '''''[[Struthioniformes]]''''' ** ''[[Struthionidae]]'' * '''''[[Rheiformes]]''''' ** ''[[Opisthodactylidae]]'' † ** ''[[Rheidae]]'' * '''''[[Tinamiformes]]''''' ** ''[[Tinamidae]]'' * '''''[[Apterygiformes]]''''' ** ''[[Apterygidae]]'' * '''''[[Casuariiformes]]''''' ** ''[[Casuariidae]]'' ** ''[[Dromornithidae]]'' † * '''''[[Dinornithiformes]]''''' ** ''[[Dinornithidae]]'' † ** ''[[Emeidae]]'' † * '''''[[Anseriformes]]''''' ** ''[[Vegavis]]'' ** ''[[Petropluvialis]]'' ** ''[[Romainvillia]]'' ** ''[[Palaeopapia]]'' † ** ''[[Paracygnopterus]]'' ** ''[[Presbyornithidae]]'' † ** ''[[Agnopterus]]'' † ** ''[[Proherodius]]'' † ** ''[[Anhimidae]]'' ** ''[[Anseranatidae]]'' ** ''[[Anatidae]]'' ** ''[[Paranyrocidae]]'' * '''''[[Pangalliformes]]''''' ** ''[[Austinornis]]'' † ** ''[[Gallinuloididae]]'' † ** ''[[Paraortygidae]]'' † ** ''[[Quercymegapodiidae]]'' † * '''''[[Galliformes]]''''' ** ''[[Amitabha]]'' ** ''[[Archaealectrornis]]'' ** ''[[Archaeophasianus]]'' ** ''[[Palaealectoris]]'' ** ''[[Palaeoalectoris]]'' ** ''[[Shandongornis]]'' ** ''[[Taoperdix]]'' ** ''[[Namaortyx]]'' ** ''[[Megapodiidae]]'' ** ''[[Cracidae]]'' ** ''[[Numididae]]'' ** ''[[Odontophoridae]]'' ** ''[[Phasianidae]]'' ** ''[[Paraortygidae]]'' * '''''[[Incertae sedis]]''''' ** ''[[Archaeotrogonidae]]'' † ** ''[[Eremopezidae]]'' † ** ''[[Foratidae]]'' † ** ''[[Fluvioviridavidae]]'' † * '''''[[Anomalogonatae]]''''' ** ''[[Gracilitarsidae]]'' † * '''''[[Phoenicopteriformes]]''''' ** ''[[Phoenicopteridae]]'' ** ''[[Palaelodidae]]'' ** ''[[Scaniornithidae]]'' † * '''''[[Podicipediformes]]''''' ** ''[[Podicipedidae]]'' * '''''[[Columbiformes]]''''' ** ''[[Columbidae]]'' * '''''[[Pteroclidiformes]]''''' ** ''[[Pteroclidae]]'' * '''''[[Mesitornithiformes]]''''' ** ''[[Mesitornithidae]]'' * '''''[[Eurypygiformes]]''''' ** ''[[Eurypygidae]]'' ** ''[[Rhynochetidae]]'' * '''[[Phaethontiformes]]''' ** [[Phaethontidae]] * '''''[[Caprimulgiformes]]''''' ** ''[[Protocypselomorphus]]'' ** ''[[Steatornithidae]]'' ** ''[[Podargidae]]'' ** ''[[Nyctibiidae]]'' ** ''[[Caprimulgidae]]'' ** ''[[Aegothelidae]]'' * '''''[[Apodiformes]]''''' ** ''[[Apodidae]]'' ** ''[[Trochilidae]]'' ** ''[[Jungornithidae]]'' † ** ''[[Laputavis]]'' † ** ''[[Aegialornithidae]]'' † * '''''[[Opisthocomiformes]]''''' ** ''[[Opisthocomidae]]'' * '''''[[Cuculiformes]]''''' ** ''[[Cuculidae]]'' * '''''[[Diatrymiformes]]''''' ** ''[[Gastornithidae]]'' † * '''''[[Gruiformes]]''''' ** ''[[Rupelrallus]]'' ** ''[[Asiavis]]'' ** ''[[Aptornithidae]]'' † ** ''[[Gradiornis]]'' ** ''[[Itaboravis]]'' ** ''[[Lavocatavis]]'' ** ''[[Phorusrhacidae]]'' † ** ''[[Ameghinornithidae]]'' † ** ''[[Cunampaiidae]]'' † ** ''[[Bathornithidae]]'' † ** ''[[Idiornithidae]]'' † ** ''[[Apterornithidae]]'' † ** ''[[Messelornithidae]]'' † ** ''[[Salmilidae]]'' † ** ''[[Rallidae]]'' ** ''[[Sarothruridae]]'' ** ''[[Heliornithidae]]'' ** ''[[Psophiidae]]'' ** ''[[Eogruidae]]'' † ** ''[[Ergilornithidae]]'' † ** ''[[Aramidae]]'' ** ''[[Gruidae]]'' ** ''[[Geranoididae]]'' † ** ''[[Parvigruidae]]'' † * '''''[[Otidiformes]]''''' ** ''[[Otididae]]'' * '''''[[Musophagiformes]]''''' ** ''[[Musophagidae]]'' * '''''[[Gaviiformes]]''''' ** ''[[Gaviidae]]'' * '''''[[Sphenisciformes]]''''' ** ''[[Waimanu]]'' ** ''[[Perudyptes]]'' ** ''[[Icadyptes]]'' ** ''[[Inkayacu]]'' ** ''[[Kairuku]]'' ** ''[[Platydyptes]]'' ** ''[[Spheniscidae]]'' *'''''[[Procellariiformes]]''''' ** ''[[Lonchodytes]]'' ** ''[[Primodroma]]'' ** ''[[Oceanitidae]]'' ** ''[[Diomedeidae]]'' ** ''[[Hydrobatidae]]'' ** ''[[Procellariidae]]'' ** ''[[Tytthostonychidae]]'' † ** ''[[Diomedeoididae]]'' † *'''''[[Pelecaniformes]]''''' ** ''[[Proplegadis]]'' ** ''[[Torotix]]'' ** ''[[Ciconiidae]]'' ** ''[[Pelecanidae]]'' ** ''[[Scopidae]]'' ** ''[[Balaenicipitidae]]'' ** ''[[Ardeidae]]'' ** ''[[Threskiornithidae]]'' ** ''[[Fregatidae]]'' ** ''[[Sulidae]]'' ** ''[[Phalacrocoracidae]]'' ** ''[[Anhingidae]]'' ** ''[[Prophaethontidae]]'' † ** ''[[Plotopteridae]]'' † ** ''[[Xenerodiopidae]]'' † ** ''[[Teratornithidae]]'' † ** ''[[Pelagornithidae]]'' † ** ''[[Cladornithidae]]'' † * '''''[[Charadriiformes]]''''' ** ''[[Boutersema]]'' ** ''[[Elorius]]'' ** ''[[Morsoravis]]'' ** ''[[Sarjeantopodus]]'' ** ''[[Burhinidae]]'' ** ''[[Chionidae]]'' ** ''[[Chionidae]]'' ** ''[[Pluvianidae]]'' ** ''[[Haematopodidae]]'' ** ''[[Recurvirostridae]]'' ** ''[[Charadriidae]]'' ** ''[[Pedionomidae]]'' ** ''[[Thinocoridae]]'' ** ''[[Rostratulidae]]'' ** ''[[Jacanidae]]'' ** ''[[Scolopacidae]]'' ** ''[[Turnicidae]]'' ** ''[[Dromadidae]]'' ** ''[[Glareolidae]]'' ** ''[[Divisulcus]]'' ** ''[[Alcidae]]'' ** ''[[Stercorariidae]]'' ** ''[[Laridae]]'' ** ''[[Cimolopterygidae]]'' † ** ''[[Graculavidae]]'' † * '''''[[Accipitriformes]]''''' ** ''[[Cathartidae]]'' ** ''[[Sagittariidae]]'' ** ''[[Pandionidae]]'' ** ''[[Accipitridae]]'' ** ''[[Horusornis]]'' † * '''''[[Strigiformes]]''''' ** ''[[Protostrigidae]]'' † ** ''[[Ogygoptyngidae]]'' † ** ''[[Palaeoglaugidae]]'' † ** ''[[Sophiornithidae]]'' † ** ''[[Heterostrigidae]]'' † ** ''[[Tytonidae]]'' ** ''[[Strigidae]]'' * '''''[[Coliiformes]]''''' ** ''[[Eocolius]]'' ** ''[[Necrornis]]'' ** ''[[Palaeospiza]]'' ** ''[[Coliidae]]'' * '''''[[Leptosomiformes]]''''' ** ''[[Leptosomidae]]'' * '''''[[Trogoniformes]]''''' ** ''[[Trogonidae]]'' * '''''[[Bucerotiformes]]''''' ** ''[[Bucerotidae]]'' ** ''[[Upupidae]]'' ** ''[[Phoeniculidae]]'' * '''''[[Piciformes]]''''' ** ''[[Galbulidae]]'' ** ''[[Bucconidae]]'' ** ''[[Rupelramphastoides]]'' ** ''[[Indicatoridae]]'' ** ''[[Picidae]]'' ** ''[[Ramphastidae]]'' ** ''[[Miopiconidae]]'' ** ''[[Picavidae]]'' * '''''[[Coraciiformes]]''''' ** ''[[Quasisyndactylus]]'' ** ''[[Cryptornis]]'' ** ''[[Parvicuculus]]'' ** ''[[Paracoracias]]'' ** ''[[Meropidae]]'' ** ''[[Coraciidae]]'' ** ''[[Brachypteraciidae]]'' ** ''[[Todidae]]'' ** ''[[Momotidae]]'' ** ''[[Messelirrisoridae]]'' † ** ''[[Alcedinidae]]'' ** ''[[Halcyornis]]'' † ** ''[[Cyrilavis]]'' † ** ''[[Sylphornithidae]]'' † ** ''[[Eocoraciidae]]'' † ** ''[[Geranopteridae]]'' † ** ''[[Primobucconidae]] †'' * '''''[[Anomalogonatae]]''''' ** ''[[Zygodactylidae]]'' † * '''''[[Cariamiformes]]''''' ** ''[[Cariamidae]] '' * '''''[[Falconiformes]]''''' ** ''[[Masillaraptor]]'' ** ''[[Falconidae]]'' * '''''[[Psittaciformes]]''''' ** ''[[Mopsitta]]'' ** ''[[Serudaptus]]'' ** ''[[Namapsitta]]'' ** ''[[Psittacopes]]'' † ** ''[[Quercypsittidae]]'' † ** ''[[Messelasturidae]]'' † ** ''[[Strigopidae]]'' ** ''[[Cacatuidae]]'' ** ''[[Psittacidae]]'' ** ''[[Psittaculidae]]'' ** ''[[Pseudasturidae]]'' ** ''[[Vastanavidae]]'' * '''''[[Passeriformes]]''''' ** ''[[Certhiops]]'' ** ''[[Palaeostruthus]]'' ** ''[[Resoviaornis]]'' ** ''[[Wieslochia]]'' ** ''[[Palaeoscinidae]]'' ** ''[[Acanthisittidae]]'' ** ''[[Pittidae]]'' ** ''[[Eurylaimidae]]'' ** ''[[Philepittidae]]'' ** ''[[Calyptomenidae]]'' ** ''[[Sapayoidae]]'' ** ''[[Pipridae]]'' ** ''[[Cotingidae]]'' ** ''[[Oxyruncidae]]'' ** ''[[Onychorhynchidae]]'' ** ''[[Tityridae]]'' ** ''[[Platyrinchidae]]'' ** ''[[Pipritidae]]'' ** ''[[Tachurididae]]'' ** ''[[Pipromorphidae]]'' ** ''[[Tyrannidae]]'' ** ''[[Thamnophilidae]]'' ** ''[[Melanopareiidae]]'' ** ''[[Conopophagidae]]'' ** ''[[Grallariidae]]'' ** ''[[Rhinocryptidae]]'' ** ''[[Formicariidae]]'' ** ''[[Scleruridae]]'' ** ''[[Dendrocolaptidae]]'' ** ''[[Furnariidae]]'' ** ''[[Menuridae]]'' ** ''[[Atrichornithidae]]'' ** ''[[Ptilonorhynchidae]]'' ** ''[[Climacteridae]]'' ** ''[[Maluridae]]'' ** ''[[Dasyornithidae]]'' ** ''[[Meliphagidae]]'' ** ''[[Pardalotidae]]'' ** ''[[Acanthizidae]]'' ** ''[[Orthonychidae]]'' ** ''[[Pomatostomidae]]'' ** ''[[Melanocharitidae]]'' ** ''[[Cnemophilidae]]'' ** ''[[Callaeidae]]'' ** ''[[Notiomystidae]]'' ** ''[[Mohouidae]]'' ** ''[[Neosittidae]]'' ** ''[[Campephagidae]]'' ** ''[[Cinclosomatidae]]'' ** ''[[Pachycephalidae]]'' ** ''[[Falcunculidae]]'' ** ''[[Oreoicidae]]'' ** ''[[Psophodidae]]'' ** ''[[Eulacestomatidae]]'' ** ''[[Paramythiidae]]'' ** ''[[Vireonidae]]'' ** ''[[Oriolidae]]'' ** ''[[Rhagologidae]]'' ** ''[[Machaerirhynchidae]]'' ** ''[[Artamidae]]'' ** ''[[Platysteiridae]]'' ** ''[[Vangidae]]'' ** ''[[Pityriasidae]]'' ** ''[[Aegithinidae]]'' ** ''[[Malaconotidae]]'' ** ''[[Dicruridae]]'' ** ''[[Rhipiduridae]]'' ** ''[[Laniidae]]'' ** ''[[Corvidae]]'' ** ''[[Monarchidae]]'' ** ''[[Corcoracidae]]'' ** ''[[Melampittidae]]'' ** ''[[Ifritidae]]'' ** ''[[Paradisaeidae]]'' ** ''[[Eupetidae]]'' ** ''[[Petroicidae]]'' ** ''[[Promeropidae]]'' ** ''[[Dicaeidae]]'' ** ''[[Nectariniidae]]'' ** ''[[Irenidae]]'' ** ''[[Urocynchramidae]]'' ** ''[[Prunellidae]]'' ** ''[[Peucedramidae]]'' ** ''[[Ploceidae]]'' ** ''[[Estrildidae]]'' ** ''[[Viduidae]]'' ** ''[[Passeridae]]'' ** ''[[Motacillidae]]'' ** ''[[Fringillidae]]'' ** ''[[Calcariidae]]'' ** ''[[Rhodinocichlidae]]'' ** ''[[Emberizidae]]'' ** ''[[Passerellidae]]'' ** ''[[Phaenicophilidae]]'' ** ''[[Zeledoniidae]]'' ** ''[[Parulidae]]'' ** ''[[Icteridae]]'' ** ''[[Calyptophilidae]]'' ** ''[[Mitrospingidae]]'' ** ''[[Cardinalidae]]'' ** ''[[Thraupidae]]'' ** ''[[Hyliotidae]]'' ** ''[[Stenostiridae]]'' ** ''[[Paridae]]'' ** ''[[Remizidae]]'' ** ''[[Nicatoridae]]'' ** ''[[Alaudidae]]'' ** ''[[Panuridae]]'' ** ''[[Macrosphenidae]]'' ** ''[[Cisticolidae]]'' ** ''[[Locustellidae]]'' ** ''[[Donacobiidae]]'' ** ''[[Bernieridae]]'' ** ''[[Acrocephalidae]]'' ** ''[[Pnoepygidae]]'' ** ''[[Hirundinidae]]'' ** ''[[Pycnonotidae]]'' ** ''[[Phylloscopidae]]'' ** ''[[Scotocercidae]]'' ** ''[[Aegithalidae]]'' ** ''[[Sylviidae]]'' ** ''[[Zosteropidae]]'' ** ''[[Timaliidae]]'' ** ''[[Pellorneidae]]'' ** ''[[Leiothrichidae]]'' ** ''[[Regulidae]]'' ** ''[[Dulidae]]'' ** ''[[Bombycillidae]]'' ** ''[[Hypocoliidae]]'' ** ''[[Ptiliogonatidae]]'' ** ''[[Mohoidae]]'' ** ''[[Certhiidae]]'' ** ''[[Sittidae]]'' ** ''[[Troglodytidae]]'' ** ''[[Polioptilidae]]'' ** ''[[Buphagidae]]'' ** ''[[Mimidae]]'' ** ''[[Sturnidae]]'' ** ''[[Cinclidae]]'' ** ''[[Muscicapidae]]'' ** ''[[Turdidae]]'' }} </div> ==Raširenost== [[Datoteka:House sparrow04.jpg|mini|lijevo|250px| Raširenost [[domaći vrabac|kućnog vrapca]] znatno je porasla zbog ljudskih aktivnosti ([[hemerofili]]).]] Ptice se razmnožavaju na svih sedam kontinenata, a najviša [[bioraznolikost]] im je u tropskim područjima; tome su razlog veća specijacija u [[tropi|tropskim]] regijama ili veća stopa izumiranja u područjima više zemljopisne širine.<ref>Weir J & Schulter D (2007) "The Latitudinal Gradient in Recent Speciation and Extinction Rates of Birds and Mammals" ''Science'' '''315'''(5818): 1574-1576</ref> Ptice su sposobne živjeti i hraniti se u većini kopnenih staništa, na jugu dosežući 440 kilometara u unutrašnjost [[Antarktika|Antarktike]], gdje se nalaze [[kolonija (biologija)|kolonije]] [[bijeli zovoj|bijelih zovoja]] (''Pagodroma nivea'').<ref>Brooke, M. (2004). ''Albatrosses And Petrels Across The World'': Procellariidae. Oxford University Press, Oxford, UK {{ISBN|0-19-850125-0}}</ref> Nekoliko porodica ptica prilagodile su se životu na oceanu i u njemu: neke morske vrste ptica dolaze na obalu samo radi razmnožavanja,<ref name = "Burger">Schreiber, Elizabeth A. & Burger, Joanne.(2001.) ''Biology of Marine Birds'', Boca Raton:CRC Press, {{ISBN|0-8493-9882-7}}</ref> a zabilježeno je da su neke pingvinke ronile u dubine i do 300 metara.<ref>Sato K, Naito Y, Kato A, Niizuma Y, Watanuki Y, Charrassin JB, Bost CA, Handrich Y, Le Maho Y (2002) "Buoyancy and maximal diving depth in penguins: do they control inhaling air volume?" ''Journal of Experimental Biology'' '''205'''(9): 1189–1197</ref> Mnoge vrste ustanovile su kolonije za razmnožavanje u područjima u koja su ih doveli ljudi, ponekad namjerno, kao što je [[obični fazan]] (''Phasianus colchicus torquatus'') iz Kine koji je po svijetu umjetno raširen kao lovna ptica.<ref>D. A. Hill, P. Robertson (1988). ''The pheasant: ecology, management, and conservation'' BSP Prof. Books, Oxford, UK.</ref> Druge su ljudi proširili nenamjerno kao npr. [[kaluđerica|kaluđerice]] <!--Kubura, prije nego ispraviš, i kod nas se tako zovu. Provjeri kod uzgajivača i prirodoslovaca.--> (''Myiopsitta monachus''), papige koje su bijegom iz zatočeništva ustanovile kolonije oko većih sjevernoameričkih gradova.<ref>Spreyer, M. F., and E. H. Bucher. (1998). Monk Parakeet ("Myiopsitta monachus"). In ''The Birds of North America, No. 322'' (A. Poole and F. Gill, eds.). The Birds of North America, Inc., Philadelphia, PA.</ref><br /> Slična pojava zabilježena je i u odnosno oko velikih europskih gradova. ==Anatomija== [[Datoteka:Birdmorphology.svg|mini|300px|'''Vanjska anatomija tipične ptice''': '''1'''. [[kljun]], '''2''' .glava, '''3'''. [[oko|dužica]], '''4'''. zjenica, '''5'''. ogrtač, '''6'''. malo krilno pokrovno [[perje]], '''7'''. rame, '''8'''. veliko krilno pokrovno perje, '''9'''. letna krila II. reda, '''10'''. stražnjica, '''11'''. letna krila I. reda, '''12'''. [[anus]], '''13'''. bedro, '''14'''. zglob goljenice i gležnja, '''15'''. gležanj, '''16'''. stopala, '''17'''. goljenična kost, '''18'''. trbuh, '''19'''. bokovi, '''20'''. prsa, '''21'''. grlo, '''22'''. braduša]] [[Datoteka:BirdWingFeatherSketch.svg|mini|300px|'''Anatomija ptičjeg krila''': '''1'''. Letno perje I. reda, '''2'''. primarno pokrovno perje, '''3'''. pakrilce, '''4'''. letno perje II. reda, '''5'''. sekundarno pokrovno perje, '''6'''. srednje pokrovno perje, '''7'''. malo pokrovno perje, '''8'''. tercijarno perje, '''9'''. rame]] [[Datoteka:Squelette oiseau.JPG|mini|300px|'''Kostur ptice''': '''1'''. lubanja, '''2'''. vratni kralješci, '''3'''. ključna vilica, '''4'''. greben prsne kosti, '''5'''. rebro, '''6'''. visoki greben, '''7'''. koljeno, '''8'''. pisnica, '''9'''. I. prst, '''10'''. goljenična kost, '''11'''. goljenična kost, '''12'''. lisna kost, '''13'''. preponska kost, '''14'''. sjedna kost, '''15'''. kuk, '''16'''. koštani štit bedra, '''17'''. trtična kost, '''18'''. repni dio kralježnice, '''19'''. lopatica, '''20'''. prsni dio kralježnice, '''21'''. ramena kost, '''22'''. lakatna kost, '''23'''. palčana kost, '''24'''. peščaj (metakarpus), '''25'''. III. prst, '''26'''. II. prst, '''27'''. I. prst (palac)]] U usporedbi s drugim kralježnjacima, ptice imaju oblik tijela koji pokazuje mnoge neobične prilagodbe, većinom za olakšavanje letenja. [[Kostur]] se sastoji od kostiju koje su vrlo lagane. One imaju velike šupljine ispunjene zrakom koje su povezane s [[dišni sustav|dišnim sustavom]].<ref>[http://www.stanford.edu/group/stanfordbirds/text/essays/Adaptations.html Paul R. Ehrlich, David S. Dobkin, and Darryl Wheye (1988) Adaptations for Flight. Based on The Birder's Handbook (Paul Ehrlich, David Dobkin, and Darryl Wheye. 1988. Simon and Schuster, New York]</ref> Kosti lubanje su sjedinjene i nemaju šavove. Očne šupljine su velike i odvojene od koštanog [[Nosna pregrada|septuma]]. Kralježnica je podijeljena na vratni, prsni, slabinski i repni dio gdje su vratni pršljeni vrlo varijabilni i posebno elastični, dok je pokretljivost ograničena među stražnjim prsnim kralješcima, a niže od toga nikakva.<ref>[http://www.paulnoll.com/Oregon/Birds/Avian-Skeleton.html The Avian Skeleton (Accessed May 2007)]</ref> Posljednjih nekoliko pršljena spojeno je sa zdjelicom i u bedrenom predjelu tvore čvrst koštani štit (''synsacrum''). Rebra su spljoštena, a greben je osim kod ptica koje ne lete, prilagođen za letne mišiće koji su na njega pričvršćeni. Prednji [[ekstremitet|udovi]] preoblikovani su u krila.<ref>[http://fsc.fernbank.edu/Birding/skeleton.htm Birds in the Classroom (Accessed May 2007)]</ref> Za razliku od sisavaca, ptice ne uriniraju. Njihovi bubrezi pročišćavaju krvotok od [[dušik|dušičnih]] otpadnih tvari, ali ih ne izbacuju iz tijela kao [[urea|ureu]] rastopljenu u urinu, nego kao mokraćnu kiselinu.<ref>http://www.stanford.edu/group/stanfordbirds/text/essays/Drinking.html</ref> One također luče kreatin, prije nego kreatinin kao sisavci. Mokraćna kiselina teško je topljiva u vodi tako da iz tijela izlazi kao bijela kaša. Ta tvar, kao i sadržaj crijeva, izlazi iz ptičje kloake.<ref>http://www.ucmp.berkeley.edu/diapsids/birds/birdmm.html</ref> [[Kloaka]] je višenamjenski otvor: kroz njega ptice izbacuju otpadne tvari, pare se njihovim spajanjem, te kroz njega nesu jaja. Uz to, mnoge ptičje vrste preživaju neprobavljenu hranu koju tako izbace. Ptičji dišni sustav jedan je od najkompleksnijih među svim životinjskim skupinama. Kada ptica udahne, 75% svježeg zraka prolazi kroz pluća i teče izravno u stražnju zračnu vrećicu koja se proteže od pluća i povezuje zračne komore u [[kost]]ima i puni ih zrakom. Kada ptica izdahne, uporabljeni zrak teče izvan pluća i zrak pohranjen u stražnjoj zračnoj vrećici istovremeno u njih ulazi. Tako ptičja pluća imaju stalnu opskrbu svježim zrakom i tijekom udisanja i izdisanja.<ref>Maina JN (2006) "Development, structure, and function of a novel respiratory organ, the lung-air sac system of birds: to go where no other vertebrate has gone" ''Biological Reviews'' '''81'''(4): 545-579</ref> Ptice proizvode zvuk uspomoć siringe, [[mišić]]nog organa koji se sastoji od komore s nekoliko membrana nalik [[uho|bubnjićima]] koji se nalazi na nižem kraju dušnika, gdje se račva. Ptičje [[srce]] ima dvije klijetke i dvije pretklijetke, iz njega u desnom luku izlazi [[krvotok|aorta]] koja iz srca stanicama doprema oksigeniziranu krv (kod [[sisavci|sisavaca]] je u pitanju lijevi luk). [[Krvotok|Vena]] ''postcava'' zaprima krv iz udova preko [[bubreg|bubrežnog]] prijenosnog sustava. [[Krv|Crvene krvne stanice]], za razliku od onih u sisavaca, u sebi imaju [[stanična jezgra|staničnu jezgru]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://people.eku.edu/ritchisong/birdcirculatory.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. svibnja 2007. |archive-date=13. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070513121822/http://people.eku.edu/ritchisong/birdcirculatory.html |url-status=dead }}</ref> [[Probavni sustav]] ptica je jedinstven, s organima kao što je ''volja'' za spremanje progutane hrane i mišićnim želucem koji zbog nedostatka zuba često sadrži progutane kamenčiće, koji služe za mljevenje hrane. Većinom je visoko prilagođen brzom probavljanju i olakšanom letu. Neke ptice [[selica|selice]] imaju i sposobnost smanjivanja dijelova crijeva prije selidbe.<ref name = "Battley">Battley, P.F., Piersma, T., Dietz, M.W., Tang, S., Dekinga, A., Hulsman, K.(2000) "Empirical evidence for differential organ reductions during trans-oceanic bird flight" ''Proceedings of the Royal Society of London Series B-Biological Sciences'' '''267'''(1461): 2567-2567</ref> [[Živčani sustav]] je velik s obzirom na veličinu ptice. Najrazvijeniji dio mozga je onaj koji kontrolira radnje vezane uz let, dok mali mozak koordinira pokrete, veliki mozak ponašanje, navigaciju, parenje i izgradnju [[gnijezdo|gnijezda]]. Oči ptica razvijene su za polijetanje, uočavanje, lov i prehranu. Ptice s očima na bočnim stranama glave imaju širok vidokrug, dok ptice s oba oka usmjerena prema naprijed, kao npr. sove, posjeduju [[stereoskop]]ski vid pa mogu procijeniti udaljenost.<ref>Martin GR, Katzir G (1999) "Visual fields in short-toed eagles, ''Circaetus gallicus'' (Accipitridae), and the function of binocularity in birds" ''Brain Behaviour and Evolution'' '''53'''(2): 55-66</ref> Većina ptica ima slab osjet mirisa, uz važne iznimke kao što su kiviji,<ref>Sales, J. (2005) "The endangered kiwi: a review" ''Folia Zoologica'' '''54'''(1-2): 1-20</ref> strvinari i bubnjavke.<ref>Lequette, B., Verheyden, C., Jowentin, P. (1989) "Olfaction in Subantarctic seabirds: Its phylogenetic and ecological significance" ''The Condor'' '''91''': 732-135. [http://scholar.google.com/url?sa=U&q=http://elibrary.unm.edu/sora/Condor/files/issues/v091n03/p0732-p0735.pdf] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Vid ptica je obično iznimno visoko razvijen. Vodene ptice imaju posebne fleksibilne [[leća (fizika)|leće]] koje im omogućavaju prilagodbu vizualnim prilikama u vodi i zraku. Neke vrste imaju i dvostruku foveu (točka najoštrijeg vida). Ptičja [[oko|mrežnica]] ima cirkulaciju u obliku lepeze koja se zove ''pecten''. Ptičje [[uho]] nema vanjsku ušnu školjku, ali je pokriveno perjem. U unutrašnjem uhu nalazi se puž, ali on nije spiralnog oblika kao u sisavaca. Neke ptice koriste kemijske tvari kao obranu od predatora. Tako određene vrste iz reda [[bubnjavke|bubnjavki]] na agresore izbacuju neugodno želučano ulje,<ref>Warham, J. (1976) "The Incidence, Function and ecological significance of petrel stomach oils." ''Proceedings of the New Zealand Ecological Society'' '''24''' 84-93 [http://www.nzes.org.nz/nzje/free_issues/ProNZES24_84.pdf]</ref> a neke vrste iz roda Pitohui s [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] preko [[koža|kože]] i perja izlučuju snažan [[neurotoksin]].<ref>Dumbacher, J.P., Beehler, B., Spande, T., Garraffo, H., Daly, J. (1992). "Homobatrachotoxin in the genus ''Pitohui'': chemical defense in birds?". ''Science'' '''258'''(5083): 799-801.</ref> ===Perje=== [[Datoteka:African Scops owl.jpg|mini|lijevo|200px|Perje afričkog ćuka ''Otus senegalensis'' omogućuje joj kamuflažu]]Najuočljivija karakteristika koja ptice ističe među ostalim živim bićima je pokrivenost [[perje]]m. Perje je epidermalni izrast pričvršćen za kožu koji ima nekoliko funkcija: pomaže u održavanju tjelesne topline štiteći pticu od hladnog vremena i vode, neophodno je za letenje, a također služi za davanje signala, kamuflažu i pokazivanje. Postoji nekoliko tipova perja od kojih svaki ima posebnu zadaću. Perje zahtijeva održavanje i ptice ga svojim kljunovima svakodnevno čiste i uređuju, uklanjajući strana tjelešca i nanoseći sloj voštane izlučevine iz specijalizirane žlijezde koji pomaže u održanju savitljivosti, a također ima i ulogu zaštite protiv mikroba, čime se zaustavljaju [[bakterije]] koje uzrokuju raspadanje perja.<ref>Shawkey, M., Pillai, S., Hill, G., (2003) "Chemical warfare? Effects of uropygial oil on feather-degrading bacteria". ''Journal of Avian Biology'' '''34'''(4): 345-349.</ref> Taj proces može biti potpomognut i trljanjem perja tijelima [[Insekti|insekata]] koji luče [[Mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], što je vrlo čest način kojim ptice uklanjaju [[parazit]]e iz perja.<ref>Ehrlich, P.R.; Dobkin, D.S.; Wheye, D. (1986) "The Adaptive Significance of Anting" ''Auk'' '''103'''(4): 835 [http://elibrary.unm.edu/sora/Auk/v103n04/p0835-p0835.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910161715/http://elibrary.unm.edu/sora/Auk/v103n04/p0835-p0835.pdf|date=10. rujna 2008.}}</ref> Perje se redovito mitari. ===Let=== Let je značajka većine ptica i po njemu se, osim od [[Netopiri|netopira]] i izumrlih dinosaura, razlikuju od svih ostalih [[Kralježnjaci|kralježnjaka]]. Kao glavni način kretanja, let pticama koristi za parenje, prehranu, te izbjegavanje i bijeg od grabežljivaca. Ptice imaju razne prilagodbe za letenje, uključujući lagan kostur, dva velika mišića za let, prsni mišić (''pectoralis'', koji čini oko 15% ukupne tjelesne mase) zajedno sa susjednim mišićem ''supercoracoideus'', te modificirani udovi (krila s aeroprofilom).<ref name = "Gill">Gill F (1995) ''Ornithology'' WH Freeman and Company, New York {{ISBN|0-7167-2415-4}}</ref> Oblik krila i veličina ptice prvenstveno određuju tip letenja za koji je ptičja vrsta sposobna. Mnoge ptice kombiniraju mahanje krilima i jedrenje koja zahtijeva manji utrošak energije. Oko 40 postojećih vrsta ptica nema sposobnost letenja, kao i mnoge izumrle ptice. Nedostatak sposobnosti leta obično nastaje na izoliranim otocima.<ref>McNab B (1994) "Energy Conservation and the Evolution of Flightlessness in Birds" ''The American Naturalist'', '''144'''(4): 628-642</ref> Razlog tome je prednost neletenja, jer je tako smanjena opasnost da pticu u letu vjetrovi odnesu na otvoreno more. Pingvini, iako ne lete, koriste slično mišićje i pokrete kako bi "letjeli" kroz vodu, kao i vrste porodica [[Njorke|njorki]] (''Alcidae''), vodeni kosovi (''Cinclidae''), i [[zovoji]] (''Procellariidae'').<ref>Kovacs C & Meyers R (2000) "Anatomy and histochemistry of flight muscles in a wing-propelled diving bird, the Atlantic Puffin, ''Fratercula arctica''" ''Journal of Morphology'' '''244'''(2): 109-125 [http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/71008392/ABSTRACT?CRETRY=1&SRETRY=0 Abstract]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Ponašanje== Većina ptica aktivno je danju, a odmara se noću, no neke kao što su vrste [[Sovke|sova]] i [[Legnji|leganja]] (''Caprimulgidae'') su noćne ptice, ili pak najaktivnije u vrijeme sumraka. Vrste podreda ''pravih ptica močvarica'' (''Charadrii'') hrane se kada je povoljna [[plima]], bilo noću ili danju. ===Prehrana i način prehrane=== Ptice se hrane raznolikim stvarima, od biljnog nektara, voća<ref>Levey, Douglas J., (1987) " Sugar-tasting ability and fruit selection in tropical fruit-eating birds" ''Auk'' '''104'''(2): 173-179</ref> biljaka,<ref>Lopez-Calleja, M. Victoria and Bozinovic, Francisco (1999) "Feeding behavior and assimilation efficiency of the Rufous-tailed Plantcutter: a small avian herbivore" ''Condor'' '''101'''(3): 705-710</ref> sjemenja,<ref>Willson, Mary F. (1972) "Seed size preference in finches" ''Wilson Bulletin '''84'''(4) 449-455</ref> strvine,<ref>Wallace, Michael P. and Temple, Stanley A. (1987) "Competitive interactions within and between species in a grid of avian scavengers" ''Auk'' '''104'''(2): 290-295</ref> i raznih vrsta malih životinja, uključujući i druge ptice.<ref>Storer, Robert W., (1966) Sexual dimorphism and food habits in three North American accipiters" ''Auk'' '''83'''(3)</ref> itd. Budući da nemaju [[Zubi|zuba]], njihov [[probavni sustav]] je posebno prilagođen za obradu neusitnjene hrane koju obično gutaju u komadu.<ref name = "Gill"/> Razne strategije hranidbe koriste sve ptice. Sakupljanje insekata, [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], voća i sjemenja zajednička je svim ptičjim vrstama. Naglo slijetanje s grana drveća i hvatanje kukaca način je prehrane mnogim pjevicama. Biljnim nektarom hrane se [[kolibrići]] (porodica ''Trochilidae''),<ref>Roberts, W. Mark (1995) "Hummingbird licking behavior and the energetics of nectar feeding" ''Auk'' '''112 No. 2'''456-463</ref> [[Loriji (papige)|loriji]] (potporodica ''Loriinae''), [[medosasi]] (porodica ''Nectariniidae''),<ref>Gill,Frank B. and Wolf, Larry L. (1979) "Nectar loss by Golden-winged Sunbirds to competitors" ''Auk'' '''96'''(3): 448-461</ref> [[medojedi]] (porodica ''Meliphagidae'') i neke druge pjevice imaju prilagođene dugačke četkaste jezike, i u mnogim slučajevima kljunove koji pristaju u suprilagođeno [[cvijeće]].<ref>Paton,D.C. and B.G. Collins (1989) "Bills and tongues of nectar-feeding birds:A review of morphology,function, and performance, with intercontinental comparisons" ''Aust. J. Ecol.'' '''14''' 473-506</ref> Lov zračnim poniranjem karakterističan je za [[Sokolovke|sokole]] i [[Jastrebovi|jastrebe]], a sličnu strategiju u vodi imaju [[plijenori]], patke potporodice ''[[Aythyinae]]'', te [[pingvini]]. Ronjenjem love [[blune]], [[vodomari]] i [[čigre]]. Tri vrste iz roda ''[[Pachyptila]]'', [[plamenci]] i neke patke kljunovima filtriraju vodu i blato, tako nalazeći hranu.<ref>Cherel, Y., Bocher, P., De Broyer, C., Hobson, K.A., (2002) "Food and feeding ecology of the sympatric thin-billed ''Pachyptila belcheri'' and Antarctic ''P. desolata'' prions at Iles Kerguelen, Southern Indian Ocean" ''Marine Ecology Progress Series'' '''228''': 263–281 [http://www.cephdev.utmb.edu/refdb/pdf/7926.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513093456/http://www.cephdev.utmb.edu/refdb/pdf/7926.pdf|date=13. svibnja 2006.}}</ref><ref>Jenkin P (1957) "The Filter-Feeding and Food of Flamingoes (Phoenicopteri)" ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences'' '''240'''(674)401-493</ref> Guske i patke plivalice prvenstveno se hrane ispašom. Neke vrste su i kleptoparaziti, te kradu hranu od ostalih životinja, kao npr. fregate, [[galeb]]ovi,<ref>Miyazaki, Masamine (1996) "Vegetation cover,kleptoparasitism by diurnal gulls and timing of arrival of nocturnal Rhinocereros Auklets" ''Auk'' '''113 No.3''' 698-702</ref> i pomornici.<ref>Belisle, Mark and Giroux,Jean-Francois (1995) "Predation and kleptoparasitism by migrating Parasitic Jaegers" ''Condor'' '''97 No. 3'''</ref> Kleptoparazitizam ne igra bitnu ulogu u ishrani ijedne ptičje vrste, nego je dodatak lovu. Istraživanje o prehrani vrste smeđokrili brzan (''Fregata minor'') koja krade od vrste bluna ''Sula dactylatra'' pokazalo je da na taj način mogu najviše pribaviti 40% hrane koja im je potrebna, te da u prosjeku uspijevaju pribaviti samo 5%.<ref>Vickery, J & Brooke, M. (1994) "The Kleptoparasitic Interactions between Great Frigatebirds and Masked Boobies on Henderson Island, South Pacific " ''Condor'' '''96''': 331-340</ref> Na kraju, neke ptice hrane se strvinom, kao npr. galebovi i strvinari, a neke su spretne u mnogo načina pribavljanja hrane i nazivaju se ptice generalisti,<ref>Sakai, Howard F.,Ralph, C. John and Jenkins, C.D. (1986) "Foraging ecology of the Hawaiian Crow, an endangered generalist" ''Condor'' '''88 No. 2''' 211-219</ref> dok su druge specijalisti, baveći se uglavnom samo jednim načinom prehrane. ===Selidba=== [[Datoteka:Bar-tailed Godwit migration.jpg|mini|lijevo|300px|Putovanje obilježenog jata crne muljače (''Limosa lapponica'') praćeno iz satelita od Novog Zelanda na sjever. Ova vrsta među svim poznatim vrši najduža putovanja bez stajanja, čak do 10,200 km]] Mnoge ptičje vrste migriraju kako bi iskoristile globalne promjene vremena u raznim [[Godišnja doba|godišnjim dobima]], radi najbolje moguće opskrbe hranom i života u staništu najprikladnijem za razmnožavanje. Ove selidbe razlikuju se između različitih skupina. Mnoge kopnene ptice, [[šljuke]] i [[Patkarice|patke]] jednom godišnje polaze na duga putovanja, na što ih obično pokreću promjene u duljini dana kao i vremenske prilike. Karakteristično je za vrste koje toplije godišnje doba provode u područjima umjerene ili polarne [[Klima|klime]], kao i hladnije doba izvan sezone parenja u tropskim područjima. Prije selidbe, ptice vidno povećavaju rezerve [[masti]] u tijelu, te smanjuju veličinu nekih svojih organa.<ref name = "Battley"/><ref name = "Klaassen">Klaassen M (1996) "Metabolic constraints on long-distance migration in birds" ''Journal of Experimental Biology'', '''199'''(1) 57-64</ref> Selidba je energetski iznimno zahtjevna, pogotovo jer ptice moraju prijeći pustinje i oceane bez odmora, vode i hrane. Kopnene ptice obično imaju doseg od oko 2500&nbsp;km, a šljuke do 4000&nbsp;km,<ref name="Gill"/> iako su [[Crna muljača|crne muljače]] sposobne preletjeti i do 10,200&nbsp;km.<ref>BirdLife International (2007) [http://www.birdlife.org/news/news/2007/04/bar-tailed_godwit_journey.html Long-distance Godwit sets new record] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002131732/http://www.birdlife.org/news/news/2007/04/bar-tailed_godwit_journey.html|date=2. listopada 2013.}} Retrieved [[14 April]] [[2007.]]</ref> [[Morske ptice]] također idu na duge selidbe, najduže od kojih su one zovoja vrste ''Puffinus griseus'', koji se gnijezde na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Čile]]u, a ljeto na sjevernoj polutci provode hraneći se na sjevernom [[Pacifik]]u kod [[Japan]]a, [[Aljaska|Aljaske]] i [[Kalifornija|Kalifornije]], što njihov obilazak čini 64,000&nbsp;km dugim.<ref>Shaffer S.A., Tremblay Y., Weimerskirch H., Scott D., Thompson D.R., Sagar P.M., Moller H., Taylor G.A., Foley D.G., Block B.A., Costa D.P. (2006) "Migratory shearwaters integrate oceanic resources across the Pacific Ocean in an endless summer." ''Proc Natl Acad Sci.'' '''103'''(34): 12799-12802</ref> Druge morske ptice razilaze se nakon parenja i putuju na udaljena mjesta, ali bez čvrsto određene relacije. [[Albatrosi]] koji se gnijezde na Južnom oceanu često idu na obilazak polarnog područja tijekom sezone parenja.<ref>Croxall, J. P., Silk, J.R.D., Phillips, R.A., Afanasyev, V., Briggs, D.R., (2005) "Global Circumnaviagtions: Tracking year-round ranges of nonbreeding Albatrosses" ''Science'' '''307''': 249-250.</ref> Ptice također pokazuju i druge tipove selidbe. Neke vrste polaze na kraća putovanja samo koliko je potrebno za izbjegavanje lošeg vremena ili radi hrane. To uključuje iruptivne vrste (ptice koje su nekih godina uobičajene, a drugih sasvim odsutne). Ovaj tip migracije najčešće se veže uz dostupnost hrane na određenom području.<ref>Wilson, Jr., W. Herbert (1999) "Bird feeding and irruptions of northern finches:are migrations short stopped?" ''North America Bird Bander'' '''Vol 24, No.4''':113-121</ref> Polarne sove i [[kugara]] (''Bombycilla garrulus'') poduzimaju takve migracije. Visinska selidba je također oblik kraće migracije. Djelomična migracija može biti i najvažniji način selidbenog ponašanja u ptica. Tako je u Australiji otkriveno kako djelomično seli 44% ptica nepjevica i 32% pjevica.<ref>Chan K (2001) "Partial migration in Australian landbirds: a review" ''Emu'' '''101''' (4): 281-292</ref> Pri visinskoj selidbi ptice prelaze s viših nadmorskih visina na niže, ili obratno, kada vremenski uvjeti prestanu biti optimalni. Najčešće ju pokreću temperaturne promjene i nakon smanjenja dostupne količine hrane na staništu.<ref>Rabenold, Kerry N. and Rabenold, Patricia Parker,(1985) "Variation in Altitudinal Migration, Winter Segregation, and Site Tenacity in two subspecies of Dark-eyed Juncos in the southern Appalachians" ''Auk'' '''102 No. 4''': 805-819.</ref> Neke vrste mogu biti nomadske, bez stalnog teritorija, i kretati se ovisno o vremenskim prilikama i dostupnosti hrane. Vrste porodice papiga su velikom većinom niti selice, niti stanarice, nego su ili disperzivne, iruptivne, nomadske ili pak sele kratko i neregularno.<ref>Collar N (1997) "Family Psittacidae (Parrots)" in ''Handbook of the Birds of the World. Volume 4; Sandgrouse to Cuckoos'' (eds del Hoyo J, Elliott A, Sargatal J) Lynx Edicions:Barcelona. {{ISBN|84-87334-22-9}}</ref> Sposobnost ptica da se vrate na točna mjesta nakon prelaženja ogromnih udaljenosti poznato je već neko vrijeme. U pokusu provedenom 1950-ih, mali zovoj (''Puffinus puffinus'') pušten iz [[Boston]]a u [[Massachusetts]]u ([[SAD]]) vratio se u svoju koloniju u Skomeru u [[Wales]]u unutar 13 dana, prelazeći pritom udaljenost od 5,150&nbsp;km.<ref>Matthews, G.V.T., (1953) "Navigation in the Manx Shearwater" ''Journal of Experimental Biology'' '''30'''(3): 370-396 [http://jeb.biologists.org/cgi/reprint/30/3/370]</ref> Ptice za [[Navigacija|navigaciju]] koriste raznovrsne metode. Vrste koje sele danju za [[Orijentacija|orijentaciju]] koriste [[sunce]], a noću [[zvijezde]]. Ptice koje koriste sunce tijekom dana prilagođuju njegovo pomicanje na horizontu uspomoć svog [[Biološki sat|biološkog sata]].<ref name = "Gill"/> Orijentacija zvjezdanim kompasom ovisi o položaju nekoliko zviježđa koje okružuje [[Sjevernjača|Sjevernjaču]].<ref>Mouritsen H, Larsen O (2001) "Migrating songbirds tested in computer-controlled Emlen funnels use stellar cues for a time-independent compass" ''The Journal of Experimental Biology'' '''204'''(8) 3855-3865</ref> Nekim vrstama također pomaže sposobnost osjećanja Zemljinog [[Zemljino magnetsko polje|geomagnetskog polja]] kroz posebno prilagođene osjetljive fotoreceptore.<ref>Deutschlander M, Phillips J, Borland S (1999) "The case for light-dependent magnetic orientation in animals" ''Journal of Experimental Biology'' '''202'''(8): 891-908</ref> ===Komunikacija=== [[Datoteka:Stavenn Eurypiga helias 00.jpg|mini|desno|240px|Izgled sunčane čaplje (''Eurypyga helias'') oponaša velikog, potencijalno opasnog grabežljivca]] Ptice komuniciraju prvenstveno vizualnim i zvučnim signalima. Oni mogu biti svojstveni jednoj vrsti, ali i funkcionirati između različitih vrsta. Vizualna komunikacija ima mnogo funkcija i manifestira se perjem i ponašanjem. Perjem ptice ocjenjuju i nameću društvenu dominaciju,<ref>Mùller A (1988) "Badge size in the house sparrow ''Passer domesticus''". ''Behavioral Ecology and Sociobiology'' '''22'''(5): 373-378</ref> pokazuju spolnu zrelost, kao i prijeteći izgled koji oponaša grabežljivca. Njime neke vrste uspješno tjeraju predatore kao što su [[jastrebovi]] i zaštićuju podmladak.<ref>Thomas B & Strahl S (1990) "Nesting Behavior of Sunbitterns (''Eurypyga helias'') in Venezuela" ''Condor'' '''92'''(3): 576-581</ref> Razlike u perju također omogućuju identifikaciju jedinki, pogotovo između različitih vrsta. Vizualna komunikacija uključuje i ritualizirano ponašanje radi pokazivanja agresije ili potčinjenosti, kao i stvaranja odnosa između budućih roditelja. Ovo ponašanje razvija se iz čišćenja i uređivanja perja, kljucanja i slično. Najsloženiji način pokazivanja ptice čine za vrijeme snubljenja, kao npr. plesovi albatrosa, gdje uspješno stvaranje doživotne veze zahtijeva izvođenje jedinstvenog plesa,<ref>Pickering, S.P.C., & Berrow, S.D., (2001) "Courtship behaviour of the Wandering Albatross ''Diomedea exulans'' at Bird Island, South Georgia" ''Marine Ornithology'' '''29''': 29-37 [http://www.marineornithology.org/PDF/29_1/29_1_6.pdf]</ref> kao i kod rajskih ptica gdje uspjeh [[mužjak]]a u parenju ovisi o kvaliteti prikaza i perja.<ref>Pruett-Jones S & Pruett-Jones M (1990) "Sexual Selection Through Female Choice in Lawes' Parotia, A Lek-Mating Bird of Paradise" ''Evolution'' '''44'''(3): 486-501</ref> Mužjaci pokazuju fizičku izdržljivost svojom građom; [[ženka|ženke]] vrsta iz porodice vrabaca biraju partnere koji imaju bolju sposobnost izgrađivanja gnijezda,<ref>Quader S (2006). "What makes a good nest? Benefits of nest choice to female Baya Weavers (''Ploceus philippinus'')" ''Auk'' '''123'''(2): 475-486</ref> dok sjeničarke privlače partnere izgradnjom sjenica koje kite svjetlucavim predmetima.<ref>Humphries S, Ruxton GD (1999) "Bower-building: coevolution of display traits in response to the costs of female choice?" ''Ecology Letters'' '''2'''(6): 404-413</ref> Uz vizualnu komunikaciju, ptice su poznate po slušnim sposobnostima. Zov, a u nekih vrsta i pjevanje, glavni su način na koji ptice komuniciraju zvukom; iako neke koriste i mehaničke zvukove kao što su puhanje zraka kroz perje (kao što čine šljuke roda ''[[Coenocorypha]]'' s Novog Zelanda),<ref name = "Miskelly">Miskelly, C. M. (1987): The identity of the hakawai. ''Notornis'' '''34'''(2): 95-116. [http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_34-1987/Notornis_34_2.pdf PDF fulltext] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325235703/http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_34-1987/Notornis_34_2.pdf |date=25. ožujka 2009. }}</ref> teritorijalno bubnjanje [[Djetlovke|djetlića]]. Ptičji zov i pjesme mogu biti vrlo kompleksni; zvukove proizvodi siringa čije obje strane rade neovisno, što može proizvesti dvije pjesme odjednom. {{Listen |filename = Amselrp.ogg |title = Ptičji pjev |description = [[Kos]] (''Turdus merula'') }} Ptičji zov ima razne namjene od kojih nekoliko njih može biti povezano u jednu pjesmu. Ptice pjevaju kako bi se pokazale kad traže partnera, bilo radi privlačenja ili identifikacije potencijalnih partnera, te u kombinaciji s vizualnom komunikacijom za stvaranje partnerske veze. Koriste se za prisvajanje i održavanje teritorija. Pozivi su također korisni za identifikaciju određenih jedinki, što pomaže roditeljima da nađu svoje potomstvo u natrpanim kolonijama, kao i u ponovnom nalaženju partnera na početku sezone parenja. Pozivima se ptice međusobno upozoravaju na opasnost od grabežljivaca - ovakvi pozivi mogu sadržavati i detaljne i specifične informacije o prirodi opasnosti.<ref>Templeton C, Greene E, Davis K (2005) "Allometry of Alarm Calls: Black-Capped Chickadees Encode Information About Predator Size" ''Science'' '''308'''(5730) 1934-1937</ref> ===Razmnožavanje=== ====Društveni sustavi==== [[Datoteka:Phalaropus lobatus.jpg|mini|desno|Tankokljune liskonoge (''Phalaropus lobatus'') imaju neobičan poliandričan sustav parenja u kojemu se mužjaci brinu o jajima i ptićima, a jarko obojene ženke natječu se za mužjake.]] Ogromna većina (95%) ptičjih vrsta su [[Monogamija|monogamne]]; iako [[poliginija]] (2%) i [[poliandrija]] (manje od 1%), [[poliginandrija]] (gdje se mužjaci pare s nekoliko ženki, i ženke s nekoliko mužjaka) i [[promiskuitet]]ni sustavi također pojavljuju.<ref name = "Gill"/> Neke vrste mogu pripadati jednom od ovih sustava samo ovisno o okolnostima. Monogamne vrste stvaraju partnerske veze za sezone parenja; u nekim slučajevima ta veza može potrajati godinama ili čak doživotno. Prednost monogamije u ptica je briga dvaju roditelja nad potomstvom. U većini životinjskih skupina, muška roditeljska skrb je rijetka, ali u ptica je sasvim uobičajena, i činjenica je da je puno obimnija nego u drugih razreda. Kod ptica, skrb mužjaka može biti važna ili neophodna fizičku kondiciju ženke; kod nekih vrsta ženke ne mogu uspješno podići leglo bez pomoći mužjaka.<ref>{{cite journal |last=Gowaty |first=Patricia Adair |title=Male Parental Care and Apparent Monogamy among Eastern Bluebirds (''Sialia sialis'') |url=https://archive.org/details/sim_american-naturalist_1983-02_121_2/page/149 |journal=The American Naturalist |volume=121 |issue=2 |pages=149-160 |year=1983}}</ref> Poligamni sustavi razmnožavanja nastaju kada su ženke sposobne izvesti legla bez pomoći mužjaka.<ref name = "Gill"/> Katkad postoji raspodjela poslova u monogamnih vrsta, gdje su uloge ležanja na jajima, i obrana gnijezda i teritorija mogu biti zajedničke ili ih se samo prihvaća jedan spol. Dok je društvena monogamija uobičajena u ptica, nevjernost u obliku izvanparnih odnosa je također učestala.<ref>Westneat DF, Stewart IRK (2003) "Extra-pair paternity in birds: Causes, correlates, and conflict" ''Annual Review of Ecology Evolution and Systematics'' '''34''': 365-396</ref> Oni mogu imati oblik prisiljenog odnosa (ili silovanja), kod pataka i ostalih patkarica<ref>Gowaty PA, Buschhaus N (1998) "Ultimate causation of aggressive and forced copulation in birds: Female resistance, the CODE hypothesis, and social monogamy" ''American Zoologist'' '''38''' (1): 207-225</ref> ili što je puno češće, između dominantnih mužjaka i ženki s manje dominantnim partnerima. Pretpostavlja se da ženke imaju korist primanjem boljih gena kao i osiguranje u slučaju neplodnosti partnera.<ref>Sheldon B (1994) "Male Phenotype, Fertility, and the Pursuit of Extra-Pair Copulations by Female Birds" ''Proceedings: Biological Sciences'' '''257'''(1348): 25-30</ref> Mužjaci vrsta koje se pare izvan partnerskog odnosa u paru bavit će se čuvanjem partnera kako bi potvrdili vlastito roditeljstvo potomstva koje će podizati.<ref>Wei G, Yin Z, Lei F (2005) "Copulations and mate guarding of the Chinese Egret" ''Waterbirds'' '''28'''(4): 527-530</ref> Parenje obično uključuje neki oblik udvaranja, koje najčešće obavlja mužjak.<ref>Short, Lester L., (1993) ''Birds of the World and their Behavior'', Henry Holt and Co., {{ISBN|0-8050-1952-9}}</ref> Većina je prilično jednostavna i obično uključuje pjevanje. Neki prikazi mogu biti vrlo razrađeni i koristiti metode kao što su udaranje krilima, ples, zračni letovi kao i društveno nadmetanje u svojevrsnim arenama gdje se jedinke po dominantnosti, za partnere nadmeću s ostalima. Ženke se najčešće bave odabirom partnera,<ref>Burton, Robert, (1985) ''Bird Behavior'', Alfred A. Knopf, Inc., {{ISBN|0-394-53857-5}}</ref> iako kod poliandričnih [[Šljuke|šljuka]] mužjaci biraju jarko obojene ženke.<ref>Schamel D, Tracy DM, Lank DB, Westneat DF (2004) "Mate guarding, copulation strategies and paternity in the sex-role reversed, socially polyandrous red-necked phalarope ''Phalaropus lobatus''." ''Behaviour Ecology and Sociobiology'' '''57'''(2): 110-118</ref> Snubljenje uređivanjem perja, kljucanjem i hranjenjem obično se izvode između partnera najčešće nakon što su ustanovili svoj odnos i parili se.<ref>Attenborough, David,(1998) ''The Life of Birds'', Princeton University Press, {{ISBN|0-691-01633-X}}</ref> ====Teritorij, gniježđenje i inkubacija==== Mnoge ptice za sezone parenja aktivno brane teritorij od ostalih jedinki iste vrste. Veći teritoriji brane se kako bi se očuvali izvori hrane za ptiće. Vrste koje nisu u stanju braniti teritorij na kojemu se hrane, kao npr. [[morske ptice]] i [[čiope]], umjesto toga pare se u kolonijama; pretpostavlja se da to čine radi obrane od grabežljivaca. Ptice koje se pare i potomstvo dižu u kolonijama obranit će svoje gnjezdište, a nadmetanje za mjesto postavljanja gnijezda unutar i izvan vrste može biti vrlo žestoko.<ref>Kokko H, Harris M, Wanless S (2004) "Competition for breeding sites and site-dependent population regulation in a highly colonial seabird, the common guillemot ''Uria aalge''. ''Journal of Animal Ecology'' '''73'''(2): 367-376</ref> [[Datoteka:Webervogelnst Auoblodge.JPG|mini|lijevo|240px|Kolonije afričke pletilje najveća su ptičja građevina]] Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{cite web |title=Education - Senior 1 |publisher=Manitoba Fisheries Sustainable Development |url=http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi |accessdate=2006-10-09 |archive-date=21. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070621135820/http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi |url-status=dead }}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref>Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref> Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press {{ISBN|0-521-46038-7}}</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline. Inkubacija, tj. ležanje na jajima, kojom se regulira temperatura optimalna za razvoj ptića obično počinje čim se izleže posljednje jaje. Dužnosti ležanja na jajima partneri u monogamnih vrsta često dijele. U poligamnih vrsta o tome se brine jedan roditelj. To može biti vrlo zahtjevan proces. Npr. odrasli albatros tijekom inkibacije jaja izgubi oko 83 g tjelesne mase dnevno.<ref>Warham, J. (1990) ''The Petrels - Their Ecology and Breeding Systems'' London:Academic Press.</ref> Kod vrsta porodice kokošina (''Megapodiidae''), jaja toplinu primaju od sunca, trunućeg bilja ili vulkanskih izvora.<ref>Jones, Darryl N.; Dekker, René W.R.J.; & Roselaar, Cees S. (1995). ''The Megapodes''. Bird Families of the World 3. Oxford University Press: Oxford. {{ISBN|0-19-854651-3}}</ref> Razdoblje inkubacije traje od oko 10 dana (u vrsta kao što su djetlići, kukavice i vrapčarke) do preko 80 dana (albatrosi i kiviji). ====Roditeljska skrb i podizanje mladunčadi==== [[Datoteka:Pippit-closer.jpg|mini|lijevo|Usta čučavaca velike trpteljke imaju jarko obojena usta radi stimulacije hranidbe]] Ptići nakon rođenja mogu biti bespomoćni ili već neovisni, ili u bilo kojoj fazi između tih dviju krajnosti. Ptići koji se liježu nerazvijeni zovu se čučavci i najčešće se liježu maleni, goli i slijepi. Ptići koji su po rođenju pokretni i s već izraslim perjem nazivaju se potrkušcima. Čučavcima je potrebno održavanje tjelesne temperature i o njima se roditelji trebaju brinuti duže nego o potrkušcima. Duljina i narav roditeljske skrbi razlikuje se između različitih redova i vrsta. U jednoj krajnosti, roditeljska skrb prestaje odmah po izlijeganju iz jaja (kao kod kokošina), i ptići su odmah sposobni brinuti se o sebi.<ref>Elliot A (1994) "Family Megapodiidae (Megapodes)" in ''Handbook of the Birds of the World. Volume 2; New World Vultures to Guineafowl'' (eds del Hoyo J, Elliott A, Sargatal J) Lynx Edicions:Barcelona. {{ISBN|84-873337-15-6}}</ref> U drugoj krajnosti, mnoge morske ptice produljeno brinu o mladima. Kod vrste ''Fregata minor'' ptićima je potrebno do 6 mjeseci dok ne nauče letjeti, a roditelji ih hrane i do 14 mjeseci nakon toga.<ref>Metz, V.G. & Schreiber, E.A. (2002). "Great Frigatebird (''Fregata minor'')" In ''The Birds of North America, No 681'', (Poole, A. & Gill, F., eds) The Birds of North America Inc:Philadelphia</ref> U nekih vrsta, skrb o potomstvu dijeli se između oba partnera, dok to u drugih radi samo jedan spol. Kod nekih vrsta, druge jedinke iste vrste će pomagati paru s potomstvom u njihovoj skrbi. Ovi pomagači su obično bliski srodnici kao npr. ptići istog para iz prethodnih sezona parenja.<ref>Ekman J. (2006) "Family living amongst birds" ''Journal of Avian Biology'' '''37'''(4): 289-298</ref> Zajednička skrb prema mladuncima je pogotovo uobičajena kod vrana, ali je zamijećena i kod drugih vrsta kao što su crvenkaska lunja, ''Acanthisitta chloris'', te ''Gymnorhina tibicen''. Točka u kojoj ptići opernate iznimno se razlikuje kod vrsta. Ptići vrste ''Synthliboramphus antiquus'' napuštaju gnijezdo noć nakon izlijeganja, prateći zov roditelja prema moru gdje se odgajaju dalje od kopnenih grabežljivaca.<ref>Gaston, A. J. (1994). Ancient Murrelet (''Synthliboramphus antiquus''). In ''The Birds of North America, No. 132'' (A. Poole and F. Gill, Eds.). Philadelphia: The Academy of Natural Sciences; Washington, D.C.: The American Ornithologists' Union.</ref> Druge vrste, pogotovo patke, udaljuju svoje ptiće dalje od gnijezda u vrlo ranoj dobi. U većini vrsta ptići napuštaju gnijezdo ubrzo nakon što nauče letjeti, ili malo ranije. Nakon toga, skrb o njima se razlikuje. Ptići albatrosa gnijezdo napuštaju sami i ne primaju nikakvu daljnju skrb, dok druge vrste svoj podmladak dodatno prehranjuju i nakon dozrijevanja.<ref>Schaefer HC, Eshiamwata GW, Munyekenye FB, Bohning-Gaese K (2004) "Life-history of two African ''Sylvia'' warblers: low annual fecundity and long post-fledging care" ''Ibis'' '''146'''(3): 427-437</ref> Ptići također mogu pratiti svoje roditelje za vrijeme prve selidbe.<ref>Alonso JC, Bautista LM, Alonso JA (2004) "Family-based territoriality vs flocking in wintering common cranes ''Grus grus''" ''Journal of Avian Biology'' '''35'''(5): 434-444</ref> [[Datoteka:Reed warbler cuckoo.jpg|mini|150px|Ovaj trstenjak cvrkutić (''Acrocephalus scirpaceus'') odgaja parazita, ptića obične [[kukavica|kukavice]] (''Cuculus canorus'')]] ====Parazitiranje legla==== Iako i neki kukci i ribe parazitiraju legla, najveći broj takvih parazita su ptice. To su ptice koje polažu jaja u gnijezdima drugih ptica. Ta jaja vrste domaćini često prihvaćaju i o njima se brinu, često i na račun vlastitog legla. Postoje dvije vrste parazita legla: prisiljeni paraziti koji nisu sposobni podizati vlastito potomstvo moraju polagati jaja u gnijezdima drugih vrsta i neprisiljeni paraziti, koji su sposobni podizati vlastito potomstvo, ali jaja polažu u gnijezdima drugih jedinki iste vrste kako bi povećali rezultat razmnožavanja. Najpoznatiji prisiljeni parazit legla je [[kukavica]], iako od stotinjak vrsta kukavica, samo su četiri prisiljeni paraziti legla.<ref>Davies, N. (2000) ''Cuckoos, Cowbirds and other Cheats''. T &A D Poyser:London {{ISBN|0-85661-135-2}}</ref> Neki paraziti su prilagođeni tako da se njihova jaja izliježu prije jaja svojih domaćina koje ptić-parazit izgurne iz gnijezda, čime se osigurava da njima pripadne sva hrana donesena u gnijezdo. ==Odnos s ljudima== Ptice su vrlo vidljive i uobičajene životinje i ljudi s njima imaju dug odnos. U nekim slučajevima, taj odnos je ''mutualističan'' (uzajamno koristan), kao u primjeru suradničkog odnosa između pticea porodice medovođa (''Indicatoridae'') koje ljudima urođeničkih plemena pomažu u nalaženju meda, ili ''komensalističan'' (jedna strana ima korist, a druga niti korist, niti štetu), kao u slučaju brojnih vrsta koje imaju neizravnu korist od ljudskih djelatnosti. Na primjer, obični golub ili [[golub pećinar]] vrlo je raširen u urbanim područjima širom svijeta. No ljudski utjecaj može biti i škodljiv do te mjere da određenim ptičjim vrstama prijeti izumiranje zbog ljudskih aktivnosti. Ptice također imaju mnogo važnih utjecaja na ljude. Često su one prijenosnici bolesti kao što su [[psitakoza]], [[salmoneloza]], [[Campylobacter|kampilobakterioza]], mikobakterioza (ptičja [[tuberkuloza]]), [[ptičja gripa]], gvardijaza, i kriptosporidioza. U poljoprivredi i industriji također mogu biti bitan štetnik,<ref>Dolbeer, R (1990) " Ornithology and integrated pest management: Red-winged blackbirds Agleaius phoeniceus and corn." ''Ibis'' '''132'''(2): 309-322</ref> kao i iznimno važan izvor hrane i zarade. [[Datoteka:Industrial-Chicken-Coop.JPG|mini|150px|Industrija pticâ]] ===Iskorištavanje=== Ptice su ljudima važan izvor hrane. Vrsta koja se najčešće uzgaja u proizvodnji mesa je [[domaća kokoš]], te njena jaja, iako su guske, fazani, purice i patke vrlo često uzgajaju u istu svrhu. Takve ptice koje se uzgajaju kao hrana zovu se skupnim imenom perad. Lov je također važna metoda pribavljanja hrane, što je u prošlosti dovelo i do izumiranja nekoliko ptičjih vrsta. No suvremeni lov daje potrebnu pozornost u izlovu životinjskih vrsta radi sprječavanja opasnog smanjivanja njihove brojnosti. Osim mesa i jaja, ljudi ptice iskorištavaju za ostale predmete kao što su perje za posteljinu i ukrašavanje, fosfor i dušik koji se koriste u izradi umjetnih gnojiva i baruta proizvodi se i od guana - tvari kojom ptice u Južnoj Americi grade gnijezda. [[Datoteka:FishingCormorants.jpg|mini|Ribari u jugoistočnoj Aziji u ribolovu koriste [[vranac|kormorane]].]] I druge ptice ljudi već dugo koriste za ispunjavanje nekih zadataka. Sokoli se još koriste u lovu, dok kormorane koriste ribari. Pilići i golubovi omiljeni su u pokusima i često se koriste u istraživanjima u biologiji i komparativnoj psihologiji. Ptice su među najproučavanijim skupinama svih životinjskih grupa. Znanost koja se bavi proučavanjem ptica zove se [[ornitologija]]. Stotine akademskih časopisa i tisuće znanstvenika posvećeno je istraživanju ptica, dok se amaterski promatrači ptica broje u milijunima. [[Datoteka:Blue male budgie.jpg|mini|lijevo|150px|Papiga [[tigrica]] plave boje, pripitomljena ptičja vrsta koja je popularan kućni ljubimac]] Šarene, pogotovo tropske ptice (papige, mine) uzgajaju se u zatočeništvu i drže kao kućni ljubimci, iako je ova praksa dovela do krijumčarenja nekih ugroženih vrsta. Međunarodni sporazum CITES, prihvaćen 1963. bitno je smanjio krijumčarenje ptica koje štiti. Mnogi kućevlasnici u svojim domovima podižu ptičje kućice ili hranilišta kako bi u svoja dvorišta privukli ptice različitih vrsta. To je postalo višemilijunska industrija, npr. procjenjuje se da 75% kućanstava u Velikoj Britaniji tijekom zime pticama pruža hranu.<ref>Chamberlain DE, Vickery JA, Glue DE, Robinson RA, Conway GJ, Woodburn RJW, Cannon AR (2005) "Annual and seasonal trends in the use of garden feeders by birds in winter" ''Ibis'' '''147'''(3): 563-575</ref> ===Važnost u religiji, folkloru i kulturi=== Ptice su česta pojava u religijama, vjerovanjima i popularnoj kulturi u kojoj ispunjavaju nekoliko uloga. U vjerovanjima služe kao glasnici, svećenici ili vođe pod određenim božanstvima, kao npr. u kultu Uskršnjih otoka gdje ''Tangata manu'' (ljudi-ptice) imaju ulogu poglavica,<ref>Routledge S & Routledge (1917) "The Bird Cult of Easter Island" ''Folklore'' '''28'''(4): 337-355.</ref> pomagači, kao u slučaju dva gavrana Hugina i Munina koji šapuću vijesti u uši nordijskog boga Odina.<ref>Chappell J (2006) Living with the Trickster: Crows, Ravens, and Human Culture. ''PLoS Biol'' '''4'''(1):</ref> Ptice također služe i kao religijski simboli, golubica kao Jonin simbol u Bibliji sa svim svojim pripisanim značenjima: plahost, pasivnost, žalovanje i ljepota.<ref>Hauser A (1985) "Jonah: In Pursuit of the Dove" ''Journal of Biblical Literature'' '''104'''(1): 21-37.</ref> Ptice same mogu biti deificirane, kao npr. paun kojeg su indijski Dravidi smatrali samom Majkom Zemljom.<ref>Nair P (1974) "The Peacock Cult in Asia" ''Asian Folklore Studies'' '''33'''(2): 93-170.</ref> Ptice se ponekad percipiraju i kao čudovišta, kao što je divovska ptica iz perzijskih legendi, ''rok'', kao i legende o ''Pouākaiju'', divovskoj ptici grabljivici koja je sposobna oteti ljude, a utemeljena je na izumrloj vrsti, Haastovom orlu.<ref>Tennyson, A. & Martinson, P. (2006) ''Extinct Birds of New Zealand'' Te Papa Press,Wellington {{ISBN|978-0-909010-21-8}}</ref> U nekim dijelovima svijeta na ptice se gleda sa sumnjičavošću i nepovjerenjem. Tako se u dijelovima Afrike za sove smatra da donose nesreću, vještice i smrt.<ref>Enriquez, P.L. & Mikkola H (1997). "Comparative study of general public owl knowledge in Costa Rica, Central America and Malawi, Africa". Pp. 160-166 In: J.R. Duncan, D.H. Johnson, T.H. Nicholls, (Eds). ''Biology and conservation of owls of the Northern Hemisphere. General Technical Report NC-190'', USDA Forest Service, St. Paul, Minnesota. 635 pp.</ref> Ptice su zastupljene u kulturi i umjetnosti od pretpovijesnih vremena. Zajedno s ostalim životinjama prikazane su u ranim spiljskim slikama.<ref>Meighan C (1966) "Prehistoric Rock Paintings in Baja California" ''American Antiquity'' '''31'''(3): 372-392.</ref> Kasnije su ptice iskorištavane za religijsku umjetnost i simbole. Među najveličanstvenijima je danas izgubljeno paunovo prijestolje mogula i perzijskih careva Indije. S porastom interesa znanosti, mnoge slike ptica naručivane su za knjige o zoologiji, a među najpoznatijim umjetnicima u tom području bio je John James Audubon, čije su slike sjevernoameričkih ptica imale velik komercijalan uspjeh u Europi, i po kojemu je kasnije nazvano američko Nacionalno Audubonovo društvo.<ref>Boime A (1999) "John James Audubon, a birdwatcher's fanciful flights" ''Art History'' '''22'''(5) 728-755</ref> Ptice su također važne u poeziji: [[Homer]] je u [[Odiseja|Odiseju]] uključio slavuje, a pjesnici od tada često spominju tu vrstu.<ref>Chandler A (1934) "The Nightingale in Greek and Latin Poetry" ''The Classical Journal'' '''30'''(2): 78-84.</ref> Odnos između albatrosa i mornara središnja je tema ''Pjesme staroga mornara'' [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]], koja je imala tolik utjecaj da je proizvela metaforu teškog bremena.<ref>Lasky E (1992) "A Modern Day Albatross: The Valdez and Some of Life's Other Spills" ''The English Journal'', '''81'''(3): 44-46.</ref> Percepcija pojedinih ptica razlikuje se od kulture do kulture. U nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]], smatra se da sove donose nesreću, u velikom dijelu [[Europa|Europe]] smatraju se mudrim pticama; u drevnom [[Stari Egipat|Egiptu]] ptičju vrstu [[pupavac|pupavca]] (''Upupa epops'') smatralo se svetom pticom, u [[Perzija|Perziji]] simbolom kreposti, u većini Europe lopovima, a u [[Skandinavija|Skandinaviji]] vjesnicima rata.<ref>Dupree N (1974) "An Interpretation of the Role of the Hoopoe in Afghan Folklore and Magic" ''Folklore'' '''85'''(3): 173-193.</ref> ===Zaštita=== [[Datoteka:EVOSWEB 013 oiled bird3.jpg|mini|250px|desno|Ptice su redovite žrtve morskih naftnih mrlja]] Ljudi imaju snažan utjecaj na život mnogih ptičjih vrsta. Ljudske aktivnosti u nekim su slučajevima nekim vrstama omogućili naglo proširenje područja njihovih prirodnih staništa, u drugima su se ona smanjila, a nega su dovela i do izumiranja vrsta. Preko stotinu vrsta ptica izumrlo je u povijesti, a najdramatičnije izumiranje dogodilo se na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] za vrijeme ljudske kolonizacije, kada je nestalo između 750 i 1800 vrsta.<ref>Steadman D, (2006). ''Extinction and Biogeography in Tropical Pacific Birds'', University of Chicago Press. {{ISBN|978-0-226-77142-7}}</ref> Prema Institutu Worldwatch, mnoge ptičje populacije trenutno se smanjuju u cijelom svijetu, s oko 1200 vrsta kojima prijeti izumiranje u idućih sto godina.<ref>{{cite web |url=http://www.worldwatch.org/node/1763 |title=Worldwatch Paper #165: Winged Messengers: The Decline of Birds |3=Worldwatch Institute |accessdate=2006-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060717052302/http://www.worldwatch.org/node/1763 |archivedate=17. srpnja 2006.}}</ref> Najspominjaniji uzrok izumiranja je nestajanje staništa.<ref>{{cite web |url=http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm |title=Help Migratory Birds Reach Their Destinations |accessdate=2006-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060630015443/http://www.charityguide.org/volunteer/fewhours/migratory-birds.htm |archivedate=30. lipnja 2006.}}</ref> Druge prijetnje su pretjeran izlov, nesretni slučajevi udara u letjelice, zapinjanje za duge ribarske sajle, zagađenje staništa, nadmetanje i opasnost od grabežljivaca koji su umjetno uvedeni s udaljenih područja,<ref>Blackburn T, Cassey P, Duncan R, Evans K & Gaston K (2004) "Avian Extinction and Mammalian Introductions on Oceanic Islands" ''Science'' '''305''': 1955-1958</ref> naftne mrlje, pesticidi i [[promjena klime]]. Vlade država zajedno s brojnim udrugama za zaštitu rade na zaštiti ptica, bilo kroz zakone kojima ih se štiti, čuvanjem samih staništa ili njihova rekonstrukcija, kao i mjesta za držanje ptica u zatočeništvu dok nisu spremne za puštanje u divljinu. Također je moguće procijeniti ptičje stanište obilježavanjem i elektroničkim praćenjem. ==Galerija== <gallery> Slika:Hawk eye.jpg|Ptice imaju najrazvijeniji vid. Oko sokola simbol je oštrog vida. Slika:Captive_Red-tailed_Hawk_at_Bacara.jpg|U raširenim krilima ovog američkog jastreba jasno se razabiru vrste krilnog perja. Slika:Egypt.Edfu.Temple.01.jpg|Sokol Hor, sin Ozirisov i Izidin, važno je božanstvo drevnog Egipta. Slika:Ciconia ciconia juv small.jpg|Roda je omiljena među ljudima i često se smatra da donosi sreću onome na čijoj kući napravi gnijezdo. Slika:Landsvale.jpg|Lastavica, čest primjer za poučavanje o ptičjim migracijama. Slika:Penguinu.jpg|Pingvini su vrlo vješti plivači. Slika:Pigeon Revivim.jpg|Bijeli golub simbol je mira. Slika:Dodo 1.JPG|[[Dodo]] je omiljeni primjer izumrlih vrsta uopće. </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Aves.html Class Aves (birds)] * [https://avionary.info/wp-content/uploads/2019/03/Species-list-3.2-F-hr-sr-mk-bg.pdf Species and Family List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200125223206/https://avionary.info/wp-content/uploads/2019/03/Species-list-3.2-F-hr-sr-mk-bg.pdf |date=25. siječnja 2020. }} ===Hrvatski jezik=== *[http://www.biom.hr Udruga BIOM - hrvatski BirdLife predstavnik] *[http://www.vransko-jezero.hr/ Park prirode i ornitološki rezervat Vransko jezero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514062721/http://vransko-jezero.hr/ |date=14. svibnja 2021. }} *[http://www.ptice.hr/ Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode] ===Engleski jezik=== *[http://www.bsc-eoc.org/avibase/avibase.jsp?lang=EN&pg=home Svjetska ornitološka baza podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081020193845/http://www.bsc-eoc.org/avibase/avibase.jsp?lang=EN |date=20. listopada 2008. }} *[http://www.hbw.com/ibc/ Internet Bird Collection] - Besplatan video materijal o ptičjim vrstama širom svijeta *[http://www.birdlife.org/ Birdlife International] - Krovna svjetska organizacija posvećena zaštiti ptica širom svijeta *[http://www.xeno-canto.org/ Xeno-canto] - Snimke glasanja gotovo svih svjetskih ptica ===Ostali jezici=== *[http://ptice.si/ Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije] - slovenski BirdLife partner *Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije - srbijanski BirdLife partner ===Drugi projekti=== {{WProjekti |commons = Aves |commonshr = Ptice |commonscat = Aves |commonscathr = Ptice |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = Aves |wikivrstehr = Ptice }} [[Kategorija:Kralježnjaci]] [[Kategorija:Ptice| ]] frbcco975bgfebqm3x476lul0bnidwf 0 31624 7625305 7431462 2026-10-27T19:06:16Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625305 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Bertha von Suttner | slika = Bertha-von-Suttner-1906.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[9. lipnja]] [[1843.]] | mjesto_rođenja = [[Prag]] | smrt = [[21. lipnja]] [[1914.]] | mjesto_smrti = [[Beč]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|AUT}} | poznat_po = | zanimanje = Književnica | nagrade = 1905. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Bertha von Suttner''' (rođena Kinsky; [[Prag]], [[9. lipnja]] [[1843.]] – [[Beč]], [[21. lipnja]] [[1914.]]), [[Austrija|austrijska]] književnica. Zalagala se za mir u svijetu i dobila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1905. godine. Smatra ju se za veliku ljubav [[Alfred Nobel|Alfreda Nobela]]. == Djela == * "Dolje s oružjem!" Naklada Luč, Zagreb 1913. == Izvori == * Claus Bernet: Bertha von Suttner, in: BBKL, 24, 2005, 1435-1471, online: http://www.bbkl.de/s/s4/suttner_s_f.shtml {{Mrva-nobel-mir}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1905}} {{GLAVNIRASPORED:Suttner, Bertha von}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Austrijski književnici]] 1rdzbtpatshkedu8mgkqqmo828ueoy6 0 32718 7625350 7621850 2026-10-27T20:50:49Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/self-closed-tag]] 7625350 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Parnoprstaši | slika = Giraffen.jpg | slika_opis = Ženka [[žirafa|žirafe]] s mladuncem | raspon_fosila = {{geološki raspon|55.4|0|rani [[eocen]] – danas}} | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]]<!-- | grandordo = [[Ferungulata]] --> | superordo = [[Laurasiatheria]]<!-- | mirordo = [[Euungulata]] --> | ordo = '''Cetartiodactyla''' | ordo_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], [[1848.]] | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = <div> * podred [[Tylopoda]] * klad [[Artiofabula]] *{{0}} podred [[Suina]] *{{0}} klad [[Cetruminantia]] *{{0}}{{0}} podred [[Ruminantia]] *{{0}}{{0}} podred [[Whippomorpha]] *{{0}}{{0}}{{0}} infrared [[Ancodonta]] *{{0}}{{0}}{{0}} infrared [[Cetacea]]</div> }} '''Parnoprstaši''' (Cetartiodactyla, Artiodactyla) su [[Red (taksonomija)|red]] [[plodvaši|plodvaša]] (Placentalia). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica [[šupljorošci]], imaju vrlo velik gospodarski značaj. == Osobine == Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je [[zoolog]] [[Richard Owen]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i uveo nazive "[[neparnoprstaši]]" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod [[fosil]]nih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod [[vodenkonji|vodenkonja]] koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Kod velikog broja parnoprstaša, kao, npr. [[Jeleni|jelena]], [[antilope]], [[goveda]] i [[koze]] drugi i peti prst su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod [[deve|deva]] i [[žirafe|žirafa]] je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku. == Podrijetlo == Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 milijuna godina u vrijeme ranog [[eocen]]a. Ti rani parnoprstaši s četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima [[biljka|bilja]] kao i [[list|lišćem]]. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 milijuna godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili [[nepreživači]] (Suina), [[Tylopoda|Tylopodi]] i [[preživači]] (Ruminantia). == Taksonomija i filogenija == Klasifikacija artiodaktila bila je predmet žestokih rasprava jer su se [[kitovi]] koji žive u oceanu razvili od kopnenih parnoprstaša. Neki [[Semiaquatic|poluvodeni]] parnoprsti papkari ([[nilski konj]]) su bliže srodni oceanskim kitovima nego drugim parnoprstim papkarima. <ref name="montgelard97">{{Citiranje časopisa|last=Montgelard|first=Claudine|last2=Catzeflis|first2=Francois M.|last3=Douzery|first3=Emmanuel|year=1997|title=Phylogenetic relationships of artiodactyls and cetaceans as deduced from the comparison of cytochrome b and 12S rRNA mitochondrial sequences|url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_1997-05_14_5/page/550|journal=Molecular Biology and Evolution|volume=14|issue=5|pages=550–559|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a025792|pmid=9159933|doi-access=}}</ref> Filogenetska klasifikacija prepoznaje samo [[Monofiletičnost|monofiletičke]] taksone, odnosno skupine koje potječu od zajedničkog pretka i uključuju sve njegove potomke. Kako bi se riješio ovaj problem, tradicionalni red Artiodactyla i infrared [[Kitovi|Cetacea]] ponekad se ubrajaju u inkluzivniji takson Cetartiodactyla. <ref name="montgelard972">{{Citiranje časopisa|last=Montgelard|first=Claudine|last2=Catzeflis|first2=Francois M.|last3=Douzery|first3=Emmanuel|year=1997|title=Phylogenetic relationships of artiodactyls and cetaceans as deduced from the comparison of cytochrome b and 12S rRNA mitochondrial sequences|url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_1997-05_14_5/page/550|journal=Molecular Biology and Evolution|volume=14|issue=5|pages=550–559|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a025792|pmid=9159933|doi-access=}}</ref> Alternativni pristup je uključivanje i kopnenih papkara i oceanskih kitova u revidirani takson Artiodactyla. <ref name="spaulding2009">{{Citiranje časopisa|last=Spaulding|first=M|last2=O'Leary|first2=MA|last3=Gatesy|first3=J|year=2009|editor-last=Farke|editor-first=Andrew Allen|title=Relationships of Cetacea (Artiodactyla) Among Mammals: Increased Taxon Sampling Alters Interpretations of Key Fossils and Character Evolution|journal=PLOS ONE|volume=4|issue=9|article-number=e7062|bibcode=2009PLoSO...4.7062S|doi=10.1371/journal.pone.0007062|pmc=2740860|pmid=19774069|doi-access=free}}</ref> === Klasifikacija === ==== Red Artiodactyla / Klada Cetartiodactyla<ref name="spaulding2009"/> ==== '''Bazalne porodice i [[incertae sedis]]''' * Porodica {{Extinct}}[[Diacodexeidae]] * Porodica {{Extinct}}[[Dichobunidae]] * Porodica {{Extinct}}[[Cebochoeridae]] * Porodica {{Extinct}}[[Leptochoeridae]] * Porodica {{Extinct}}[[Homacodontidae]] * '''Superporodica Anoplotheroidea'''<!-- (possible tylopoda or stem-ruminantia) --> ** Porodica {{Extinct}}[[Mixtotheriidae]] ** Porodica {{Extinct}}[[Robiacina|Robiacinidae]] ** Porodica {{Extinct}}[[Cainotheriidae]] ** Porodica {{Extinct}}[[Anoplotheriidae]] ** Porodica {{Extinct}}[[Amphimerycidae]]? ** Porodica {{Extinct}}[[Xiphodontidae]]? * '''Superporodica [[Merycoidodontoidea]]'''<!-- (oreodonts, possible tylopoda or stem-ruminantia) --> ** Porodica {{Extinct}} [[Merycoidodontidae]] ** Porodica {{Extinct}} [[Agriochoerus|Agriochoeridae]] * Porodica {{Extinct}}[[Protoceratidae]]<!-- (possible tylopoda or stem-ruminantia) --> * '''Podred [[Tylopoda]]''' ** Porodica [[Deve|Camelidae]]: [[Deve starog svijeta]], [[ljama]], [[alpaka]], [[vicunja]] i [[guanako]] (7 živuće i 13 izumrlih vrsta) ** Porodica {{Extinct}}[[Oromerycidae]] * '''Klad [[Artiofabula]]''' ** '''Podred [[Suina]]''' *** Porodica [[Suidae]]: prave svinje (19 vrsta) *** Porodica [[Tayassuidae]]: pekariji (4 vrsta) *** Porodica {{Extinct}}[[Sanitheriidae]] *** Porodica {{Extinct}}[[Doliochoeridae]] ** '''Klad [[Cetruminantia]]''' *** '''Klad [[Cetancodontamorpha]]''' **** Rod {{Extinct}}''[[Andrewsarchus]]''? **** Porodica {{Extinct}}[[Helohyidae]]? **** Porodica {{Extinct}}[[Entelodontidae]]? **** '''Podred [[Whippomorpha]]''' ***** '''Infrared [[Ancodonta]]''' ****** Porodica {{Extinct}}[[Choeropotamidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Anthracotheriidae]] – parafiletičan <!-- to Hippopotamidae --> ****** Porodica [[Hippopotamidae]]: vodenkonji (2 vrste) ***** '''Klad [[Cetaceamorpha]]''' ****** Porodica †[[Raoellidae]] ****** '''Infrared [[Kitovi|Cetacea]]''': whales (oko 90 vrsta) ******* '''Parvorder {{Extinct}}[[Archaeoceti]]''' – parafiletičan ******** Porodica †[[Kalakocetidae]] ******** Porodica {{Extinct}}[[Pakicetidae]] ******** Porodica {{Extinct}}[[Ambulocetidae]] ******** Porodica {{Extinct}}[[Remingtonocetidae]] ******** Porodica {{Extinct}}[[Protocetidae]] – parafiletičan ******** Porodica {{Extinct}}[[Basilosauridae]] ******* '''Klad [[Neoceti]]''' (kitovi) ******** '''Parvorder [[Mysticeti]]''': kitovi usani ********* Superporodica [[Balaenoidea]]: <!--[[Right whale|right whales]]--> ********** Porodica [[Balaenidae]]: glatki kitovi (4 vrste) ********** Porodica [[Cetotheriidae]]: [[patuljasti glatki kit]] (1 vrsta) ********* Superporodica [[Balaenopteroidea]]: veliki [[kitovi usani]] ********** Porodica [[Balaenopteridae]]: [[Balaenoptera]] i [[grbavi kit]] (8 vrsta) ********** Porodica [[Eschrichtiidae]]: [[sivi kitovi]] (1 vrsta) ******** '''Parvorder [[Odontoceti]]''': kitovi zubani ********* Superporodica [[Delphinoidea]]: [[oceanski dupini]], [[Pliskavice]] i druge ********** Porodica [[Delphinidae]] ([[oceanski dupini]]) (38 vrsta) ********** Porodica [[Monodontidae]] ([[bijeli kitovi]]); [[Narval]] i [[beluga]] (2 vrste) ********** Porodica [[Phocoenidae]]: [[pliskavice]] (6 vrsta) ********* Superporodica [[Physeteroidea]] ********** Porodica [[Kogiidae]]: (2 vrste) ********** Porodica [[Physeteridae]]: [[ulješura]] (1 vrsta) ********* Superporodica [[Riječni dupini|Platanistoidea]]: [[riječni dupini]] ********** Porodica [[Iniidae]]: [[boto]] (2 vrste) ********** Porodica [[Lipotidae]]: [[Kineski riječni dupin]] (1 vrsta, moguće izumrli) ********** Porodica [[Platanistidae]]: (2 vrste) ********** Porodica [[Pontoporiidae]]: [[blainvilleov dupin]]{{Rječnik za ribarsku struku}} (1 vrsta) ********* Superporodica Ziphioidea ********** Porodica [[Ziphiidae]]: [[Kljunasti kitovi]] (22 vrste) *** '''Ruminantia''' **** '''Podred [[Ruminantia]]''' - preživači ***** '''Infrared [[Tragulina]]''' (parafiletičan) ****** Porodica {{Extinct}}[[Archaeomerycidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Leptomeryx|Leptomerycidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Hypertragulidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Praetragulus|Praetragulidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Lophiomeryx|Lophiomerycidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Gelocidae]] ****** Porodica {{Extinct}}[[Bachitherium|Bachitheriidae]] ****** Porodica [[Tragulidae]]: (10 vrsta) ***** '''Infrared [[Pecora]]''' ****** Porodica [[Antilocapridae]]: [[vitoroga antilopa]] (1 vrsta) ****** Porodica {{Extinct}}[[Hoplitomerycidae]] ****** Superporodica [[Giraffoidea]] ******* Porodica {{Extinct}}[[Palaeomerycidae]] ******* Porodica {{Extinct}}[[Climacoceratidae]] ******* Porodica [[Giraffidae]]: [[okapi]] i 4 vrsta [[žirafe|žirafa]] (ukupno 5 vrsta) ****** Superporodica Cervoidea ******* Porodica {{Extinct}}[[Dromomerycidae]]? ******* Porodica [[Jeleni]]: [[jeleni]] (49 vrsta) ****** Superporodica Bovoidea ******* Porodica [[Moschidae]] (7 vrsta) ******* Porodica [[Bovidae]] (Šupljorošci): [[goveda]], [[koze]], [[ovce]] i [[antilopa]] (135 vrsta) Pretpostavljene loze unutar Artiodactyla mogu se prikazati sljedećim [[kladogram]]om:<ref>{{Citiranje časopisa|last=Beck|first=N.R.|year=2006|title=A higher-level MRP supertree of placental mammals|journal=BMC Evol Biol|volume=6|page=93|doi=10.1186/1471-2148-6-93|pmc=1654192|pmid=17101039|doi-access=free}}</ref><ref name="O'Leary2013">{{Citiranje časopisa|last=O'Leary|first=M.A.|last2=Bloch|first2=J.I.|last3=Flynn|first3=J.J.|last4=Gaudin|first4=T.J.|last5=Giallombardo|first5=A.|last6=Giannini|first6=N.P.|last7=Goldberg|first7=S.L.|last8=Kraatz|first8=B.P.|last9=Luo|first9=Z.-X.|last10=Meng|first10=J.|last11=Ni|first11=X.|year=2013|title=The Placental Mammal Ancestor and the Post-K-Pg Radiation of Placentals|url=https://archive.org/details/sim_science_2013-02-08_339_6120/page/n47|journal=Science|volume=339|issue=6120|pages=662–667|bibcode=2013Sci...339..662O|doi=10.1126/science.1229237|pmid=23393258|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Song2012">{{Citiranje časopisa|last=Song|first=S.|last2=Liu|first2=L.|last3=Edwards|first3=S.V.|last4=Wu|first4=S.|year=2012|title=Resolving conflict in eutherian mammal phylogeny using phylogenomics and the multispecies coalescent model|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2012-09-11_109_37/page/14942|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=37|pages=14942–14947|bibcode=2012PNAS..10914942S|doi=10.1073/pnas.1211733109|pmc=3443116|pmid=22930817|doi-access=free}}</ref> <ref name="dos Reis2012">{{Citiranje časopisa|last=dos Reis|first=M.|last2=Inoue|first2=J.|last3=Hasegawa|first3=M.|last4=Asher|first4=R.J.|last5=Donoghue|first5=P.C.J.|last6=Yang|first6=Z.|year=2012|title=Phylogenomic datasets provide both precision and accuracy in estimating the timescale of placental mammal phylogeny|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=279|issue=1742|pages=3491–3500|doi=10.1098/rspb.2012.0683|pmc=3396900|pmid=22628470|doi-access=free}}</ref> <ref name="Upham2019">{{Citiranje časopisa|last=Upham|first=N.S.|last2=Esselstyn|first2=J.A.|last3=Jetz|first3=W.|year=2019|title=Inferring the mammal tree: Species-level sets of phylogenies for questions in ecology, evolution, and conservation|journal=PLOS Biology|volume=17|issue=12|article-number=e3000494|doi=10.1371/journal.pbio.3000494|pmc=6892540|pmid=31800571|doi-access=free}}(see e.g. Fig S10)</ref>{{Klad|{{clade |1=[[Tylopoda]] (deve) [[File:Cladogram of Cetacea within Artiodactyla (Camelus bactrianus).png|50 px]] |label2=[[Artiofabula]] |2={{clade |1=[[Suina]] (svinje) [[File:Recherches pour servir à l'histoire naturelle des mammifères (Pl. 80) (white background).jpg|50 px]] |label2=[[Cetruminantia]] |2={{clade |label1=[[Ruminantia]] |1={{clade |1=[[Tragulidae]] [[File:Tragulus napu - 1818-1842 - Print - Iconographia Zoologica - Special Collections University of Amsterdam - (white background).jpg|50 px]] |2=[[Pecora]] [[File:Walia ibex illustration white background.png|50 px]] }} |label2=[[Cetancodonta]] |sublabel2=(ili [[Whippomorpha]]) |2={{clade |1=[[Hippopotamidae]] (vodenkonji) [[File:Voyage en Abyssinie Plate 2 (white background).jpg|50 px]] |2=[[Cetacea]] (kitovi) [[File:Bowhead-Whale1 (16273933365).jpg|50 px]] }} }} }} }}}} == Izumrli rodovi== * ''[[Archaeotherium]]'' je izmurli rod iz porodice: ''Entelodontidae''; Leidy (1850.) {{Wikivrste|Artiodactyla}} [[Kategorija:Kopitari]] [[Kategorija:Parnoprstaši| ]] [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] 4zzzaev62gq20v6wawjafnwni16kg7e 0 33480 7625351 7624675 2026-10-27T20:53:51Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/self-closed-tag]] 7625351 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Placentalia | slika = Elephant african.jpg | slika_opis = [[Afrički slon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | subclassis = [[Eutheria]] | infraclassis = '''Placentalia''' | infraclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], [[1880.]] | razdioba_stupanj = Veleredovi | razdioba = <div> * [[Atlantogenata]] * [[Boreoeutheria]] * †'''Leptictimorpha''' (?) ** †[[Leptictida]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="SVP2025"/> ** †[[Palaeoryctidae]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/> ** †[[Taeniodonta]] (?)<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/>{{efn|Rodovi ''[[Alveugena]]'', ''[[Ambilestes]]'' i ''[[Procerberus]]'' neposredne su vanjske skupine u odnosu na red Taeniodonta, pri čemu se rodovi ''Alveugena'' i ''Procerberus'' klasificiraju kao bliski sestrinski taksoni tom redu.}} ** †[[Procerberinae]] (?) ** †''[[Alveugena]]'' (?) ** †''[[Ambilestes]]'' (?) </div> }} '''Placentalija''',<ref name="HE LZK"/> '''plodvaši''' ("plodva" – [[posteljica]]) ili '''placentalni sisavci''' podrazred su [[sisavci|sisavaca]]. Ostali su podrazredi [[prasisavci]] (Protheria) i [[tobolčari]] (Metatheria). S nestankom [[dinosauri|dinosaura]] krajem [[kreda (period)|krede]] otvorio se novi životni prostor za do tada relativno malene sisavce. Dvije grupe sisavaca koje su do tada postojale razvile su svaka velik broj novih vrsta: tobolčari u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Australija (kontinent)|Australiji]], a viši sisavci na drugim [[kontinent]]ima. Danas viši sisavci svojim brojem vrsta i individua dominiraju [[kralježnjaci]]ma na svim kontinentima osim Australije i [[Antarktika|Antarktike]]. Pojam "viši sisavci" odabran je kako bi se obilježila [[evolucija (biologija)|evolucijska]] nadmoć i različitost vrsta nasuprot drugim podrazredima. Danas se smatra problematičnim predstavljanje jedne [[životinja|životinjske]] grupe "nadređenom" nekoj drugoj grupi. Preživljavanje neke grupe životinja ovise o okolišu koji ih obilježava kao i faktorima slučaja. Međutim, taj se pojam održao. == Razdioba == Analiza molekularnih podataka dovela je do rapidnih promjena u procjenama filogenije placentnih redova krajem 20. stoljeća. Nova filogenija i klasifikacija placentnih redova pojavila se s Waddellom, Hasegawom i Okadom 1999. godine.<ref name="Waddell1999"/> Obrasci prisutnosti/odsutnosti [[Retroposon|retropozona]] tipa "skačućih gena" potvrdili su filogenetske odnose izvedene iz molekularnih sekvenci.<ref name="Kriegs2006"/> Danas je općeprihvaćeno da postoje tri glavne podvrste ili loze placentnih sisavaca: [[Boreoeutheria]], [[Xenarthra]] i [[Afrotheria]]. Svi su oni nastali od zajedničkih predaka. Studije Bertranda, OC-a i Sarah L. Shelley iz 2022. identificirale su redove [[Leptictida]], [[Palaeoryctidae]] i [[Taeniodonta]] kao bazalne klade placentalnih sisavaca.<ref name="Bertrand&Shelley2022"/><ref name="Shelley2022"/> Također je predloženo da su Leptictida bliski srodnici [[Boreoeutheria]]. Devetnaest živućih redova Placentalia u tri skupine su:<ref name="Nature 414"/> * Magnordo [[Atlantogenata]] ** Superordo [[Xenarthra]] - razvili su se, vjerojatno, u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. *** Ordo [[Cingulata]] ([[armadili]]) *** Ordo [[Pilosa]] ([[krezubice]]: [[ljenivci]] i [[mravojedi]]) ** Superordo [[Afrotheria]] - manja grupa na prvi pogled vrlo različitih životinja. Dobili su ime prema [[Afrika|Africi]], s koje potječu. *** Grandordo [[Afroinsectiphilia]] **** Ordo [[Tubulidentata]] (Cjevozupci: [[afrički mravojed]]) **** Mirordo [[Afroinsectivora]] ***** Ordo [[Afrosoricida]] ([[Tenrecidae]], [[Potamogalidae]] i [[Chrysochloridae]]) ***** Ordo [[Macroscelidea]] ([[Macroscelididae]]): [[sengiji]] *** Grandordo [[Paenungulata]] **** Ordo [[Hyracoidea]] ([[Procaviidae]]): [[pećinari]] **** Mirordo [[Tethytheria]] ***** Ordo [[Proboscidea (red sisavaca)|Proboscidea]] ([[surlaši]]: [[slonovi]], [[mamuti]]) ***** Ordo [[Sirenia]] ([[sirene (životinje)|sirene]]: [[dugong]] i [[Lamantini]]) * Magnordo [[Boreoeutheria]] ** Superordo [[Euarchontoglires]] *** Grandordo [[Gliriformes]] **** Mirordo [[Glires]] ***** Ordo [[Lagomorpha]] ([[dvojezupci]]: [[kunić]], [[zec]] i [[zviždari]]) ***** Ordo [[Rodentia]] ([[Glodavci]]: [[miševi (porodica)|miševi]], [[štakori]], [[hrčci]], [[zamorčić]], [[činčile]], [[kapibara]], [[dikobraz]], [[voluharica]], [[vjeverice]], [[dabrovi]], itd.) *** Grandordo [[Euarchonta]] **** Ordo [[Scandentia]] **** Mirordo [[Primatomorpha]] ***** Ordo [[Dermoptera]] ([[leteći lemuri]]): [[kožuškari]] ***** Ordo [[Primates]] (primati: [[majmun]]i, [[čovjekoliki majmuni|čovjekoliki majmuni]] (uključujući [[čovjek]]a), [[lemuri]], [[Lorisi]], [[galagiji]] i [[ Tarsiidae]]) ** Superordo [[Laurasiatheria]] - velika grupa [[sisavci|sisavaca]], svi oni su se vjerojatno razvili na nekadašnjem kontinentu [[Laurazija|Lauraziji]]. *** Ordo [[Eulipotyphla]] ([[kukcojedi]]: [[pravi ježevi]], [[štakorske rovke]], [[rovke]], [[krtice]] i [[Solenodon]]) *** Ordo [[Chiroptera]] ([[šišmiši]]) *** Grandordo [[Ferungulata]] **** Mirordo [[Euungulata]] ([[Kopitari]]) ***** Ordo [[Artiodactyla]] ([[parnoprstaši]]: [[Bos]], [[antilopa]], [[ovce]], [[jeleni]], [[deve]], [[svinja]], [[žirafa]], [[kitovi]], [[vodenkonji]], [[koze]], [[Bubalina]], etc.) ***** Ordo [[Neparnoprstaši]] ([[Neparnoprstaši]]: [[divlji konj]], [[magarci]], [[zebre]], [[nosorozi]] i [[tapiri]]) **** Mirordo [[Ferae]] ***** Ordo [[Pholidota]] ([[ljuskavci]]) ***** Ordo [[Carnivora]] ([[zvijeri]]: [[psi]], [[mačke]], [[medvjedi]], [[perajari]], [[mungosi]], [[rakuni]], [[tvor]], [[hijene]], [[lasice]], etc.) Točni odnosi između ove tri loze trenutno su predmet rasprave, a predložene su četiri različite hipoteze s obzirom na to koja je skupina [[Bazalnost (filogenetika)|bazalna]] ili se prva odvojila od ostalih placentalnih skupina. Te hipoteze su [[Atlantogenata]] (bazalna Boreoeutheria), [[Epitheria]] (bazalna Xenarthra), [[Exafroplacentalia]] (bazalna Afrotheria) i hipoteza koja podržava gotovo istovremenu divergenciju.<ref name="Nishiharaetal2009"/> Procjene vremena divergencije među ove tri placentalne skupine uglavnom se kreću od prije 105 do 120 milijuna godina (MYA), ovisno o vrsti DNK, je li prevedena, te o filogenetskoj metodi (npr. [[Nuklearna DNA|nuklearna]] ili [[Mitohondrijska DNA|mitohondrijska]]),<ref name="Waddell2001"/><ref name="Springer2003"/> i različitim interpretacijama [[Paleogeografija|paleogeografskih]] podataka.<ref name="Nishiharaetal2009" /> Osim toga, strogi molekularni sat ne vrijedi, pa je potrebno pretpostaviti modele o tome kako se evolucijske stope mijenjaju duž loza. Samo ove pretpostavke mogu značajno utjecati na relativnu starost različitih skupina sisavaca procijenjenu genomskim podacima.<ref name="Kitazoe2006"/> {{Klad|{{klad |label1=[[Atlantogenata]] |1={{klad |1=[[Xenarthra]] |2=[[Afrotheria]] }} |label2=[[Boreoeutheria]] |2={{klad |label1=[[Euarchontoglires]] |1={{klad |1=[[Glires]] |2=[[Euarchonta]] }} |label2=[[Laurasiatheria]] |2={{klad |1=[[Eulipotyphla]] |label2=[[Scrotifera]] |2={{klad |1=[[Chiroptera]] |label2=[[Ferungulata]] |2={{klad |label1=[[Ferae]] |1={{klad |1=[[Pholidota]] |2=[[Carnivora]] }} |label2=[[Euungulata]] |2={{klad |1=[[Perissodactyla]] |2=[[Artiodactyla]] }} }} }} }} }} }} }} [[Kladogram]] i klasifikacija prema Amrine-Madsen, H. ''i suradnici'' (2003.)<ref name="Amrine-Madsen etal 2003"/> i Asher, RJ ''i dr'' (2009.).<ref name="Asher Bennett Lehmann 2009"/> Usporedi s Waddellom, Hasegawom i Okadom (1999.)<ref name="Waddell1999"/> i Waddellom i sur. (2001.)<ref name="Waddell2001"/> == Bilješke == {{bilješke}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Bertrand&Shelley2022">{{Cite journal |last1=Bertrand |first1=O. C. |last2=Shelley |first2=S. L. |last3=Williamson |first3=T. E. |last4=Wible |first4=J. R. |last5=Chester |first5=S. G. B. |last6=Flynn |first6=J. J. |last7=Holbrook |first7=L. T. |last8=Lyson |first8=T. R. |last9=Meng |first9=J. |last10=Miller |first10=I. M. |last11=Püschel |first11=H. P. |last12=Smith |first12=T. |last13=Spaulding |first13=M. |last14=Tseng |first14=Z. J. |last15=Brusatte |first15=S. L. |year=2022 |title=Brawn before brains in placental mammals after the end-Cretaceous extinction |journal=Science |volume=376 |issue=6588 |pages=80–85 |doi=10.1126/science.abl5584 |pmid=35357913 |bibcode=2022Sci...376...80B |url=https://www.research.ed.ac.uk/en/publications/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20|hdl=20.500.11820/d7fb8c6e-886e-4c1d-9977-0cd6406fda20 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Shelley2022">Sarah L. Shelley (2022.) "The phylogeny of Paleocene mammals and the evolution of Placentalia", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2022/09/2022-SVP-Program-Abstract-Brochure_Preliminary.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 82nd annual meeting"]''</ref> <ref name="SVP2025">Stephen Brusatte, Robin M. Beck, Ornella C. C. Bertrand, Fernando A. Perini, Hans Püschel, Eleonora Rossi, Sarah L. Shelley, John R. Wible, Thomas Williamson, Shawn P. Zack (2025.) "Resolving early placental mamma relationships with morphological and molecular data", in ''[https://vertpaleo.org/wp-content/uploads/2025/11/2025_SVP_Program_Final_Password-Protected.pdf "The Society of Vertebrate Paleontology 85th annual meeting"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}''</ref> <ref name="HE LZK">{{Citiranje weba|title=Placentalija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/placentalija|access-date=2025-11-21|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> <ref name="Waddell1999">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Okada|first2=N.|last3=Hasegawa|first3=M.|year=1999|title=Towards Resolving the Interordinal Relationships of Placental Mammals|url=https://archive.org/details/sim_systematic-biology_1999-03_48_1/page/n2|journal=Systematic Biology|volume=48|issue=1|pages=1–5|doi=10.1093/sysbio/48.1.1|pmid=12078634}}</ref> <ref name="Kriegs2006">{{Citiranje časopisa|last=Kriegs|first=Jan Ole|last2=Churakov, Gennady|last3=Kiefmann, Martin|last4=Jordan, Ursula|last5=Brosius, Jürgen|last6=Schmitz, Jürgen|year=2006|title=Retroposed Elements as Archives for the Evolutionary History of Placental Mammals|journal=PLOS Biology|volume=4|issue=4|pages=e91|doi=10.1371/journal.pbio.0040091|pmc=1395351|pmid=16515367|doi-access=free}}</ref> <ref name="Nature 414">{{Citiranje časopisa|vauthors=Archibald JD, Averianov AO, Ekdale EG|date=November 2001|title=Late Cretaceous relatives of rabbits, rodents, and other extant eutherian mammals|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-11-01_414_6859/page/62|journal=Nature|volume=414|issue=6859|pages=62–5|bibcode=2001Natur.414...62A|doi=10.1038/35102048|pmid=11689942}}</ref> <ref name="Nishiharaetal2009">{{Citiranje časopisa|last=Nishihara|first=H.|last2=Maruyama, S.|last3=Okada, N.|year=2009|title=Retroposon analysis and recent geological data suggest near-simultaneous divergence of the three superorders of mammals|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-03-31_106_13/page/5235|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=106|issue=13|pages=5235–5240|bibcode=2009PNAS..106.5235N|doi=10.1073/pnas.0809297106|pmc=2655268|pmid=19286970|doi-access=free}}</ref> <ref name="Waddell2001">{{Citiranje časopisa|last=Waddell|first=P. J.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Ota|first3=R.|year=2001|title=A phylogenetic foundation for comparative mammalian genomics|journal=Genome Informatics Series|volume=12|pages=141–154|pmid=11791233}}</ref> <ref name="Springer2003">{{Citiranje časopisa|last=Springer|first=Mark S.|last2=Murphy|first2=William J.|last3=Eizirik|first3=Eduardo|last4=O'Brien|first4=Stephen J.|year=2003|title=Placental mammal diversification and the Cretaceous–Tertiary boundary|url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-02-04_100_3/page/1056|journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proceedings of the National Academy of Sciences]]|volume=100|issue=3|pages=1056–1061|bibcode=2003PNAS..100.1056S|doi=10.1073/pnas.0334222100|pmc=298725|pmid=12552136|doi-access=free}}</ref> <ref name="Kitazoe2006">{{Citiranje časopisa|last=Kitazoe|first=Y.|last2=Kishino|first2=H.|last3=Waddell|first3=P. J.|last4=Nakajima|first4=T.|last5=Okabayashi|first5=T.|last6=Watabe|first6=T.|last7=Okuhara|first7=Y.|year=2007|title=Robust time estimation reconciles views of the antiquity of placental mammals|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=e384|pages=1–11|bibcode=2007PLoSO...2..384K|doi=10.1371/journal.pone.0000384|pmc=1849890|pmid=17440620|doi-access=free}}</ref> <ref name="Amrine-Madsen etal 2003">{{Citiranje časopisa|last=Amrine-Madsen|first=H.|last2=Koepfli|first2=K. P.|last3=Wayne|first3=R. K.|last4=Springer|first4=M. S.|year=2003|title=A new phylogenetic marker, apoliprotein B, provides compelling evidence for eutherian relationships|url=https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2003-08_28_2/page/225|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=28|issue=2|pages=225–240|bibcode=2003MolPE..28..225A|doi=10.1016/s1055-7903(03)00118-0|pmid=12878460|doi-access=free}}</ref> <ref name="Asher Bennett Lehmann 2009">{{Citiranje časopisa|last=Asher|first=R. J.|last2=Bennett|first2=N.|last3=Lehmann|first3=T.|year=2009|title=The new framework for understanding placental mammal evolution|journal=BioEssays|volume=31|issue=8|pages=853–864|bibcode=2009BiEss..31..853A|doi=10.1002/bies.200900053|pmid=19582725|doi-access=free}}</ref> }} [[Kategorija:Infrarazredi sisavaca]] [[Kategorija:Eutheria]] [[Kategorija:Placentalia| ]] qidnhk38175rz97ye3a6tqad0dx4mrl 0 33917 7625293 7557268 2026-10-27T18:42:53Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625293 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Frédéric Passy | slika = Frederic Passy.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. svibnja]] [[1822.]] | mjesto_rođenja = [[Pariz]] | smrt = [[12. lipnja]] [[1912.]] | mjesto_smrti = [[Neuilly-sur-Seine]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FRA}} | poznat_po = | zanimanje = | nagrade = 1901. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Frédéric Passy''' ([[Pariz]], [[20. svibnja]] [[1822.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[12. lipnja]] [[1912.]]), [[Francuska|francuski]] humanist * [[1901.]] - [[Nobelova nagrada za mir]] Frédéric Passy i [[William Randal Cremer]] iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] nastojali su utemeljiti prvi stalni forum za političke multilateralne pregovore. Organizacija je osnovana [[1889.]] godine kao Međuparlamentarni kongres, a kasnije je dobila ime [[Interparlamentarna unija]]. U početku je [[članstvo]] bilo rezervirano za pojedinačne parlamentarce, ali se od tada transformiralo tako da uključuje zakonodavna tijela suverenih [[država]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1901}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Passy, Frédéric}} [[Kategorija:Životopisi, Francuska]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] dr6pzkxho51eho6vg4g7jy0zvgj6f0i 0 33920 7625277 7431426 2026-10-27T18:22:48Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625277 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Charles Albert Gobat | slika = Charles Albert Gobat.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[21. svibnja]] [[1843.]] | mjesto_rođenja = [[Tramelan]] | smrt = [[16. ožujka]] [[1914.]] | mjesto_smrti = [[Bern]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ŠVI}} | poznat_po = | zanimanje = Političar | nagrade = 1902. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Charles Albert Gobat''' ([[Tramelan]], [[21. svibnja]] [[1843.]] – [[Bern]], [[16. ožujka]] [[1914.]]), [[Švicarska|švicarski]] političar. * [[1902.]] - [[Nobelova nagrada za mir]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1902}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Gobat, Charles Albert}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Švicarski političari]] a838vbyvoe3h4izghouoop01zfwdrig 0 33928 7625156 7431448 2026-10-27T15:46:59Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625156 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = William Ramsay | slika = William Ramsay.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. listopada]] [[1852.]] | mjesto_rođenja = [[Glasgow]] | datum_smrti = [[23. srpnja]] [[1916.]] | mjesto_smrti = [[High Wycombe]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1904. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir William Ramsay''' ([[Glasgow]], [[2. listopada]] [[1852.]] – [[High Wycombe]], [[23. srpnja]] [[1916.]]), [[Škotska|škotski]] [[kemičar]] koji je otkrio [[plemeniti plinovi|plemenite plinove]]. Za to je otkriće dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] [[1904.]] Rođen je u [[Glasgow]]u [[2. listopada]] [[1852.]], gdje je i studirao na Sveučilištu Glasgow pod vodstvom [[Thomas Anderson|Thomasa Andersona]]. Poslije toga odlazi u [[Njemačka|Njemačku]] na Sveučilište u [[Tübingen]]u, gdje kod [[Wilhelm Rudolph Fittig|Wilhelma Rudolpha Fittiga]] doktorira na ispitivanju toluičnih i nitrotoluičnih kiselina. Vratio se u Glasgow, gdje postaje Andersonov asistent u Andersonovom Koledžu. Profesor kemije u [[Bristol]]u postaje [[1879.]] Tada je najviše radio u polju [[fizikalna kemija|fizikalne kemije]], odnosno na [[stehiometrija|stehiometriji]] i [[termodinamika|termodinamici]], kao i na [[evaporacija|evaporaciji]] i [[disocijacija|disocijaciji]]. Naslijedio je [[Alexander Williamson|Alexandera Williamsona]] na prestižnom mjestu šefa katedre za kemiju na University Collegeu u [[London]]u. Tu je napravio najvažnija otkrića. Već u periodu od [[1885.]] do [[1890.]] objavljuje nekoliko značajnih radova o dušičnim [[oksidi]]ma. [[John William Strutt Rayleigh]] je u travnju [[1894.]] održao predavanje, kojem je prisustvovao William Ramsay. Rayleigh je otkrio razliku gustoće [[dušik]]a dobivenog kemijskom sintezom i dušika izoliranog iz zraka uklanjanjem poznatih komponenti. Poslije kratke diskusije o tom problemu, Ramsay je odlučio to istražiti. Do kolovoza Ramsay je otkrio tešku komponentu zraka, koja dotad nije bila poznata i koja nije imala bilo kakve kemijske reakcije. Taj plin su nazvali „[[argon]]“. Sljedećih godina otkriva [[neon]], [[kripton]] i [[ksenon]]. On je također izolirao [[helij]], koji je primjećen u spektru Sunca, ali nije bio nađen na zemlji. Helij je izolirao [[1895.]] dok je tražio izvor argona. Bio je vođen [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejev]]ljevim [[Periodni sustav elemenata|periodnim sustavom]], tako da je sistematski istraživao nedostajuće veze u novim grupama elemenata i tako je zapravo otkrio neon, kripton i ksenon ([[1898.]]). Tijekom [[1910.]] izolirao je i [[radon]]. Umro je [[23. srpnja]] [[1916.]] u mjestu [[High Wycombe]]. {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1904}} {{GLAVNIRASPORED:Ramsay, William}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Životopisi, Škotska]] [[Kategorija:Britanski kemičari]] s03drwmpzqodgygxv6yfrycfdyjk5ph 0 33929 7625103 7431460 2026-10-27T14:57:31Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625103 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Adolf von Baeyer | slika = Adolf von Baeyer (1905).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[31. listopada]] [[1835.]] | mjesto_rođenja = [[Berlin]] | datum_smrti = [[20. kolovoza]] [[1917.]] | mjesto_smrti = [[Starnberg]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEC}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]], 1905. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer''' ([[Berlin]], [[31. listopada]] [[1835.]] – [[Starnberg]], [[20. kolovoza]] [[1917.]]), [[Njemačka|njemački]] [[kemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1905.]] Rođen je u [[Berlin]]u [[31. listopada]] [[1835.]], gdje je studirao [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]]. Prelazi u [[Heidelberg]] i studira kemiju kod [[Robert Bunsen|Roberta Bunsena]]. Uglavnom je radio u [[laboratorij]]u [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz|Friedricha Kekuléa]]. Doktorirao je [[1858.]] Bio je profesor u [[Strasbourg]]u [[1871.]], a [[1875.]] postaje profesor kemije na Sveučilištu u [[München]]u. Njegovi glavni uspjesi su sinteza i opis [[indigo|indiga]], otkriće [[ftalein]]skih boja i istraživanje [[poliacetilen]]a, [[oksonijum]]skih soli i nitroznih mješavina. Prvi je predložio [[1869.]] ispravnu formulu [[indol]]a. Doprinos teorijskoj kemiji uključuje teoriju istezanja trostrukih veza i teoriju istezanja za karbonske prstenove. Tijekom [[1872.]] eksperimentirao je fenolima i formaldehidom. Nobelovu nagradu za kemiju je dobio zbog ''"priznanja za njegov doprinos napretku organske kemije i kemijske industrije kroz rad na organskim bojama i hidroaromatskim jedinjenjima"''. {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Baeyer, Adolf}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Njemački kemičari]] kq56w3wgurog600682pmuotmgewmfmm 0 33930 7625151 7431489 2026-10-27T15:38:09Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625151 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Henri Moissan | slika = Henri Moissan.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. rujna]] [[1852.]] | mjesto_rođenja = [[Pariz]] | datum_smrti = [[20. veljače]] [[1907.]] | mjesto_smrti = [[Pariz]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FRA}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1906. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Ferdinand Frederic Henri Moissan''' ([[Pariz]], [[28. rujna]] [[1852.]] – [[Pariz]], [[20. veljače]] [[1907.]]), [[Francuska|francuski]] kemičar. Dobio je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] [[1906.]] za rad na izolaciji [[fluor]]a iz njegovih spojeva. Za postojanje [[fluor]]a se znalo mnogo godina, ali pokušaji da se pripremi bili su neuspješni. Neki su i umrli eksperimentirajući i pokušavajući ga izolirati. Kad se pripremi, fluor reagira sa svim oko sebe i ponovo stvara spojeve. Njegova velika reaktivnost je sprječavala pokušaje izolacije. Moissan je uspio [[elektroliza|elektrolizom]] rastaliti [[kalijev hidrogenfluorid]] (KHF₂) u tekući [[fluorovodik]] (HF). Ta mješavina je bila potrebna jer [[fluorovodik]] nije vodič. Napravio je aparat s [[platina|platinsko]]-[[iridij]]evskim elektrodama u platinskom držaču i ohladio je na -50°C. Time je potpuno izoloirao [[vodik]] na negativnim elektrodama, a [[fluor]] na pozitivnim elektrodama. To je način kako se fluor i dan danas proizvodi. [[Nikal]] se može koristiti za držanje elementarnog fluora. Razvija se zaštitni sloj nikafluorida, slično kao oksidni slojevi na [[aluminij]]u. Nastavio je proučavati kemiju fluora. Doprinio je razvoju električnih lučnih peći i pokušao je stvoriti [[dijamant]]e koristeći ugljik iz drugih spojeva. Tijekom [[1893.]] proučavao je fragmente meteorita nađenog u [[kanjon]]u Diablo u [[Arizona|Arizoni]]. U tim fragmentima je otkrio novi [[mineral]], pa je nakon intenzivnog istraživanja zaključio da je novi mineral napravljen od [[silicij]]evog [[karbid]]a. Mineral je [[1905.]] nazvan [[moasanit]] u njegovu čast. Umro je naglo u Parizu [[20. veljače]] [[1907.]], ubrzo nakon dobivanja Nobelove nagrade. Ne zna se jesu li njegovi eksperimenti s opasnim fluorom doprinijeli njegovoj preranoj smrti. {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Dobitnici Nobelove nagrade 1906}} {{GLAVNIRASPORED:Moissan, Henri}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Francuski kemičari]] ddkwomleacb3booaa04ryjcavoeihed 0 33952 7625256 6688261 2026-10-27T18:08:18Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625256 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Fredrik Bajer | slika = Frederik_Bajer_by_E._Møller.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[21. travnja]] [[1837.]] | mjesto_rođenja = [[Vesteregede]] | smrt = [[22. siječnja]] [[1922.]] | mjesto_smrti = [[Kopenhagen]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|DAN}} | poznat_po = | zanimanje = | nagrade = 1908. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Fredrik Bajer''' ([[Vesteregede]], [[21. travnja]] [[1837.]] – [[Kopenhagen]], [[22. siječnja]] [[1922.]]), [[Danska|danski]] političar i pisac. Bio je liberal i gorljivi pobornik [[pacifizam|pacifizma]]. Godine [[1882.]] osnovao je ''Dansko društvo za mir'', a [[1891.]] godine ''Međunarodni mirovni ured'' u [[Bern]]u. Godine [[1908.]] dobio sa Šveđaninom [[Klas Pontus Arnoldson|Arnoldsonom]] [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Bajer, Fredrik}} [[Kategorija:Danski političari]] [[Kategorija:Danski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Mirovni aktivisti]] s2cs0zxg2dqphgwhpti7r0r6e85j3oq 0 36744 7625081 7580987 2026-10-27T14:20:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625081 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Rajna | izvorno ime = {{njem.|Rhein}}, {{fra.|Rhin}} | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Loreley mit tal von linker rheinseite.jpg | slika_opis = Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini [[Porajnje i Falačka]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Flusssystemkarte Rhein 03.jpg | zemljovid_opis = Zemljovid porječja Rajne | dz = ŠVI,LIH,AUT,NJE,FRA,NIZ | naselja = [[Basel]], [[Strasbourg]], [[Karlsruhe]], [[Mannheim]], [[Ludwigshafen]], [[Wiesbaden]], [[Mainz]], [[Koblenz]], [[Bonn]], [[Köln]], [[Düsseldorf]], [[Utrecht (grad)|Utrecht]], [[Rotterdam]] | duljina = 1230 | površina porječja = 185000 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 2300 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = [[Vorderrhein]] i [[Hinterrhein]] | izvor_koordinate = {{coord|46.823333|9.407500|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 2345 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|51.981667|4.080556|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Sjevernomorski | ulijeva se u = [[Sjeverno more]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Europa | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }}{{dz|[[Rajna (Hugo)]]|djelo [[Victor Hugo|Victora Hugoa]]}} '''Rajna''' ({{njem.|Rhein}}, {{fra.|Rhin}}) je [[Europa|europska]] [[rijeka (vodotok)|rijeka]], jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u [[Švicarska|švicarskim]] [[Alpe|Alpama]], a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, [[Lihtenštajn]], [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Nizozemska|Nizozemsku]], gdje se ulijeva u [[Sjeverno more]]. Izvor imena je u korijenu ''reie'' [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskog prajezika]] u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a [[Gali]] su je zvali '''Renos''' u gotovo istom značenju. Rajna i [[Dunav]] su formirali većinu unutarnje sjeverne [[granice Rimskog Carstva]], a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine državi koja je nadzirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice. == Galerija == <gallery mode="packed"> Slika:Lai da Tuma,Tumalake on 2,345 metres.JPG|Jezero [[Tomasee]] u Švicarskoj, jedan od izvora Rajne Datoteka:Chutes du rhin.jpg|Slapovi Rajne kod [[Schaffhausen]]a Datoteka:Rhine Rhein Basel 2006 871.JPG|Rajna kod [[Basel]]a Datoteka:Vue aérienne du Rhin à Dusseldorf.jpg|Rajna kod [[Düsseldorf]]a Datoteka:Delta_Rajne_0177_D.jpg|Početak račvanja Rajne, općina [[Zevenaar]], Nizozemska </gallery> ==Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne== {{UNESCO – svjetska baština|embed=no |ime mjesta = Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne |slika = Mittelrhein Burg Katz.jpg |godina = [[2002.]] <small>(26. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro |mjerilo = ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 1066 |država = {{Z|ZNJE}} |karta = Njemačka |karta-oznaka = Ždrijelo Rajne |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|50|10|25|N|7|41|39|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj u Njemačkoj }} '''Ždrijelo Rajne''' je popularan naziv za '''gornju srednju dolinu Rajne''', 65 km dugom dijelu rijeke između [[Bingen am Rhein|Bingena am Rhein]] i [[Koblenz]]a u Njemačkoj. Taj dio je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga. Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo [[geomorfologija|geomorfološkim]] i [[geologija|geološkim]] sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i [[legenda]]ma, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje. Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od [[prapovijest]]i kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Oblast je bila središte [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio [[Pruska|Pruske]] i postala je bitna slika krajolika Njemačke. Ovaj dio Rajne ima značajan [[folklor]], kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta [[Richard Wagner|Wagnerova]] opera ''Götterdämmerung''. Anualni festival ''Rajna u plamenu'' je spektakularni vatromet u [[Sankt Goar]]u u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://web.archive.org/web/20100724163133/http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-001rajna.html Vodni promet - infrastruktura] * [http://www.ccr-zkr.org/ Središnja komisija za plovidbu Rajnom] (engl.) * [http://www.rollintl.com/roll/rhine.htm Povijest Rajne s mapama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323191454/http://www.rollintl.com/roll/rhine.htm |date=23. ožujka 2010. }} (engl.) * [http://mediaspec.com/castles/rhein/ Dvorci doline Rajne] (engl.) {{Svjetska baština u Njemačkoj}} {{Njemačka}} [[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Lihtenštajnu]] [[Kategorija:Rijeke u Austriji]] [[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]] [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Porječje Rajne| ]] [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] [[Kategorija:Austrijsko-švicarska granica]] [[Kategorija:Francusko-njemačka granica]] [[Kategorija:Njemačko-švicarska granica]] [[Kategorija:Lihtenštajnsko-švicarska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Pritoci Sjevernog mora (kontinentalna Europa)]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] [[Kategorija:Rajna| ]] bxsf9qwh1qm9393fo84cnspipuf5mgo 0 37118 7625182 7596338 2026-10-27T16:24:26Z Divna Jaksic 974 sitno 7625182 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = William Butler Yeats | boja = #77DD77 | slika = Yeats Boughton.jpg | veličina= | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[13. svibnja]] [[1865.]]| mjesto rođenja = [[Dublin]], [[Irska]] | smrt = [[28. siječnja]] [[1939.]]| mjesto smrti=[[Menton]], [[Francuska]] | zanimanje = [[pjesnik]], [[dramski pisac]] | nacionalnost = [[Irci|Irac]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1923. | potpis = | web = | fusnote = | }} '''William Butler Yeats''' ([[Dublin]], [[13. svibnja]] [[1865.]] – Menton, [[28. siječnja]] [[1939.]]) [[Irska|irski]] pjesnik i dramski pisac, jedan od najvećih književnika 20. stoljeća. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost [[1923.]] godine. == Životopis == William Butler Yeats rođen je [[13. svibnja]] [[1865.]] u [[Dublin]]u u [[Irska|Irskoj]]. Njegov otac John Butler Yeats bio je slikar. Obitelj Yeats se [[1867.]] privremeno seli u [[London]], točnije u Bedford Park. Yeats ljeta provodi u [[Sligo]]u, rodnom mjestu njegove majke, grofoviji na zapadnoj obali Irske, koja će sa svojim krajolikom, folklorom i starim legendama ostaviti dubok pečat na njegovim djelima. Dom u kojem je W. Yeats odrastao bio je obilježen umjetnošću, te je njegov brat Jack postao cijenjen slikar, a sestre&nbsp;Elizabeth&nbsp;i&nbsp;Susan Mary su se bavile primijenjenom umjetnošću. Godine [[1877.]] William se upisuje u školu Godolphin koju pohađa 4 godine. Yeats se svojim školskim uspjesima nije pretjerano isticao. Yeatsovi se potkraj [[1880.]], iz financijskih razloga, vraćaju u [[Dublin]], ispočetka živeći u centru grada, a kasnije se sele u predgrađe Howth. U listopadu [[1881.]] Yeats nastavlja školovanje u Erasmus Smith High School u Dublinu, koju pohađa do studenog [[1883.]] godine. Atelje njegovog oca bio je blizu te škole; W. Yeats je tu mnogo boravio i upoznao mnoge dablinske umjetnike. Godine Yeatsovog sazrijevanja u pretežno katoličkoj Irskoj u kojoj se budio irski nacionalizam obilježene su njegovom pripadnošću protestantskoj zajednici – njegova je obitelj dapače spadala u red privilegirane zajednice protestantske gospode koja je upravljala Irskom od 18. stoljeća – tzv. ''Protestant Ascendancy''. Od [[1884.]] do [[1886.]] god. Yeats pohađa ''Metropolitan School of Art'' (današnji ''National College of Art and Design'') u Dublinu, gdje upoznaje [[George William Russell|Georgea Russella]]. Od svoje 17 godine Yeats piše: iskušava se u pisanju poema i drama koje se još ne odlikuju osobitom literarnom vrijednošću. Godne 1885. mu je u ''Dublin University Review'' objavljeno prvo značajnije djelo ''The Island of Statues'', pripovijetka fantastične (o vilama i čarobnjacima) tematike. Godine 1886. njegov otac financira tiskanje 100 primjeraka njegove prve samostalne knjige (knjižice) ''Mosada: A Dramatic Poem''. Mladi Yeats 1885. godine sudjeluje u osnivanju ''Dablinskog hermetičkog reda'', čiji se članovi interesiraju za magiju. U narednim godinama se duboko upustio u tada pomodnu [[Teozofija|teozofiju]]. Godine 1887. obitelj ponovo seli u London; i ondje će William Yeats ući u društvo mladih umjetnika koji se zanimaju za [[Ezoterija|ezoteriju]], te 1890. godine i formalno postaje član [[Okultizam|okultnog]] ''Hermetičkog reda zlatne zore''. Godine 1889. objavljuje zbirku&nbsp;''The Wanderings of Oisin&nbsp;and Other Poems''&nbsp;(1889); i nadalje se bavi mitskom tematikom vezanu uz irsku pučku mitologiju. Godine 1891. Yeats odlazi u Irsku zaprositi 25-godišnju Maud Gonne, mladu slikaricu i vatrenu irsku nacionalisticu koju je upoznao dvije godine ranije i u koju se bio snažno zaljubio: ona odbija njegovu prosidbu. Yeats ostaje nesretno zaljubljen, te ponavlja neuspješne prosidbe 1899., 1900. i 1901. Naposljetku 1903. godine Maud Gonne se udala za drugoga; javno je izražavao (čak u pjesmama) svoje nezadovoljstvo njenim izborom – udala se za viđenog irskog nacionalista Mayora Johna McBridea, koji je usto bio katolik, te je i Maud prešla na katoličanstvo. Tek će 1908. godine, nakon što se Maud rastala od supruga, Yeats moći konzumirati svoju dugotrajnu strast, ta ga po njegovim riječima "tragedija seksualnog odnosa" sa svojom dugogodišnjom nesretnom ljubavi zapravo zbunila i njihova veza se odatle nije razvila. Godine 1896. Yeats ulazi u krug ''Lady'' Isabelle Gregory, važne irske kulturne radnice koja se bavi folklorom i dramom; ona će njegovu ljubav prema Irskoj uspjeti naposljetku ipak potaknuti u pravcu nacionalizma. S njenim krugom od [[1899.]] godine djeluje u Irskom literarnom teatru, koji djeluje do [[1901.]] godine nastojeći u Irsku prenijeti maniru avangardnog teatra iz Francuske. Nakon financijskog neuspjeha Irskog literarnog teatra, pripadnici grupe osnivaju uspješniji ''Abbey Theatre'' (koji do danas djeluje pod imenom ''Irish National Theatre''); Yeats će s tim krugom aktivno surađivati do kraja života. Godine 1902. sudjeluje u osnivanju&nbsp;''Dun Emer Press'', izdavačke kuće koja će pod vodstvom njegovih sestara do 1946. godine tiskati preko 70 knjiga irskih autora, od toga 48 Yeatsovih. Godine [[1909.]] Yeats upoznaje&nbsp;velikog američkog pjesnika [[Ezra Pound|Ezru Pounda]]: putovao je u London kako bi upoznao tog "jedinog pjesnika vrijednoga pažljivog proučavanja", kako je sam rekao.&nbsp;Od 1909. do 1916. godine njih će dvojica zajedno zimovati u kućici u [[Sussex]]u (jedan dan puta od Londona), Yeats je nominalno bio tajnik starijem Poundu. Prijateljstvo je počelo blijediti kada je 1916. godine Pound uredio da se neke Yeatsove pjesme objave u američkom magazinu ''Poetry'', ali uz stanovite Poundove promjene koje Yeats nije bio odobrio. Te iste godine, u svojoj 51. godini, Yeats se odlučio oženiti i imati djecu. Odlučuje po zadnji put zaprositi Maud Gonne, čiji je muž John McBride upravo te godine pogubljen zbog sudjelovanja u irskom [[Uskrsni ustanak|Uskrsnom ustanku]]. Nakon što ga Gonne opet odbija (izgleda da je prosidba dugogodišnje nesretne ljubavi ionako bila više formalne prirode i ponuđena s manjkom osjećaja, uz razne uvjete), Yeats nudi brak 25-godišnjoj&nbsp;Georgie Hyde-Lees&nbsp;(1892. – 1968.) Nakon prosidbe u rujnu, vjenčanje je uslijedilo već u listopadu [[1916.]] godine. Usprkos razlici u godinama i Yeatsovoj inicijalnoj zbunjenosti&nbsp;(imao je grižnju savjesti zbog ulaska u brak), brak je bio uspješan, te je par imao i dvoje djece. Yeats je svoju suprugu ubrzo uveo u ezoterijske prakse, te su u suradnji razvili jedan ezoterijski filozofski sustav i povijesti: Georgie je služila kao medij za "automatsko pisanje", kojim je komunicirala razne "poruke duhovnih vodiča". Ubrzo nakon okončanja [[Irski rat za nezavisnost|Irskog rata na nezavisnost]] (1919. – 1921.), Yeats je u prosincu 1922. godine prihvatio imenovanje za senatora, dužnost u Senatu, te tu dužnost obnaša 6 godina. Godine [[1923.]] Yeats je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], za veliki doprinos irskoj literaturi i kulturi općenito gdje je "njegova uvijek inspirirana poezija u visoko umjetničkoj formi dala izraz duhu čitave nacije".&nbsp;Nagrada je predstavljala i ohrabrenje Irskoj, koja je nedugo prije uspjela zadobiti neovisnost; sam Yeats je toga bio svjestan, te je svoju nagradu nastojao koristiti za promicanje irskog nacionalnog ugleda i ponosa. Nakon nagrade je prodaja Yeatsovih djela na čitavom engleskom govornom području još više porasla. U zadnjim godinama svojega života je Yeats, kao javni intelektualac, upućivao kritiku socijalno konzervativnom vodstvu mlade irske države, zalažući se za liberalniji ustroj društva. Međutim nije puno vjerovao u demokraciju, te je iskazivao simpatije prema aristokratskoj formi države. Ostavši do kraja života aktivni autor, i boreći se sa starošću stavom kojega je nazivao "drugim pubertetom" (što je uključivalo oživljeni interes za erotiku), umro je 28. siječnja [[1939.]] godine (u 73. godini života) u Francuskoj, u ''Hôtel Idéal Séjour'' u gradu [[Menton]]u. Od svoje supruge je zahtijevao diskretan pogreb u mjestu smrti, kako bi ga se nakon godinu dana – nakon što novinari zaborave na njegovu smrt – bez pompe prenijelo u irski Sligo, mjesto njegovog djetinjstva. Tek nakon rata, [[1948.]] godine, ta je Yeatsova želja i ispunjena. Njegov grob se nalazi u Drumcliffu, grofovija Sligo. Prijenos tijela izveden je irskom korvetom LÉ Macha; aktivnosti prijenosa tijela nadzirao je osobno irski ministar vanjskih poslova Sean MacBride – inače sin Maude Gonne McBride, koju je Yeats više puta prosio. Na grobu stoji epitaf s riječima iz "''Under Ben Bulben''", jedne od njegovih zadnjih poema. == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} {{commons}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Yeats, William Butler}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Modernistički književnici]] [[Kategorija:Simbolistički književnici]] 69ie08x3kjsy6ra4ki1exyskreh41hx 0 37550 7625287 7600740 2026-10-27T18:35:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625287 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Rimini |izvorno ime= Comune di Rimini |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Rimini |slika grba =Map of comune of Rimini (province of Rimini, region Emilia-Romagna, Italy).svg |karta = |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = RN |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 3 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 34 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 147 |mappaY = 103 |poštanski broj = 47900 Bellariva, Rimini, Rivabella, Rivazzurra, San Fortunato, San Giuliano a Mare, Santa Aquilina; 47811 Viserba, Viserbella; 47812 Torre Pedrera; 47831 Miramare di Rimini |pozivni broj = 0541 |istat = 099014 |zaštitnik = [[San Gaudenzo]] |stranica= [http://www.comune.rimini.it/ www.comune.rimini.it] }} '''Rimini''' je grad i [[luka]] u sjevernoj [[Italija|talijanskoj]] pokrajini [[Emilia-Romagna|Emiliji-Romagni]], na ušću rijeke [[Marecchia|Marecchije]] u [[Jadransko more]]. On je jedini važniji obalni grad u ovoj pokrajini i jedan je od najvećih gradova na zapadnoj obali Jadrana. [[Datoteka:Rimini Montage.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Kolaž znamenitosti Riminija]] Grad se ubraja u najpoznatije mondeno talijansko ljetovalište s 135.886 stanovnika 2006. god. Najrazvijenije grane gospodarstva su turizam, te prehrambena i tekstilna (svila) industrija. ==Zemljopisne odlike== Rimini se nalazi na prijelazu iz središnje u sjevernu Italiju, i od [[Rim]]a je udaljen 400 km sjeverno, a od [[Bolonja|Bolonje]] 120 km jugoistočno. [[San Marino]] se nalazi svega 10 km jugozapadno i njeni stanovnici prometno i gopspodarski ovise o Riminiju. Rimini je smješten na jugoistočnom kraju [[Padska dolina|Padske doline]], uz [[Jadransko more|Jadransko more]], na oko 5 m visine; dok su sjeveroistočni dijelovi [[Apenini|Apenina]] tek 10 km južno od grada. Klima je promjenjivo-[[sredozemna klima]] sa značajnim utjecajima [[umjerena kontinentalna klima|umjerene kontinentalne klime]] s kopna. Stoga su ljeta veoma topla, a zimi je snijeg češća pojava i hladnije je u odnosu na veći dio južne Italije. Kroz grad protječu i dvije manje rijeke koje se tu ulijevaju u more – [[Marechia]] i [[Ausa (rijeka)|Ausa]]. ==Povijest== [[Datoteka:Rimini arco d augusto.jpg|mini|lijevo|<center>[[August]]ov [[slavoluk]] u Riminiju]] [[Datoteka:Rimini piazza cavour.jpg|mini|<center>Spomenik papi Pavlu V. ispred ''Palazzo dell'Arengo'']] [[Datoteka:Tempio Malatestiano Rimini.jpg|mini|<center>Katedrala u Riminiju]] [[Datoteka:Piero della Francesca Malatesta.jpg|mini|<center>[[Piero della Francesca]], Sigismund Malatesta ispred sv. Sigismunda, freska u katedrali]] Od 268. god. ima status kolonije i važno rimsko vojno uporište. Od 11. do 16. st. prolazi različite oblike uprave (slobodna komuna, pod vlašću porodice Malatesta, [[Mletačka Republika]] i na kraju u sklopu [[Papinska država|Papinske države]] do 1860.). Prije nego što je postao rimska kolonija u području Riminija su živjeli [[Etruščani]], [[Umbri]], [[Grci]] i [[Gali]]. Gali su naseljavali te krajeve od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]], ali su ih na kraju [[Rimljani]] pobijedili [[283. pr. Kr.]] kada je područje ponovo vraćeno [[Umbri]]ma. Rimljani su [[268. pr. Kr.]] tu osnovali koloniju '''Ariminum''' kao utvrdu protiv najezde Gala, ali i kao polaznu točku za osvajanje Padske doline. Rimini je bio i raskršće putova koji su povezivali središnju Italiju preko Flaminijeve ceste (''Via Flaminia'') i sjevernu Italiju preko Via Emilije. Grad je sudjelovao i u građanskim ratovima isprva na strani [[Gaj Marije|Gaja Marija]], a potom [[Cezar]]a. Nakon što je ovdje prešao rijeku [[Rubikon]] Cezar se legijama obratio na forumu Riminija. Rimini je privlačio pažnju više [[Rimsko Carstvo|rimskih careva]], kao što su bili [[August]], [[Tiberije]] i [[Hadrijan]]. Tada su sagrađeni Augustov slavoluk, Tiberijev most i amfiteatar. [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnorimska]] carica [[Gala Placidija]] je izgradila crkvu svetog Stjepana. U Riminiju je održan jedan od ranih kršćanskih sabora [[359.]] godine pod pokroviteljstvom cara [[Konstancije II.|Konstancija II]]. Kada su [[Ostrogoti]] upali u Italiju, barbarski kralj [[Odoakar]] je [[493.]] godine bio prisiljen predati se gotskom kralju [[Teodorik I.|Teodoriku]] koji ga je opsjeo u [[Ravena|Raveni]]. Za vrijeme [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskoga rata]] Rimini je više puta prelazio iz ruke u ruku. U blizini grada [[Justinijan I. Veliki|Justinijanov]] vojskovođa [[Narzes]] pobijedio je [[Alemani|Alemane]] [[553.]] godine. Grad je potom bio pod upravom [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]] kao dio [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. [[Langobardi|Langobardski]] kralj [[Liutprand]] ga je zauzeo [[728.]] godine, ali su ga 735. Bizantinci povratili. [[Franačka|Franački]] kralj [[Pipin Mali]] je Rimini predao [[Papa|papi]], ali je tijekom kasnijih ratova papa i talijanskih gradova ([[Lombardska liga]]) Rimini ratovao na strani talijanskih gradova. U srednjem vijeku tu su izgrađene brojne crkve i poticala se umjetnost, te je najpoznatija bila riminska škola slikarstva ([[14. stoljeće]]). Obitelj [[Malatesta]] je s malim prekidima vladala gradom od [[1239.]] do [[1528.]] godine. Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Rimini je bio manje značajan grad [[Papinska država|Papinske države]]. Do [[18. stoljeće|18. stoljeće]] grad je bio na udaru pljačkaških vojski, zemljotresa, gladi, poplava i piratskih napada. Zbog slabljenja gospodarstva grada [[ribarstvo]] je postalo glavni izvor prihoda. Rimini je nakon prolaska [[Francuska|francuske]] vojske [[1797.]] godine postao dio [[Cisalpinska Republika|Cisalpinske Republike]]. [[Napoleon]]ova vlast je gušila monaške redove i zaplijenila je samostansku imovinu. Nakon Napoleonovog poraza stari poredak je obnovljen u Italiji, a [[1860.]] Rimini je postao dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Grad se veoma razvio nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da se doslovno spojio s gradićima Cezenatico na sjeveru i Riccione na jugu. == Stanovništvo == <!-- {{IT|popstruct}} Template:IT data problem--> {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=15. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|27996 |1871.|29732 |1881.|32096 |1901.|36487 |1911.|41948 |1921.|47026 |1931.|57030 |1936.|58622 |1951.|69873 |1961.|92912 |1971.|118419 |1981.|127813 |1991.|127960 |2001.|128656 |2011.|139601 |2021.|149169 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== Tu se nalaze starine iz [[Stari Rim|rimskog doba]]: [[August]]ov [[slavoluk]] (27. pr. Kr.), [[Tiberije]]v most (14. – 21. god.) od istarskog kamena, te dijelovi [[amfiteatar|amfiteatra]] iz 2. st. koji je izvorno imao eliptični oblik promjera 117,7 x 88 metara, s arenom od 73 x 44 metra, i kapaciteta od 15.000 gledatelja. Srednjovjekovne palače i crkve su pretežito iz 13. i 14. st.: * '''Katedrala''' (''Tempio Malatestiano'') sagrađena 13. st. u [[gotika|gotičkom]] stilu, a kasnije je obnovljena u [[renesansa|renesansi]] pod Malatestama. Freske oslikao [[Piero della Francesca]]; * '''Crkva ''San Giuliano Martire''''' (1553. – 1575.) u kojoj se nalazi ogromna [[Paolo Veronese|Veroneseova]] slika; * '''Utvrda Sismondo'''; * '''Crkva Svetoga Ivana Krstitelja'''. <gallery> Slika:Tiberius-Brücke.JPG|<center>Tiberijev most Slika:Rimini Castel Sismondo.JPG|<center>Kaštel Sismondo Slika:Rimini030.jpg|<center>Unutrašnjost katedrale Slika:Tempietto del Bramante.JPG|<center>[[Donato Bramante|Bramanteov]] tempietto na Trgu tri mučenika Slika:Rimini Chiesa di S. Giuliano.JPG|<center>''San Giuliano Martire'' </gallery> ==Poznati stanovnici== {| | width="18%" valign="top" | * [[Pier Paolo Bianchi]] (motociklist, 1952. – ) * [[Claudio Maria Celli]] (aktualni biskup, 1941. – ) * [[Federico Fellini]] (filmski redatelj, 1920. – 1993.), dobitnik 5 [[oskar]]a * [[Roberto Paci Dalò]] (skladatelj i likovni umjetnik, 1962. – ) * [[Elio Pagliarani]] (pjesnik i književni kritičar, 1927. – ) * [[Renzo Pasolini]] (motociklist, 1938. – 1973.) | width="18%" valign="top" | * [[Hugo Pratt]] (strip autor, 1927. – 1995.) * [[Delio Rossi]] (nogometni manadžer, 1960. – ) * [[Loris Stecca]] (bivši vjetski prvak u boksu, 1960.) * [[Roberto Valturio]] (inženjer i pisac, 1405. – 1475.) * [[Carlton Myers]] (košarkaš rođen u Londonu 1971.) |} ==Gradovi prijatelji== {| | width="18%" valign="top" | * [[Datoteka:Flag of Djibouti.svg|20px|]] [[Djibouti]], [[Džibuti]] * {{Z|SAD}} [[Fort Lauderdale]], [[SAD]] * {{Z|SIR}} [[Lattakia]], [[Sirija]] * {{Z|RUM}} [[Limanu]], [[Rumunjska]] * {{Z|ŠVE}} [[Linköping]], [[Švedska]] * {{Z|MEKS}} [[Playa del Carmen]], [[Meksiko]] | width="18%" valign="top" | * {{Z|FRA}} [[Saint-Maur-des-Fossés]], [[Francuska]] * {{Z|BEL}} [[Seraing]], [[Belgija]] * {{Z|RUS}} [[Soči]], [[Rusija]] * {{Z|SEN}} [[Ziguinchor]], [[Senegal]] * {{Z|KIN}} [[Yangzhou]], [[Kina]] |} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Rimini}} * [http://www.riminiturismo.it/CMS2/main.php?lang_index=1 Službene turističke stranice Riminija] {{eng oznaka}} {{it}} * [http://www.visit-rimini.com/ Visit Rimini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120606134840/http://www.visit-rimini.com/ |date=6. lipnja 2012. }} {{eng oznaka}} {{Mrva-grad-italija}} {{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}} [[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]] [[Kategorija:Rimini| ]] bcctvg7eybpjxg0yhy5seo8w61f62mg 0 39190 7625227 7572652 2026-10-27T17:05:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625227 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Renato Baretić | boja = #B0C4DE | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[12. travnja]] [[1963.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | smrt = [[1. srpnja]] [[2025.]] | mjesto smrti = [[Split]] | zanimanje = [[novinar]], [[književnik]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl|• godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]]|• [[Nagrada August Šenoa]]|• [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]|• [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]|• [[Nagrada Kiklop]]}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Renato Baretić''' ([[Zagreb]], [[12. travnja]] [[1963.]] – [[Split]], [[1. srpnja]] [[2025.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] novinar, književnik, scenarist i glumac. ==Životopis== Baretić je studirao [[fonetika|fonetiku]] i [[komparativna književnost|komparativnu književnost]]. Godine [[1983.]] zapošljava se kao novinar i piše za brojne hrvatske novine i magazine. Surađivao je u TV projektima. Bio je koscenarist TV serije ''Novo doba'', te sastavljač pitanja za TV kvizove. Zajedno s [[Ivica Ivanišević|Ivicom Ivaniševićem]], [[Ante Tomić|Antom Tomićem]], [[Jurica Pavičić|Juricom Pavičićem]] i [[Alem Ćurin|Alemom Ćurinom]] pokreće kulturni časopis ''[[Torpedo (časopis)|Torpedo]]'', klicu iz koje je kasnije izrastao [[Festival alternativne književnosti|FAK]].<ref>[http://www.dnevnikulturni.info/intervjui/knjizevnost/31/renato_baretic/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100213033759/http://www.dnevnikulturni.info/intervjui/knjizevnost/31/renato_baretic/|date=13. veljače 2010.}} Razgovor na [[Radio 101|Radiu 101]] 26. 11. 2009.</ref> Za roman ''[[Osmi povjerenik]]'' (kasnije adaptiran u istoimeni film) dobio je mnogobrojne književne nagrade. Živio je i radio u [[Split]]u kao otac dvoje djece. ==Djela== ===Književnost=== * ''Riječi iz džepova'' (1998.), zbirka pjesama * ''[[Osmi povjerenik]]'' (2003.), roman * ''Kome ćemo slati razglednice'' (2005.), zbirka pjesama<ref>''Pjesme pak, poput "Dorine budnice" i "Romance Chemistry" predstavljaju Baretića koji oboružan škarama, memorijom ili pak paste/copy-naredbama kolažira citate i stvara duhovite nove Frankensteine koji pršte od vitalnosti. Ostale pjesme pučkom rimom i zdravim duhom ironično komentiraju aktualnu ili nedavnu zbilju.'' ([http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19962/www.matica.hr/Vijenac/vijenac241.nsf/AllWebDocs/vrh.html ''Komu ćemo slati razglednice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193022/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19962/www.matica.hr/Vijenac/vijenac241.nsf/AllWebDocs/vrh.html |date=21. svibnja 2021. }}, [[Vijenac (časopis)|''Vijenac'']] 241/2003. ([[HAW]])) Nemoguće je Baretićeve ''škare'' predstaviti tuđim riječima (tek možda malo oslikati), pa slijedi prvih 5 kitica '''''Dorine budnice''''' (od 14), koje završavaju napomenom: ''Pjesma je posvećena Dori Senjanović i pjeva se. Pjeva se na melodiju arije "Torna a Sorrento" ili pak "Šumama i gorama" ili "Lijepa naša domovino" ili "Na vrh gore Romanije" ili "Evo zore, evo dana" ili bilo koje melodije što čitatelju dok je čita padne napamet.'' Pjesmu je nedavno izveo [[Vedran Mlikota]] u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Lisinskom]], publika se ''drapala'' od smijeha.<br><br> <i>'''Dorina budnica'''<br><br> Pokle su me prikovali <small>([[Vladimir Nazor|Nazor]] "Galiotova pesan")</small><br> Na lažini suvoj ležat <small>([[Zdenko Runjić|Runjić]] "Galeb i ja")</small><br> Lipo li je, lipo li je<br> Na vrh gore Romanije <small>(narodna - postoji i hrvatska i srpska inačica)</small><br> Moj galebe, moj galebe<br> Kud li šumiš svijetu reci<br> Evo zore, evo dana<br> Teci Savo, Dravo teci<br> Hej Slaveni, jošte živi<br> Svaka skala, jedna nada<br> (Sudbo moja, ol ne vidiš?!)<br> Ulicama moga grada<br> Jure zove, Boban kliče<br> Cicibela još i manje<br> Dok nam živo srce bije<br> Novo vrijeme - isto sranje<br> Ribar plete mrižu svoju<br> U tunelu usred mraka:<br> "Nećete u Čavoglave <small>([[Marko Perković|Perković]] "Bojna Čavoglave")</small><br> Dok je Hrvat uz Hrvata"''<br><br></i></ref> * ''Kadrovi kadra'' (2005.), TV-kolumne * ''Evanđelje po Marku F. Šimleši'' (2005.), monodrama * ''Pričaj mi o njoj'' (2006.), roman <ref>Ozren Biti, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2399/22649/www.dnevnikulturni.info/recenzije/knjizevnost/91/pricaj_mi_o_njoj_-_renato_baretic/index.html ''Pričaj mi o njoj - Renato Baretić''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193025/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2399/22649/www.dnevnikulturni.info/recenzije/knjizevnost/91/pricaj_mi_o_njoj_-_renato_baretic/index.html |date=21. svibnja 2021. }}, www.dnevnikulturni.info ([[HAW]]), pristupljeno 21. svibnja 2021.</ref> * ''Hotel Grand'' (2008.), roman<ref>Strahimir Primorac, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/35/29159/www.matica.hr/Vijenac/vijenac390.nsf/AllWebDocs/Neuvjerljivi_gazda_Hotela_Grand.html ''Neuvjerljivi gazda Hotela Grand''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Vijenac (časopis)|''Vijenac'']] 390/2009. ([[HAW]])</ref><ref>Davor Korić, [https://web.archive.org/web/20210521182649/https://www1.wdr.de/radio/cosmo/programm/sendungen/radio-forum/kultur/baretic-100.html ''Roman Renata Baretića „Hotel Grand“''], www1.wdr.de ([[Internet Archive|IA]]), pristupljeno 21. svibnja 2021.</ref> * ''Split za početnike'' (2015., s Ivicom Ivaniševićem)<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol7/1716/48567/www.booksa.hr/knjige/publicistika/split-za-pocetnike.html Split za početnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193022/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol7/1716/48567/www.booksa.hr/knjige/publicistika/split-za-pocetnike.html |date=21. svibnja 2021. }}, www.booksa.hr ([[HAW]]), pristupljeno 21. svibnja 2021.</ref> * ''Muka malog vuka'' (2015., ilustrirao Davor Šunk)<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/434/58557/www.tportal.hr/kultura/clanak/muka-malog-vuka-ohrabruje-djecu-da-budu-svoji-20170224.html '''Muka malog vuka' ohrabruje djecu da budu svoji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193023/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/434/58557/www.tportal.hr/kultura/clanak/muka-malog-vuka-ohrabruje-djecu-da-budu-svoji-20170224.html |date=21. svibnja 2021. }}, www.tportal.hr ([[HAW]]), pristupljeno 21. svibnja 2021.)</ref> * ''Zadnja ruka'' (2021.), roman<ref>{{Citiranje weba|title=Kruno Lokotar o novom romanu Renata Baretića: 'To je 'roman lika' u kojemu glavnog lika teroriziraju njegovi vlastiti likovi|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/kruno-lokotar-o-novom-romanu-renata-baretica-to-je-roman-lika-u-kojemu-glavnog-lika-teroriziraju-njegovi-vlastiti-likovi-20211214|access-date=2025-07-03|website=tportal.hr}}</ref> === Filmografija === ==== Scenarist ==== * ''[[Osmi povjerenik]]'' ([[2018.]]) * ''[[Crno-bijeli svijet]]'' ([[2016.]]) - 1 epizoda * ''[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]]'' ([[2002.]]) ==== Glumac ==== * ''[[Crno-bijeli svijet]]'' kao pijanac ([[2019.]]) * ''[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]]'' kao Majordom ([[2002.]]) == Nagrade == * 2001. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]], za roman ''Osmi povjerenik'' * 2003. - [[Nagrada August Šenoa]], za roman ''Osmi povjerenik'' * 2004. - [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]], za roman ''Osmi povjerenik'' * 2004. - [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]], za roman ''Osmi povjerenik'' * 2004. - [[Nagrada Kiklop]], za roman ''Osmi povjerenik'' == Izvori == {{izvori}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/69414 Baretić, Renato] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska enciklopedija'']] * [https://proleksis.lzmk.hr/150863/ Baretić, Renato], ''[[Proleksis enciklopedija]]'' * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1716/39102/www.booksa.hr/dossier/renato-baretic.html Baretić, Renato] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193025/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1716/39102/www.booksa.hr/dossier/renato-baretic.html |date=21. svibnja 2021. }}, www.booksa.hr ([[HAW]]), pristupljeno 21. svibnja 2021. ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/hr/clanstvo/clan/renato-baretic Renato Baretić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210521193025/https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/hr/clanstvo/clan/renato-baretic |date=21. svibnja 2021. }}, na stranicama [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]] * Renato Baretić, [https://web.archive.org/web/20200723154701/http://sveske.ba/en/content/prica-o-ljudima-i-psima ''Priča o ljudima i psima''], ''[[Sarajevske sveske]]'' 17/2007. * [https://www.imdb.com/name/nm1135267/ Renato Baretić], na [[IMDb]] * Krešimir Nemec, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''[[Hum (časopis)]]'' 1/2006. ([[HAW]]) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Baretić, Renato}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] glpzsmv4am0wq1ky6ij7au9f5hojshu 0 39776 7625466 7241629 2026-10-28T00:00:51Z Juppi lantteineen 376004 Slika 7625466 wikitext text/x-wiki [[File:Dylan Thomas icon Blashford 1937.jpg|thumb|Dylan Thomas (1937)]] [[Slika:Maritime Quarter, Swansea - geograph.org.uk - 220934.jpg|thumb|200px|Kip Dylana Thomasa u Swanseu]] '''Dylan Marlais Thomas''' ([[Swansea]], [[27. listopada]] [[1914.]] – [[New York]], [[9. studenog]] [[1953.]]), [[Wales|velški]] pjesnik. Živeći neurednim, boemskim životom, umro je u 39. godini u hotelu [[Hotel Chelsea|Chelsea]], tijekom turneje u New Yorku. Ostvarivši izvornu i impresivnu verziju [[nadrealizam|nadrealizma]], s doživljajima djetinjstva u središtu, svojom lirikom zauzeo je jedno od prvih mjesta u modernoj [[Engleska|engleskoj]] poeziji. == Djela == * ''Portret umjetnika kao mladog psa'' * ''Doktor i đavoli'' * ''Pod Milk Woodom'' {{Mrva-biog-knjiž-UK}} {{GLAVNIRASPORED:Thomas, Dylan}} [[Kategorija:Britanski književnici]] auyu0mt4twdx2e90r0ey7pi6n5xixcd 7625571 7625466 2026-10-28T11:56:45Z Croxyz 205325 7625571 wikitext text/x-wiki [[File:Dylan Thomas icon Blashford 1937.jpg|thumb|Dylan Thomas 1937.]] [[Slika:Maritime Quarter, Swansea - geograph.org.uk - 220934.jpg|thumb|200px|Kip Dylana Thomasa u Swanseu]] '''Dylan Marlais Thomas''' ([[Swansea]], [[27. listopada]] [[1914.]] – [[New York City]], [[9. studenog]] [[1953.]]) bio je [[Wales|velški]] pjesnik. Živeći neurednim, boemskim životom, umro je u 39. godini u hotelu [[Hotel Chelsea|Chelsea]], tijekom turneje u New Yorku. Ostvarivši izvornu i impresivnu verziju [[nadrealizam|nadrealizma]], s doživljajima djetinjstva u središtu, svojom lirikom zauzeo je jedno od prvih mjesta u modernoj [[Engleska|engleskoj]] poeziji. == Djela == * ''Portret umjetnika kao mladog psa'' * ''Doktor i đavoli'' * ''Pod Milk Woodom'' {{Mrva-biog-knjiž-UK}} {{GLAVNIRASPORED:Thomas, Dylan}} [[Kategorija:Britanski književnici]] ao6mtqs4j42ppvojhcs1fsjk0870qvd 0 41137 7625061 7366423 2026-10-27T13:49:08Z ~2026-57331-74 376732 7625061 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Acid rain woods1.JPG|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Waldschaeden Erzgebirge 3.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:RhytismaAcerinumDetailU.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Cloud formation from refinery in Curacao.jpg|300px|mini|desno|Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO₂ iz [[rafinerija nafte]], kao što se vidi u mjestu [[Curaçao]].]] '''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 1970-ima prvo u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba) te .<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/52618 |title=kisela kiša |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref>I dalje ne znam. == Objašnjenje == Kisela kiša je [[padalina]] zagađena [[sumporov dioksid|sumporovim dioksidom]], [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] i drugim [[kemijski spoj|kemijskim spojevima]]. Dok se normalna [[pH]] vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini [[kiseline]] u odnosu na neopterećenu [[kišnica|kišnicu]]. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast [[pH|kiselosti]] za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose [[termoelektrana|termoelektrane]], dim iz kućanstva i ispušni plinovi u [[promet]]u. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]] prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja [[riba]] i drugih [[organizam]]a. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški [[metal]]i koji mogu opteretiti [[podzemne vode]], a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da [[sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]] snose najveću odgovornost za [[kiselost]] kiše. [[1980-ih]] godina 20. stoljeća se brujalo o ''kiseloj kiši''. U međuvremenu se činilo da se ta tema zaboravila, no kisele kiše i dalje postoje. Iako je većina mrtvih [[stablo|stabala]] posječena i [[šuma|šume]] ponovo pošumljene, ipak uzroci još dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispušnih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao što su [[sumporov dioksid]] i dušikovi oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz [[kiša|kišnih]] kapi ovi plinovi reagiraju stvarajući kiseline. pH vrijednost kišnih kapi se prebacuje u kiselo područje. Stručnjaci predviđaju da će se u godini [[2020.]] za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini [[1980.]], ali da će se u području [[Azija|Azije]] njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušikovi oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni [[plin]]ovi u [[promet]]u. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim [[kontinent]]ima. Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj [[industrija|industrije]] i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume. == Proces nastajanja kiselih kiša == Pri procesima sagorijevanja nastaju [[sumporov dioksid]], [[dušikovi oksidi]] i drugi [[plin]]ovi koji pospješuju nastajanje [[kiseline|kiselina]]. Takvi slobodni nemetalni [[oksidi]] oksidiraju u vlažnoj [[atmosfera|atmosferi]] s [[voda|vodenom parom]] u [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]]. Ove tvari se otopljene nalaze u [[zrak]]u tako da onda na zemlju padaju s padalinama. Pošto ovi proizvodi sagorijevanja nastaju u povećanoj količini u [[grad]]ovima i industrijskim zonama, i [[pH]] vrijednost je većinom tamo niža nego na [[selo|selu]]. Ugljikov dioksid spada u plinove koji onečišćuju atmosferu i na taj način utječu na promjenu [[klima|klime]]. Pripada takozvanim [[staklenički plinovi|stakleničnim plinovima]], odnosno plinovima koji izazivaju pojavu staklenika. Učinak djelovanja stakleničnih plinova u slojevima atmosfere je da se površina [[Zemlja (planet)|Zemlje]] neprirodno zagrijava. Promjene osjećamo svi, na svakom dijelu planeta. Kako smanjiti količinu [[ugljikov dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferi koji nastaje izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] (ugljena i nafte) pitanje je koje se već duže vrijeme postavlja pred [[znanost]] i [[politika|politiku]], ali i pred sve stanovnike Zemlje. Međunarodne konvencije također ograničavanju emisiju [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferu. Proces kako iz ugljičnog-dioksida u reakciji s vodom nastaje ugljična kiselina (H₂CO₃): :CO₂ + H₂O --> H₂CO₃ Pod pojmom dušikovi oksidi (NO_X) se objedinjuju dva spoja: [[dušikov monoksid]] (NO) i [[dušikov dioksid]] (NO₂). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Pri svakom sagorijevanju nastaju dušikovi oksidi kao spoj dušika iz zraka i kisika. Što je veća [[temperatura]] sagorijevanja to je brže nastajanje dušikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobađa dušikov monoksid koji kasnije u zraku oksidira u štetni dušikov dioksid. Iz dušikova dioksida se u reakciji s vlagom stvara [[dušična kiselina]] koja je odgovorna za trećinu nastanka kisele kiše. Ako se dnevna vrijednost koncentracije dušik-dioksida u zraku nalazi preko 150 [[µg]] po m³ nastupaju akutna oboljenja dišnih organa. Pokazatelji kroničnog zatrovanja su: glavobolja, nesanica, čirevi sluznice. Proces kako iz dušik-oksida u reakciji s vodom nastaju nitritna (HNO₂) i dušična (HNO₃) kiselina: :2NO₂ + H₂O --> HNO₂ + HNO₃ Sumporov dioksid je daleko najštetnija tvar u [[zrak]]u. Radi se o plinu bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod [[ljudi]] prije svega djeluje na [[dišni sustav|dišne organe]]. U [[zima|zimskim]] mjesecima visoka koncentracija sumporovog dioksida u zraku zajedno s prašinom koja se nalazi u zraku čini [[smog]]. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih [[tvar]]i se atmosfera jako zagađuje sumporovim dioksidom. On se pretvara u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja [[šuma]]. Ugradnjom pročišćivačkih uređaja na termoelektranama smanjena je emisija sumporova dioksida. Dugotrajno djelovanje sumporova dioksida na čovjeka rezultira nedostatkom [[okus]]a, crvenjenjem [[jezik]]a, a kasnije upalom [[pluća]] i prestankom disanja. [[Biljke]] reagiraju još osjetljivije na djelovanje sumporovog dioksida. Proces [[fotosinteza|fotosinteze]] se remeti i posljedica toga je oštećenje lišća (izumiranje šuma). Područja primjene sumporova dioksida: * kao sredstvo za konzerviranje u [[kemija|kemiji]] [[Prehrambena industrija|živežnih namirnica]], * kao sredstvo za izbjeljivanje u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]], * kod procesa [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja voda]]. Proces kako iz sumporovog dioksida u reakciji s vodom nastaju sumporasta (H₂SO₃) i sumporna kiselina (H₂SO₄): :SO₂ + H₂O --> H₂SO₃ :SO₃ + H₂O --> H₂SO₄ Gore navedeni spojevi su samo neki od primjera, jer svakako postoje i druge mogućnosti nastanka kiselina, koje također pridonose nastanku kiselih kiša. == Posljedice kiselih kiša == U tlu [[kiseline]] započinju svoje štetno djelovanje. Kisele kiše prije svega štetno djeluju na oskudne [[brdo|brdske]] predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao na primjer [[kalcij]], iz tankog sloja [[humus]]a, pa [[stablo|stabla]] ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih [[stanica]]. Kiseline izravno oštećuju [[korijen (biljke)|korijen]]je stabala ili [[voda|vodom]] dospijevaju u [[list|lišće]] ili iglice drveća, te oštećuju njihova [[tkivo|tkiva]]. Posljedica su mrlje smećkaste [[boja|boje]].Također otapaju [[teški metali|teške metale]] i [[aluminij]] u [[tlo|tlu]]. === Na biljke === Povećanjem kiselosti [[tlo|tla]], to znači povećanjem količine H⁺ [[ion]]a, se iz tla ispiru važne mineralne tvari kao što su [[magnezij]], [[kalij]], [[kalcij]] i tako dalje. Tako dolazi do drastičnog smanjenja [[pH]] vrijednosti. Na temelju smanjivanja pH vrijednosti kao posljedica kemijskih procesa nastaju ioni koji imaju štetno djelovanje na korijenje [[biljke|biljki]] i na tlo. Isto vrijedi i za ione [[željezo|željeza]] koji se oslobađaju pri pH vrijednosti manjoj od 3,8. Stupanj štetnosti konačno ovisi o vrsti tla. Igličasto [[drvo|drveće]] je jače pogođeno štetama prouzrokovanim kiselim kišama, i to jela više nego [[smreka]]. Kod [[listopadno drveće|listopadnog drveća]] je najjače pogođen [[hrast]]. Prije svega su oštećene šume na mjestima s čestim i obilnim padalinama i koja još k tome imaju relativno niske prosječne godišnje temperature. To se odnosi na šume na višim nadmorskim visinama. Obilježja bolesti koje se pojavljuju su jako različita. Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti i jako različiti. Kod igličastog drveća su ustanovljene sljedeća oštećenja: * Oštećenja [[iglice|iglica]] (požutjele iglice, opadanje iglica), * Oštećenja [[pupoljci|pupoljaka]] i mladih [[klica]], * Oštećenja [[kore]], * Oštećenja drveta, * Anomalije [[rast]]a, * Oštećenja [[korijen (biljke)|korijen]]ja, * Slabljenje otpornosti na [[mraz]], infekcije, štetočine i tako dalje. Razlog zbog kojeg listovi žute je često manjak hranjivih tvari. Požutjeli listovi odumiru i opadaju. Uz bolje uvjete u okolini postoji mogućnost regeneracije i ponovnog ozelenjavanja drveća. Ako dođe do izumiranja šuma, to će imati za posljedicu promjenu cijelog ekosistema. To znači da se opet mogu nastaniti niže [[biljke]] koje su bolje prilagodljiva na kiselo tlo. Međutim, u srednjoj [[Europa|Europi]] još nije takvo stanje da su oštećenja šuma nepopravljiva. === Na jezera === U [[Skandinavska jezera|Skandinavskim jezerima]] se pojavila [[pH]] vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] i biljki i na kraju cijelog [[ekosustav]]a. Ako u jezera utječu rijeke koje su prije toga prolazile kroz kisela šumska [[tlo|tla]], dodatno se pojačava smanjivanje pH vrijednosti. === Na građevine === Višak [[proton]]a u [[kišnica|kišnici]] prouzrokuje pojačano raspadanje [[kamen]]ja, što znači da se ubrzava trošnost. Tako na primjer [[vapnenac]] reagira sa sumpornom [[kiseline|kiselinom]] u [[gips]]. Time se kamenje drobi. Na sličan način se pijesak razgrađuje. Na taj način se mnogobrojni [[kultura|kulturni]] spomenici i stare crkve nepovratno uništavaju. ==== Politika visokih dimnjaka ==== [[Datoteka:Plomin2.JPG|mini|300px|desno|[[Termoelektrana Plomin]].]] Jednostavno rečeno, radi se o zabrani gradnje visokih tvorničkih dimnjaka, jer su brojna istraživanja dokazala njihovu štetnost. Proračuni pokazuju da je čak 96% taloženja [[nitrati|nitrata]] i [[sulfati|sulfata]] na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] rezultat regionalnog ([[Istra]] i [[Hrvatsko primorje]]), odnosno prekograničnog ([[Italija]]) donosa [[dušik]]a i [[sumpor]]a. Visoki dimnjak TE "Plomin 2" rasterećuje labinsko područje, ali opterećuje Gorski kotar. Isto to rade brojni visoki dimnjaci u Italiji. I dalje se nastavlja s uzlaznim trendom propadanja šumskog ekosustava Gorskog kotara. Nitko od onih koji odlučuju o razvoju i zaštiti okoliša nije zainteresiran za problem ugrožavanja i propadanja prirodnih resursa ([[šuma|šume]], [[tlo]], vode i drugog) i za to da se na području Gorskog kotara kiselost tla zbog kiselih kiša povećala u posljednjih 25 godina preko 100 puta te da je tlo u Gorskom kotaru znatno opterećeno [[teški metali|teškim metalima]] i kiselinama. === Izumiranje šuma === Pojam izumiranje [[šuma]] označava štete na velikim površinama šuma koje izazivaju odumiranje iglica i [[list|lišća]]. Radi se o smetnji u cijelom odnosu drvo &ndash; tlo &ndash; zrak, to jest o oboljenju cijelog [[ekosustav]]a. Glavni uzrok su kisele kiše, a ostali mogući uzročnici su štetne tvari kao što su dušikovi oksidi i [[teški metali]] koji nastaju u prometu, domaćinstvima i industriji. Također i ekstremne vremenske i klimatske promjene, pogreške kod pošumljavanja, [[gljive]], [[bakterije]], [[virusi]], štetni [[kukci]] mogu se smatrati uzročnicima izumiranja šuma. Intenzivnom sječom šuma, posebno tropskih šuma u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], takozvanih "pluća planete Zemlje", uništava se jedini izvor [[kisik]]a potrebnog za [[život]]ne procese. === Problem pitke vode === Zagađenje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem. Svako zagađenje koje se emitira u životnu sredinu dospije do podzemnih voda, [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[jezero|jezera]] i [[more|mora]]. Zagađenje iz [[zrak]]a kiselim kišama prenosi se do [[tlo|tla]] ili vodenih površina. Zagađenja zemlje slivaju se u površinske i [[podzemne vode|podzemne vodene tokove]]. Rijeke i jezera su pod konstantnim pritiskom zagađenja otpadnim vodama iz urbanih sredina, kemijskim otpadom iz industrije i transporta, [[pesticidi]]ma s poljoprivrednih površina, i slično. Velike količine organske tvari koja otpadnim vodama dospijeva do rijeka, jezera i mora izaziva proces [[eutrofikacija|eutrofikacije]] čija su posljedice mutnoća, povišena [[temperatura]], nekontrolirana primarna produkcija, smanjenje rastvorenog [[kisik]]a i pomor [[ribe]] i drugih [[organizam]]a. Iako je 70% planeta [[Zemlja (planet)|Zemlje]] pokriveno vodom, samo 2% te vode predstavlja resurs slatke vode, a prekomjernom eksploatacijom i zagađenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pitke vode na globalnom nivou. [[Hrvatska]] gotovo ne pročišćava otpadne vode. Ostale tranzicijske zemlje naprednije su u tom području od Hrvatske. Ako se taj problem ne riješi, Hrvatska će vrlo skoro biti suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Konačno, i iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš vidljivo je da [[RH]] ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te da stoga stalno raste razina zagađenja vode. Činjenica je da će Hrvatska zbog nepročišćavanja otpadnih voda i problema s [[otpad]]om, bez uzimanja u obzir kiselih kiša, biti vrlo skoro suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Analogno navedenome, doći će do porasta [[rak (bolest)|kancerogenih]] oboljenja probavnog trakta stanovnika koji piju zagađenu vodu, što slijedi iz porasta sadržaja [[nitrati|nitrata]] u podzemnim i površinskim vodama i mišljenja [[medicina|medicinskih]] stručnjaka objavljenih u medicinskim leksikonima i publikacijama [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. === Kiseli oceani === Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji utječe na život na planetu [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. Ovo zagrijavanje, to jest porast globalne [[temperatura|temperature]] prouzrokovano je učinkom staklenika, odnosno slojem [[plin]]a [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] koji se (prekomjerno emitiran kao posljedica ljudskih aktivnosti) akumulirao u središnjem dijelu atmosfere i ne dozvoljava da se toplina, koja se generira procesima na Zemlji, ispusti u [[svemir]], nego se vraća nazad na Zemljinu površinu. Mi posljedice ovog problema osjećamo svakodnevno, a osim porasta temperature, dolazi do promjena u [[biologija|biološkim]] procesima, topljenja ledenih santi, podizanja nivoa [[more|mora]], promjene staništa biljaka i životinja zbog adaptacije na nove klimatske uvjete. Čovjek svakog dana udahne oko 20 000 litara zraka, a ujedno i sve veću koncentraciju štetnih i otrovnih materija, kao proizvod industrijalizacije, transporta, ali i svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Zagađenje zraka može biti plinovima ili sitnim česticama, a negativan utjecaj ima na ljudsko zdravlje, životinjski i biljni svijet kao i ekosisteme. Zagađenje zraka veće je u urbanim sredinama, a zbog strujanja zraka lako se kreće i širi. Nastavi li se povećavati količina ispuštenoga ugljičnog dioksida, površina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima globalnih katastrofa), piše New Scientist. Osim toga, pokazalo se da se biološka produktivnost oceana nakon osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] smanjila za 6%. Kako se povećava količina ugljičnog dioksida u atmosferi, sve veća količina toga plina reagira s morskom [[voda|vodom]], zbog čega nastaju bikarbonati i ioni vodika, a to povećava kiselost površinskoga sloja mora. Nakon [[ledeno doba|ledenoga doba]] pH oceana iznosio je 8,3 neposredno prije početka industrijske ere i ispuštanja CO₂ iznosio je 8,2 a danas pH oceana iznosi 8,1. Pokusima se pokazalo da će atmosferski CO₂ postići najveću vrijednost do godine 2300. s 1900 ppm, što je pet puta više nego danas. Zbog toga će pH vrijednost površinskoga sloja mora pasti na 7,4 i ostat će na toj razini nekoliko stotina godina. Još nije jasno što bi takva dramatična promjena kiselosti mora značila za život u moru, no poznato je da kisela sredina uzrokuje razgradnju karbonata, pa bi najranjivije životinje bile one s ljušturom od kalcijeva karbonata ili egzoskeletom, a to su koralji i neke alge. Pokusi s udvostručenom količinom CO₂ obavljeni u golemom stakleniku ''Biosphere 2'' pokazali su da te [[životinje]] u takvim uvjetima stvaraju 40% manje [[kalcijev karbonat|kalcijeva karbonata]]. [[umjetni satelit|satelit]]skim mjerenjima utvrđeno je da je u proteklih nekoliko desetljeća smanjena količina [[klorofil]]a u [[ocean]]ima. == Stanje u Hrvatskoj == Prema izvješću [[Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada|Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada]] u [[2000.]] onečišćenje zraka štetnim plinovima nalaze se unutar dopuštenih granica, mjerenja [[Državni zavod za meterologiju|Državnog zavoda za meteorologiju]] pokazuju da 60% [[Sumporov(IV) oksid|sumpornog dioksida]] dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja, u [[1996.]] pojava jako kiselih kiša zabilježena je 71 put, u [[1995.]] 28 puta, a [[1994.]] zabilježena su samo tri slučaja. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Padaline]] pfcsq6noml801iv8kv3q0r5orqyj6lt 7625062 7625061 2026-10-27T13:51:25Z ~2026-57331-74 376732 7625062 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Acid rain woods1.JPG|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Waldschaeden Erzgebirge 3.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:RhytismaAcerinumDetailU.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Cloud formation from refinery in Curacao.jpg|300px|mini|desno|Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO₂ iz [[rafinerija nafte]], kao što se vidi u mjestu [[Curaçao]].]] '''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 1970-ima prvo u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba). == Objašnjenje == Kisela kiša je [[padalina]] zagađena [[sumporov dioksid|sumporovim dioksidom]], [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] i drugim [[kemijski spoj|kemijskim spojevima]]. Dok se normalna [[pH]] vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini [[kiseline]] u odnosu na neopterećenu [[kišnica|kišnicu]]. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast [[pH|kiselosti]] za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose [[termoelektrana|termoelektrane]], dim iz kućanstva i ispušni plinovi u [[promet]]u. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]] prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja [[riba]] i drugih [[organizam]]a. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški [[metal]]i koji mogu opteretiti [[podzemne vode]], a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da [[sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]] snose najveću odgovornost za [[kiselost]] kiše. [[1980-ih]] godina 20. stoljeća se brujalo o ''kiseloj kiši''. U međuvremenu se činilo da se ta tema zaboravila, no kisele kiše i dalje postoje. Iako je većina mrtvih [[stablo|stabala]] posječena i [[šuma|šume]] ponovo pošumljene, ipak uzroci još dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispušnih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao što su [[sumporov dioksid]] i dušikovi oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz [[kiša|kišnih]] kapi ovi plinovi reagiraju stvarajući kiseline. pH vrijednost kišnih kapi se prebacuje u kiselo područje. Stručnjaci predviđaju da će se u godini [[2020.]] za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini [[1980.]], ali da će se u području [[Azija|Azije]] njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušikovi oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni [[plin]]ovi u [[promet]]u. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim [[kontinent]]ima. Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj [[industrija|industrije]] i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume. == Proces nastajanja kiselih kiša == Pri procesima sagorijevanja nastaju [[sumporov dioksid]], [[dušikovi oksidi]] i drugi [[plin]]ovi koji pospješuju nastajanje [[kiseline|kiselina]]. Takvi slobodni nemetalni [[oksidi]] oksidiraju u vlažnoj [[atmosfera|atmosferi]] s [[voda|vodenom parom]] u [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]]. Ove tvari se otopljene nalaze u [[zrak]]u tako da onda na zemlju padaju s padalinama. Pošto ovi proizvodi sagorijevanja nastaju u povećanoj količini u [[grad]]ovima i industrijskim zonama, i [[pH]] vrijednost je većinom tamo niža nego na [[selo|selu]]. Ugljikov dioksid spada u plinove koji onečišćuju atmosferu i na taj način utječu na promjenu [[klima|klime]]. Pripada takozvanim [[staklenički plinovi|stakleničnim plinovima]], odnosno plinovima koji izazivaju pojavu staklenika. Učinak djelovanja stakleničnih plinova u slojevima atmosfere je da se površina [[Zemlja (planet)|Zemlje]] neprirodno zagrijava. Promjene osjećamo svi, na svakom dijelu planeta. Kako smanjiti količinu [[ugljikov dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferi koji nastaje izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] (ugljena i nafte) pitanje je koje se već duže vrijeme postavlja pred [[znanost]] i [[politika|politiku]], ali i pred sve stanovnike Zemlje. Međunarodne konvencije također ograničavanju emisiju [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferu. Proces kako iz ugljičnog-dioksida u reakciji s vodom nastaje ugljična kiselina (H₂CO₃): :CO₂ + H₂O --> H₂CO₃ Pod pojmom dušikovi oksidi (NO_X) se objedinjuju dva spoja: [[dušikov monoksid]] (NO) i [[dušikov dioksid]] (NO₂). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Pri svakom sagorijevanju nastaju dušikovi oksidi kao spoj dušika iz zraka i kisika. Što je veća [[temperatura]] sagorijevanja to je brže nastajanje dušikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobađa dušikov monoksid koji kasnije u zraku oksidira u štetni dušikov dioksid. Iz dušikova dioksida se u reakciji s vlagom stvara [[dušična kiselina]] koja je odgovorna za trećinu nastanka kisele kiše. Ako se dnevna vrijednost koncentracije dušik-dioksida u zraku nalazi preko 150 [[µg]] po m³ nastupaju akutna oboljenja dišnih organa. Pokazatelji kroničnog zatrovanja su: glavobolja, nesanica, čirevi sluznice. Proces kako iz dušik-oksida u reakciji s vodom nastaju nitritna (HNO₂) i dušična (HNO₃) kiselina: :2NO₂ + H₂O --> HNO₂ + HNO₃ Sumporov dioksid je daleko najštetnija tvar u [[zrak]]u. Radi se o plinu bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod [[ljudi]] prije svega djeluje na [[dišni sustav|dišne organe]]. U [[zima|zimskim]] mjesecima visoka koncentracija sumporovog dioksida u zraku zajedno s prašinom koja se nalazi u zraku čini [[smog]]. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih [[tvar]]i se atmosfera jako zagađuje sumporovim dioksidom. On se pretvara u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja [[šuma]]. Ugradnjom pročišćivačkih uređaja na termoelektranama smanjena je emisija sumporova dioksida. Dugotrajno djelovanje sumporova dioksida na čovjeka rezultira nedostatkom [[okus]]a, crvenjenjem [[jezik]]a, a kasnije upalom [[pluća]] i prestankom disanja. [[Biljke]] reagiraju još osjetljivije na djelovanje sumporovog dioksida. Proces [[fotosinteza|fotosinteze]] se remeti i posljedica toga je oštećenje lišća (izumiranje šuma). Područja primjene sumporova dioksida: * kao sredstvo za konzerviranje u [[kemija|kemiji]] [[Prehrambena industrija|živežnih namirnica]], * kao sredstvo za izbjeljivanje u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]], * kod procesa [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja voda]]. Proces kako iz sumporovog dioksida u reakciji s vodom nastaju sumporasta (H₂SO₃) i sumporna kiselina (H₂SO₄): :SO₂ + H₂O --> H₂SO₃ :SO₃ + H₂O --> H₂SO₄ Gore navedeni spojevi su samo neki od primjera, jer svakako postoje i druge mogućnosti nastanka kiselina, koje također pridonose nastanku kiselih kiša. == Posljedice kiselih kiša == U tlu [[kiseline]] započinju svoje štetno djelovanje. Kisele kiše prije svega štetno djeluju na oskudne [[brdo|brdske]] predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao na primjer [[kalcij]], iz tankog sloja [[humus]]a, pa [[stablo|stabla]] ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih [[stanica]]. Kiseline izravno oštećuju [[korijen (biljke)|korijen]]je stabala ili [[voda|vodom]] dospijevaju u [[list|lišće]] ili iglice drveća, te oštećuju njihova [[tkivo|tkiva]]. Posljedica su mrlje smećkaste [[boja|boje]].Također otapaju [[teški metali|teške metale]] i [[aluminij]] u [[tlo|tlu]]. === Na biljke === Povećanjem kiselosti [[tlo|tla]], to znači povećanjem količine H⁺ [[ion]]a, se iz tla ispiru važne mineralne tvari kao što su [[magnezij]], [[kalij]], [[kalcij]] i tako dalje. Tako dolazi do drastičnog smanjenja [[pH]] vrijednosti. Na temelju smanjivanja pH vrijednosti kao posljedica kemijskih procesa nastaju ioni koji imaju štetno djelovanje na korijenje [[biljke|biljki]] i na tlo. Isto vrijedi i za ione [[željezo|željeza]] koji se oslobađaju pri pH vrijednosti manjoj od 3,8. Stupanj štetnosti konačno ovisi o vrsti tla. Igličasto [[drvo|drveće]] je jače pogođeno štetama prouzrokovanim kiselim kišama, i to jela više nego [[smreka]]. Kod [[listopadno drveće|listopadnog drveća]] je najjače pogođen [[hrast]]. Prije svega su oštećene šume na mjestima s čestim i obilnim padalinama i koja još k tome imaju relativno niske prosječne godišnje temperature. To se odnosi na šume na višim nadmorskim visinama. Obilježja bolesti koje se pojavljuju su jako različita. Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti i jako različiti. Kod igličastog drveća su ustanovljene sljedeća oštećenja: * Oštećenja [[iglice|iglica]] (požutjele iglice, opadanje iglica), * Oštećenja [[pupoljci|pupoljaka]] i mladih [[klica]], * Oštećenja [[kore]], * Oštećenja drveta, * Anomalije [[rast]]a, * Oštećenja [[korijen (biljke)|korijen]]ja, * Slabljenje otpornosti na [[mraz]], infekcije, štetočine i tako dalje. Razlog zbog kojeg listovi žute je često manjak hranjivih tvari. Požutjeli listovi odumiru i opadaju. Uz bolje uvjete u okolini postoji mogućnost regeneracije i ponovnog ozelenjavanja drveća. Ako dođe do izumiranja šuma, to će imati za posljedicu promjenu cijelog ekosistema. To znači da se opet mogu nastaniti niže [[biljke]] koje su bolje prilagodljiva na kiselo tlo. Međutim, u srednjoj [[Europa|Europi]] još nije takvo stanje da su oštećenja šuma nepopravljiva. === Na jezera === U [[Skandinavska jezera|Skandinavskim jezerima]] se pojavila [[pH]] vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] i biljki i na kraju cijelog [[ekosustav]]a. Ako u jezera utječu rijeke koje su prije toga prolazile kroz kisela šumska [[tlo|tla]], dodatno se pojačava smanjivanje pH vrijednosti. === Na građevine === Višak [[proton]]a u [[kišnica|kišnici]] prouzrokuje pojačano raspadanje [[kamen]]ja, što znači da se ubrzava trošnost. Tako na primjer [[vapnenac]] reagira sa sumpornom [[kiseline|kiselinom]] u [[gips]]. Time se kamenje drobi. Na sličan način se pijesak razgrađuje. Na taj način se mnogobrojni [[kultura|kulturni]] spomenici i stare crkve nepovratno uništavaju. ==== Politika visokih dimnjaka ==== [[Datoteka:Plomin2.JPG|mini|300px|desno|[[Termoelektrana Plomin]].]] Jednostavno rečeno, radi se o zabrani gradnje visokih tvorničkih dimnjaka, jer su brojna istraživanja dokazala njihovu štetnost. Proračuni pokazuju da je čak 96% taloženja [[nitrati|nitrata]] i [[sulfati|sulfata]] na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] rezultat regionalnog ([[Istra]] i [[Hrvatsko primorje]]), odnosno prekograničnog ([[Italija]]) donosa [[dušik]]a i [[sumpor]]a. Visoki dimnjak TE "Plomin 2" rasterećuje labinsko područje, ali opterećuje Gorski kotar. Isto to rade brojni visoki dimnjaci u Italiji. I dalje se nastavlja s uzlaznim trendom propadanja šumskog ekosustava Gorskog kotara. Nitko od onih koji odlučuju o razvoju i zaštiti okoliša nije zainteresiran za problem ugrožavanja i propadanja prirodnih resursa ([[šuma|šume]], [[tlo]], vode i drugog) i za to da se na području Gorskog kotara kiselost tla zbog kiselih kiša povećala u posljednjih 25 godina preko 100 puta te da je tlo u Gorskom kotaru znatno opterećeno [[teški metali|teškim metalima]] i kiselinama. === Izumiranje šuma === Pojam izumiranje [[šuma]] označava štete na velikim površinama šuma koje izazivaju odumiranje iglica i [[list|lišća]]. Radi se o smetnji u cijelom odnosu drvo &ndash; tlo &ndash; zrak, to jest o oboljenju cijelog [[ekosustav]]a. Glavni uzrok su kisele kiše, a ostali mogući uzročnici su štetne tvari kao što su dušikovi oksidi i [[teški metali]] koji nastaju u prometu, domaćinstvima i industriji. Također i ekstremne vremenske i klimatske promjene, pogreške kod pošumljavanja, [[gljive]], [[bakterije]], [[virusi]], štetni [[kukci]] mogu se smatrati uzročnicima izumiranja šuma. Intenzivnom sječom šuma, posebno tropskih šuma u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], takozvanih "pluća planete Zemlje", uništava se jedini izvor [[kisik]]a potrebnog za [[život]]ne procese. === Problem pitke vode === Zagađenje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem. Svako zagađenje koje se emitira u životnu sredinu dospije do podzemnih voda, [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[jezero|jezera]] i [[more|mora]]. Zagađenje iz [[zrak]]a kiselim kišama prenosi se do [[tlo|tla]] ili vodenih površina. Zagađenja zemlje slivaju se u površinske i [[podzemne vode|podzemne vodene tokove]]. Rijeke i jezera su pod konstantnim pritiskom zagađenja otpadnim vodama iz urbanih sredina, kemijskim otpadom iz industrije i transporta, [[pesticidi]]ma s poljoprivrednih površina, i slično. Velike količine organske tvari koja otpadnim vodama dospijeva do rijeka, jezera i mora izaziva proces [[eutrofikacija|eutrofikacije]] čija su posljedice mutnoća, povišena [[temperatura]], nekontrolirana primarna produkcija, smanjenje rastvorenog [[kisik]]a i pomor [[ribe]] i drugih [[organizam]]a. Iako je 70% planeta [[Zemlja (planet)|Zemlje]] pokriveno vodom, samo 2% te vode predstavlja resurs slatke vode, a prekomjernom eksploatacijom i zagađenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pitke vode na globalnom nivou. [[Hrvatska]] gotovo ne pročišćava otpadne vode. Ostale tranzicijske zemlje naprednije su u tom području od Hrvatske. Ako se taj problem ne riješi, Hrvatska će vrlo skoro biti suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Konačno, i iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš vidljivo je da [[RH]] ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te da stoga stalno raste razina zagađenja vode. Činjenica je da će Hrvatska zbog nepročišćavanja otpadnih voda i problema s [[otpad]]om, bez uzimanja u obzir kiselih kiša, biti vrlo skoro suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Analogno navedenome, doći će do porasta [[rak (bolest)|kancerogenih]] oboljenja probavnog trakta stanovnika koji piju zagađenu vodu, što slijedi iz porasta sadržaja [[nitrati|nitrata]] u podzemnim i površinskim vodama i mišljenja [[medicina|medicinskih]] stručnjaka objavljenih u medicinskim leksikonima i publikacijama [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. === Kiseli oceani === Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji utječe na život na planetu [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. Ovo zagrijavanje, to jest porast globalne [[temperatura|temperature]] prouzrokovano je učinkom staklenika, odnosno slojem [[plin]]a [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] koji se (prekomjerno emitiran kao posljedica ljudskih aktivnosti) akumulirao u središnjem dijelu atmosfere i ne dozvoljava da se toplina, koja se generira procesima na Zemlji, ispusti u [[svemir]], nego se vraća nazad na Zemljinu površinu. Mi posljedice ovog problema osjećamo svakodnevno, a osim porasta temperature, dolazi do promjena u [[biologija|biološkim]] procesima, topljenja ledenih santi, podizanja nivoa [[more|mora]], promjene staništa biljaka i životinja zbog adaptacije na nove klimatske uvjete. Čovjek svakog dana udahne oko 20 000 litara zraka, a ujedno i sve veću koncentraciju štetnih i otrovnih materija, kao proizvod industrijalizacije, transporta, ali i svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Zagađenje zraka može biti plinovima ili sitnim česticama, a negativan utjecaj ima na ljudsko zdravlje, životinjski i biljni svijet kao i ekosisteme. Zagađenje zraka veće je u urbanim sredinama, a zbog strujanja zraka lako se kreće i širi. Nastavi li se povećavati količina ispuštenoga ugljičnog dioksida, površina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima globalnih katastrofa), piše New Scientist. Osim toga, pokazalo se da se biološka produktivnost oceana nakon osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] smanjila za 6%. Kako se povećava količina ugljičnog dioksida u atmosferi, sve veća količina toga plina reagira s morskom [[voda|vodom]], zbog čega nastaju bikarbonati i ioni vodika, a to povećava kiselost površinskoga sloja mora. Nakon [[ledeno doba|ledenoga doba]] pH oceana iznosio je 8,3 neposredno prije početka industrijske ere i ispuštanja CO₂ iznosio je 8,2 a danas pH oceana iznosi 8,1. Pokusima se pokazalo da će atmosferski CO₂ postići najveću vrijednost do godine 2300. s 1900 ppm, što je pet puta više nego danas. Zbog toga će pH vrijednost površinskoga sloja mora pasti na 7,4 i ostat će na toj razini nekoliko stotina godina. Još nije jasno što bi takva dramatična promjena kiselosti mora značila za život u moru, no poznato je da kisela sredina uzrokuje razgradnju karbonata, pa bi najranjivije životinje bile one s ljušturom od kalcijeva karbonata ili egzoskeletom, a to su koralji i neke alge. Pokusi s udvostručenom količinom CO₂ obavljeni u golemom stakleniku ''Biosphere 2'' pokazali su da te [[životinje]] u takvim uvjetima stvaraju 40% manje [[kalcijev karbonat|kalcijeva karbonata]]. [[umjetni satelit|satelit]]skim mjerenjima utvrđeno je da je u proteklih nekoliko desetljeća smanjena količina [[klorofil]]a u [[ocean]]ima. == Stanje u Hrvatskoj == Prema izvješću [[Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada|Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada]] u [[2000.]] onečišćenje zraka štetnim plinovima nalaze se unutar dopuštenih granica, mjerenja [[Državni zavod za meterologiju|Državnog zavoda za meteorologiju]] pokazuju da 60% [[Sumporov(IV) oksid|sumpornog dioksida]] dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja, u [[1996.]] pojava jako kiselih kiša zabilježena je 71 put, u [[1995.]] 28 puta, a [[1994.]] zabilježena su samo tri slučaja. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Padaline]] 43y9j47df0v4gkagpstj8egnj5pl3wg 7625220 7625062 2026-10-27T16:59:32Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-57331-74|~2026-57331-74]] ([[User talk:~2026-57331-74|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerobot|Hijerobot]] 7366423 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Acid rain woods1.JPG|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Waldschaeden Erzgebirge 3.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:RhytismaAcerinumDetailU.jpg|300px|mini|desno|Posljedica kisele kiše.]] [[datoteka:Cloud formation from refinery in Curacao.jpg|300px|mini|desno|Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO₂ iz [[rafinerija nafte]], kao što se vidi u mjestu [[Curaçao]].]] '''Kisela kiša''' je svaka [[oborina]] koja ima višu [[Kiseline|kiselost]] (nižu vrijednost [[pH]]) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5). Kao suvremeni, kritični problem, prepoznat je u 1970-ima prvo u [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]], a zatim i u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Uzroci nastanka kisele kiše nisu sasvim jasni. U nekim područjima uzrokom su [[dušikovi oksidi]], u drugima [[sumpor]]ovi oksidi, koji nastaju izgaranjem [[ugljen]]a ili [[nafta|naftnih]] derivata, primjerice u [[termoelektrana]]ma, [[Motor s unutarnjim izgaranjem|automobilskim motorima]] te u postrojenjima za dobivanje i pročišćavanje [[kovina]], a s [[vodena para|vodenom parom]] iz zraka stvaraju [[Dušična kiselina|dušičnu]], odnosno [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]]. Zakiseljavanjem tla i vode kisela kiša šteti [[šuma]]ma (umiranje šuma), poljodjelskim kulturama, životu u tlu i vodi (ugibanje riba) te ljudskomu zdravlju (preko pitke vode i prehrambenog lanca).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/52618 |title=kisela kiša |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> == Objašnjenje == Kisela kiša je [[padalina]] zagađena [[sumporov dioksid|sumporovim dioksidom]], [[dušikovi oksidi|dušikovim oksidima]] i drugim [[kemijski spoj|kemijskim spojevima]]. Dok se normalna [[pH]] vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini [[kiseline]] u odnosu na neopterećenu [[kišnica|kišnicu]]. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znači prirast [[pH|kiselosti]] za deseterostruko. Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose [[termoelektrana|termoelektrane]], dim iz kućanstva i ispušni plinovi u [[promet]]u. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora. Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]] prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja [[riba]] i drugih [[organizam]]a. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški [[metal]]i koji mogu opteretiti [[podzemne vode]], a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da [[sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]] snose najveću odgovornost za [[kiselost]] kiše. [[1980-ih]] godina 20. stoljeća se brujalo o ''kiseloj kiši''. U međuvremenu se činilo da se ta tema zaboravila, no kisele kiše i dalje postoje. Iako je većina mrtvih [[stablo|stabala]] posječena i [[šuma|šume]] ponovo pošumljene, ipak uzroci još dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispušnih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao što su [[sumporov dioksid]] i dušikovi oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz [[kiša|kišnih]] kapi ovi plinovi reagiraju stvarajući kiseline. pH vrijednost kišnih kapi se prebacuje u kiselo područje. Stručnjaci predviđaju da će se u godini [[2020.]] za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini [[1980.]], ali da će se u području [[Azija|Azije]] njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušikovi oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni [[plin]]ovi u [[promet]]u. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim [[kontinent]]ima. Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj [[industrija|industrije]] i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume. == Proces nastajanja kiselih kiša == Pri procesima sagorijevanja nastaju [[sumporov dioksid]], [[dušikovi oksidi]] i drugi [[plin]]ovi koji pospješuju nastajanje [[kiseline|kiselina]]. Takvi slobodni nemetalni [[oksidi]] oksidiraju u vlažnoj [[atmosfera|atmosferi]] s [[voda|vodenom parom]] u [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]]. Ove tvari se otopljene nalaze u [[zrak]]u tako da onda na zemlju padaju s padalinama. Pošto ovi proizvodi sagorijevanja nastaju u povećanoj količini u [[grad]]ovima i industrijskim zonama, i [[pH]] vrijednost je većinom tamo niža nego na [[selo|selu]]. Ugljikov dioksid spada u plinove koji onečišćuju atmosferu i na taj način utječu na promjenu [[klima|klime]]. Pripada takozvanim [[staklenički plinovi|stakleničnim plinovima]], odnosno plinovima koji izazivaju pojavu staklenika. Učinak djelovanja stakleničnih plinova u slojevima atmosfere je da se površina [[Zemlja (planet)|Zemlje]] neprirodno zagrijava. Promjene osjećamo svi, na svakom dijelu planeta. Kako smanjiti količinu [[ugljikov dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferi koji nastaje izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] (ugljena i nafte) pitanje je koje se već duže vrijeme postavlja pred [[znanost]] i [[politika|politiku]], ali i pred sve stanovnike Zemlje. Međunarodne konvencije također ograničavanju emisiju [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u atmosferu. Proces kako iz ugljičnog-dioksida u reakciji s vodom nastaje ugljična kiselina (H₂CO₃): :CO₂ + H₂O --> H₂CO₃ Pod pojmom dušikovi oksidi (NO_X) se objedinjuju dva spoja: [[dušikov monoksid]] (NO) i [[dušikov dioksid]] (NO₂). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Pri svakom sagorijevanju nastaju dušikovi oksidi kao spoj dušika iz zraka i kisika. Što je veća [[temperatura]] sagorijevanja to je brže nastajanje dušikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobađa dušikov monoksid koji kasnije u zraku oksidira u štetni dušikov dioksid. Iz dušikova dioksida se u reakciji s vlagom stvara [[dušična kiselina]] koja je odgovorna za trećinu nastanka kisele kiše. Ako se dnevna vrijednost koncentracije dušik-dioksida u zraku nalazi preko 150 [[µg]] po m³ nastupaju akutna oboljenja dišnih organa. Pokazatelji kroničnog zatrovanja su: glavobolja, nesanica, čirevi sluznice. Proces kako iz dušik-oksida u reakciji s vodom nastaju nitritna (HNO₂) i dušična (HNO₃) kiselina: :2NO₂ + H₂O --> HNO₂ + HNO₃ Sumporov dioksid je daleko najštetnija tvar u [[zrak]]u. Radi se o plinu bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod [[ljudi]] prije svega djeluje na [[dišni sustav|dišne organe]]. U [[zima|zimskim]] mjesecima visoka koncentracija sumporovog dioksida u zraku zajedno s prašinom koja se nalazi u zraku čini [[smog]]. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih [[tvar]]i se atmosfera jako zagađuje sumporovim dioksidom. On se pretvara u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja [[šuma]]. Ugradnjom pročišćivačkih uređaja na termoelektranama smanjena je emisija sumporova dioksida. Dugotrajno djelovanje sumporova dioksida na čovjeka rezultira nedostatkom [[okus]]a, crvenjenjem [[jezik]]a, a kasnije upalom [[pluća]] i prestankom disanja. [[Biljke]] reagiraju još osjetljivije na djelovanje sumporovog dioksida. Proces [[fotosinteza|fotosinteze]] se remeti i posljedica toga je oštećenje lišća (izumiranje šuma). Područja primjene sumporova dioksida: * kao sredstvo za konzerviranje u [[kemija|kemiji]] [[Prehrambena industrija|živežnih namirnica]], * kao sredstvo za izbjeljivanje u [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]], * kod procesa [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja voda]]. Proces kako iz sumporovog dioksida u reakciji s vodom nastaju sumporasta (H₂SO₃) i sumporna kiselina (H₂SO₄): :SO₂ + H₂O --> H₂SO₃ :SO₃ + H₂O --> H₂SO₄ Gore navedeni spojevi su samo neki od primjera, jer svakako postoje i druge mogućnosti nastanka kiselina, koje također pridonose nastanku kiselih kiša. == Posljedice kiselih kiša == U tlu [[kiseline]] započinju svoje štetno djelovanje. Kisele kiše prije svega štetno djeluju na oskudne [[brdo|brdske]] predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao na primjer [[kalcij]], iz tankog sloja [[humus]]a, pa [[stablo|stabla]] ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih [[stanica]]. Kiseline izravno oštećuju [[korijen (biljke)|korijen]]je stabala ili [[voda|vodom]] dospijevaju u [[list|lišće]] ili iglice drveća, te oštećuju njihova [[tkivo|tkiva]]. Posljedica su mrlje smećkaste [[boja|boje]].Također otapaju [[teški metali|teške metale]] i [[aluminij]] u [[tlo|tlu]]. === Na biljke === Povećanjem kiselosti [[tlo|tla]], to znači povećanjem količine H⁺ [[ion]]a, se iz tla ispiru važne mineralne tvari kao što su [[magnezij]], [[kalij]], [[kalcij]] i tako dalje. Tako dolazi do drastičnog smanjenja [[pH]] vrijednosti. Na temelju smanjivanja pH vrijednosti kao posljedica kemijskih procesa nastaju ioni koji imaju štetno djelovanje na korijenje [[biljke|biljki]] i na tlo. Isto vrijedi i za ione [[željezo|željeza]] koji se oslobađaju pri pH vrijednosti manjoj od 3,8. Stupanj štetnosti konačno ovisi o vrsti tla. Igličasto [[drvo|drveće]] je jače pogođeno štetama prouzrokovanim kiselim kišama, i to jela više nego [[smreka]]. Kod [[listopadno drveće|listopadnog drveća]] je najjače pogođen [[hrast]]. Prije svega su oštećene šume na mjestima s čestim i obilnim padalinama i koja još k tome imaju relativno niske prosječne godišnje temperature. To se odnosi na šume na višim nadmorskim visinama. Obilježja bolesti koje se pojavljuju su jako različita. Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti i jako različiti. Kod igličastog drveća su ustanovljene sljedeća oštećenja: * Oštećenja [[iglice|iglica]] (požutjele iglice, opadanje iglica), * Oštećenja [[pupoljci|pupoljaka]] i mladih [[klica]], * Oštećenja [[kore]], * Oštećenja drveta, * Anomalije [[rast]]a, * Oštećenja [[korijen (biljke)|korijen]]ja, * Slabljenje otpornosti na [[mraz]], infekcije, štetočine i tako dalje. Razlog zbog kojeg listovi žute je često manjak hranjivih tvari. Požutjeli listovi odumiru i opadaju. Uz bolje uvjete u okolini postoji mogućnost regeneracije i ponovnog ozelenjavanja drveća. Ako dođe do izumiranja šuma, to će imati za posljedicu promjenu cijelog ekosistema. To znači da se opet mogu nastaniti niže [[biljke]] koje su bolje prilagodljiva na kiselo tlo. Međutim, u srednjoj [[Europa|Europi]] još nije takvo stanje da su oštećenja šuma nepopravljiva. === Na jezera === U [[Skandinavska jezera|Skandinavskim jezerima]] se pojavila [[pH]] vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] i biljki i na kraju cijelog [[ekosustav]]a. Ako u jezera utječu rijeke koje su prije toga prolazile kroz kisela šumska [[tlo|tla]], dodatno se pojačava smanjivanje pH vrijednosti. === Na građevine === Višak [[proton]]a u [[kišnica|kišnici]] prouzrokuje pojačano raspadanje [[kamen]]ja, što znači da se ubrzava trošnost. Tako na primjer [[vapnenac]] reagira sa sumpornom [[kiseline|kiselinom]] u [[gips]]. Time se kamenje drobi. Na sličan način se pijesak razgrađuje. Na taj način se mnogobrojni [[kultura|kulturni]] spomenici i stare crkve nepovratno uništavaju. ==== Politika visokih dimnjaka ==== [[Datoteka:Plomin2.JPG|mini|300px|desno|[[Termoelektrana Plomin]].]] Jednostavno rečeno, radi se o zabrani gradnje visokih tvorničkih dimnjaka, jer su brojna istraživanja dokazala njihovu štetnost. Proračuni pokazuju da je čak 96% taloženja [[nitrati|nitrata]] i [[sulfati|sulfata]] na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] rezultat regionalnog ([[Istra]] i [[Hrvatsko primorje]]), odnosno prekograničnog ([[Italija]]) donosa [[dušik]]a i [[sumpor]]a. Visoki dimnjak TE "Plomin 2" rasterećuje labinsko područje, ali opterećuje Gorski kotar. Isto to rade brojni visoki dimnjaci u Italiji. I dalje se nastavlja s uzlaznim trendom propadanja šumskog ekosustava Gorskog kotara. Nitko od onih koji odlučuju o razvoju i zaštiti okoliša nije zainteresiran za problem ugrožavanja i propadanja prirodnih resursa ([[šuma|šume]], [[tlo]], vode i drugog) i za to da se na području Gorskog kotara kiselost tla zbog kiselih kiša povećala u posljednjih 25 godina preko 100 puta te da je tlo u Gorskom kotaru znatno opterećeno [[teški metali|teškim metalima]] i kiselinama. === Izumiranje šuma === Pojam izumiranje [[šuma]] označava štete na velikim površinama šuma koje izazivaju odumiranje iglica i [[list|lišća]]. Radi se o smetnji u cijelom odnosu drvo &ndash; tlo &ndash; zrak, to jest o oboljenju cijelog [[ekosustav]]a. Glavni uzrok su kisele kiše, a ostali mogući uzročnici su štetne tvari kao što su dušikovi oksidi i [[teški metali]] koji nastaju u prometu, domaćinstvima i industriji. Također i ekstremne vremenske i klimatske promjene, pogreške kod pošumljavanja, [[gljive]], [[bakterije]], [[virusi]], štetni [[kukci]] mogu se smatrati uzročnicima izumiranja šuma. Intenzivnom sječom šuma, posebno tropskih šuma u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], takozvanih "pluća planete Zemlje", uništava se jedini izvor [[kisik]]a potrebnog za [[život]]ne procese. === Problem pitke vode === Zagađenje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem. Svako zagađenje koje se emitira u životnu sredinu dospije do podzemnih voda, [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[jezero|jezera]] i [[more|mora]]. Zagađenje iz [[zrak]]a kiselim kišama prenosi se do [[tlo|tla]] ili vodenih površina. Zagađenja zemlje slivaju se u površinske i [[podzemne vode|podzemne vodene tokove]]. Rijeke i jezera su pod konstantnim pritiskom zagađenja otpadnim vodama iz urbanih sredina, kemijskim otpadom iz industrije i transporta, [[pesticidi]]ma s poljoprivrednih površina, i slično. Velike količine organske tvari koja otpadnim vodama dospijeva do rijeka, jezera i mora izaziva proces [[eutrofikacija|eutrofikacije]] čija su posljedice mutnoća, povišena [[temperatura]], nekontrolirana primarna produkcija, smanjenje rastvorenog [[kisik]]a i pomor [[ribe]] i drugih [[organizam]]a. Iako je 70% planeta [[Zemlja (planet)|Zemlje]] pokriveno vodom, samo 2% te vode predstavlja resurs slatke vode, a prekomjernom eksploatacijom i zagađenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pitke vode na globalnom nivou. [[Hrvatska]] gotovo ne pročišćava otpadne vode. Ostale tranzicijske zemlje naprednije su u tom području od Hrvatske. Ako se taj problem ne riješi, Hrvatska će vrlo skoro biti suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Konačno, i iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš vidljivo je da [[RH]] ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te da stoga stalno raste razina zagađenja vode. Činjenica je da će Hrvatska zbog nepročišćavanja otpadnih voda i problema s [[otpad]]om, bez uzimanja u obzir kiselih kiša, biti vrlo skoro suočena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode. Analogno navedenome, doći će do porasta [[rak (bolest)|kancerogenih]] oboljenja probavnog trakta stanovnika koji piju zagađenu vodu, što slijedi iz porasta sadržaja [[nitrati|nitrata]] u podzemnim i površinskim vodama i mišljenja [[medicina|medicinskih]] stručnjaka objavljenih u medicinskim leksikonima i publikacijama [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. === Kiseli oceani === Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji utječe na život na planetu [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. Ovo zagrijavanje, to jest porast globalne [[temperatura|temperature]] prouzrokovano je učinkom staklenika, odnosno slojem [[plin]]a [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] koji se (prekomjerno emitiran kao posljedica ljudskih aktivnosti) akumulirao u središnjem dijelu atmosfere i ne dozvoljava da se toplina, koja se generira procesima na Zemlji, ispusti u [[svemir]], nego se vraća nazad na Zemljinu površinu. Mi posljedice ovog problema osjećamo svakodnevno, a osim porasta temperature, dolazi do promjena u [[biologija|biološkim]] procesima, topljenja ledenih santi, podizanja nivoa [[more|mora]], promjene staništa biljaka i životinja zbog adaptacije na nove klimatske uvjete. Čovjek svakog dana udahne oko 20 000 litara zraka, a ujedno i sve veću koncentraciju štetnih i otrovnih materija, kao proizvod industrijalizacije, transporta, ali i svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Zagađenje zraka može biti plinovima ili sitnim česticama, a negativan utjecaj ima na ljudsko zdravlje, životinjski i biljni svijet kao i ekosisteme. Zagađenje zraka veće je u urbanim sredinama, a zbog strujanja zraka lako se kreće i širi. Nastavi li se povećavati količina ispuštenoga ugljičnog dioksida, površina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima globalnih katastrofa), piše New Scientist. Osim toga, pokazalo se da se biološka produktivnost oceana nakon osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] smanjila za 6%. Kako se povećava količina ugljičnog dioksida u atmosferi, sve veća količina toga plina reagira s morskom [[voda|vodom]], zbog čega nastaju bikarbonati i ioni vodika, a to povećava kiselost površinskoga sloja mora. Nakon [[ledeno doba|ledenoga doba]] pH oceana iznosio je 8,3 neposredno prije početka industrijske ere i ispuštanja CO₂ iznosio je 8,2 a danas pH oceana iznosi 8,1. Pokusima se pokazalo da će atmosferski CO₂ postići najveću vrijednost do godine 2300. s 1900 ppm, što je pet puta više nego danas. Zbog toga će pH vrijednost površinskoga sloja mora pasti na 7,4 i ostat će na toj razini nekoliko stotina godina. Još nije jasno što bi takva dramatična promjena kiselosti mora značila za život u moru, no poznato je da kisela sredina uzrokuje razgradnju karbonata, pa bi najranjivije životinje bile one s ljušturom od kalcijeva karbonata ili egzoskeletom, a to su koralji i neke alge. Pokusi s udvostručenom količinom CO₂ obavljeni u golemom stakleniku ''Biosphere 2'' pokazali su da te [[životinje]] u takvim uvjetima stvaraju 40% manje [[kalcijev karbonat|kalcijeva karbonata]]. [[umjetni satelit|satelit]]skim mjerenjima utvrđeno je da je u proteklih nekoliko desetljeća smanjena količina [[klorofil]]a u [[ocean]]ima. == Stanje u Hrvatskoj == Prema izvješću [[Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada|Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada]] u [[2000.]] onečišćenje zraka štetnim plinovima nalaze se unutar dopuštenih granica, mjerenja [[Državni zavod za meterologiju|Državnog zavoda za meteorologiju]] pokazuju da 60% [[Sumporov(IV) oksid|sumpornog dioksida]] dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja, u [[1996.]] pojava jako kiselih kiša zabilježena je 71 put, u [[1995.]] 28 puta, a [[1994.]] zabilježena su samo tri slučaja. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Padaline]] mhcw4cory8huw70wzb2dlm553iqus9j 0 43092 7625495 7417640 2026-10-28T07:20:53Z Fraxinus 3144 7625495 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Ernst Theodor Amadeus Hoffmann | boja = #CC7722 | slika = E. T. A. Hoffmann, autorretrato.jpg | veličina= 200px| opis slike = | puno ime = Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann | rođenje = [[24. siječnja]] [[1776.]]| mjesto rođenja=[[Kalinjingrad]], [[Rusija]]| smrt = [[25. lipnja]] [[1822.]]| mjesto smrti=[[Berlin]], [[Njemačka]]| nagrade = | period = [[romantizam]]| djela = ''[[Vitez Gluck]]''| potpis = | }} '''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''' ([[Kalinjingrad]], [[24. siječnja]] [[1776.]] – [[Berlin]], [[25. lipnja]] [[1822.]]) poznatiji pod [[pseudonim]]om '''E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann)''' je najpoznatiji predstavnik [[Njemačka|njemačke]] [[romantizam|romantičarske]] [[novela|novelistike]]. Pisao je pripovijetke s elementima strave i fantazije kao što je [[Orašar i kralj miševa]]. Bio je svestran umjetnik, koji je bio i skladatelji, glazbeni kritičar, slikar i karikaturist. Hoffmannovo je stvaralaštvo izvršilo znatan utjecaj i na mnoge europske pripovjedače [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] ([[Walter Scott|Scott]], [[Balzac]], [[Gogolj]], [[Edgar Allan Poe|Poe]], [[Baudelaire]], [[Franz Kafka|Kafka]] i dr.) ==Životopis== ===Mladost=== Njegovi preci i s majčine i s očeve strane bili su pravnici. Otac mu je bio pravnik, ali također i pjesnik i glazbenik amater. Ernst se rodio kao najmlađi od troje djece. Roditelji su mu se rastali [[1778.]] Otac mu je živio s najstarijim sinom, a majka je ostala u Kalinjingradu s rođacima, dvije tetke i s ujakom. Do [[1792.]] pohađao je luteransku školu u kojoj se dosta pažnje poklanjalo klasicima. Pokazao je talent i za slikanje i za klavir, ali nije pokazivao veliki entuzijazam. Nije pokazivao ni entuzijazam za nove umjetničke ideje koje su se tada pojavile u [[Njemačka|Njemačkoj]]. No, ipak je rado čitao [[Friedrich Schiller|Schillera]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]], [[Jonathan Swift|Swifta]], [[Laurence Sterne|Sternea]], [[Jean Jacques Rousseau|Rousseua]] i [[Jean Paul]]a, a napisao je i dio romana. Oko [[1787.]] sprijateljio se s [[Theodor Gottlieb von Hippel|Theodorom Gottliebom von Hippelom]].<ref>[http://www.britannica.com/biography/Theodor-Gottlieb-von-Hippel Theodor Gottlieb von Hippel] [[Encyclopædia Britannica]]. www.britannica.com. Pristupljeno 22. prosinca 2015.</ref> Tijekom [[1792.]] pohađao je i neka Kantova predavanja. ===Boravak u provinciji=== Tijekom [[1794.]] zaljubio se u udatu ženu Doru Hatt, koja je bila deset godina starija od njega. Njena obitelj je [[1796.]] tome se protivila, pa je morao otići u provinciju kod jednoga ujaka u [[Šleska|Šleskoj]]. Nakon polaganja ispita posjetio je [[Dresden]], gdje je bio oduševljen slikama u galeriji, posebno [[Rafael]]om i [[Antonio da Correggio|Corregiom]]. Njegov ujak je [[1798.]] dobio promaknuće i posao na dvoru u [[Berlin]]u, pa je Hoffmann otišao s njim u grad. Tu je Hoffmann po prvi put pokušao postati skladatelj, pa je napisao operetu ''Maske'' i poslao ju je kraljici Luizi od [[prusija|Prusije]]. Službeni odgovor da se obrati kraljevskom teatru stigao mu je s izvjesnim zakašnjenjem. Do vremena kada je stigao odgovor Hoffmann je položio treći krug ispita i sa svojim prijateljem Hippelom je putovao u [[Poznań]], a usput su se zaustavili i u Dresdenu da vide galeriju. Od [[1800.]] do [[1803.]] radio je u pruskim provincijama u području Mazovije. Tu je brzo napravio skandal nakon karnevala [[1802.]] Na balu su podijeljene karikature časnika, koje je on nacrtao, što se ubrzo saznalo. Poslali su prijavu protiv njega u Berlin, ali u Berlinu nisu htjeli oštro kazniti mladog službenika, pa ga premještaju u [[Płock]] u [[Nova Istočna Prusija|Novoj Istočnoj Prusiji]]. Kada se smjestio u zabačenom Płocku, vratio se u Poznań da se oženi s Mariannom Teklom Rorer. U Płock su se vratili u kolovozu [[1802.]] Płock je bio dosta izoliran, što je Hoffmann iskoristio za pisanje i skladanje. Tu se natjecao i za nagradu u jednom časopisu. Početkom [[1804.]] dobio je službu u [[Varšava|Varšavi]]. ===Varšava=== [[Datoteka:Bamberg ETA Hoffmann 13aug2007.jpg|mini|lijevo|180px|Hoffmannov kip u Bambergu.]] Hoffmann je vrijeme provedeno u [[Poljska|Poljskoj]] smatrao najljepšim dijelom svoga života. U Varšavi je bila ista atmosfera koju je osjećao u Berlinu. Tu je obnovio prijateljstvo sa [[Zacharias Werner|Zachariasom Wernerom]], a sreo se i s Juliusom Itzigom, koji je bio član berlinske književne grupe ''Nordstern'' ([[njemački]] ''sjeverna zvijezda''). [[Napoleon]]ova vojska je [[28. studenog]] [[1806.]] zauzela Varšavu, pa je Hoffmann, kao službenik Prusije, odmah izgubio posao. Vratio se u Poznań i tu je razmišljao o odlasku u [[Beč]] ili u [[Berlin]]. Bolest je odložila put, a francuske vlasti su zahtijevale da svi dotadašnji službenici prisegnu na odanost ili da napuste zemlju. Pošto mu nisu dali putovnicu do Beča morao je u Berlin. ===Berlin i Bamberg=== Sljedećih petnaest mjeseci predstavljali su najgore razdoblje njegova života. Napoleonova vojska je okupirala i Berlin, pa je živio od vrlo oskudnih prihoda. Neprestano je posuđivao novce od prijatelja, no i dalje je bio gladan. Sa suprugom je [[1. rujna]] [[1808.]] došao u [[Bamberg]], gdje je dobio posao upravitelja kazališta. Hoffmann nije uspijevao poboljšati standarde izvođenja, a kasnije su se pojavile i spletke protiv njega pa je izgubio posao. Poslije toga bio je glazbeni kritičar u jednim novinama u [[Leipzig]]u. Hoffmann je ostvario uspjeh [[1809.]] kada je objavio priču ''[[Vitez Gluck]]'', o jednom luđaku koji je vjerovao da je skladatelj [[Christoph Willibald Gluck]]. Tada je počeo koristiti [[pseudonim]] E.T.A. Hoffmann, tvrdeći kako je ono "A" u čast [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. Zapošljava se [[1810.]] u kazalištu u Bambergu kao dekorater i [[scenarist]], a davao je i privatne satove glazbe. ===Dresden i Leipzig=== Prusija je [[16. ožujka]] [[1813.]] objavila rat [[Francuska|Francuskoj]], tako da je putem imao poteškoća. Opera u kojoj se zaposlio premjestila se u Leipzig. Nije mogao naći transport do Leipziga jer je bio rat. Stigao je konačno [[23. svibnja]]. Pošto je primirje proglašeno [[4. lipnja]], opera se vratila u Dresden. Međutim nakon završetka primirja [[22. kolovoza]] morali su se seliti iz predgrađa u sam grad jer trajala je [[bitka kod Dresdena]]. Grad se predao [[11. studenog]], a opera je [[9. prosinca]] putovala u Leipzig. U veljači [[1814.]] posvađao se s ravnateljem opere koji mu je nakon toga dao otkaz. ===Berlin=== U rujnu [[1814.]] vratio se u Berlin i ponovo je dobio dobar položaj. Hoffmann je alkoholom uništavao zdravlje, a imao je i [[sifilis]]. Takvo stanje ga je [[1822.]] dovelo do paralize. Svoje posljednje radove diktirao je tajnici ili ženi. Umro je [[25. lipnja]] [[1822.]] u 46. godini života. ==Djela== [[File:E. T. A. Hoffmann - Hoffmann kämpft gegen die Bürokratie 1821.jpg|thumb|300px|Hoffmannova karikatura iz 1821. godine u kojoj je prikazao sebe kako se, jašući na mačku Murru, bori protiv pruske birokracije.]] Izbor iz djela Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna. ;Književnost * ''Fantazije u Callotovoj maniri I–IV (Fantasiestücke in Callot’s Manier I–IV)'' (1814. – 1815.), zbirka novela i priča * ''Đavlovi eliksiri I–II (Die Elixiere des Teufels I–II)'' (1815. – 1816.), roman * ''Noćne zgode (Nachtstücke)'' (1817.), fantastične i jezovite pripovijetke * ''Serapionova braća I–IV (Die Serapions-Brüder I–IV)'' (1819. – 1821.), zbirka novela i književnih bajki * ''Životni pogledi mačka Murra I–II (Lebens-Ansichten des Katers Murr I–II)'' (1820. – 1822.), sadrže autobiografske elemente ;Glazba * ''Arlequin'' (1811.), balet * ''Undine'' (1816.), opera ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== * [https://enciklopedija.hr/clanak/25887 Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. prosinca 2015. * [http://www.britannica.com/biography/E-T-A-Hoffmann E.T.A. Hoffmann], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopaedia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 22. prosinca 2015. * Ivan Lazarović, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=136597 ''E.T.A. Hoffmann, Mimesis kao egzistencijalna manifestacija''], [[Crkva u svijetu]], Vol.2 No.5, listopad 1967., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 22. prosinca 2015. ==Vanjske poveznice== {{Commonscat-inline|E. T. A. Hoffmann}} {{GLAVNIRASPORED:Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus}} [[Kategorija:Njemački književnici] [[Kategorija:Romantičarski književnici]] 5g8gmjhnrpb791vdrq4rvi3zxkg7dvn 0 43430 7625371 6843959 2026-10-27T21:17:46Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625371 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Accra | ime_genitiv = Accre | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama =Independence Arch.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Slavoluk neovisnosti u Accri | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Gana | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti Gane | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =5 | širina-minute =33 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =0 | dužina-minute =12 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|GAN}} | lokacija1_ime = Distrikt | lokacija1_info = Accra Metropolis | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =185 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =60 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2000. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1.658.937 | stanovništvo_gustoća =8967 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =2.905.726 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC±0#Zapadna_Afrika|GMT]] | utc_pomak =±0 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.ama.ghanadistricts.gov.gh/ ama.ghanadistricts.gov.gh] | bilješke = }} '''Accra''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Gana|Gane]]. Administrativno je, komunikacijsko i ekonomsko središte države. Smještena je na obali [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]], 180 km zapadno od [[Lomé]]a, prijestolnice [[Togo]]a. Godine [[2000.]] imala je 1.658.937 stanovnika. ==Klima== Područje ima [[Savana|savansku]] klimu, koju karakterizira izmjena kišnih i sušnih razdoblja. Za vrijeme sušnih razdoblja (od studenog do ožujka) iz [[Sahara|Sahare]] puše vrući vjetar [[Harmattan]]. ==Povijest== Grad je osnovan krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Vremenom je postao važan trgovački centar [[Europa|europskih]] naroda, najprije [[Portugal]]aca, a zatim i [[Švedska|Šveđana]], [[Nizozemska|Nizozemaca]], [[Francuska|Francuza]], [[UK|Britanaca]] te [[Danska|Danaca]]. Od [[1877.]] glavni je grad britanske kolonije [[Zlatna obala (britanska kolonija)|Zlatne obale]].<ref name="Accra Ghana History">{{Citiranje časopisa |url=http://www.africatravelling.net/ghana/accra/accra_history.htm |title=Accra Ghana History |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=30. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090430111721/http://www.africatravelling.net/ghana/accra/accra_history.htm |url-status=dead}}</ref> Britanci su položili [[Željeznica|željezničku prugu]] kojom su prevažali [[Poljoprivreda|poljoprivredne proizvode]] i [[mineralne sirovine]] iz unutrašnjosti. Do [[1961.]] i izgradnje [[Luka|luke]] u obližnjoj [[Tema (Gana)|Temi]], Accra je bila i glavna luka Gane. Godine [[1948.]] u Accri su počeli nemiri protiv britanske vlasti, koji su u konačnici doveli do stjecanja neovisnosti Gane [[1957.]] godine.<ref name="Accra Ghana History"/> ==Promet== Sjeveroistočno od centra grada nalazi se međunarodna [[zračna luka]] Kotoka. Željeznica Accru povezuje s [[Kumasi]]jem i [[Sekondi-Takoradi]]jem. ==Obrazovanje== Uz brojne osnovne i srednje škole, u Accri se nalaze i dva [[Sveučilište|sveučilišta]]: ''University of Ghana'' i ''Ashesi University''. ==Šport== Iz Accre je i najpoznatiji ganski [[nogometni klub]] te jedan od najpoznatijih u [[Afrika|Africi]], [[Accra Hearts of Oak SC]], osvajač [[CAF Liga prvaka|CAF Lige prvaka]] [[2000.]] godine. Osim njih, na [[Sportski stadion Accra|Sportskom stadionu Accra]] svoje domaće utakmice igra i [[ganska nogometna reprezentacija]]. ==Znamenitosti== Neke od znamenitosti Accre su Nacionalni muzej, u kojem se nalaze izlošci od prapovijesti do modernih vremena, modernističko Narodno kazalište, Trg neovisnosti sa Slavolukom neovisnosti, mauzolej [[Kwame Nkrumah]]a, ribarsko naselje Jamestown (nekad britanska Utvrda James) i tržnica Makola. U Accri se nalaze dvije (od nekada tri) [[utvrda|utvrde]]-[[dvorac|dvorca]] koji su još 1979. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao [[Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani]]: [[Utvrda Osu]] (danas predsjednička palača) i [[Utvrda Ussher]]. ==Stanovništvo== Prema popisu iz [[2000.]] godine, Accra je imala 1.658.937 stanovnika.<ref>[http://www.citypopulation.de/Ghana.html Ghana: City Population]</ref> Velika većina stanovnika su [[Kršćanstvo|kršćani]]. ==Gradovi prijatelji== *{{Z|SAD}} [[Chicago, Illinois|Chicago]], [[SAD]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline}} {{wikivoyage|Accra}} * [https://web.archive.org/web/20070928000020/http://ama.ghanadistricts.gov.gh/ Službena stranica] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Gradovi u Gani]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] afrjvbqxst1tozsosmuo1xya0r6jgrf 0 45252 7625373 7561393 2026-10-27T21:18:25Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625373 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Porto | ime_genitiv =Porta | izvorno_ime = ''Concelho do Porto'' | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Ribeira do porto.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Ribeira | slika_zastava =Pt-prt1.png | slika_zastava_veličina =120px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =PRT.png | slika_grb_veličina =120px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Portugal | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =9 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =8 | dužina-minute =38 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|POR}} | lokacija1_ime = Portugalska regija | lokacija1_info = Norte | lokacija2_ime = Distrikt | lokacija2_info = Porto | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Rui Fernando da Silva Rio | stranka_vođe = PSD | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =41,66 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 389 km² | površina_šira = 1,883.61 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =221.800 | stanovništvo_uže_gustoća =5.324 stanovnika/km² | stanovništvo_šire =1.700.000 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =GMT | utc_pomak =0 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.cm-porto.pt/ www.cm-porto.pt] | bilješke = }} '''Porto''' ([[portugalski]]: ''o Porto'' = luka, [[engleski]]: ''Oporto'') je drugi po veličini [[portugal]]ski grad. U 15 gradskih [[Freguesia|župa]] na 41.66 km², 2005. godine, živjelo je 238,465 stanovnika.<ref>Instituto Nacional de Estatística, Estimativas Provisórias de População Residente Intercensitárias - Portugal, NUTS II, NUTS III e Municípios 2005</ref> Porto je smješten na rijeci [[Duero]] u sjevernoj portugalskoj regiji Norte. Poznat je po gustom i slatkastom vinu [[Porto (vino)|Portu]] koje se proizvodi u vinskim podrumima (''adegas'') Starog grada uz rijeku, ''Vila Nova de Gaia''. {{Široka slika|Porto3flat-cc-contr-oliv1002 edit2.jpg|900px|Stari grad s ''Vila Nova de Gaia''|600px}} ==Povijest== [[Datoteka:Planta do Porto e arredores ca1830.jpg|mini|lijevo|Karta Porta iz oko 1830. god.]] U [[Stari Rim|rimskom razdoblju]] je na prostoru Porta bilo trgovačko naselje''' ''Portus Cale''''' iz 4. stoljeća prema kojem je vjerojatno Portugal dobio ime. Godine 417. su taj prostor zaposjeli [[Alani]], a 711. su došli [[Arapi]]. Godine 868. ga je oslobodio kršćanski vođa Vímara Peres, vojvoda [[Galicija (Španjolska)|Galicije]], i osnovao prvu portugalsku državu nazvanu prema gradu '''''Condado de Portucale'''''. Iz te države je kasnije nastao Portugal. U 14. i 15. st. Porto je bio značajno pomorsko središte i baza za pomorske operacije i istraživanja. Istovremeno se razvija proizvodnja vina po kojoj Porto postaje poznat. Godine 1717. je uspostavljena [[engleska]] trgovačka postaja i jača uvoz vina u Englesku. Portugalska vlada je prvi put u Europi uspostavila kontrolu kvalitete vina Porto. Godine 1809. [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] trupe su napale Porto i pritom je mnogo stanovnika poginulo bježeći preko pontonskog mosta na rijeci Duero koji je popustio pod njihovom težinom. Godine 1822. je donesen liberalni ustav grada kojeg nije htio prihvatiti kralj [[Miguel I. Portugalski|Miguel I.]] Kralj je napao grad i opsjedao ga 8 mjeseci. Nakon njegove abdikacije je vraćen liberalni ustav. Dana 31. siječnja 1891. godine u Portu je izbio ustanak koji je naposljetku doveo do uspostave Republike Portugal 1910. godine. ==Zemljopis== Porto je smješten na sjeveru Portugala, na ušću rijeke [[Duero]] u [[Atlantski ocean]]. Reljef u okolici grada je brdovit. Oko samog Porta postoji mnogo naselja koja su s njim povezana i čine metropolitansku regiju Veliki Porto. Najznačajnije je naselje ''Vila Nova de Gaia'' na suprotnoj strani rijeke od Porta. Ostala veća naselja su Matosinhos, Rio Tinto, Valbom, Gondomar, Oliveira do Douro i Canidelo. Klima je [[sredozemna klima|sredozemna]]. Ljeta su vruća i suha, a zime blage i vlažne. ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Porta |slika = Porto08.jpg |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |dossier = 755 |država = {{Z+X|POR}} |karta = Portugal |karta-oznaka = Porto |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} Porto ima izvrsno očuvanu staru gradsku jezgru unutar zidina iz 14. stoljeća, koja je upisana na popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a kao primjer izvrsno sačuvane jezgre europskog grada koji se razvijao u duhu Zapada, ali i jasnim vezama s Istokom. U Starom gradu ističu se [[romanika|romanička]] katedrala, najstarija građevina u gradu iz 5. – 6. st., obnovljena od 1110. – 13. st. Od ostalih crkava značajne su: [[predromanika|predromanička]] Crkva sv. Martina u Cadofeiti (''Igreja de São Martinho de Cedofeita'', 10. st.), [[gotika|gotička]] Crkva sv. Franje (''Igreja de São Francisco'') i Crkva sv. Klare (''Santa Clara'') u originalnom portugalskom manuelinskom stilu, te Crkva Milosrđa (''Misericórida''). Značajna je [[barok]]na crkva ''Igreja dos Clérigos'' ("Crkva [[klerik]]a") talijanskog arhitekta Nicolaua Nasonija, izgrađena od 1732. – 63., čiji je toranj postao simbolom grada. U Portu su znamenite i brojne palače od kojih se ističu [[neoklasicizam|neoklasicističke]] Palača burze (''Bolsa do Porto'', 1834.) i Kristalna palača (''Palácio de Cristal''), te romanička Biskupska palača (''Paço Episcopal do Porto'') koja je u 18. stoljeću obnovljena u stilu [[rokoko]]a. Najvažnija obrazovna institucija u gradu bila je Nautička škola (''Aula de Náutica'') iz 1762. godine. Od obrazovnih institucija najveća je Sveučilište u Portu ''(Universidade do Porto''), koje je i najveće portugalsko sveučilište s oko 28,000 studenata. Porto je poznat i kao "Grad mostova", Porto nije sačuvao niti jedan stari most. Najstariji sačuvani most koji spaja dvije riječne obale, željeznički most ''Ponte D. Maria'', projektirao je 1876. godine [[Gustave Eiffel]]. Starim gradom dominira most ''Ponte Dom Luís I'' koji je izgrađen od 1881. – 86. godine. Postoje brojni muzeji i galerije, od kojih su najpoznatiji muzej portugalske umjentosti od 16. do 20. st., ''Museu Nacional de Soares dos Reis'', i Muzej suvremene umjetnosti ''(Museu de Arte Contemporânea'') fundacije Serralves. Od kulturnih dvorana najpoznatije su koncertna dvorana ''Coliseu do Porto'', Nacionalno kazalište São João, Kazalište Rivoli, Kino Batalha Značajna je moderna koncertna dvorana ''Casa de Música'' (2001. – 2005.) koju je izgradio nizozemski arhitekt Rem Koolhaas kada je Porto proglašen za [[europski glavni grad kulture]]. <gallery> Slika:Ponte D. Luís, Sé e Jardim do Morro vistos de Gaia (noite).jpg|Porto noću Slika:Porto05.jpg|Povijesno središte Slika:Sé do Porto.jpg|Katedrala Slika:Paco Episcopal (Porto).JPG|Biskupska palača Slika:Clerigos.jpg|Igreja dos Clérigos Slika:BolsaValoresPorto.jpg|Palača burze Slika:Fundación Serralves o palacete de Miami.jpg|Fundacija Serralves Slika:Coliseu Porto.JPG|''Coliseu do Porto'' Slika:Porto-Sao_Bento_Train_Station_entrance_hall.jpg|Glavni kolodvor ''São Bento'' ukrašen [[azulejo]] keramikom Slika:Av Aliados 5 (Porto).jpg|''Avenida dos Aliados'' Slika:PortoCityHall.jpg|Gradska vijećnica Slika:Metro, Ponte e Porto.jpg|Most D. Luís I. iznad Starog grada Slika:Central Porto from Torre dos Clérigos.jpg|Pogled na grad s tornja Clérigos Slika:Wine cellars of taylor´s.jpg|Bačve vina Porto u podrumima Starog grada </gallery> == Šport == * [[Futebol Clube do Porto]], [[nogomet]]ni klub ==Gradovi prijatelji== {| cellpadding="10" |- valign="top" | Porto je zbratimljen sa sljedećim gradovima: * {{Z|NJE}} [[Jena]], [[Njemačka]] * {{Z|FRA}} [[Bordeaux]], [[Francuska]] * {{Z|BUG}} [[Pernik]], [[Bugarska]] * {{Z|UK}} [[Bristol]], [[UK]] * {{Z|ŠPA}} [[Duruelo de la Sierra]], [[Španjolska]] * {{Z|ŠPA}} [[León (grad)|León]], [[Španjolska]] || * {{Z|BEL}} [[Liège]], [[Belgija]] * {{Z|MAK}} [[Macau]], [[Makao]] * {{Z|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]] * {{Z|JAP}} [[Nagasaki]], [[Japan]] * {{Z|ŠPA}} [[Vigo]], [[Španjolska]] Gradovi s kojima Porto ima sporazume o suradnji su: * {{Z|BRA}} [[Belo Horizonte]], [[Brazil]] || * {{Z|MOZ}} [[Beira]], [[Mozambik]] * {{Z|ANG}} [[Luanda]], [[Angola]] * [[Datoteka:Flag of Cape Verde (10-17).svg|23px|border]] [[Mindelo]], [[Cape Verde]] * [[Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|23px|border]] [[Neves]], [[Sveti Toma i Princip]] * {{Z|ZAM}} [[Ndola]], [[Zambija]] * {{Z|BRA}} [[Recife]], [[Brazil]] * {{Z|TUR}} [[Akhisar]], [[Turska]] |} == Izvori == {{commonscat}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Wikivoyage}} * [http://www.cm-porto.pt/ Službena stranica gradskog vijeća grada Porta] {{pt}} {{Svjetska baština u Portugalu}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Gradovi u Portugalu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]] [[Kategorija:Porto| ]] q8tdgoo55jyyfnzwqpfvvqit2jufx3y 0 46359 7625527 7436481 2026-10-28T09:10:42Z ~2026-57463-04 376804 mali popravak 7625527 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska izvještajna novinska agencija''' ('''Hina''') [[hrvatska]] je [[novinska agencija]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u. == Povijest == Utemeljena je ''Zakonom o Hini''<ref>{{cite web |title=Zakon o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji "HINA" |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0614.htm |date=28. srpnja 1990. |accessdate=1. rujna 2008. |work=Narodne novine br. 31/1990}}</ref> koji je usvojen u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[26. srpnja]] [[1990.]] Prvu vijest Hina je objavila [[17. kolovoza]] [[1990.]] Novim ''Zakonom o Hini'' iz listopada 2001.<ref>{{cite web |title=Zakon o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1612.htm |date=7. studenoga 2001. |accessdate=1. rujna 2008. |work=Narodne novine br. 96/2001}}</ref> preustrojena je u javnu ustanovu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Hina može u skladu sa Zakonom i Statutom osnivati u zemlji i inozemstvu podružnice – dopisništva. == Djelatnost == Djelatnost je Hine prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i svijetu za potrebe medija i inih sudionika [[društvo|društvenoga]], [[politika|političkoga]], [[Kultura u Hrvatskoj|kulturnog]] i [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarskog]] života. Tu djelatnost Hina obavlja kao javna služba samo u slučajevima [[elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]], [[epidemija]], [[izvanredno stanje|izvanrednog stanja]] ili [[rat]]a. Svoje opće servisne vijesti i informacije Hina je dužna staviti na raspolaganje svim pretplatnicima u Republici Hrvatskoj pod jednakim uvjetima. == Uprava == Na čelu Hine je ravnatelj. Trenutni ravnatelj je [[Siniša Kovačić]]. Glavni urednik informativnog servisa je [[Serđo Obratov]].<ref>{{Citiranje weba |title=hina.hr |url=https://www.hina.hr/info/impressum |access-date=2023-09-12 |website=www.hina.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.hina.hr Hinina internetska stranica] {{Mrva-mediji}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatski mediji]] [[Kategorija:Hrvatske tvrtke]] [[Kategorija:Novinske agencije]] c550b9kiwj1uou2wz83qr2ine558nvn 0 46633 7625039 7521028 2026-10-27T12:57:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625039 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2007.}} {{dz}} {{Pokrajina ili teritorij Kanade | naziv = Québec | naziv_gen = Québeca | lokalni naziv = | zastava = Flag of Quebec.svg | grb = Coat of arms of Quebec (without crown).svg | karta = Québec, Canada.svg | označena karta = no | geslo = ''[[Je me souviens]]'' ([[francuski]]: Sjećam se) | jezik = [[francuski]] | cvijet = [[Iris versicolor]] | drvo = [[Betula alleghaniensis|rumena breza]] | ptica = [[Snježna sova]] | glavno mjesto = [[Québec (grad)|Québec]] | najveći grad = [[Montréal]] | premijer = [[François Legault]] | stranka = CAQ | namjesnik = [[Michel Doyon]] | vrsta namjesnika = Podguverner | pošta = QC<ref>[http://www.canadapost.ca/personal/tools/pg/manual/PGaddress-e.asp#1382088 Addressing Guidelines] iz [[Canada Post]]a {{eng oznaka}}</ref> | poštanski predbroj = G, H, J | rang površine = 2 | ukupna površina_km2 = 1.542.056 | kopnena površina_km2= 1.183.128 | vodena površina_km2 = 176.928 | postotak vode = 11,5 | rang stanovništva = 2 | stanovništvo = 7.546.131 | godina popisa = 2006 | rang gustoće = 5 | gustoća_km2 = 4,90 | godina BDP-a = 2005 | ukupni BDP = 274,863&nbsp;milijarde&nbsp;USD | rang BDP-a = 2 | BDP per capita = 36.175 USD | rang BDP-a per capita= 9 | red pristupanja = 1 | datum pristupanja = [[1. srpnja]] [[1867.]] | vremenska zona = [[UTC]]-5, -4 | donji dom = 75 | gornji dom = 24 | ISO kôd = CA-QC | website = www.gouv.qc.ca }} '''Québec''' (izgovor [kebɛk])<ref name="ime">Službeni naziv pokrajine na francuskom je '''Québec''' (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom '''Quebec''' (bez naglaska), izgovor: [kʰwəˈbɛk] ili [kʰəˈbɛk]. Ime glavnog grada pokrajine se na oba službena jezika države piše kao ''Québec'' (s naglaskom). Vlada Québeca koristi inačicu s naglaskom u oba službena jezika.</ref> je površinom najveća pokrajina u [[Kanada|Kanadi]] koja se nalazi na istoku zemlje, te druga nakon [[Ontario|Ontarija]] po broju stanovnika. Pokrajina na zapadu graniči s pokrajinom Ontario i [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]], na sjeveru s [[Hudsonov tjesnac|Hudsonovim tjesnacem]] i [[Ungavski zaljev|Ungavskim zaljevom]], na istoku s pokrajinama [[Newfoundland i Labrador]] i [[Novi Brunswick]], te na jugu s [[SAD]]-om (saveznim državama [[Maine]], [[New Hampshire]], [[Vermont]] i [[New York (savezna država)|New York]]). Ovo je većinom frankofona pokrajina, te je to jedina kanadska pokrajina u kojoj engleski nije glavni službeni jezik na pokrajinskoj razini. Glavni grad pokrajine i drugi po veličini grad je [[Québec (grad)|Québec]] koji se nalazi u regiji [[Capitale-Nationale]], te kojeg nazivaju „starim glavnim gradom” (''la vieille capitale'') zato što je bio i glavnim gradom [[Nova Francuska|Nove Francuske]], [[Donja Kanada|Donje Kanade]], te Kanade. Najvažnije urbano područje je aglomerizacijsko područje [[Montréal]]a gdje živi skoro polovica stanovnika pokrajine. == Povijest == {{glavni|Povijest Québeca}} Prije dolaska Francuza na području Québeca su živjela brojna plemena [[Indijanci|indijanska]] plemena. Vlada Québeca priznaje jedanaest naroda kao autohtono stanovništvo na svom području. To su: [[Eskimi|Inuiti]], [[Mohawk]]i, [[Montagnais|Innu]]si, [[Cree|Kriji]], [[Algonquin]]i, [[Atikamekw]]i, [[Micmac Indijanci|Micmaci]], [[Huron Indijanci|Huroni]], [[Abenaki]], [[Maliseet]]i i [[Naskapi]]. === Nova Francuska (1534. – 1763.) === {{glavni|Nova Francuska}} [[Datoteka:Jacques Cartier 1851-1852.jpg|mini|desno|Postumni portret [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]], Théophile Hamel, oko 1844.]] [[20. travnja]] [[1534.]] iz [[Saint-Malo]]a je isplovio [[Jacques Cartier]] s 61 mornarom i dva broda. Oni se prema povijesnim knjigama smatraju prvim Europljanima na kanadskom tlu (unatoč tragovima [[Vikinzi|Vikinga]] koji su došli u Québec negdje oko 1000. godine). Jacques Cartier je postavio križ u današnjem gradu [[Gaspé]]u [[1534.]] godine, te je uplovio u [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] na svom drugom putovanju [[1535.]] godine. Cartier je došao sve do sela [[Hochelaga]] (gdje se danas nalazi [[Montréal]]) gdje je istraživačka skupina provela zimu. Zbog odluke o osnivanju kolonije, [[Francusko kraljevstvo]] je odobrilo novu ekspediciju [[Jean-François de la Rocque de Roberval|Jean-Françoisu de la Rocque de Robervalu]]. Ova kolonija je u teškim uvjetima izgubila mnogo ljudi, te je u rujnu [[1543.]] napuštena. Zbog ostalih problema, većinom zbog ratova u Europi, prestao je francuski interes za Kanadu na više od pola stoljeća. Počecima Nove Francuske, te istovremeno i Kanade, smatra se osnivanje mjesta [[Tadoussac]] [[1600.]] godine, kojeg je osnovao [[Pierre de Chauvin]]. Ovo je mjesto kao prva francuska trgovačka postaja, postalo središte kitolova na tom području. Godine [[1967.]] kardinal [[Richelieu]] je stvorio [[Novofrancuska kompanija|Novofrancusku kompaniju]] za razvitak Kanade. Iduće godine su ekspediciju od 400 članova uhvatili Britanci. Nakon kapitulacije Québeca, Britanci su zauzeli Québec i [[Akadija|Akadiju]] te ih držali od [[1629.]] do [[1632.]] godine. [[Samuel de Champlain]], koji se smatra ocem Nove Francuske i osnivač [[Québec (grad)|grada Québeca]], je zarobljen, a Novofrancuska kompanija je propala. Nakon [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.)|sporazuma u Saint-Germain-en-Layeu]], Kraljevina Francuska je povratila koloniju 1632. godine. Godine 1640. u Novoj Francuskoj nije živjelo više od 500 osoba, irokeški ratovi i bolesti bili su glavni uzrok smrti u koloniji. Godine [[1642.]], [[Paul de Chomedey de Maisonneuve]] osnovao je Ville-Marie (budući Montréal) koji je u to vrijeme bio tvrđava za obranu od [[Irokezi|Irokeza]] (prvi veliki irokeški rat trajao je od 1642. do 1667.). [[Datoteka:Samuel de Champlain Carte geographique de la Nouvelle France.jpg|lijevo|minijatura|300px|Karta [[Nova Francuska|Nove Francuske]] koju je nacrtao [[Samuel de Champlain]] [[1612.]] godine]] Od [[1627.]] do [[1663.]] broj stanovnika se povećao na oko 2 500 osoba. U 35 godina u koloniju se doselilo oko 1 250 francuskih imigranata, većinom iz obalnih područja i lučkih gradova Francuske, kao i iz pariške regije. Godine 1663. ministar financija Jean-Baptiste Colbert uspostavio je kraljevsku upravu u Novoj Francuskoj. Područjem se upravljalo kao s francuskom pokrajinom pod okriljem namjesnika. Dvije godine kasnije u koloniju dolazi elitni vojni odred Carignan-Salières s ciljem svladavanja Irokeza. Godine [[1666.]] intendant Nove Francuske, [[Jean Talon]], organizira prvi popis stanovništva kojim je popisano 3 215 osoba. Zahvaljujući Talonovoj pronatalitetnoj politici, kao i dolasku 900 djevojaka koje je poslao kralj [[Luj XIV.]], slavne [[Kraljeve kćeri]] (''filles du roi''), stanovništvo kolonije je naraslo preko 6 700 do [[1672.]] godine. Godine 1684., uz britansku pomoć, Irokezi započinju drugu seriju napada na francuska naselja. Dvije godine kasnije, Francuzi zauzimaju tri engleske utvrde na [[Hudsonov zaljev|Hudsonovom zaljevu]]. Pod vodstvom [[Louis de Buade de Frontenac|Frontenaca]], Francuzi izvršavaju serije napada na novoengleske postaje i istjeruju Engleze iz Akadije, Newfoundlanda i Hudsonovog zaljeva. Godine [[1687.]] [[Francuska]] i [[Engleska]] potpisuju sporazum u Ryswicku čime je završen prvi međukolonijalni rat. [[1701.]] godine, potpisan je i mir s Irokezima. Kolonija je u to vrijeme imala manje od 15 000 stanovnika. Potpisivanjem [[Sporazum u Utrechtu|sporazuma u Utrechtu]], [[1713.]] godine, Francuska je ustupila Velikoj Britaniji Akadiju ([[Nova Škotska]]), Newfoundland i Hudsonov zaljev. [[Sedmogodišnji rat]] (1756. – 1763.) između Velike Britanije i Francuske se bitno odrazio i na Sjevernu Ameriku. Godine [[1755.]] guverner Nove Škotske [[Charles Lawrence]] je deportirao više od 7 000 Akadijaca na američku obalu, zbog straha od njihova uplitanja u sukob. Godine [[1756.]] general [[Louis-Joseph de Montcalm]] dolazi u Novu Francusku s 3 000 vojnika. Godine [[1759.]] britanski general [[James Wolfe]] i njegova vojska započinju desetotjednu opsadu grada [[Québec (grad)|Québeca]] koji kapitulira nakon [[Bitka kod Abrahamove visoravni|bitke kod Abrahamove visoravni]] (tijekom koje su smrtno ranjeni i Montcalm i Wolfe). U proljeće iduće godine slijedi pokušaj ponovnog osvajanja grada koji započinje general [[François Gaston de Lévis|Lévis]] s novom vojskom. Lévisova vojska opsjeda grad očekujući brodove iz Francuske koji su trebali doći u pomoć. Francuska flota je presretena kod [[bitka na rijeci Ristigouche|rijeke Ristigouche]], te pomoć nikad nije došla. Engleskom flotom došlo je 18 000 vojnika, te se Lévis povukao. Ubrzo nakon toga Britanci su zauzeli Montréal, čime je Nova Francuska osvojena. === Britanska vlast (1763. – 1867.) === Od potpisivanja [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|Pariškog mira]] [[1763.]] godine, kojim je okončan Sedmogodišnji rat, Velika Britanija je i službeno zavladala područjem Nove Francuske. Ovim dogovorom Francuska je spasila svoje europske granice, ali je izgubila svoje [[Prvo francusko kolonijalno carstvo|prvo kolonijalno carstvo]]. Kralj [[Luj XV.]] i njegovi savjetnici sačuvali su [[Gvadalupa|Gvadalupu]] i pokušali umanjiti značaj gubitka Kanade opravdavajući se izgovorom da je kolonija preskupa, te da je to većinom ledeno područje bez prevelikog značaja za Francusko kraljevstvo. Samo su otoci [[Sveti Petar i Mikelon]] ostali u francuskom vlasništvu (kako bi Francuskoj bio omogućen [[ribolov]] u Americi). Kao svojevrsnu osvetu Velikoj Britaniji zbog ovog kolonijalnog gubitka, Francuska je pomogla [[SAD]]-u u [[Američki rat za neovisnost|ratu za nezavisnost]]. Nakon službenog preuzimanja francuskih teritorija, Velika Britanija proglašava ustav za Novu Francusku kojim ona postaje [[Pokrajina Québec (1763.-1791.)|pokrajina Québec]]. Ovaj ustav je dugoročno predviđao asimilaciju kanadskih Francuza, od kojih se oko 2 000 vratilo u Francusku između [[1760.]] i [[1770.]] godine. Katolici su lišeni određenih prava slično kao i u Irskoj, a sve javne funkcije bile su omogućene samo protestantskoj manjini. [[Datoteka:Canada lower.PNG|mini|250 px|Donja Kanada nakon ustavnog zakona iz 1791. godine]] Sve do [[1766.]] godine, Britanci su se borili protiv indijanskih plemena (kao [[Abenaki]]) koji su bili u savezništvu s Francuskom i koji su se pobunili pod vodstvom [[Pontiac (poglavica)|poglavice Pontiaca]]. Kako bi izbjegli širenje problema iz američkih kolonija na Kanadu, britanska vlada se je odlučila na otvoreniju politiku prema francuskim Kanađanima, te su poništili prije proglašeni ustav prema kojim je, između ostalog, protestantizam bio proglašen službenom religijom. Godine [[1774.]] proglašen je drugi ustav kojim su ublaženi elementi asimilacije, te dozvoljeno pravo Kanađanima na upotrebu francuskog jezika, građanskog prava i prakticiranje katoličanstva. Ovim aktom je i povećan teritorij pokrajine, te je ona sad obuhvaćala i [[Velika jezera]] i protezala se sve do [[Saint Louis]]a. Amerikanci u svojoj borbi za nezavisnošću napadaju Québec [[1774.]] godine, te osvajaju cijelo područje Montréala, ali iduće godine ne uspijevaju u zauzimanju grada Québeca. Dolaskom velikog broja britanskog vojnog pojačanja, Amerikanci napuštaju pokrajinu. Francuski Kanađani su ostali neutralni u ovom sukobu, po preporuci Katoličke Crkve. Stjecanjem američke neovisnosti, [[Lojalisti (Američka revolucija)|Lojalisti]] su se nastanili u Québecu. Nezadovoljni brojnim pravima koja su dodijeljena francuskim Kanađanima, Englezi traže reforme koje su provedene novim ustavnim zakonom [[1791.]] godine, čime je teritorij podijeljen [[Ottawa (rijeka)|rijekom Ottawom]] na [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] (današnji Ontario) i [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (današnji Québec). [[Datoteka:Louis-Joseph Papineau.jpg|minijatura|lijevo|[[Louis-Joseph Papineau]] oko [[1852.]] godine]] Godine [[1834.]] članovi Patriotske stranke (kao [[Louis-Joseph Papineau|Papineau]], [[Elzéar Bédard]] i [[Augustin-Norbert Morin]]) prezentirali su svoj politički program kojim izražavaju gubitak povjerenja u institucije britanske monarhije. Kako bi se zaštitili od zloupotrebe monarhijske moći prema francuskim Kanađanima, Papineau i njegova stranka traže izabranu vladu koja bi kontrolirala prihode i izglasavala zakone u Donjoj Kanadi. Iduće godine u Québec dolazi [[Archibald Acheson|lord Gosford]] koji je postao novi namjesnik pokrajine, te koji je trebao smiriti reformiste. Godine [[1837.]] nakon upornog odbijanja službenog Londona da razmotri zahtjeve reformista, izbija oružana [[Pobuna u Donjoj Kanadi|pobuna]]. U isto vrijeme, neki Britanci se pobunjuju i u Gornjoj Kanadi s istim zahtjevima, tj. tražeći vlastitu vladu koja bi zamijenila onu koju nameće službeni London. Oružana pobuna u Donjoj Kanadi bila je pod vodstvom [[Louis-Joseph Papineau|Louis-Josepha Papineaua]] koji je bio na čelu Patriotske stranke. Pobunu u Gornjoj Kanadi vodio je [[William Mackenzie]]. Obje pobune je kroz neko vrijeme ugušila britanska vlast. Zajedno s propasti patriotske pobune gase se i liberalni pokreti u kvebečkom društvu. Zbog kočenja razvoja pokrajine kojeg izaziva bogata engleska elita ([[Family Compact]]) počinje veliki val emigracije francuskih Kanađana u [[SAD|Sjedinjene Države]] što obilježava povijest pokrajine u 19. stoljeću. Kako bi istražili okolnosti pobune u Kanadi, službeni London je poslao [[John George Lambton|lorda Durhama]] u istragu. U njegovu povijesnom izvještaju ([[Durhamov izvještaj]]) on preporučuje nastavak daljnje asimilacije francuskih Kanađana ujedinjavanjem dviju Kanada, te stvaranje zajedničke vlade. Zakon o uniji je u [[London]]u izglasan [[1840.]] godine. Njime su Gornja i Donja Kanada dobile isti broj parlamentarnih zastupnika, a [[engleski]] je proglašen jedinim službenim jezikom. U ujedinjenoj Kanadi tada je živjelo oko 500 000 govornika engleskog i oko 600 000 govornika francuskog jezika. Anglofono stanovništvo je s vremenom prisvojilo naziv „Kanađani” koji se koristio od 17. stoljeća isključivo za stanovnike francuskog podrijetla. Političke tenzije su se i dalje nastavile do novog izgreda [[1849.]] godine, kada su pobunjenici zapalili parlament [[Pokrajina Kanada|Ujedinjene Kanade]] koji se nalazio u Montréalu od [[1843.]] godine. Izglasavanje zakona koji bi povratio prava francuskom stanovništvu, te im nadoknadio gubitke za vrijeme pobune 1837. – 1838. izazvalo je bijes britanskih ekstremista. Parlament se od tad selio između [[Québec (grad)|Québeca]] i [[Toronto|Toronta]] sve do [[1867.]] godine. Godine 1849. reformisti osnivaju zajedničku vladu. Stranku su vodili [[Robert Baldwin]] u Gornjoj Kanadi i [[Louis-Hippolyte Lafontaine]] u Donjoj Kanadi. Zahvaljujući ovom osnutku vlade, smiruje se situacija na kanadskoj političkoj sceni. Godine [[1864.]] počinju razgovori o potencijalnoj kanadskoj konfederaciji kojoj je službeni London dao potporu, te čak vršio pritisak za prihvaćanje ovog državnog uređenja. === Kanadska federacija (1867.) === Nakon dogovora između konzervativne stranke [[John Alexander Macdonald|Johna A. Macdonalda]] i liberalne stranke [[George Brown|Georgea Browna]], kojeg je podržao [[George-Étienne Cartier]], Zakonom o britanskoj Sjevernoj Americi stvorena je kanadska konfederacija 1. srpnja 1867., kojoj su se pridružili i [[Novi Brunswick]] i [[Nova Škotska]]. Ovo je dovelo i do stvaranja pokrajina Québec i Ontario. Ovim ustavnim zakonom definiraju se odnosi, te ovlasti između federalne vlade i pokrajinskih vlada. Kvebečani su pokušali ovim poretkom dobiti garanciju protiv asimilacije, te mogućnost upravljanja vlastitom sudbinom. Federalni parlament dodijeljeno je upravljanje obranom i vanjskom politikom, trgovinom, prijevozom, komunikacijama i prostorima namijenjenim domorodačkom stanovništvu, kao i upravljanje svim sektorima koja nisu izravno pod upravom lokalne zakonodavne vlasti. Ovaj parlament također je imao i mogućnost poništavanja lokalnih zakona, te neograničenu mogućnost oporezivanja čime su pokrajinama ostali samo izravni porezi na području pokrajine. Pokrajinske zakonodavne skupštine dobile su pravo odlučivanja na poljima kao što su obrazovanje, zdravstvo, građansko pravo i prirodni resursi. Što se tiče odlučivanja na polju imigracije i poljoprivrede, odlučivanje se vršilo na obje razine vlasti. Ovaj ustav sadrži i posebne dijelove koji se odnose na očuvanje posebnih obilježja Québeca. Ustav priznaje i Kvebečko građansko pravo koje postoji uz britansko opće pravo koje se primjenjuje u ostalim pokrajinama, predviđa upotrebu i engleskog i francuskog jezika u parlamentu i zakonodavstvu, kao i na sudovima u Québecu, te predviđa osnivanje odvojenih škola za katoličke i protestantske zajednice u Québecu i Kanadi koje bi se financirale iz javnih fondova. === Od Chauveaua do Duplessisa === [[15. srpnja]] [[1867.]], [[Pierre-Joseph-Olivier Chauveau]] iz Konzervativne stranke, postao je premijer. Iduće godine stvoreno je Ministarstvo obrazovanja, ali taj sustav školovanja brzo je odbilo svećenstvo. Ministarstvo je ukinuto [[1875.]], te je vraćen stari sustav. Zbog pritisaka svećenstva na biračko tijelo, papa je poslao svog izaslanika koji je treba prisiliti Crkvu u Québecu na smanjenje političkog sudjelovanja. Godine [[1887.]], svećenstvo je predstavljalo oko 48 % predavača u katoličkim školama. [[Datoteka:Henri bourassa.jpg|mini|150px|desno|Henri Bourassa]] Godine [[1910.]], unuk Louis-Joseph Papineaua, [[Henri Bourassa]] osnovao je novine „Le Devoir” koje su posvećene obrani francuskih Kanađana. On se žestoko suprotstavljao kanadskom uplitanju u [[Burski rat]] (1899.) i regrutiranju 1917. koje je sililo Kanađane na sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Bourassa i njegov politički istomišljenik Lavergne uspjeli su progurati zakon o upotrebi francuskog u javnim poduzećima u Québecu, jer se do tad francuski nije upotrebljavao u željezničkom prometu, telefonskoj službi itd. Također, nacionalisti su uspjeli progurati i zakon o šumama i proizvodnji papira, što je povećalo industrijske kapacitete pokrajine. Nasljednik Bourasse u borbi za prava francuskih Kanađana bio je povjesničar i katolički svećenik [[Lionel Groulx]], kojeg mnogi smatraju duhovnim ocem kvebečkih boraca za slobodu. Godine [[1931.]], Kanada je od Ujedinjenog Kraljevstva dobila široku autonomiju prema Westminsterskom statutu. Godine [[1936.]] konzervativna stranka Nacionalne unije (''Union nationale'') koja je osnovana godinu ranije, osvojila je vlast u Québecu. Njezin predsjednik [[Maurice Duplessis]] bio je na vlasti sve do [[1939.]] godine, te ponovno od [[1944.]] do [[1959.]] godine. Pod Duplessisom, Québec je s obzirom na ostatak Kanade kasnio na područjima obrazovanja, gospodarstva i društvenih zakona. Crkva je ponovno zauzimala snažno političko mjesto, te je koristila svoj utjecaj među građanstvom kako bi održala postojeću konzervativnu vladu koja je branila društvene reforme i sindikalizam. Nakon smrti Duplessisa, politička moć Crkve je brzo oslabila pod liberalnom vladom [[Jean Lesage|Jeana Lesagea]]. Tijekom [[1960-ih]], Québec je ušao u veliku fazu modernizacije, zahvaljujući najviše brojnim gospodarskim reformama koje je provela Lesageova vlada. Za ovo razdoblje se među povjesničarima, sociolozima i politolozima ustalio naziv [[Tiha revolucija]] (''Révolution tranquille''). === Od 1960. do danas === Za vrijeme Tihe revolucije pokrajina je društveno modernizirana, a brojne reforme promijenile su društvenu politiku, obrazovanje, zdravstvo i unaprijedile gospodarski razvoj. Među najznačajnijim potezima Lesageove vlade bila je [[nacionalizacija]] elektroenergetskog sektora. Taj sektor je dotad bio pod kontrolom engleskog oligopola u čijem su radu bili isključeni francuski Kanađani. Nacionalizacija ovog sektora velikim dijelom je bila zaslužna za veliki gospodarski rast pokrajine. Modernizacija i emancipacija Québeca ponovno je oživjela ideju o nezavisnosti. Ideje o odcjepljenju još je jače potaknulo otvaranje službene delegacije Québeca u [[Pariz]]u [[1961.]] godine. Ovaj pokret postao je vrlo intenzivan u drugoj polovici [[1960-ih]], kada su se simpatizeri ove ideje organizirali u brojne separatističke skupine. Godine [[1967.]], francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] došao je u Québec što je bio prvi službeni posjet šefa francuske države u ovu bivšu koloniju. Mnogobrojno mnoštvo de Gaullea je dočekalo kao osloboditelja uzvikujući separatističke parole, te je i sam Charles de Gaulle s balkona gradske vijećnice u [[Montréal]]u uzviknuo „Živio slobodni Québec !” (''Vive le Québec libre !''). Ovaj govor oštro su osudili anglofoni Kanađani i federalna vlada smatrajući da de Gaulle poziva na neovisnost pokrajine. Od početka 1960-ih u pokrajini je počela djelovati ekstremistička skupina [[Fronta za oslobođenje Québeca]] (FLQ) koja je terorističkim napadima ugrožavala ciljeve koji su simbolizirali federalnu vlast i Ujedinjeno Kraljevstvo. U listopadu [[1970.]] godine, FLQ je oteo britanskog tajnika za trgovinu [[James Cross|Jamesa Crossa]], a nekoliko dana kasnije i kvebečkog ministra rada [[Pierre Laporte|Pierrea Laportea]] koji je kasnije ubijen. Ovo ubojstvo slijedilo je nakon što je kanadska vojska intervenirala na ulicama Montréala na zahtjev premijera Bourasse i gradonačelnika Drapeaua. U ovim akcijama uhićeno je više od 500 ljudi za koje se sumnjalo da imaju veze s FLQ-om, velikim dijelom sindikalaca i studenata. Ovi događaji poznati su pod nazivom „[[Listopadska kriza]]”. Nakon ove krize praktički je nestao ekstremizam među zagovornicima neovisnosti, a snažno ga je odbio i René Lévesque. Godine [[1968.]], osnovana je [[Kvebečka stranka]] (''Parti québécois''), pod vodstvom [[René Lévesque|Renéa Lévesquea]], koja se zalagala za nezavisnost. Ova stranka pobijedila je na pokrajinskim izborima [[1976.]] godine, te izglasala skup zakona kojima se promiče i brani upotreba francuskog jezika. Proglašavanjem Povelje o francuskom jeziku (zakon 101), francuski je postao jedini službeni jezik u Québecu [[1977.]] godine. Na referendumu [[1980.]] godine, na kojem se odlučivalo o projektu Renéa Lévesquea o nezavisnosti pokrajine i međudržavnom povezivanju s Kanadom, samo 40 % stanovništva glasalo je za projekt. U noći [[4. studenog]] [[1981.]] federalni ministar pravosuđa sastao se sa svim pokrajinskim premijerima, osim Renéa Lévesquea, koji su potpisali novi kanadski ustav, što je događaj koji je u Québecu poznat kao [[Noć dugih noževa (Québec)|Noć dugih noževa]]. Idući dan, stavili su Lévesquea pred svršen čin i pokušali ga privoliti na potpisivanje dokumenta što je on odbio. Iduće godine britanski je parlament odobrio ovaj novi ustav, ali bez suglasja Québeca, što je situacija i dan danas. Kasnije je kanadski vrhovni sud zaključio da nije potrebno dopuštenje svake kanadske pokrajine za odobrenje ustava. Od [[1985.]] do [[1994.]] godine, Québecom vlada [[Liberalna stranka Québeca]] (PLQ) pod vodstvom Roberta Bourasse i Daniela Johnsona. U ovom razdoblju federalna je vlada dva puta pokušala privoliti Québec na prihvaćanje ustava. Prvi put je to bilo sporazumom kod jezera Meech [[1987.]] godine. Ovaj sporazum je propao [[1990.]], zato što su ga odbile priznati pokrajine [[Manitoba]] i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundland]]. Drugi put bilo je to sporazumom u Charlottetownu [[1992.]] godine, kojim bi se pravno precizirao status Québeca u Kanadi. Ovaj sporazum referendumom su odbili 56.7% svih Kanađana i 57% Kvebečana. Ovaj poraz doveo je do razdvajanja unutar vladajuće stranke. Kvebečka stranka (PQ) vratila se na vlast [[1994.]] godine, pod vodstvom [[Jacques Parizeau|Jacquesa Parizeaua]] uz obećanje o održavanju novog referenduma o neovisnosti Québeca. Ovaj referendum održan je [[30. listopada]] [[1995.]], a nezavisnost je odbijena s 50,6 %.<ref>Directeur général des élections du Québec. ''[http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp Référendum du 30 octobre 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930210114/http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp |date=30. rujna 2007. }}''.</ref> Jacques Parizeau napustio je premijerski položaj [[20. siječnja]] [[1996.]],<ref>Assemblée nationale du Québec (2004). ''[http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm Jacques Parizeau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302111015/http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm |date=2. ožujka 2009. }}''.</ref> a zamijenio ga je šef Kvebečkog bloka, [[Lucien Bouchard]]. Bouchard i njegov nasljednik [[Bernard Landry]] za svojeg mandata nisu se bavili pitanjem neovisnosti, nego su se posvetili gospodarskim problemima. Od [[2003.]] godine, na vlasti je ponovno PLQ na čelu s [[Jean Charest|Jeanom Charestom]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Map of Quebec-fr.png|desno|mini|300px|Karta Québeca.]] Teritorij ove po veličini najveće pokrajine u [[Kanada|Kanadi]] je najvećim dijelom slabo naseljen. U regiji [[Nord-du-Québec]] koja čini 43 % teritorija pokrajine, živi samo 40 637 stanovnika.<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm Évolution et distribution de la population par région administrative, superficie et densité, Québec, 1971-2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012210039/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm |date=12. listopada 2007. }}''.</ref> Više od 90 % površine Québeca je dio [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Od vremena francuske kolonizacije i osnivanja Nove Francuske, teritorij Québeca je narastao od nekoliko desetaka kilometara na obalama [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]] do više od polovice [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta, kolika je nekad kolonija bila. Današnja veličina pokrajine otprilike odgovara veličini [[Iran]]a koji je 18. država na svijetu po veličini, tj. pokrajina je otprilike tri puta veća od [[Francuska|Francuske]] ili tridesetak puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]]. Québec se nalazi na geografski raznolikom području. Podijeljen je u tri velika geološka područja, od sjevera prema jugu. Laurentinski plato čini oko 95% površine Québeca, te je dio kanadskog štita, jedne od najstarijih geoloških formacija na svijetu. Najviša točka Québeca je na planini [[Mont D'Iberville]] koja se nalazi blizu granice s [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlandom i Labradorom]] na sjeveroistoku pokrajine. Teritorij Québeca je izrazito bogat zimzelenim šumama, te mnogim rudačama. Québec raspolaže s nekima od najvećih rezervi slatke vode na svijetu, pretpostavlja se da u pokrajini se nalazi oko 3% svjetskih zaliha slatke vode<ref name="boisclair">Québec (2002). ''[http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf L'eau. La vie. L'avenir. Politique nationale de l'eau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050128054045/http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf |date=28. siječnja 2005. }}''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-40074-7}}. str. 5.<br/>Sa 990 km³/godišnje obnovljivih voda, izuzimajući jezera i podvodne vode, Québec raspolaže s 3% ukupne svjetske količine ovog resursa.</ref> koja zauzima oko 12% njezinog ukupnog teritorija.<ref name="L'interatlas">''L'interatlas: Les ressources du Québec et du Canada'', Centre d'études en enseignement du Canada, Centre éducatif et culturel, Montréal, 1986 {{ISBN|2-7617-0317-0}}, str. 39</ref> U pokrajini postoji oko pola milijuna jezera,<ref name="boisclair"/> od kojih 30 imaju površinu veću od 250&nbsp;km², te 4 500 rijeka.<ref name="boisclair"/> === Klima === [[Datoteka:Chasse neige.jpg|mini|220px|desno|U gradu Québecu godišnje prosječno padne 312 cm snijega.]] U Québecu postoje tri glavne [[klima]]tske regije. U južnom i zapadnom Québecu, gdje živi najviše stanovništva, vlada vlažna kontinentalna klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfb]]'') s toplim i vlažnim ljetima, te suhim i hladnim zimama. Glavni klimatski utjecaji dolaze iz zapadne i sjeverne Kanade, te iz južnog i središnjeg područja SAD-a. Zbog ovakvih jakih vremenskih utjecaja iz Sjeverne Amerike i Atlantskog oceana, količina padalina je obilna tijekom cijele godine, te je njihov broj u mnogim područjima i veći od 1 000&nbsp;mm, uključujući i preko 300&nbsp;cm [[snijeg]]a u mnogim područjima. Tijekom ljeta zna biti [[tornado|tornada]] i [[oluja]], ali manje često nego u južnom [[Ontario|Ontariju]]. U središnjem Québecu većinom vlada podarktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfc]]''). Ovdje vladaju duge i hladne zime, dok su ljeta topla, ali vrlo kratka zbog zemljopisne širine i velikog utjecaja arktičkih zračnih masa. Broj padalina je manji nego na jugu, osim na nekim uzvišenim područjima. U sjevernoj regiji vlada arktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|ET]]''), s vrlo hladnim zimama i kratkim hladnijim ljetima. Glavni klimatski utjecaji u ovom području su struje [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] (kao [[Labradorska struja]]) i arktičke kontinentalne zračne mase. == Politika == [[Datoteka:Québec - Hôtel du Parlement 3.jpg|200px|desno|mini|Narodna skupština Québeca]] Québec je jedna od deset [[Pokrajine i teritoriji Kanade|pokrajina Kanade]]. Funkcionira na britanskom parlamentarnom režimu po [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]], kao i sve kanadske pokrajine. U Québecu [[zakonodavna vlast]] je podijeljena između Narodne skupštine (''Assemblée nationale'') i podguvernera (''Lieutenant-gouverneur'') koji je predstavnik [[Kanadska monarhija|kraljice]] u Québecu. U današnje vrijeme praktički svu zakonodavnu moć ima Narodna skupština. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima vlada Québeca. Na čelu vlade nalazi se premijer s vijećem ministara. Narodna skupština sastoji se od 125 zastupnika koji se izabiru općim glasovanjem. Zadnji izbori održani su [[2007.]] godine. === Status nacije === U studenom [[2006.]] godine, kanadski premijer [[Stephen Harper]] iznio je prijedlog o priznavanju „Kvebečana kao nacije unutar ujedinjene Kanade”.<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ( 27. studenog 2007.) ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2534974&File=5 Feuilleton et feuilleton des avis, n° 87] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219080200/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2534974&File=5 |date=19. veljače 2008. }}''.</ref> Iako ovaj prijedlog nije imao nikakvu pravnu vrijednost, prihvaćen je s 266 glasova naspram 16, 27. studenog 2006.<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2544166#Div-73 Hansard révisé • Numéro 087. 39. législature, 1. session, vote n° 73 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602231903/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2544166#Div-73 |date=2. lipnja 2008. }}''. 2007.</ref> godine. Iako je ovaj status dosta nejasan, istraživanja pokazuju da većina Kanađana ne podupire ovaj status, dok ga većina Kvebečana podupire.<ref>[[Presse canadienne]]. 2006. [http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES Le pays rejette en bloc l'idée que le Québec est une nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123423/http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES |date=29. rujna 2007. }}, ''[[La Presse (Kanada)|La Presse]]'' ([[Montréal]])</ref> === Politička podjela === Pokrajina Québec je službeno podijeljena u 17 upravnih regija (''régions administratives''), dok je tradicionalno podijeljena u 20 regija koje nemaju službeni status. ==== Upravne regije ==== Sedamnaest upravnih regija su: {|border="0" cellspacing="4" cellpadding="0" |- |valign="top"| * 01 [[Bas-Saint-Laurent]] * 02 [[Saguenay–Lac-Saint-Jean]] * 03 [[Capitale-Nationale]] * 04 [[Mauricie]] * 05 [[Estrie]] * 06 [[Montréal]] |valign="top"| * 07 [[Outaouais (Québec)|Outaouais]] * 08 [[Abitibi-Témiscamingue]] * 09 [[Côte-Nord]] * 10 [[Nord-du-Québec]] * 11 [[Gaspésie-Îles-de-la-Madeleine]] * 12 [[Chaudière-Appalaches]] |valign="top"| * 13 [[Laval (Québec)|Laval]] * 14 [[Lanaudière]] * 15 [[Laurentides (upravna regija)|Laurentides]] * 16 [[Montérégie]] * 17 [[Centre-du-Québec]] |} ==== Turističke regije ==== [[Datoteka:Ile-de-la-Madeleine-Quebec-TQ.jpg|mini|200px|Zalazak sunca na otoku Madeleine]] Uz upravne postoji i podjela na turističke regije, to su: {|border="03 cellspacing="4" cellpadding="0" |- |valign="top"| * [[Abitibi-Témiscamingue]] * [[Baie-James (région)|Baie-James]] * [[Bas-Saint-Laurent]] * [[Cantons-de-l'Est]] * [[Centre-du-Québec]] * [[Charlevoix]] * [[Chaudière-Appalaches]] * [[Duplessis (région)|Duplessis]] * [[Gaspésie]] * [[Îles-de-la-Madeleine]] |valign="top"| * [[Lanaudière]] * [[Laurentides (région administrative)|Laurentides]] * [[Laval (Québec)|Laval]] * [[Manicouagan (région)|Manicouagan]] * [[Mauricie]] * [[Montérégie]] * [[Montréal]] * [[Nunavik]] * [[Outaouais (Québec)|Outaouais]] * [[Québec (région touristique)|Québec]] |valign="top"| * [[Saguenay-Lac-Saint-Jean]] |} ''Više detalja [http://www.bonjourquebec.com/ ovdje].'' == Stanovništvo == Broj stanovnika pokrajine je u rastu, iako je stopa fertiliteta najniža u Kanadi. Godine 2006. ova stopa bila je 1.62. Ova situacija je u kontrastu sa situacijom koja je bila prije 1960-ih, kad je Québec imao jednu od najvećih stopa fertiliteta u industrijaliziranim zemljama. Iako Québec predstavlja samo 24% stanovništva Kanade, broj međunarodnih posvajanja je najviši od svih pokrajina u Kanadi. Godine [[2001.]], 42% međunarodnih posvajanja djece u Kanadi bila su u Québecu. === Podrijetlo stanovništva === {| class="wikitable" align="right" |- bgcolor="#CCCCCC" !Podrijetlo !stanovnika !postotak |- |[[Stanovništvo Kanade|"Kanađani"]] |4,897,475 |68.73% |- |[[Francuzi]] |2,111,570 |29.67% |- |[[Irci]] |291,545 |5.09% |- |[[Talijani]] |249,205 |3.70% |- |[[Englezi]] |218,415 |3.07% |- |[[Škoti]] |156,140 |2.19% |- |[[Indijanci]] |130,165 |1.83% |- |[[Nijemci]] |88,700 |1.24% |- |[[Židovi]] |82,450 |1.16% |- |[[Haićani]] |74,465 |1.05% |} Prema kanadskom popisu stanovništva moguće je izreći pripadnost u više etničkih skupina (npr. oni iz rubrike Kanađani mogu se također izjasniti i kao Francuzi itd.) Tako zbroj etničkih skupina pokrajine iznosi više od 100%. U ovom popisu uključene su etničke skupine koje imaju više od 70 000 pripadnika. === Vjerske skupine === Québec se razlikuje od ostalih pokrajina po velikom broju pripadnika [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. To je nasljedstvo kolonijalnih vremena, jer je u Novoj Francuskoj dozvoljeno naseljavanje samo katolicima. Religijske skupine su: * 90.2% [[Kršćanstvo|kršćani]] ** 83.3% [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]] ** 4.7% [[protestanti]] ** 1.4% [[pravoslavlje|pravoslavci]] ** 0.8% ostali [[kršćani]] * 7.1% [[ateisti]]/[[agnostici]] * 1.5% [[muslimani]] * 1.2% [[judaizam|židovi]] === Autohtono stanovništvo === Američki [[Indijanci]] žive na prostoru Québeca već tisućama godina. Trenutno predstavljaju oko 2% stanovništva pokrajine, ali su povijesno i kulturno vrlo važna skupina. Već nekoliko desetljeća traju pokušaji oživljavanja i očuvanja njihove kulture, te njihovih prava. Deset plemena američkih Indijanaca u Québecu dijele se u dvije jezične skupine: [[Huron Indijanci|Huroni-Wendati]] i [[Mohawk]]i dio su [[Irokezi|irokeške porodice]], dok ostalih osam plemena pripadaju [[Algonkijski narodi i jezici|algonkijskoj skupini]]. [[2003.]] godine indijansko stanovništvo u Québecu je imalo 159 905 pripadnika.<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (12. kolovoza 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206155719/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf |date=6. prosinca 2008. }}''.</ref> == Jezik == Québec je kao kanadska pokrajina poseban po tome što je [[francuski]] jedini službeni jezik na svim razinama.<ref>Québec. Éditeur officiel du Québec (1. kolovoza 2007.). ''[http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&file=/C_11/C11.htm Charte de la langue française] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303071906/http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&file=/C_11/C11.htm |date=3. ožujka 2009. }}''. L.R.Q., chap. C-11.</ref> Francuski je također i jezik zajednice, te ga razumije i govori (barem na minimalnoj razini) 94,6 % stanovništva.<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (10. lipnja 2004.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap3.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031003191239/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/CHAP3.PDF |date=3. listopada 2003. }}''.</ref> Kvebečani zaštićuju francuski jezik od federalne nadmoći engleskog jezika, te također čuvaju i kvebečki jezični standard (''norme québécoise'') čiji je regulator Kvebečki ured za francuski jezik (''Office québécois de la langue française''). [[Grad Québec]] smatra se kolijevkom francuske Amerike, jer je to najstariji frankofonski grad u Sjevernoj Americi. <div style="text-align:center;"> {| class=wikitable |+ <big>'''Razvoj materinskih jezika u Québecu'''</big> ! Jezik / Godina !! 1951. !! 1961. !! 1971. !! 1976. !! 1981. !! 1986. !! 1991. !! 1996. !! 2001. |- | Francuski ||82,5%||81,2%||80,7%||80,0%||82,4%||82,9%||82,1%||80,9%||81,2% |--- | Engleski ||13,8%||13,3%||13,1%||12,8%||11,0%||10,3%|| 9,6%|| 8,3%|| 8,0% |- | ''Allophones'' || 3,7%|| 5,6%|| 6,2%|| 7,2%|| 6,6%|| 6,8%|| 8,3%||10,7%||10,0% |--- | Dvojezični || - || - || - || - || - || - || - || - || 0,8% |} </div> === Kvebečki francuski === [[Francuski jezik]] u Québecu djelomično se razlikuje od standardnog oblika tog jezika. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj najvećim dijelom došli su sa zapada i sjevera današnje Francuske. Većinom su govorili regionalnim jezicima iz porodice oïl (''[[langue d'oïl]]''). Tako su na današnji oblik francuskog u Québecu snažno utjecali sjeverozapadni oblici francuskog, pogotovo [[normandijski]], [[pikardski]] i [[poitevin-saintongeais]]. Kvebečki francuski se također razvio i iz tadašnjeg francuskog dvorskog jezika. Dolaskom Kraljevih kćeri koje su većinom bile odgojene kraljevskim dvorskim jezikom, ovaj profinjen oblik francuskog je također znatno utjecao na današnji oblik francuskog jezika u Québecu. Britansko osvajanje [[1759.]] također je znatno utjecalo na jezik. Budući da su prekinute veze s [[Francuska|Francuskom]], jezik se počeo razvijati drugačije od jezika u kontinentalnoj Francuskoj. Na kvebečki oblik jezika snažno su počele utjecati riječi iz engleskog, a za razliku od jezika u Francuskoj, ovdje su se očuvali arhaizmi iz danas već izumrlih jezika Francuske, te su izmišljene i brojne nove riječi. === Engleski jezik === [[Datoteka:Montreal-Place Vauquelin, Viger, Note.jpg|200px|mini|desno|Dvojezični natpis u Montréalu]] [[Engleski]] je drugi po važnosti jezik u pokrajini, te je materinski jezik 572 085 stanovnika (7,9 % stanovništva). Govornici ovog jezika su većinom britanskog i keltskog podrijetla, tj. iz [[Irska|Irske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] ([[Engleska]], [[Škotska]], [[Wales]]). 50 060 osoba (0,7 %) smatra i engleski i francuski materinskim jezicima.<ref name="stat.gouv.qc.ca">[[Institut de la statistique du Québec]] (2. travnja 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323164043/http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm |date=23. ožujka 2007. }}''.</ref> Zanimljiva je činjenica da su početkom 20. stoljeća u urbanim kvebečkim sredinama, poslije francuskog i engleskog bili najgovorniji [[keltski jezici]]. Iako su mnogi imigranti došli iz keltskih zemalja na [[Britansko otočje|Britanskim otocima]], većinom Irci i Škoti koji su došli u 18. i 19. stoljeću, mnogi nikad nisu naučili engleski, te su s keltskih jezika s vremenom prešli na francuski. Danas keltski jezici više nisu govorni jezici u pokrajini, osim manje skupine škotskih potomaka u gradu [[Compton]]u koji govore škotskim jezikom. Postoji još jedna zajednica govornika ovih jezika na [[Îles-de-la-Madeleine|otocima Madeleine]]. Najveći broj govornika engleskog jezika živi u urbanom području [[Montréal]]a. Iako je znanje engleskog dosta prošireno u pokrajini, broj izvornih govornika ovog jezika je u stalnom padu. === ''Allophones'' === Prema podacima [[Kvebečki institut za statistiku|Kvebečkog instituta za statistiku]], godine [[2001.]] u pokrajini je živjelo 709 425 alofona (stanovnika čiji materinski jezik nije ni francuski niti engleski, ali koji razumiju najmanje jedan od ta dva službena jezika u Kanadi), tj. 10,1 % stanovništva. Vlada Québeca podupire doseljavanje frankofonih imigranata. Najveći broj imigranata dolazi iz [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], [[SSSR|bivšeg Sovjetskog Saveza]] i drugih zemalja u razvoju, pogotovo iz frankofonih [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] zemalja.<ref name="stat.gouv.qc.ca"/> == Kultura == U kulturnom smislu Québec je poseban kao najveće frankofono društvo u Sjevernoj Americi. Kvebečka kultura može se smatrati kulturom francuskih korijena, spojene s autohtonom indijanskom kulturom zajedno s velikim britanskim utjecajem. === Glazba === [[Datoteka:Félix Leclerc.jpg|mini|150px|desno|Félix Leclerc.]] [[Datoteka:Céline Dion-AFR.JPG|mini|150px|desno|Céline Dion.]] Glazbena kultura u Québecu je iznimno raznolika. Od [[La Bolduc]]e u [[1920-ih|1920-ima]] i [[1930-ih|1930-ima]], sve do novijih glazbenih umjetnika, ovdje su djelovali brojni poznati autori, kompozitori i izvođači, kao: [[Félix Leclerc]], [[Richard Desjardins]], [[Raymond Lévesque]], [[Robert Charlebois]], [[Gilles Vigneault]], [[Claude Léveillée]], [[Michel Rivard]], [[Lynda Lemay]], [[Jean Leclerc (chanteur)|Jean Leloup]], te glazbene grupe : [[Beau Dommage]], [[Harmonium (groupe)|Harmonium]], [[Les Cowboys Fringants]], [[Loco Locass]], [[Les Colocs]], [[Mes Aïeux]]. Poznati autori su i : [[Stéphane Venne]], [[Luc Plamondon]] i [[Pierre Létourneau]], te kompozitori : [[André Mathieu]], [[André Gagnon (glazbenik)|André Gagnon]], [[François Dompierre]] i [[Paul Baillargeon]]. Među svjetski poznatim izvođačima su: [[Mylene Farmer]], [[Ginette Reno]], [[Diane Dufresne]], [[Fabienne Thibeault]], [[Bruno Pelletier]], [[Jean Leloup]], [[Luc De Larochellière]], [[Céline Dion]], [[Garou]], [[Isabelle Boulay]], [[Simple Plan]] između ostalih. Određeni izvođači smatraju se kvebečkim glazbenim umjetnicima, iako su izvorno iz drugih zemalja. Većina njih pjeva na francuskom, ali i na drugim jezicima kao što su engleski, talijanski, španjolski i arapski. Poznatiji od njih su [[Nanette Workman]] ([[SAD]]), [[Corneille]] ([[Ruanda]]), reper [[K-Maro]] ([[Libanon]]), [[Lara Fabian]] ([[Belgija]]). Mnogi poznati kvebečki izvođači popularni su velikim dijelom u frankofonim zemljama, pogotovo u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj, Libanonu, kao i u mnogim afričkim zemljama. === Sport === [[Datoteka:Maurice richard profile.jpg|mini|110px|lijevo|Hokejaš [[Maurice Richard]]]] Kao i u ostatku Kanade, [[hokej na ledu]] se smatra nacionalnim sportom. Hokejski klub [[Canadien de Montréal]] osnovan [[1909.]] dio je [[NHL]]-a (LNH), te jedan od njenih osnivača [[1917.]] godine, kada je liga okupljala šest ekipa.<ref>[[National Hockey League|Ligue nationale de hockey]] (20 rujna 2006 .). ''[http://www.nhl.com/nhl/app?service=page&page=NewsPage&articleid=280069 iz Hockey for Dummies] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}''.</ref> Klizalište kluba nalazi se u [[Centre Bell]]u, te je s kapacitetom od 21 273 sjedala najveće u NHL-u.<ref>[[Centre Bell]] (2005.) ''[http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm Spécifications techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022031702/http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm |date=22. listopada 2007. }}''.</ref> Canadiens de Montréal sudjelovali su 34 puta<ref>[[Canadiens de Montréal]]. ''[http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&page=NHLPage&id=16567 Les coupes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104064505/http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&page=NHLPage&id=16567 |date=4. siječnja 2009. }}''.</ref> u finalu [[Kup Stanley|kupa Stanley]], te ga osvojili 24 puta što je rekord lige. Rivalstvo ovog kluba s klubom [[Nordiques de Québec]] obilježilo je veliki dio kvebečke sportske povijesti. Ovaj klub se kasnije premjestio u [[Denver]] te se sad zove [[Colorado Avalanche]]. U [[kanadski nogomet|kanadskom nogometu]] pokrajinu i grad predstavlja klub [[Alouettes de Montréal]]. Sve do [[2004.]] godine [[bejzbol]]ski klub [[Expos de Montréal]] predstavljao je pokrajinu u [[Major League Baseball|MLB]]-u. Ovaj klub igrao je na [[Olimpijski stadion u Montréalu|Olimpijskom stadionu u Montréalu]] koji je po kapacitetu najveći stadion u [[Kanada|Kanadi]]. [[Datoteka:Jacques Villeneuve 2002.jpg|mini|110px|desno|[[Jacques Villeneuve]], bivši svjetski prvak [[Formula 1|F1]].]] [[Velika nagrada Kanade]] je sportska automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]] koja se u Kanadi odvija od [[1967.]] godine, a u Québecu se redovito održava od [[1978.]] godine (osim 1987. kad nije održana VNK). Prvi pobjednik ove velike nagrade bio je kvebečki pilot [[Gilles Villeneuve]] koji je poginuo na kvalifikacijama za [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]] [[1982.]] godine. Québec nudi dugu zimsku sezonu za zimske sportove koja traje od studenog do travnja, s izvrsnim sniježnim uvjetima (tijekom zime od 3 do 15 metara, ovisno o regiji). Glavni skijaški centri su na područjima regije Estrie, na Laurentidima, u [[Charlevoix]]u i na Gaspeziji. Sportovi [[motorne sanjke|motornim sanjkama]] su također vrlo cjenjeni u Québecu. U prosincu 2006. udruga ovog sporta ''Fédération des clubs de motoneigistes du Québec'' okupljala je 84 611 članova. Oni su djelovali na 33 085&nbsp;km uređenih staza kojima patrolira policija ili članovi iz nekog od 225 lokalnih klubova.<ref>Fédération des clubs de motoneigistes du Québec (2006). ''[http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf La motoneige au Québec en quelques statistiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928063430/http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf |date=28. rujna 2007. }}''{{pdf}}.</ref> === Gastronomija === [[Datoteka:Poutine.JPG|mini|desno|200px|Poutine]] Prvi kolonisti koji su većinom bili seljaci, pripravljali su jela primjerena kvebečkoj rigidnoj klimi i svakodnevnom radu. Obiteljska kuhinja koja se temelji na tradicionalnoj francuskoj,<ref>Benoit, Jehane (1975). ''La nouvelle encyclopédie de la cuisine''. Montréal : Les messageries du Saint-Laurent, p. 10.</ref> razvijala se stoljećima, a često sadrži ribu, divljač, povrće i svježe voće. Primjeri ovih tradicionalnih jela su: tourtière, cipaille (mesne pite), bob sa slaninom, creton (svinjski namaz) i šećerna pita. Mnogo tradicionalnih jela poslužuje se u restoranima, dok su neka čuvana za posebne prilike kao što su blagdani. Poznati specijaliteti Québeca su i [[guščja jetra]], [[kavijar]] i [[ledeno vino]]. Mnoge regije u Québecu imaju svoje posebne gastronomske specijalitete. Što se tiče brze prehrane, [[poutine]] je tipično kvebečko jelo takve vrste, koje dolazi u više inačica i vrlo je popularno. Québec proizvodi oko 80 % svjetske količine javorovog sirupa.<ref name="acer-canada">Agriculture et Agroalimentaire Canada. ''[http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf L’industrie acéricole canadienne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926234943/http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf |date=26. rujna 2007. }}''{{pdf}}.</ref><ref name="acer-statcan">[[Statistique Canada]] (2006). ''[http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf Production et valeur du miel et des produits de l’érable] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113072914/http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf |date=13. studenoga 2008. }}''{{pdf}}. Publication 23-221-XIF.</ref> Proizvodnja se temelji na indijanskoj tradiciji, a sok se podvrgava isparavanju kako bi bio slađi, te se kao takav često koristi u palačinkama i mnogim drugim jelima. == Religija == [[Datoteka:Notre Dame Montreal db-2.jpg|190px|mini|Katedrala u Montréalu]] [[Rimokatolička Crkva]] imala je veliku ulogu u povijesti Québeca, te u njegovu kulturnom, političkom i društvenom razvoju. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj su svi odreda bili katolici. Godine [[1627.]], [[kardinal]] [[Richelieu]] je zajedno s kraljem [[Luj XIII., kralj Francuske|Lujom XIII.]] izdao kraljevski proglas, koji brani naseljavanje nekatolicima u Novoj Francuskoj. Ovaj proglas bio je najvećim dijelom ciljan na [[Židovi|Židove]] i [[hugenoti|hugenote]]. Prije dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] na području Québeca bile su razne domorodačke religije, koje djelomično postoje i danas. Moć koju je [[Katolička Crkva]] imala mogla se primijetiti u svim kulturnim pogledima, od jezika, pa sve do umjetnosti. Nakon osnutka kolonije osnovane su župe, koje su bile usmjerene i prema pokrštavanju Indijanaca. Zlatno crkveno doba bilo je sredinom 19. stoljeća (oko [[1840.]]), u kojem je Crkva imala vrlo visok društveni položaj i veliki utjecaj. Taj utjecaj je polagano nestao stoljeće kasnije postupnom promjenom kvebečkog društva u [[Tiha revolucija|Tihoj revoluciji]]. Za vrijeme britanske vlasti u pokrajinu su se naselile anglofone protestantske zajednice. Godine [[1777.]] sagrađena je prva sinagoga u Montréalu, ali tek od 19. stoljeća ovdje živi značajniji broj [[Židovi|Židova]]. U 20. stoljeću u metropolu su se doselile značajnije imigrantske zajednice iz [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], te [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], koje su sa sobom donijeli vlastite kulturne i vjerske običaje. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Montreal Twilight Panorama 2006.jpg|mini|središte|590px|[[Montréal]] u sumrak]] Québec ima vrlo raznoliko postindustrijsko gospodarstvo. Iako Québec ima ogromne prirodne resurse, njegov gospodarski rast se većinom temelji na novim tehnologijama. Pogotovo je važna zračna industrija, posebno u Montréalu, gdje djeluju proizvođači kao [[Bombardier]], Pratt & Whitney Canada i [[CAE (poduzeće)|CAE]]. Montréal se smatra drugim svjetskim centrom u ovoj industriji, nakon [[Seattle]]a i ispred [[Toulouse]]a. Ovo čini Québec četvrtim na svijetu igračem na ovom tržištu. Industrija [[videoigra|videoigara]] se snažno razvila zadnjih godina, uz prisustvo velikih poduzeća kao što su [[Electronic Arts]], [[Ubisoft]], [[Softimage]] i [[Eidos]]. Ova industrija zapošljava oko 10 000 osoba, a investicije koje su uložene zadnjih godina broje nekoliko stotina milijuna dolara. Zbog proizvodnje energije u velikim količinama i po niskoj cijeni, pokrajina proizvodi oko 10% svjetskog [[aluminij]]a zahvaljujući kanadskom [[Alcan]]u i njegovom američkom konkurentu [[Alcoa|Alcoi]]. U skorije vrijeme gospodarstvo pokrajine našlo se pred velikim kočnicama razvoja: nepovoljna visina kanadskog dolara, divlja strana konkurencija (većinom iz Azije), visina cijena energije, kriza u šumskom sektoru, te opadanje američkog gospodarstva. Rast od 2,2 % [[2006.]] godine je manji od kanadskog prosjeka od 3 %. U [[2007.]] se predviđa rast od 2 %, dok je za [[2008.]] predviđen oporavak. Ukupni BDP pokrajine je 230,6 milijardi [[USD]] po [[PKM]]-u, što je po stanovniku 30 143 USD,<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007, 5 avril). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm Le Québec est 22e au monde quant à son produit intérieur brut par habitant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104183140/http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm |date=4. siječnja 2009. }}''.</ref> što je usporedivo s Francuskom<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf Profil économique - France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207120038/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf |date=7. prosinca 2008. }}.</ref> ili Italijom.<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf Profil économique - Italie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207115956/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf |date=7. prosinca 2008. }}.</ref> 70 % pokrajinskog BDP-a stvara uslužni sektor. Stopa [[nezaposlenost]]i u svibnju 2007. bila je 7,2 % što je više od nacionalnog prosjeka od 6 %. U Québec u djeluju mnoga međunarodna poduzeća kao: [[Alcan]], [[Bombardier]], [[Cirque du Soleil]], [[Quebecor]], [[Couche-Tard]], [[Saputo]] itd. === Znanost i tehnologija === Znanost i tehnologija su odlučujući faktori u gospodarskom položaju Québeca. Zbog svoje uloge u gospodarski rastućim sektorima, kao što je aeronautika, informacijska tehnologija, biotehnologija i farmaceutska industrija, Québec ima važnu ulogu u svjetskoj znanstvenoj i tehnološkoj zajednici. Značajnost u proizvodnji videoigri Québec je dobio ponajviše zahvaljujući Soft Imageu (kojeg je osnovao Daniel Langlois [[1986.]] godine) i dolaskom Ubisofta u Montréal [[1997.]] godine. === Uvoz i izvoz === Zahvaljujući [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO ili OMC) i [[Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini|Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini]] (NAFTA ili ALÉNA) Québec je vrlo kompetentan na međunarodnom tržištu. Zbog ovih sporazuma pokrajinski trgovinski odnosi s drugim državama su vrlo dinamični, što se vidi i po povećanju izvoza. Međunarodna razmjena je snažno pridonijela razvoju kvebečkog gospodarstva, pogotovo u pogledu zapošljavanja. Gotovo dvije trećine pokrajinskog izvoza realizira se izvan Kanade. Godine 2003. međunarodne kvebečki izvoz iznosio je 133 640 milijuna kanadskih dolara (oko 35% BDP-a), te je bio namijenjen [[SAD]]-u (83,2 %), [[Europa|Europi]] (9,6 %), [[Azija|Aziji]] (4,4 %) i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (1,5 %). Iste godine uvoz dobara i usluga iznosio je 130 691 milijuna kanadskih dolara. Većinom je dolazio iz SAD-a (37,4 %), Europe (29,3 %), Azije (18,6 %), Latinske Amerike (7,4 %), te iz [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] (6,0 %). Zemljopisna blizina SAD-a objašnjava činjenicu da je većina izvoza namijenjena tom tržištu. === Turizam === [[Datoteka:Casino de Montréal.JPG|mini|desno|200px|Casino u Montréalu]] [[Turizam]] je snažni gospodarski stup Québeca. Godine 2005. u turističkim djelatnostima je bilo direktno zaposleno 133 271 djelatnika.<ref>Québec. Ministère du Tourisme (2006). [http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf Le tourisme, une industrie importante pour le Québec Édition 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926212553/http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf |date=26. rujna 2007. }}''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-48481-9}}. str. 11.</ref> Ovi djelatnici radi u oko 29 000 kvebečkih turističkih poduzeća.<ref>''ibid'', p. 3</ref> Procjenjuje se da je godine 2005. u Québecu bilo 28,3 milijuna turista.<ref name="isq-tourisme">Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Tourisme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084326/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.</ref> Od kojih su 75,7 % iz Québeca, 13 % iz ostatka Kanade, 7,6 % iz Sjedinjenih Država i 3,7 % iz ostalih zemalja.<ref name="isq-tourisme"/> Godišnje turisti ostave 7,5 milijardi dolara u različitim sferama kvebečkog turizma.<ref name="isq-tourisme"/> Kvebečki turizam s 21 turističkom regijom nudi vrlo različitu ponudu. Pokrajina je bogata prirodnim atrakcijama, te je popularna i ljeti i zimi. U turističke atrakcije spadaju i mnogi muzeji, kasina, crkve, parkovi i rezervati. Vrlo je popularan i gastronomski turizam zbog raznolikosti ponude. Godišnje se u pokrajini odvija oko 400 događanja, što festivala, što proslava. === Promet === [[Datoteka:Montreal-metro.jpg|minijatura|200px|desno|Metro u Montréalu]] Cestovna mreža uključuje oko 185 000 [[km]] autocesta, nacionalnih i regionalnih cesta i lokalnih putova, te oko 12 000 mostova, tunela i drugih konstrukcija.<ref>Québec. Ministère des Transports (2007). ''[http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier Réseau routier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113234955/http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier |date=13. studenoga 2008. }}''</ref> U Québec se nalazi osam velikih luka namijenjenih robnom prijevozu. Godine [[2003.]] preko kvebečkih luka je prošlo 3 886 brodskih tereta i 9,7 milijuna tona robe, većinom prometnom vezom [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]].<ref name="transport-qc">Québec (2007). ''[http://www.gouv.qc.ca/portail/quebec/pgs/commun/portrait?lang=fr&id=pgs.portrait.economie.transport&location=pgs%2Fportrait%2Feconomie%2Ftransport#transferroviaires Portail Québec : Transport]''.</ref> Pokrajina raspolaže i s 6 678&nbsp;km [[željeznica|željezničke]] pruge<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm Le Québec, chiffres en main : Transport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105100247/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.</ref> koja je spojena s velikom sjevernoameričkom željezničkom mrežom. Iako je većinom namijenjena robnom prijevozu, kvebečka željeznička mreža igra važnu ulogu i u putničkom prijevozu. Postoje dva tipa zračnog prijevoza: šira mreža i lokalna mreža. U širu mrežu spada 43 zračne luke koje nude svakodnevne zračne prijevozne usluge.<ref name="transport-qc"/> U Québecu postoji više [[autobus]]nih prijevoznih poduzeća koja nude svoje usluge širom pokrajine. To su [[Orléans Express]], [[Intercar]], [[Autocars La Chaudière]], [[Autobus Maheux]], [[Limocar]], [[Autocars ADS]], [[Autobus A1]], [[Acadian Lines]] i [[Voyageur]]. === Prirodni resursi === [[Datoteka:LG2.jpg|300px|mini|[[Hidroelektrana]] Robert-Bourassa, poduzeća [[Hydro-Québec]].]] Velika gospodarska prednost Québeca je obilje prirodnih resursa, što pokrajini daje veliku gospodarsku prednost. Québec se ističe u rudarskom sektoru, gdje je jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača. Također se ističe i u izrabljivanju šumskih resursa. Veliki dio pokrajine koji obiluje raznim resursima još nije dovoljno istražen. U pokrajini se nalazi oko 30 rudnika i 158 poduzeća koja se bave izrabljivanjem prirodnih resursa. Od oko tridesetak od raznih resursa koji se izrabljuju, najvažniji su: zlato, željezo, titanij, azbest, bakar, cink i srebro.<ref>Québec. Ministère des Ressources naturelles et de la Faune. ''[http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp Substances exploitées au Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070617031904/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp |date=17. lipnja 2007. }}''.</ref> Oko 40 % mineralnog potencijala pokrajine je trenutno poznato. Godine [[2003.]], vrijednost ove industrije dosegnula je 3,656 milijarde dolara.<ref>Québec. Banque de données des statistiques officielles (17 srpnja 2006.). ''[http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&p_param_id_raprt=843 Industrie minière : valeur des expéditions, selon les principales substances minérales, Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706200539/http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&p_param_id_raprt=843 |date=6. srpnja 2011. }}''.</ref> Najveći dio (90,5 %) kvebečkih [[šuma]] su u javnom vlasništvu. Šume pokrivaju više od polovice teritorija pokrajine, tj. 761 100 [[km²]].<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Végétation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084331/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm |date=5. siječnja 2009. }}''</ref> Šumovito područje Québeca prostire se na sedam stupnjeva zemljopisne širine. U energetskoj bilanci pokrajine u zadnjih 20 godina dogodile su se velike promjene. [[Električna energija]] je od oblika energije po proizvodnji trenutno na prvom mjestu u pokrajini, a slijede je [[nafta]] i [[prirodni plin]]. Ovaj oblik energije gotovo u potpunosti proizvodi pokrajinsko krunsko poduzeće [[Hydro-Québec]], koje upravlja s 83 elektroenergetske centrale na području Québeca. Godine [[2000.]], Québec je bio četvrti svjetski proizvođač [[hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]], odmah poslije [[SAD]]-a, [[Brazil]]a i [[Rusija|Rusije]]. Québec je trenutno uvoznik sirove nafte. Istraživanja koja se provode u pokrajini i koja su još ograničena bave se traženjem nafte i prirodnog plina. Više od tri petine sirove nafte koje kupuje Québec dolazi iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Norveška]]). Ostatak se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]], [[Alžir]]a, [[Meksiko|Meksika]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sa zapada Kanade ([[Alberta]]) pokrajina uvozi većinu plina. Tijekom zadnjih trideset godina u Québecu su izrabljivana dva nalazišta plina, jedno u Pointe-du-Lacu i jedno u Saint-Flavienu. Od 1980. godine, pokrajina je znatno razvila svoju plinsku mrežu. == Izvori == {{izvori|30em}} == Bibliografija == * Dorion, Henri, Yves Laframboise et Pierre Lahoud (2007). ''Le Québec 50 sites incontournables''. Montréal, Éditions de l'Homme. 423 stranica. {{ISBN|2-7619-2368-2}}. * Hocq, Michel (coord) (1994). ''Géologie du Québec''. Québec, Les publications du Québec. 154 stranica. {{ISBN|2-551-13934-1}}. * Lacoursière, Jacques, Jean Provencher et Denis Vaugeois (2000). ''Canada-Québec 1534-2000''. Sillery, Septentrion. 591 stranica. {{ISBN|2-89448-156-X}} * ''Histoire du Quebec, Des origines à nos jours'', Jacques Lacoursière, Edition Nouveau Monde, 2005, {{ISBN|2-84736-113-8}}. *Linteau, Paul-André (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 1; De la Confédération à la crise (1867-1929)'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 14, 758 stranica. {{ISBN|2-89052-297-8}}. *Linteau, Paul-André (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 2; Le Québec depuis 1930'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 15, 834 stranica. {{ISBN|2-89052-298-5}}. * Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf Le Québec chiffres en main, édition 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612110305/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf |date=12. lipnja 2007. }}''{{pdf}}. 56 stranica. {{ISBN|2-550-49444-7}}. * Venne, Michel (dir.) (2006). ''L'annuaire du Québec 2007''. Montréal, Fides. 455 stranica. {{ISBN|2-7621-2746-7}}. == Vanjske poveznice == * {{fr}}{{eng oznaka}}{{es}} [http://www.gouv.qc.ca/ Službena stranica vlade Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080417213038/http://www.gouv.qc.ca/ |date=17. travnja 2008. }} * {{fr}} [http://www.monquebec.net Informacije o Québecu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070907202810/http://www.monquebec.net/ |date=7. rujna 2007. }} * {{fr}}{{eng oznaka}}{{de}}{{es}}{{it}} [http://www.bonjourquebec.com/ Službena turistička stranica Québeca] * {{fr}} [http://www.oqlf.gouv.qc.ca/ Kvebečki ured francuskog jezika] * {{fr}} [http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ Izaslanstvo Québeca u Parizu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028082615/http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ |date=28. listopada 2007. }} * [http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp Karte pokrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228163710/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp |date=28. veljače 2009. }} * [http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml Geografski položaj važnijih gradova Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301050737/http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml |date=1. ožujka 2009. }} <div class="Boxmerge">{{Frankofonija}}{{Pokrajine i teritoriji Kanade}}</div> [[Kategorija:Quebec| ]] [[Kategorija:Nova Francuska]] g7x2lg0ayi0njea7v8jdxrkoe4lt0ve 7625364 7625039 2026-10-27T21:13:24Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625364 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2007.}} {{dz}} {{Pokrajina ili teritorij Kanade | naziv = Québec | naziv_gen = Québeca | lokalni naziv = | zastava = Flag of Quebec.svg | grb = Coat of arms of Quebec (without crown).svg | karta = Québec, Canada.svg | označena karta = no | geslo = ''[[Je me souviens]]'' ([[francuski]]: Sjećam se) | jezik = [[francuski]] | cvijet = [[Iris versicolor]] | drvo = [[Betula alleghaniensis|rumena breza]] | ptica = [[Snježna sova]] | glavno mjesto = [[Québec (grad)|Québec]] | najveći grad = [[Montréal]] | premijer = [[François Legault]] | stranka = CAQ | namjesnik = [[Michel Doyon]] | vrsta namjesnika = Podguverner | pošta = QC<ref>[http://www.canadapost.ca/personal/tools/pg/manual/PGaddress-e.asp#1382088 Addressing Guidelines] iz [[Canada Post]]a {{eng oznaka}}</ref> | poštanski predbroj = G, H, J | rang površine = 2 | ukupna površina_km2 = 1.542.056 | kopnena površina_km2= 1.183.128 | vodena površina_km2 = 176.928 | postotak vode = 11,5 | rang stanovništva = 2 | stanovništvo = 7.546.131 | godina popisa = 2006 | rang gustoće = 5 | gustoća_km2 = 4,90 | godina BDP-a = 2005 | ukupni BDP = 274,863&nbsp;milijarde&nbsp;USD | rang BDP-a = 2 | BDP per capita = 36.175 USD | rang BDP-a per capita= 9 | red pristupanja = 1 | datum pristupanja = [[1. srpnja]] [[1867.]] | vremenska zona = [[UTC]]-5, -4 | donji dom = 75 | gornji dom = 24 | ISO kôd = CA-QC | website = www.gouv.qc.ca }} '''Québec''' (izgovor [kebɛk])<ref name="ime">Službeni naziv pokrajine na francuskom je '''Québec''' (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom '''Quebec''' (bez naglaska), izgovor: [kʰwəˈbɛk] ili [kʰəˈbɛk]. Ime glavnog grada pokrajine se na oba službena jezika države piše kao ''Québec'' (s naglaskom). Vlada Québeca koristi inačicu s naglaskom u oba službena jezika.</ref> je površinom najveća pokrajina u [[Kanada|Kanadi]] koja se nalazi na istoku zemlje, te druga nakon [[Ontario|Ontarija]] po broju stanovnika. Pokrajina na zapadu graniči s pokrajinom Ontario i [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]], na sjeveru s [[Hudsonov tjesnac|Hudsonovim tjesnacem]] i [[Ungavski zaljev|Ungavskim zaljevom]], na istoku s pokrajinama [[Newfoundland i Labrador]] i [[Novi Brunswick]], te na jugu s [[SAD]]-om (saveznim državama [[Maine]], [[New Hampshire]], [[Vermont]] i [[New York (savezna država)|New York]]). Ovo je većinom frankofona pokrajina, te je to jedina kanadska pokrajina u kojoj engleski nije glavni službeni jezik na pokrajinskoj razini. Glavni grad pokrajine i drugi po veličini grad je [[Québec (grad)|Québec]] koji se nalazi u regiji [[Capitale-Nationale]], te kojeg nazivaju „starim glavnim gradom” (''la vieille capitale'') zato što je bio i glavnim gradom [[Nova Francuska|Nove Francuske]], [[Donja Kanada|Donje Kanade]], te Kanade. Najvažnije urbano područje je aglomerizacijsko područje [[Montréal]]a gdje živi skoro polovica stanovnika pokrajine. == Povijest == {{glavni|Povijest Québeca}} Prije dolaska Francuza na području Québeca su živjela brojna plemena [[Indijanci|indijanska]] plemena. Vlada Québeca priznaje jedanaest naroda kao autohtono stanovništvo na svom području. To su: [[Eskimi|Inuiti]], [[Mohawk]]i, [[Montagnais|Innu]]si, [[Cree|Kriji]], [[Algonquin]]i, [[Atikamekw]]i, [[Micmac Indijanci|Micmaci]], [[Huron Indijanci|Huroni]], [[Abenaki]], [[Maliseet]]i i [[Naskapi]]. === Nova Francuska (1534. – 1763.) === {{glavni|Nova Francuska}} [[Datoteka:Jacques Cartier 1851-1852.jpg|mini|desno|Postumni portret [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]], Théophile Hamel, oko 1844.]] [[20. travnja]] [[1534.]] iz [[Saint-Malo]]a je isplovio [[Jacques Cartier]] s 61 mornarom i dva broda. Oni se prema povijesnim knjigama smatraju prvim Europljanima na kanadskom tlu (unatoč tragovima [[Vikinzi|Vikinga]] koji su došli u Québec negdje oko 1000. godine). Jacques Cartier je postavio križ u današnjem gradu [[Gaspé]]u [[1534.]] godine, te je uplovio u [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] na svom drugom putovanju [[1535.]] godine. Cartier je došao sve do sela [[Hochelaga]] (gdje se danas nalazi [[Montréal]]) gdje je istraživačka skupina provela zimu. Zbog odluke o osnivanju kolonije, [[Francusko kraljevstvo]] je odobrilo novu ekspediciju [[Jean-François de la Rocque de Roberval|Jean-Françoisu de la Rocque de Robervalu]]. Ova kolonija je u teškim uvjetima izgubila mnogo ljudi, te je u rujnu [[1543.]] napuštena. Zbog ostalih problema, većinom zbog ratova u Europi, prestao je francuski interes za Kanadu na više od pola stoljeća. Počecima Nove Francuske, te istovremeno i Kanade, smatra se osnivanje mjesta [[Tadoussac]] [[1600.]] godine, kojeg je osnovao [[Pierre de Chauvin]]. Ovo je mjesto kao prva francuska trgovačka postaja, postalo središte kitolova na tom području. Godine [[1967.]] kardinal [[Richelieu]] je stvorio [[Novofrancuska kompanija|Novofrancusku kompaniju]] za razvitak Kanade. Iduće godine su ekspediciju od 400 članova uhvatili Britanci. Nakon kapitulacije Québeca, Britanci su zauzeli Québec i [[Akadija|Akadiju]] te ih držali od [[1629.]] do [[1632.]] godine. [[Samuel de Champlain]], koji se smatra ocem Nove Francuske i osnivač [[Québec (grad)|grada Québeca]], je zarobljen, a Novofrancuska kompanija je propala. Nakon [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.)|sporazuma u Saint-Germain-en-Layeu]], Kraljevina Francuska je povratila koloniju 1632. godine. Godine 1640. u Novoj Francuskoj nije živjelo više od 500 osoba, irokeški ratovi i bolesti bili su glavni uzrok smrti u koloniji. Godine [[1642.]], [[Paul de Chomedey de Maisonneuve]] osnovao je Ville-Marie (budući Montréal) koji je u to vrijeme bio tvrđava za obranu od [[Irokezi|Irokeza]] (prvi veliki irokeški rat trajao je od 1642. do 1667.). [[Datoteka:Samuel de Champlain Carte geographique de la Nouvelle France.jpg|lijevo|minijatura|300px|Karta [[Nova Francuska|Nove Francuske]] koju je nacrtao [[Samuel de Champlain]] [[1612.]] godine]] Od [[1627.]] do [[1663.]] broj stanovnika se povećao na oko 2 500 osoba. U 35 godina u koloniju se doselilo oko 1 250 francuskih imigranata, većinom iz obalnih područja i lučkih gradova Francuske, kao i iz pariške regije. Godine 1663. ministar financija Jean-Baptiste Colbert uspostavio je kraljevsku upravu u Novoj Francuskoj. Područjem se upravljalo kao s francuskom pokrajinom pod okriljem namjesnika. Dvije godine kasnije u koloniju dolazi elitni vojni odred Carignan-Salières s ciljem svladavanja Irokeza. Godine [[1666.]] intendant Nove Francuske, [[Jean Talon]], organizira prvi popis stanovništva kojim je popisano 3 215 osoba. Zahvaljujući Talonovoj pronatalitetnoj politici, kao i dolasku 900 djevojaka koje je poslao kralj [[Luj XIV.]], slavne [[Kraljeve kćeri]] (''filles du roi''), stanovništvo kolonije je naraslo preko 6 700 do [[1672.]] godine. Godine 1684., uz britansku pomoć, Irokezi započinju drugu seriju napada na francuska naselja. Dvije godine kasnije, Francuzi zauzimaju tri engleske utvrde na [[Hudsonov zaljev|Hudsonovom zaljevu]]. Pod vodstvom [[Louis de Buade de Frontenac|Frontenaca]], Francuzi izvršavaju serije napada na novoengleske postaje i istjeruju Engleze iz Akadije, Newfoundlanda i Hudsonovog zaljeva. Godine [[1687.]] [[Francuska]] i [[Engleska]] potpisuju sporazum u Ryswicku čime je završen prvi međukolonijalni rat. [[1701.]] godine, potpisan je i mir s Irokezima. Kolonija je u to vrijeme imala manje od 15 000 stanovnika. Potpisivanjem [[Sporazum u Utrechtu|sporazuma u Utrechtu]], [[1713.]] godine, Francuska je ustupila Velikoj Britaniji Akadiju ([[Nova Škotska]]), Newfoundland i Hudsonov zaljev. [[Sedmogodišnji rat]] (1756. – 1763.) između Velike Britanije i Francuske se bitno odrazio i na Sjevernu Ameriku. Godine [[1755.]] guverner Nove Škotske [[Charles Lawrence]] je deportirao više od 7 000 Akadijaca na američku obalu, zbog straha od njihova uplitanja u sukob. Godine [[1756.]] general [[Louis-Joseph de Montcalm]] dolazi u Novu Francusku s 3 000 vojnika. Godine [[1759.]] britanski general [[James Wolfe]] i njegova vojska započinju desetotjednu opsadu grada [[Québec (grad)|Québeca]] koji kapitulira nakon [[Bitka kod Abrahamove visoravni|bitke kod Abrahamove visoravni]] (tijekom koje su smrtno ranjeni i Montcalm i Wolfe). U proljeće iduće godine slijedi pokušaj ponovnog osvajanja grada koji započinje general [[François Gaston de Lévis|Lévis]] s novom vojskom. Lévisova vojska opsjeda grad očekujući brodove iz Francuske koji su trebali doći u pomoć. Francuska flota je presretena kod [[bitka na rijeci Ristigouche|rijeke Ristigouche]], te pomoć nikad nije došla. Engleskom flotom došlo je 18 000 vojnika, te se Lévis povukao. Ubrzo nakon toga Britanci su zauzeli Montréal, čime je Nova Francuska osvojena. === Britanska vlast (1763. – 1867.) === Od potpisivanja [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|Pariškog mira]] [[1763.]] godine, kojim je okončan Sedmogodišnji rat, Velika Britanija je i službeno zavladala područjem Nove Francuske. Ovim dogovorom Francuska je spasila svoje europske granice, ali je izgubila svoje [[Prvo francusko kolonijalno carstvo|prvo kolonijalno carstvo]]. Kralj [[Luj XV.]] i njegovi savjetnici sačuvali su [[Gvadalupa|Gvadalupu]] i pokušali umanjiti značaj gubitka Kanade opravdavajući se izgovorom da je kolonija preskupa, te da je to većinom ledeno područje bez prevelikog značaja za Francusko kraljevstvo. Samo su otoci [[Sveti Petar i Mikelon]] ostali u francuskom vlasništvu (kako bi Francuskoj bio omogućen [[ribolov]] u Americi). Kao svojevrsnu osvetu Velikoj Britaniji zbog ovog kolonijalnog gubitka, Francuska je pomogla [[SAD]]-u u [[Američki rat za neovisnost|ratu za nezavisnost]]. Nakon službenog preuzimanja francuskih teritorija, Velika Britanija proglašava ustav za Novu Francusku kojim ona postaje [[Pokrajina Québec (1763.-1791.)|pokrajina Québec]]. Ovaj ustav je dugoročno predviđao asimilaciju kanadskih Francuza, od kojih se oko 2 000 vratilo u Francusku između [[1760.]] i [[1770.]] godine. Katolici su lišeni određenih prava slično kao i u Irskoj, a sve javne funkcije bile su omogućene samo protestantskoj manjini. [[Datoteka:Canada lower.PNG|mini|250 px|Donja Kanada nakon ustavnog zakona iz 1791. godine]] Sve do [[1766.]] godine, Britanci su se borili protiv indijanskih plemena (kao [[Abenaki]]) koji su bili u savezništvu s Francuskom i koji su se pobunili pod vodstvom [[Pontiac (poglavica)|poglavice Pontiaca]]. Kako bi izbjegli širenje problema iz američkih kolonija na Kanadu, britanska vlada se je odlučila na otvoreniju politiku prema francuskim Kanađanima, te su poništili prije proglašeni ustav prema kojim je, između ostalog, protestantizam bio proglašen službenom religijom. Godine [[1774.]] proglašen je drugi ustav kojim su ublaženi elementi asimilacije, te dozvoljeno pravo Kanađanima na upotrebu francuskog jezika, građanskog prava i prakticiranje katoličanstva. Ovim aktom je i povećan teritorij pokrajine, te je ona sad obuhvaćala i [[Velika jezera]] i protezala se sve do [[Saint Louis]]a. Amerikanci u svojoj borbi za nezavisnošću napadaju Québec [[1774.]] godine, te osvajaju cijelo područje Montréala, ali iduće godine ne uspijevaju u zauzimanju grada Québeca. Dolaskom velikog broja britanskog vojnog pojačanja, Amerikanci napuštaju pokrajinu. Francuski Kanađani su ostali neutralni u ovom sukobu, po preporuci Katoličke Crkve. Stjecanjem američke neovisnosti, [[Lojalisti (Američka revolucija)|Lojalisti]] su se nastanili u Québecu. Nezadovoljni brojnim pravima koja su dodijeljena francuskim Kanađanima, Englezi traže reforme koje su provedene novim ustavnim zakonom [[1791.]] godine, čime je teritorij podijeljen [[Ottawa (rijeka)|rijekom Ottawom]] na [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] (današnji Ontario) i [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (današnji Québec). [[Datoteka:Louis-Joseph Papineau.jpg|minijatura|lijevo|[[Louis-Joseph Papineau]] oko [[1852.]] godine]] Godine [[1834.]] članovi Patriotske stranke (kao [[Louis-Joseph Papineau|Papineau]], [[Elzéar Bédard]] i [[Augustin-Norbert Morin]]) prezentirali su svoj politički program kojim izražavaju gubitak povjerenja u institucije britanske monarhije. Kako bi se zaštitili od zloupotrebe monarhijske moći prema francuskim Kanađanima, Papineau i njegova stranka traže izabranu vladu koja bi kontrolirala prihode i izglasavala zakone u Donjoj Kanadi. Iduće godine u Québec dolazi [[Archibald Acheson|lord Gosford]] koji je postao novi namjesnik pokrajine, te koji je trebao smiriti reformiste. Godine [[1837.]] nakon upornog odbijanja službenog Londona da razmotri zahtjeve reformista, izbija oružana [[Pobuna u Donjoj Kanadi|pobuna]]. U isto vrijeme, neki Britanci se pobunjuju i u Gornjoj Kanadi s istim zahtjevima, tj. tražeći vlastitu vladu koja bi zamijenila onu koju nameće službeni London. Oružana pobuna u Donjoj Kanadi bila je pod vodstvom [[Louis-Joseph Papineau|Louis-Josepha Papineaua]] koji je bio na čelu Patriotske stranke. Pobunu u Gornjoj Kanadi vodio je [[William Mackenzie]]. Obje pobune je kroz neko vrijeme ugušila britanska vlast. Zajedno s propasti patriotske pobune gase se i liberalni pokreti u kvebečkom društvu. Zbog kočenja razvoja pokrajine kojeg izaziva bogata engleska elita ([[Family Compact]]) počinje veliki val emigracije francuskih Kanađana u [[SAD|Sjedinjene Države]] što obilježava povijest pokrajine u 19. stoljeću. Kako bi istražili okolnosti pobune u Kanadi, službeni London je poslao [[John George Lambton|lorda Durhama]] u istragu. U njegovu povijesnom izvještaju ([[Durhamov izvještaj]]) on preporučuje nastavak daljnje asimilacije francuskih Kanađana ujedinjavanjem dviju Kanada, te stvaranje zajedničke vlade. Zakon o uniji je u [[London]]u izglasan [[1840.]] godine. Njime su Gornja i Donja Kanada dobile isti broj parlamentarnih zastupnika, a [[engleski]] je proglašen jedinim službenim jezikom. U ujedinjenoj Kanadi tada je živjelo oko 500 000 govornika engleskog i oko 600 000 govornika francuskog jezika. Anglofono stanovništvo je s vremenom prisvojilo naziv „Kanađani” koji se koristio od 17. stoljeća isključivo za stanovnike francuskog podrijetla. Političke tenzije su se i dalje nastavile do novog izgreda [[1849.]] godine, kada su pobunjenici zapalili parlament [[Pokrajina Kanada|Ujedinjene Kanade]] koji se nalazio u Montréalu od [[1843.]] godine. Izglasavanje zakona koji bi povratio prava francuskom stanovništvu, te im nadoknadio gubitke za vrijeme pobune 1837. – 1838. izazvalo je bijes britanskih ekstremista. Parlament se od tad selio između [[Québec (grad)|Québeca]] i [[Toronto|Toronta]] sve do [[1867.]] godine. Godine 1849. reformisti osnivaju zajedničku vladu. Stranku su vodili [[Robert Baldwin]] u Gornjoj Kanadi i [[Louis-Hippolyte Lafontaine]] u Donjoj Kanadi. Zahvaljujući ovom osnutku vlade, smiruje se situacija na kanadskoj političkoj sceni. Godine [[1864.]] počinju razgovori o potencijalnoj kanadskoj konfederaciji kojoj je službeni London dao potporu, te čak vršio pritisak za prihvaćanje ovog državnog uređenja. === Kanadska federacija (1867.) === Nakon dogovora između konzervativne stranke [[John Alexander Macdonald|Johna A. Macdonalda]] i liberalne stranke [[George Brown|Georgea Browna]], kojeg je podržao [[George-Étienne Cartier]], Zakonom o britanskoj Sjevernoj Americi stvorena je kanadska konfederacija 1. srpnja 1867., kojoj su se pridružili i [[Novi Brunswick]] i [[Nova Škotska]]. Ovo je dovelo i do stvaranja pokrajina Québec i Ontario. Ovim ustavnim zakonom definiraju se odnosi, te ovlasti između federalne vlade i pokrajinskih vlada. Kvebečani su pokušali ovim poretkom dobiti garanciju protiv asimilacije, te mogućnost upravljanja vlastitom sudbinom. Federalni parlament dodijeljeno je upravljanje obranom i vanjskom politikom, trgovinom, prijevozom, komunikacijama i prostorima namijenjenim domorodačkom stanovništvu, kao i upravljanje svim sektorima koja nisu izravno pod upravom lokalne zakonodavne vlasti. Ovaj parlament također je imao i mogućnost poništavanja lokalnih zakona, te neograničenu mogućnost oporezivanja čime su pokrajinama ostali samo izravni porezi na području pokrajine. Pokrajinske zakonodavne skupštine dobile su pravo odlučivanja na poljima kao što su obrazovanje, zdravstvo, građansko pravo i prirodni resursi. Što se tiče odlučivanja na polju imigracije i poljoprivrede, odlučivanje se vršilo na obje razine vlasti. Ovaj ustav sadrži i posebne dijelove koji se odnose na očuvanje posebnih obilježja Québeca. Ustav priznaje i Kvebečko građansko pravo koje postoji uz britansko opće pravo koje se primjenjuje u ostalim pokrajinama, predviđa upotrebu i engleskog i francuskog jezika u parlamentu i zakonodavstvu, kao i na sudovima u Québecu, te predviđa osnivanje odvojenih škola za katoličke i protestantske zajednice u Québecu i Kanadi koje bi se financirale iz javnih fondova. === Od Chauveaua do Duplessisa === [[15. srpnja]] [[1867.]], [[Pierre-Joseph-Olivier Chauveau]] iz Konzervativne stranke, postao je premijer. Iduće godine stvoreno je Ministarstvo obrazovanja, ali taj sustav školovanja brzo je odbilo svećenstvo. Ministarstvo je ukinuto [[1875.]], te je vraćen stari sustav. Zbog pritisaka svećenstva na biračko tijelo, papa je poslao svog izaslanika koji je treba prisiliti Crkvu u Québecu na smanjenje političkog sudjelovanja. Godine [[1887.]], svećenstvo je predstavljalo oko 48 % predavača u katoličkim školama. [[Datoteka:Henri bourassa.jpg|mini|150px|desno|Henri Bourassa]] Godine [[1910.]], unuk Louis-Joseph Papineaua, [[Henri Bourassa]] osnovao je novine „Le Devoir” koje su posvećene obrani francuskih Kanađana. On se žestoko suprotstavljao kanadskom uplitanju u [[Burski rat]] (1899.) i regrutiranju 1917. koje je sililo Kanađane na sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Bourassa i njegov politički istomišljenik Lavergne uspjeli su progurati zakon o upotrebi francuskog u javnim poduzećima u Québecu, jer se do tad francuski nije upotrebljavao u željezničkom prometu, telefonskoj službi itd. Također, nacionalisti su uspjeli progurati i zakon o šumama i proizvodnji papira, što je povećalo industrijske kapacitete pokrajine. Nasljednik Bourasse u borbi za prava francuskih Kanađana bio je povjesničar i katolički svećenik [[Lionel Groulx]], kojeg mnogi smatraju duhovnim ocem kvebečkih boraca za slobodu. Godine [[1931.]], Kanada je od Ujedinjenog Kraljevstva dobila široku autonomiju prema Westminsterskom statutu. Godine [[1936.]] konzervativna stranka Nacionalne unije (''Union nationale'') koja je osnovana godinu ranije, osvojila je vlast u Québecu. Njezin predsjednik [[Maurice Duplessis]] bio je na vlasti sve do [[1939.]] godine, te ponovno od [[1944.]] do [[1959.]] godine. Pod Duplessisom, Québec je s obzirom na ostatak Kanade kasnio na područjima obrazovanja, gospodarstva i društvenih zakona. Crkva je ponovno zauzimala snažno političko mjesto, te je koristila svoj utjecaj među građanstvom kako bi održala postojeću konzervativnu vladu koja je branila društvene reforme i sindikalizam. Nakon smrti Duplessisa, politička moć Crkve je brzo oslabila pod liberalnom vladom [[Jean Lesage|Jeana Lesagea]]. Tijekom [[1960-ih]], Québec je ušao u veliku fazu modernizacije, zahvaljujući najviše brojnim gospodarskim reformama koje je provela Lesageova vlada. Za ovo razdoblje se među povjesničarima, sociolozima i politolozima ustalio naziv [[Tiha revolucija]] (''Révolution tranquille''). === Od 1960. do danas === Za vrijeme Tihe revolucije pokrajina je društveno modernizirana, a brojne reforme promijenile su društvenu politiku, obrazovanje, zdravstvo i unaprijedile gospodarski razvoj. Među najznačajnijim potezima Lesageove vlade bila je [[nacionalizacija]] elektroenergetskog sektora. Taj sektor je dotad bio pod kontrolom engleskog oligopola u čijem su radu bili isključeni francuski Kanađani. Nacionalizacija ovog sektora velikim dijelom je bila zaslužna za veliki gospodarski rast pokrajine. Modernizacija i emancipacija Québeca ponovno je oživjela ideju o nezavisnosti. Ideje o odcjepljenju još je jače potaknulo otvaranje službene delegacije Québeca u [[Pariz]]u [[1961.]] godine. Ovaj pokret postao je vrlo intenzivan u drugoj polovici [[1960-ih]], kada su se simpatizeri ove ideje organizirali u brojne separatističke skupine. Godine [[1967.]], francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] došao je u Québec što je bio prvi službeni posjet šefa francuske države u ovu bivšu koloniju. Mnogobrojno mnoštvo de Gaullea je dočekalo kao osloboditelja uzvikujući separatističke parole, te je i sam Charles de Gaulle s balkona gradske vijećnice u [[Montréal]]u uzviknuo „Živio slobodni Québec !” (''Vive le Québec libre !''). Ovaj govor oštro su osudili anglofoni Kanađani i federalna vlada smatrajući da de Gaulle poziva na neovisnost pokrajine. Od početka 1960-ih u pokrajini je počela djelovati ekstremistička skupina [[Fronta za oslobođenje Québeca]] (FLQ) koja je terorističkim napadima ugrožavala ciljeve koji su simbolizirali federalnu vlast i Ujedinjeno Kraljevstvo. U listopadu [[1970.]] godine, FLQ je oteo britanskog tajnika za trgovinu [[James Cross|Jamesa Crossa]], a nekoliko dana kasnije i kvebečkog ministra rada [[Pierre Laporte|Pierrea Laportea]] koji je kasnije ubijen. Ovo ubojstvo slijedilo je nakon što je kanadska vojska intervenirala na ulicama Montréala na zahtjev premijera Bourasse i gradonačelnika Drapeaua. U ovim akcijama uhićeno je više od 500 ljudi za koje se sumnjalo da imaju veze s FLQ-om, velikim dijelom sindikalaca i studenata. Ovi događaji poznati su pod nazivom „[[Listopadska kriza]]”. Nakon ove krize praktički je nestao ekstremizam među zagovornicima neovisnosti, a snažno ga je odbio i René Lévesque. Godine [[1968.]], osnovana je [[Kvebečka stranka]] (''Parti québécois''), pod vodstvom [[René Lévesque|Renéa Lévesquea]], koja se zalagala za nezavisnost. Ova stranka pobijedila je na pokrajinskim izborima [[1976.]] godine, te izglasala skup zakona kojima se promiče i brani upotreba francuskog jezika. Proglašavanjem Povelje o francuskom jeziku (zakon 101), francuski je postao jedini službeni jezik u Québecu [[1977.]] godine. Na referendumu [[1980.]] godine, na kojem se odlučivalo o projektu Renéa Lévesquea o nezavisnosti pokrajine i međudržavnom povezivanju s Kanadom, samo 40 % stanovništva glasalo je za projekt. U noći [[4. studenog]] [[1981.]] federalni ministar pravosuđa sastao se sa svim pokrajinskim premijerima, osim Renéa Lévesquea, koji su potpisali novi kanadski ustav, što je događaj koji je u Québecu poznat kao [[Noć dugih noževa (Québec)|Noć dugih noževa]]. Idući dan, stavili su Lévesquea pred svršen čin i pokušali ga privoliti na potpisivanje dokumenta što je on odbio. Iduće godine britanski je parlament odobrio ovaj novi ustav, ali bez suglasja Québeca, što je situacija i dan danas. Kasnije je kanadski vrhovni sud zaključio da nije potrebno dopuštenje svake kanadske pokrajine za odobrenje ustava. Od [[1985.]] do [[1994.]] godine, Québecom vlada [[Liberalna stranka Québeca]] (PLQ) pod vodstvom Roberta Bourasse i Daniela Johnsona. U ovom razdoblju federalna je vlada dva puta pokušala privoliti Québec na prihvaćanje ustava. Prvi put je to bilo sporazumom kod jezera Meech [[1987.]] godine. Ovaj sporazum je propao [[1990.]], zato što su ga odbile priznati pokrajine [[Manitoba]] i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundland]]. Drugi put bilo je to sporazumom u Charlottetownu [[1992.]] godine, kojim bi se pravno precizirao status Québeca u Kanadi. Ovaj sporazum referendumom su odbili 56.7% svih Kanađana i 57% Kvebečana. Ovaj poraz doveo je do razdvajanja unutar vladajuće stranke. Kvebečka stranka (PQ) vratila se na vlast [[1994.]] godine, pod vodstvom [[Jacques Parizeau|Jacquesa Parizeaua]] uz obećanje o održavanju novog referenduma o neovisnosti Québeca. Ovaj referendum održan je [[30. listopada]] [[1995.]], a nezavisnost je odbijena s 50,6 %.<ref>Directeur général des élections du Québec. ''[http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp Référendum du 30 octobre 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930210114/http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp |date=30. rujna 2007. }}''.</ref> Jacques Parizeau napustio je premijerski položaj [[20. siječnja]] [[1996.]],<ref>Assemblée nationale du Québec (2004). ''[http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm Jacques Parizeau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302111015/http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm |date=2. ožujka 2009. }}''.</ref> a zamijenio ga je šef Kvebečkog bloka, [[Lucien Bouchard]]. Bouchard i njegov nasljednik [[Bernard Landry]] za svojeg mandata nisu se bavili pitanjem neovisnosti, nego su se posvetili gospodarskim problemima. Od [[2003.]] godine, na vlasti je ponovno PLQ na čelu s [[Jean Charest|Jeanom Charestom]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Map of Quebec-fr.png|desno|mini|300px|Karta Québeca.]] Teritorij ove po veličini najveće pokrajine u [[Kanada|Kanadi]] je najvećim dijelom slabo naseljen. U regiji [[Nord-du-Québec]] koja čini 43 % teritorija pokrajine, živi samo 40 637 stanovnika.<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm Évolution et distribution de la population par région administrative, superficie et densité, Québec, 1971-2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012210039/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm |date=12. listopada 2007. }}''.</ref> Više od 90 % površine Québeca je dio [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Od vremena francuske kolonizacije i osnivanja Nove Francuske, teritorij Québeca je narastao od nekoliko desetaka kilometara na obalama [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]] do više od polovice [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta, kolika je nekad kolonija bila. Današnja veličina pokrajine otprilike odgovara veličini [[Iran]]a koji je 18. država na svijetu po veličini, tj. pokrajina je otprilike tri puta veća od [[Francuska|Francuske]] ili tridesetak puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]]. Québec se nalazi na geografski raznolikom području. Podijeljen je u tri velika geološka područja, od sjevera prema jugu. Laurentinski plato čini oko 95% površine Québeca, te je dio kanadskog štita, jedne od najstarijih geoloških formacija na svijetu. Najviša točka Québeca je na planini [[Mont D'Iberville]] koja se nalazi blizu granice s [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlandom i Labradorom]] na sjeveroistoku pokrajine. Teritorij Québeca je izrazito bogat zimzelenim šumama, te mnogim rudačama. Québec raspolaže s nekima od najvećih rezervi slatke vode na svijetu, pretpostavlja se da u pokrajini se nalazi oko 3% svjetskih zaliha slatke vode<ref name="boisclair">Québec (2002). ''[http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf L'eau. La vie. L'avenir. Politique nationale de l'eau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050128054045/http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf |date=28. siječnja 2005. }}''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-40074-7}}. str. 5.<br/>Sa 990 km³/godišnje obnovljivih voda, izuzimajući jezera i podvodne vode, Québec raspolaže s 3% ukupne svjetske količine ovog resursa.</ref> koja zauzima oko 12% njezinog ukupnog teritorija.<ref name="L'interatlas">''L'interatlas: Les ressources du Québec et du Canada'', Centre d'études en enseignement du Canada, Centre éducatif et culturel, Montréal, 1986 {{ISBN|2-7617-0317-0}}, str. 39</ref> U pokrajini postoji oko pola milijuna jezera,<ref name="boisclair"/> od kojih 30 imaju površinu veću od 250&nbsp;km², te 4 500 rijeka.<ref name="boisclair"/> === Klima === [[Datoteka:Chasse neige.jpg|mini|220px|desno|U gradu Québecu godišnje prosječno padne 312 cm snijega.]] U Québecu postoje tri glavne [[klima]]tske regije. U južnom i zapadnom Québecu, gdje živi najviše stanovništva, vlada vlažna kontinentalna klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfb]]'') s toplim i vlažnim ljetima, te suhim i hladnim zimama. Glavni klimatski utjecaji dolaze iz zapadne i sjeverne Kanade, te iz južnog i središnjeg područja SAD-a. Zbog ovakvih jakih vremenskih utjecaja iz Sjeverne Amerike i Atlantskog oceana, količina padalina je obilna tijekom cijele godine, te je njihov broj u mnogim područjima i veći od 1 000&nbsp;mm, uključujući i preko 300&nbsp;cm [[snijeg]]a u mnogim područjima. Tijekom ljeta zna biti [[tornado|tornada]] i [[oluja]], ali manje često nego u južnom [[Ontario|Ontariju]]. U središnjem Québecu većinom vlada podarktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfc]]''). Ovdje vladaju duge i hladne zime, dok su ljeta topla, ali vrlo kratka zbog zemljopisne širine i velikog utjecaja arktičkih zračnih masa. Broj padalina je manji nego na jugu, osim na nekim uzvišenim područjima. U sjevernoj regiji vlada arktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|ET]]''), s vrlo hladnim zimama i kratkim hladnijim ljetima. Glavni klimatski utjecaji u ovom području su struje [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] (kao [[Labradorska struja]]) i arktičke kontinentalne zračne mase. == Politika == [[Datoteka:Québec - Hôtel du Parlement 3.jpg|200px|desno|mini|Narodna skupština Québeca]] Québec je jedna od deset [[Pokrajine i teritoriji Kanade|pokrajina Kanade]]. Funkcionira na britanskom parlamentarnom režimu po [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]], kao i sve kanadske pokrajine. U Québecu [[zakonodavna vlast]] je podijeljena između Narodne skupštine (''Assemblée nationale'') i podguvernera (''Lieutenant-gouverneur'') koji je predstavnik [[Kanadska monarhija|kraljice]] u Québecu. U današnje vrijeme praktički svu zakonodavnu moć ima Narodna skupština. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima vlada Québeca. Na čelu vlade nalazi se premijer s vijećem ministara. Narodna skupština sastoji se od 125 zastupnika koji se izabiru općim glasovanjem. Zadnji izbori održani su [[2007.]] godine. === Status nacije === U studenom [[2006.]] godine, kanadski premijer [[Stephen Harper]] iznio je prijedlog o priznavanju „Kvebečana kao nacije unutar ujedinjene Kanade”.<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ( 27. studenog 2007.) ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2534974&File=5 Feuilleton et feuilleton des avis, n° 87] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219080200/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2534974&File=5 |date=19. veljače 2008. }}''.</ref> Iako ovaj prijedlog nije imao nikakvu pravnu vrijednost, prihvaćen je s 266 glasova naspram 16, 27. studenog 2006.<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2544166#Div-73 Hansard révisé • Numéro 087. 39. législature, 1. session, vote n° 73 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602231903/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2544166#Div-73 |date=2. lipnja 2008. }}''. 2007.</ref> godine. Iako je ovaj status dosta nejasan, istraživanja pokazuju da većina Kanađana ne podupire ovaj status, dok ga većina Kvebečana podupire.<ref>[[Presse canadienne]]. 2006. [http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES Le pays rejette en bloc l'idée que le Québec est une nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123423/http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES |date=29. rujna 2007. }}, ''[[La Presse (Kanada)|La Presse]]'' ([[Montréal]])</ref> === Politička podjela === Pokrajina Québec je službeno podijeljena u 17 upravnih regija (''régions administratives''), dok je tradicionalno podijeljena u 20 regija koje nemaju službeni status. ==== Upravne regije ==== Sedamnaest upravnih regija su: {|border="0" cellspacing="4" cellpadding="0" |- |valign="top"| * 01 [[Bas-Saint-Laurent]] * 02 [[Saguenay–Lac-Saint-Jean]] * 03 [[Capitale-Nationale]] * 04 [[Mauricie]] * 05 [[Estrie]] * 06 [[Montréal]] |valign="top"| * 07 [[Outaouais (Québec)|Outaouais]] * 08 [[Abitibi-Témiscamingue]] * 09 [[Côte-Nord]] * 10 [[Nord-du-Québec]] * 11 [[Gaspésie-Îles-de-la-Madeleine]] * 12 [[Chaudière-Appalaches]] |valign="top"| * 13 [[Laval (Québec)|Laval]] * 14 [[Lanaudière]] * 15 [[Laurentides (upravna regija)|Laurentides]] * 16 [[Montérégie]] * 17 [[Centre-du-Québec]] |} ==== Turističke regije ==== [[Datoteka:Ile-de-la-Madeleine-Quebec-TQ.jpg|mini|200px|Zalazak sunca na otoku Madeleine]] Uz upravne postoji i podjela na turističke regije, to su: {|border="03 cellspacing="4" cellpadding="0" |- |valign="top"| * [[Abitibi-Témiscamingue]] * [[Baie-James (région)|Baie-James]] * [[Bas-Saint-Laurent]] * [[Cantons-de-l'Est]] * [[Centre-du-Québec]] * [[Charlevoix]] * [[Chaudière-Appalaches]] * [[Duplessis (région)|Duplessis]] * [[Gaspésie]] * [[Îles-de-la-Madeleine]] |valign="top"| * [[Lanaudière]] * [[Laurentides (région administrative)|Laurentides]] * [[Laval (Québec)|Laval]] * [[Manicouagan (région)|Manicouagan]] * [[Mauricie]] * [[Montérégie]] * [[Montréal]] * [[Nunavik]] * [[Outaouais (Québec)|Outaouais]] * [[Québec (région touristique)|Québec]] |valign="top"| * [[Saguenay-Lac-Saint-Jean]] |} ''Više detalja [http://www.bonjourquebec.com/ ovdje].'' == Stanovništvo == Broj stanovnika pokrajine je u rastu, iako je stopa fertiliteta najniža u Kanadi. Godine 2006. ova stopa bila je 1.62. Ova situacija je u kontrastu sa situacijom koja je bila prije 1960-ih, kad je Québec imao jednu od najvećih stopa fertiliteta u industrijaliziranim zemljama. Iako Québec predstavlja samo 24% stanovništva Kanade, broj međunarodnih posvajanja je najviši od svih pokrajina u Kanadi. Godine [[2001.]], 42% međunarodnih posvajanja djece u Kanadi bila su u Québecu. === Podrijetlo stanovništva === {| class="wikitable" align="right" |- bgcolor="#CCCCCC" !Podrijetlo !stanovnika !postotak |- |[[Stanovništvo Kanade|"Kanađani"]] |4,897,475 |68.73% |- |[[Francuzi]] |2,111,570 |29.67% |- |[[Irci]] |291,545 |5.09% |- |[[Talijani]] |249,205 |3.70% |- |[[Englezi]] |218,415 |3.07% |- |[[Škoti]] |156,140 |2.19% |- |[[Indijanci]] |130,165 |1.83% |- |[[Nijemci]] |88,700 |1.24% |- |[[Židovi]] |82,450 |1.16% |- |[[Haićani]] |74,465 |1.05% |} Prema kanadskom popisu stanovništva moguće je izreći pripadnost u više etničkih skupina (npr. oni iz rubrike Kanađani mogu se također izjasniti i kao Francuzi itd.) Tako zbroj etničkih skupina pokrajine iznosi više od 100%. U ovom popisu uključene su etničke skupine koje imaju više od 70 000 pripadnika. === Vjerske skupine === Québec se razlikuje od ostalih pokrajina po velikom broju pripadnika [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. To je nasljedstvo kolonijalnih vremena, jer je u Novoj Francuskoj dozvoljeno naseljavanje samo katolicima. Religijske skupine su: * 90.2% [[Kršćanstvo|kršćani]] ** 83.3% [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]] ** 4.7% [[protestanti]] ** 1.4% [[pravoslavlje|pravoslavci]] ** 0.8% ostali [[kršćani]] * 7.1% [[ateisti]]/[[agnostici]] * 1.5% [[muslimani]] * 1.2% [[judaizam|židovi]] === Autohtono stanovništvo === Američki [[Indijanci]] žive na prostoru Québeca već tisućama godina. Trenutno predstavljaju oko 2% stanovništva pokrajine, ali su povijesno i kulturno vrlo važna skupina. Već nekoliko desetljeća traju pokušaji oživljavanja i očuvanja njihove kulture, te njihovih prava. Deset plemena američkih Indijanaca u Québecu dijele se u dvije jezične skupine: [[Huron Indijanci|Huroni-Wendati]] i [[Mohawk]]i dio su [[Irokezi|irokeške porodice]], dok ostalih osam plemena pripadaju [[Algonkijski narodi i jezici|algonkijskoj skupini]]. [[2003.]] godine indijansko stanovništvo u Québecu je imalo 159 905 pripadnika.<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (12. kolovoza 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206155719/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf |date=6. prosinca 2008. }}''.</ref> == Jezik == Québec je kao kanadska pokrajina poseban po tome što je [[francuski]] jedini službeni jezik na svim razinama.<ref>Québec. Éditeur officiel du Québec (1. kolovoza 2007.). ''[http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&file=/C_11/C11.htm Charte de la langue française] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303071906/http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&file=/C_11/C11.htm |date=3. ožujka 2009. }}''. L.R.Q., chap. C-11.</ref> Francuski je također i jezik zajednice, te ga razumije i govori (barem na minimalnoj razini) 94,6 % stanovništva.<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (10. lipnja 2004.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap3.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031003191239/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/CHAP3.PDF |date=3. listopada 2003. }}''.</ref> Kvebečani zaštićuju francuski jezik od federalne nadmoći engleskog jezika, te također čuvaju i kvebečki jezični standard (''norme québécoise'') čiji je regulator Kvebečki ured za francuski jezik (''Office québécois de la langue française''). [[Grad Québec]] smatra se kolijevkom francuske Amerike, jer je to najstariji frankofonski grad u Sjevernoj Americi. <div style="text-align:center;"> {| class=wikitable |+ '''Razvoj materinskih jezika u Québecu''' ! Jezik / Godina !! 1951. !! 1961. !! 1971. !! 1976. !! 1981. !! 1986. !! 1991. !! 1996. !! 2001. |- | Francuski ||82,5%||81,2%||80,7%||80,0%||82,4%||82,9%||82,1%||80,9%||81,2% |--- | Engleski ||13,8%||13,3%||13,1%||12,8%||11,0%||10,3%|| 9,6%|| 8,3%|| 8,0% |- | ''Allophones'' || 3,7%|| 5,6%|| 6,2%|| 7,2%|| 6,6%|| 6,8%|| 8,3%||10,7%||10,0% |--- | Dvojezični || - || - || - || - || - || - || - || - || 0,8% |} </div> === Kvebečki francuski === [[Francuski jezik]] u Québecu djelomično se razlikuje od standardnog oblika tog jezika. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj najvećim dijelom došli su sa zapada i sjevera današnje Francuske. Većinom su govorili regionalnim jezicima iz porodice oïl (''[[langue d'oïl]]''). Tako su na današnji oblik francuskog u Québecu snažno utjecali sjeverozapadni oblici francuskog, pogotovo [[normandijski]], [[pikardski]] i [[poitevin-saintongeais]]. Kvebečki francuski se također razvio i iz tadašnjeg francuskog dvorskog jezika. Dolaskom Kraljevih kćeri koje su većinom bile odgojene kraljevskim dvorskim jezikom, ovaj profinjen oblik francuskog je također znatno utjecao na današnji oblik francuskog jezika u Québecu. Britansko osvajanje [[1759.]] također je znatno utjecalo na jezik. Budući da su prekinute veze s [[Francuska|Francuskom]], jezik se počeo razvijati drugačije od jezika u kontinentalnoj Francuskoj. Na kvebečki oblik jezika snažno su počele utjecati riječi iz engleskog, a za razliku od jezika u Francuskoj, ovdje su se očuvali arhaizmi iz danas već izumrlih jezika Francuske, te su izmišljene i brojne nove riječi. === Engleski jezik === [[Datoteka:Montreal-Place Vauquelin, Viger, Note.jpg|200px|mini|desno|Dvojezični natpis u Montréalu]] [[Engleski]] je drugi po važnosti jezik u pokrajini, te je materinski jezik 572 085 stanovnika (7,9 % stanovništva). Govornici ovog jezika su većinom britanskog i keltskog podrijetla, tj. iz [[Irska|Irske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] ([[Engleska]], [[Škotska]], [[Wales]]). 50 060 osoba (0,7 %) smatra i engleski i francuski materinskim jezicima.<ref name="stat.gouv.qc.ca">[[Institut de la statistique du Québec]] (2. travnja 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323164043/http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm |date=23. ožujka 2007. }}''.</ref> Zanimljiva je činjenica da su početkom 20. stoljeća u urbanim kvebečkim sredinama, poslije francuskog i engleskog bili najgovorniji [[keltski jezici]]. Iako su mnogi imigranti došli iz keltskih zemalja na [[Britansko otočje|Britanskim otocima]], većinom Irci i Škoti koji su došli u 18. i 19. stoljeću, mnogi nikad nisu naučili engleski, te su s keltskih jezika s vremenom prešli na francuski. Danas keltski jezici više nisu govorni jezici u pokrajini, osim manje skupine škotskih potomaka u gradu [[Compton]]u koji govore škotskim jezikom. Postoji još jedna zajednica govornika ovih jezika na [[Îles-de-la-Madeleine|otocima Madeleine]]. Najveći broj govornika engleskog jezika živi u urbanom području [[Montréal]]a. Iako je znanje engleskog dosta prošireno u pokrajini, broj izvornih govornika ovog jezika je u stalnom padu. === ''Allophones'' === Prema podacima [[Kvebečki institut za statistiku|Kvebečkog instituta za statistiku]], godine [[2001.]] u pokrajini je živjelo 709 425 alofona (stanovnika čiji materinski jezik nije ni francuski niti engleski, ali koji razumiju najmanje jedan od ta dva službena jezika u Kanadi), tj. 10,1 % stanovništva. Vlada Québeca podupire doseljavanje frankofonih imigranata. Najveći broj imigranata dolazi iz [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], [[SSSR|bivšeg Sovjetskog Saveza]] i drugih zemalja u razvoju, pogotovo iz frankofonih [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] zemalja.<ref name="stat.gouv.qc.ca"/> == Kultura == U kulturnom smislu Québec je poseban kao najveće frankofono društvo u Sjevernoj Americi. Kvebečka kultura može se smatrati kulturom francuskih korijena, spojene s autohtonom indijanskom kulturom zajedno s velikim britanskim utjecajem. === Glazba === [[Datoteka:Félix Leclerc.jpg|mini|150px|desno|Félix Leclerc.]] [[Datoteka:Céline Dion-AFR.JPG|mini|150px|desno|Céline Dion.]] Glazbena kultura u Québecu je iznimno raznolika. Od [[La Bolduc]]e u [[1920-ih|1920-ima]] i [[1930-ih|1930-ima]], sve do novijih glazbenih umjetnika, ovdje su djelovali brojni poznati autori, kompozitori i izvođači, kao: [[Félix Leclerc]], [[Richard Desjardins]], [[Raymond Lévesque]], [[Robert Charlebois]], [[Gilles Vigneault]], [[Claude Léveillée]], [[Michel Rivard]], [[Lynda Lemay]], [[Jean Leclerc (chanteur)|Jean Leloup]], te glazbene grupe : [[Beau Dommage]], [[Harmonium (groupe)|Harmonium]], [[Les Cowboys Fringants]], [[Loco Locass]], [[Les Colocs]], [[Mes Aïeux]]. Poznati autori su i : [[Stéphane Venne]], [[Luc Plamondon]] i [[Pierre Létourneau]], te kompozitori : [[André Mathieu]], [[André Gagnon (glazbenik)|André Gagnon]], [[François Dompierre]] i [[Paul Baillargeon]]. Među svjetski poznatim izvođačima su: [[Mylene Farmer]], [[Ginette Reno]], [[Diane Dufresne]], [[Fabienne Thibeault]], [[Bruno Pelletier]], [[Jean Leloup]], [[Luc De Larochellière]], [[Céline Dion]], [[Garou]], [[Isabelle Boulay]], [[Simple Plan]] između ostalih. Određeni izvođači smatraju se kvebečkim glazbenim umjetnicima, iako su izvorno iz drugih zemalja. Većina njih pjeva na francuskom, ali i na drugim jezicima kao što su engleski, talijanski, španjolski i arapski. Poznatiji od njih su [[Nanette Workman]] ([[SAD]]), [[Corneille]] ([[Ruanda]]), reper [[K-Maro]] ([[Libanon]]), [[Lara Fabian]] ([[Belgija]]). Mnogi poznati kvebečki izvođači popularni su velikim dijelom u frankofonim zemljama, pogotovo u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj, Libanonu, kao i u mnogim afričkim zemljama. === Sport === [[Datoteka:Maurice richard profile.jpg|mini|110px|lijevo|Hokejaš [[Maurice Richard]]]] Kao i u ostatku Kanade, [[hokej na ledu]] se smatra nacionalnim sportom. Hokejski klub [[Canadien de Montréal]] osnovan [[1909.]] dio je [[NHL]]-a (LNH), te jedan od njenih osnivača [[1917.]] godine, kada je liga okupljala šest ekipa.<ref>[[National Hockey League|Ligue nationale de hockey]] (20 rujna 2006 .). [http://www.nhl.com/nhl/app?service=page&page=NewsPage&articleid=280069 iz Hockey for Dummies] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Klizalište kluba nalazi se u [[Centre Bell]]u, te je s kapacitetom od 21 273 sjedala najveće u NHL-u.<ref>[[Centre Bell]] (2005.) ''[http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm Spécifications techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022031702/http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm |date=22. listopada 2007. }}''.</ref> Canadiens de Montréal sudjelovali su 34 puta<ref>[[Canadiens de Montréal]]. ''[http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&page=NHLPage&id=16567 Les coupes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104064505/http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&page=NHLPage&id=16567 |date=4. siječnja 2009. }}''.</ref> u finalu [[Kup Stanley|kupa Stanley]], te ga osvojili 24 puta što je rekord lige. Rivalstvo ovog kluba s klubom [[Nordiques de Québec]] obilježilo je veliki dio kvebečke sportske povijesti. Ovaj klub se kasnije premjestio u [[Denver]] te se sad zove [[Colorado Avalanche]]. U [[kanadski nogomet|kanadskom nogometu]] pokrajinu i grad predstavlja klub [[Alouettes de Montréal]]. Sve do [[2004.]] godine [[bejzbol]]ski klub [[Expos de Montréal]] predstavljao je pokrajinu u [[Major League Baseball|MLB]]-u. Ovaj klub igrao je na [[Olimpijski stadion u Montréalu|Olimpijskom stadionu u Montréalu]] koji je po kapacitetu najveći stadion u [[Kanada|Kanadi]]. [[Datoteka:Jacques Villeneuve 2002.jpg|mini|110px|desno|[[Jacques Villeneuve]], bivši svjetski prvak [[Formula 1|F1]].]] [[Velika nagrada Kanade]] je sportska automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]] koja se u Kanadi odvija od [[1967.]] godine, a u Québecu se redovito održava od [[1978.]] godine (osim 1987. kad nije održana VNK). Prvi pobjednik ove velike nagrade bio je kvebečki pilot [[Gilles Villeneuve]] koji je poginuo na kvalifikacijama za [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]] [[1982.]] godine. Québec nudi dugu zimsku sezonu za zimske sportove koja traje od studenog do travnja, s izvrsnim sniježnim uvjetima (tijekom zime od 3 do 15 metara, ovisno o regiji). Glavni skijaški centri su na područjima regije Estrie, na Laurentidima, u [[Charlevoix]]u i na Gaspeziji. Sportovi [[motorne sanjke|motornim sanjkama]] su također vrlo cjenjeni u Québecu. U prosincu 2006. udruga ovog sporta ''Fédération des clubs de motoneigistes du Québec'' okupljala je 84 611 članova. Oni su djelovali na 33 085&nbsp;km uređenih staza kojima patrolira policija ili članovi iz nekog od 225 lokalnih klubova.<ref>Fédération des clubs de motoneigistes du Québec (2006). ''[http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf La motoneige au Québec en quelques statistiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928063430/http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf |date=28. rujna 2007. }}''{{pdf}}.</ref> === Gastronomija === [[Datoteka:Poutine.JPG|mini|desno|200px|Poutine]] Prvi kolonisti koji su većinom bili seljaci, pripravljali su jela primjerena kvebečkoj rigidnoj klimi i svakodnevnom radu. Obiteljska kuhinja koja se temelji na tradicionalnoj francuskoj,<ref>Benoit, Jehane (1975). ''La nouvelle encyclopédie de la cuisine''. Montréal : Les messageries du Saint-Laurent, p. 10.</ref> razvijala se stoljećima, a često sadrži ribu, divljač, povrće i svježe voće. Primjeri ovih tradicionalnih jela su: tourtière, cipaille (mesne pite), bob sa slaninom, creton (svinjski namaz) i šećerna pita. Mnogo tradicionalnih jela poslužuje se u restoranima, dok su neka čuvana za posebne prilike kao što su blagdani. Poznati specijaliteti Québeca su i [[guščja jetra]], [[kavijar]] i [[ledeno vino]]. Mnoge regije u Québecu imaju svoje posebne gastronomske specijalitete. Što se tiče brze prehrane, [[poutine]] je tipično kvebečko jelo takve vrste, koje dolazi u više inačica i vrlo je popularno. Québec proizvodi oko 80 % svjetske količine javorovog sirupa.<ref name="acer-canada">Agriculture et Agroalimentaire Canada. ''[http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf L’industrie acéricole canadienne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926234943/http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf |date=26. rujna 2007. }}''{{pdf}}.</ref><ref name="acer-statcan">[[Statistique Canada]] (2006). ''[http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf Production et valeur du miel et des produits de l’érable] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113072914/http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf |date=13. studenoga 2008. }}''{{pdf}}. Publication 23-221-XIF.</ref> Proizvodnja se temelji na indijanskoj tradiciji, a sok se podvrgava isparavanju kako bi bio slađi, te se kao takav često koristi u palačinkama i mnogim drugim jelima. == Religija == [[Datoteka:Notre Dame Montreal db-2.jpg|190px|mini|Katedrala u Montréalu]] [[Rimokatolička Crkva]] imala je veliku ulogu u povijesti Québeca, te u njegovu kulturnom, političkom i društvenom razvoju. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj su svi odreda bili katolici. Godine [[1627.]], [[kardinal]] [[Richelieu]] je zajedno s kraljem [[Luj XIII., kralj Francuske|Lujom XIII.]] izdao kraljevski proglas, koji brani naseljavanje nekatolicima u Novoj Francuskoj. Ovaj proglas bio je najvećim dijelom ciljan na [[Židovi|Židove]] i [[hugenoti|hugenote]]. Prije dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] na području Québeca bile su razne domorodačke religije, koje djelomično postoje i danas. Moć koju je [[Katolička Crkva]] imala mogla se primijetiti u svim kulturnim pogledima, od jezika, pa sve do umjetnosti. Nakon osnutka kolonije osnovane su župe, koje su bile usmjerene i prema pokrštavanju Indijanaca. Zlatno crkveno doba bilo je sredinom 19. stoljeća (oko [[1840.]]), u kojem je Crkva imala vrlo visok društveni položaj i veliki utjecaj. Taj utjecaj je polagano nestao stoljeće kasnije postupnom promjenom kvebečkog društva u [[Tiha revolucija|Tihoj revoluciji]]. Za vrijeme britanske vlasti u pokrajinu su se naselile anglofone protestantske zajednice. Godine [[1777.]] sagrađena je prva sinagoga u Montréalu, ali tek od 19. stoljeća ovdje živi značajniji broj [[Židovi|Židova]]. U 20. stoljeću u metropolu su se doselile značajnije imigrantske zajednice iz [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], te [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], koje su sa sobom donijeli vlastite kulturne i vjerske običaje. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Montreal Twilight Panorama 2006.jpg|mini|središte|590px|[[Montréal]] u sumrak]] Québec ima vrlo raznoliko postindustrijsko gospodarstvo. Iako Québec ima ogromne prirodne resurse, njegov gospodarski rast se većinom temelji na novim tehnologijama. Pogotovo je važna zračna industrija, posebno u Montréalu, gdje djeluju proizvođači kao [[Bombardier]], Pratt & Whitney Canada i [[CAE (poduzeće)|CAE]]. Montréal se smatra drugim svjetskim centrom u ovoj industriji, nakon [[Seattle]]a i ispred [[Toulouse]]a. Ovo čini Québec četvrtim na svijetu igračem na ovom tržištu. Industrija [[videoigra|videoigara]] se snažno razvila zadnjih godina, uz prisustvo velikih poduzeća kao što su [[Electronic Arts]], [[Ubisoft]], [[Softimage]] i [[Eidos]]. Ova industrija zapošljava oko 10 000 osoba, a investicije koje su uložene zadnjih godina broje nekoliko stotina milijuna dolara. Zbog proizvodnje energije u velikim količinama i po niskoj cijeni, pokrajina proizvodi oko 10% svjetskog [[aluminij]]a zahvaljujući kanadskom [[Alcan]]u i njegovom američkom konkurentu [[Alcoa|Alcoi]]. U skorije vrijeme gospodarstvo pokrajine našlo se pred velikim kočnicama razvoja: nepovoljna visina kanadskog dolara, divlja strana konkurencija (većinom iz Azije), visina cijena energije, kriza u šumskom sektoru, te opadanje američkog gospodarstva. Rast od 2,2 % [[2006.]] godine je manji od kanadskog prosjeka od 3 %. U [[2007.]] se predviđa rast od 2 %, dok je za [[2008.]] predviđen oporavak. Ukupni BDP pokrajine je 230,6 milijardi [[USD]] po [[PKM]]-u, što je po stanovniku 30 143 USD,<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007, 5 avril). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm Le Québec est 22e au monde quant à son produit intérieur brut par habitant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104183140/http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm |date=4. siječnja 2009. }}''.</ref> što je usporedivo s Francuskom<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). [http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf ''Profil économique - France''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207120038/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf |date=7. prosinca 2008. }}.</ref> ili Italijom.<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). [http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf ''Profil économique - Italie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207115956/http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf |date=7. prosinca 2008. }}</ref> 70 % pokrajinskog BDP-a stvara uslužni sektor. Stopa [[nezaposlenost]]i u svibnju 2007. bila je 7,2 % što je više od nacionalnog prosjeka od 6 %. U Québec u djeluju mnoga međunarodna poduzeća kao: [[Alcan]], [[Bombardier]], [[Cirque du Soleil]], [[Quebecor]], [[Couche-Tard]], [[Saputo]] itd. === Znanost i tehnologija === Znanost i tehnologija su odlučujući faktori u gospodarskom položaju Québeca. Zbog svoje uloge u gospodarski rastućim sektorima, kao što je aeronautika, informacijska tehnologija, biotehnologija i farmaceutska industrija, Québec ima važnu ulogu u svjetskoj znanstvenoj i tehnološkoj zajednici. Značajnost u proizvodnji videoigri Québec je dobio ponajviše zahvaljujući Soft Imageu (kojeg je osnovao Daniel Langlois [[1986.]] godine) i dolaskom Ubisofta u Montréal [[1997.]] godine. === Uvoz i izvoz === Zahvaljujući [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO ili OMC) i [[Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini|Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini]] (NAFTA ili ALÉNA) Québec je vrlo kompetentan na međunarodnom tržištu. Zbog ovih sporazuma pokrajinski trgovinski odnosi s drugim državama su vrlo dinamični, što se vidi i po povećanju izvoza. Međunarodna razmjena je snažno pridonijela razvoju kvebečkog gospodarstva, pogotovo u pogledu zapošljavanja. Gotovo dvije trećine pokrajinskog izvoza realizira se izvan Kanade. Godine 2003. međunarodne kvebečki izvoz iznosio je 133 640 milijuna kanadskih dolara (oko 35% BDP-a), te je bio namijenjen [[SAD]]-u (83,2 %), [[Europa|Europi]] (9,6 %), [[Azija|Aziji]] (4,4 %) i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (1,5 %). Iste godine uvoz dobara i usluga iznosio je 130 691 milijuna kanadskih dolara. Većinom je dolazio iz SAD-a (37,4 %), Europe (29,3 %), Azije (18,6 %), Latinske Amerike (7,4 %), te iz [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] (6,0 %). Zemljopisna blizina SAD-a objašnjava činjenicu da je većina izvoza namijenjena tom tržištu. === Turizam === [[Datoteka:Casino de Montréal.JPG|mini|desno|200px|Casino u Montréalu]] [[Turizam]] je snažni gospodarski stup Québeca. Godine 2005. u turističkim djelatnostima je bilo direktno zaposleno 133 271 djelatnika.<ref>Québec. Ministère du Tourisme (2006). [http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf Le tourisme, une industrie importante pour le Québec Édition 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926212553/http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf |date=26. rujna 2007. }}{{pdf}} {{ISBN|2-550-48481-9}}. str. 11.</ref> Ovi djelatnici radi u oko 29 000 kvebečkih turističkih poduzeća.<ref>''ibid'', p. 3</ref> Procjenjuje se da je godine 2005. u Québecu bilo 28,3 milijuna turista.<ref name="isq-tourisme">Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Tourisme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084326/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.</ref> Od kojih su 75,7 % iz Québeca, 13 % iz ostatka Kanade, 7,6 % iz Sjedinjenih Država i 3,7 % iz ostalih zemalja.<ref name="isq-tourisme"/> Godišnje turisti ostave 7,5 milijardi dolara u različitim sferama kvebečkog turizma.<ref name="isq-tourisme"/> Kvebečki turizam s 21 turističkom regijom nudi vrlo različitu ponudu. Pokrajina je bogata prirodnim atrakcijama, te je popularna i ljeti i zimi. U turističke atrakcije spadaju i mnogi muzeji, kasina, crkve, parkovi i rezervati. Vrlo je popularan i gastronomski turizam zbog raznolikosti ponude. Godišnje se u pokrajini odvija oko 400 događanja, što festivala, što proslava. === Promet === [[Datoteka:Montreal-metro.jpg|minijatura|200px|desno|Metro u Montréalu]] Cestovna mreža uključuje oko 185 000 [[km]] autocesta, nacionalnih i regionalnih cesta i lokalnih putova, te oko 12 000 mostova, tunela i drugih konstrukcija.<ref>Québec. Ministère des Transports (2007). ''[http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier Réseau routier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113234955/http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier |date=13. studenoga 2008. }}''</ref> U Québec se nalazi osam velikih luka namijenjenih robnom prijevozu. Godine [[2003.]] preko kvebečkih luka je prošlo 3 886 brodskih tereta i 9,7 milijuna tona robe, većinom prometnom vezom [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]].<ref name="transport-qc">Québec (2007). ''[http://www.gouv.qc.ca/portail/quebec/pgs/commun/portrait?lang=fr&id=pgs.portrait.economie.transport&location=pgs%2Fportrait%2Feconomie%2Ftransport#transferroviaires Portail Québec : Transport]''.</ref> Pokrajina raspolaže i s 6 678&nbsp;km [[željeznica|željezničke]] pruge<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm Le Québec, chiffres en main : Transport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105100247/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm |date=5. siječnja 2009. }}''.</ref> koja je spojena s velikom sjevernoameričkom željezničkom mrežom. Iako je većinom namijenjena robnom prijevozu, kvebečka željeznička mreža igra važnu ulogu i u putničkom prijevozu. Postoje dva tipa zračnog prijevoza: šira mreža i lokalna mreža. U širu mrežu spada 43 zračne luke koje nude svakodnevne zračne prijevozne usluge.<ref name="transport-qc"/> U Québecu postoji više [[autobus]]nih prijevoznih poduzeća koja nude svoje usluge širom pokrajine. To su [[Orléans Express]], [[Intercar]], [[Autocars La Chaudière]], [[Autobus Maheux]], [[Limocar]], [[Autocars ADS]], [[Autobus A1]], [[Acadian Lines]] i [[Voyageur]]. === Prirodni resursi === [[Datoteka:LG2.jpg|300px|mini|[[Hidroelektrana]] Robert-Bourassa, poduzeća [[Hydro-Québec]].]] Velika gospodarska prednost Québeca je obilje prirodnih resursa, što pokrajini daje veliku gospodarsku prednost. Québec se ističe u rudarskom sektoru, gdje je jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača. Također se ističe i u izrabljivanju šumskih resursa. Veliki dio pokrajine koji obiluje raznim resursima još nije dovoljno istražen. U pokrajini se nalazi oko 30 rudnika i 158 poduzeća koja se bave izrabljivanjem prirodnih resursa. Od oko tridesetak od raznih resursa koji se izrabljuju, najvažniji su: zlato, željezo, titanij, azbest, bakar, cink i srebro.<ref>Québec. Ministère des Ressources naturelles et de la Faune. ''[http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp Substances exploitées au Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070617031904/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp |date=17. lipnja 2007. }}''.</ref> Oko 40 % mineralnog potencijala pokrajine je trenutno poznato. Godine [[2003.]], vrijednost ove industrije dosegnula je 3,656 milijarde dolara.<ref>Québec. Banque de données des statistiques officielles (17 srpnja 2006.). ''[http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&p_param_id_raprt=843 Industrie minière : valeur des expéditions, selon les principales substances minérales, Québec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706200539/http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&p_param_id_raprt=843 |date=6. srpnja 2011. }}''.</ref> Najveći dio (90,5 %) kvebečkih [[šuma]] su u javnom vlasništvu. Šume pokrivaju više od polovice teritorija pokrajine, tj. 761 100 [[km²]].<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Végétation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105084331/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm |date=5. siječnja 2009. }}''</ref> Šumovito područje Québeca prostire se na sedam stupnjeva zemljopisne širine. U energetskoj bilanci pokrajine u zadnjih 20 godina dogodile su se velike promjene. [[Električna energija]] je od oblika energije po proizvodnji trenutno na prvom mjestu u pokrajini, a slijede je [[nafta]] i [[prirodni plin]]. Ovaj oblik energije gotovo u potpunosti proizvodi pokrajinsko krunsko poduzeće [[Hydro-Québec]], koje upravlja s 83 elektroenergetske centrale na području Québeca. Godine [[2000.]], Québec je bio četvrti svjetski proizvođač [[hidroelektrična energija|hidroelektrične energije]], odmah poslije [[SAD]]-a, [[Brazil]]a i [[Rusija|Rusije]]. Québec je trenutno uvoznik sirove nafte. Istraživanja koja se provode u pokrajini i koja su još ograničena bave se traženjem nafte i prirodnog plina. Više od tri petine sirove nafte koje kupuje Québec dolazi iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Norveška]]). Ostatak se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]], [[Alžir]]a, [[Meksiko|Meksika]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sa zapada Kanade ([[Alberta]]) pokrajina uvozi većinu plina. Tijekom zadnjih trideset godina u Québecu su izrabljivana dva nalazišta plina, jedno u Pointe-du-Lacu i jedno u Saint-Flavienu. Od 1980. godine, pokrajina je znatno razvila svoju plinsku mrežu. == Izvori == {{izvori|30em}} == Bibliografija == * Dorion, Henri, Yves Laframboise et Pierre Lahoud (2007). ''Le Québec 50 sites incontournables''. Montréal, Éditions de l'Homme. 423 stranica. {{ISBN|2-7619-2368-2}}. * Hocq, Michel (coord) (1994). ''Géologie du Québec''. Québec, Les publications du Québec. 154 stranica. {{ISBN|2-551-13934-1}}. * Lacoursière, Jacques, Jean Provencher et Denis Vaugeois (2000). ''Canada-Québec 1534-2000''. Sillery, Septentrion. 591 stranica. {{ISBN|2-89448-156-X}} * ''Histoire du Quebec, Des origines à nos jours'', Jacques Lacoursière, Edition Nouveau Monde, 2005, {{ISBN|2-84736-113-8}}. *Linteau, Paul-André (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 1; De la Confédération à la crise (1867-1929)'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 14, 758 stranica. {{ISBN|2-89052-297-8}}. *Linteau, Paul-André (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 2; Le Québec depuis 1930'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 15, 834 stranica. {{ISBN|2-89052-298-5}}. * Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf Le Québec chiffres en main, édition 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612110305/http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf |date=12. lipnja 2007. }}''{{pdf}}. 56 stranica. {{ISBN|2-550-49444-7}}. * Venne, Michel (dir.) (2006). ''L'annuaire du Québec 2007''. Montréal, Fides. 455 stranica. {{ISBN|2-7621-2746-7}}. == Vanjske poveznice == * {{fr}}{{eng oznaka}}{{es}} [http://www.gouv.qc.ca/ Službena stranica vlade Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080417213038/http://www.gouv.qc.ca/ |date=17. travnja 2008. }} * {{fr}} [http://www.monquebec.net Informacije o Québecu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070907202810/http://www.monquebec.net/ |date=7. rujna 2007. }} * {{fr}}{{eng oznaka}}{{de}}{{es}}{{it}} [http://www.bonjourquebec.com/ Službena turistička stranica Québeca] * {{fr}} [http://www.oqlf.gouv.qc.ca/ Kvebečki ured francuskog jezika] * {{fr}} [http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ Izaslanstvo Québeca u Parizu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028082615/http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ |date=28. listopada 2007. }} * [http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp Karte pokrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228163710/http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp |date=28. veljače 2009. }} * [http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml Geografski položaj važnijih gradova Québeca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301050737/http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml |date=1. ožujka 2009. }} {{Frankofonija}}{{Pokrajine i teritoriji Kanade}} [[Kategorija:Quebec| ]] [[Kategorija:Nova Francuska]] musci4jl95cp4m6buhugi12xvl6cvvf 0 56788 7625125 7573880 2026-10-27T15:13:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625125 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Rat u Sloveniji |dio = [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] |slika = [[Image:Slovenian war map.jpg|300px]] |opis slike = tenkovi [[JNA]] u Sloveniji |datum = [[27. lipnja]] [[1991.]] - [[6. srpnja]] [[1991.]] |mjesto = [[Slovenija]] |povod = osamostaljenje Slovenije od [[SFRJ]] |teritorij = |ishod = pobjeda i neovisnost Slovenije |sukobljeni1 = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] <br> [[File:Patch of the Territorial Defense of Slovenia.svg|20px]] [[Teritorijalna obrana]] u Sloveniji |sukobljeni2 = {{Z|JUG}} [[JNA]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|SLO}} [[Milan Kučan]]<br>{{Z|SLO}} [[Janez Janša]]<br>{{Z|SLO}} [[Lojze Peterle]]<br>{{Z|SLO}} [[Igor Bavčar]]<br>{{Z|SLO}} [[Janez Slapar]]<br>{{Z|SLO}} [[Anton Krković]] |zapovjednik2 = {{Z|JUG}} [[Veljko Kadijević]]<br>{{Z|JUG}} [[Konrad Kolšek]] <br>{{Z|JUG}} [[Andrija Rašeta]]<br>{{Z|JUG}} [[Blagoje Adžić]]<br>{{Z|JUG}} [[Stane Brovet]]<br>{{Z|JUG}} [[Aleksandar Vasiljević]] <br>{{Z|JUG}} [[Milan Aksentijević]] |zapovjednik3 = |jačina1 = 16 000 vojnika, 10 000 policajaca |jačina2 = 25 000 vojnika<ref name="SF"/> |jačina3 = |posljedice1 = 19 poginulih, 182 ranjenih |posljedice2 = 44 poginulih, 146 ranjenih, 4693 se predalo Teritorijalnoj odbrani |posljedice3 = |bilješke = 6 stranaca poginulo<ref name="žrtve"/> }} '''Rat u Sloveniji''' ili '''Desetodnevni rat''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo'') bio je kratkotrajni oružani sukob između [[Slovenija|Slovenije]] i [[JNA]] [[1991.]] godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od [[SFRJ]]. Mjesne jedinice JNA, popunjene uglavnom ročnim vojnicima, poražene su u sukobu s razmjerno malom slovenskom Teritorijalnom obranom. Poginulo je 66 ljudi na obje strane.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1997/05/11/travel/spirited-independent-slovenia.html |title=Spirited, Independent Slovenia |last=Harris |first=Marie |publisher=New York Times |date=11- svibnja 1997 |accessdate=2012-02-16}}</ref> Slovenija je također imala koristi od složene financijske sheme iz travnja 1991. s jamstvom Narodne banke Jugoslavije u Beogradu. Zbog toga je [[jugoslavenski dinar]] izgubio gotovo 50 % svoje vrijednosti. Međutim, Slovenija je osigurala znatne pričuve u stranoj valuti, koja joj je financirala prijelaz u neovisnost. Prema nekim izvorima pregovori Ljubljane i Beograda oko povratka dijela tih fondova pomogli su u stvaranju neovisnosti Slovenije.<ref name="conflict in slovenia"/> == Uvod == [[Antibirokratska revolucija]] 1989. dovela je do ukidanja autonomije Kosova i Vojvodine, a njezini vođe zamijenjeni su ljudima vjernima [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Isto se dogodilo i s [[SR Crna Gora|Crnom Gorom]]. Slovenija je potom počela odbacivati [[komunizam]] i godine 1990. raspisala je prve slobodne izbore. Srbija je s njome vodila „ekonomski rat”.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1990/02/05/world/upheaval-east-yugoslavia-slovenia-breaks-yugoslav-communists-calls-for-changes.html |title=Upheaval in the East: Yugoslavia; Slovenia Breaks From Yugoslav Communists and Calls for Changes |publisher=New York Times |date=1990-02-05 |accessdate=2012-02-16}}</ref> U prosincu 1990. održan je slovenski referendum o neovisnosti, u kojem ju je podržalo 88,5 % stanovništva.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 63]]</ref> Redovitu rotaciju na čelu [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], u kojoj je mjesto predsjednika trebao preuzeti hrvatski kandidat [[Stjepan Mesić]], spriječio je srbijansko-crnogorski blok,<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 65]]</ref> čime je ozbiljno prekršen [[Ustav druge Jugoslavije|jugoslavenski ustav]]. Nakon što je srbijansko vodstvo odbilo prijedlog Slovenije i Hrvatske o preustroju Jugoslavije u konfederaciju i zahtijevalo veću [[centralizacija|centralizaciju]] vlasti,<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 60]]</ref> a dolazilo je i do oružanih incidenata, dvije republike proglasile su neovisnost [[25. lipnja]] [[1991.]] ==Izbijanje rata== Dva dana nakon proglašenja neovisnosti u Sloveniji izbili su kratkotrajni sukobi (od [[27. lipnja]] do [[6. srpnja]]) u kojemu su mjesne jedinice [[JNA]], popunjene uglavnom ročnim vojnicima, ušle u sukob s malom slovenskom Teritorijalnom obranom kako bi spriječile neovisnost te republike. Još 1990. JNA je pokušala razoružati slovensku Teritorijalnu obranu, ali je uspjela pokupiti od 40 do 60 % oružja.<ref name="conflict in slovenia">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: "The conflict in Slovenia"]]</ref> Taj je čimbenik znatno pridonio uspjehu slovenske obrane. <!-- [Ovaj je dio pristrano napisan i nema toliko veze sa samim ratom u Sloveniji] Tezu se uzima u razmatranje, ostavi li se po strani tezu u kojoj su Slovenija i Srbija preko JNA inscenirale rat kako bi isprovocirale hrvatski odgovor, što bi dalo povod i „opravdanje” JNA za napadanje gotovo nenaoružane Hrvatske, kojoj međunarodna diplomacija nije bila sklona niti pokazovala veliko razumijevanje te ju zauzeti, a Slovenci bi zauzvrat mogli napustiti Jugoslaviju. Hrvatska je nemarom, neznanjem, nesposobnošću, moguće i izdajom nekih visokih dužnosnika ostala bez oružja svoje TO kad ju je [[razoružavanje TO Hrvatske|JNA razoružala]]. --> Slovenske snage napustile su JNA i pridružile su se novoj slovenskoj Teritorijalnoj obrani i njezinoj policiji.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 6]]</ref> Godine 1991. [[Srbi]] i [[Crnogorci]] činili su 38,8 % stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70 % udjela u činovnicima JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 40]]</ref> Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema s izvođenjem operacija. Od 25 000 vojnika njih čak 7900 dezertiralo je ili odbilo ratovati.<ref name="SF"/> Slovenska vlada objavila je da se nalazi u „stanju rata” te je zamolila međunarodnu zajednicu za pomoć.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 66]]</ref> Već u ožujku 1991. slovenski novaci nisu se javljali federalnoj vladi. ==Tijek== [[Datoteka:Vaja slovenske teritorialne obrambe Premik 91.jpg|mini|170px|lijevo|vježba Slovenske teritorijalne obrane u ožujku 1991.]] [[Datoteka:Teritorialci so z armbrustom zadeli tank v križišču pred MMP Rožna Dolina..jpg|mini|Slovenske snage pogađaju tenk u blizini međunarodnog graničnog prijelaza Rožna Dolina.]] JNA je 26. i 27. lipnja krenula preuzeti granične prijelaze s [[Italija|Italijom]], [[Austrija|Austrijom]] i slovenskom granicom s [[Mađarska|Mađarskom]] „radi uspostavljanja normalnog graničnog režima i zaštite integriteta zemlje”. Tako su 26. lipnja u rano poslijepodne jedinice 13. korpusa JNA krenule iz vojarne u [[Ilirska Bistrica|Ilirskoj Bistrici]] prema talijansko-slovenskoj granici. General [[Marjan Čad]] u akciju je krenuo s 350 vojnika, 11 [[tenk]]ova, pet [[oklopni transporter|oklopnih transportera]] i šest protuoklopnih oruđa bez odobrenja generala [[Konrad Kolšek|Konrada Kolšeka]], tada zapovjednika 5. armijske oblasti. Bez odobrenja iz [[Beograd]]a za grublje akcije, postrojbe JNA su se držale dosta suzdržano.<ref name="SF">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, "Slovenian forces"]]</ref> Taktički, slovenski TO odsjekao je JNA od njezinih izvora i vojarni, slično kao što su napravili i [[partizani]].<ref name="SF"/> U nedostatku [[topništvo|topništva]], JNA se nije dobro snalazila tako da su slovenske TO odsjekle kolone vozila i podigli prepreke kako bi spriječili daljnju invaziju. Političari u Ljubljani računali su s tim da JNA neće htjeti rat na dugo razdoblje, što se pokazalo točnim. Beograd je htio usmjeriti svoje snage [[Domovinski rat|protiv Hrvatske]], te se nije htio boriti na dvjema bojišnicama.<ref name="SF"/> Do ponoći 27. lipnja JNA je zauzela sve granične prijelaze na talijansko-slovenskoj granici, skoro sve prijelaze na austrijskoj granici i nove prijelaze uspostavljene duž slovenske granice s Hrvatskom. Sljedećih dana TO Republike Slovenije zauzima sve granične prijelaze i potpuno uništava i razbija jedinice JNA na tim mjestima. Uništen je 31 tenk, 2 helikoptera, 230 borbenih vozila, bez većih gubitaka Teritorijalne obrane. === Hrvatski odgovor === Hrvatska je htjela pomoći Sloveniji, premda je bila slabo naoružana i raspolagala tek manjim postrojbama praktično bez težeg oružja.<ref name="Rudolf">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_tone_u_politicki_bezdan Davorin Rudolf: Hrvatska tone u politički bezdan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015134646/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_tone_u_politicki_bezdan |date=15. listopada 2012. }}, razgovarao Andrija Tunjić, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 482-483, 6. rujna 2012.</ref> Tenkove koji su iz vojarna u Hrvatskoj krenuli na Sloveniju pokušali su zaustaviti hrvatski civili koji su [[prosvjed]]ovali. U tim prosvjedima JNA je ubila hrvatskog civila [[Raveno Čuvalo|Ravena Čuvala]].<ref>HRT-ov TV-kalendar 27. lipnja. </ref><ref>[http://arhiv.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/204 Braniteljski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150630170924/http://arhiv.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/204 |date=30. lipnja 2015. }} UBIUDR ogorčen što nitko nije odgovarao za smrt Ravena Čuvala 1991. godine, 26. kolovoza 2008.</ref> Zagrepčani nisu kod tih akcija imali nikakvo oružje, osim priručno pripravljenih sredstava. „[[Molotovljev koktel|Molotovljevim koktelima]]“ i drugim priručnim sredstvima napali su tenkovske postrojbe koje su izašle iz vojarne „Maršal Tito“ i krenule prema Sloveniji, pri čemu je nekoliko tenkova zapaljeno.<ref name="JNA napala Sloveniju">[http://narod.hr/kultura/27-lipnja-1991-jna-napala-sloveniju-uvod-u-agresiju-na-hrvatsku Narod.hr], rž: 27. lipnja 1991 – JNA napala Sloveniju – uvod u agresiju na Hrvatsku, 27. lipnja 2015. (pristupljeno 27. lipnja 2015.)</ref> Istovremeno je u Hrvatskoj [[Balvan-revolucija|izbila otvorena pobuna]] na gotovo svim dijelovima Hrvatske koje je naseljavalo [[Sebi u Hrvatskoj|srpsko stanovništvo]]. Sjeverni dijelovi Hrvatske nisu mirovali. Posebno su reagirali u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]. Narod je izašao na ceste i mostove radi sprječavanja postrojbi JNA koje su krenule iz [[Varaždin]]a ka Sloveniji.<ref name="JNA napala Sloveniju"/> Odmah te noći [[27. lipnja]] [[1991.]] kad je JNA napala Sloveniju, hrvatski premijer [[Josip Manolić]] sazvao je hitnu tajnu sjednicu [[Vlada Repiblike Hrvatske|Hrvatske vlade]], koja je odjekivala euforičnim govorima solidarnosti.<ref name="Rudolf"/> Sjednica nije prošla bez zanimanja velikih sila: odmah nakon te (navodno tajne) sjednice u [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske|hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova]] dotrčao je američki generalni konzul Mike Einik, zanimavši se za odluku hrvatske Vlade.<ref name="Rudolf"/> Hrvatski diplomat [[Davorin Rudolf]] mu je odgovorio o Vladinoj odluci - da će Hrvatska vojno pomoći Slovencima, no sažalna reakcija američkog diplomata pokazala je da su SAD dobro znale da Hrvatska nema čime pomoći.<ref name="Rudolf"/> Hrvatske snage se nisu do kraja Rata u Sloveniji upustile u nikakve oružane operacije protiv JNA - to će učiniti u rujnu iste godine, tijekom [[Bitka za vojarne|Bitke za vojarne]]. Dokumenti koji su poslije pronađeni potvrdili su da je na jugoslavenski vojni vrh iščekivao hrvatski odgovor na okupaciju Slovenije, koji bi dao povod da se svom silinom udari na slabo naoružanu Hrvatsku.<ref name="Rudolf" /><ref>V. knjigu [[Davor Domazet Lošo|Davora Domazeta Loše]] Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995. strateški pogled </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3099-domovinski-rat-strateki-pogled-udrueni-zloinaki-pothvat-velike-britanije-budimira-lonara-i-meunarodne-zajednice-3 DOMOVINSKI RAT – STRATEŠKI POGLED - Udruženi zločinački pothvat Velike Britanije, Budimira Lončara i međunarodne zajednice (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901003817/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3099-domovinski-rat-strateki-pogled-udrueni-zloinaki-pothvat-velike-britanije-budimira-lonara-i-meunarodne-zajednice-3 |date=1. rujna 2014. }}, Kreirano utorak, 23. kolovoza 2011., piše Davor Domazet Lošo, [[Hrvatski fokus]]<br>„''Druga velika pobjeda hrvatske politike 1991. bilo je ta što nije nasjela na podvalu i uključila se u rat u Sloveniji. Stvarna namjera vojnoga vrha u tzv. slovenskom ratu je bila uvući Hrvatsku u rat, i tako JNA dati „legitimitet“ i „legalitet“ za djelovanje. Sa stajališta njegova utjecaja na Hrvatsku, i općenito strateškoga stajališta, on se bez zadrške, pored naziva 'opteretni' može, okvalificirati kao simulirani rat ili 'rat protiv trećeg'. Slovenski je rat, prema postavkama ratovanja o kojima podučava vojno umijeće, nedvojbeno simuliran i po snagama koje su u njemu sudjelovale, i po vremenu trajanja, ali i po brzom dogovoru o njegovu prekidu. Nije to bio rat slovenskih Teritorijalnih snaga protiv snaga Jugoslavenske narodne armije, ili obrnuto, nego je to bio 'rat' koji je trebao Hrvatsku uvući u igru, odnosno kako od nje učiniti agresora”.''</ref> JNA je diljem Hrvatske pokazivala silu prolaženjem kolona tenkova i drugih oklopnih vozila, što je samo provociralo hrvatske građane - među njima nije zavladalo malodušje. Tog 27. lipnja u [[Osijek]]u se zbio jedan od najupečatljivijih događaja iz [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Osječanin Branko Breškić vidio je jednu takvu kolonu tenkova koji su se kroz Osijek Vukovarskom ulicom kretali u smjeru zapada. Bez razmišljanja se zaputio s benzinske postaje, gdje je točio gorivo u „crvenog fiću” i krenuo za kolonom tenkova. Kolonu je pretekao i na sigurnoj udaljenosti iskočio iz auta napravivši tako prepreku tenkovima. Tenk [[T-55]] naišao je na prepreku i bezobzirno pregazio [[automobil]]. Ta je snimka obišla svijet, a slavni crveni fićo ušao je u legendu i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda, i 2011. je dobio spomenik u Osijeku.<ref>[http://narod.hr/kultura/27-lipnja-1991-u-osijeku-tenk-jna-pregazio-crvenog-ficu-simbol-otpora-hrvata Narod.hr], rž: 27. lipnja 1991. u Osijeku tenk JNA pregazio ‘crvenog fiću’ – simbol otpora Hrvata, 27. lipnja 1991. (pristupljeno 27. lipnja 2015.)</ref> == Privođenje rata kraju == Desetodnevni sukobi prekinuti su 7. srpnja [[brijunski sporazum|sporazumom na Brijunima]], uz posredovanje europske „trojke” (trojice ministara vanjskih poslova: [[Hans van den Broek|Hansa van den Broeka]], [[Jacques Poos|Jacquesa Poosa]] i [[João de Deus Pinheiro|Joãa de Deus Pinheira]].<ref>[http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/Yug%2019910712.pdf Tekst sporazuma potpisanog na Brijunima 7. srpnja 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314002633/http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/Yug%2019910712.pdf |date=14. ožujka 2012. }}, pristupljeno 14. travnja 2013.</ref> Prva sljedeća sjednica [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] umjesto na Brijunima održana je u Beogradu jer srbijanski dio predsjedništva (Srbija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora) nisu željeli sastančiti u Hrvatskoj, navodno, predaleko od „sigurnosti Srbije”. Sjednica je održana [[18. srpnja]] [[1991.]] godine u Beogradu, na njoj je Predsedništvo izglasovalo ''Odluku o premeštanju jedinica JNA sa teritorije Republike Slovenije'' omjerom glasova 7:1, jedini glas protiv bio je glas Hrvatske, Stjepana Mesića. Ako se [[Slovenci]] i [[Srbi]] nisu dogovorili o povlačenju JNA prije 25. lipnja, onda su im sad bila dovoljna tri tjedna za dogovor kojim je Slovenija „puštena” iz Jugoslavije. JNA se potom kroz tri mjeseca povukla iz Slovenije.<ref name="index"/> Time je Slovenija po isteku tri mjeseca od odluke o samostalnosti i povlačenjem JNA postala pravno samostalna država koja je također u potpunosti nadzirala svoje ozemlje. ==Ishod== JNA je imala 44 do 65 poginulih vojnika, izgubila je 31 tenk i 230 borbenih vozila.<ref name="SF"/> [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je u ratu poginulo 23 državljana Srbije.<ref>{{cite web |url=http://www.nacional.hr/clanak/106458/napokon-priznali-da-su-sudjelovali-srbija-objavila-imena-poginulih-u-ratovima |title=Srbija objavila imena poginulih u ratovima |autor=Deutsche Welle |publisher=Nacional |date=2011-04-22 |accessdate=2012-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714172539/http://www.nacional.hr/clanak/106458/napokon-priznali-da-su-sudjelovali-srbija-objavila-imena-poginulih-u-ratovima |archivedate=14. srpnja 2014.}}</ref> Slovenska strana imala je 16 poginulih vojnika i 6 civila. [[Milan Kučan]] svjedočio je [[21. svibnja]] [[2003.]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ)]] protiv Miloševića. Naveo je da je Miloševićevo čelništvo 1989. umjesto ustavnih nametalo kadrovske promjene preko masovnih mitinga, na kojima su smijenjena vodstva u Vojvodini i Crnoj Gori, a planiran je i miting u Ljubljani. Opisao je i raskol na 14. kongresu [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], kada su, kako je rekao „legitimni i pravični prijedlozi Slovenije brutalno nadglasani”.<ref name="index">{{cite news |title=Kučan svjedočio o raspadu SFRJ i osamostaljenju Slovenije |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/kucan-svjedocio-o-raspadu-sfrj-i-osamostaljenju-slovenije/138931.aspx |publisher=Index.hr |date=2003-05-21 |accessdate=2009-09-12}}</ref> Milošević je rekao da su u ratu ubijena 44 pripadnika JNA, a 184 teško ranjena i ponudio sudu kao dokaz „bijelu knjigu” o zločinima slovenskih snaga. Kučan je precizirao da je u sukobu poginulo 37 vojnika JNA, te 18 slovenskih državljana - osam iz slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila - te još šest stranaca, a „bijelu knjigu” odbacio je kao „propagandnu brošuru” JNA. Raspravno vijeće nije prihvatilo taj dokument.<ref name="žrtve">[[#MKSJ|MKSJ, str.20924]]</ref> Usprkos sukobu, [[Srbija i Crna Gora]] nisu se protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo skupno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskim nadzorom, čime bi time ''de facto'' imali i nadzor nad JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 60-61]]</ref> Nakon kraja rata u Sloveniji, sukladno dogovorima JNA i Slovenije, JNA se pošla povlačiti iz Slovenije i morala se povući u Srbiju.<ref name="UHD91">[http://www.uhd91.com/index.php/domovinski-rat/postrojbe-hv-a/ratne-priuvne/1349-108-brg-zng-rh.html UHD91] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 108. brg. ZNG RH</ref> Snage JNA pod punom ratnom spremom povlačile su se iz Slovenije u [[kamion]]ima preko slobodnoga hrvatskoga teritorija.<ref name="UHD91"/> Pratila ih je [[hrvatska policija]].<ref name="UHD91"/> Međutim, kolone kamiona i vlakova JNA nisu nastavile put Srbije, nego su pošle na područja pod nadzorom pobunjenih hrvatskih Srba ([[Banovina]], [[Kordun]] i [[Zapadna Slavonija]]), gdje su se i zadržala,<ref name="UHD91"/> otvoreno pomažući [[Balvan revolucija|srpsku pobunu u Hrvatskoj]], a protiv hrvatske vlade. Hrvatske su snage, znajući da su slabo naoružane, odlučile spriječiti odlijev oružja JNA, pa su zaustavili neke kompozicije i zaplijenili velike količine oružja, uvišestručivši u nekoliko sati svoju naoružanost.<ref name="UHD91"/> ==Povezani članci== *[[Raspad SFRJ]] *[[Slučaj Holmec]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == *{{cite book |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/030521ED.htm |title=Transcript of the Milosevic trial |ref=MKSJ |publisher=Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije |date=2003-05-21 |accessdate=2012-02-16}} *{{cite book |ref=Bassiouni |last=Bassiouni |first=M. Cherif |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm |title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions |publisher=[[Ujedinjeni narodi]] |date=1994-12-28 |access-date=16. veljače 2012. |archive-date=28. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728082419/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/III.htm |url-status=dead }} *{{matica hrvatska}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|War in Slovenia}} *[http://www.slovenija2001.gov.si/10years/path/war/ 10 godina od rata u Sloveniji] na stranicama Slovenske Vlade *[http://www.ljubljana-life.com/ljubljana/ten-day-war Desetodnevni rat] {{eng oznaka}} {{Slovenija}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]] [[Kategorija:Povijest neovisne Slovenije]] [[Kategorija:Vojna povijest 20. stoljeća|Slovenija]] [[Kategorija:Raspad SFRJ]] r5ptb7avbrl9hi9e0u4cm9rvfxre0im 0 57992 7625222 7422986 2026-10-27T17:00:26Z Divna Jaksic 974 Dan Hadani collection (990044399930205171) (cropped).jpg 7625222 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Isaac Bashevis Singer | boja = #B0C4DE | slika =Dan Hadani collection (990044399930205171) (cropped).jpg| veličina= 200px| opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[21. studenog]] [[1902.]]| mjesto rođenja=[[Leoncin]], [[Poljska]] | smrt = [[24. srpnja]] [[1991.]]| mjesto smrti= [[Miami]], [[SAD]] | zanimanje = [[romanopisac]] | nacionalnost = [[Amerikanci|Amerikanac]]| period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1978.]] | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Isaac Bashevis Singer''' ([[Leoncin]], [[21. studenog]] [[1902.]] (?) - [[Miami]], [[24. srpnja]] [[1991.]]), [[SAD|američki]] književnik [[Židovi|židovskog]] porijekla. Rođen je u židovskoj obitelji [[1902.]] godine u malom mjestu [[Radzymin]] u [[Poljska|Poljskoj]]. Ubrzo s obitelj seli u [[Varšava|Varšavu]], gdje mu otac postaje [[rabin]]om. U Varšavi započinje osnovnu školu, takozvani mjesni heder. Kada je [[Njemačka]] [[1915.]] okupirala Varšavu, život za Singerove postaje sve teži. Kako bi izbjegli glad i bijedu majka s Isaakom i mlađim bratom [[1917.]] godine seli u [[Bilograj]]. U Bilograju Isak živi do [[1923.]] godine. U tom malom mjestu Isaak je odgajan u duhu židovske tradicije. Iako se bunio što je bio udaljen od Varšave i kuturnih zbivanja, kasnije će često pričati kako je upravo ondje našao duhovnu hranu koja će ga održavati do kraja života. Kao 17-godišnjak, godine [[1921.]] upisuje se u rabinsko [[sjemenište]] u Varšavi. No, već 1922. se vraća ponovno u Bilograj, gdje podučava [[hebrejski]]. Sljedeće 1923. godine ponovno se vraća u Varšavu i radi kao korektor u jednom Židovskom [[časopis]]u za [[književnost]]. Piše prikaze za [[novine]] i prevodi [[roman]]e. Uskoro pod pseudonimom objavljuje svoje prvo prozno djelo "U starosti". Nagrađen je prvom nagradom na književnom natječaju. Druga priča pod nazivom "Svijeće" objavljena je pod imenom njegove majke. Svoje prve dojmove iz Varšave Singer opisuje u [[memoari|memoarskoj prozi]] – "Mladi čovjek u potrazi za ljubavlju". Objavljena je na [[engleski|engleskom jeziku]] iste godine kada je primao Nobelovu nagradu, dakle 1978.godine. Svoj prvi roman nazvao je "Sotona u Goraju". Radnja je smještena u Poljskoj u XIX. stoljeću. Priča je to o lažnom [[Mesija|Mesiji]] i mesijanstvu koji izaziva histeriju. Godine 1935. seli u [[SAD|Sjedinjenje Američke Države]] gdje doživljava svoju punu afirmaciju. Iza ovoga prvoga romana slijedio je roman "Moskatovi". Ova obiteljska kronika tiskana je na engleskom jeziku 1950. godine. Sljedeći roman - "Dvorac" tiskan je 1967. godine, a roman "Imanje", koji prikazuju raspadanje pojedinih obitelji, 1969. godine. Roman "Neprijatelji, priča o ljubavi", napisan 1972. godine, nalik je pričama koje se događaju u New Yorku. Radnja romana smještena je u [[New York]]u. Glavni junak i junakinja opterećeni su svojom prošlošću koju pokušavaju prevladati na različite načine. Roman je jedna od najljepših ljubavnih priča napisanih u posljednjih nekoliko desetljeća. Godine 1978. Singer dobiva [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Singerov golem rad, nekoliko velikih romana, bezbroj priča koje su sabrane u nekoliko zbirki, nekoliko kazaližnih komada, mnoštvo memoarskih zapisa, pripovjedaka za djecu, ostat će trajnom baštinom jidiške i američke literature. Singer je umro 24. srpnja 1991. godine, kao posljednji veliki jidiški pisac, ali i kao vjesnik neke nove jidiške književnosti. == Djela == * "U sudištu moga oca" – 1950.g. * "Sotona u Goraju" – 1955.g. * "Moskatovi", 1950.g. * "Dvorac", 1967.g. * "Imanje", 1970.g. * "Gimpel Luda" – 1957.g. * "Lublinski čarobnjak" – 1960.g. * "Spinoza s tržnice", 1961.g. * "Rob", 1962.g. * "Neprijatelji: priča o ljubavi", 1972.g. i mnoge druge manje poznate priče i pripovijesti. == Nagrade == * [[1978.]] - [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelova nagrada za književnost]] == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Singer, Isaac Bashevis}} [[Kategorija: Američki književnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] ds1j8e4wvxbhdpuxzmc0kvbiiab552j 0 57993 7625221 7422972 2026-10-27T16:59:57Z Divna Jaksic 974 Claude Simon ca 1932.jpg 7625221 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Claude Simon | boja = #B0C4DE | slika = Claude Simon ca 1932.jpg| veličina= | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. listopada]] [[1913.]] | mjesto rođenja =[[Tananarive]], [[Madagaskar]] | smrt = [[6. srpnja]] [[2005.]] | mjesto smrti=[[Pariz]], [[Francuska]] | zanimanje = [[romanopisac]] | nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1985.]] | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Claude Simon''' ([[Tananarive]], [[Madagaskar]], [[10. listopada]] [[1913.]] – [[Pariz]], [[6. srpnja]] [[2005.]]), [[Francuska|francuski]] [[književnik]], autentični predstavnik francuskog novog romana. Dobitnik je [[nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1985. godine. == Najpoznatija djela == * "Vjetar", * "Trava", * "Flandrijska cesta", * "Georgike". {{Mrva-nobel-književnost}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Simon, Claude}} [[Kategorija: Francuski književnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] rhsq6inz5gnnted1l2lku899xcx1k4u 0 62670 7625200 7117804 2026-10-27T16:44:05Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625200 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Jasunari Kavabata | slika = Kawabata Yasunari 1968.jpg | veličina = | opis slike = Jasunari Kavabata 1968. | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[11. lipnja]] [[1899.]] | mjesto rođenja = [[Osaka]] | smrt = [[16. travnja]] [[1972.]] | mjesto smrti = Zushi kraj Kamakure | državljanstvo = {{ZD+X|JAP}} | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 1968. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Yasunari Kawabata''' (jap. 川端 康成, [[Osaka]], [[11. lipnja]] [[1899.]] – Zushi kraj Kamakure [[16. travnja]] [[1972.]]), [[japan]]ski književnik. Godine 1968., za vrijeme proslavljanja restauracije Meiji, Yasunari Kawabata je postao prvi japanski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Obrazloženje je glasilo da mu je dodijeljena [[Nobelova nagrada]] »''zbog pripovjedačkog majstorstva, koje s velikom osjećajnošću izražava suštinu japanskog duha''«. Čovjek koji je cijenio usamljenost, koji je odista živio samotno i na odstojanju, čak i u najtežim trenutcima, Kawabata je još mnogo ranije govorio o ništavnosti i uzaludnosti slave. Ipak je nazočio svim ceremonijama, prijemima i počastima koje su održavane u njegovu čast. Pošto se vratio iz [[Stockholm]]a, još je nekoliko puta putovao u inozemstvo držati predavanja ili nazočiti književnim simpozijima. Godine 1971. vodio je aktivnu kampanju za prijatelja koji se kandidirao za [[guverner]]a u Tokiju. Izvršio je [[Seppuku|samoubojstvo]] u svom studiju blizu [[Kamakura|Kamakure]], u travnju 1972, ne ostavivši nikakvu bilješku ni objašnjenje. == Rani život == '''Yasunari Kawabata''' (1899. – 1972.) je rođen kod [[Osaka|Osake]] 1899. godine. Izgubio je roditelje već u drugoj godini života; baka i jedina sestra umrle su mu ubrzo nakon roditelja; kada mu je umro djed, s kojim je živio od svoje sedme godine, budući nobelovac je imao svega četrnaest godina. Smrt roditelja i bližih rođaka u doba ranog djetinjstva ostavila je neizbrisive tragove na Kawabatin život i njegovo književno stvaralaštvo. Prvo zapaženo djelo budućeg nobelovca bio je dnevnik napisan u Kawabatinoj petnaestoj godini i nešto kasnije objavljen pod naslovom "[[Dnevnik petnaestogodišnjaka]]". U ovom djelu Kawabata pokazuje već razvijen književni smisao, potresno opisujući posljednje dane svoga djeda. Opisi mu se odlikuju realizmom, gotovo neshvatljivim za tako rano životno doba. Dnevnik je otkrio njegovu izuzetnu nadarenost, pokazao njegov dubok osećaj za ljepotu i ukazao na sposobnost ovog mladog pisca da stvara djela neprolazne vrijednosti. Nakon djedove smrti živio je u internatu jedne srednje škole, sve dok nije napustio Osaku da bi se upisao u elitnu Prvu gimnaziju u [[Tokyo|Tokiju]]. Književnu karijeru počeo je još prije nego što je diplomirao na Tokijskom carskom [[sveučilište|sveučilištu]] 1924. godine. Ubrzo je postao poznat po malim sastavima koje je nazvao "Pregršti priča" i po [[autobiografija|autobiografskoj]] priči "Igračica s poluotoka Izu" (1926.). Ova pripovijetka donijela je Kawabati ranu slavu svojim izvanrednim stilom, uzdržanošću u izražavanju i nježnim osjećanjima. Kawabata u njoj oživljava događaje svoje rane mladosti s prizvukom tuge i profinjenom senzualnom osjećajnošću. Ove odlike prožimat će i njegova kasnija dijela. == Studij i prva objavljivanja == Za vrijeme studija japanske književnosti, od 1920., Kawabata je objavljivao svoje sastave u raznim časopisima: ''Shinshicho'', ''Bungei shunju'' i dr. Po diplomiranju 1924, pridružio se grupi mladih književnika koji su zagovarali novi književni pravac poznat pod nazivom "pneoirnpresionizam" ili "neosenzualizam" ili "neopercepcionizam". Glasilo ove grupe mladih i darovitih književnika bio je novoosnovani časopis ''Bungei đidai'', oko kojeg su se okupili [[Riići Jokomicu|Riichi Yokomitsu]], [[Tepei Kataoka]], [[Kameo Ciga|Kameo Chiga]], [[Taramako Ito]], [[Kanesaku Išihama|Kanesaku Ishihama]], [[Šigesaku Sasaki|Shigesaku Sasaki]], [[Micuzo Sasaki|Mitsuzo Sasaki]], Yasunari Kawabata i at. Glavni teoretičar ovog pravca bio je Riići Jokomicu, a izvor inspiracije ovog pokreta bilo je stvaralaštvo modernih evropskih književnika, naročito [[Paul Moran|Paula Morana]] i njegovog poznatog djela "[[Noć se otvara]]". Ideje ovih mladih književnika izražene su u nekoliko teorijskih eseja, od kojih je jedan napisao i sam Kawabata, pod naslovom ''Nova stremljenja [[avangarda|avangardnih]] pisaca'', objavljen 1925. godine. U ovim esejima zastupaju se nova shvaćanja, preporučuje istančana osjećajnost, nova tehnika izražavanja i novi stil. Članovi grupe smatrali su da novi književni izraz treba biti svjež i da poetski obasjava suštinu izraženih osjećanja; da osjećanja trebaju biti izuzetno perceptivna i senzualna; da stvarnost treba izražavati suptilnim osjećanjima, sugestivnošću i profinjenim simbolima, i to na taj način da se umjetnički izrazi značaj unutrašnjeg života; da umjetnost mora imati neminovni karakter, a izrazi da moraju imati poetski ritam i živu osjećajnost; da percepcija mora biti istančana gotovo do morbidnog i dekadentnog stanja, ali da mora imati intelektualne elemente. Međutim, postojala je opasnost da se njihova nastojanja odvoje od osnovne životne snage i pretvore u neku vrstu dekadentne zabave. U svakom slučaju, oni su propovijedali »nov život« i »novu književnu umjetnost«. Njihove ideje su tijesno povezane i s pojavom dadaizma, ekspresionizma, nadrealizma i drugih avangardnih pravaca. U neku ruku, ovaj pokret je nastao i kao reakcijana [[realizam (književnost)|realističke]] pravce u japanskoj književnosti, naročito na pojavu revolucionarne [[proleterstvo|proleterske]] književnosti. Oni su zastupali dinamičnu umjetnost - s glavnim ciljem da razjašnjava osobnost samog pisca, a njihovo stvaralaštvo bilo je obojeno izvjesnim [[nihilizam|nihilizmom]]. == Kawabatin stil pisanja i predratni period == Kawabata se znatno razlikuje od glavnog toka ove grupe po svom naglasku na klasičnom stilu, po svojoj trezvenoj usamljenosti i elegičnom tonu, po tome što je istkao poseban svijet nježne i suptilne osjećajnosti, metaforične sugestivnosti, dubokih impresija i simbolizma. On se uglavnom usredotočuje na isticanje potrebe za rađanjem novog jezika, koji bi zamijenio postojeći, beživotno objektivan pripovjedački jezik. Kawabata smatra da umjesto gramatički savršenih rečenica pisac treba upotrebljavati nekada nedovršene, fragmentarne rečenice, čime bi potpunije dočarao opisani lik, njegov svijet i njegovo dinamično poimanje života. Drugim riječima, Kawabata se bori za jedinstvo subjekta i objekta, za integraciju svijeta, čovjeka i umjetnosti. U duhu »neopercepcionizma« Kawabata je pisao nekih desetak godina, a najzapaženija djela iz ovog razdoblja su mu: ''Junak pokopa'' (1923.), ''Duh ruže'' (1927.), ''Grupa Kurenai iz Asakuse'' (1929.), ''Igla, staklo i žaba'' (1930.), ''Kristalna fantazija'' (1931.) i dr. Međutim, najznačajnije djelo u predratnoj fazi Kawabatinog stvaralaštva je "''Snježna zemlja''", osim kojeg je do rata napisao i Ptice grabljivice i divlje zveri. U "''Snježnoj zemlji''" došla su do punog izraza Kawabatina shvaćanja o književnosti i umjetnosti. Ta shvaćanja je Kawabata pokušao da rezimira u svom eseju "''Ljepota Japana i ja''", napisanom prilikom prihvaćanja Nobelove nagrade za književnost, u kojem izlaže svoja osnovna načela o umjetnosti. Iako ovaj [[esej]] nije podrobna diskusija o umjetničkim vrijednostima, u njemu Kawabata izlaže izbor izvjesnih načela koja su mu bila izuzetno značajna, a mnoga od njih su povezana sa [[budizam|zen-budizmom]]. Prvo od ovih načela je [[asimetrija]]. Kawabata navodi aranžiranje cvijeća i vrtlarstvo kao dvije umjetničke djelatnosti koje najbolje otkrivaju upotrebu sugestivnosti. "U usporedbi sa zapadnjačkim vrtovima, koji su većinom zasađeni simetrično, japanski vrtovi su uglavnom asimetrični, jer asimetričnost više nego simetričnost ima moć da simbolično izrazi mnoštvo i prostranstvo. Naravno, ta asimetričnost nalazi svoju ravnotežu u delikatnoj osjećajnosti Japanaca." Asimetrija, i sugestivnost koja proizlazi iz nje, omogućuju da se pomoću jedne male stvari evocira cio svijet. Zatvorene strukture, harmonično raspoređene, samo definiraju same sebe. Međutim Kawabata ističe da asimetrija nije prirodna i spontana, već da nastaje iz discipline stvorene putem »ravnoteže nametnute delikatnom osjećajnošću«. Na kraju eseja Kawabata navodi reci srednjovjekovnog japanskog pjesnika o njegovom, velikom suvremeniku Saigjou, jednom od najboljih japanskih pjesnika, čiji su književni i pjesnički ideali bili transcendentalni, a u neku ruku čak i religiozni. "''Saigyo je često dolazio da razgovara o poeziji. Njegovo viđenje poezije, rekao je, bilo je daleko od običnog. Trešnjini pupoljci, kukavica, mjesec, snijeg: suočene sa svim raznovrsnim oblicima prirode, njegove oči i uši bile su ispunjene prazninom. I zar nisu reći koje je izustio bile istinite reci? Kad je pjevao o pupoljcima, on nije razmišljao o pupoljcima; kad je pjevao o mjesecu, on nije mislio na mjesec. Kad je za to bila prilika, kad bi osjetio inspiraciju, tada je pisao poeziju. Crvena duga preko neba bila je poput cvijeta koji dobiva boju. Bijela sunčeva svjetlost bila je poput neba koje se osvjetljava. Ipak, prazno nebo, po svojoj prirodi, ne mora da se osvijetli. Ono ne može ni da se oboji. S duhom poput praznog neba on je davao boju svim prizorima, iako od toga u njemu ništa nije ostajalo. U takvoj poeziji nalazimo Budu, manifestaciju konačne istine.''" Saigjoova umjetnost sastojala se iz sugeriranja opće istine, a ne njenog izjavljivanja. Kawabatina osjećajnost navela ga je da usvoji isti stav i mnoge iste metode u svojim sastavima umjetničke proze. Međutim, takva osjećajnost je rezultat upornog i strogog vježbanja. Kawabata se divio klasičnim književnim tekstovima iz japanske prošlosti i stalno se služio njima kao književnim uzorima. Drugo Kawabatino glavno načelo je ljepota. U jednom drugom eseju, što je, zapravo, tekst predavanja održanog na havajskom sveučilištu 1969, a poslije objavljenom pod naslovom »Postojanje i otkriće ljepote«, Kawabata citira pesmu haiku pjesnika Kobayashi Ise (1763-1827): ''Kakva ljepota! Nebo u noći svršene godine.'' "''Naučio sam ovu [[haiku]] pjesmu Kobayashi Ise pošto sam je našao u antikvarnici u Kamakuri, na svitku koji je napisao sam Isa. Još nisam ispitao kada i gdje je ova pjesma sastavljena, ali ako je napisana po njegovom povratku kući u Kashiwabari na obali jezera Nojiri, koje se nalazi na granici između snježne provincije [[Ečigo|Echigo]] i provincije Shinano, a u podnožju planina kao što su Togakuši, Izuna i Mjoko, onda je noćno nebo bilo visoko i izuzetno čisto, kao zamrznuto, i možemo zamisliti da je na nebu bio ogroman broj zvijezda koje kao da su pljuštale dole u blistavom sjaju. Moramo se, također, podsjetiti da je to njegov zavičaj, koji je opisao u onoj čuvenoj pjesmi:'' Je li ovo, konačno, moje krajnje prebivalište? Pet stopa snijega. Štoviše, bilo je to usred noći posljednjeg dana u godini. Prema tome, u običnim recima ,kakva ljepota' Isa je otkrio i stvorio veliku ljepotu''." Kawabatine primjedbe otkrivaju neophodan i blizak odnos između poetskog impulsa i atmosfere mesta koje potiče taj impuls. Prikladnost i jednostavnost Isinog odziva predstavljaju ishod njegovog sluha za poeziju mjesta. Njegov odziv je osoban i precizan. Malo zatim, u istom predavanju, Kawabata navodi Bašoove slične stavove, spominjući dobro poznati događaj kada je Bašo hvalio Kjoraija, jednog od svojih sljedbenika, koji mu je rekao: "''Kako je istinito da izvjestan prizor u neko vrijeme može da pobudi osjećanja ljudi''." Komentirajući Kjoraijevo vjerovanje da je "''elegantno ono što proističe iz posebnih okolnosti''", Kawabata zaključuje: "''Prilikom otkrivanja elegantnog, to jest ljepote koja postoji, prilikom osjećanja ljepote koju smo otkrili, pa čak i prilikom stvaranja ljepote koju smo osjetili, posebne okolnosti onoga što postoji prirodno u tim okolnostima zaista su važne, i može se reći da su one draž nebesa; Štoviše, ako možemo da znamo te posebne okolnosti kao stvarne okolnosti, onda možemo reći da je to dar boga ljepote''." == Drugi svjetski rat i poslije == Nakon rata prvi roman kojeg je Kawabata napisao je bio "[[Tisuću ždralova]]". Za vrijeme rata pisao je vrlo malo, povukao se u privremenu šutnju i posvetio se uglavnom izučavanju klasične japanske književnosti. O svojoj ljubavi prema klasičnoj japanskoj književnosti govori na mnogim mjestima, a naročito se ističe sljedeća njegova napomena u eseju »Ljepota Japana i ja«: "''U poeziji, u ranom 10. stoljeću, javlja se prva od antologija koje su poručili carevi, Zbirka starih i novih pijesama (Kokinšiju), a u prozi 'Povijest o Iseu', nakon koje slijede izvanredna remekdjela klasične japanske proze - 'Povijest o Genđiju' spisateljice i dvorske dame Murasaki i 'Knjiga za uzglavlje' spisateljice Sei Šonagon. Obje spisateljice živjele su s kraja 10. do polovine 11. stoljeća. Tako je uspostavljena tradicija koja je uticala, čak i usmjeravala japansku književnost tijekom osam stotina godina. Naročito 'Povijest o Genđiju' predstavlja najviše dostignuće u japanskoj književnosti. Ni do dana današnjeg u Japanu ne postoji djelo umjetničke proze koje bi se moglo usporediti s ovim. Pravo je čudo što je tako moderno djelo napisano još u 11. stoljeću, i kao takvo čudo ono je nadaleko poznato i u inozemstvu. Iako nisam siguran da sam, u to vrijeme, baš izuzetno dobro poznavao japanski klasični jezik, moja glavna lektira iz doba dječaštva bila su klasična djela iz razdoblja [[Heian]], a čini mi se da mi je najznačajnija bila 'Povijest o Genđiju'. Stoljećima poslije toga kad je napisano, ljudi su se neprekidno divili ovom djelu, a odano mu je priznanje i time što su ga pisci neprestano imitirali i što je više puta prerađivano. 'Povijest o Genđiju' bila je širok i dubok izvor inspiracija za poeziju, što je razumljivo, kao i za lijepe umjetnosti i rukotvorine, pa čak i za umjetnost pejzažnog vrtlarstva''." Osim "Tisuću ždralova" (1949.), Kawabata je poslije rata napisao niz izvanrednih romana, od kojih se ističu: "Zvuk planine" (1953.), "Jezero" (1954.), "Proljetni dan" (1954.), "Sporedna ulica" (1954.), "Čovjek iz Tokija" (1954.) i "Razmišljanja jedne supruge" (1954.), "Usred rođenja jednog čovjeka" (1955.), "Domašaj tuge" (1955.), "Žena u kolima" (1955.). Ovo je period velike plodnosti iskusnog pisca, majstora književnog pera i stvaraoca snažnih misli. Tijekom sljedećih nekoliko godina Kawabata nije ništa manje produktivan: objavljuje knjige priča i romane "Ona zemlja, ova zemlja" (1956.), "Lav i djevojčica" (1956.), "Biti žena" (1956.), "Večernja rumen" (1957.), "Jednog dana" (1957.), "Grad Hiura" (1958.), "Drvored" (1958.), "Evropa" (1958.), "Ono što muškarci ne rade" (1958.). Vrijedno je spomenuti i to da je Kawabata napisao više od stotinu kratkih priča - od po nekoliko stranica - i jednom je rekao da su mu to najomiljenija djela. Većinu je napisao u dvadesetim godinama života. Bila je to njegova »mladenačka poezija«, o kojoj je rekao sljedeće: "''Književnici u mladosti većinom pišu poeziju, a ja sam umjesto poezije pisao ove [[vinjeta|vinjete]]''." Nastavio je pisati takve kratke priče sve do svojih najproduktivnijih godina poslije rata. U ovim kratkim bajkolikim pričama mogu se naći ne samo poznati elementi Kawabatinog književnog svijeta u širem smislu riječi - nepovezano sazviježđe ljudskih osjećanja i ljepote prirode - nego i ozbiljnije teme njegovih kasnih remekdjela, a to su svjesnost novog doba, pramena i poraza, i tiha, gorko-slatka pomirenost s usamljenošću, starošću i neminovnom smrću. == Posljednji period života == Posljednjih desetak godina svog života Kawabata je objavio niz priča i novela: "Veliki pjesnik koji stremi daljini" (1959.), "Uspavane ljepotice" (1960.), "Ljepota i tuga" (1961.), "Stari grad" (1961.), "Vodeni tok opalih latica" (1962.), "Među ljudima" (1963.), "Tamayura" (1965.), "Jedna ruka" (1965.) i dr. Biseri Kawabatinog stvaralaštva nižu se sve do njegove smrti 1972. godine. Kawabata je bio i vrstan [[kaligrafija|kaligraf]], što je veoma bitno za njegov stil i jezik, jer je vizualni element u japanskom [[ideogram]]skom pismu od posebnog značaja. Isto tako, stranice Kawabatinih djela obiluju slikarskim prikazima beznačajnih pojedinosti. Poput filmske kamere, Kawabatino oko zapaža detalje iz prirode i života, koji ispunjavaju njegova djela u [[kaleidoskop]]skom šarenilu, iako uzdržano i većinom usred-sređeno na po jedan izraziti detalj, kojim katkada dočarava sveukupnost poput haiku-pjesnika. U mnogim vidovima, najlepši elementi haiku poezije i klasične japanske prozne književnosti kao da su našli suvremeni odjek u Kawabatinom književnom stvaralaštvu. On je zadržao ono što je najbolje iz stare japanske književnosti, dajući nove oblike, obrađujući suvremenu tematiku i baveći se problemima modernog čovjeka. Estetski ideali klasične japanske književnosti također žive u Kawabatinom djelu. Pojmovi ''mono no avare'' ili »neizreciva, tužna ljepota«, ''vabi'' ili »uzdržana usamljenost«, ''sabi'' ili »skromno siromaštvo«, ''hosomi'' ili »tananost«, karumi "''lakoća duha''", okašimi ili "trezvena komičnost" žive na stranicama Kawabatinih djela više negoli u stvaralaštvu bilo kog drugog suvremenog japanskog pisca. == Samoubojstvo == On je uvijek odbacivao [[Seppuku|samoubojstvo]] kao izlaz iz životnih problema. Na primjer u svom eseju "''San na samrti"'' pisao je: "''Koliko god čovjek bio otuđen od svijeta, samoubojstvo nije oblik prosvjećenja. Koliko god vrijedan divljenja čovjek bio, ako izvrši samoubojstvo, on je daleko od stanja [[svetac]]a i mudraca''." Kawabata se dotiče iste teme i u svom eseju »Ljepota Japana i ja«, gdje kaže: ''"Ja se ne divim niti suosjećam s takvim samoubojicama kao što su Akutagawa, poslijeratni pisac Osamu Dazai (1909-1948) i drugi. Međutim, imao sam još jednog prijatelja koji je umro mlad, jednog od japanskih avangardnih slikara, koji je, također, dugo razmišljao o samoubojstvu, i o njemu sam u istom eseju napisao sljedeće: 'Čini mi se da mu je to već postala uzrečica, pošto je neprestano ponavljao da nema veće umjetnosti od smrti, da umrijeti znači živjeti u pravom smislu te riječi'. Ipak, pretpostavljao sam da je za njega, rođenog u [[budizam|budističkom]] hramu i obrazovanog u budističkoj školi, pojam smrti sasvim drugačiji od shvaćanja smrti na Zapadu. 'Od onih koji razmišljaju o stvarima, ima li ikoga ko još nije pomišljao na samoubojstvo?'''" Tako je svoj život i stvaralački put završio ovaj veliki majstor pera, ostavši nedokučiv kako u svojim izvanrednim djelima tako i u svom posljednjem činu, u činu samoubojstvo. U povijesti japanske književnosti, pak, ostat će lik velikog pisca, koji je gradio mostove između prošlosti i sadašnjosti, spajao tradiciju i suvremenost, i suočavao se sa svim akutnim problemima koji razdiru suvremenog čovjeka. Činjenica da je Kawabata izvršio samoubojstvo ostat će sporedna zamjerka u usporedbi s [[citadela|citadelom]] remekdjela koje je ovaj veliki književnik ostavio za sobom. {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kavabata, Jasunari}} [[Kategorija:Japanski književnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Osaka]] oep8zkp2gixybqmsx2chgmmicvova39 0 63782 7625312 7606828 2026-10-27T19:14:33Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Muhammad Yunus | slika = Grameen Yunus Dec 04.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[28. lipnja]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = [[Chittagong]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|BAN}} | poznat_po = | zanimanje = Ekonomist i bankar | nagrade = 2006. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} Profesor dr. '''Muhammad Yunus'''{{transliteracija}} (bengalski: মুহাম্মদ ইউনুস Muhammod Iunus); [[Chittagong]], ([[28. lipnja]] [[1940.]]), [[bangladeš]]ki [[ekonomija|ekonomist]] i [[banka]]r. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] u [[2006.]] godini kao utemeljitelj koncepta [[mikrokredit]]a, kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite. Utemeljitelj je [[Grameen banka|Grameen banke]] s kojom dijeli nagradu za rad na ekonomskom i socijalnom razvoju najsiromašnijih. Prvi je dobitnik Nobelove nagrade iz Bangladeša. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i 26 počasnih doktorata. Autor je knjige "Banker to the poor", "A World without Poverty" i dr. Yunus je započeo svoju borbu protiv [[siromaštvo|siromaštva]] tijekom [[1974.]] godine tijekom velike gladi u Bangladešu. Otkrio je kako vrlo maleni zajmovi mogu značajno poboljšati preživljavanje najsiromašnijih. U to vrijeme pokrenuo je istraživački projekt o ekonomiji u ruralnim krajevima. Njegov prvi zajam sastojao se od 27 dolara (856 taka) iz vlastita džepa kojeg je posudio 42 osobe u malom selu Jombra gdje su živjeli tako da su posuđivali novac od posrednika (koji bi im onda naplaćivali kamate i po 10% tjedno). Već tjedan dana nakon posudbe, shvatio je da to nije dovoljno, već da treba pronaći institucionalno rješenje - odlučio je stupiti u kontakt s direktorom lokalne banke i zamoliti ga da odobrava kredite siromašnima. Trebalo je samo dobiti pristanak neke institucije da posuđuje novac ljudima koji nisu ništa posjedovali. To je barem bilo jednostavno...na prvi pogled.<ref>Yunus, Muhammad, "Bankar siromašnih", Poslovni dnevnik i Masmedia, {{ISBN|978-953-157-507-2}}, str. 24.</ref> Tijekom [[1976.]] godine osniva [[Grameen banka|Grameen banku]] kako bi davao zajmove siromašnim stanovnicima Bangladeša. Od tada Grameen banka je izdala više od 5,1 milijarde dolara za oko 5,3 milijuna stanovnika Bangladeša. Kako bi osigurala vraćanje zajmova banka koristi sistem "solidarnih grupa". Te male neformalne grupe prijavljuju se zajednički za zajmove, a njihovi članovi su sudužnici koji se međusobno potpomažu u nastojanjima za ekonomskim napretkom. Uspjeh modela Grameen je inspirirao slična nastojanja u zemljama u razvoju, pa čak i u industrijski razvijenim zemljama poput [[SAD]]-a. Grameen model financiranja je primijenjen u 23 zemlje u svijetu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Muhammad Yunus}} * [http://www.grameen-info.org/book/index.htm Yunus's autobiography] * [http://www.pbs.org/opb/thenewheroes/meet/yunus.html PBS Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061026223245/http://www.pbs.org/opb/thenewheroes/meet/yunus.html |date=26. listopada 2006. }} An article on Muhammad Yunus and Grameen Bank. * [http://www.nndb.com/people/183/000049036/ A short biography] </div> * [http://www.grameen-info.org/ Grameen Bank, Yunus's dream] * [http://www.worldfoodprize.org/laureates/Past/1994.htm Yunus' biography - The World Food Prize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824071906/http://www.worldfoodprize.org/laureates/Past/1994.htm |date=24. kolovoza 2007. }} * [http://www.sajaforum.org/2006/09/saja_newsmaker_.html SAJAforum.org Q&A from around the world with Muhammad Yunus] (audio/MP3 42 minutes) * [http://www.microcreditsummit.org/newsletter/speaking2.htm A speech by Muhammad Yunus] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/6047234.stm Profile: 'World banker to the poor'] * [https://web.archive.org/web/20051218045737/http://www.businessweek.com/magazine/content/05_52/b3965024.htm Article on Muhammad Yunus at BusinessWeek, December 26, 2005] * [http://edition.cnn.com/BUSINESS/programs/yourbusiness/stories2001/lending/ CNN article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707151541/http://edition.cnn.com/BUSINESS/programs/yourbusiness/stories2001/lending/ |date=7. srpnja 2017. }} The birth of micro credit, 2001. * [http://mitworld.mit.edu/video/289/ A video by Muhammad Yunus talking about Grameen Bank] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060105005657/http://mitworld.mit.edu/video/289/ |date=5. siječnja 2006. }} * [http://knowledge.wharton.upenn.edu/article.cfm?articleid=1147 An interview with him] * [http://www.publicaffairsbooks.com/publicaffairsbooks-cgi-bin/display?book=1586481983 Banker to the Poor by Muhammad Yunus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130906033937/http://www.publicaffairsbooks.com/publicaffairsbooks-cgi-bin/display?book=1586481983 |date=6. rujna 2013. }} * [http://modul.germandream.zdf.de/flash.php?id=55 Audio-Interview with M. Yunus, by Wolfgang Blau (a.k.a. Harrer) and Alysa Selene, ZDF Germany] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081215171543/http://modul.germandream.zdf.de/flash.php?id=55 |date=15. prosinca 2008. }} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Yunus, Muhammad}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Politika Bangladeša]] [[Kategorija:Ekonomisti]] [[Kategorija:Bankari]] [[Kategorija:Životopisi, Bangladeš]] sht95pb6r90uevm3b0m3pv3inggpltl 0 64085 7625536 7486795 2026-10-28T09:53:27Z ~2026-57598-53 376809 7625536 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Plavi orkestar | Img = Плави_Оркестар.jpg | Img_capt = Plavi orkestar 2011. | Img_size = 260 | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1983.]] | Mjesto = [[Sarajevo]] | Prebivalište = | Žanr = | Djelatno_razdoblje = [[1983.]] – [[1992.]]; [[1997.]] – [[2000.]]; [[2009.]] – | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Saša Lošić]]<br/>[[Saša Zalepugin (gitarist)|Saša Zalepugin]]<br/>[[Admir Ćeramida]]<br/>[[Samir Ćeramida]] | Bivši članovi = [[Srđan Krošnjar]]<br/>[[Gordan Džamonja]]<br/>[[Mladen Pavičić]] | nagrade = [[FIDOF]] za najboljeg kompozitora<br/>[[CESME]] za najbolju pjesmu | Značajni instrumenti = }} '''Plavi orkestar''' je bosanskohercegovački [[glazbeni sastav]], osnovan u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1983.]] godine kao dio pokreta [[novi primitivizam]], skupine [[Sarajevo|sarajevskih]] glazbenika uz [[Zabranjeno pušenje|Zabranjeno pušenje]], [[Elvis J. Kurtović|Elvisa J. Kurtovića]], [[Bombaj štampa|Bombaj štampu]] i [[Crvena jabuka|Crvenu jabuku]]. Ukupno su izdali 8 albuma i održali više od 1500 koncerta diljem svijeta. Najveći broj koncerata održan je u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, [[Švedska|Švedskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Poljska|Poljskoj]] i drugdje. Primili su nagradu [[FIDOF]] za najboljeg kompozitora, nagradu [[CESME]] za najbolju pjesmu i ine. == Kronologija == Sastav je kao srednjoškolac osnovao [[Saša Lošić]], pjevač grupe. Grupa se isprva zvala “Sevin orkestar”, koji su činili Srđan Krošnjar-gitara, Goran Đamonja-bas, Admir Čeramida-bubnjevi i Saša Lošić-vokal i gitara. 1981. godine prijavljuju se na Cedus, audiciju za mlade sastave. Na audiciji upoznaju Mladena Pavičića-Pavu, koji je tada bio lokalna zvijezda sa svojom grupom “Super 98”. Pavičić će se grupi pridružiti 1983. godine i tada sastav mijenja ime u Plavi orkestar. Iz grupe odlaze Krošnjar i Đamonja, ali im se pridružuje Samir Čeramida-Čera I, koji je do tada svirao u Zabranjenom pušenju. Plavi orkestar tada počinje s nastupima, najčešće kao predgrupa većim afirmiranim sastavima. Na jednom od koncerata upoznaju Batu Vraneševića, s kojim se dogovaraju o izdavanju ploče. Zbog čudnih okolnosti ploča nije objavljena. 1983. godine organiziraju koncert u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]] i postižu zapažen uspjeh. Potom je Saša Lošić otišao u vojsku, a pjesme koje je napisao u tom periodu zrače iskrenim emocijama. Nakon povratka iz vojske, ponovno rade veliki koncert u Skenderiji. Pavičić je potom napustio grupu, a Loša odlazi u Zagreb s novim demosnimkama, te postiže dogovor s Jugotonom o objavljivanju albuma. Nakon povratka u Sarajevo uspio je nagovoriti Pavičića da se vrati u grupu. Od tog je trenutka Plavi orkestar ponovno zaživio. U ljeto 1983. godine svirali su u sarajevskom klubu Trasi. Uočio ih je Bata Vranašević iz [[Laboratorija zvuka|Laboratorije zvuka]] koji ih je pozvao u Beograd snimiti neke pjesme. Rujna iste godine u Trasi su opet svirali. Bila je to oproštajna svirka prije odlaska na odsluženje obveznog vojnog roka. Sljedećeg su dana otišli vlakom u Beograd gdje su u studiju [[Enco Lesić|Enca Lesića]], Druga maca, snimili tri pjesme: ''Soldatski bal'', ''Goodbye teens'' i ''Suada'' koje su poslije postali njihovi veliki hitovi. Poslije snimanja sva su četvorica članova sastava otišli odslužiti obvezni vojni rok u JNA. Album "Soldatski bal" sniman u zimu 1984./1985. u SIM studiju u [[Zagreb]]u, izlazi 1985. godine. S ovog albuma ističu se pjesme "Bolje biti pijan nego star", "(Medena curice) Daj mi vruće rakije", "Suada", "Odlazi nam raja", "Goodbye teens", te naslovna "Soldatski bal". Tekstovi pjesama s ovog albuma nastali su na temelju Lošinih iskustava dok je služio vojsku. Njihov drugi album, "Smrt fašizmu", pojavio se godinu kasnije i bio je još jedan veliki uspjeh za grupu, te je prodan u više od 300 000 primjeraka u Jugoslaviji i nagrađen dijamantnom certifikacijom. Album je donio nekoliko hitova: "Fa, fa fašista nemoj biti ti (jerbo ću te ja draga ubiti), "Sava tiho teče", "Puteru, puteru", "Kad si sam, druže moj" i "Zelene su bile oči te". 1989. vraćaju se albumom "Sunce na prozoru", koji je donio hitove: "Kaja", "Lovac i košuta" i "Proljeće". 1991. izdaju album "Simpatija", njihov posljednji album prije raspada Jugoslavije . Na albumu se nalazi hit "Ljubi se istok i zapad" (obrada pjesme "California Dreamin'" od grupe "The Mamas and The Papas"), koji je i dandanas popularan u zemljama bivše Jugoslavije. 1992. godine počinje rat u [[BiH]], koji uzrokuje pauzu u radu grupe. Mladen Pavičić odlazi u [[Kanada|Kanadu]], a Saša Lošić seli u [[Slovenija|Sloveniju]] gdje se posvećuje skladanju filmske i kazališne glazbe. 1997. grupa se ponovno okuplja, a Mladena Pavičića je kao novi gitarist zamijenio Saša Zalepugin. Grupa 1998. izdaje album "Longplay" koji je donio hitove "Od rođendana do rođendana", te "Ako su to samo bile laži". Pjesmu "Od rođendana do rođendana", koju je napisao Loša, prvenstveno je otpjevala [[Severina|Severina]] 1996. godine na albumu ''[[Moja stvar]]'', dvije godine prije verzije Plavog Orkestra.<ref>{{cite web|url=https://www.discogs.com/master/696192-Severina-Moja-Stvar|title=Severina-Moja stvar|website=discogs.com}}</ref> Njihov šesti studijski album, ''[[(Infinity) (album)|(Infinity)]]'', izlazi 1999. i donosi pjesme: "Odlazim", "Djevojka iz snova", "Azra", "Pijem da je zaboravim". U jesen 2012. godine grupa je objavila album ''[[Sedam (album)|Sedam]]''. == Članovi grupe == * [[Saša Lošić]] – vokal * [[Mladen Pavičić]] – gitara (do 1992.) * [[Saša Zalepugin (gitarist)|Saša Zalepugin]] – gitara (od 1997.) * [[Admir Ćeramida]] – bubnjevi * [[Samir Ćeramida]] – bas-gitara == Diskografija == ===Singlovi=== * 1985. – Kad mi kažeš paša / Goodbye teens (singlica) * 1985. – Bolje biti pijan nego star / Šta će nama šoferima kuća (singlica) ===Studijski albumi=== * 1985. – [[Soldatski bal]] * 1986. – [[Smrt fašizmu]] * 1989. – [[Sunce na prozoru]] * 1991. – [[Simpatija (album Plavog orkestra)|Simpatija]] * 1998. – [[Longplay]] * 1999. – [[(Infinity) (album)|(Infinity)]] * 2012. – [[Sedam (album)|Sedam]] ===Kompilacije=== * 1996. – Everblue 1, Everblue 2 (kompilacije, s neobjavljenim pjesmama – O la la i Mladene, koje su trebale biti objavljene na albumu Soldatski bal) * 2005. – Antologija * 2007. – The Ultimate Collection - Plavi orkestar, ([[Croatia Records]]) * 2007. – The Platinum Collection - Plavi orkestar, (City Records) * 2010. – Najljepše ljubavne pjesme, ([[Croatia Records]]) * 2016. – Greatest Hits Collection, ([[Croatia Records]]) === Singlovi === * Soldatski bal: ''Bolje biti pijan nego star, Suada, Odlazi nam raja, Medena curice, Šta će nama šoferima kuća, Good Bye Teens, Parajlija'' * Smrt fašizmu: ''Fa fa fašista, Zelene su bile oči te, Kad si sam druže moj, Sava tiho teče, Nisam je probudio; Puteru, puteru'' * Sunce na prozoru: ''Kaja, Lovac i košuta, Ti si moja sudbina, Proljeće'' * Simpatija: ''Ljubi se istok i zapad, Sačuvaj zadnji ples za mene, Simpatija'' * Longplay: ''Ako su to samo bile laži, Straže, Od rođendana do rođendana * Infinity: ''Sada mi se javljas mila'' == Filmografija == * 2011. – ''"Orkestar"'' – Dokumentarni film o Plavom orkestru == Vanjske poveznice == * [http://www.sasalosic.com/plavi_orkestar_en.htm Saša Lošić Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080518170149/http://www.sasalosic.com/plavi_orkestar_en.htm |date=18. svibnja 2008. }} {{Plavi orkestar}} [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Sarajevski glazbeni sastavi]] 1ab2tje4fezyvpys0j3g6kot4qvhmk6 0 64732 7625288 7484143 2026-10-27T18:37:51Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625288 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Philip Noel-Baker | slika = Philip Noel-Baker 1942.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1. studenoga]] [[1889.]] | mjesto_rođenja = [[London]] | smrt = [[8. listopada]] [[1982.]] | mjesto_smrti = London | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | poznat_po = | zanimanje = političar, diplomat, humanist i sportaš | nagrade = 1959. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | 1500 m}} {{Medalje dno}} }} '''Philip Noel-Baker''' ([[London]], [[1. studenoga]] [[1889.]] – London, [[8. listopada]] [[1982.]]), istaknuti [[UK|britanski]] političar, diplomat, humanist i sportaš. Jedini je čovjek do sada koji je osvojio i [[Olimpijske igre|olimpijsku medalju]] i [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. Na [[VII. Olimpijske igre – Antwerpen 1920.|Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920. godine]] Philip Noel-Baker s rezultatom 4:02,3 osvaja srebrnu olimpijsku medalju na 1500 m. Tada se zvao Philip Baker, jer je prezime supruge Irene Noel, s kojom se vjenčao [[1915.]] godine, službeno dodao svome [[1943.]] godine. Osim ovog svog najvećeg sportskog uspjeha sudjelovao je, prije toga, i na prethodnim Olimpijskim igrama, onima u [[V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.|Stockholmu, 1912. godine]] (gdje je bio finalist na 1500 m), te nakon toga i na onima u [[VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.|Parizu, 1924, godine]], gdje je kao član britanskog olimpijskog tima u atletici igrao važnu ulogu u uspjehu svoje ekipe na tim Igrama, o čemu je i snimljen slavni film "Vatrene kočije", dobitnik [[Oscar]]a [[1981.]] godine, ali u kome Philip Noel-Baker nije direktno prikazan. Vrlo mlad postao je sveučilišni profesor. Kao član Laburističke stranke djelovao je u britanskom parlamentu punih 35 godina. Godine [[1959.]] Philip Noel-Baker, kao uvjereni zagovornik mirnog rješavanja sporova među narodima, te kao zagriženi protivnik atomskog naoružanja dobiva [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Da je njegovo ime postalo (i ostalo) simbolom internacionalnog [[humanizam|humanizma]] i [[pacifizam|pacifizma]], jedan od dokaza je i taj što je u ratom izmučenoj i napaćenoj multietničkoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u [[Sarajevo|Sarajevu]], novoosnovano međunarodno sveučilište (da bi se izbjegao nacionalni konflikt u pogledu imenovanja istog, te da bi se i imenom iskazala internacionalnost i humanistička stremljenja mladog sveučilišta) dobilo ime "Philip Noel-Baker", a prvim počasnim rektorom imenovan je Hrvat, znameniti atomski fizičar i istaknuti humanista, [[Ivan Supek]]. {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Noel-Baker, Philip}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Britanski političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Britanski atletičari]] [[Kategorija:Srednjoprugaši]] jaw357adcq2u2a1o2w9nvcriydqxywv 0 68657 7625030 7622625 2026-10-27T12:48:19Z Benjamin Vlahović 376724 /* */ Safet Sušić Država Bosna i Hercegovina Osobni podatci Nadimak Pape Rođenje 13. travnja 1955. Zavidovići, Bosna i Hercegovina Smrt 21.listopada 2026. Pariz, Francuska Visina 174 cm Klub Trenutačni klub Bez kluba Pozicija napadački vezni Mlađi uzrasti 1971. 1972. – 1973. Krivaja Zavidovići Sarajevo Igračka karijera* Godina Klub Nast. (gol.) 1973. – 1982. 1983. – 1991. 1991. – 1992. Sarajevo Paris Saint-Germain Red Star Saint-Ouen 221 (86) 287 (67) 17 (3) Reprezentativna karijera** 1977. 7625030 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Safet Sušić | slika = [[Datoteka:SusicPSG (cropped).jpg|središte|200px]] | opis slike = | država = {{Z+X|BIH}} | nadimak = ''Pape'' | datum rođenja = [[13. travnja]] [[1955.]] | mjesto rođenja = [[Zavidovići]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti =[[21.listopada]] [[2026.]] | mjesto smrti =[[Pariz]] | država smrti =[[Francuska]] | visina = 174 cm | težina = | trenutačni klub = ''Bez kluba'' | pozicija = [[vezni (nogomet=|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[1971.]]<br />[[1972.]] – [[1973.]] | juniorski klubovi = [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godina = [[1973.]] – [[1982.]]<br />[[1983.]] – [[1991.]]<br />[[1991.]] – [[1992.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]<br />[[Red Star Saint-Ouen]] | nastupi(golovi) = {{0}}221 {{0}}{{0}}(86)<br />{{0}}287 {{0}}{{0}}(67)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1977.]] – [[1990.]] | reprezentacija = {{Z|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}(21) | godine treniranja = [[1994.]] – [[1995.]]<br />[[1996.]] – [[1999.]]<br />[[2001.]]<br />[[2004.]] – [[2005.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2008.]]<br />[[2009.]] – [[2014.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br />[[2017.]] <br />[[2018.]] | klubovi = [[AS Cannes|Cannes]]<br />[[İstanbulspor A.Ş.|Istanbulspor]]<br />[[Al-Hilal]]<br />[[Konyaspor]]<br />[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Osmanlıspor|Ankaraspor]]<br />{{NogRep|BIH}}<br />[[Evian Thonon Gaillard F.C.|Evian TG]]<br />[[Alanyaspor]]<br />[[Akhisar Belediyespor|Akhisarspor]] | medalje = | napomena = }} '''Safet Sušić''' ([[Zavidovići]], [[13. travnja]] [[1955.]]) -( Pariz 21. Listopada 2026.) bio je[[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener. Bio je jedan od najboljih nogometaša Europe i svijeta u svojoj generaciji. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Karijeru je započeo u Krivaji iz Zavidovića, gdje je već sa 16 godina počeo igrati u prvoj momčadi. Sezonu 1972./73. počeo je kao igrač [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]], prvo kao junior a onda je [[3. kolovoza]] [[1973.]] godine debitirao u prvoj postavi seniora. U sljedećih desetak godina i 600 odigranih utakmica, Safet je za momčad s [[Koševo|Koševa]] postigao 400 pogodaka.<ref name="N.L.">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1989 Nogometni leksikon: Sušić, Safet], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> Godine [[1982.]] prešao je u [[Francuska|francuski]] nogometni klub [[Paris Saint Germain]] gdje ostaje 9 godina i ostavlja veliki trag. Jedan je od najvećih nogometaša koji su igrali u tome klubu.<ref name="fifa">{{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html FIFA: Coach Susic commits to Bosnia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104010334/http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html |date=4. studenoga 2012. }}, preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za reprezentaciju [[SFRJ]], Sušić je debitirao [[5. listopada]] [[1977.]] godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]] i postigao dva pogotka.<ref name="rsssf.com">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres70.html |title=Yugoslavia National Team List of Results 1970-1979 |publisher=rsssf.com |accessdate=21. kolovoza 2012.}}</ref> Na sljedećoj utakmici, protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u Bukureštu, postiže prvi [[hat-trick]], tj. tri pogotka na utakmici.<ref name="rsssf.com"/> Slijedi još jedan protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u [[Zagreb]]u u [[13. lipnja]] [[1979.]], pa još jedan protiv tadašnjih svjetskih prvaka [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]], tri mjeseca poslije, u [[Beograd]]u., [[16. rujna]].<ref name="rsssf.com"/> Takav početak u reprezentaciji do tada nije zabilježen, 11 pogodaka u prvih 10 utkamica. S reprezentacijom Jugoslavije bio je sudionikom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]], te [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskoga prvenstva u nogometu]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] ==Trenerska karijera== Između [[1994.]] i [[2009.]] godine trenirao je francuski [[AS Cannes]] i [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[Al-Hilal]] te više [[Turska|turskih]] klubova. Od 2009. godine izbornik je [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]].<ref name="fifa"/> Na klupi bosanskohercegovačke reprezentacije debitirao je u pobjedi od 2:1 protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]], u Sarajevu, [[3. ožujka]] [[2010.]] godine. Sušić je reprezentaciju Bosne i Hercegovine po prvi put odveo na jedno veliko natjecanje - [[Nogometno SP 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014]]. godine. U listopadu 2014. je dobio otkaz na klupi reprezentacije BiH. U siječnju [[2017.]] je Sušić preuzeo turski klub Alanyaspor. Klub iz [[Alanya|Alanye]] je peti turski klub u karijeri bosanskohercegovačkog trenera.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2017/01/27/32016472/slu%C5%BEbeno-safet-su%C5%A1i%C4%87-je-novi-trener-alanyaspora?ICID=HP_BN_2 |naslov=Službeno: Safet Sušić je novi trener Alanyaspora |rad=goal.com |dan=27. siječnja 2017. |preuzeto=27. siječnja 2017.}} </ref> ==Priznanja== ===Individualna=== * U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] bio je najbolji strijelac jugoslavenskoga prvenstva (zajedno s Dragoljubom Kostićem iz [[Kruševac|kruševačkoga]] [[FK Napredak Kruševac|Napretka]]) sa 17 pogodaka. * 1979. godine proglašen je (zajedno s [[Velimir Zajec|Velimirom Zajecom]] iz zagrebačkoga [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]) nogometašem godine po izboru ''[[Večernji list|Večernjega lista]]''.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1286 Nogometni leksikon: Nogometaš godine Večernjeg lista], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> * 1979. godine Safet Sušić izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog športaša i za najboljega [[SFRJ|jugoslavenskog]] nogometaša. * 1981. godine dobiva ''"Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva"''. * Najbolji strani igrač u Francuskoj, u sezoni 1982./83. * 2004. godine izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog igrača 20. stoljeća. * 2010. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega igrača u povijesti PSG-a. * 2012. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega stranog igrača svih vremena u Francuskoj. ===Klupska=== '''[[Paris Saint-Germain]]''' * [[Ligue 1]] '''(1):''' 1985./86. * [[Coupe de France|Francuski kup]] '''(1):''' 1982./83. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * {{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906045856/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html |date=6. rujna 2012. }} * {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130718175229/http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=72386/profile/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama UEFA-e] {{Sastav Jugoslavija 1990 SP}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Sušić, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Zavidovići]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] tvx3sazk2cqukyeoopqcft6vf5vwuww 7625031 7625030 2026-10-27T12:50:50Z Benjamin Vlahović 376724 /* */ Safet Sušić Država Bosna i Hercegovina Osobni podatci Nadimak Pape Rođenje 13. travnja 1955. Zavidovići, Bosna i Hercegovina Smrt 21.listopada 2026. Pariz, Francuska Visina 174 cm Klub Trenutačni klub Bez kluba Pozicija napadački vezni Mlađi uzrasti 1971. 1972. – 1973. Krivaja Zavidovići Sarajevo Igračka karijera* Godina Klub Nast. (gol.) 1973. – 1982. 1983. – 1991. 1991. – 1992. Sarajevo Paris Saint-Germain Red Star Saint-Ouen 221 (86) 287 (67) 17 (3) Reprezentativna karijera** 1977. 7625031 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Safet Sušić | slika = [[Datoteka:SusicPSG (cropped).jpg|središte|200px]] | opis slike = | država = {{Z+X|BIH}} | nadimak = ''Pape'' | datum rođenja = [[13. travnja]] [[1955.]] | mjesto rođenja = [[Zavidovići]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti =[[21.listopada]] [[2026.]] | mjesto smrti =[[Pariz]] | država smrti =[[Francuska]] | visina = 174 cm | težina = | trenutačni klub = ''Bez kluba'' | pozicija = [[vezni (nogomet=|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[1971.]]<br />[[1972.]] – [[1973.]] | juniorski klubovi = [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godina = [[1973.]] – [[1982.]]<br />[[1983.]] – [[1991.]]<br />[[1991.]] – [[1992.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]<br />[[Red Star Saint-Ouen]] | nastupi(golovi) = {{0}}221 {{0}}{{0}}(86)<br />{{0}}287 {{0}}{{0}}(67)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1977.]] – [[1990.]] | reprezentacija = {{Z|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}(21) | godine treniranja = [[1994.]] – [[1995.]]<br />[[1996.]] – [[1999.]]<br />[[2001.]]<br />[[2004.]] – [[2005.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2008.]]<br />[[2009.]] – [[2014.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br />[[2017.]] <br />[[2018.]] | klubovi = [[AS Cannes|Cannes]]<br />[[İstanbulspor A.Ş.|Istanbulspor]]<br />[[Al-Hilal]]<br />[[Konyaspor]]<br />[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Osmanlıspor|Ankaraspor]]<br />{{NogRep|BIH}}<br />[[Evian Thonon Gaillard F.C.|Evian TG]]<br />[[Alanyaspor]]<br />[[Akhisar Belediyespor|Akhisarspor]] | medalje = | napomena = }} '''Safet Sušić''' ([[Zavidovići]], [[13. travnja]] [[1955.]]) -( Pariz, 21. Listopada 2026.) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener. Bio je jedan od najboljih nogometaša Europe i svijeta u svojoj generaciji. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Karijeru je započeo u Krivaji iz Zavidovića, gdje je već sa 16 godina počeo igrati u prvoj momčadi. Sezonu 1972./73. počeo je kao igrač [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]], prvo kao junior a onda je [[3. kolovoza]] [[1973.]] godine debitirao u prvoj postavi seniora. U sljedećih desetak godina i 600 odigranih utakmica, Safet je za momčad s [[Koševo|Koševa]] postigao 400 pogodaka.<ref name="N.L.">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1989 Nogometni leksikon: Sušić, Safet], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> Godine [[1982.]] prešao je u [[Francuska|francuski]] nogometni klub [[Paris Saint Germain]] gdje ostaje 9 godina i ostavlja veliki trag. Jedan je od najvećih nogometaša koji su igrali u tome klubu.<ref name="fifa">{{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html FIFA: Coach Susic commits to Bosnia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104010334/http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html |date=4. studenoga 2012. }}, preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za reprezentaciju [[SFRJ]], Sušić je debitirao [[5. listopada]] [[1977.]] godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]] i postigao dva pogotka.<ref name="rsssf.com">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres70.html |title=Yugoslavia National Team List of Results 1970-1979 |publisher=rsssf.com |accessdate=21. kolovoza 2012.}}</ref> Na sljedećoj utakmici, protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u Bukureštu, postiže prvi [[hat-trick]], tj. tri pogotka na utakmici.<ref name="rsssf.com"/> Slijedi još jedan protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u [[Zagreb]]u u [[13. lipnja]] [[1979.]], pa još jedan protiv tadašnjih svjetskih prvaka [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]], tri mjeseca poslije, u [[Beograd]]u., [[16. rujna]].<ref name="rsssf.com"/> Takav početak u reprezentaciji do tada nije zabilježen, 11 pogodaka u prvih 10 utkamica. S reprezentacijom Jugoslavije bio je sudionikom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]], te [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskoga prvenstva u nogometu]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] ==Trenerska karijera== Između [[1994.]] i [[2009.]] godine trenirao je francuski [[AS Cannes]] i [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[Al-Hilal]] te više [[Turska|turskih]] klubova. Od 2009. godine izbornik je [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]].<ref name="fifa"/> Na klupi bosanskohercegovačke reprezentacije debitirao je u pobjedi od 2:1 protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]], u Sarajevu, [[3. ožujka]] [[2010.]] godine. Sušić je reprezentaciju Bosne i Hercegovine po prvi put odveo na jedno veliko natjecanje - [[Nogometno SP 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014]]. godine. U listopadu 2014. je dobio otkaz na klupi reprezentacije BiH. U siječnju [[2017.]] je Sušić preuzeo turski klub Alanyaspor. Klub iz [[Alanya|Alanye]] je peti turski klub u karijeri bosanskohercegovačkog trenera.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2017/01/27/32016472/slu%C5%BEbeno-safet-su%C5%A1i%C4%87-je-novi-trener-alanyaspora?ICID=HP_BN_2 |naslov=Službeno: Safet Sušić je novi trener Alanyaspora |rad=goal.com |dan=27. siječnja 2017. |preuzeto=27. siječnja 2017.}} </ref> ==Priznanja== ===Individualna=== * U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] bio je najbolji strijelac jugoslavenskoga prvenstva (zajedno s Dragoljubom Kostićem iz [[Kruševac|kruševačkoga]] [[FK Napredak Kruševac|Napretka]]) sa 17 pogodaka. * 1979. godine proglašen je (zajedno s [[Velimir Zajec|Velimirom Zajecom]] iz zagrebačkoga [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]) nogometašem godine po izboru ''[[Večernji list|Večernjega lista]]''.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1286 Nogometni leksikon: Nogometaš godine Večernjeg lista], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> * 1979. godine Safet Sušić izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog športaša i za najboljega [[SFRJ|jugoslavenskog]] nogometaša. * 1981. godine dobiva ''"Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva"''. * Najbolji strani igrač u Francuskoj, u sezoni 1982./83. * 2004. godine izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog igrača 20. stoljeća. * 2010. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega igrača u povijesti PSG-a. * 2012. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega stranog igrača svih vremena u Francuskoj. ===Klupska=== '''[[Paris Saint-Germain]]''' * [[Ligue 1]] '''(1):''' 1985./86. * [[Coupe de France|Francuski kup]] '''(1):''' 1982./83. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * {{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906045856/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html |date=6. rujna 2012. }} * {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130718175229/http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=72386/profile/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama UEFA-e] {{Sastav Jugoslavija 1990 SP}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Sušić, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Zavidovići]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] ap57xumrdlaum1ags0x74620bfg10mp 7625117 7625031 2026-10-27T15:05:18Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Benjamin Vlahović|Benjamin Vlahović]] ([[User talk:Benjamin Vlahović|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7622394 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Safet Sušić | slika = [[Datoteka:SusicPSG (cropped).jpg|središte|200px]] | opis slike = | država = {{Z+X|BIH}} | nadimak = ''Pape'' | datum rođenja = [[13. travnja]] [[1955.]] | mjesto rođenja = [[Zavidovići]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 174 cm | težina = | trenutačni klub = ''Bez kluba'' | pozicija = [[vezni (nogomet=|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[1971.]]<br />[[1972.]] – [[1973.]] | juniorski klubovi = [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godina = [[1973.]] – [[1982.]]<br />[[1983.]] – [[1991.]]<br />[[1991.]] – [[1992.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]<br />[[Red Star Saint-Ouen]] | nastupi(golovi) = {{0}}221 {{0}}{{0}}(86)<br />{{0}}287 {{0}}{{0}}(67)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1977.]] – [[1990.]] | reprezentacija = {{Z|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}(21) | godine treniranja = [[1994.]] – [[1995.]]<br />[[1996.]] – [[1999.]]<br />[[2001.]]<br />[[2004.]] – [[2005.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2008.]]<br />[[2009.]] – [[2014.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br />[[2017.]] <br />[[2018.]] | klubovi = [[AS Cannes|Cannes]]<br />[[İstanbulspor A.Ş.|Istanbulspor]]<br />[[Al-Hilal]]<br />[[Konyaspor]]<br />[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Çaykur Rizespor]]<br />[[Osmanlıspor|Ankaraspor]]<br />{{NogRep|BIH}}<br />[[Evian Thonon Gaillard F.C.|Evian TG]]<br />[[Alanyaspor]]<br />[[Akhisar Belediyespor|Akhisarspor]] | medalje = | napomena = }} '''Safet Sušić''' ([[Zavidovići]], [[13. travnja]] [[1955.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] bivši nogometaš i trenutačno trener. Jedan od najboljih nogometaša Europe i svijeta u svojoj generaciji. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Karijeru je započeo u Krivaji iz Zavidovića, gdje je već sa 16 godina počeo igrati u prvoj momčadi. Sezonu 1972./73. počeo je kao igrač [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]], prvo kao junior a onda je [[3. kolovoza]] [[1973.]] godine debitirao u prvoj postavi seniora. U sljedećih desetak godina i 600 odigranih utakmica, Safet je za momčad s [[Koševo|Koševa]] postigao 400 pogodaka.<ref name="N.L.">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1989 Nogometni leksikon: Sušić, Safet], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> Godine [[1982.]] prešao je u [[Francuska|francuski]] nogometni klub [[Paris Saint Germain]] gdje ostaje 9 godina i ostavlja veliki trag. Jedan je od najvećih nogometaša koji su igrali u tome klubu.<ref name="fifa">{{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html FIFA: Coach Susic commits to Bosnia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104010334/http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1564317.html |date=4. studenoga 2012. }}, preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za reprezentaciju [[SFRJ]], Sušić je debitirao [[5. listopada]] [[1977.]] godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]] i postigao dva pogotka.<ref name="rsssf.com">{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres70.html |title=Yugoslavia National Team List of Results 1970-1979 |publisher=rsssf.com |accessdate=21. kolovoza 2012.}}</ref> Na sljedećoj utakmici, protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u Bukureštu, postiže prvi [[hat-trick]], tj. tri pogotka na utakmici.<ref name="rsssf.com"/> Slijedi još jedan protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u [[Zagreb]]u u [[13. lipnja]] [[1979.]], pa još jedan protiv tadašnjih svjetskih prvaka [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]], tri mjeseca poslije, u [[Beograd]]u., [[16. rujna]].<ref name="rsssf.com"/> Takav početak u reprezentaciji do tada nije zabilježen, 11 pogodaka u prvih 10 utkamica. S reprezentacijom Jugoslavije bio je sudionikom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]], te [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskoga prvenstva u nogometu]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] ==Trenerska karijera== Između [[1994.]] i [[2009.]] godine trenirao je francuski [[AS Cannes]] i [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[Al-Hilal]] te više [[Turska|turskih]] klubova. Od 2009. godine izbornik je [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]].<ref name="fifa"/> Na klupi bosanskohercegovačke reprezentacije debitirao je u pobjedi od 2:1 protiv [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]], u Sarajevu, [[3. ožujka]] [[2010.]] godine. Sušić je reprezentaciju Bosne i Hercegovine po prvi put odveo na jedno veliko natjecanje - [[Nogometno SP 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014]]. godine. U listopadu 2014. je dobio otkaz na klupi reprezentacije BiH. U siječnju [[2017.]] je Sušić preuzeo turski klub Alanyaspor. Klub iz [[Alanya|Alanye]] je peti turski klub u karijeri bosanskohercegovačkog trenera.<ref> {{citiranje www |url=http://www.goal.com/hr/news/6933/europa/2017/01/27/32016472/slu%C5%BEbeno-safet-su%C5%A1i%C4%87-je-novi-trener-alanyaspora?ICID=HP_BN_2 |naslov=Službeno: Safet Sušić je novi trener Alanyaspora |rad=goal.com |dan=27. siječnja 2017. |preuzeto=27. siječnja 2017.}} </ref> ==Priznanja== ===Individualna=== * U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] bio je najbolji strijelac jugoslavenskoga prvenstva (zajedno s Dragoljubom Kostićem iz [[Kruševac|kruševačkoga]] [[FK Napredak Kruševac|Napretka]]) sa 17 pogodaka. * 1979. godine proglašen je (zajedno s [[Velimir Zajec|Velimirom Zajecom]] iz zagrebačkoga [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]) nogometašem godine po izboru ''[[Večernji list|Večernjega lista]]''.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1286 Nogometni leksikon: Nogometaš godine Večernjeg lista], preuzeto 12. siječnja 2013.</ref> * 1979. godine Safet Sušić izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog športaša i za najboljega [[SFRJ|jugoslavenskog]] nogometaša. * 1981. godine dobiva ''"Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva"''. * Najbolji strani igrač u Francuskoj, u sezoni 1982./83. * 2004. godine izabran je za najboljega bosanskohercegovačkog igrača 20. stoljeća. * 2010. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega igrača u povijesti PSG-a. * 2012. od ''France Footballa'' izabran je za najboljega stranog igrača svih vremena u Francuskoj. ===Klupska=== '''[[Paris Saint-Germain]]''' * [[Ligue 1]] '''(1):''' 1985./86. * [[Coupe de France|Francuski kup]] '''(1):''' 1982./83. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * {{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906045856/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=44677/index.html |date=6. rujna 2012. }} * {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130718175229/http://www.uefa.com/teamsandplayers/coaches/coach=72386/profile/index.html Safet Sušić na mrežnim stranicama UEFA-e] {{Sastav Jugoslavija 1990 SP}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Sušić, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Zavidovići]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] aim477xo0pakmq9cyt2cdfek26meg0f 0 69084 7625331 7586106 2026-10-27T20:04:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 6 #IABot (v2.0.9.6) 7625331 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Roger Federer | slika = Roger_Federer_(26_June_2009,_Wimbledon)_2_new.jpg | slika_širina = 230px | slika_opis = Federer na Wimbledonu 2009. godine. | država = {{Z+X|ŠVI}} | prebivalište = [[Wollerau]], [[Švicarska]] | datum_rođenja = [[8. kolovoza]] [[1981.]] | mjesto_rođenja = [[Basel]], [[Švicarska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 185 | težina = 85 | igra = desnom rukom <br /> (jednoručni backhand) | karijera = 1998. - 2022. | zarađeni_novac = [[Američki dolar|$]] 123&nbsp;308&nbsp;073 | pobjede/porazi_pojedinačno = 1198:262 (82,05%) | osvojeni_turniri_pojedinačno = 103 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (2. veljače 2004.) | trenutačni_plasman_pojedinačno = '''4.''' (1. travanj 2019.) | Australian_Open = '''pobjednik''' (2004., 2006., 2007., 2010., 2017, 2018.) | Roland_Garros = '''pobjednik''' (2009.) | Wimbledon = '''pobjednik''' (2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2009., 2012., 2017.) | US_Open = '''pobjednik''' (2004., 2005., 2006., 2007., 2008.) | pobjede/porazi_parovi = 128:86 (59,81%) | osvojeni_turniri_parovi = 8 | najbolji_plasman_parovi = '''24.''' (9. lipnja 2003.) | medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 2008.|Peking 2008.]]| muški parovi}} {{Medalje srebro| [[OI 2012.|London 2012.]]| pojedinačno}} }} '''Roger Federer''' ([[Basel]], [[Švicarska]], [[8. kolovoza]] [[1981.]]), umirovljeni je [[Švicarska|švicarski]] [[tenis]]ač. <br> Roger je jedan od najboljih tenisača svih vremena. Proveo je 310 tjedana na 1. mjestu [[Association of Tennis Professionals|ATP]] ljestvice, od toga 237 tjedana za redom.<ref>[http://www.atpworldtour.com/en/players/roger-federer/f324/bio www.atpworldtour.com], ''His record streak of 237 consecutive weeks at No. 1 came to an end on Aug. 18 (2008.) after holding top spot since Feb. 2, 2004.'', ''Held No. 1 for 17 weeks (302 in career) before Djokovic took over on Nov. 5 2012.'', pristupljeno 25. kolovoza 2016.</ref> U svojoj je karijeri ostvario mnogo uspjeha. Osvojio je ukupno 103 turnira, od toga 20 [[Grand Slam]] turnira u pojedinačnoj konkurenciji. Također, Federer je jedan od osmorice muških tenisača koji su u svojoj karijeri osvojili sva četiri Grand Slam turnira u pojedinačnoj konkurenciji. Uz Agasija, Connorsa, Nadala i Đokovića jedini je tenisač koji je Grand Slamove osvojio na tri različite podloge (zemlja, trava i tvrde podloge). Federer se pojavio u 30 Grand Slam finala i, do [[siječanj|siječnja]] [[2010.]], ostvario je 23 puta ulazak u polufinale ili bolji plasman od ukupno 23 igrača te taj niz traje duže od 6 godina. Federer drži rekord po broju uzastopnih nastupa u Grand Slam finalu (10), a igrao je i 18 od 19 finala u nizu. Uz Carlosa Alcaraza, jedini je tenisač u povijesti koji je osvojio 5 Grand Slam naslova u svojih prvih 5 odigranih finala. Šest puta je osvajao završni turnir i 28 puta bio pobjednik turnira iz ATP Masters serije. Na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine Federer je, u paru sa [[Stanislas Wawrinka|Stanislasom Wawrinkom]], osvojio zlatnu medalju. Kao nagradu za uspjehe na teniskim terenima, Federer je imenovan četiri godine zaredom (2005. – 2008.) najboljim svjetskim sportašem. == Životopis == === Rani život === Federer je rođen u općini [[Binningen]], blizu grada [[Basel]]a, kao sin Roberta Federera i Lynette Du Rand. Federer ima dvojno državljanstvo, švicarsko po majci i [[JAR|južnoafričko]]. Odrastao je u [[Münchenstein]]u, gradiću blizu francusko-njemačke granice. Kao i svaki državljanin Švicarske, Federer je morao odslužiti vojni rok, međutim, [[2003.]] godine, zbog kroničnih problema s leđima, Federer je odriješen tih dužnosti. Sa šest godina, Federer je dokazao svoj talent te je postao najbolji tenisač u svojoj dobnoj skupini. S navršenih 10 godina, Federera je počeo trenirati trener Adolf Kacovsky koji ga je na privatnim satovima, poučio brojnim potezima. S 12 godina, Federer je trenirao i nogomet, ali od tada Federer počinje intenzivno trenirati samo tenis, te je samo dvije godine kasnije postao juniorski prvak Švicarske. [[1998.]] godine Federer osvaja Wimbledon i ubrzo prelazi u profesionalce. === Teniska karijera === ==== ATP počeci (1998. – 2002.) ==== [[Datoteka:Roger federer 2002.jpg|mini|lijevo|170px|Federer na US Openu 2002. godine]] U srpnju [[1998.]] Federer je nastupio na svom prvom profesionalnom ATP turniru u [[Gstaad]]u. U prvom krugu, Federer je izgubio od [[Lucas Arnold Ker|Lucasa Arnolda Kera]] neosvojivši niti jedan set. Iako je do kraja sezone odigrao još dva ATP turnira, većinu turnira te sezone Federer je odigrao u juniorskim kategorijama. U travnju [[1999.]] godine, Federer je nastupio u [[Davis Cup]]u za svoju reprezentaciju te je, u pojedinačnoj konkurenciji, završio kao 66. na ATP ljestvici. Tijekom tog razdoblja, Federer je bio najmlađi tenisač među prvih 100 igrača ATP ljestvice. Na svom prvom [[Grand Slam]]u turniru, Federer je izgubio od [[Patrick Rafter|Patricka Raftera]] u četiri seta. Za prvi nastup u [[Wimbledon]]u, Federeru je uručena pozivnica za nastup, te je u prvom krugu izgubio u pet setova od, tada 59. igrača svijeta, [[Jiří Novák|Jiřía Nováka]]. Na istom turniru, u parovima, Federer je igrao s [[Lleyton Hewitt|Lleytonom Hewittom]] te su njih dvojica došli do šesnaestine finala gdje su izgubili od para Rafter-Bjorkman u pet setova. U siječnju [[2000.]] godine, Federer je po prvi puta ostvario nastup na [[Australian Open]]u, ali je već u trećem krugu izgubio od 49. igrača svijeta, [[Arnaud Clément|Arnauda Clémenta]]. U prvom nastupu na [[US Open]]u, Federer je ponovno izgubio u trećem krugu, ali ovaj puta od nešto jačeg protivnika, tada 12. igrača svijeta, [[Juan Carlos Ferrero|Juana Carlosa Ferrera]]. Nakon poraza u polufinalu [[OI 2000.|Olimpijskih igara]] u [[Sydney]]u [[2000.]] godine, Federer je na ATP turniru u [[Marseille]]u, ostvario nastup u finalu, ali je izgubio od sunarodnjaka [[Marc Rosset|Marca Rosseta]]. Ipak, Federer je osvojio australski Harry Hopman Cup, pobijedivši u finalu [[Jan-Michael Gambill|Jana-Michaela Gambilla]]. Iako nije uspio ostvariti neki značajniji rezultat na Grand Slam turnirima, Federer je te godine odigrao sva četiri turnira i sezonu završio na 29. mjestu ATP ljestvice. [[Datoteka:Roger federer athens.jpg|mini|desno|170px|Federer na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine]] U veljači [[2001.]] godine, Federer je, u finalu ATP turnira u [[Milano|Milanu]], pobijedio francuza [[Julien Boutter|Juliena Bouttera]], čime je osvojio svoj prvi ATP naslov u karijeri. Tijekom istog mjeseca, Federer je, nastupavši u Davis Cupu za reprezentaciju, pobijedio u tri meča te tako osigurao Švicarskoj pobjedu nad [[SAD]]-om. Kasnije iste godine, Federer je u četvrtom krugu Wimbledona pobijedio sedmerostrukog pobjednika turnira [[Pete Sampras|Petea Samprasa]] u pet setova, rezultatom 7:6(7), 5:7, 6:4, 6:7(2), 7:5, te si time osigurao nastup u četvrtfinalu turnira i 15. mjesto na ATP ljestvici. Tom pobjedom Federer je prekinuo Samprasov niz od 31 pobjede u Wimbledonu. Također, potaknut uspjehom u Wimbledonu, Federer je uspio ostvariti i četvrtfinale [[Roland Garros]]a te je sezonu završio kao 13. igrač svijeta. [[2002.]] godine Federer je igrao u prvom finalu turnira iz Masters serije ([[Key Biscayne]]), ali je finalu izgubio je od [[Andre Agassi|Andrea Agassija]]. Na idućem finalu Masters serije u [[Hamburg]]u, Federer je pobijedio [[Marat Safin|Marata Safina]] rezultatom 6:1, 6:3, 6:4. U dva nastupa u Davis Cupu, protiv reprezentacije Rusije, Federer je pobijedio u oba meča, protiv Safina i [[Jevgenij Kafeljnikov|Jevgenija Kafeljnikova]]. Te sezone Federer je u sva četiri Grand Slama doživio poraze u ranoj fazi turnira te je u kolovozu iste godine izgubio svog dugogodišnjeg trenera Petera Cartera, koji je poginuo u automobilskoj nesreći. Kraj [[2002.]] godine dočekao je na 6. mjestu ATP ljestvice. ==== Pobjede i dominacija (2003. – 2006.) ==== [[Datoteka:Federer serving Cropped.jpg|mini|lijevo|160px|Federer servira na US Openu 2005. godine]] U prvom Grand Slamu sezone [[2003.]] godine, Federer je u četvrtom kolu, izgubio od [[David Nalbandian|Davida Nalbandiana]]. Nakon Australian Opena, Federer osvaja dva turnira, u [[Dubai]]ju i Marseilleu, ali gubi u ranoj fazi turnira iz Masters serije u [[Indian Wells]]u i Key Biscayneu. Na zemlji, Federer osvaja turnir u [[München]]u te gubi u finalu turnira Masters serije u Rimu i u trećem kolu turnira Masters serije u Hamburgu. Na Roland Garrosu, Federer je bio peti nositelj, ali je izgubio već u prvom kolu od [[Luis Horna|Luisa Horne]]. Na Wimbledonu je Federer briljirao. Osvojio je turnir sa samo jednim izgubljenim setom. Do finala Federer je došao pobjedama nad [[Hyung-Taik Lee]]om, [[Stefan Koubek|Stefanom Koubekom]], [[Mardy Fish|Mardyem Fishem]], [[Feliciano Lopez|Felicianom Lopezom]], [[Sjeng Schalken|Sjengom Schalkenom]] i [[Andy Roddick|Andyjem Roddickom]]. U finalu je igrao protiv [[Mark Philippoussis|Marka Philippoussisa]] i svladao ga rezultatom 7:6(5), 6:2, 7:6(3) i tako osvojio svoj prvi Grand Slam naslov u karijeri. U sjeverno-američkom dijelu sezone, Federer je na turnirima Masters serije, u [[Montreal]]u i [[Cincinnati]]ju, izgubio u polufinalu od Roddicka i u drugom kolu od Nalbandiana. Na US Openu, Federer je krenuo sjajno, ali je u četvrtom kolu izgubio od već dobro poznatog protivnika, Nalbandiana. Nakon US Opena, Federer je odigrao četiri uzastopna turnira u Europi. Osvojio je [[Beč]], pobijedivši u finalu [[Carlos Moya|Carlosa Moyu]], ali u [[Basel]]u, [[Madrid]]u i [[Pariz]]u ne uspijeva doći do finala. Na kraju sezone, Federer po prvi puta u karijeri osvaja [[Tennis Masters Cup]], te sezonu završava kao drugi igrač svijeta. [[Datoteka:Roger Federer at Wimbledon 2005.jpg|mini|desno|180px|Federer na Wimbledonu 2005. godine]] Iduće sezone Federer je odigrao jednu od najboljih sezone u povijesti modernog tenisa. Osvojio je tri od četiri Grand Slam turnira, nije izgubio niti jedan meč od igrača s Top 10 ljestvice te je bio pobjednik svakog finala u koje se plasirao. Osvojio je i tri turnira iz Masters serije, a ukupan omjer pobjeda i poraza iznosio je 74/6. Svoj prvi Grand Slam turnir, osvojio je u Australiji, gdje je nadvisio Marata Safina u finalu bez izgubljenog seta. Nakon te pobjede, Federer je postao prvi igrač svijeta i tu poziciju držao pune četiri godine. U ožujku 2004. godine Federer je osvojio turnire u Dubaiju, a samo tjedan kasnije, Federer osvaja i Pacific Life Open, pobjedom u finalu nad [[Tim Henman|Timom Henmanom]]. Sredinom godine, na turniru u [[Miami]]ju, po prvi puta u karijeri, susreli su se Federer i Nadal i već u prvom međusobnom susretu, pobjedu odnosi Nadal. Nakon Miamija, Federer osvaja i Gerry Weber Open i turnir iz Masters serije u Hamburgu. Tom pobjedom u Hamburgu, prekinuo je [[Guillermo Coria|Corijin]] niz od 31 pobjede na zemlji. Na Roland Garrosu, Federer je bio prvi nositelj, ali gubi već u trećem kolu od nekadašnjeg prvog igrača svijeta, [[Gustavo Kuerten|Gustava Kuertena]]. U finalu Wimbledona, Federer se susreće s Roddickom i s lakoćom odnosi drugu uzastopnu titulu pobjednika turnira. U finalu US Opena Federer se susreće s Hewittom i rezultatom 6:0, 7:6(3), 6:0 odnosi pobjedu i po prvi puta u karijeri osvaja naslov pobjednika tog turnira. Na [[OI 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atena (grad)|Ateni]] [[2004.]], Federer je bio glavni favorit za zlatnu medalju, ali je u drugom kolu bio bolju Čeh [[Tomáš Berdych]]. Na kraju sezone, Federer je po drugi put zaredom odnio pobjedu na Masters Cupu u [[Houston]]u, a jedini poraz u Grand Slam turnirima te sezone, nanio mu je trostruki pobjednik Roland Garrosa, Gustavo Kuerten. [[Datoteka:Roger Federer - US Open 2006.jpg|mini|lijevo|170px|Federer na US Openu 2006. godine.]] Početkom nove sezone, Federer je angažirao novog trenera, bivšeg australskog tenisača, Tonyja Rochea. Na prvom Grand Slamu sezone, u Australian Openu, Federer je izgubio u polufinalu turnira od kasnijeg pobjednika, Marata Safina, rezultatom 5:7, 6:4, 5:7, 7:6(6), 9:7. Međutim, Federer nakon poraza u Australiji, kreće s novim pobjedama i u finalu Indian Wellsa pobjeđuje Hewitta, a u finalu Miamija Nadala.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/atp-miami-federer-slavi-i-nakon-02/258230.aspx ATP Miami:Federer slavi i nakon 0:2]</ref> U finalu turnira iz Masters serije u Hamburgu, Federer pobjeđuje [[Richard Gasquet|Richarda Gasqueta]] te mu uzvraća za poraz u četvrtfinalu turnira u [[Monte Carlo|Monte Carlu]]. Već prije nastupa u Roland Garrosu, Federer je bio smatran glavnim favoritom za naslov, ali u polufinalu turnira gubi od Nadala u četiri seta.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nadal-osvojio-rolland-gaross/268649.aspx Nadal osvojio Roland Garros]</ref> U finalu Wimbledona,<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/wimbledon-federer-u-finalu/272725.aspx Wimbledon:Federer u finalu]</ref> drugu godinu zaredom, susreće se s Roddickom i po treći put zaredom odnosi pobjedu na turniru.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-treci-put-zaredom-osvojio-wimbledon/272980.aspx Federer treći put zaredom osvojio Wimbledon]</ref> Također, njih dvojica susreli su se i u finalu Cincinnatija gdje je Federer još jednom odnio pobjedu. Te sezone, Federer je osvojio četiri turnira iz Masters serije te je time postao prvi igrač u povijesti kojemu je to uspjelo. Na putu do još jednog osvajanja US Opena, Federer je izgubio samo dva seta, a u finalu je u četiri seta svladao Andrea Agassija.<ref>[http://www1.voanews.com/croatian/news/a-37-2005-09-12-voa3-85980392.html?moddate=2005-09-12 Federeru drugi US Open, ukupno šesti Grand Slam naslov]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Te sezone, Federer je postao prvi igrač u modernoj povijesti koji je dvije uzastopne sezone osvojio dva ista Grand Slam turnira (Wimbledon i US Open). Međutim, na kraju godine, Federer nije uspio osvojiti i Masters Cup jer je u pet setova izgubio od Davida Nalbandiana.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nalbandian-u-finalu-zaustavio-federera/292818.aspx Nalbandian u finalu zaustavio Federera]</ref> Da je osvojio Masters Cup, izjednačio bi rekord [[John McEnroe|Johna McEnroea]] iz [[1984.]] godine po broju uzastopnih pobjeda u finalima turnira (25) i po omjeru pobjeda i poraza (82-3). [[Datoteka:Roger Federer Basel 2006 Crop.jpg|mini|desno|170px|Federer na turniru u Baselu 2006. godine.]] U [[2006.]] godini Federer je, kao i prethodne sezone, osvojio tri Grand Slam naslova i završio kao prvi igrač svijeta, s nekoliko tisuća bodova ispred drugoplasiranog, Nadala. Prvi Grand Slam sezone, Federer je osvojio u Australian Openu pobjedom u finalu nad [[Cipar|Cipraninom]] [[Marcos Baghdatis|Marcosom Baghdatisom]] u četiri seta. To je ujedno bilo i Federerovo sedmo uzastopno Grand Slam finale (2003. Wimbledon - 2006. Australian Open) u karijeri. I ove sezone osvojio je Indian Wells i Key Biscayne, te tako postao prvi igrač u povijesti koji je uspio osvojiti ova dva turnira dvije godine zaredom. U finalu turnira iz Masters serije u Monte Carlu, Federer je izgubio od Nadala u četiri seta. Nakon Monte Carla, Federer dolazi do finala Rima, ali opet gubi od Nadala, ovaj put u pet setova, rezultatom 6:7(0), 7:6(5), 6:4, 2:6, 7:6(5). Na Roland Garrosu, Federer je odigrao sjajno, te je po prvi puta u karijeri ostvario nastup u finalu tog turnira. Međutim, u finalu se susreće s Nadalom koji ga pobjeđuje u četiri seta. Iako nije osvojio Roland Garros, Federer je bio jedan od dvojice aktivnih (uz Agassija) koji su ostvarili sva četiri Grand Slam finala. Na putu do finala Wimbledona Federer nije izgubio niti jedan set, a u finalu s lakoćom, u četiri seta pobjeđuje Nadala i osvaja svoj četvrti uzastopni naslov u [[All England Club]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.monitor.hr/vijesti/federer-cetvrti-put-za-redom-osvojio-wimbledon/55513/ |title=Federer četvrti put zaredom osvojio Wimbledon |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210652/http://www.monitor.hr/vijesti/federer-cetvrti-put-za-redom-osvojio-wimbledon/55513/ |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=6. travnja 2010.}}</ref><ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/cetvrti-uzastopni-naslov-federera-u-all-england-clubu/321637.aspx Četvrti uzastopni naslov Federera u All England Clubu]</ref> Na Rogers Cupu u [[Toronto|Torontu]], Federer ponovno osvaja naslov pobjednika, u finalu svladavši Richarda Gasqueta. U finalu US Opena Federer se susreće s Andyjem Roddickom i, u četiri seta, osvaja svoj treći uzastopni naslov na turniru. Na turniru Masters Cupa, u [[Šangaj]]u, Federer je igrao sjajno. U trećem kolu, pobijedio je Nalbandiana, a u polufinalu Nadala. U finalu turnira susreo se s [[James Blake|Jamesom Blakeom]] i rezultatom 6:0, 6:3, 6:4 odnio treći naslov pobjednika Masters Cupa. Te godine su Federer i [[Justine Henin]] bili jedini igrači koji su ostvarili sva Grand Slam finala, a do kraja sezone Federer je osvojio 12 turnira, uključujući 3 Grand Slama i 4 turnira iz ATP Masters serije. Također te godine, Federer je izgubio mečeve od samo dvojice igrača, Nadala (Roland Garros, Rim, Monte Carlo i Dubai) i [[Andy Murray|Murrayja]] (Cincinnati). Taj poraz u Cincinnatiju bio je jedini Federerov poraz u tri seta i jedini, od 17 turnira te sezone, u kojemu Federer nije ostvario finale. ==== Nastavak dominacije i ostvarivanje rekorda (2007. – 2010.) ==== [[Datoteka:The Mighty Federer.jpg|mini|lijevo|190px|Federer na US Openu 2007. godine.]] Na prvom Grand Slamu sezone, onom u Australian Openu, Federer je odnio pobjedu nad [[Fernando González| Fernandom Gonzálezom]] i tako osvojio svoj treći uzastopni naslov u Australiji i ukupno 10. Grand Slam naslov u karijeri. Federer je postao i prvi tenisač nakon [[Björn Borg|Björna Borga]] (1980.), koji je osvojio Grand Slam turnir bez izgubljenog seta. Njegov pobjednički niz od 41 pobjede zaredom prekinuo je [[Guillermo Cañas]] u drugom krugu turnira u Indian Wellsu. Samo tjedan dana kasnije, na turniru u Key Bicsayneu, Federer je ponovno izgubio od Cañasa, ovog puta u četvrtom kolu turnira. Ubrzo nakon poraza, Federer prelazi na zemljane terene i igra finale turnira u Monte Carlu, gdje ponovno gubi od Nadala. Na idućem turniru, u Rimu, Federer gubi već u trećem kolu od [[Filippo Volandri|Filippa Volandrija]]. To je ujedno bio i četvrti turnir te sezone, na kojem je Federer vrlo brzo doživio poraz. Međutim, Federer se vraća i u finalu turnira u Hamburgu, pobjeđuje Nadala i tako prekida njegov niz od 81 uzastopne pobjede na zemlji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-sport/federer-prekinuo-nadalov-niz/45691 |title=Federer prekinuo Nadalov niz |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=21. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141121005557/http://dalje.com/hr-sport/federer-prekinuo-nadalov-niz/45691 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.24sata.hr/sport/atp-hamburg-federer-zaustavio-rafaela-nadala/18486/ ATP Hamburg:Federer zaustavio Nadala]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na Roland Garrosu Federer drugu godinu zaredom dolazi do finala, ali još opet gubi od Nadala.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/rafael-nadal-osvojio-treci-uzastopni-roland-garros/20409/ Nadal osvojio treći uzastopni Roland Garros]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Dan nakon poraza, Federer je otkazao nastup na turniru u [[Halle (Vestfalija)|Halleu]], zbog umora i straha od neke teže ozljede. Po prvi puta, nakon nekoliko godina, Federer dolazi na Wimbledon bez prethodnog igranja na travi, ali bez većih problema osvaja Wimbledon petu uzastopnu godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/wimbledon-trijumf-federera |title=Wimbledon:Trijumf Federera |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=11. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100211232437/http://www.ezadar.hr/clanak/wimbledon-trijumf-federera |url-status=dead }}</ref> Tim ostvarenjem, izjednačio je Bjorgov rekord po broju uzastopnih naslova u Wimbledonu. U kolovozu Federer je obranio naslov pobjednika turnira u Cincinnatiju.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federeru-cinncinati/356035.aspx Federeru Cincinnati]</ref> To mu je ujedno bio i 50 osvojeni turnir i 14. ATP naslov iz Masters serije. U finalu US Opena, Federer je pobijedio [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i osvojio svoj četvrti uzastopni naslov na US Openu i 12. Grand Slam u karijeri.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/sport/federeru-4-us-open-zaredom-12-grand-slam-ukupno.html Federeru 4. US Open, 12 Grand Slam u karijeri]</ref> Time je postao jedini igrač u povijesti koji je osvojio tri ista Grand Slam turnira u tri godine (2004., 2006., 2007.) Sezonu je završio pobjednom na Masters kupu i četvrtu godinu zaredom kao prvi tenisač svijeta. [[Datoteka:Federer Cincinnati (2007).jpg|mini|desno|180px|Federer na turniru u Cincinnatiju 2007. godine.]] Federer je započeo [[2008.]] godinu pokušajem obrane naslova u Australiji, ali je izgubio u polufinalu turnira od kasnijeg pobjednika, Novaka Đokovića, glatko 3:0 u setovima. Tim porazom Federer je prekinuo niz od 10 uzastopnih nastupa u Grand Slam finalima. U ožujku [[2008.]], Federer je objavio da boluje od [[mononukleoza|mononukleoze]], a tijekom turnira u Australiji, Federer je obolio od trovanja hrane. Iako glavni favorit za osvajanje turnira, Federer je u Dubaiju izgubio već u prvom kolu od Andyja Murrayja. [[10. ožujka]], Federer je odigao treći eksibicijski meč s Peteom Samprasom te ga je, pred prepunim [[Madison Square Garden]]om, pobijedio rezultatom 6:3, 6:7, 7:6. Na turniru u Portugalu igrao je vođen novim trenerom, Joséom Higuerasom. U finalu mu je, pri rezultatu 7:6, 1:2 Davidenko predao meč zbog problema s koljenom.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-osvojio-svoj-prvi-turnir-sezone-nakon-davidenkove-predaje/383560.aspx Federer osvojio svoj prvi turnir sezone nakon Davidenkove predaje]</ref> Zatim, Federer nastupa na tri turnira iz Master serije. Na prvom je (Monte Carlo) u finalu izgubio od Nadala u tri seta. Federer je tog dana napravio 44 neprisiljene pogreške i propustio vodstvo od 4:0 u drugom setu. Nakon te pobjede, Nadal je povisio omjer u svoju korist na zemljanim terenima na 7:1. Na turniru u Rimu, Federer je već u četvrtfinalu izgubio od [[Radek Štěpánek|Radeka Štěpáneka]], a u finalu Hamburga, Federer ponovno gubi od Nadala. Na Roland Garrosu, Federer dolazi do finala,<ref>[http://sport.dnevnik.hr/clanak//sport/tenis/roland-garros-trecu-godinu-zaredom-finale-nadal-federer.html Roland Garros: Treću godinu zaredom finale Nadal - Federer]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ali Nadal uvjerljivo pobjeđuje, prepustivši Federeru samo četiri gema. To je bila treća uzastopna godina, da je Federer u finalu izgubio od Nadala. U razdoblju od [[2005.]] do [[2008.]] Federer je, na Roland Garrosu, ostvario omjer od 23-4, a Nadal nevjerojatnih 28-0. Federer se vraća na turnir u Helleu i, bez izgubljenog seta osvaja turnir petu sezonu zaredom.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/atp-halle-federer-osvojio-peti-gerry-weber-open/391135.aspx ATP Halle:Federer osvojio peti Gerry Webber Open]</ref> Tom pobjedom Federer je izjednačio Samprasov rekord po broju osvojenih tunira na travi (10). U finalu Wimbledona, Federer je ponovno igrao s Nadalom. Pobjedom na tuniru, Federer bi prestigao Borga po broju uzastopnih naslova u All England Clubu i izjednačio rekord Williama Renshawa iz [[1886.]] godine. Međutim, Federer je izgubio u pet setova, rezultatom 6:4, 6:4, 6:7(5), 6:7(8), 9:7.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/kralj-je-mrtav-zivio-kralj-rafa-nadal-osvojio-wimbledon/393940.aspx Nadal osvojio Wimbledon]</ref> Susret je odlučen nakon 4 sata i 48 minuta igre, te je proglašen jednim od najboljih mečeva u povijesti Wimbledona.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/pet-epskih-finala-wimbledona-ivanisevic-uz-bok-federeru-i-nadalu/394082.aspx Pet epskih finala Wimbledona:Ivanišević uz bok Federeru i Nadalu]</ref> [[Datoteka:Federer Beijing 2008.jpg|mini|lijevo|165px|Federer na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.]] Tim porazom, Federer je prekinuo niz od 65 pobjeda na travnatoj podlozi. Na dva iduća turnira iz Masters serije, u Torontu i Cincinnatiju, Federer je ispao u vrlo ranoj fazi turnira. Prije [[OI 2008.|Olimpijskih igara]] u [[Peking]]u, Švicarski olimpijski savez odlučio je da će zastavu nositi upravo Federer. Na Olimpijskim igrama u Pekingu, Federer je ispao u četvrtfinalu od Jamesa Blakea, čime je izgubio mogućnosti osvajanja medalje.<ref>[http://dalje.com/home/hr-sport/federer-izgubio-u-cetvrtfinalu/172150 Federer izgubio u četvrtfinalu Pekinga] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Međutim, Federer je konačno osvojio zlatnu Olimpijsku medalju u parovima. U paru sa [[Stanislas Wawrinka|Stanislasom Wawrinkom]], Federer je u finalu pobijedio par Aspelin-Johansson. Idućeg dana Federer je, nakon 237 uzastopnih tjedana na prvoj poziciji, pao na drugo mjesto na ATP ljestvici.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/rafa-nadal-je-prvi-igrac-svijeta/397046.aspx Rafael Nadal prvi igrač svijeta!]</ref> Na US Openu, Federer je pobjedama nad Đokovićem u polufinalu i Murrayjem u finalu, osvojio svoj peti uzastopni naslov pobjednika ovog turnira i 13. Grand Slam naslov u karijeri.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dnevnik.hr/sport/tenis/federer-osvojio-peti-uzastopni-us-open.html |title=Federer osvojio peti uzastopni US Open |journal= |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=13. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080913014121/http://dnevnik.hr/sport/tenis/federer-osvojio-peti-uzastopni-us-open.html |url-status=dead }}</ref> Federer je, također, postao prvi igrač s pet uzastopnih naslova pobjednika Wimbledona i US Opena u karijeri. U polufinalu turnira u Madridu, Federer je izgubio od Andyja Murrayja rezultatom 3:6, 6:3, 7:5<ref>[http://dalje.com/hr-sport/andy-murray-trijumfirao-u-madridu/194040 Andy Murray trijumfirao u Madridu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak//tenis/impresivni-murray-osvojio-madrid.html |title=Impresivni Murray osvojio Madrid |archive-url=https://web.archive.org/web/20081024220719/http://sport.dnevnik.hr/clanak/tenis/impresivni-murray-osvojio-madrid.html |archive-date=24. listopada 2008. |access-date=6. travnja 2010.}}</ref> te unatoč porazu postao prvi igrač u povijesti koji je zaradio više od 43,3 milijuna dolara u karijeri.<ref>[http://www2.radiodalmacija.hr/Vijesti/tabid/3497/articleType/ArticleView/articleId/30788/Federer-zaradio-vise-od-Samprasa.aspx Federer zaradio više od Samprasa ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Osvajanjem turnira u Baselu, Federer je osvojio svoj 57. turnir u karijeri te je postao jedini igrač koji je osvojio taj turnir tri sezone zaredom. Na turniru u Parizu, Federer je došao do četvrtfinala, ali je morao predati meč zbog poblema s leđima. To je bilo prvi puta, u 763 odigrana meča, da je Federer bio prisiljen predati meč. Te 2008. godine, prvi puta nakon pet godina, Federer nije osvojio niti jedan turnir iz Masters serije te je sezonu završio kao drugi igrač na ATP ljestvici. [[Datoteka:Federer 2009 Australian Open crop.jpg|mini|desno|190px|Federer na Australian Openu 2009. godine.]] Tijekom priprema za početak nove sezone, Federer je odigrao dva eksibicijska meča. U polufinalu ekshibicijskog turnira u [[Abu Dabi]]ju, Federer je izgubio od Andyja Murrayja. Na idućem turniru, u [[Doha|Dohi]], Federer je u polufinalu ponovno izgubio od Murrayja.<ref>[http://dalje.com/hr-sport/andy-murray-unistio-roddicka-i-obranio-dohu/222866 Andy Murray uništio Roddicka i obranio Dohu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na Australian Openu Federer je briljirao. U prva tri kola Federer je sve svoje protivnike dobio u tri seta, ali ga je u 4. kolu dosta namučio Čeh [[Tomáš Berdych]]. U tom meču Federer je gubio 2:0 u setovima, ali je uspio preokrenuti meč i dobiti ga u pet setova.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/371536/tenis-australian-open/berdych-ispustio-federera?print=1 Berdych ispustio Federera]</ref> U četvrtfinalu turnira Federera je čekao [[Juan Martín del Potro|Del Potro]]. Taj dvoboj Federer je dobio u samo 80 minuta.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-pregazio-i-ponizio-del-potra-/418920.aspx Federer pregazio i ponizio Del Potra]</ref> Tom je pobjedom osigurao 19. uzastopno Grand Slam polufinale. Nakon pobjede u polufinalu, Federer prolazi u 18. Grand Slam finale, gdje ga je čekao stari suparnik, Rafel Nadal. Meč je trajao nešto više od 4 sata. Nakon pet setova ipak je pobjedu odnio Nadal.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=37&tx_ttnews_bac___%3Fref=Sex%C5%9Ehop.Com&tx_ttnews%5Btt_news%5D=28457&tx_ttnews%5BbackPid%5D=48&cHash=388559101a |title=Nadal osvojio Australian Open |archive-url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |archive-date=27. lipnja 2010. |access-date=12. kolovoza 2021.}}</ref> Tijekom dodjeljivanja trofeja, Federer se rasplakao te je imao poteškoća s održavanjem govora. Nakon nekoliko dana, Federer je, kao krivca za poraz, naveo svoj slab postotak prvog servisa. Zbog ozljede Federer je otkazao nastup u Davis Cupu i na turniru u Dubaiju. Nakon oporavka, Federer je nastupio na turniru u Indian Wellsu gdje je, u polufinalu turnira izgubio od Andyja Murrayja.<ref>[http://dalje.com/hr-sport/murray-pobijedio-federera-i-izborio-finale/244820 Murray pobijedio Federera i izborio finale Indian Wellsa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na turniru u Key Biscayneu stigao do četvrtfinala (Đoković). Na prvom zemljanom turniru na kojem je nastupio (Monte Carlo), Federer je izgubio u trećem kolu od Stanislasa Wawrinke. U polufinalu turnira u Rimu Federer je izgubio od Đokovića. Na idućem turniru, u Madridu, u finalu turnira Federer je pobijedio Nadala s 2:0 u setovima te ga tako po drugi put spriječio da postane prvi tenisač u povijesti koji je osvojio sva tri zemljana turnira iz Masters serije u jednoj sezoni. Ujedno, tom pobjedom je prekinuo Nadalov niz od 33 pobjede na zemljanoj podlozi. [[Datoteka:Roger Federer at the 2009 French Open 7.jpg|mini|lijevo|160px|Federer na Roland Garrosu 2009. godine.]] Na Roland Garrosu [[2009.]] godine, Federer je imao najveću priliku za osvajanje tog, za njega, "neosvojivog" turnira. Naime, prva tri kola prošao je s lakoćom, ali je u četvrtom kolu protiv [[Tommy Haas|Tommyja Haasa]] morao spašavati zaostatak od 2:0 u setovima. Podigao je razinu igre i u sljedeća tri seta prepustio je Haasu samo šest gemova.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-se-spasio-od-ispadanja-i-preokrenuo-02-protiv-haasa/436266.aspx Federer preokrenuo 0-2 protiv Haasa]</ref> Pobjedama nad Monfilsom i Del Potrom Federer se plasirao u četvrto uzastopno finale Roland Garrosa.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-protiv-soderlinga-u-finalu-roland-garrosa/436850.aspx Federer protiv Soderlinga u finalu Roland Garrosa]</ref> U finalu se susreo s [[Robin Söderling|Robinom Söderlingom]] i nakon pobjede od 6:1, 7:6(1), 6:4 osvojio, po prvi puta u karijeri, naslov pobjednika Roland Garrosa.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/federer-napokon-osvojio-roland-garros/437054.aspx Federer napokon osvojio Roland Garros]</ref> Tom pobjedom Federer se izjednačio sa Samprasom s osvojenih 14 Grand Slam naslova, s Ivanom Lendlom po broju Grand Slam finala (19) te je postao šesti igrač u povijesti koji je u svojoj karijeri osvojio sva četiri Grand Slam turnira.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak/tenis/federer-osvojio-roland-garros-i-usao-u-povijest.html |title=Federer osvojio Roland Garros i ušao u povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20090821225555/http://sport.dnevnik.hr/clanak/tenis/federer-osvojio-roland-garros-i-usao-u-povijest.html |archive-date=21. kolovoza 2009. |access-date=6. travnja 2010.}}</ref> Zbog umora, Federer je otkazao nastup u Helleu, uobičajenom turniru pred Wimbledon. Nakon što je Nadal otkazao nastup na Wimbledonu,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=37&tx_ttnews%5Btt_news%5D=41430&tx_ttnews%5BbackPid%5D=37&cHash=b745a2f8fb |title=Nadal otkazao Wimbledon |archive-url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |archive-date=27. lipnja 2010. |access-date=6. travnja 2010.}}</ref> Federer je postao glavni kandidat za osvajanje turnira.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/60638/najava-wimbledona-otvoren-put-za-federera |title=Najava Wimbledona: Otvoren put za Federera |journal= |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=23. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090623040638/http://www.nacional.hr/clanak/60638/najava-wimbledona-otvoren-put-za-federera |url-status=dead }}</ref> Lako se obračunao sa svim suparnicima do finala, gdje ga je čekao Roddick. Nakon 4 sata i 17 minuta igre i rezultata 5:7, 7:6(6), 7:6(5), 3:6, 16:14, osvaja svoj šesti naslov u posljednjih sedam godina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportalica.net/tenis/Federer_osvojio_sesti_Wimbledon_i_postao_najuspjesniji_svih_vremena_VIDEO-6100 |title=Federer osvojio šesti Wimbledon i postao najuspješniji svih vremena! |journal= |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=12. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612050608/http://sportalica.net/tenis/Federer_osvojio_sesti_Wimbledon_i_postao_najuspjesniji_svih_vremena_VIDEO-6100 |url-status=dead }}</ref> To finale bilo je najgledanije finale Wimbledona, nakon onog iz 2001. S tom pobjedom Federer je postao četvrti igrač koji je u istoj sezoni osvojio Wimbledon i Roland Garros, te prvi igrač s 15 osvojenih Grand Slam naslova, prethodno prestigavši Samprasa. [[Datoteka:Roger Federer at the 2009 Wimbledon Championships 08.jpg|mini|desno|230px|Federer na Wimbledonu 2009. godine.]] Nakon petotjedne stanke, Federer je prvi meč odigrao na Rogers Cupu. Tamo je u četvrtfinalu izgubio od [[Jo-Wilfried Tsonga|Joa-Wilfrieda Tsonge]], unatoč vodstvu od 5:1 u posljednjem setu. Nakon ispadanja u Montrealu, Federer osvaja turnir u Cincinnatiju sjajnim pobjedama nad [[José Acasuso|Acasusom]], [[David Ferrer|Ferrerom]], Hewittom, Murrayjom i naposljetku Đokovićem.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.24sata.hr/sport/federer-osvojio-cincinnati-dokovicu-nadal-oteo-snagu/132018/ |title=Federer osvojio Cincinnati, Đokoviću Nadal oteo snagu |journal= |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=28. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091228131804/http://www.24sata.hr/sport/federer-osvojio-cincinnati-dokovicu-nadal-oteo-snagu/132018/ |url-status=dead }}</ref> Na US Openu je opet dogurao do finala. Jedine probleme imao je u 3. kolu protiv Hewitta koji mu je odnio prvi set. U finalu je igrao s Del Potrom i izgubio rezultatom 6:3, 6:7(5), 6:4, 6:7(4), 2:6.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/us-open-del-potro-detronizirao-federera |title=US Open: Del Potro detronizirao Federera |access-date=6. travnja 2010. |archive-date=31. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831061018/http://www.ezadar.hr/clanak/us-open-del-potro-detronizirao-federera |url-status=dead }}</ref> Tim porazom, Federer je prekinuo niz od 40 uzastopnih pobjeda na US Openu i po prvi puta, u nekom od finala Grand Slama Federer nije izgubio od Nadala. Na Davis Cupu Federer je pobjedama odveo reprezentaciju u daljnji krug natjecanja. Na turninu u Švicarskoj, Federer je dominirao sve do finala, gdje je s 2:1 u setovima izgubio od Đokovića. Na završnom turniru sezone, u grupi je svladao [[Fernando Verdasco|Fernanda Verdasca]] i Murrayja i izgubio od Del Potra.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/atp-ljestvica-nakon-46-tjedana-federer-ponovno-na-vrhu-ancic-92/440464.aspx ATP ljestvica:Nakon 46 tjedana Federer ponovno na vrhu, Ančić 92.]</ref> Tim dvjema pobjedama ponovo se vratio na prvo mjesto ATP ljestvice. U polufinalu ga je Davidenko pobijedio po prvi puta u 13 međusobnih susreta. Tim je porazom Federer završio sezonu. [[Datoteka:R federer.jpg|mini|lijevo|160px|Federer na Australian Openu 2010.]] Federer je u [[2010.]] godinu krenuo nastupom na trodnevnom ekshibicijskom turniru u Abu Dabiju, gdje je zauzeo 3. mjesto. Na idućem turniru, u [[Katar]]u, poražen je u polufinalu od Nikolaja Davidenka. Nakon tog turnira, Federer je otkazao nastup u Davis Cupu protiv [[Španjolska|Španjolske]]. [[17. siječnja]] [[2010.]], Federer je organizirao humanitarnu akciju za žrtve potresa na Haitiju te je, na sudjelovanje pozvao sve velikane tenisa: Rafaela Nadala, Andyja Roddicka, Novaka Đokovića, [[Kim Clijsters]], [[Serena Williams|Serenu Williams]], Lleytona Hewitta, i [[Samantha Stosur|Samanthu Stosur]]. Na Australian Openu [[2010.]], Federer je ponovno potvrdio svoju dominaciju i osvojio turnir i 16. Grand Slam naslov u karijeri. To je ujedno bio Federerov 23. uzastopni nastup u polufinalima Grand Slam turnira te sedma uzastopna godina da je Federer, na Australian Openu, ostvario nastup u polufinalu, pritom srušivši rekord Ivan Lendla. [[Datoteka:Triples at Hit for Haiti charity event.jpg|mini|desno|210px|Federer tijekom humanitarnog meča za žrtve potresa na Haitima 2010. godine.]] Nakon Australije, Federer je otkazao nastup u Dubaiju, zbog upale pluća. Nekoliko dana, prije idućeg turnira, Federer, Nadal, Sampras i Agassi odigrali su meč parova za stradale u potresu na Haitiju. Federer i Sampras slavili su ukupnim rezultatom 8:6. U trećem kolu Indian Wellsa Federer je izgubio od Marcosa Baghdatisa, rezultatom 7:5, 5:7, 6:7(4).<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/tenis/baghdatis-iznenadio-federera-clanak-111938 Baghdatis iznenadio Federera]</ref> Poslije toga, igrao je turnir u Miamiju gdje je u četvrtom kolu pobijedio Berdych. U tom susretu, Federer je napravio čak 66 neprisiljenih pogrešaka.Nakon toga Federer ispada u vrlo ranoj fazi turnira u Rimu od Ernestsa Gulbisa rezultatom 6:2, 1:6, 5:7. Na turniru u Estorilu Federer također doživljava poraz, ali ovoga puta u polufinalu od španjolca Alberta Montanesa u dva seta 2:6, 5:7. U Madrid je Federer došao kao branitelj titule, ali ga u finalu zaustavlja Rafael Nadal. Taj meč je ostao upamćen po tome što je Federer na meč loptu potpuno promašio lopticu iz jednog laganog forhenda. Na Roland Garrosu Federer bez izgubljenog seta dolazi do četvrtfinala gdje je u četiri seta bio bolji šveđanin Robin Soderling. Bio je to Federerov prvi poraz prije polufinala još od davne 2004. gdje je u 3. kolu Roland Garrosa izgubio od Gustava Kuertena, čime je prekinuo niz od 23.uzastopna Grand Slam polufinala. Osim toga Federer je tim porazom izgubio prvu poziciju na ATP ljestvici jer se Rafael Nadal osvajanjem turnira vratio na tron,i tako ostao jedan tjedan kraći od Samprasovog rekorda po broju tjedana provedenih na prvom mjestu. Na Wimbledonu Federer također doživljava jedan od većih neuspjeha ispadanjem u četvrtfinalu od kasnijeg finaliste Tomasa Berdycha,čime je prekinuo niz od sedam uzastopnih finala na Wimbledonu i prvi put nakon više od 6 godina pao na 3. mjesto. Na turnirima iz kanadske serije mastersa Federer ostvaruje gotovo odlične rezultate,u Torontu je došao do finala gdje je s dva puta po 7:5 bio bolji britanac Andy Murray,a u Cincinnatiju je slavio u finalu protiv domaćeg predstavnika amerikanca Mardya Fisha u 3 seta, 6:7, 7:6, 6:4.Bio je to Federerov četvrti naslov u Cincinnatiju. Na Us Openu Federer bez većih poteškoća dolazi do polufinala i meča protiv Novaka Đokovića u kojem gubi nakon vodstva 2:1 u setovima i dvije vezane meč lopte u petom setu. Zadnji dio sezone Federer počinje nastupom u Shangaju gdje dolazi do finala i gubi s laganih 2:0 u setovima protiv britanca Andyja Murrayja, zatim osvaja turnire u Stockholmu i Baselu,da bi u polufinalu dvoranskog turnira masters serije u Parizu izgubio u polufinalu nakon nekoliko meč lopti protiv domaćina Gaela Monfilsa. Na ATP World Tour Finalsu Federer dolazi do naslova pobjedom nad Rafaelom Nadalom u finalu čime je izjednačio rekord Petea Samprasa s pet osvojenih naslova na završnom turniru sezone. Tom pobjedom Federer je završio sezonu na drugom mjestu. Dana [[16. srpnja]] [[2017.]] godine, pobijedio je hrvatskog tenisača [[Marin Čilić|Marina Čilića]] u finalu Wimbledona te postao pobjednik turnira po 8. put. == Suparništva == === Federer-Nadal === {{glavni|Suparništvo Federer-Nadal}} [[Datoteka:Nadal Australian Open 2009 5.jpg|mini|lijevo|160px|Nadal tijekom finala Australian Opena 2009. godine]] Federer i Nadal susreću se međusobno od [[2004.]] godine te je njihovo rivalstvo jedno od najvećih današnjeg tenisa.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/tenis/federer-nadal-je-dalje-moj-najveci-rival-clanak-110197 Federer: Nadal je i dalje moj najveći rival]</ref> Trenutni omjer je u korist Nadala (24 :16). Njih dvojica bili su prva dva igrača svijeta na ATP ljestvici od srpnja [[2005.]] do [[14. rujna]] [[2009.]], kada je Nadal pao na treće mjesto. Federer je 237 uzastopnih tjedana bio prvi igrač svijeta, a četiri godine mlađi Nadal, 160 uzastopnih tjedana drugi igrač svijeta. Međutim, [[2008.]] godine Nadal nakon pobjede u Wimbledonu preuzima poziciju prvog igrača svijeta, te je zajedno s Federerom, pune četiri godine zauzimao prva dva mjesta na ATP ljestvici. U međusobnim dvobojima, Nadal vodi omjerom 27:16, a do danas su odigrali čak 16 ATP finala, od toga 7 Grand Slam finala. U razdoblju od [[2006.]] do [[2008.]], Federer i Nadal su odigrali sva finala Wimbledona i Roland Garrosa te su, kao iznimku, [[2009.]] godine, odigrali i finale Australian Opena. Od tih sedam finala, Nadal je osvojio pet, izgubivši samo dva Wimbledona [[2006.]] i [[2007.]] Tri od tih sedam susreta bili su dvoboji po pet setova, a finale Wimbledona [[2008.]], proglašeno je jednim od najvećih mečeva u teniskoj povijesti.<ref>[http://dalje.com/home/hr-sport/rafael-nadal-osvojio-wimbledon/162097 Rafael Nadal osvojio Wimbledon] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Osim susreta u Grand Slam finalima, Federer i Nadal susreli su se u čak osam finala Masters serije, a Nadal je pobijedio u njih pet. Sve do [[14. rujna]] [[2009.]], niti jedan igrač nije uspio pobijediti Nadala i Federera u istom Grand Slam turniru. To je te godine, u US Openu, uspjelo [[Juan Martin del Potro|Juanu Martinu del Potru]], koji je u polufinalu pobijedio Nadala,<ref>[http://www.jutarnji.hr/us-open--del-potro-razbio-nadala-u-polufinalu-/309665/ US Open: Del Potro razbio Nadala u polufinalu!]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> a u finalu Federera.<ref>[http://dalje.com/hr-sport/del-potro-uzeo-us-open-federeru-iz-ruke/275532 Del Potro uzeo US Open Federeru `iz ruke´] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Datoteka:US Open 2009 398.jpg|mini|desno|130px|Roddick tijekom US Opena 2009. godine]] === Federer-Roddick === {{glavni|Suparništvo Federer-Roddick}} Federer i Roddick su već duže vrijeme suparnici. Njih dvojica, međusobno su odigrali 21 meč, od čega je Federer dobio njih 23. Kao najčešći protivnik Federeru, Roddick je izgubio čak četiri Grand Slam finala od Federera, Wimbledon [[2004.]], [[2005.]] i [[2009.]] te US Open [[2006.]] [[2. veljače]] [[2004.]], Federer je preuzeo prvo mjesto na ATP ljestvici upravo od Roddicka te je od tada započeo svoj nevjerojatan niz od 237 uzastopnih tjedana na prvom mjestu. Federer i Roddick su jedini igrači koji su svake godine, u razdoblju od [[2002.]] do [[2009.]], završili među prvih deset igrača na ATP ljestvici. === Federer-Đoković === {{glavni|Suparništvo Federer-Đoković}} Federer i Đoković su već duže vrijeme suparnici. Njih dvojica, međusobno su odigrali 50 mečeva, od čega je Federer dobio njih 19. Kao najčešći protivnik Federeru, Đoković je izgubio jedno od četiri Grand Slam finala od Federera, Izjednačeni su po broju Grand Slam finala (30) i broju osvojenih (20). [[Datoteka:Federer Practising Before Final.JPG|mini|lijevo|150px|Federer sa svojim prepoznatljivim logom "RF"]] == Oprema, odjeća i sponzori == Federer trenutačno igra s posebno izrađenim Wilson Six.One Tour BLX reketom. Njegova karakteristika je smanjeno područje za udarce, veličine 600 cm² te težina od 354 grama i debljina okvira od 17,5 milimetara.<ref>[http://www.tennis-warehouse.com/reviews/61tblx/61tblxreview.html www.tennis-warehouse.com], Technical Specifications Length 69 centimeters Head Size 581 square centimeters Weight 354 grams Construction 17.5mm Straight Beam, objavljeno prosinca 2009., pristupljeno 5. srpnja 2013.</ref> Napetost žica na reketu, po Federerovom komentaru, ovise o toplini dana i o lopticama s kojim igra. Federer ima doživotni ugovor s tvrtkom [[Nike, Inc.|Nike]], te nosi njihove tenisice i odjeću. Za Wimbledon, [[2006.]] godine, Nike je dizajnirao posebnu jaknu s tri reketa na leđima, simbolizirajući tri prethodno osvojena naslova u Wimbledonu. [[2008.]] i [[2009.]] godine, Nike je nastavio s dizajniranjem posebne odjeće, ovaj puta džempera s njegovim inicijalima. Također, Federer ima svoj osobni logo sa spojenim slovima R i F te, uz Nike, ima sponzorske ugovore s [[Gillette]]om, [[Mercedes Benz]]om, [[NetJets]]om i [[Rolex]]om. Trenutno Federer ima ugovor s Uniqlo-m. == Privatni život == Federer je vjenčan za bivšu tenisačicu, Mirku Vavrinec. Njih dvoje, upoznali su se na [[OI 2000.|Olimpijskim igrama]] u [[Sydney]]u [[2000.]] godine. [[2002.]] godine, Mirka se umirovila zbog ozljede stopala i od tada radi kao Federerov glasnogovornik za odnose s javnošću. U krugu obitelji, par se vjenčao [[11. travnja]] [[2009.]] u Baselu. [[23. srpnja]] [[2009.]] Mirka je rodila blizanke Mylu Rose i Charlene Rivu. == Statistika == === Pojedinačna konkurencija === {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Turniri !! 1998. !! 1999. !! 2000. !! 2001. !! 2002. !! 2003. !! 2004. !! 2005. !! 2006. !! 2007. !! 2008. !! 2009. !! 2010. !! style="width:65px;"| !! style="width:69px;"|Omjer pobjeda i poraza !! style="width:69px;"|Postotak pobjeda % |- | colspan="17" | '''Grand Slam turniri''' |- |style="background:#efefef;" | [[Australian Open]] | style="text-align:center;"|A | style="text-align:center;"|LQ | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:#efefef;"|4 / 11 | style="text-align:center; background:#efefef;"|54:7 | style="text-align:center; background:#efefef;"|88,52 |- |style="background:#efefef;" | [[Roland Garros]] | style="text-align:center;"|A | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:yellow;"|SF | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center;"| | style="text-align:center; background:#efefef;"|1 / 11 | style="text-align:center; background:#efefef;"|39:10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|79,59 |- |style="background:#efefef;" | [[Wimbledon]] | style="text-align:center;"|A | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:#ffebcd;"|QF | style="text-align:center; background:#afeeee;"|1R | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center;"| | style="text-align:center; background:#efefef;"|6 / 11 | style="text-align:center; background:#efefef;"|51:5 | style="text-align:center; background:#efefef;"|91,07 |- |style="background:#efefef;" | [[US Open]] | style="text-align:center;"|A | style="text-align:center;"|LQ | style="text-align:center; background:#afeeee;"|3R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:#afeeee;"|4R | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:lime;"|'''W''' | style="text-align:center; background:thistle;"|F | style="text-align:center;"| | style="text-align:center; background:#efefef;"|5 / 10 | style="text-align:center; background:#efefef;"|51:5 | style="text-align:center; background:#efefef;"|91,07 |- |style="background:#efefef;" | Pobjede:porazi | style="text-align:center; background:#efefef;"|0:0 | style="text-align:center; background:#efefef;"|0:2 | style="text-align:center; background:#efefef;"|7:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|13:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|6:4 | style="text-align:center; background:#efefef;"|13:3 | style="text-align:center; background:#efefef;"|22:1 | style="text-align:center; background:#efefef;"|24:2 | style="text-align:center; background:#efefef;"|27:1 | style="text-align:center; background:#efefef;"|26:1 | style="text-align:center; background:#efefef;"|24:3 | style="text-align:center; background:#efefef;"|26:2 | style="text-align:center; background:#efefef;"|7:0 | style="text-align:center; background:#efefef;"|- | style="text-align:center; background:#efefef;"|195:27 | style="text-align:center; background:#efefef;"|87,83 |} === Finala (20 naslova i 10 poraza) === {| class="sortable wikitable" |- | style="width:100px;"|'''Ishod''' |width="50"|'''Godina''' | style="width:200px;"|'''Grand Slam turnir''' |width="75"|'''Podloga''' | style="width:200px;"|'''Suparnik''' | style="width:200px;"|'''Rezultat''' |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2003. || Wimbledon <small>(1) || trava ||{{Z|AUS}} [[Mark Philippoussis]] ||7:6(5), 6:2, 7:6(3) |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2004. || [[Australian Open]] <small>(1) || tvrda || {{Z|RUS}} [[Marat Safin]] || 7:6(3), 6:4, 6:2 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2004. || Wimbledon <small>(2)|| trava || {{Z|SAD}} [[Andy Roddick]] ||4:6, 7:5, 7:6(3), 6:4 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2004. || [[US Open]] <small>(1) || tvrda ||{{Z|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:0, 7:6(3), 6:0 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2005. || Wimbledon <small>(3) || trava ||{{Z|SAD}} Andy Roddick || 6:2, 7:6(2), 6:4 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2005. || US Open <small>(2) || tvrda || {{Z|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 2:6, 7:6(1), 6:1 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2006. || Australian Open <small>(2) || tvrda || {{Z|CIP}} [[Marcos Baghdatis]] || 5:7, 7:5, 6:0, 6:2 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2006. || [[French Open]] <small>(1) || zemlja||{{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:1, 1:6, 4:6, 6:7(4) |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2006. || Wimbledon <small>(4) || trava || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 6:0, 7:6(5), 6:7(2), 6:3 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2006. || US Open <small>(3) || tvrda || {{Z|SAD}} Andy Roddick ||6:2, 4:6, 7:5, 6:1 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2007. || Australian Open <small>(3) || tvrda || {{Z|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:6(2), 6:4, 6:4 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz ||2007. || French Open <small>(2) || zemlja || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 3:6, 6:4, 3:6, 4:6 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2007. || Wimbledon <small>(5)|| trava || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 7:6(7), 4:6, 7:6(3), 2:6, 6:2 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2007. || US Open <small>(4) || tvrda || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6(4), 7:6(2), 6:4 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2008. || French Open <small>(3) || zemlja || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 1:6, 3:6, 0:6 |- style="background:#cfc;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2008. || Wimbledon <small>(1) || trava || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 4:6, 4:6, 7:6(5), 7:6(8), 7:9 |- style="background:#ccf;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2008. || US Open <small>(5) || tvrda || {{Z|UK}} [[Andy Murray]] || 6:2, 7:5, 6:2 |- style="background:#ffc;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2009. || Australian Open <small>(1) || tvrda || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 5:7, 6:3, 6:7(3), 6:3, 2:6 |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2009. || French Open <small>(1) || zemlja || {{Z|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || 6:1, 7:6(1), 6:4 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2009. || Wimbledon <small>(6) || trava ||{{Z|SAD}} Andy Roddick || 5:7, 7:6(6), 7:6(5), 3:6, 16:14 |- style="background:#ccf;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2009. || US Open<small> (1) || tvrda || {{Z|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:3, 6:7(5), 6:4, 6:7(4), 2:6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2010. || Australian Open <small>(4) || tvrda || {{Z|UK}} Andy Murray ||6:3, 6:4, 7:6(11) |- style="background:#ebc2af;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2011. || French Open <small> (4) || zemlja || {{Z|ŠPA}} Rafael Nadal || 5:7, 6:7(3), 7:5, 1:6 |- style="background:#cfc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2012. || Wimbledon <small>(7) || trava || {{Z|UK}} Andy Murray || 4:6, 7:5, 6:3, 6:4 |- style="background:#cfc;" | style="background:#ffa07a;"|Poraz || 2014. || Wimbledon <small>(2) || trava || {{Z|SRB}} [[Novak Đoković]]|| 7:6(7), 4:6, 6:7(4), 7:5, 4:6 |- |Poraz |2015. |Wimbledon (3) |trava |{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |6:7(1), 7:6(10), 4:6, 3:6 |- |Poraz |2015. |US Open (2) |tvrda |{{Z|SRB}} [[Novak Đoković]] |4:6, 7:5, 4:6, 4:6 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2017. || [[Australian Open]] <small>(5) || tvrda || {{Z|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 3:6, 6:1, 3:6, 6:3 |- |Pobjeda |2017. |Wimbledon (8) |trava |{{Z|HRV}} [[Marin Čilić]] |6:3, 6:1, 6:4 |- style="background:#ffc;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2018. || [[Australian Open]] <small>(6) || tvrda || {{Z|HRV}} [[Marin Čilić]] || 6:2, 6:7(5), 6:3, 3:6, 6:1 |} === Olimpijska finala === ==== Parovi ==== {| class="sortable wikitable" |- | style="width:100px;"|'''Ishod''' |width="50"|'''Godina''' | style="width:160px;"|'''Natjecanje''' |width="75|'''Podloga''' | style="width:220px;"|'''Suigrač''' | style="width:220px;"|'''Suparnici''' | style="width:200px;"|'''Rezultat''' |- style="background:gold;" | style="background:#98fb98;"|Pobjeda || 2008. | [[OI 2008.|Olimpijske igre u Pekingu]] | tvrda | {{Z|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] | {{Z|ŠVE}} [[Simon Aspelin]] <br /> {{Z|ŠVE}} [[Thomas Johansson]] | 6:3, 6:4, 6:7(4), 6:3 |} === Rekordi i postignuća karijere === {{glavni|Rekordi i postignuća karijere Rogera Federera}} *Rekordi su ostvareni od početka Open ere *Rekordi označeni '''podebljano''' su nadmašeni rekordi u povijesti tenisa *Rekordi označeni ''kurzivno'' su trenutno aktivni rekordi {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" border="1" |- bgcolor="#efefef;" ! '''Ukupno''' || '''Grand Slam''' || '''Rekordi''' |- bgcolor="#efefef;" | width=150|Ukupno || width=250|Ostvareni rekordi || width=100|Izjednačen rekord |- | '''Wimbledon 2003. — || '''17 Grand Slam naslova''' || '''ne''' |- | '''Wimbledon 2003. — || '''23 Grand Slam finala''' || '''ne''' |- | '''Wimbledon 2005. —<br /> US Open 2007.''' || '''10 uzastopnih Grand Slam finala''' || '''ne''' |- | ''' ''Wimbledon 2004. —<br /> Australian Open 2010.''''' || ''' ''23 uzastopna Grand Slam polufinala''''' ||'''''ne''''' |- | '''2004. — 2007.''' || '''Najviše uzastopnih godina s minimalno dva osvojena Grand Slam naslova''' (4) || '''ne''' |- | '''2004. — 2007. i 2009.''' || '''Najviše godina s minimalno dva osvojena Grand Slam naslova''' (5) || '''ne''' |- | '''2004. i 2006. — 2007.''' || '''Najviše godina s minimalno tri osvojena Grand Slam naslova''' (3) || '''ne''' |- | 2003. – 2010. || Najviše uzastopnih godina s minimalno jednim osvojenim Grand Slam naslovom (8) || [[Björn Borg]]<br /> [[Pete Sampras]] |- | '''US Open 2006. —<br /> Roland Garros 2007.''' || '''Najviše uzastopnih osvojenih setova na Grand Slam turniru''' (36) || '''ne''' |- |''' Wimbledon 2003. —<br /> Australian Open 2006.''' || '''Najviše uzastopnih osvojenih Grand Slam naslova''' (7) ||'''ne''' |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" border="1" |- bgcolor="#efefef;" ! '''Individualno''' || '''Održano''' || '''Grand Slam''' || '''Rekordi''' |- bgcolor="#efefef;" | width=120|Natjecanje ||width=80|Godine ||width=225|Ostvareni rekordi || width=110|Izjednačen rekord |- | Wimbledon <Br /> Australian Open <br /> US Open <br /> Roland Garros || 2003.<br />2004.<br />2004.<br />2009. || Open Era Grand Slam karijere || [[Rod Laver]] <br /> [[Andre Agassi]] |- | '''Australian Open''' || '''2004. — 2010.''' || '''4 pobjede u 7 godina''' || '''ne''' |- | Australian Open || 2004. – 2007. || 3 pobjede u 4 godine || [[Andre Agassi]] |- | '''''Australian Open''''' || '''''2004. — 2010.''''' || '''''7 uzastopnih nastupa u polufinalima''''' || '''''ne''''' |- | Australian Open || 2006. – 2007. || 2 uzastopne pobjede || [[Ken Rosewall]] <br /> [[Guillermo Vilas]] <br /> [[Johan Kriek]] <br /> [[Mats Wilander]] <br /> [[Stefan Edberg]] <br /> [[Ivan Lendl]] <br /> [[Jim Courier]] <br /> [[Andre Agassi]] |- | Australian Open || 2004. – 2010. || 5 nastupa u finalu || [[Stefan Edberg]] |- | Australian Open || 2004. – 2010. || 4 pobjede ukupno || [[Andre Agassi]] |- | ''Roland Garros'' || ''2006. — 2009.'' || ''4 uzastopna nastupa u finalu'' || [[Björn Borg]] <br />[[Ivan Lendl]] <br /> [[Rafael Nadal]] |- | '''''Roland Garros''''' || '''''2005. — 2009.''''' ||''''' 5 uzastopnih nastupa u polufinalima''''' || '''''ne''''' |- | Wimbledon || 2003. – 2007. || 5 uzastopnih pobjeda || [[Björn Borg]] |- | '''''Wimbledon''''' || '''''2003. — 2009.''''' || '''''7 uzastopnih nastupa u finalu''''' || '''''ne''''' |- | ''Wimbledon || ''2003. — 2009.'' || ''7 nastupa u finalu ukupno || [[Boris Becker]]<br />[[Pete Sampras]] |- | '''''Wimbledon''''' || '''''2003. — 2009.''''' || '''''7 uzastopnih nastupa u polufinalima''''' || '''''ne''''' |- | '''[[US Open]]''' ||''' 2004. — 2008.''' ||'''5 uzastopnih pobjeda''' || '''ne''' |- | U.S. Open || 2004. – 2008. || 5 pobjeda ukupno || [[Jimmy Connors]]<br />[[Pete Sampras]] |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" border="1" |- bgcolor="#efefef;" ! '''Ostalo''' || '''Federer''' ||'''Rekordi''' |- bgcolor="#efefef;" | width=125|Godina(e) || width=300|Ostvareni rekordi || width=90|Broj |- | 2. veljače 2004. —<br /> 17. kolovoza 2008. || Najviši broj uzastopnih tjedana kao prvi igrač na ATP ljestici || 237 |- | listopad 2003. —<br /> siječanj 2005. || Najviše uzastopnih pobjeda nad igračima s Top 10 ljestvice || 26 |- | 2005. – 2006. ||Najviše uzastopnih pobjeda na tvrdoj podlozi || 56 |- | 2003. – 2008. || Najviše uzastopnih pobjeda na travi || 65 |- | 2003. – 2005. || Najviše uzastopnih pobjeda u finalu || 24 |- | 2007. || Najveća zarada u jednoj ATP sezoni || $ 10&nbsp;130&nbsp;620 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *[http://www.rogerfederer.com/en/index.cfm Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100409015605/http://www.rogerfederer.com/en/index.cfm |date=9. travnja 2010. }} *[http://www.rogerfedererfoundation.org/en.html Službena stranica zaklade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127091017/http://www.rogerfedererfoundation.org/en.html |date=27. siječnja 2013. }} *[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Top-Players/Roger-Federer.aspx Profil] na Atpworldtour.com *[http://www.itftennis.com/mens/players/player.asp?player=10019424 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126121232/http://www.itftennis.com/mens/players/player.asp?player=10019424 |date=26. siječnja 2021. }} na Ifttennis.com *[http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=10019424 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141224045249/http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=10019424 |date=24. prosinca 2014. }} na Daviscup.com *[http://www.facebook.com/Federer Roger Federer] na [[Facebook]]u {{Muški pobjednici Wimbledona}} {{BBC-jev međunarodni sportaš godine}} {{GLAVNIRASPORED:Federer, Roger}} [[Kategorija:Švicarski tenisači]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u tenisu]] [[Kategorija:Tenisači broj 1 ATP-ove ljestvice]] 6gjs5srepu7gk92fymwul10z9nhvszd 0 69342 7625314 7365878 2026-10-27T19:25:52Z Ponor 38361 /* */ Slika 7625314 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Prvić Luka |vrsta = naselje |slika = Prvić Luka from a kite (cropped).jpg |opis slike = Prvić Luka |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Vodice]] |najbliži grad = |površina = 4,8 |visina = |z. širina = 43.724 |z. dužina = 15.799 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 148 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22233 Prvić Luka |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = |bilješke = }} '''Prvić Luka''' je [[selo]] na [[otok]]u [[Prvić]]u, kraj [[Vodice|Vodica]]. == Povijest == Prvi naseljenici vjerojatno su bili pustinjaci. Kasnije, od 15. stoljeća, mjesto postaje plemićko odmaralište, a naseljavaju ga i svećenici [[Benediktinci|benediktanskog]] i [[Franjevci|franjevačkog]] reda, koji podižu samostan, a kasnije i dvije crkve. S vremenom, broj stanovnika se povećao, a vrhunac napučenosti je bio dosegnut početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], kada ih je bilo oko 1300. Tijekom 20. stoljeća, broj stanovnika je stalno opadao, a početkom ovog stoljeća došao je na oko dvjesta. Mjesna škola je ustanovljena [[1877.]] godine, ali je prestala s radom polovicom 20. stoljeća. U selo je uveden [[telegraf]] [[1912.]], a vodovod [[1978.]] godine. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Prvić Luka |p1857=793 |p1869=923 |p1880=961 |p1890=1066 |p1900=1336 |p1910=1291 |p1921=1400 |p1931=1033 |p1948=641 |p1953=672 |p1961=612 |p1971=404 |p1981=238 |p1991=229 |p2001=191 |p2011=164 |p2021=148 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Politika == [[Datoteka:Prvic Luka Crkva sv Marije od Milosti b.jpg|200px|mini|lijevo|Crkva sv Marije od Milosti]] Upravu sela čini Mjesni odbor kojeg čini pet članova. Na izborima održanima [[28. veljače]] [[2010.]] godine, pobijedila je „Nezavisna lista - Boris Čače” i dobila tri odbornička mjesta, a dva odbornička mjesta dobila je „Nezavisna lista - Blaž Renić”.<ref>Službene strane Grada Vodica - [http://www.grad-vodice.hr/2156.htm Izbor članova Vijeća mjesnih odbora na području Grada Vodica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 2.3.2010.</ref> == Gospodarstvo == Pučanstvo se ranije bavilo [[ribarstvo]]m, [[vinogradarstvo]]m, [[maslinarstvo]]m i [[pomorstvo]]m. Na kratko vrijeme, u selu je postojala tvornica za preradu [[srdela]]. Danas je glavno gospodarska djelatnost u Prvić Luci [[turizam]]. Godine 2004. otvoren je prvi mali obiteljski hotel na otoku. U selu djeluje osam nevladinih udruga.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/ |title=Registar udruga Republike Hrvatske |journal= |access-date=9. svibnja 2010. |archive-date=16. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100516091401/http://www.uprava.hr/RegistarUdruga |url-status=dead }}</ref> == Poznati stanovnici == U mjesnoj crkvi Gospe od Anđela je pokopan izumitelj i diplomat [[Faust Vrančić]]. == Prvić Luka danas == Prvić Luka je zimi pusto mjesto, dok preko ljeta, s dolaskom brojnih turista, oživi kao turističko odredište. {{Široka slika|Prvić Luka panorama.png|1300px|Panorama Prvić Luke}} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Vodice}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vodica]] [[Kategorija:Prvić]] e98m3g319ztk0zbt9411e9iubf6wzbv 0 69917 7625333 7600803 2026-10-27T20:04:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625333 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Rogliano |izvorno ime= |regija= Kalabrija |pokrajina = Cosenza |slika grba = |karta = |kratica regije= CAL |kratica pokrajine = CS |širina-stupnjevi = 39 |širina-minute= 11 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 16 |dužina-minute= 19 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 237 |mappaY = 260 |poštanski broj = 87054 |pozivni broj = 0984 |istat = 078105 |zaštitnik = |stranica= [http://www.comune.rogliano.cs.it/ Rogliano] }} '''Rogliano''' je grad i [[općina]] u pokrajini [[Pokrajina Cosenza|Cosenza]] u [[Kalabrija|Kalabriji]], regiji na jugoistoku [[Italija|Italije]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|4888 |1871.|5101 |1881.|5235 |1901.|5730 |1911.|6057 |1921.|6378 |1931.|6037 |1936.|6299 |1951.|7173 |1961.|7092 |1971.|6135 |1981.|5843 |1991.|5819 |2001.|5892 |2011.|5697 |2021.|5399 |2025.|5143 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-grad-italija}} [[Kategorija:Gradovi u Kalabriji]] mvmzg1333lz0mqxfjru4916hye48v8n 0 70351 7624974 7624830 2026-10-27T12:06:07Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7624974 wikitext text/x-wiki '''Sinestezija''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]] ''syn'' (ujedinjene) + ''aesthesis'' (osjeti); ''ujedinjenje osjeta'') je spontana subjektivna asocijacija raznorodnih osjeta izazvana izravnim doživljavanjem samo jednoga od njih; učenje i osjećaj po kojem se ono što opažamo svojim osjetilima može miješati (mirisi imaju oblik, boje, zvukove...). U [[književnost]]i sinestezija predstavlja [[stilska figura|stilsku figuru]] povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila (npr. meko plavetnilo). ==Neuropsihološki fenomen== Sinestezija ili 'ujedinjenje osjetila' se odnosi na [[fenomen]] kojega doživljavaju određene osobe, sinestete, kod kojih dolazi naizgled do povezivanja osjetila različitih modaliteta. Tako npr. uz zvučne podražaje, sinestete mogu imati vizualna iskustva poput boja ili oblika. Moguće je i obrnuto, vizualni podražaji izazivaju zvučna ili mirisna iskustva. Druge kombinacije su isto izražene. Na primjer, postoje osobe kod kojih svaka riječ ima određeni okus. Jedan od najčešćih oblika sinestezije je tzv. [[grafem]]-boja sinestezija kod koje svako slovo ili znamenka ima određenu boju. Npr. "A" kod takvih sinesteta vrlo često izaziva percepciju crvene boje. Sljedeća slika pokazuje jedan stvarni primjer sinestetskih asocijacija: [[Datoteka:Sinestezija primjer.jpg|mini|središte|Primjer sinestezije]] Sinestezija nije jednostavna asocijacija pojmova kao npr. crvena boja povezana s pojmom srca ili žuta s limunom. Sinesteti izjavljuju da vide sinestetske boje jednako realistično kao i prave boje, i slični visoki nivo realiteta važi za sve druge sinestetske modalitete. Pri tome sinesteti potpuno dobro razlikuju podražaje koji dolaze iz okoline i onih koji dolaze iz "njihove glave". Dakle, sinesteti nisu [[Psihoza|psihotični]], t.j., mentalno su potpuno zdravi. Zadnjih godina je došlo do procvata istraživanja sinestezije koja su, između ostalog, uspješno pokazala da sinestetska iskustva stvarno postoje. Tako npr. grafem-boja sinestezija izaziva aktivaciju [[Mozak|mozga]] u upravo onim područjima za koja se zna da su odgovorna za percepciju stvarnih boja (npr. vizualno područje V4/V8). Isto tako, sinestezijom izazvane boje imaju karakteristike oponentnih boja: crvena se natječe sa zelenom a plava sa žutom, što nije slučaj za obične asocijacije oblika i boje (npr. žuti limun). S obzirom na to da se procesiranje oponentnih boja odvija u vizualnim područjima, ti rezultati nude znanstvene dokaze da sinesteti doživljavaju stvarna perceptivna iskustva--točno onako kako to i sami tvrde. Ustvrđeno je isto tako da je često, ako ne i u svim slučajevima, sinestezija izazvana značenjem podražaja a ne fizikalnim karakteristikama podražaja. Tako na primjer isti fizikalni podražaj može izazvati različite asocijacije ovisno o tome kako je podražaj interpretiran. Npr. kružni oblik se može interpretirati kao slovo "O", ali i kao nula, ovisno da li je prikazan u kontekstu slova ili brojki. Ta su istraživanja sugerirala da bi zapravo preciznije ime bilo za taj fenomen '''ideastezija''', što prevedeno sa starogrčkog znači ''osjećanje ideja'' ili ''percipiranje pojmova''. Procjene kažu da na svakih 200 do 500 osoba dolazi jedan sinestet. Sinestezija je djelomično uvjetovana i [[gen]]etski jer često takva iskustva ima više članova jedne obitelji. Sinesteta koji otvoreno priča o svojim iskustvima će često naći rođaka koji je isto sinesteta. U toku su istraživanja koja pokušavaju identificirati odgovorne gene. Mnoge kreativne i poznate osobe su bile sinestete, kao npr. slikar [[Vasilij Kandinski|Kandinski]] ili fizičar [[Richard Feynman|Feynman]]. Većina sinesteta nisu u potpunosti informirani o svojem statusu. Mnogi uopće nisu svjesni da su posebni jer s drugima ne dijele svoja iskustva vjerujući da svaka druga osoba ima identična ili slična iskustva. Često su vrlo iznenađeni kada saznaju da to nije slučaj. Drugi pak nalete na nerazumijevanje okoline kada pokušaju objasniti što im se događa. Neinformirana okolina ih često smatra čudnima i ne prihvaća olako njihov status zbog čega se dotični ustručavaju od daljnjeg komuniciranja, čuvajući svoja iskustva samo za sebe. Većini, termin "sinestezija" vjerojatno uopće nije poznat. Sinestezija je donekle povezana s [[Autizam|autizmom]]. Vjerojatnije je da će autistična osoba imati sinestetska iskustva nego što je to slušaj za neautistične osobe. Jedan interesantan oblik sinestezije je ordinalna personifikacija pri čemu, najčešće, brojevi imaju karakteristike osoba. Tako npr. broj jedan može biti veseo a broj dva tužan. Broj tri pokušava oraspoložiti dvojku dok je četvorka sebična i misli samo na sebe. Petica može biti vođa, i tako dalje. Dani u tjednu i mjeseci u godini su isto tako često povezani sa sinestetskim iskustvima. Dani i mjeseci su obično organizirani u fiksne prostorne odnose koji pomažu sinestetima pri pamćenju npr. datuma jer služe kao efikasna [[mnemotehnika]]. ==Druga značenja riječi "sinestezija"== Glasovna simbolika i muzikalnost [[stih]]a ostvaruje se pomoću sinestezije. To je jezična slika u kojoj se miješaju opažanja raznih [[osjetilo|osjetila]], a koja izražava spoj [[zvuk]]a, [[boja|boje]], [[miris]]a... Sinestezija se definira kao [[stilska figura]] kojom se postiže zamjena svojstava osjetila. Tako na primjer, boja se može pomirisati, zvuk se može vidjeti i slično. U jednoj od reklama jedan od sudionika izgovara rečenicu ''Fakat miriše bijelo''. Upravo u toj rečenici došlo je do zamjene svojstava osjetila mirisa i osjetila vida pa se može pomirisati ono što se u stvarnosti samo vidi. Njome se postižu neobične [[sintagma|sintagme]], slike i zvučnosti. Primjer: :slušam u mirnoj'' ljubičastoj noći'' :gdje ''šušte zvijezde''. I ja razumijem te glase što huje :taj jezik Bitka i taj ''šapat stvari'' ==Vanjske poveznice== * Više informacija na temu [http://www.danko-nikolic.com/synesthesia-ideasthesia/ sinestezije i ideastezije] na stranici Danka Nikolića. [[Kategorija: Neurologija]] [[Kategorija: Psihologija]] ra6z09xecxfm50zzahj4xzfzspem0ii 0 78017 7625035 7279582 2026-10-27T12:53:53Z ~2026-57074-70 376725 netocno pk 7625035 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Mile Kitić | Img = Mile Kitic from BISO0675.jpg | Img_capt = Mile Kitić | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Milojko Kitić | Pseudonim = Mile | Rođenje = [[1. siječnja]] [[1952.]] | Smrt = | Mjesto rođenja = [[Cerani]] | Žanr = [[turbofolk]], [[pop-folk]] | Zanimanje = [[Glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = [[1974.]] - danas | Producentska_kuća = Grand Production | Bivši članovi = }} '''Milojko "Mile" Kitić''' Omer Nadarevic zvaki Omčo([[Cerani]], blizu [[Derventa|Dervente]], [[Bosna i Hercegovina]], [[1. siječnja]] [[1952.]]), srbijanski i bosanskohercegovački je [[pop-folk|folk]] [[pjevač]]. Od početka njegove karijere do [[1991.]], pjevao je u [[Ijekavica|ijekavskom dijalektu]]. Godine [[1992.]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] preselio se u [[Beograd]]. ==Životopis== Rođen je u Donjim Ceranima, blizu Dervente u Bosni i Hercegovini. Kada je imao 13 godina preselio se u [[Sarajevo]]. Njegove prve pjesme pisane su u ijekavskom dijalektu u Bosni i Hercegovini. U [[Osnovna škola|osnovnoj školi]], Kitić je vodio glazbenu sekciju u okviru koje je svirao [[kontrabas]] u tamburaškom orkestru škole. Maturirao je [[15. svibnja]], [[1970.]] godine na prometno-tehničkoj školi u Sarajevu. Sa šesnaest godina je pjesmom "U svijetu sam život ostavio" pobijedio na manifestaciji 'Prvi glas Vogošca'. [[1974.]] godine objavio je svoj prvi [[singl]] "O, gitaro". Pjevao je u najelitnijim lokalima u Sarajevu. Od 1974. do [[1980.]] je svirao [[Električna gitara|električnu gitaru]] u sastavu 'Princovi'. Sastav je dobio ime po automobilu '[[Prince]]'. Njegov uspjeh je počeo kada se pridružio ansamblu '[[Južni Vetar]]'. Tijekom rata on i njegova obitelj preselili su u [[Beograd]]. Smrt njegovog nećaka bio je velik gubitak za njega i njegovu obitelj. U Beogradu se upoznao s [[ekavica|ekavskim dijalektom]] koji je popularniji u Srbiji. S bivšom suprugom Bosiljkom ima kćer Sanju. Danas živi sa svojom drugom suprugom, Martom Savić (također pjevačicom) i s kćerkom [[Elena Kitić|Elenom]] u Beogradu. Imaju drugi dom u [[Hannover]]u, [[Njemačka]]. Također je djed jer njegova starija kćer ima već dvoje djece. Kćer [[Elena Kitić]] također je pjevačica. ==Karijera== Svoju glazbenu karijeru započeo je [[1982.]] godine, kada je objavio svoj prvi [[album|studijski album]] ''Moja slatka mala''. U to vrijeme ne stječe veliku popularnost, nakon što je [[1983.]] izdao album ''Jorgovani plavi'', 1984. godine ulazi u 'Južni Vetar'. Godine 1984. postao je poznat sa svojom pjesmom "Čaša ljubavi". Pjevao je s pjevačima [[Sinan Sakić|Sinanom Sakićem]], [[Dragana Mirković|Draganom Mirković]], [[Kemal Malovčić|Kemalom Malovčićem]] i [[Šemsa Suljaković|Šemsom Suljaković]]. Oni su svi bili ugovorom vezani s ansamblom 'Južni Vetar'. ==Diskografija== ===Albumi s Južnim Vetrom:=== * 1984. ''Čaša ljubavi'' * 1985. ''Ja neću ljepšu'' * 1986. ''Kockar'' * 1987. ''Mogao sam biti car'' * 1988. ''Što da ne'' * 1989. ''Osvetnik'' * 1990. ''Stavi karte na sto'' * 1991. ''Gledaj me u oči'' * 1992. ''Ćao, Jelena'' * 1993. ''Vuk samotnjak'' * 1994. ''Moj sokole'' * 1995. ''Okreni jastuk'' *Nakon posljednjeg albuma ''Okreni Jastuk'' [[1995.]] Mile napušta Južni Vetar i odlazi u 'PGP-RTS' gdje počinje izvoditi pjesme modernijim [[zvuk]]om od onog što je prije radio. Tada nastaju uspješni albumi ''Ratnik za ljubav'' ([[1996.]]) i ''Ostaj ovde'' ([[1997.]]) *[[1998.]] Ulazi u 'Grand Production' kada izlazi njegov novi album ''Do sreće daleko, do Boga visoko'. *[[1999.]] je izdao album "Tri života", te 2000. godine izdaje album "[[Zlato Srebro, Dukati]]". ===Albumi s Grand Productionom:=== * 2001. ''Plava Ciganka'' * 2002. ''Policijo, oprosti mi'' * 2004. ''Zemljotres'' * 2005. ''Šampanjac'' * 2008. ''[[Šanker]]'' * 2011. ''[[Paklene godine]]'' Danas još pjeva na koncertima diljem svijeta, uključujući [[SAD]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]], [[Švicarska|Švicarsku]] i naravno [[Balkan]]. ===Albumi 82. – 83.=== * 1982. ''Moja slatka mala'' * 1983. ''Jorgovani plavi'' ===Albumi PGP-RTS=== * 1996. Ratnik za ljubav. * 1997. Ostaj ovde. ===Singlice=== * 1974. "O, gitaro" & "Sanjam li to možda ljudi" * 1975. "Čija si ljubav" & "Ja želim da sam sunce" * 1977. "Brigu brinem" & "Ti mi beše sve što sam imao" * 1980. "Mala iz Novog Pazara" & "Ljubavi naše sad nema više" * 1981. "Aldijana" & "Dvoje zaljubljenih" == Vanjske poveznice == * [http://www.mile-kitic.net/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100318004343/http://www.mile-kitic.net/ |date=18. ožujka 2010. }} {{Mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Kitić, Milojko}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Derventa]] htzbc4wqwhgg5435gb6kltg2n4ht0ve 7625066 7625035 2026-10-27T14:02:04Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57074-70|~2026-57074-70]] ([[User talk:~2026-57074-70|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7154790 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Mile Kitić | Img = Mile Kitic from BISO0675.jpg | Img_capt = Mile Kitić | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Milojko Kitić | Pseudonim = Mile | Rođenje = [[1. siječnja]] [[1952.]] | Smrt = | Mjesto rođenja = [[Cerani]] | Žanr = [[turbofolk]], [[pop-folk]] | Zanimanje = [[Glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = [[1974.]] - danas | Producentska_kuća = Grand Production | Bivši članovi = }} '''Milojko "Mile" Kitić''' ([[Cerani]], blizu [[Derventa|Dervente]], [[Bosna i Hercegovina]], [[1. siječnja]] [[1952.]]), srbijanski i bosanskohercegovački je [[pop-folk|folk]] [[pjevač]]. Od početka njegove karijere do [[1991.]], pjevao je u [[Ijekavica|ijekavskom dijalektu]]. Godine [[1992.]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] preselio se u [[Beograd]]. ==Životopis== Rođen je u Donjim Ceranima, blizu Dervente u Bosni i Hercegovini. Kada je imao 13 godina preselio se u [[Sarajevo]]. Njegove prve pjesme pisane su u ijekavskom dijalektu u Bosni i Hercegovini. U [[Osnovna škola|osnovnoj školi]], Kitić je vodio glazbenu sekciju u okviru koje je svirao [[kontrabas]] u tamburaškom orkestru škole. Maturirao je [[15. svibnja]], [[1970.]] godine na prometno-tehničkoj školi u Sarajevu. Sa šesnaest godina je pjesmom "U svijetu sam život ostavio" pobijedio na manifestaciji 'Prvi glas Vogošca'. [[1974.]] godine objavio je svoj prvi [[singl]] "O, gitaro". Pjevao je u najelitnijim lokalima u Sarajevu. Od 1974. do [[1980.]] je svirao [[Električna gitara|električnu gitaru]] u sastavu 'Princovi'. Sastav je dobio ime po automobilu '[[Prince]]'. Njegov uspjeh je počeo kada se pridružio ansamblu '[[Južni Vetar]]'. Tijekom rata on i njegova obitelj preselili su u [[Beograd]]. Smrt njegovog nećaka bio je velik gubitak za njega i njegovu obitelj. U Beogradu se upoznao s [[ekavica|ekavskim dijalektom]] koji je popularniji u Srbiji. S bivšom suprugom Bosiljkom ima kćer Sanju. Danas živi sa svojom drugom suprugom, Martom Savić (također pjevačicom) i s kćerkom [[Elena Kitić|Elenom]] u Beogradu. Imaju drugi dom u [[Hannover]]u, [[Njemačka]]. Također je djed jer njegova starija kćer ima već dvoje djece. Kćer [[Elena Kitić]] također je pjevačica. ==Karijera== Svoju glazbenu karijeru započeo je [[1982.]] godine, kada je objavio svoj prvi [[album|studijski album]] ''Moja slatka mala''. U to vrijeme ne stječe veliku popularnost, nakon što je [[1983.]] izdao album ''Jorgovani plavi'', 1984. godine ulazi u 'Južni Vetar'. Godine 1984. postao je poznat sa svojom pjesmom "Čaša ljubavi". Pjevao je s pjevačima [[Sinan Sakić|Sinanom Sakićem]], [[Dragana Mirković|Draganom Mirković]], [[Kemal Malovčić|Kemalom Malovčićem]] i [[Šemsa Suljaković|Šemsom Suljaković]]. Oni su svi bili ugovorom vezani s ansamblom 'Južni Vetar'. ==Diskografija== ===Albumi s Južnim Vetrom:=== * 1984. ''Čaša ljubavi'' * 1985. ''Ja neću ljepšu'' * 1986. ''Kockar'' * 1987. ''Mogao sam biti car'' * 1988. ''Što da ne'' * 1989. ''Osvetnik'' * 1990. ''Stavi karte na sto'' * 1991. ''Gledaj me u oči'' * 1992. ''Ćao, Jelena'' * 1993. ''Vuk samotnjak'' * 1994. ''Moj sokole'' * 1995. ''Okreni jastuk'' *Nakon posljednjeg albuma ''Okreni Jastuk'' [[1995.]] Mile napušta Južni Vetar i odlazi u 'PGP-RTS' gdje počinje izvoditi pjesme modernijim [[zvuk]]om od onog što je prije radio. Tada nastaju uspješni albumi ''Ratnik za ljubav'' ([[1996.]]) i ''Ostaj ovde'' ([[1997.]]) *[[1998.]] Ulazi u 'Grand Production' kada izlazi njegov novi album ''Do sreće daleko, do Boga visoko'. *[[1999.]] je izdao album "Tri života", te 2000. godine izdaje album "[[Zlato Srebro, Dukati]]". ===Albumi s Grand Productionom:=== * 2001. ''Plava Ciganka'' * 2002. ''Policijo, oprosti mi'' * 2004. ''Zemljotres'' * 2005. ''Šampanjac'' * 2008. ''[[Šanker]]'' * 2011. ''[[Paklene godine]]'' Danas još pjeva na koncertima diljem svijeta, uključujući [[SAD]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]], [[Švicarska|Švicarsku]] i naravno [[Balkan]]. ===Albumi 82. – 83.=== * 1982. ''Moja slatka mala'' * 1983. ''Jorgovani plavi'' ===Albumi PGP-RTS=== * 1996. Ratnik za ljubav. * 1997. Ostaj ovde. ===Singlice=== * 1974. "O, gitaro" & "Sanjam li to možda ljudi" * 1975. "Čija si ljubav" & "Ja želim da sam sunce" * 1977. "Brigu brinem" & "Ti mi beše sve što sam imao" * 1980. "Mala iz Novog Pazara" & "Ljubavi naše sad nema više" * 1981. "Aldijana" & "Dvoje zaljubljenih" == Vanjske poveznice == * [http://www.mile-kitic.net/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100318004343/http://www.mile-kitic.net/ |date=18. ožujka 2010. }} {{Mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Kitić, Milojko}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Derventa]] c455aix428x5pxja00r5uf9v3lu9l60 0 80563 7625225 6253243 2026-10-27T17:03:51Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625225 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Gao Šingjian | slika = Gao Xingjian.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[4. siječnja]] [[1940.]] | mjesto rođenja = [[Ganzhou]], [[Kina]] | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|KIN}} <BR>{{ZD+X|FRA}} | zanimanje = [[Književnik]], [[slikar]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Gao Šingjian''' ([[kineski jezik|kin]]. '''''高行健''''', [[Ganzhou]], [[Kina]], [[4. siječnja]] [[1940.]]), [[Francuska|francuski]] pisac, prevoditelj i slikar [[Kina|kineskog]] porijekla. Gao Xingjian rođen je [[1940.]] godine u gradu [[Ganzhou]] (provincija [[Jiangxi]]) u istočnoj Kini za vrijeme [[japan]]ske invazije. Svoje prve književne radove napisao je s deset godina, a slikati u ulju počeo s 11 ili 12 godina. Diplomirao je [[francuski jezik]] i [[književnost]] na sveučilištu u [[Peking]]u i nakon toga se posvetio pisanju i slikarstvu. Za vrijeme [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]] (1966. – 76.) bio je u logoru za preodgoj te je bio prinuđen spaliti većinu svojih rukopisa, ali vlasti su ga i dalje napadale zbog njegovog pisanja. Godine [[1987.]], nakon što mu je [[1986.]] zabranjena drama "''Druga obala''", Xingjian se kao politički izbjeglica seli u [[Francuska|Francusku]]. Javno se odrekao [[Komunistička partija Kine|Komunističke partije]] [[1989.]] godine nakon [[masakr na Trgu Tienanmen|masakra na Trgu Tienanmen]] u [[Peking]]u i time postao politički izbjeglica čiji rad je zabranjen u domovini. Xingjian je poznat ne samo kao književnik već i kao [[slikar]]. Do sada je izlagao na mnogim samostalnim i zajedničkim izložbama, a slika u tradicionalnoj kineskoj tehnici crne tinte na rižinom papiru. Njegove slike su objavljivane kao ilustracije u zbirkama kineskih pjesnika. == Nagrade == Dobitnik je počasnih priznanja Viteza Reda Umjetnosti i Pisma (1992), Nagrade francuske zajednice u [[Belgija|Belgiji]] 1994. za roman ''"Mjesečar"'', Nagrade kineske Nove Godine za 1997. za roman ''"[[Planina duše]]"'', a 2000. [[Švedska akademija]] ga je nagradila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] "''za djelo univerzalnog dometa, obilježeno gorkim osvješćivanjem i jezičnom ingenioznošću koja je otvorila nove putove umjetnosti kineskog romana i pozorišta''". Ovim činom Xingjian je ušao u povijest kao prvi [[Kinezi|Kinez]] koji je dobio ovu vrijednu [[Nobelova nagrada za književnost|nagradu]]. == Djela == * "Autobusna postaja" (drama, 1983.), * "Mjesečar" (roman), * "Druga obala" (drama, 1994.), * "Planina duše" (La Montagne de l’Âme, 1990.), * "Ribarski štap za mog djeda" (1986.). == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Gao Xingjian|{{PAGENAME}}}} *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/2000/gao-bibl.html nobelprize.org] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Šingjian, Gao}} [[Kategorija:Prevoditelji]] [[Kategorija:Kineski književnici]] [[Kategorija:Francuski književnici]] [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] cg8gihpmuhjc2n62bfy6pjb9hk7qwvv 0 81093 7625196 7470477 2026-10-27T16:41:13Z Divna Jaksic 974 sitno 7625196 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Johannes Vilhelm Jensen| boja = #B0C4DE| slika = Johannes Vilhelm Jensen 1944.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = Johannes Vilhelm Jensen| rođenje = [[20. siječnja]] [[1873.]]| mjesto rođenja= [[Farsø]], [[Danska]]| smrt = [[25. studenog]] [[1950.]]| nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1944.]]| utjecao = | utjecali = [[Walt Whitman]]| period = | djela = ''[[Priče iz Himmera]]''<br>''[[Dugi put]]''| }} '''Johannes Vilhelm Jensen''' ([[Farsø]], [[20. siječnja]] [[1873.]] – [[25. studenog]] [[1950.]]) je bio [[:kategorija:Danski književnici|danski književnik]] i [[:kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|dobitnik]] [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1944.]] godine. Johannes Vilhelm Jensen je rođen [[20. siječnja]] [[1873.]] u [[Farsø|Farsu]], a školovao se na [[kopenhagen]]skom sveučilištu. Njegova djela istaknuta su zbog njihovog profiniranog razumijevanja i suosjećajnog portretiranja skromnih ljudi. Prvo priznanje dobio je za svoje djelo ''[[Priče iz Himmera]]'' (''Himmerlandshistorier'', [[1898.]] – [[1910.]]), kolekciju narodnih priča iz njegove rodne provincije. Jensen je bio fasciniran [[Teorija evolucije|teorijom evolucije]] i to je dokazao sa svojih 6 romana ([[1909.]] – [[1920.]]) u kojima je iznio svoje mišljenje o razvoju čovjeka od primata pa do inteligentnog bića. Ti romani su [[1938.]] spojeni u jedan roman u dva dijela koji je naslovljen ''[[Dugi put]]'' (''Den Lange Rejse''). Jensen koji je književnosti doprinio s više od 60 zbirki pjesama, drama i romana i za taj opus je [[1944.]] dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Johannes Vilhelm Jensen je umro [[25. studenog]] [[1950.]] == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/literature/laureates/1944/jensen-autobio.html Autobiography at Nobelprize.org] * [https://web.archive.org/web/20051101004328/http://www.kirjasto.sci.fi/jjensen.htm Biography and works of Jensen] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Jensen, Johannes Vilhelm}} [[Kategorija:Danski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] oy1lawljrhllbq1035sg1jso6aje4u0 0 82853 7625310 7416397 2026-10-27T19:10:45Z Divna Jaksic 974 bolja slika 7625310 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Lech Wałęsa |datum rođenja=[[29. rujna]] [[1943.]] |mjesto rođenja=[[Popovo]], [[Poljska]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Lech Walesa - 2009.jpg |veličina= |opis slike= |potpredsjednik= |potpremijer= |zamjenik= |stranka= ''nijedna (za više vidi [[Solidarnost (sindikat)|solidarnost]])'' |potpis= |supruga= [[Danuta Wałęsa]] |položaj=[[predsjednik Poljske]] |čin2= |zanimanje= [[električar]] |fusnote= |nasljednik= [[Aleksander Kwaśniewski]] |prethodnik= [[Wojciech Jaruzelski]] |nasljednik2= |prethodnik2= |predsjednik= |mandat_start=[[22. prosinca]] [[1990.]] |mandat_kraj= [[22. prosinca]] [[1995.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |vjera= }} '''Lech Wałęsa''' ([[Popovo|Popowo]], [[29. rujna]] [[1943.]]), [[Poljska|poljski]] političar i državnik. Od 1980. do 1990. bio je predsjednik [[sindikat]]a [[Solidarność]]. Prvi je [[predsjednik]] demokratske [[Poljska|Poljske]] ([[1990.]] – [[1995.]]). Godine [[1983.]] dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Po zanimanju Wałęsa je bio [[električar]]. == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} {{Predsjednici Poljske}} {{Osobe hladnoga rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-biog-pol-poljska}} {{GLAVNIRASPORED:Wałęsa, Lech}} [[Kategorija:Poljski predsjednici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Oporbeni političari u komunističkim zemljama (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Protukomunisti]] lbt7r23m7khed5n1dqikhbeaq3w9oql 0 86509 7625375 7475261 2026-10-27T21:20:35Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625375 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Turska Republika Sjeverni Cipar |izvorno_ime = Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti |ime_genitiv = Turske Republike Sjeverni Cipar |eng_ime = _Turkish Republic of Northern Cyprus |zastava = Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg |grb = Coat of arms of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg |moto = sloboda ili smrt (Ya istiklâl, ya ölüm) |službeni_jezik = [[turski jezik|turski]] |glavni_grad = [[Nikozija]] (tur. Lefkoşa) |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Ersin Tatar]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Ünal Üstel]] |površina_poredak = |površina = 3,355 |vode = 2.7 |stanovništvo_poredak = |stanovništvo = 313.626<ref>[http://www.devplan.org/Ecosos/BOOK/SEG-2014.pdf TRNC] SPO, Economic and Social Indicators 2014, pages=2–3</ref> |godina_popisa = 2014. |gustoća_stanovništva = 78 |neovisnost = [[1983.]] |BDP_PKM_godina = 2007. |BDP_PKM = 2 milijarde $ |BDP_PKM_rang = - |BDP_PKM_per_capita = 16,900 $ |BDP_PKM_per_capita_rang = - |valuta = [[nova turska lira]] |stoti_dio_valute = 100 kurusa |vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti |himna = [[İstiklâl Marşı]] |internetski_nastavak = .nc.tr |pozivni_broj = +90-392 |komentar = }} '''Turska Republika Sjeverni Cipar''' ([[turski jezik|turski]]: '''Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti''') je ''[[de facto]]'' [[država]], priznata samo od [[Turska|Turske]], koja zauzima jednu trećinu otoka [[Cipar|Cipra]]. Dijeli kopnenu granicu samo s međunarodno priznatom državom na Cipru, odnosno [[Cipar|Republikom Cipar]]. Glavni grad službeno je [[Nikozija]] (tur. ''Lefkoşa''). Jedina država koja je službeno priznala Sjeverni Cipar je [[Turska]]. Problem statusa ovog teritorija je kamen spoticanja [[EU]], [[Grčka|Grčke]] i Cipra s jedne i Turske s druge strane. == Zemljopis == [[Datoteka:Kyrenia.jpg|mini|Panorama Kyrenije]] Turska Republika Sjeverni Cipar zauzima [[sjever]]ni i veći dio [[istok|istočnog]] dijela [[otok]]a. Ima površinu od 3.355 [[km]]² što je oko 37% ukupne površine otoka. No, zbog [[UN]]-ove zone razdvajanja ta je površina nešto manja. Poput južnog, i Sjeverni Cipar ima jednu svoju eksklavu, mnogo izoliraniju nego što je to slučaj na južnom dijelu otoka. To je selo [[Erenköy]] (Kokkina), koje leži u zaljevu [[Morphou]] i deset je kilometara udaljeno od matičnog teritorija. [[Datoteka:Trnc-map.gif|mini|lijevo|160px|TRSC]] Administrativno, TRSC je podijeljena u pet okruga: * Nicosia (turski: Lefkoşa) * Famagusta (Mağusa) * Kyrenia (Girne) * Morphou (Güzelyurt) * Trikomo (İskele) == Klima == [[Klima]] otoka je tipična mediteranska, s vrućim i suhim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma. Najviše padalina ima u [[prosinac|prosincu]] i [[siječanj|siječnju]]. Najviša temperatura mora dosegne i do 28°C, a ne spušta se ispod 16°C (siječanj i veljača). Snijeg je nepoznanica na Cipru iako temperatura noću zimi može pasti vrlo nisko. == Stanovništvo == TRSC ima nešto više od 260,000 stanovnika. Nešto više od polovice su ciparski Turci, a ostatak čine imigranti iz Turske. Na turskom dijelu otoka živi i malen broj ciparskih Grka i Maronita. Velik broj stanovnika iz Sjevernog Cipra je zbog političke situacije nakon [[1974.]] godine emigrirao, većinom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i Tursku. == Povijest == Objašnjavanje društvenih i [[politika|političkih]] odlika Cipra, nemoguće je bez prethodnog upoznavanja povijesti ovog otoka. Cipar zauzima vrlo povoljan [[Geografija|geografski]] položaj te je zbog toga imao vrlo burnu prošlost. Naime, uvijek je bio zanimljiv većim civilizacijama i državama zbog strateške važnosti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Tako je bilo i u davnoj prošlosti, a tako je i danas, pa je tako Cipar kroz povijest prelazio iz ruku jednih osvajača u ruke drugih. == Politika == [[Datoteka:Rauf Denktash.jpg|mini|desno|150px|[[Rauf Denktaş]], prvi predsjednik]] Sadašnji predsjednik je [[Mehmet Ali Talat]]. Pored njega vladu čini premijer [[Ferdi Sabit Soyer]], te parlament od 50 članova, u kojem većinu ima [[Turska Republikanska Stranka]]. Izbori se održavaju svakih 5 godina, a sadašnji predsjednik je [[2005.]] godine na izborima pobijedio [[Rauf Denktaş|Raufa Denktaşa]] koji je bio predsjednik od samoproglašavanja nezavisnosti [[1983.]] godine. Vojska TRSC je ustvari vojska Republike Turske, koja se nalazi na otoku od [[1974.]] do danas. Ima oko 30.000 vojnika, koji čuvaju suverenitet ove samoproglašene republike. Jedan od osnovnih zahtjeva ciparskih Grka je taj da se ova vojska povuče, međutim to Turci ne žele. Službeni jezik je [[turski jezik|turski]]. [[Grčki jezik|Grčki]] na ovom dijelu otoka nije poželjno čuti, a naravno isto se odnosi i na turski jezik s druge strane granice. Ovu državu nije priznala niti jedna država na svijetu izuzev Turske i [[Autonomna republika Nahičevan|Autonomne republike Nahičevan]], koja je pod suverenitetom [[Azerbajdžan]]a. Sâm Azerbajdžan ne priznaje ovu samoproglašenu republiku. Inače, Sjeverni Cipar ima međunarodni embargo u političkom, [[Ekonomija|ekonomskom]], [[trgovina|trgovinskom]], [[promet]]nom, vojnom, [[sport]]skom, [[kultura|kulturnom]] i svakom drugom pogledu. Ovo je uvjetovano time što se on smatra okupatorom i argresorom na Republiku Cipar, te se smatra njenim dijelom. Tako Sjeverni Cipar uveliko zavisi od Republike Turske, bez koje praktično ne bi opstao. Sve svoje vanjske poslove mora izvršavati preko Turske. No u posljednjih nekoliko godina ova izolacija polako počinje popuštati, pa ova republika počinje sve više samostalno djelovati, iako to još nije ni blizu pravih samostalnih zemalja. == Zastava == Podloga zastave TRSC je bijela na čijoj podlozi se nalaze dvije vodoravne crvene linije, koje su odvojene od gornjeg i donjeg ruba. Između ovih linija se nalazi [[crvena|crveni]] polumjesec i zvijezda, simbol [[islam]]a, koji je službeno državna religija, iako se TRSC deklarira kao sekularna država. == Promet == Izravni [[zrakoplov]]ni letovi na TRSC su zabranjeni međunarodnim zakonom. U zračne luke [[Zračna luka Geçitkale|Geçitkale]] i [[Zračna luka Ercan|Ercan]] slijeću samo turski i azerbajdžanski zrakoplovi. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikivoyage|Turkish Republic of Northern Cyprus}} * [http://www.trncgov.com Službene stranice TRSC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171104080139/http://www.trncgov.com/ |date=4. studenoga 2017. }} * [http://www.zypern.cc Zypern Times] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111028004049/http://www.zypern.cc/ |date=28. listopada 2011. }} * [http://www.kktcb.org/ Ured predsjednika] * [http://www.tourism.trnc.net/main/main_eng.htm Službena turistička prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509065427/http://www.tourism.trnc.net/main/main_eng.htm |date=9. svibnja 2008. }} * [http://www.kktcmb.trnc.net/ Narodna banka TRSC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081227231653/http://www.kktcmb.trnc.net/ |date=27. prosinca 2008. }} {{Europa}} {{Mrva-država}} [[Kategorija:Turska Republika Sjeverni Cipar| ]] [[Kategorija:Teritoriji pod okupacijom]] 5tffszbr41ewu34rt8xje6cuzb1vtb6 0 87808 7625187 7418442 2026-10-27T16:33:34Z Divna Jaksic 974 bolja slika 7625187 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Nadine Gordimer | boja = #B0C4DE | slika = Nadine Gordimer 01.JPG| veličina= | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. studenoga]] [[1923.]]| mjesto rođenja=[[Springs]], [[JAR]] | smrt = [[13. srpnja]] [[2014.]]| mjesto smrti=[[Johannesburg]], [[JAR]] | zanimanje = [[dramski pisac]], [[romanopisac]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1991.]] | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Nadine Gordimer''' ([[Springs]], [[20. studenog]] [[1923.]] – [[Johannesburg]], [[13. srpnja]], [[2014.]]),<ref>http://www.jutarnji.hr/smrt-nobelovke-nadine-gordimer-nije-napustala-juznu-afriku-ni-u-najmracnije-doba-aparthejda/1206293/</ref> bila je [[JAR|južnoafrička]] književnica. Dobitnica je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagradu za književnost]] [[1991.]] godine. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nobel-književnost}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Gordimer, Nadine}} [[Kategorija:Južnoafrički književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 8dvq4jcaqhv32mwyfhsdjvw368xcxeu 0 89126 7625485 7624366 2026-10-28T03:24:05Z Stephan1000000 219608 511 7625485 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | ime_serije = Navy CIS | orig_naslov = NCIS | format_serije = [[kriminalistička serija | kriminalistička]] | trajanje_epizode = cca. 42 min. | autor = [[Don McGill]] i [[Donald Bellisario]] | izvršni_producent = Don McGill i Donald Bellisario | glumci = ''vidi [[#Glumačka postava|niže]]'' | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (TV mreža)|CBS]] | web_stranica = http://www.cbs.com/shows/ncis/ | imdb_id = 0364845 | broj_epizoda = 511 | broj_sezona = 24 | početak_serije = 23. rujna 2003. }} '''''Navy CIS''''' naziv je [[TV serija|televizijske serije]] nominirane za prestižnu nagradu [[Emmy]] te okrunjena s dvjema prestižnim nagradama u kategorijama najbolje serije i najbolje [[Glazba|glazbe]]. NCIS predstavlja državnu agenciju koja koja se bavi istragama zločina (uglavnom ubojstva) protiv članova [[Američka ratna mornarica|Američke ratne mornarice]] i ponekad [[Američki marinci|američkih marinaca]]. Serija je zapažena i po mnogim specijalnim glumačkim gostovanjima. Serija se prikazuje od [[23. rujna]] [[2003]] na [[CBS (TV mreža)|CBS]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/NCIS/|title=NCIS (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=26. listopada 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260803192751/https://epguides.com/NCIS/|archive-date=3. kolovoza 2026.}}</ref> == O seriji == Glavni je lik Leroy Jethro Gibbs, bivši [[snajper]]ist američke mornarice koji se agenciji pridružuje nakon ubojstva njegove žene Shannon i kćeri Kelly. Anthony DiNozzo je sin imućnog oca koji se pokušava iskupiti za pogreške iz njegove prošlosti. Timothy McGee je treći član tima i vrlo je talentiran u svezi s računalima. Od početka serije mijenjaju se tri agentice. Prva je bila Caitlin Todd koju je ubio Ari. Poslije nje dolazi Ziva David bivša agentica izraelskog [[Mossad]]a. Ona odlazi nakon smaknuća njenog oca. Trenutno je u seriji Eleanor Bishop. [[Forenzika|Forenzičarka]] Abigail Sciuto vrlo je povezana s Gibbs-om. Glavni [[patolog]] je Donald Mallard koji je diplomirao i [[Psihologija|psihologiju]] te tako timu može pomoći pri [[Psihoanaliza|psihološkim analizama]]. Od početka serije imao je 2 pomoćnika. Prvi je bio Gerald Jackson, a trenutno je James Palmer. Ravnatelji (direktori) agencije su se jednako tako mijenjali, prvi je bio Thomas Morrow, nakon njega Jennifer Shepard koja je bivša Gibbs-ova partnerica te njegova druga najveća ljubav koja jednako kao i njegova žena završava ubijena. Nakon nje dolazi trenutni ravnatelj Leon Vance kojem je žena ubijena u istom trenutku kada i Zivin otac, te sada sam odgaja dvoje djece. U epizodnim ulogama Navy CIS-a pojavila su se mnoga zvučna imena; [[Sherilyn Fenn]], [[Emilie de Ravin]] (''[[Izgubljeni]]'', ''[[Roswell]]'', ''[[Gospodar zvijeri]]''), [[Adam Baldwin]], [[Josh Holloway]] (''Izgubljeni''), [[Terry O'Quinn]] (''Milenij'', ''Izgubljeni''), [[Julie Benz]], [[Zachary David Alexander "Zac" Efron]] == Glumačka postava == * [[Mark Harmon]] * [[Rocky Carroll]] * [[Emily Wickersham]] * [[Michael Weatherly]] * [[David McCallum]] * [[Pauley Perrette]] * [[Sean Murray]] * [[Brian Dietzen]] * [[Diona Reasonover]] * [[Wilmer Valderrama]] * [[Maria Bello]] * [[Duane Henry]] * [[Jennifer Esposito]] * [[Lauren Holly]] * [[Cote de Pablo]] * [[Sasha Alexander]] == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = NCIS (TV series) |commonscathr = Navy CIS (TV serija) |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.cbs.com/shows/ncis/ www.cbs.com – NCIS] (službene stranice) {{engl}} *[http://www.allmovie.com/movie/v295554 www.allmovie.com – NCIS (TV Series, 2003)] {{engl}} *[http://www.imdb.com/title/tt0364845/ IMDb – NCIS: Naval Criminal Investigative Service (2003– )] {{engl}} [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] 76wfb58m70y8qtjjtmxzgfi8cis6jt4 0 91037 7625250 6563772 2026-10-27T17:58:46Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625250 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Jane Addams | slika = Jane Addams profile.jpg | veličina = | opis_slike = Jane Addams, 1914. | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[6. rujna]] [[1860.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Cedarville|Illinois}} | smrt = [[21. svibnja]] [[1935.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Chicago|Illinois}} | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | poznat_po = | zanimanje = [[Feminizam|Feministica]], socijalna radnica | nagrade = 1931. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = Jane Addams signature.svg | napomena = }} '''Jane Laura Addams''' ({{SAD grad|Cedarville|Illinois}}, [[6. rujna]], [[1860.]] – {{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[21. svibnja]] [[1935.]]), [[SAD|američka]] [[Feminizam|feministica]], [[Socijalni rad|socijalna radnica]]. Dobitnica je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1931.]] godine. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:Addams, Jane}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Američke feministice]] la5tps0ubn82dzm6exgtn7of4qsx7ji 0 92957 7625280 7564036 2026-10-27T18:26:54Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625280 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Wangari Maathai | slika = Wangari Maathai.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1. travnja]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = Ihithe, [[Kenija]] | smrt = [[25. rujna]] [[2011.]] | mjesto_smrti = [[Nairobi]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|KEN}} | poznat_po = | zanimanje = Aktivistica | nagrade = 2004. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} [[Datoteka:Maathai and Obama in Nairobi.jpg|mini|225px|Wangari Maathai i [[Barack Obama]] 2006. godine u Nairobiju]] '''Wangari Maathai''' (Ihithe, [[Kenija]], [[1. travnja]] [[1940.]] – [[Nairobi]], [[25. rujna]] [[2011.]]) bila je kenijska [[Aktivizam|aktivistica]], dobitnica [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[2004.]] godine. ==Obrazovanje== Maathai je bila pripadnica [[Kikuyu]] naroda. Osnovnu i [[srednja škola|srednju školu]] završila je u Keniji. Studirala je u [[SAD]]-u i [[Njemačka|Njemačkoj]] i diplomirala [[biologija|biologiju]]. Vratila se u [[Nairobi]], glavni grad Kenije. Postala je prva žena doktor znanosti u [[istočna Afrika|istočnoj Africi]] (iz [[veterina]]rske medicine). Bila je profesorica veterinarske anatomije na Sveučilištu u Nairobiju i kasnije dekanica svoga fakulteta. Godine [[2002.]], sudjelovala je u projektu Sveučilišta [[Yale]]. ==Aktivizam== Maathai je osnovala nevladinu [[ekologija|ekološku]] udrugu „Green Belt Movement“ [[1977.]] godine. Radom udruge, posađeno je više od 30 milijuna [[Stablo|stabala]] u Keniji, radi prevencije [[erozija tla|erozije tla]], a Maathai je dobila nadimak „žena stablo“. Bila je na čelu Nacionalnog koncila žena Kenije. Njezin suprug, kenijski političar [[Mwangi Mathai]], razveo se od nje s obrazloženjem da je prepametna za ženu te da je ne može kontrolirati. Wangari se pobunila protiv odluke suda o rastavi te je završila u zatvoru. Sud je tražio da više ne koristi muževo prezime. Ona je tada dodala u prezime još jedno „a“. Tijekom režima predsjednika [[Daniel Arap Moi|Daniela Arapa Moia]], više puta bila je u zatvoru, zbog zahtjeva za višestranačkim izborima i zbog prosvjedovanja protiv političke korupcije. Spriječila je nelegalnu gradnju u [[Uhuru park]]u u Nairobiju. Kandidirala se za predsjednicu Kenije [[1997.]] godine, ali je njena kandidatura odbijena. No [[2002.]] je godine izabrana u [[parlament]]. Postala je pomoćnica ministra za okoliš, prirodne izvore i divljinu. Osnovala je svoju političku stranku [[2003.]] godine. Izabrana je za prvu predsjednicu Vijeća za ekonomiju, društvo i kulturu unutar [[Afrička Unija|Afričke Unije]], [[2005.]] godine. Maathai je bila jedna od osam osoba koje su nosile olimpijsku zastavu na ceromoniji otvaranja [[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|Zimskih Olimpijskih igara u Torinu 2006.]] Te je godine dobila i počasni doktorat na američkom Sveučilištu Connecticut. Također je bila domaćin svjetske konferencije mladih ekologa u Nairobiju, [[2007.]] godine. Godine [[2011.]] preminula je od [[Rak jajnika|raka jajnika]]. Njezina je kćer, [[Wanjira Mathai]], također ekološka aktivistica.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.freespeech.org/video/keynote-wanjira-mathai-greenbelt-movement-kenya |title=Keynote: Wanjira Mathai: The Greenbelt Movement of Kenya |journal= |access-date=24. siječnja 2013. |archive-date=15. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615035832/https://www.freespeech.org/video/keynote-wanjira-mathai-greenbelt-movement-kenya |url-status=dead }}</ref> ==Nobelova nagrada== Wangari Maathai je dobila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] [[2004.]], za doprinos održivom razvoju [[demokracija|demokraciji]] i miru. Prva je žena iz [[Afrika|Afrike]] koja je dobila Nobelovu nagradu. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} *[http://www.greenbeltmovement.org/ The Green Belt Movement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190922064433/http://www.greenbeltmovement.org/ |date=22. rujna 2019. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Maathai, Wangari}} [[Kategorija:Životopisi, Kenija]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Afrički političari]] [[Kategorija:Okolišni aktivisti]] [[Kategorija:Politika Kenije]] [[Kategorija:Zaštita okoliša u Keniji]] f0hh3vqdfxsfx1y9fh7uw4u0ua6elcp 0 95232 7625326 7354688 2026-10-27T20:01:47Z Brobbz 215664 /* Dosadašnji pobjednici */ 7625326 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dječja pjesma Eurovizije | slika = | ime_2 = | žanr = Izbor pjesme | format = | smislio = Bjørn Erichsen | realizator = | utemeljeno_na = [[MGP Nordic]] by Danmarks Radio | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | voditelj = | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|DAN}} | jezik = [[engleski]] | sezone = | emisije = 23 | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = Razni domaćini | kinematografija = | trajanje_emisije = 1 sat, 45 minuta (2003.)<br>2 sata (2009. – 2013., 2020.)<br>2 sata, 15 minuta (2004. – 2008., 2017.)<br>2 sata, 30 minuta (2014. – 2016., 2018. – 2019., 2022. – 2023.)<br>2 sata, 40 minuta (2021.) | produkcijska_kuća = [[Europska radiodifuzijska unija]] | budget = | tv_kuća = | prva_emisija = [[15. studenoga]] [[2003.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = https://junioreurovision.tv/ | imdb_id = }} [[Datoteka:Malin Reitan JESC 2005.jpg|mini|desno|300px|Malin Reitan 2005. pjeva za Norvešku]] '''Dječja pjesma Eurovizije''' ([[Engleski jezik|eng.]]: ''Junior Eurovision Song Contest'', [[Francuski jezik|fr.]] ''Concours Eurovision de la Chanson Junior'') je natjecanje namijenjeno [[Djeca|djeci]]. Održava se od [[2003.]], a natjecatelji moraju biti 15 ili manje godina stari. Osnovana je da se mlađima pruži prilika prije nego eventualno nastupe na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] (na istoj se nastupa sa 16 ili više navršenih godina). ==Dosadašnji pobjednici== {| class="wikitable tsx_sortable" style="font-size: 95" ! scope="col" class="autorowspan"| Godina ! scope="col" class="unsortable"| Datum ! scope="col" class="unsortable"| Domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Pobjednik ! scope="col" class="unsortable"| Pjesma ! scope="col" class="unsortable"| Izvođač ! scope="col" class="autorowspan"| Bodovi ! scope="col" class="autorowspan"| Razmak ! scope="col" class="autorowspan"| Drugoplasirani |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2003.|2003.]] |15. studenog |{{Z+X|DAN}} |{{Z+X|HRV}} |"Ti si moja prva ljubav" |[[Dino Jelusić]] |134 |9 |{{Z+X|ŠPA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] |20. studenog |{{Z+X|NOR}} |{{Z+X|ŠPA}} |"Antes Muerta que Sencilla" |[[María Isabel]] |171 |31 |{{Z+X|UK}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2005.|2005.]] |26. studenog |{{Z+X|BEL}} |{{Z+X|BJE}} |"Mi vmeste" (Мы вместе) |[[Ksenija Sitnik]] |149 |3 |{{Z+X|ŠPA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2006.|2006.]] |2. prosinca |{{Z+X|RUM}} |{{Z+X|RUS}} |"Vesenij džaz" (Весенний джаз) |[[Sestre Tolmačeve]] |154 |25 |{{Z+X|BJE}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2007.|2007.]] |8. prosinca |{{Z+X|NIZ}} |{{Z+X|BJE}} |"S druzjami" (С друзьями) |[[Aleksej Žigalkovič]] |137 |1 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] |22. studenog |{{Z+X|CIP}} |{{Z+X|GRU}} |"Bzz." |[[Bzikebi]] |154 |19 |{{Z+X|UKR}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2009.|2009.]] |21. studenog |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|NIZ}} |"Click Clack" |[[Ralf Mackenbach]] |121 |5 |{{Z+X|ARM}} <br>{{Z+X|RUS}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] |20. studenog |{{Z+X|BJE}} |{{Z+X|ARM}} |"Mama" (Մամա) |[[Vladimir Arzumanjan]] |120 |1 |{{Z+X|RUS}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2011.|2011.]] |3. prosinca |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|GRU}} |"Candy Music" |[[Candy (sastav)|CANDY]] |108 |5 |{{Z+X|NIZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2012.|2012.]] |1. prosinca |{{Z+X|NIZ}} |{{Z+X|UKR}} |"Nebo" (Небо) |[[Anastasija Petrik]] |138 |35 |{{Z+X|GRU}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2013.|2013.]] |30. studenog |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|MLT}} |"The Start" |[[Gaia Cauchi]] |130 |9 |{{Z+X|UKR}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2014.|2014.]] |15. studenog |{{Z+X|MLT}} |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|bezokvira|25x25px]] [[Italija]] |"Tú Primo Grande Amore" |[[Vincenzo Cantiello]] |159 |12 |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2015.|2015.]] |21. studenog |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] |{{Z+X|MLT}} |"Not My Soul" |[[Destiny Chukunyere]] |185 |9 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2016.|2016.]] |20. studenog |{{Z+X|MLT}} |{{Z+X|GRU}} |"Mzeo" |[[Mariam Mamadašvili]] |239 |7 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2017.|2017.]] |26. studenog |{{Z+X|GRU}} |{{Z+X|RUS}} |"Wings" |[[Polina Bogusevič]] |188 |3 |{{Z+X|GRU}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2018.|2018.]] |25. studenog |{{Z+X|BJE}} |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |"Anyone I Want to Be" |[[Roksana Węgiel]] |215 |12 |{{Z+X|FRA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2019.|2019.]] |24. studenog |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |"Superhero" |[[Viki Gabor]] |278 |51 |{{Z+X|KAZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2020.|2020.]] |29. studenog |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |{{Z+X|FRA}} |"J'imagine" |[[Valentina (pjevačica)|Valentina]] |200 |48 |{{Z+X|KAZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2021.|2021.]] |19. prosinca |{{Z+X|FRA}} |{{Z+X|ARM}} |"Qami Qami" (Քամի Քամի) |[[Maléna]] |224 |6 |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2022.|2022.]] |11. prosinca |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|FRA}} |"Oh Maman!" |[[Lissandro (pjevač)|Lissandro]] |203 |23 |{{Z|ARM}} [[Armenija]] |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2023.|2023.]] |26. studenog |{{Z+X|FRA}} |{{Z+X|FRA}} |"Cœur" |[[Zoé Clauzure]] |228 |27 |{{Z+X|ŠPA}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2024.|2024.]] |16. studenog |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z+X|GRU}} |"To My Mom" |[[Andria Putkaradze]] |239 |26 |{{Z+X|POR}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] |13. prosinca |{{Z+X|GRU}} |{{Z+X|FRA}} |"Ce Monde" |[[Lou Deleuze]] |248 |71 |{{Z+X|UKR}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2026.|2026.]] |24. listopada |{{Z+X|MLT}} |{{Z+X|ARM}} |"Boo!" |[[Naré Kerobyan|Naré]] |202 |18 |{{Z+X|ESP}} |} ==Zemlje koje sudjeluju== * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|bezokvira|25x25px]] [[Albanija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Armenija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Australija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|bezokvira|25x25px]] [[Azerbajdžan]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|BEL}} [[Belgija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|BJE}} [[Bjelorusija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|CIP}} [[Cipar na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|bezokvira|25x25px]] [[Crna Gora]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|DAN}} [[Danska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|EST}} [[Estonija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|FRA}} [[Francuska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|GRČ}} [[Grčka na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|GRU}} [[Gruzija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|HRV}} [[Hrvatska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|bezokvira|25x25px]] [[Irska]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|bezokvira|25x25px]] [[Italija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Israel.svg|bezokvira|25x25px]] [[Izrael]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|KAZ}} [[Kazahstan na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|LAT}} [[Latvija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|LIT}} [[Litva na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|MAK}} [[Makedonija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|MLT}} [[Malta na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|bezokvira|25x25px]] [[Moldavija]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|NIZ}} [[Nizozemska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|NJE}} [[Njemačka na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|NOR}} [[Norveška na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|POLJ}} [[Poljska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|POR}} [[Portugal na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|RUM}} [[Rumunjska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|RUS}} [[Rusija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|bezokvira|25x25px]] [[San Marino]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Slovenija]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|SRB}} [[Srbija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠPA}} [[Španjolska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠVE}} [[Švedska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠVI}} [[Švicarska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|UKR}} [[Ukrajina na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] ===Bivši natjecatelji=== * {{Z+X|SCG}} [[Srbija i Crna Gora na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.junioreurovision.tv/page/home Službene stranice Dječje pjesme Eurovizije] {{eng oznaka}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat = Junior Eurovision Song Contest |commonscathr = Dječja pjesma Eurovizije |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Dječja pjesma Eurovizije| ]] [[Kategorija:Pjesma Eurovizije]] p42wyrvxc4ayp6obxw9gu6owy8m8qja 7625330 7625326 2026-10-27T20:02:51Z Brobbz 215664 /* */ 7625330 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = | ime = Dječja pjesma Eurovizije | slika = | ime_2 = | žanr = Izbor pjesme | format = | smislio = Bjørn Erichsen | realizator = | utemeljeno_na = [[MGP Nordic]] by Danmarks Radio | razvio = | napisao = | scenarij = | režiser = | voditelj = | uloge = | žiri = | glasovi = | pripovjedač = | gl_skladatelj = | uvodna_gl = | završna_gl = | skladatelj = | država = {{Z+X|DAN}} | jezik = [[engleski]] | sezone = | emisije = 24 | izvršni_producent = | producent = | urednik = | lokacijaprodukcije = Razni domaćini | kinematografija = | trajanje_emisije = 1 sat, 45 minuta (2003.)<br>2 sata (2009. – 2013., 2020.)<br>2 sata, 15 minuta (2004. – 2008., 2017.)<br>2 sata, 30 minuta (2014. – 2016., 2018. – 2019., 2022. – 2023.)<br>2 sata, 40 minuta (2021.) | produkcijska_kuća = [[Europska radiodifuzijska unija]] | budget = | tv_kuća = | prva_emisija = [[15. studenoga]] [[2003.]] | posljednja_emisija = | prethodna = | sljedeća = | web_stranica = https://junioreurovision.tv/ | imdb_id = }} [[Datoteka:Malin Reitan JESC 2005.jpg|mini|desno|300px|Malin Reitan 2005. pjeva za Norvešku]] '''Dječja pjesma Eurovizije''' ([[Engleski jezik|eng.]]: ''Junior Eurovision Song Contest'', [[Francuski jezik|fr.]] ''Concours Eurovision de la Chanson Junior'') je natjecanje namijenjeno [[Djeca|djeci]]. Održava se od [[2003.]], a natjecatelji moraju biti 15 ili manje godina stari. Osnovana je da se mlađima pruži prilika prije nego eventualno nastupe na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] (na istoj se nastupa sa 16 ili više navršenih godina). ==Dosadašnji pobjednici== {| class="wikitable tsx_sortable" style="font-size: 95" ! scope="col" class="autorowspan"| Godina ! scope="col" class="unsortable"| Datum ! scope="col" class="unsortable"| Domaćin ! scope="col" class="autorowspan"| Pobjednik ! scope="col" class="unsortable"| Pjesma ! scope="col" class="unsortable"| Izvođač ! scope="col" class="autorowspan"| Bodovi ! scope="col" class="autorowspan"| Razmak ! scope="col" class="autorowspan"| Drugoplasirani |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2003.|2003.]] |15. studenog |{{Z+X|DAN}} |{{Z+X|HRV}} |"Ti si moja prva ljubav" |[[Dino Jelusić]] |134 |9 |{{Z+X|ŠPA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] |20. studenog |{{Z+X|NOR}} |{{Z+X|ŠPA}} |"Antes Muerta que Sencilla" |[[María Isabel]] |171 |31 |{{Z+X|UK}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2005.|2005.]] |26. studenog |{{Z+X|BEL}} |{{Z+X|BJE}} |"Mi vmeste" (Мы вместе) |[[Ksenija Sitnik]] |149 |3 |{{Z+X|ŠPA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2006.|2006.]] |2. prosinca |{{Z+X|RUM}} |{{Z+X|RUS}} |"Vesenij džaz" (Весенний джаз) |[[Sestre Tolmačeve]] |154 |25 |{{Z+X|BJE}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2007.|2007.]] |8. prosinca |{{Z+X|NIZ}} |{{Z+X|BJE}} |"S druzjami" (С друзьями) |[[Aleksej Žigalkovič]] |137 |1 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] |22. studenog |{{Z+X|CIP}} |{{Z+X|GRU}} |"Bzz." |[[Bzikebi]] |154 |19 |{{Z+X|UKR}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2009.|2009.]] |21. studenog |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|NIZ}} |"Click Clack" |[[Ralf Mackenbach]] |121 |5 |{{Z+X|ARM}} <br>{{Z+X|RUS}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] |20. studenog |{{Z+X|BJE}} |{{Z+X|ARM}} |"Mama" (Մամա) |[[Vladimir Arzumanjan]] |120 |1 |{{Z+X|RUS}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2011.|2011.]] |3. prosinca |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|GRU}} |"Candy Music" |[[Candy (sastav)|CANDY]] |108 |5 |{{Z+X|NIZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2012.|2012.]] |1. prosinca |{{Z+X|NIZ}} |{{Z+X|UKR}} |"Nebo" (Небо) |[[Anastasija Petrik]] |138 |35 |{{Z+X|GRU}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2013.|2013.]] |30. studenog |{{Z+X|UKR}} |{{Z+X|MLT}} |"The Start" |[[Gaia Cauchi]] |130 |9 |{{Z+X|UKR}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2014.|2014.]] |15. studenog |{{Z+X|MLT}} |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|bezokvira|25x25px]] [[Italija]] |"Tú Primo Grande Amore" |[[Vincenzo Cantiello]] |159 |12 |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2015.|2015.]] |21. studenog |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] |{{Z+X|MLT}} |"Not My Soul" |[[Destiny Chukunyere]] |185 |9 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2016.|2016.]] |20. studenog |{{Z+X|MLT}} |{{Z+X|GRU}} |"Mzeo" |[[Mariam Mamadašvili]] |239 |7 |{{Z+X|ARM}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2017.|2017.]] |26. studenog |{{Z+X|GRU}} |{{Z+X|RUS}} |"Wings" |[[Polina Bogusevič]] |188 |3 |{{Z+X|GRU}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2018.|2018.]] |25. studenog |{{Z+X|BJE}} |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |"Anyone I Want to Be" |[[Roksana Węgiel]] |215 |12 |{{Z+X|FRA}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2019.|2019.]] |24. studenog |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |"Superhero" |[[Viki Gabor]] |278 |51 |{{Z+X|KAZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2020.|2020.]] |29. studenog |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |{{Z+X|FRA}} |"J'imagine" |[[Valentina (pjevačica)|Valentina]] |200 |48 |{{Z+X|KAZ}} |- ![[Dječja pjesma Eurovizije 2021.|2021.]] |19. prosinca |{{Z+X|FRA}} |{{Z+X|ARM}} |"Qami Qami" (Քամի Քամի) |[[Maléna]] |224 |6 |{{Z|POLJ}} [[Poljska]] |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2022.|2022.]] |11. prosinca |{{Z+X|ARM}} |{{Z+X|FRA}} |"Oh Maman!" |[[Lissandro (pjevač)|Lissandro]] |203 |23 |{{Z|ARM}} [[Armenija]] |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2023.|2023.]] |26. studenog |{{Z+X|FRA}} |{{Z+X|FRA}} |"Cœur" |[[Zoé Clauzure]] |228 |27 |{{Z+X|ŠPA}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2024.|2024.]] |16. studenog |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z+X|GRU}} |"To My Mom" |[[Andria Putkaradze]] |239 |26 |{{Z+X|POR}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] |13. prosinca |{{Z+X|GRU}} |{{Z+X|FRA}} |"Ce Monde" |[[Lou Deleuze]] |248 |71 |{{Z+X|UKR}} |- ! [[Dječja pjesma Eurovizije 2026.|2026.]] |24. listopada |{{Z+X|MLT}} |{{Z+X|ARM}} |"Boo!" |[[Naré Kerobyan|Naré]] |202 |18 |{{Z+X|ESP}} |} ==Zemlje koje sudjeluju== * [[Datoteka:Flag of Albania.svg|bezokvira|25x25px]] [[Albanija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Armenia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Armenija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Australija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|bezokvira|25x25px]] [[Azerbajdžan]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|BEL}} [[Belgija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|BJE}} [[Bjelorusija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|bezokvira|25x25px]] [[Bugarska]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|CIP}} [[Cipar na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|bezokvira|25x25px]] [[Crna Gora]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|DAN}} [[Danska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|EST}} [[Estonija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|FRA}} [[Francuska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|GRČ}} [[Grčka na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|GRU}} [[Gruzija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|HRV}} [[Hrvatska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|bezokvira|25x25px]] [[Irska]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|bezokvira|25x25px]] [[Italija]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Israel.svg|bezokvira|25x25px]] [[Izrael]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|KAZ}} [[Kazahstan na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|LAT}} [[Latvija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|LIT}} [[Litva na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|MAK}} [[Makedonija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|MLT}} [[Malta na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|bezokvira|25x25px]] [[Moldavija]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|NIZ}} [[Nizozemska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|NJE}} [[Njemačka na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|NOR}} [[Norveška na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|POLJ}} [[Poljska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|POR}} [[Portugal na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|RUM}} [[Rumunjska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|RUS}} [[Rusija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|bezokvira|25x25px]] [[San Marino]] [[(nastupi)]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|bezokvira|25x25px]] [[Slovenija]] [[(nastupi)]] * {{Z+X|SRB}} [[Srbija na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠPA}} [[Španjolska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠVE}} [[Švedska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|ŠVI}} [[Švicarska na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] * {{Z+X|UKR}} [[Ukrajina na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] ===Bivši natjecatelji=== * {{Z+X|SCG}} [[Srbija i Crna Gora na Dječjoj pjesmi Eurovizije|(nastupi)]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.junioreurovision.tv/page/home Službene stranice Dječje pjesme Eurovizije] {{eng oznaka}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat = Junior Eurovision Song Contest |commonscathr = Dječja pjesma Eurovizije |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Dječja pjesma Eurovizije| ]] [[Kategorija:Pjesma Eurovizije]] 6anrchu2odayaywg6mfkf4wo3sr6yku 0 96197 7625185 6170603 2026-10-27T16:28:55Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625185 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik |Ime = Roger Martin du Gard |boja = #B0C4DE |slika = Roger Martin du Gard 1937.jpg |veličina= |opis slike = |puno ime = |pseudonim = |rođenje = [[22. ožujka]] [[1881.]] |mjesto rođenja= [[Neuilly-sur-Seine]] |smrt = [[22. kolovoza]] [[1958.]] |mjesto smrti= [[Bellerneu]]| |zanimanje = paleograf, arhivist, književnik |nacionalnost = |period pisanja = |vrsta = [[roman]] |teme = |period = |supruga = |suprug = |djeca = |djela = ''[[Jean Barois]]''<br>''[[Thibaultovi]]'' |nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1937.]] |potpis = |web = |fusnote = }} '''Roger Martin du Gard''' ([[Neuilly-sur-Seine]], [[22. ožujka]] [[1881.]] – [[Bellerneu]], [[22. kolovoza]] [[1958.]]), [[Francuska|francuski]] književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1937.]] Njegov prvi uspješni roman je ''[[Jean Barois]]'' ([[1913.]]). No, Du Gardovo najambicioznije djelo je serija od 8 knjiga naslovljena ''[[Thibaultovi]]'' ([[1922.]] – [[1940.]]). Du Gard je bio doživotni prijatelj s [[André Gide|Andréom Gideom]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] boravio je u [[Nica|Nici]] gdje je pripremao roman koji je ostao nedovršen. Roger Martin du Gard preminuo je [[22. kolovoza]] [[1958.]] i pokopan je na gradskom groblju u predgrađu [[Nica|Nice]]. ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1937/ Roger Martin du Gard, 1937 Nobel Laureate for Literature] * [http://www.nobel-winners.com/Literature/roger_martin_du_gard.html About Roger Martin du Gard] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Gard, Roger Martin du}} [[Kategorija:Francuski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 8de0e7pevchtvuxp6joswhktcfolrmb 0 101946 7624970 7585791 2026-10-27T12:00:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624970 wikitext text/x-wiki {{Naselje u CG |ime = '''Prčanj / Прчањ''' |regija = |općina = '''[[Kotor]]''' |mikroregija = '''[[Boka kotorska]]''' |najgrad = '''[[Kotor]]''' |površina = |nadvisina = 0 |z. širina = 42.4545 |z. dužina = 18.738666 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = 032 |autooznaka = '''KO''' |slika = Prcanj.jpg |slika_opis = }} '''Prčanj''' ([[crnogorski]]: Прчањ, [[talijanski]]: ''Perzagno'') je mjesto u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], [[Crna Gora]]. Prčanj je rodno mjesto [[Ivan Visin|Ivana Visina]], nakon [[Tomo Skalica|Tome Skalice]] prvog [[Hrvat]]a koji je oplovio zemaljsku kuglu. == Upravna organizacija == == Povijest == Za doba mletačke vlasti, nalazilo se u komuni, zajedno s [[Kotor]]om, [[Perast]]om i [[Dobrota|Dobrotom]]. Istaknute obitelji iz Prčnja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja su [[Đurović]]i, [[Florio|Floriji]], [[Lazzari]]ji, [[Luković]]i, [[Sbutega|Sbutege]], [[Verona (obitelj)|Verone]], [[Radoničić]]i i drugi.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref><ref name="#1">[https://hrcak.srce.hr/clanak/121010 Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.]</ref> Početkom 19. stoljeća, uz Dobrotu i Perast, Prčanj je od svih bokokotorskih mjesta dao najviše brodova i kapetana.<ref name="Naše more">[https://hrcak.srce.hr/clanak/12379 "Naše more" 53(1-2)/2006] Vesna Čučić: Bokelji između Boke i Trsta, str. 77 (pristupljeno 6. rujna 2016.)</ref> == Kulturne znamenitosti == Prčanjske kulturne znamenitosti:<ref name="#1"/> * Barokne palače iz 17. i 18. stoljeća, čuvena prčanjska palača Tri sestre i druge palače kapetanskih obitelji: [[palača Florio-Luković]], [[palača Verona]], [[palača Beskuća u Prčanju]], [[palača Luković]], [[palača Tre sorelle]]. * župne [[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju|crkve Rođenja Blažene Djevice Marije]] * stara župna crkva * crkve sv. Nikole * crkva sv. Ivana Krstitelja * crkva sv. Petra * crkva Gospe od Karmena * crkva sv. Ane * crkva sv. Antuna Padovanskog * franjevački samostan sv. Nikole * predromanička crkva sv. Tome,<ref>Martinović, Jovan J.; [https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik 1-2014] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Pisma iz Rima, s.22</ref> == Gospodarstvo == Turizam, ribarstvo i pomorstvo. Poznato je po pomorcima. == Stanovništvo == Prčanj ima 1244 stanovnika. Većinu stanovništva čine [[Crnogorci]] (591, 47,51 %), a za njima su [[Srbi]] (267, 21,46 %) i [[Hrvati]] (186, 14,95 %). == Šport == * [[Vaterpolo klub Val (Prčanj)|Vaterpolo klub Val]] == Poznate osobe == *[[Antun Botrić]], hrv. pomorski publicist *[[Mario Brguljan]], međunarodni vaterpolski sudac *[[Anton Đurović]]<ref name="hbl,đurović">Delibašić, Tatjana (1993); [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5122 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211022141211/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5122 |date=22. listopada 2021. }}, Đurović (Drugović)</ref> *[[Anton Jozov Đurović]] *[[Đuro Franov Đurović]] *[[Henrik Đurović]], liječnik i javni radnik<ref name="hungaricana">[https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 43. Pristupljeno 5. studenoga 2016.</ref> *[[Jozo Đurović]], hrv. pjesnik i pomorski kapetan<ref name="hbl">Delibašić, Tatjana (1993); [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5131 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305211422/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5131 |date=5. ožujka 2016. }}, Đurović, Jozo</ref> *[[Lodoviko Đurović]], povjesničar i kroničar *[[Luka Đurović]], hrv. pjesnik *[[Niko Franov Đurović]] *[[Niko Matov Đurović]] *[[Antun Luković]] (1859. – 1869.), glavni inženjer na projektu gradnje Sueskog kanala *[[Nikola Luković]] (1652. – 1728.), hrv. pjesnik<ref>Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref> *[[Niko Luković]] (1887. – 1970.), hrvatski povjesničar i svećenik iz Crne Gore *[[Tripun Radoničić]], kotorski biskup *[[Serafin Rafael Minić]], matematičar, fizičar i projektant, rodom iz ugledne prčanjske pomorske obitelji *[[Antun Šojat (slikar)]] *[[Luka Verona]], odvjetnik (1865. – 1942.)<ref name="hungaricana"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Naselja u Općini Kotor}} [[Kategorija:Prčanj| ]] [[Kategorija:Kotor]] cfi5u6jsv729eopctyphvtrhhrvs0tx 0 102318 7625355 7616092 2026-10-27T21:01:44Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija OS | ime = Windows Vista | logo = [[Datoteka:Microsoft Windows Vista wordmark.svg|256px]] | screenshot = [[Datoteka:Windows_Vista_Desktop.png|256px]] | naslov = Snimak zaslona Windows Viste Ultimate. | website = [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/ Windows Vista matična stranica] | razvijatelj = [[Microsoft]] | porodica = [[Windows NT]] | model_izvornog_koda = closed source / shared source | posljednja_izdana_verzija = 6.0.6002 | datum_posljednjeg_izdanja = 26. svibnja 2009.<ref>https://www.gaijin.at/en/infos/windows-version-numbers</ref> | posljednja_testna_verzija = | datum_posljednje_testne_verzije = | marketinski_cilj = | jezik = višejezično | tip_jezgre = hibridna | ui = [[Windows Aero|Aero]] - [[GUI|grafičko korisničko sučelje]] | licenca = [[Microsoft]] [[Eula]] | radno_stanje = Kraj podrške | podrzane_platforme = | model_azuriranja = | upravitelj_paketa = Windows Installer | prethodnik = [[Windows XP]] | nasljednik = [[Windows 7]] }} '''Windows Vista''' je linija [[GUI|grafičkih]] [[operativni sustav|operativnih sustava]] napravljenih za [[PC]], uključujući obiteljske (kućne), poslovne verzije, [[Tablet|Tablet PC]] verzije, i verzije za Media Center računala. Prije Vistine najave [[22. srpnja]] [[2005.]], Windows Vista je bila poznata pod svojim kodnim imenom "Longhorn". Izrada je završena [[8. studenog]] [[2006.]]; sljedeća tri mjeseca isporučivana je proizvođačima [[hardver]]a i [[softver]]a, poslovnim korisnicima i prodajnim kanalima. [[30. siječnja]] [[2007.]] izdana je svim običnim korisnicima i omogućeno je kupovanje Viste preko [[Microsoft]]ove web-stranice. Izrada Windows Viste odužila se na više od pet godina poslije izdavanja njegovog prethodnika, [[Windows XP|Windows XP-]]a, te je upravo tih pet godina postalo najduže razdoblje između dvije verzije [[Microsoft Windows|Windowsa]]. Windows Vista sadržava stotine novih značajki; neke od najvećih su unaprijeđeno [[grafičko korisničko sučelje]] poznato pod nazivom [[Windows Aero]], unaprijeđena tražilica, novi multimedijski alati kao Windows DVD Maker i kompletno redizajnirane mrežne, audio, printerske, i grafičke podsustave. Vista pokušava povećati nivo komunikacije između uređaja na [[LAN|kućnoj mreži]] koristeći [[peer-to-peer]] tehnologiju, te omogućava lakšu razmjenu datoteka između [[računalo|računala]] i uređaja. Za programere Vista uključuje verziju 3.0 .NET Frameworka, koja programerima omogućava lakšu izradu visokokvalitetnih aplikacija. [[Microsoft]]ovi prvi planovi za Windows Vistu bili su povećanje sigurnosti u Windows [[operativni sustav|operativnom sustavu]]. Windows Vista je bila pogođena s mnogo negativnih komentara i kritika. Uglavnom se kritiziralo ograničenje kopiranja zaštićenih digitalnih sadržaja i korisnost novih značajki sustava kao što je User Account Control. == Izrada == [[Datoteka:Windows Longhorn logo.png|mini|lijevo|175px|Windows Longhorn logo]] Microsoft je počeo planirati Vistu ("Longhorn") [[2001.]] godine, odmah nakon izlaska [[Windows XP|XP-a]]. Bio je očekivan krajem [[2003.]] kao korak između [[Windows XP|Windows XP-]]a i "Blackcomba" (sada znanog pod imenom [[Windows 7]]). "Longhorn" je trebao uključiti mnogo novih značajki i tehnologija planiranih za "Blackcomb". Originalni "Longhorn", zasnovan na [[Windows XP|XP-ovom]] izvornom kodu je odbačen i krenulo se otpočetka, izradom na bazi sustava [[Windows Server 2003]]. Neki najavljeni noviteti kao što je WinFS su odbačeni ili odgođeni. Razvoj Windows Viste započeo je ubrzo nakon izlaska Windows XP-a 2001. godine. Sustav je izvorno bio poznat pod kodnim imenom ''Longhorn'' i isprva zamišljen kao manja nadogradnja XP-a, no tijekom godina razvio se u ambiciozan i zaseban projekt.<ref name="thurrott1">Thurrott, Paul. ''[https://www.thurrott.com/windows/windows-vista/longhorn-revealed The Road to Gold: The Longhorn/Vista Development Story]''. ''Thurrott.com''.</ref> === Pre-reset Longhorn buildovi === {| class="wikitable" ! Build !! Datum !! Faza !! Ključne novosti !! Izvori |- | 3683 || 23. rujna 2002. || Milestone 3 || Prvi poznati build s DCE, Plex temom, Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_3683 BetaWiki] |- | 4008 || veljača 2003. || Milestone 4 || Novi Installer, Plex tema, početak DWM razvoja || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4008 BetaWiki] |- | 4015 || ožujak 2003. || Milestone 5 || Librarie, roditeljski nadzor, eksperimentalni Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4015 BetaWiki] |- | 4039 || kolovoz 2003. || Milestone 6 || Aero Glass, DWM, Phodeo, Slate tema || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4039 BetaWiki] |- | 4074 || svibanj 2004. || Milestone 7 (WinHEC) || WinFS, novi Control Panel, Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4074 BetaWiki] |- | 4093 || kolovoz 2004. || Pre-reset || Movie Maker, Avalon, eksperimentalni .NET shell || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4093 BetaWiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210701174234/https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4093 |date=1. srpnja 2021. }} |} === Post-reset Vista buildovi === {| class="wikitable" ! Build !! Datum !! Status !! Ključne značajke !! Izvori |- | 5048 || travanj 2005. || WinHEC Developer Preview || Aero stil, nova ikonska shema, DWM (skriven) || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5048 BetaWiki] |- | 5112 || srpanj 2005. || Beta 1 || Redizajniran Explorer, User Account Control (UAC) || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5112 BetaWiki] |- | 5219 || rujan 2005. || CTP || Novi Start meni, Windows Sidebar, Sync Center || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5219 BetaWiki] |- | 5259 || prosinac 2005. || December CTP || UAC poboljšanja, novi Network Center || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5259 BetaWiki] |- | 6000 || studeni 2006. || RTM || Konačna verzija Viste, Aero, UAC, WMP 11 || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_6000 BetaWiki] |} == Napomene == * Buildovi prije 4093 smatraju se dijelom tzv. pre-reset Longhorna. * Reset projekta se dogodio u kolovozu 2004., kada je razvoj krenuo iz temelja na kodnoj osnovi Windows Server 2003. * Informacije su preuzete s [[BetaWiki]] i Microsoft Build zapisa. == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://en.wikipedia.org/wiki/Development_of_Windows_Vista Wikipedia – Razvoj Windows Viste] == Nove ili unaprijeđene značajke == [[Datoteka:Windows_Vista_Explorer.png|mini|175px|Windows Vista Explorer.]] [[Datoteka:Windows_Media_Player_11_Vista.png|mini|175px|Windows Media Player 11.]] * '''[[Windows Aero]]''': Novo [[grafičko korisničko sučelje]] koje koristi [[hardver]]ske mogućnosti [[računalo|računala]], nazvano Windows Aero – skraćenica za: autentično, energično, reflektivno, otvoreno (''Authentic, Energetic, Reflective, and Open''). Novo sučelje je jasnije i oku ugodnije nego što su bila prijašnja sučelja. Sučelje uključuje prozirnost, sličice uživo (''live thumbnails''), ikone uživo (''live icons'') te animacije. Windows Aero sučelje nije dostupno u izdanju Windows Vista Starter. * '''Windows Shell''': Novi Windows shell (''ljuska'') je drugačija nego ona u [[Windows XP|XP-u]]. Omogućava nove načine organizacije, navigacije, i mogućnosti traženja. Windows Explorerova Traka sa zadacima(''task panel'') je uklonjena, a opcije s te trake uključene u novi ''toolbar''. "Favorite links" traka je dodana, a ona omgućava prečice do određenih mapa sa samo jednim klikom. Adresna traka je zamijenjena s novim ''breadcrumb'' navigacijskim sustavom. Traka pregleda(''The preview panel'') dopušta korisnicima da vide umanjenu sličicu (''thumbnail'') datoteka i sadržaj dokumenata. [[Start meni]] je isto promijenjen; nema više zbunjujućih izbornika i podizbornika u navigaciji programima. Riječ "Start" zamijenjena je plavim Windows Orb-om (drugi naziv: "Pearl"). * '''Brza pretraga''' (''Instant Search''): Vista je uvela novi način pretrage nazvan Brza pretraga koja je puno brža i bazirana na sadržaju. * '''Windows Sidebar''': Prozirna traka "zakačena" na jednu od strana ekrana (lijeva ili desna) koja omogućuje korisniku da na nju postavi Desktop Gadgete, male aplikacije namijenjene informiranju (npr. sportski rezultati, vrijeme). Gadgeti mogu biti postavljeni na bilo koji dio radne površine. * '''Windows Internet Explorer 7''': Novo sučelje, kartice (više stranica u jednom prozoru), RSS, polje za pretraživanje, unaprijeđeni ispis, zumiranje stranica, Quick Tabs (sličice svih otvorenih kartica), Anti-Phishing filter, IDN podrška, poboljšana podrška web-strandarda. IE7 u Visti pokreće se u izolacijskom načinu. * '''Windows Media Player 11''': Nova verzija [[Microsoft]]ovog programa za reprodukciju i organizaciju [[glazba|glazbe]] i [[video|videa]]. Značajke ove verzije su brza tražilica, novi [[GUI|sučelje]] za '''biblioteku medija''', mogućnost prikazivanja [[fotografija]] i njihove organizacije, mogućnost dijeljenja [[glazba|glazbe]] preko [[LAN|mreže]] s drugim Vista [[računalo|računalima]], mogućnost integracije sa [[Xbox 360]] konzolom, i podrška za ostale Media Center Produžetke (''Extenders''). * '''Backup and Restore Center''': Uključuje aplikacije za sigurnosne kopije i povratak sustava koja daje korisnicima mogućnost namještanja automatskog periodičkog kreiranja sigurnosnih kopija [[datoteka]] na [[računalo|računalu]], a tu je i mogućnost povratka stanja računala iz prijašnjih sistemskih kopija. Sigurnosne kopije nisu kompletne, spremaju samo promjene [[datoteka]] od prošle verzije, a to štedi prostor na [[tvrdi disk|tvrdom disku]]. Postoji i mogućnost sigurnosne kopije cijelog [[računalo|PC]]-a (''Complete PC Backup'') (dostupno samo u Ultimate, Business i Enterprise verzijama) koja kopira cijeli sadržaj [[računalo|računala]] na drugi [[tvrdi disk]] ili [[DVD]]. Ovo se može upotrijebiti za vraćanje kompletnog računala nakon formatiranja, kvara računala, a možete cijelu sliku sustava prenijeti i na drugo računalo. * '''Windows Mail''': Zamjena za Outlook Express koja uključuje novi način pohrane e-mailova i uključeno Brzo pretraživanje. * '''Windows Calendar''' je novi kalendar (sličan onome iz Microsoft Outlooka, te [[Apple]]ovoj aplikaciji iCal) * '''Windows Photo Gallery''': Alat za upravljanje i organiziranje [[slika]] i [[video|videa]]. Windows Photo Gallery može slike preuzeti s digitalnog [[fotoaparat]]a, postoji mogućnost označavanja i ocjenjivanja datoteka, podešenja i uređivanja slika. Slike se mogu prikazati u slideshowu, a oni se mogu kopirati na [[DVD]]e. * '''Windows DVD Maker''': Program koji daje mogućnost izrade [[video]] [[DVD]]ova zasnovanih na korisničkom sadržaju. Korisnici mogu kreirati [[DVD]] s naslovima, menijima, videom, pozadinskom glazbom, a mogu i napraviti slikovni slideshow u nekoliko [[minuta]]. * '''Windows Media Center''': Program koji je bio dostupan u Media Center inačicama [[Windows XP|Windowsa XP]] sada je uključen u Home Premium i Ultimate verziju Viste. * '''Igre i Games Explorer''': Igre uključene u Vistu promijenjene su da bi se prikazale grafičke mogućnosti Viste. Nove igre su Chess Titans, Mahjong Titans i Purble Place. Novi program Games Explorer prikazuje prečice i informacije o svim igrama instaliranim na računalu. * '''Windows Mobility Center''' je upravljačka ploča koja na jednom mjestu nudi informacije važne za prijenosna računala(svjetlina, zvuk, stanje baterije, bežičnu mrežu, itd.). * '''Windows Meeting Space''' zamjenjuje NetMeeting. Korisnici mogu dijeliti aplikacije (ili njihovu cijelu radnu površinu) wsa korisnicima u [[LAN|lokalnoj mjreži]], preko [[internet]]a koristeći [[peer-to-peer]] tehnologiju. * '''Shadow Copy''' automatski kreira dnevne kopije datoteka i mapa. Ova mogućnost dostupna je u Business, Enterprise i Ultimate verzijama Windows Viste, a preuzeta je iz [[Windows Server 2003]] operativnog sustava. * '''Windows Update''': Alat za provjeravanje i upravljanje ažuriranjima (''updateovima''). Alat omogućuje provjeru ''updatea'' iz Upravljačke ploče, kroz [[Microsoft Windows|Windowsovo]] sučelje, a ne preko [[World Wide Web|weba]] kako je bilo u prijašnjim inačicama Windowsa. * '''Parental controls''': Dopušta administratorima kontrolu web-stranica, programa i igara koje standardni korisnik može koristiti i instalirati. Mogućnost postoji samo u Home Premium i Ultimate verzijama Viste. * '''Glasovno upravljanje''' (''Speech recognition'') je ugrađeno u Vistu. Sadrži re[[dizajn]]irano korisničko sučelje. Za razliku od Office 2003 glasovnog upravljanja koje je podržavalo samo Notepad i Wordpad, ovo podržava skoro sve aplikacije instalirane na Vistu. Dostupno je u nekoliko jezika: Britanskom i američkom [[engleski|engleskom]], [[španjolski|španjolskom]], [[francuski|francuskom]], [[njemački|njemačkom]], [[kineski|kineskom]](Tradicionalnom i pojednostavljenom), te u [[japanski|japanskom]]. * Novi fontovi, uključujući nekoliko dizajniranih za čitanje s [[zaslon]]a, i unaprijeđeni kineski (Yahei, JhengHei), japanski (Meiryo) i korejski (Malgun) fontovi. [[ClearType]] je poboljšan i automatski je uključen. * '''Problem Reports and Solutions''': Program u kojem korisnici vide sve poslane probleme i moguća rješenja za sistemske greške. * Poboljšana kontrola zvuka dopušta korisnicima podešavanje zvuka za svaku apliaciju odvojeno. Dostupne su i nove funkcionalnosti kao ''Room Correction'', upravljanje basom, itd. * '''Podaci o performansama''' (''System Performance Assessment'') je alat za ocjenu sustava. [[Softver]] kao što su igre mogu primati ove informacije i prilagođavati se računalu da bi poboljšale svoje performanse. Alat testira [[Procesor (računarstvo)|procesor]], [[radna memorija|RAM]], 2-D and 3-D grafiku, [[Računalna memorija|memoriju]] [[grafička kartica|grafičke kartice]] i kapacitet [[tvrdi disk|tvrdog diska]]. * Windows Ultimate Extras: Ultimate verzija Viste dopušta pristup dodatnim igrama i alatima, dostupnima kroz Windows Update. Ovo zamjenjuje program Microsoft Plus!. * '''Ugrađeni alat za uravljanje particijama''' (''Built-in hard drive partition management''): Alat koji omogućava upravljanje particijama, uključujući smanjivanje, povećavanje, stvaranje i formatiranje particija. == Izdanja == [[26. veljače]] [[2006.]] godine, tvrtka [[Microsoft]] objavila je da će se na tržištu pojaviti čak šest verzija ovog operativnog sustava. Objavljeno je i to da će sve verzije biti dostupne i za 32-bitne procesore i za 64-bitne procesore. Imena verzija su: * '''Windows Vista Starter''' * '''Windows Vista Home Basic''' * '''Windows Vista Home Premium''' * '''Windows Vista Business''' * '''Windows Vista Enterprise''' * '''Windows Vista Ultimate''' Dostupne su i verzije specijalno namijenjene [[europa|europskom]] tržištu: Vista Home Basic N i Vista Business N. Ove verzije se prodaju bez [[Windows Media Player]]a zbog žalbe [[europska unija|Europske unije]] protiv [[Microsoft]]a. == Teme == [[Datoteka:Vista_Flip_3d.png|mini|175px|Windows Flip 3D.]] '''Windows Aero'''<br> :Glavna Vistina tema napravljena je na novom kompozicijskom engineu nazvanom Desktop Window Manager. Windows Aero uvodi podršku za 3D grafiku (Windows Flip 3D), efekte poluprozirnosti (Glass), sličice uživo (''live thumbnails'', animacije prozora. Pokreće se na grafičkim karticama s 128 [[megabajt|MB]] [[radna memorija|radne memorije]], [[DirectX]] 9 podrškom, te Pixel Shaderima 2.0. Nije uključen u Starter i Home Basic verzije. '''Windows Vista Standard'''<br> :Ovo je posebna verzija Aera bez efekta stakla, animacija prozora i ostalih naprednih grafičkih mogućnosti kao što je Windows Flip 3D. Baš kao i Windows Aero koristi ''Desktop Window Manager'', a ima iste zahtjeve kao i Windows Aero. Ovo je glavna tema za Windows Vista Home Basic verziju. Starter verzija nema ovu temu. '''Windows Vista Basic'''<br> :Tema slična [[Windows XP|XP-]]ovoj temi, a dodane su animacije kao ona u ''progress baru''. Ne koristi ''Desktop Window Manager''; nema prozirnosti, animacija prozora, Windows Flip 3D-a ili neke druge DWM funkcije. '''Windows Classic'''<br> :Tema slična onoj u sustavima [[Windows 98]], [[Windows 2000]], te onoj u [[Windows Server 2003]]. ==Kritike== '''Driveri''' Windows Vista dopušta instalaciju samo u Microsoftu službeno registriranih drivera. Kako je za tu registraciju Microsoft zahtijevao novac mnoge kompanije su odbile poslati drivere za računalne komponente tako da nisu dobile od Viste traženi WHQL potpis.<ref>{{citiranje www |url=http://msdn2.microsoft.com/en-us/library/aa906341.aspx |naslov=Signing Drivers For Public Release (Windows Server 2008 and Windows Vista) |izdavač=[[Microsoft]] |preuzeto=2008-02-23}}</ref> Teoretski je bilo moguće instalirati komponente bez od Microsofta ovjerenih drivera, ali u stvarnosti za to je bilo potrebno opširnije računalno znanje. Početkom svibnja 2008. i sam Microsoft je priznao da su postojali veliki problemi po pitanju drivera, ali da su oni na kraju ipak riješeni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.news.com/8301-13860_3-9933555-56.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=2. svibnja 2008. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311062851/https://www.cnet.com/news/ |url-status=dead }}</ref> * Sustav je bio kritiziran zbog visokih hardverskih zahtjeva, posebice za Aero sučelje. * Brojni korisnici prijavili su probleme s kompatibilnošću starijeg hardvera i aplikacija. * Funkcionalnosti kao što su WinFS, NGSCB i drugi koncepti najavljeni u ranoj fazi razvoja su izbačeni.{{ni}} == Sistemski zahtjevi == {|class="wikitable" style="text-align:center;" |+'''Windows Vista sistemski zahtjevi''' |- ! style="background:#ecfcf0;width:120px;height:35px;" | ! style="background:#ecfcf0;width:175px;" align="center" valign="middle" | Vista Capable ! style="background:#ecfcf0;height:28px;" align="center" valign="middle" | Vista Premium Ready |- ![[Procesor (računarstvo)|procesor]] | 800&nbsp;MHz || 1.0&nbsp;GHz |- ![[Radna memorija|Memorija]] | 512 MB RAM || 1 GB RAM |- ![[Grafička kartica]] | DirectX 9 podrška || DirectX 9 podrška, Pixel Shader v2.0 and [[Windows Display Driver Model|WDDM 1.0]] podrška |- !Grafička memorija | - || 128 MB RAM podržava do 2,756,000 [[piksel]]a (1920 × 1200) a kartice s 512 MB i više za rezolucije kao 2560x1600 |- !Kapacitet [[tvrdi disk|tvrdog diska]] | 20 [[gigabajt|GB]] || 40 [[gigabajt|GB]] |- !Slobodni prostor | 15 [[gigabajt|GB]] || 15 [[gigabajt|GB]] |- !Drugi uređaji | [[CD-ROM]] || [[DVD-ROM]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/default.mspx Microsoft Windows Vista]{{hr icon}} — Microsoft Windows Vista web stranica * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/buyorupgrade/upgradepaths.mspx Microsoft Windows Vista Info o nadogradnji]{{hr icon}} — Windows Vista nadogradnja * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/buyorupgrade/upgradeadvisor.mspx Savjetnik za ažuiranje]{{hr icon}}-Odabire verziju Viste koja je najbolja za vaše računalo * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/default.mspx?pill=0&WT.mc_id=?FAT121A/ Pogledajte Windows Vista]{{hr icon}} — Službena stranica s informacijama o Windows Visti {{Microsoft Windows}} [[Kategorija:Microsoft Windows|Vista]] 1752wc2fn6id2r45i1pmm70yq305khg 0 106012 7625176 7414969 2026-10-27T16:19:24Z Divna Jaksic 974 bolja slika 7625176 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Miguel Ángel Asturias | boja = #B0C4DE | slika = Miguel Angel Asturias.jpg | veličina= | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[19. listopada]] [[1899.]]| mjesto rođenja=[[Guatemala (grad)|Gvatemala]], [[Gvatemala]] | smrt = [[9. srpnja]] [[1974.]]| mjesto smrti=[[Madrid]], [[Španjolska]] | zanimanje = [[romanopisac]] | nacionalnost = [[Gvatemalci|Gvatemalac]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1967. | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Miguel Ángel Asturias''' ([[Gvatemala]], [[19. listopada]] [[1899.]] – [[Madrid]], [[9. srpnja]] [[1974.]]), [[Gvatemala|gvatemalski]] književnik. * [[1967.]] - [[Nobelova nagrada za književnost]] == Izvod iz bibliografije == * ''Gospodin predsjednik'' (''El senor presidente'') ([[1946.]]) * ''Zeleni papa'' (''El papa verde'') ([[1954.]]) {{mrva-nobel-književnost}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Asturias, Miguel Ángel}} [[Kategorija:Životopisi, Gvatemala]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Književnici]] njuc5875x8zlv8xx1nf4wiy4qafkbcy 0 112963 7625522 7355380 2026-10-28T08:47:40Z ~2026-57463-04 376804 dorađen i popravljen članka 7625522 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Port-au-Prince | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =PortAuPrinceTapTap.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike ='''Port-au-Prince''' | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Armes de la Ville de Port-au-Prince.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Haiti map.png | veličina_karte =250px | opis_karte ='''Položaj grada na otoku''' | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = | lokacija_info = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =1749. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Jean Yves Jason | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =38.19 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =1,500 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo ={{n|1 082 800}} | stanovništvo_gustoća =28,353 stan./km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = {{n|1 728 100}} | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak =-6 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Port-au-Prince''' je [[glavni grad]] i luka države [[Haiti]], njezino gospodarsko i političko središte te najvažnije prometno čvorište. == Povijest == Port-au-Prince osnovali su [[1749.]] od francuski uzgajivači [[šećerna trska|šećerne trske]]. [[1770.]] zamijenio je [[Cap-Haiti]] kao glavni grad [[Francusko carstvo|francuske kolonije]] i [[1804.]] glavni grad nezavisne države Haiti. [[1861.]] Port-au-Prince postaje sjedište biskupije, a 1944. u njemu je osnovano prvo [[sveučilište]] na Haitiju. Od početka 2004. prevlada [[izvanredno stanje]] s odgovarajućim nemirima i nesigurnosću, koje imaju svoje središte u Port-au-Princeu. Port-au-Prince je 12. siječnja 2010. u 16:53 sati pogodio [[Potres na Haitiju 2010.|težak potres jačine 7.0 MW]]. Epicentar je bio 16 kilometara jugozapadno od grada na oko 10 km dubine. Veliki broj objekata je oštećen ili uništen, haićanski dužnosnici procjenjuju da je stotine tisuća ljudi poginulo, možda i više od 100 000. == Gospodarstvo == Uz razvijenu kemijsku, tekstilnu, prehrambenu i drvnu industriju, znatna je i metalurgija s [[brodogradnja|brodogradnjom]]. == Promet == Važno je čvorište željezničkih pruga i cesta. Grad ima međunarodnu zračnu luku. == Kultura == Nacionalna palača bila je jedna od ranih građevina u gradu, ali je bila uništena, a zatim obnovljena 1918. Ponovo je uništena [[Potres na Haitiju 2010.|potresom 12. siječnja 2010.]] U gradu se nalaze umjetnički muzej Kolegij sv. Petra i Državni muzej (Musee National). == Religija == U gradu se nalazi sjedište katoličke biskupije s neoromantičkom [[katedrala|prvostolnicom]]. U Port-au-Princeu djeluje Centar za djecu bez roditeljskog staranja „Blaženi [[Alojzije Stepinac]]“.<ref>(kta): [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=51322 Proslava Stepinčeva na Haitiju] [[KTA BK BiH]], 12. veljače 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-grad}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Zemljopis Haitija]] ijnfo1p8ko7j2t2yz6027oepgpif0ln 7625526 7625522 2026-10-28T09:07:40Z ~2026-57463-04 376804 /* Povijest */ dopunjeno sa sukobima bandi i trenutnim kriznim stanjem u gradu 7625526 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Port-au-Prince | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =PortAuPrinceTapTap.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike ='''Port-au-Prince''' | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Armes de la Ville de Port-au-Prince.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Haiti map.png | veličina_karte =250px | opis_karte ='''Položaj grada na otoku''' | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = | lokacija_info = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =1749. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Jean Yves Jason | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =38.19 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =1,500 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo ={{n|1 082 800}} | stanovništvo_gustoća =28,353 stan./km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = {{n|1 728 100}} | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak =-6 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Port-au-Prince''' je [[glavni grad]] i luka države [[Haiti]], njezino gospodarsko i političko središte te najvažnije prometno čvorište. == Povijest == Port-au-Prince osnovali su [[1749.]] od francuski uzgajivači [[šećerna trska|šećerne trske]]. [[1770.]] zamijenio je [[Cap-Haiti]] kao glavni grad [[Francusko carstvo|francuske kolonije]] i [[1804.]] glavni grad nezavisne države Haiti. [[1861.]] Port-au-Prince postaje sjedište biskupije, a 1944. u njemu je osnovano prvo [[sveučilište]] na Haitiju. Od početka 2004. prevlada [[izvanredno stanje]] s odgovarajućim nemirima i nesigurnosću, koje imaju svoje središte u Port-au-Princeu. Port-au-Prince je 12. siječnja 2010. u 16:53 sati pogodio [[Potres na Haitiju 2010.|težak potres jačine 7.0 MW]]. Epicentar je bio 16 kilometara jugozapadno od grada na oko 10 km dubine. Veliki broj objekata je oštećen ili uništen, haićanski dužnosnici procjenjuju da je stotine tisuća ljudi poginulo, možda i više od 100 000. Nakon atentata na predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021., bande su postupno preuzele upravljanje gradom do te mjere da su [[Ujedinjeni narodi]] rezolucijom [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] osnovali i ovlastili zasebnu jedinicu za posebne operacije sa zadaćom suzbijanja njihova djelovanja.<ref name=Hye>Hye-min, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/president-nayib-bukele-deploys-elite-forces-against-haitian-gangs/ar-AA2gaZkY President Nayib Bukele deploys elite forces against Haitian gangs] ''Chosun Ilbo'' pri msn.com, objavljeno 27. listopada 2026.</ref> Vlada američkog predsjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] proglasila je savez bandi „Viv Ansan” [[terorizam|terorističkom organizacijom]] 2025. godine.<ref name=Hye/> Salvadorski predsjednik [[Nayib Bukele]] poslao je između 22. i 26. listopada 2026. dvanaest [[zrakoplov]]a s oko 450 vojnika u Port-au-Prince, s ciljem traganja i spašavanja četvorice nestalih salvadorskih tehničara.<ref name=Hye/> == Gospodarstvo == Uz razvijenu kemijsku, tekstilnu, prehrambenu i drvnu industriju, znatna je i metalurgija s [[brodogradnja|brodogradnjom]]. == Promet == Važno je čvorište željezničkih pruga i cesta. Grad ima međunarodnu zračnu luku. == Kultura == Nacionalna palača bila je jedna od ranih građevina u gradu, ali je bila uništena, a zatim obnovljena 1918. Ponovo je uništena [[Potres na Haitiju 2010.|potresom 12. siječnja 2010.]] U gradu se nalaze umjetnički muzej Kolegij sv. Petra i Državni muzej (Musee National). == Religija == U gradu se nalazi sjedište katoličke biskupije s neoromantičkom [[katedrala|prvostolnicom]]. U Port-au-Princeu djeluje Centar za djecu bez roditeljskog staranja „Blaženi [[Alojzije Stepinac]]“.<ref>(kta): [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=51322 Proslava Stepinčeva na Haitiju] [[KTA BK BiH]], 12. veljače 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-grad}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Zemljopis Haitija]] 45rf8kzdibh17b2yxw9x3yrl355z5mt 0 113717 7625189 7418597 2026-10-27T16:35:01Z Divna Jaksic 974 7625189 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Carl Gustaf Verner von Heidenstam | boja = #77DD77 | slika = Johan Krouthén - Porträtt av Verner von Heidenstam.jpg | opis slike = | veličina = | puno ime = | rođenje = [[6. srpnja]] [[1859.]]| mjesto rođenja=[[Olshammar]], [[Švedska]]| smrt = [[20. svibnja]] [[1940.]]| mjesto smrti=[[Övralid]], [[Švedska]]| nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1916.]] | utjecao = | utjecali = | period = | djela = ''[[Hans Alienus]]''<br>''Dikter''<br>''Karolinerna''<br>''[[Tri Folkunga]]'' | }} '''Carl Gustaf Verner von Heidenstam''' ([[Olshammar]], [[6. srpnja]] [[1859.]] – [[Övralid]], [[20. svibnja]] [[1940.]]) je bio švedski pjesnik i romanopisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1916.]] Od [[1912.]] pa do svoje smrti bio je član [[Švedska akademija|Švedske akademije]]. Većina njegovih djela su strastvene predodžbe švedskog karaktera, života i tradicije, često iz patriotskog gledišta. {{Mrva-nobel-književnost}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Heidenstam, Verner von}} [[Kategorija:Švedski književnici|Švedski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 60igx57oe0lo7z3rgecibemj791oytv 0 118903 7625208 7563544 2026-10-27T16:50:10Z Croxyz 205325 7625208 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Yasuo Fukuda at fundraising October 2004 cropped.jpg|mini|Yosuo Fukuda]] '''Yasuo Fukuda''' ([[Takasaki]], [[16. srpnja]] [[1936.]] – [[Tokio]], [[22. listopada]] [[2026.]]) bio je 91. predsjednik Vlade [[Japan]]a. Ujedno je bio i predsjednik [[Liberalna demokratska stranka Japana|Liberalne demokratske stranke Japana]]. Na oba položaja došao je u rujnu [[2007.]], nakon neočekivane ostavke [[Shinzo Abe|Shinza Abea]]. Bio je glavni tajnik Kabineta s najdužim mandatom u japanskoj povijesti. Na tom je položaju bio 3 i pol godine (1 289 dana), pod premijerima [[Yoshiro Mori|Yoshirom Morijem]] i [[Junichiro Koizumi|Junichirom Koizumijem]]. Sin je bivšega premijera [[Takeo Fukuda|Takea Fukude]]. U rujnu [[2008.]] dao je ostavku, a naslijedio ga je [[Taro Aso]]. {{GLAVNIRASPORED:Fukada, Jasuo}} {{Japanski premijeri}} [[Kategorija:Predsjednici japanske vlade]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Nositelji Velereda kraljice Jelene s lentom i Danicom]] p3amvgmm3darwexb652dbf68pnypjpc 0 127292 7624994 6895986 2026-10-27T12:23:49Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Oštra]] na [[Rt Oštra]] preko preusmjeravanja 6895986 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|rt}} [[Datoteka:Prevlaka-okruzje-1a.png|mini|desno|300px|Prevlaka]] '''Rt Oštra''' na [[poluotok]]u [[Prevlaka|Prevlaci]] [[Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske|najjužniji je kopneni]] dio Dubrovačko-neretvanske županije i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najjužnije hrvatsko kopno je otočić [[Galijula]]. Površina rta je oko 1 [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]], dug je 2,5 km, a širok od 170 do 480 m. Njegov položaj na ulazu u [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] geostrateški je važan, pa je od [[1955.]] godine zbog vojnih razloga bio zatvoreno područje. Poslije proglašenja hrvatske neovisnosti [[1991.]], tadašnja je [[SCG|Jugoslavija]] prisvajala Oštru radi sigurnosti [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u kojoj je bio smješten najveći dio [[JRM|njezine ratne mornarice]]. Konavle je [[1991.]] i [[1992.]] godine okupirala [[JNA]], a poslije njenog povlačenja na rtu je uspostavljena [[Demilitarizirano područje|demilitarizirana zona]] pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Mirovna misija završena je krajem [[2002.]] kada je na [[Prevlaka|Prevlaci]] prvi put nakon demokratskih promjena istaknuta [[zastava Hrvatske|hrvatska zastava]]. [[Kategorija:Rtovi u Hrvatskoj]] ongkbzc9ahbww0jgqpqjv2v8eo5puym 0 129811 7625338 7618297 2026-10-27T20:27:06Z Stukauslagu 285716 Dodani novi parovi, novi mentor i novi članovi žirija za nadolazeću devetu sezonu HRTovog Plesa sa zvijezdama 7625338 wikitext text/x-wiki {{slično||nadolazeću sezonu|Ples sa zvijezdama (9. sezona)}} {{Infookvir TV emisija | bg_color = #ddbe99 | slika = Ples sa zvijezdama logo.png | veličina slike = 200px | natpis_pod_slikom = Logotip emisije na [[Nova TV|Novoj TV]] | format = [[reality show]] | žanr = [[ples|plesni]] [[talent show]] | smislio = [[BBC]] | utemeljeno_na = {{Z|UK}} ''[[Strictly Come Dancing]]'' | scenarij = {{ubl|Alen Đurica {{small|(HRT)}} | Jasna Nanut {{small|(Nova TV)}} }} | žiri = vidi [[Ples sa zvijezdama#Voditelji i žiri|Voditelji i žiri]] | voditelj = vidi [[Ples sa zvijezdama#Voditelji i žiri|Voditelji i žiri]] | uvodna_gl = "Strictly Come Dancing" – Dan McGrath i Josh Phillips | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | sezone = 11 | emisije = 100 (+3 specijala) | producent = Vojo Stojanac {{small|(HRT)}} | izvršni_producent = [[Goran Marić]] {{small|(Nova TV)}} | urednik = {{ubl|Tomislav Štengl {{small|(HRT)}} | Gordana Č. Kojundžić {{small|(Nova TV)}}}} | kinematografija = {{ubl|Dragutin Broz {{small|(HRT)}} | Matej Kniewald {{small|(Nova TV)}}}} | trajanje_emisije = 150 – 170 minuta | tv_kuća = [[HTV 1]] | prva_emisija = {{premijera|2|12|2006}} | posljednja_emisija = {{finale|21|12|2013}} | prva_emisija2 = {{premijera|31|10|2026}} | posljednja_emisija2 = | tv_kuća3 = [[Nova TV]] | prva_emisija3 = {{premijera|17|3|2019}} | posljednja_emisija3 = {{finale|21|5|2023}} | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/ | imdb_id = 2438054 }}'''''Ples sa zvijezdama''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] [[Ples|plesno]]-[[Reality show|natjecateljska]] [[televizijska emisija]] u kojoj se poznate osobe u paru s profesionalnim [[Plesač|plesačima]] natječu za titulu pobjednika. Temeljena je na [[BBC|BBC-ovom]] formatu ''[[Strictly Come Dancing]]'' i dio je međunarodne televizijske franšize ''Dancing with the Stars''. Emisiju je prvotno emitirao [[HRT]] koji je od [[2006.]] do [[2013.]] godine proizveo osam sezona. Od [[2019.]] do [[2023.]] godine, [[Nova TV]] je emitirala tri sezone. HRT je 2024. godine najavio planove za [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|devetu sezonu]],<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2025. godinu|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250717004959/https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|archive-date=17. srpnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-11-20|title=Slobodna Dalmacija - Doznajemo: HRT preoteo Novoj TV 'Ples sa zvijezdama'! Vratili su im 'milo za drago', evo kad se popularni show vraća|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/doznajemo-hrt-preoteo-novoj-tv-ples-sa-zvijezdama-vratili-su-im-milo-za-drago-evo-kad-se-popularni-show-vraca-1434750|access-date=2024-11-20|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20241222150958/https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/doznajemo-hrt-preoteo-novoj-tv-ples-sa-zvijezdama-vratili-su-im-milo-za-drago-evo-kad-se-popularni-show-vraca-1434750|archive-date=22. prosinca 2024.|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref> koja s prikazivanjem započinje [[31. listopada]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|last=Kukec|first=Tomislav|date=2025-11-10|title=Drastična štednja na HRT-u, emisijama prepolovili budžete, gledatelji ostaju bez omiljenog showa|url=https://www.dnevno.hr/magazin/drasticna-stednja-na-hrt-u-emisijama-prepolovili-budzete-gledatelji-ostaju-bez-omiljenog-showa-3120892/|url-status=live|access-date=2025-11-16|website=[[Dnevno]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/na-htv-u-uskoro-ples-sa-zvijezdama-marija-husar-rimac-i-ivan-jarnec-jedan-su-od-deset-plesnih-parova-12954653|title=Na HTV-u uskoro "Ples sa zvijezdama"|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=hrtprikazuje.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014143201/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/na-htv-u-uskoro-ples-sa-zvijezdama-marija-husar-rimac-i-ivan-jarnec-jedan-su-od-deset-plesnih-parova-12954653|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> ==Format== Razni poznate osobe uparene su s profesionalnim plesačima. Svaki tjedan, par pleše određeni stil plesa, a njihovu izvedbu ocjenjuje stručni žiri. Gledatelji također mogu glasovati putem televotinga; konačna ocjena para je kombinacija bodova žirija i gledatelja. Obično je na kraju svake epizode jedan par eliminirana, a u finalnoj epizodi sezone, par s najvišim brojem bodova pobjeđuje. ==Voditelji i žiri== Emisiju su na [[HRT|HRT-u]] vodili [[Barbara Kolar]] i [[Duško Ćurlić]], a u žiriju su bili Elio Bašan, [[Milka Babović]], Davor Bilman i Dinko Bogdanić.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ivana-brkljacic-davorove-izjave-na-granici-su-vrijedjanja-215419|title=Ivana Brkljačić: “Davorove izjave na granici su vrijeđanja!”|publisher=[[Večernji list]]|date=14. studenoga 2010.|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725062038/https://www.vecernji.hr/showbiz/ivana-brkljacic-davorove-izjave-na-granici-su-vrijedjanja-215419|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> Na [[Nova TV|Novoj TV]], prvu su sezonu vodili [[Janko Popović Volarić]] i Mia Kovačić, drugu [[Maja Šuput]] i [[Igor Mešin]], a treću Mešin i Tamara Loos.<ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/kroz-show-ples-sa-zvijezdama-vodit-ce-nas-mia-kovacic-i-janko-popovic-volaric---552232.html|title=Kroz show 'Ples sa zvijezdama' vodit će nas Mia Kovačić i Janko Popović Volarić|date=8. ožujka 2019.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250316133853/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/kroz-show-ples-sa-zvijezdama-vodit-ce-nas-mia-kovacic-i-janko-popovic-volaric---552232.html|archive-date=16. ožujka 2025.}}</ref> '''Legenda:''' {{columns-list|colwidth=20em| :{{color box|#ffc6c6|}} Voditelj :{{color box|#FFFF66|}} Član žirija :{{color box|lightblue|}} Natjecatelj :{{color box|#d293ff|}} Profesionalni plesač }}<div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable unsortable" style="text-align:center; font-size:100%" |- ! rowspan="3" scope="col" | Ime i prezime ! colspan="22" style="text-align:center" scope="col" | Sezone |- !colspan=9|[[HRT]] !colspan=3|[[Nova TV]] |- ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]]<br><small>2006.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]]<br><small>2007.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]]<br><small>2008.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]]<br><small>2009.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]]<br><small>2010.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]]<br><small>2011.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]]<br><small>2012.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]]<br><small>2013.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|9.]]<br><small>2026.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]]<br><small>2019.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]]<br><small>2022.</small> ! width="45" style="line-height:18px"| [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]]<br><small>2023.</small> |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Barbara Kolar]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="3" bgcolor="lightgrey" | |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Duško Ćurlić]] | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="3" bgcolor="lightgrey" | |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Janko Popović Volarić]] | colspan="7" style="background:lightgrey;" | | bgcolor="lightblue" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | Mia Kovačić | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Maja Šuput]] | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal" | [[Igor Mešin]] | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Tamara Loos | colspan="11" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="ffc6c6" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Elio Bašan | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Milka Babović]] | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Davor Bilman | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Dinko Bogdanić | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Nicolas Quesnoit | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor= "lightgrey"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Tamara Despot | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Almira Osmanović | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="2" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Igor Barberić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Franka Batelić]] | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="6" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Marko Ciboci | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| {{nowrap|Larisa Lipovac Navojec}} | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| [[Daniela Trbović]] | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="lightblue" | ● | colspan="5" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="FFFF66" | ● | colspan="3" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" style="font-weight:normal"| Damir Horvatinčić |colspan="3" style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | bgcolor="FFFF66" | ● | bgcolor="d293ff" | ● | style="background:lightgrey;"| | bgcolor="d293ff" | ● |- |} </div> ==Profesionalni plesači== U nastavku je popis svih profesionalnih plesača i zvijezda s kojima su se natjecali po sezonama. '''Legenda:''' {{columns-list|colwidth=20em| :{{color box|gold|border=silver}} Pobjednici<br> :{{color box|silver|border=silver}} Drugo mjesto<br> :{{color box|tan|border=silver}} Treće mjesto<br> :{{color box|orange|border=silver}} Posljednje mjesto }}<div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="margin:left; font-size:80%; line-height:15px;" |- ! rowspan=2|Profesionalni plesač/ica || colspan="12" | Sezona |- ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]]<br><small>2006.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]]<br><small>2007.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]]<br><small>2008.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]]<br><small>2009.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]]<br><small>2010.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]]<br><small>2011.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]]<br><small>2012.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]]<br><small>2013.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama 9. sezona)|9.]]<br><small>2026.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]]<br><small>2019.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]]<br><small>2022.</small> ! width="45" | [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]]<br><small>2023.</small> |- ! scope="row" | Nicolas Quenoist | style="background:gold;"|Zrinka Cvitešić | Danijela Martinović | style="background:tan;"|Daniela Trbović | style="background:tan;"|Ana Ugarković | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Sanda Dubravčić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Mirjana Žutić | style="background:silver;"|Rene Bitorajac | style="background:gold;"|Luka Nižetić | Luka Vidović | Frano Lasić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Denis Ahmetašević | colspan="6" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Ištvan Varga | style="background:tan;"|Maja Šuput | Nikolina Pišek | style="background:silver;"|Zlata Muck | style="background:gold;"|Franka Batelić | colspan="8" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ivana Antinac | Žarko Radić | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ksenija Pluščec | Zoran Vakula | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Leon Ajtlbez | Sandra Bagarić | colspan="11" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Tamara Despot | Dubravko Šimenc | style="background:tan;"|Davor Gobac | style="background:orange;"|Nikša Kaleb | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Niko Pulić |style="background:lightgrey;"| | Ivan Dorian Molnar | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Hrvoje Kraševac | style="background:orange;"|Zdenka Kovačiček | style="background:silver;"|Lana Jurčević | [[Antonija Šola]] | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | [[Sanja Doležal]] | Jelena Perčin | Ana Begić Tahiri | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Marko Herceg | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Iva Majoli | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Ivana Brkljačić | style="background:tan;"|Martina Tomčić | style="background:orange;"|Nika Fleiss | style="background:silver;"|Ornela Vištica | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Ana Herceg | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Damir Markovina | style="background:gold;"|Mario Valentić | style="background:silver;"|Gordan Kožulj | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | style="background:gold;"|[[Marko Tolja]] | Davor Radolfi | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Žana Alerić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Mirko Fodor | colspan="10" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Robert Schubert | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Martina Zubčić | Vanessa Radman | style="background:silver;"|Mila Horvat | style="background:orange;"|Tatjana Jurić | style="background:gold;"|Barbara Radulović | Iva Mihalić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Sara Stojanović | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | Goran Grgić | colspan=9" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Marija Šantek | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Vedran Mlikota | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Saša Lozar | colspan="5" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Damir Horvatinčić | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | Iva Šulentić | style="background:gold;"|Nera Stipičević | style="background:silver;"|Lana Banely | style="background:silver;"|Mirna Medaković | Žanamari Lalić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Josipa Pavičić Bernadini | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Petra Kurtela |- ! scope="row" | Gabriela Pilić | colspan="3" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Sandi Cenov | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Dorijan Klarić | style="background:gold;"|Slavko Sobin | Marko Petrić | style="background:tan;"| Frano Ridjan |- ! scope="row" | Martina Bastić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | style="background:tan;"|Bojan Jambrošić | colspan="7" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ana Domišljanović | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Petar Vlahov | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Frano Domitrović | Ronald Braus | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Tihana Devčić-Matijaščić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | Zijad Gračić | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Damir Hoyka | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Marija Stošić-Marinčić | colspan="4" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Hrvoje Rupčić | Miro Ungar | Darko Janeš | Giuliano | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Lejla Bjedov | colspan="5" style="background:lightgrey;"| | Hrvoje Šalković | colspan="6" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Patrik Majcen | colspan="6" style="background:lightgrey;"| | Blaženka Leib | Nevena Randeli | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Petra Jeričević | colspan="7" style="background:lightgrey;"| | style="background:gold;"|Mislav Čavajda | colspan="4" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" | Valentina Walme | colspan="7" style="background:lightgrey;"| | Janko Popović Volarić | Marko Bratoš | Davor Garić | style="background:gold;"| Pedro Soltz | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Marko Mrkić | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | style="background:silver;"|Viktorija Đonlić Rađa | style="background:tan;"| Jelena Perić | Maja Drobnjaković |- ! scope="row" |Paula Jeričević-Tonković | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Alen Đuras | style="background:tan;"|Ivan Šarić | Filip Vidović | style="background:gold;"| Marco Cuccurin |- ! scope="row" | Ela Vuković-Romanova | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | Marko Grubnić | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Alen Liverić |- ! scope="row" | Gordon Vogleš | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Lana Ujević Telenta | Sonja Kovač | Bojana Gregorić Vejzović | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |{{nowrap|Helena Janjušević}} | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | [[Damir Kedžo]] | style="background:silver;"| Sandi Pego | Dario Zurovac |- ! scope="row" |Marko Šapina | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | Ecija Ojdanić | Lucija Lugomer | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Mateo Cvenić | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Ema Luketin | Nives Celzijus | style="background:orange;"| Vlatka Pokos | Tara Thaller |- ! scope="row" |Mario Ožbolt | colspan="9" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"|Ana Vučak Veljača | Albina Grčić | Ana Zaninović |- ! scope="row" |Alan Walme | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Domenica Žuvela | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Nika Jelić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Asim Ugljen | colspan="1" style="background:lightgrey;"| |- ! scope="row" |Ivan Jarnec | colspan="8" style="background:lightgrey;"| |Marija Husar Rimac | colspan="1" style="background:lightgrey;"| | Ivana Čuljak | style="background:silver;"| Daria Lorenci Flatz |- ! scope="row" | Helena Bradvica-Naletilić | colspan="10" style="background:lightgrey;"| | Matija Lovrec | Mario Mandarić |- ! scope="row" |Patrik Seretin | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Christina Zwicker | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | [[Emilija Kokić]] |- ! scope="row" |{{nowrap|Rebecca Krajinović}} | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Ivica Skoko | colspan="2" style="background:lightgrey;"| | [[Fran Lauš]] |- ! scope="row" |Jakov Bjelac | colspan="11" style="background:lightgrey;"| | style="background:orange;"| Deniss Grgić |- ! scope="row" |{{nowrap|Vedran Sraga}} | colspan="8" style="background:lightgrey;"| | Antonija Stupar Jurkin | colspan="3" style="background:lightgrey;"| |}</div> ==Pregled emisije== <div style="overflow-x:auto;"> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan=2 rowspan=2| Sezona ! rowspan=2| Epizode |- ! Premijera ! Finale ! Pobjednici |- ! colspan=9 style="background:#ccf"| [[HRT]] |- | style="background:#ba2d7b; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (1. sezona)|1.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|2|12|2006}}}} | {{nowrap|{{finale|20|1|2007}}}} | {{nowrap|[[Zrinka Cvitešić]] i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#d47deb; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (2. sezona)|2.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|3|11|2007}}}} | {{nowrap|{{finale|22|12|2007}}}} | {{nowrap|[[Luka Nižetić]] i Mirjana Žutić}} |- | style="background:#0100ce; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|3.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|25|10|2008}}}} | {{nowrap|{{finale|20|12|2008}}}} | {{nowrap|[[Mario Valentić]] i Ana Herceg}} |- | style="background:#471d3e; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (4. sezona)|4.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|31|10|2009}}}} | {{nowrap|{{finale|19|12|2009}}}} | {{nowrap|[[Franka Batelić]] i Ištvan Varga}} |- | style="background:#b1c3c9; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (5. sezona)|5.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|30|10|2010}}}} | {{nowrap|{{finale|18|12|2010}}}} | {{nowrap|[[Nera Stipičević]] i Damir Horvatinčić}} |- ! colspan="3" style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Ples sa zvijezdama#Božićni specijal (2010.)|Božićni specijal]]}} | colspan="2"| {{nowrap|{{premijera|25|12|2010}}}} | {{nowrap|Zrinka Cvitešić i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#bf4840; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (6. sezona)|6.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|29|10|2011}}}} | {{nowrap|{{finale|17|12|2011}}}} | {{nowrap|[[Marko Tolja]] i Ana Herceg}} |- ! colspan="3" style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Ples sa zvijezdama#Novogodišnji specijal (2011.)|Novogodišnji specijal]]}} | colspan="2"| {{nowrap|{{premijera|31|12|2011}}}} | {{nowrap|[[Daniela Trbović]] i Nicolas Quesnoit}} |- | style="background:#b9702d; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (7. sezona)|7.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|3|11|2012}}}} | {{nowrap|{{finale|22|12|2012}}}} | {{nowrap|Barbara Radulović i Robert Schubert}} |- | style="background:#71649b; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|2|11|2013}}}} | {{nowrap|{{finale|21|12|2013}}}} | {{nowrap|[[Mislav Čavajda]] i Petra Jeričević}} |- | style="background:#71649b; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (9. sezona)|9.]] | 8 | {{nowrap|{{premijera|31|10|2026}}}} | {{nowrap|{{finale|19|12|2026}}}} | |- |- ! colspan=9 style="background:#ccf"| [[Nova TV]] |- | style="background:#e8d3a2; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)|1.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|17|3|2019}}}} | {{nowrap|{{finale|2|6|2019}}}} | {{nowrap|[[Slavko Sobin]] i Gabriela Pilić}} |- | style="background:#e0dcd6; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)|2.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|6|3|2022}}}} | {{nowrap|{{finale|29|5|2022}}}} | {{nowrap|Pedro Soltz i Valentina Walme}} |- | style="background:#46301f; width:1px"| ! [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3.]] | 12 | {{nowrap|{{premijera|5|3|2023}}}} | {{nowrap|{{finale|21|5|2023}}}} | {{nowrap|[[Marco Cuccurin]] i Paula Tonković}} |- |}</div> ===HRT=== ====Prva sezona (2006. – 2007.)==== Prva se sezona emitirala od [[2. prosinca]] [[2006.]] do [[20. siječnja]] [[2007.]] Pobijedili su [[Zrinka Cvitešić]] i njezin profesionalni partner Nicolas Quesnoit.<ref name="pobjednici1">{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zrinka-i-nicholas-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama/337731.aspx|title=Zrinka i Nicholas pobjednici "Plesa sa zvijezdama"|date=21. siječnja 2007.|access-date=10. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal;" |{{nowrap|[[Zdenka Kovačiček]]}} | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani prvi}} | <ref name="30lis2006">{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/simenc-zbog-plesa-morao-na-masazu-sandra-bagaric-dobila-upalu-misica-3235166|title=Šimenc zbog plesa morao na masažu, Sandra Bagarić dobila upalu mišića|date=30. listopada 2006}}</ref> |- ! style="font-weight:normal;| {{nowrap|[[Dubravko Šimenc]]}} | {{nowrap|Tamara Despot}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sandra Bagarić]] | {{nowrap|Leon Ajtlbez}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zoran Vakula]] | {{nowrap|Ksenija Pluščec}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Žarko Radić]] | {{nowrap|Ivana Antinac}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Šuput]] | Ištvan Varga | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal;| [[Rene Bitorajac]] | Mirjana Žutić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="30lis2006"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zrinka Cvitešić]] | {{nowrap|Nicolas Quesnoit}} | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici1"></ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najviše ocjene u sezoni (40 bodova) |- | Zrinka i Nicolas ([[jive]] - 3. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas ([[slowfox]] - 4. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[paso doble]] - 4. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[engleski valcer]] - 6. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas - ''ukupno - 80 bodova'' ([[engleski valcer]] i [[paso doble]] - 7. epizoda) |- | Maja i Ištvan ([[slowfox]] - 7. epizoda) |- | Zrinka i Nicolas - ''ukupno - 120 bodova'' ([[engleski valcer]], [[samba]] i slobodni stil - finale) |- | Rene i Mirjana (''slobodni stil'' - finale) |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najniže ocjene u sezoni |- |Žarko i Ivana - 16 bodova ([[samba]] - 5. epizoda) |} ====Druga sezona (2007.)==== Druga se sezona prikazivala od [[3. studenoga]] do [[2. prosinca]] [[2007.]], a pobijedili su [[Luka Nižetić]] i Mirjana Žutić.<ref name="pobjednici2"></ref> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Mirko Fodor]] | Žana Alerić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://ples.com.hr/sezona-2007/drugoj-emisiji-ispali-mirko-fodor-zana-aleric-najbolji-par-je-lana-jurcevic-hrvoje-krasevac/|title=U drugoj emisiji ispali Mirko Fodor i Žana Alerić, najbolji par je Lana Jurčević i Hrvoje Kraševac|website=ples.com.hr}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Damir Markovina]] | Ana Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/umjesto-ive-majoli-iz-hrtovog-showa-otplesao-damir-markovina/365306.aspx|title=Umjesto Ive Majoli, iz HRT-ovog showa otplesao Damir Markovina|date=18. studenoga 2007.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Majoli]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/iva-majoli-suci-u-plesu-nisu-bili-fer-prema-meni-38600|title=Iva Majoli: Suci u 'Plesu' nisu bili fer prema meni|date=25. studenoga 2007.|publisher=[[24sata]]}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Danijela Martinović]]}} | {{nowrap|Nicolas Quesnoit}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="1pro2007">{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/davor-gobac-plese-i-dalje-ispali-danijela-i-nicholas-39505|title=Davor Gobac pleše i dalje, ispali Danijela i Nicholas|date=1. prosinca 2007.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Nikolina Pišek]] | Ištvan Varga | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://ezadar.net.hr/zabava/328309/zavrsilo-plesanje-za-nikolinu-pisek-i-istvana-vargu/|title=Završilo plesanje za Nikolinu Pišek i Ištvana Vargu|date=9. prosinca 2007.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Davor Gobac]] | Tamara Despot | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="1pro2007"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Jurčević]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Nižetić]] | Mirjana Žutić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici2">{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/mirjana-i-luka-na-tronu-plesa-sa-zvijezdama-3859506|title=Mirjana i Luka na tronu Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Jutarnji list]]|date=23. prosinca 2007.}}</ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najviše ocjene u sezoni (40 bodova) |- | Luka i Mirjana ([[paso doble]] - 6. epizoda) |- | Lana i Hrvoje ''- ukupno - 80 bodova'' ([[quickstep]] i [[paso doble]] - 7. epizoda) |- |Luka i Mirjana ''- ukupno - 80 bodova'' ([[tango]] i [[cha-cha-cha]] - 7. epizoda) |- | Luka i Mirjana ([[paso doble]] i ''slobodni stil'' - finale) |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Najniže ocjene u sezoni |- | Davor i Tamara - 20 bodova ([[samba]] - 5. epizoda) |} ====Treća sezona (2008.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (3. sezona)}} U trećoj sezoni, koja se prikazivala od [[25. listopada]] do [[20. prosinca]] [[2008.]], pobjedu su odnijeli [[Mario Valentić]] i Ana Herceg.<ref name="pobjednici3">{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-mario-i-ana-su-pobjednici-showa-94228|title=Ples sa zvijezdama: Mario i Ana su pobjednici showa|archive-url=https://web.archive.org/web/20250113102840/https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-mario-i-ana-su-pobjednici-showa-94228|archive-date=13. siječnja 2025.|publisher=[[24sata]]|access-date=24. srpnja 2025.|date=20. prosinca 2008.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Nikša Kaleb]] | {{nowrap|Tamara Despot}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/kultura/niksa-i-tamara-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama-846451|title=Nikša i Tamara prvi napustili 'Ples sa zvijezdama'|publisher=[[Večernji list]]|website=vecernji.hr|date=8. studenoga 2008.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153212/https://www.vecernji.hr/kultura/niksa-i-tamara-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama-846451|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Vidović]] | Mirjana Žutić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/1327/svoje-su-otplesali-luka-vidovic-i-mirjana-zutic.aspx|title=Svoje su otplesali Luka Vidović i Mirjana Žutić|date=15. studenoga 2008.|access-date=24. srpnja 2025.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123211103/https://mojtv.hr/magazin/1327/svoje-su-otplesali-luka-vidovic-i-mirjana-zutic.aspx|archive-date=23. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Goran Grgić]] | {{nowrap|Sara Stojanović}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/kultura/goran-i-sara-vise-nece-plesati-sa-zvijezdama-848600|title=Goran i Sara više neće 'plesati sa zvijezdama'|publisher=[[Večernji list]]|access-date=24. srpnja 2025.|date=22. studenoga 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153743/https://www.vecernji.hr/kultura/goran-i-sara-vise-nece-plesati-sa-zvijezdama-848600|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Antonija Šola]]}} | {{nowrap|Hrvoje Kraševac}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/antonija-sola-izbacena-iz-natjecanja-a-mario-zaplesao-s-duskom-curlicem/411729.aspx|title=Antonija Šola izbačena iz natjecanja, a Mario zaplesao s Duškom Ćurlićem|date=29. studenoga 2008.|publisher=[[Index.hr]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724153926/https://www.index.hr/magazin/clanak/antonija-sola-izbacena-iz-natjecanja-a-mario-zaplesao-s-duskom-curlicem/411729.aspx|archive-date=24. srpnja 2025.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Martina Zubčić]]}} | {{nowrap|Robert Schubert}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/bez-seksipilne-martine-zubcic-u-finalu-20081207|title=Bez seksipilne Martine Zubčić u finalu|date=7. prosinca 2008.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Daniela Trbović]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref name="pobjednici3"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zlata Mück Sušec|Zlata Mück]] | {{nowrap|Ištvan Varga}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici3"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mario Valentić]]}} | {{nowrap|Ana Herceg}} | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici3"></ref> |- |} ====Četvrta sezona (2009.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (4. sezona)}} [[Franka Batelić]] i njezin profesionalni partner Ištvan Varga pobjednici su četvrte sezone, koja se prikazivala od [[31. listopada]] do [[19. prosinca]] [[2009.]]<ref name="pobjednici4">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/franka-batelic-i-istvan-varga-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-69540|title=Franka Batelić i Ištvan Varga pobjednici su "Plesa sa zvijezdama"|publisher=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203160614/https://www.vecernji.hr/showbiz/franka-batelic-i-istvan-varga-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-69540|archive-date=3. prosinca 2024.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Sandi Cenov]] | Gabriela Pilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/iz-showa-ples-sa-zvijezdama-prvi-ispao-sandi-cenov-46941|title=Iz showa "Ples sa zvijezdama" prvi ispao Sandi Cenov|publisher=[[Večernji list]]|date=8. studenoga 2009.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124195213/https://www.vecernji.hr/showbiz/iz-showa-ples-sa-zvijezdama-prvi-ispao-sandi-cenov-46941|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Vanessa Radman]]}} | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/suznih-ociju-vanessa-radman-otplesala-iz-showa-uz-zivahni-jive-50626|title=Suznih očiju Vanessa Radman otplesala iz showa uz živahni jive|publisher=[[Večernji list]]|date=14. studenoga 2009.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194709/https://www.vecernji.hr/showbiz/suznih-ociju-vanessa-radman-otplesala-iz-showa-uz-zivahni-jive-50626|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Frano Lasić]] | Mirjana Žutić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-ples-sa-zvijezdama-ispali-strastveni-frano-lasic-i-mirjana-zutic/461231.aspx |title=Video: Ples sa zvijezdama: Ispali strastveni Frano Lasić i Mirjana Žutić |publisher=[[Index.hr]] |date=21. studenoga 2009. |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194553/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-ples-sa-zvijezdama-ispali-strastveni-frano-lasic-i-mirjana-zutic/461231.aspx|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Šulentić]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/sokantni-rasplet-ispali-iva-sulentic-i-damir-horvatincic-58123 |title=Šokantni rasplet: ispali Iva Šulentić i Damir Horvatinčić |publisher=[[Večernji list]] |date= |access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Vedran Mlikota]]}} | Marija Šantek | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Lifestyle/a19506/Mlikota-napustio-Ples-sa-zvijezdama.html |title=Mlikota napustio "Ples sa zvijezdama" |publisher=|website=story.hr |date=7. prosinca 2009. |access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Ana Ugarković]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/ana-otplesala-svoj-posljednji-ples-2878115|title=Ana otplesala svoj posljednji ples |publisher=[[Jutarnji list]] |date=12. prosinca 2009. |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194853/https://www.jutarnji.hr/spektakli/ana-otplesala-svoj-posljednji-ples-2878115|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Gordan Kožulj]] | Ana Herceg | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici4"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Franka Batelić]]}} | Ištvan Varga | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici4"></ref> |- |} ====Peta sezona (2010.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (5. sezona)}} Peta se sezona prikazivala od [[30. listopada]] do [[18. prosinca]] [[2010.]] Pobijedili su [[Nera Stipičević]] i Damir Horvatinčić.<ref name="pobjednici5">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/nera-stipicevic-i-damir-horvatincic-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-229710|title=Nera Stipičević i Damir Horvatinčić pobjednici su 'Plesa sa zvijezdama'|archive-url=https://web.archive.org/web/20250223214912/https://www.vecernji.hr/showbiz/nera-stipicevic-i-damir-horvatincic-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-229710|archive-date=23. veljače 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=18. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Zvijezda !Profesionalni plesač/ica !Rezultat !{{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Hrvoje Rupčić]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hrvoje-rupcic-ispao-odlicnoj-neri-stipicevic-prva-desetka-212614|title=Hrvoje Rupčić ispao, odličnoj Neri Stipičević prva desetka|publisher=[[Večernji list]]|date=6. prosinca 2010.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ivana Brkljačić]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ivana-brkljacic-i-marko-herceg-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama-198247|title=Ivana Brkljačić i Marko Herceg ispali iz Plesa sa zvijezdama|date=13. studenoga 2010.|first=Bruno|last=Serdar|publisher=[[24sata]]}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Zijad Gračić]] | Tihana Devčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-ziri-izbacio-zijada-a-ostavio-vlahova-jer-je-propustio-teretanu-i-omeksao/524582.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Žiri izbacio Zijada, a ostavio Vlahova jer je propustio teretanu i "omekšao"|publisher=[[Index.hr]]|date=20. studenoga 2010.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Petar Vlahov]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/petar-vlahov-i-ana-domisljanovic-oprostili-se-od-plesa-sa-zvijezdama-221112|title=Petar Vlahov i Ana Domišljanović oprostili se od Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Večernji list]]|date=27. studenoga 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124194944/https://www.vecernji.hr/showbiz/petar-vlahov-i-ana-domisljanovic-oprostili-se-od-plesa-sa-zvijezdama-221112|archive-date=24. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sanja Doležal]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/sanja-dolezal-ispala-iz-showa-suprug-placa-runde-od-srece-201047|title=Sanja Doležal ispala iz showa, suprug plaća runde od sreće|publisher=[[24sata]]|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20101210183009/https://www.24sata.hr/show/sanja-dolezal-ispala-iz-showa-suprug-placa-runde-od-srece-201047|archive-date=10. prosinca 2010.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Bojan Jambrošić]]}} | Martina Bastić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/bojan-jambrosic-ispaomila-horvat-i-nera-stipicevic-idu-u-finale-227375|publisher=[[Večernji list]]|date=11. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724181242/https://www.vecernji.hr/showbiz/bojan-jambrosic-ispaomila-horvat-i-nera-stipicevic-idu-u-finale-227375|archive-date=24. srpnja 2025.|title=Bojan Jambrošić ispao,Mila Horvat i Nera Stipičević idu u finale}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mila Horvat]] | Robert Schubert | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici5"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Nera Stipičević]]}} | Damir Horvatinčić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici5"></ref> |- |} ====Božićni specijal (2010.)==== Na [[Božić]] [[2010.]] godine emitirana je posebna emisija sa šest parova iz prve četiri sezone. Mogli su plesati ples po izboru uz uvjet da se pleše na božićnu pjesmu. O pobjedniku je odlučivao isključivo žiri.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak913486.html-3133043|title=Božićni ples sa zvijezdama: Maknite se svi, mi se vraćamo na plesni podij|publisher=[[Jutarnji list]]|date=24. prosinca 2010.|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724183618/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak913486.html-3133043|archive-date=24. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Prethodni rezultat ! Ples ! Rezultat |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Zrinka Cvitešić]]}} | {{nowrap|[[Nicolas Quesnoit]]}} | {{nowrap|pobjednici prve sezone}} | [[tango]] | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' |- ! style="font-weight:normal; | [[Gordan Kožulj]] | [[Ana Herceg]]||finalisti četvrte sezone | {{nowrap|[[valcer |bečki valcer]]}} | bgcolor="f4c7b8" rowspan="5"| Eliminirani |- ! style="font-weight:normal; | [[Luka Nižetić]] | [[Mirjana Žutić]] | pobjednici druge sezone | [[jive]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Šuput]] | [[Ištvan Varga]] | polufinalisti prve sezone | [[jive]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Jurčević]] | {{nowrap|[[Hrvoje Kraševac]]}} | finalisti druge sezone | [[rumba]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Zoran Vakula]] | {{nowrap|[[Ksenija Pluščec]]}} | {{nowrap|peto mjesto u prvoj sezoni}} | [[rumba]] |} ====Šesta sezona (2011.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (6. sezona)}} U šestoj su sezoni pobijedili [[Marko Tolja]] i Ana Herceg. Sezona se prikazivala od [[29. listopada]] do [[17. prosinca]] [[2011.]]<ref name="pobjednici6">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-tolja-i-ana-herceg-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-357350|title=Marko Tolja i Ana Herceg pobjednici "Plesa sa zvijezdama"|publisher=[[Večernji list]]|date=17. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206231222/https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-tolja-i-ana-herceg-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-357350|archive-date=6. prosinca 2024.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Tatjana Jurić]] | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/foto-tatjana-juric-prva-napustila-ples-sa-zvijezdama-a-marko-tolja-odusevio-ziri-1729797 |title=Tatjana Jurić prva napustila 'Ples sa zvijezdama', a Marko Tolja oduševio žiri |date=5. studenoga 2011.|publisher=[[Jutarnji list]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Miro Ungar]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/miro-ungar-napustio-ples-sa-zvijezdama-nisam-razocarao-242245 |title=Miro Ungar napustio 'Ples sa zvijezdama': Nisam razočarao |date=12. studenoga 2011. | website=[[24sata]] |access-date=24. srpnja 2025.|first=Anita|last=Runje}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Hrvoje Šalković]] | Lejla Bjedov | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6146/ples-sa-zvijezdama-hrvoje-salkovi-sve-zabavio-ali-ispao.aspx |title=Ples sa zvijezdama: Hrvoje Šalković sve zabavio, ali ispao|date=20. studenoga 2011.| website=mojtv.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Denis Ahmetašević]]}} | {{nowrap|Mirjana Žutić}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6174/ples-sa-zvijezdama-iz-showa-ispao-denis-ahmetasevic-.aspx |title=Ples sa zvijezdama: Iz showa ispao Denis Ahmetašević|date=26. studenoga 2011.| website=mojtv.hr |access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141001172458/https://mojtv.hr/magazin/6174/ples-sa-zvijezdama-iz-showa-ispao-denis-ahmetasevic-.aspx|archive-date=1. listopada 2014.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Jelena Perčin]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/6203/ples-sa-zvijezdama-ispala-bolesna-jelena-percin-.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Ispala bolesna Jelena Perčin|date=4. prosinca 2011.|website=mojtv.hr|access-date=24. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141001140755/https://mojtv.hr/magazin/6203/ples-sa-zvijezdama-ispala-bolesna-jelena-percin-.aspx|archive-date=1. listopada 2014.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Martina Tomčić]]}} | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/sjajni-martina-i-marko-ispali-u-polufinalu-20111210|title=Sjajni Martina i Marko ispali u polufinalu|date=10. prosinca 2011.|website=tportal.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Banely]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici6"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Marko Tolja]]}} | Ana Herceg | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici6"></ref> |- |} ====Novogodišnji specijal (2011.)==== U novogodišnjoj 2011. godini je emitirana posebna emisija sa 6 parova iz prve-pete sezone. Mogli su plesati ples po svom izboru. O pobjedniku je odlučivao isključivo žiri, a pobijedili su [[Daniela Trbović]] i Nicolas Quesnoit.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/gobac-ponovo-plese-plavusa-danijela-trbovic-pobijedila-u-specijalu-plesa-sa-zvijezdama/591447.aspx|title=Gobac ponovo pleše, "plavuša" Danijela Trbović pobijedila u specijalu "Plesa sa zvijezdama"|access-date=24. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|date=1. siječnja 2012.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profi plesač/ica ! Prethodni rezultat ! Ples ! Rezultat |- ! style="font-weight:normal; |[[Daniela Trbović]] | Nicolas Quesnoit | polufinalisti treće sezone|| [[slowfox]] | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mario Valentić]]}} | [[Ana Herceg]] | pobjednici treće sezone | [[jive]] | bgcolor="f4c7b8" rowspan="5"| Eliminirani |- ! style="font-weight:normal; | [[Sanja Doležal]] | {{nowrap|[[Hrvoje Kraševac]]}} | {{nowrap|četvrto mjesto u petoj sezoni}} | {{nowrap|[[engleski valcer]]}} |- ! style="font-weight:normal; | [[Mila Horvat]] | {{nowrap|[[Robert Schubert]]}} | finalisti pete sezone | [[samba]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Davor Gobac]] | [[Tamara Despot]] | treće mjesto u drugoj sezoni | [[quickstep]] |- ! style="font-weight:normal; | [[Žarko Radić]] | [[Ivana Antinac]] | {{nowrap|četvrto mjesto u prvoj sezoni}}|| [[engleski valcer]] |} ====Sedma sezona (2012.)==== Sedma se sezona prikazivala od [[3. studenoga]] do [[22. prosinca]] [[2012.]], a pobijedili su [[Barbara Radulović]] i Robert Schubert.<ref name="pobjednici7">{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/barbara-radulovic-i-robert-schubert-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-5088935|title=Barbara Radulović i Robert Schubert pobjednici Plesa sa zvijezdama|website=gloria.hr|date=23. prosinca 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063721/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/barbara-radulovic-i-robert-schubert-pobjednici-plesa-sa-zvijezdama-5088935|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Nika Fleiss]] | Marko Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/magazin/8298/u-prvoj-emisiji-plesa-sa-zvijezdama-ispali-nika-fleiss-i-marko-herceg.aspx|title=U prvoj emisiji "Plesa sa zvijezdama" ispali Nika Fleiss i Marko Herceg|date=3. studenoga 2012.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20160413050029/https://mojtv.hr/magazin/8298/u-prvoj-emisiji-plesa-sa-zvijezdama-ispali-nika-fleiss-i-marko-herceg.aspx|archive-date=3. travnja 2016.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Frano Domitrović]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani drugi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/U-drugoj-epizodi-Plesa-sa-zvijezdama-ispao-Frano-Domitrovic-Natali-Dizdar-zabljesnula-u-dekoltiranoj-haljini/646091.aspx |title=U drugoj epizodi "Plesa sa zvijezdama" ispao Frano Domitrović, Natali Dizdar zabljesnula u dekoltiranoj haljini|date=10. studenoga 2012.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Davor Radolfi]] | Ana Herceg | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/U-trecoj-epizodi-Plesa-sa-zvijezdama-ispali-Davor-Radolfi-i-njegova-partnerica-Ana-nisam-te-zasluzio/647233.aspx |title=U trećoj epizodi "Plesa sa zvijezdama" ispali Davor Radolfi i njegova partnerica: Ana, nisam te zaslužio|date=17. studenoga 2012.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Niko Pulić]] | Tamara Despot | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/niko-pulic-i-tamara-despot-otplesali-iz-plesa-sa-zvijezdama-5090222 |title=Niko Pulić i Tamara Despot otplesali iz 'Plesa sa zvijezdama'|date=25. studenoga 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405002102/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/niko-pulic-i-tamara-despot-otplesali-iz-plesa-sa-zvijezdama-5090222|archive-date=5. travnja 2022.|website=gloria.hr|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Blaženka Leib]] | Patrik Majcen | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://net.hr/hot/tv/video-blazenka-leib-napustila-show-ples-sa-zvijezdama-afe49328-b1c5-11eb-8862-0242ac130057 |title=Blaženka Leib napustila show|date=1. prosinca 2012.|website=net.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250503084551/https://net.hr/hot/tv/video-blazenka-leib-napustila-show-ples-sa-zvijezdama-afe49328-b1c5-11eb-8862-0242ac130057|archive-date=3. svibnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Darko Janeš]] | Marija Stošić | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} || <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/darko-janes-napredovao-u-plesu-ali-ne-dovoljno-dobro-484842 |title=Darko Janeš napredovao u plesu ali ne dovoljno dobro |date=8. prosinca 2012.|publisher=[[Večernji list]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063617/https://www.vecernji.hr/showbiz/darko-janes-napredovao-u-plesu-ali-ne-dovoljno-dobro-484842|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ana Begić Tahiri]] | Hrvoje Kraševac | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/ana-begic-tahiri-otplesala-iz-emisije-5089172 |title=Ana Begić Tahiri otplesala iz emisije|date=16. prosinca 2012.|website=gloria.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725063510/https://www.gloria.hr/gl/arhiva/ana-begic-tahiri-otplesala-iz-emisije-5089172|archive-date=25. srpnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Saša Lozar]] | Marija Šantek | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/arhiva/sasa-lozar-strah-me-da-ne-ispustim-partnericu-5090927|title=Saša Lozar: Strah me da ne ispustim partnericu|date=9. studenoga 2012.|access-date=25. srpnja 2025.|website=gloria.hr}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mirna Medaković]] | Damir Horvatinčić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici7"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Barbara Radulović]]}} | Robert Schubert | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici7"></ref> |- |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" |Rezultati parova sedme sezone ''Plesa s zvijezdama'' po tjednima !rowspan=2|Par !colspan=8|Tjedan |- !1. !2. !3. !4. !5. !6. !7. !8. |- ! style="font-weight:normal;"|{{nowrap|Barbara i Robert}} |38 | - |39 |39 |40 + 10 = 50 |39 + 40 = 79 |40 + 40 = 80 |40 + 39 = 79 |- ! style="font-weight:normal;"|Mirna i Damir |33 | - |28 |37 |30 + 9 = 39 |35 + 33 = 68 |39 + 33 = 72 |40 + 39 = 79 |- ! style="font-weight:normal;"|Saša i Marija | - |33 |34 |35 |36 + 7 = 43 |33 + 36 = 69 |34 + 29 = 63 |36 + 40 = 76 |- ! style="font-weight:normal;"|Ana i Hrvoje |33 | - |35 |31 |36 + 8 = 44 |35+ 32 = 67 |32 + 34 = 66 | colspan=1 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Darko i Marija | - |30 |23 |25 |20 + 5 = 25 |29 + 24 = 53 | colspan=2 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|{{nowrap|Blaženka i Patrik}} |24 | - |23 |30 |28 + 6 = 34 | colspan=3 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Niko i Tamara | - |32 |23 |30 | colspan=4 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Davor i Ana | - |19 |18 | colspan=5 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Frano i Ana | - |24 | colspan=7 style="background:darkgray"| |- ! style="font-weight:normal;"|Nika i Marko |24 | colspan=7 style="background:darkgray"| |- |} ====Osma sezona (2013.)==== Osma se sezona prikazivala od [[2. studenoga]] do [[21. prosinca]] [[2013.]]. Pobjedu su odnijeli [[Mislav Čavajda]] i Petra Jeričević.<ref name="pobjednici8">{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/mislav-i-petra-pobjednici-osme-sezone-plesa-sa-zvijezdama-911360|title=Mislav i Petra pobjednici osme sezone Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Večernji list]]|date=22. prosinca 2013.|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123232619/https://www.vecernji.hr/showbiz/mislav-i-petra-pobjednici-osme-sezone-plesa-sa-zvijezdama-911360|archive-date=23. siječnja 2025.}}</ref> Ovo je ujedno posljednja sezona koja se prikazivala na HRT-u prije prelaska emisije na [[Nova TV|Novu TV]] [[2019.]] godine. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |[[Damir Hoyka]] | {{nowrap|Tihana Matijaščić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Nevena Rendeli Vejzović]]}} | {{nowrap|Patrik Majcen}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Janko Popović Volarić]] | {{nowrap|Valentina Walme}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ronald Braus]] | {{nowrap|Ana Domišljanović}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Žanamari Perčić]] | {{nowrap|Damir Horvatinčić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Iva Mihalić]] | Robert Schubert | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Giuliano]] | Harija Marinčić | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref name="parovi8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]]}} | Nicolas Quesnoit | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref name="parovi8">{{citiranje weba|url=https://story.hr/Lifestyle/a49663/Predstavljeni-parovi-8.-sezone-Plesa-sa-zvijezdama.html|title=Predstavljeni parovi 8. sezone 'Plesa sa zvijezdama'|date=28. rujna 2013.|website=story.hr|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725070006/https://story.hr/Lifestyle/a49663/Predstavljeni-parovi-8.-sezone-Plesa-sa-zvijezdama.html|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ornela Vištica]] | Marko Herceg | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici8"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Mislav Čavajda]]}} | Petra Jeričević | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici8"></ref> |- |} ====Deveta sezona (2026.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (9. sezona)}} Deveta će se sezona emitirati od 31. listopada do 19. prosinca 2026. Sezona označava povratak emisije na HRT nakon dugogodišnje stanke te nakon što je [[Nova TV]] emitirala tri sezone od [[2019.]] do [[2023.]] godine. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; | Alen Đuras | Paula Tonković | rowspan=10 {{TBA}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|title=Alen Đuras o tremi i izazovima uoči prvog nastupa u "Plesu sa zvijezdama"|date=14. listopada 2026.|access-date=18. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261018075506/https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|archive-date=18. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Antonija Stupar Jurkin | Vedran Sraga | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Christina Zwicker | Patrik Seretin | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Dorijan Klarić | Gabrijela Pilić | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ema Luketin | Mateo Cvenić | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivan Dorian Molnar | Tamara Despot | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivica Skoko | Rebecca Krajnović | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Ujević Telenta]] | Gordan Vogleš | <ref name="lanamarko">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|title=Lana i Marko nadvladali strah i prihvatili izazov u showu „Ples sa zvijezdama”|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014140801/https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Marija Husar|Marija Husar Rimac]]}} | {{nowrap|Ivan Jarnec}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|title=Marija Husar Rimac ostvarit će dugogodišnju želju u showu „Ples sa zvijezdama”|date=12. listopada 2026.|access-date=13. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261013072420/https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|archive-date=13. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Marko Bratoš | Tina Walme Petrić | <ref name="lanamarko"></ref> |- |} ===Nova TV=== Nakon prekida emitiranja na [[HRT|HRT-u]], emisiju preuzima [[Nova TV]], koja je od [[2019.]] do [[2023.]] godine prikazala tri sezone. ====Prva sezona (2019.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 1. sezona)}} Ukupno deveta sezona emisije, odnosno prva sezona na Novoj TV, prikazivala se od [[17. ožujka]] do [[2. lipnja]] [[2019.]], a pobjednicima su bili proglašeni [[Slavko Sobin]] i njegova partnerica Gabriela Pilić.<ref name="pobjedniciNovaTV1">{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/pobjednici-showa-ples-sa-zvijezdama-su-slavko-sobin-i-gabirela-pilic---563214.html|title=Pobjednici showa 'Ples sa zvijezdama' su Slavko Sobin i Gabriela Pilić!|date=2. lipnja 2019.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207171749/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/pobjednici-showa-ples-sa-zvijezdama-su-slavko-sobin-i-gabirela-pilic---563214.html|archive-date=7. veljače 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Ana Vučak Veljača]]}} | {{nowrap|Mario Ožbolt}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/plesni-dvoboj-presudio-ana-i-mario-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama---554407.html|title=Plesni dvoboj presudio - Ana i Mario prvi napustili ''Ples sa zvijezdama''|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250217035046/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/plesni-dvoboj-presudio-ana-i-mario-prvi-napustili-ples-sa-zvijezdama---554407.html|archive-date=17. veljače 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Nives Celzijus]] | {{nowrap|Mateo Cvenić}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-nives-celzijus-ispala-nakon-dvoboja/2074993.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Nives Celzijus ispala nakon dvoboja|access-date=25. srpnja 2025.|date=31. ožujka 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021042511/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-nives-celzijus-ispala-nakon-dvoboja/2074993.aspx|archive-date=21. listopada 2019.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Ecija Ojdanić]]}} | Marko Šapina | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a86901/Ecija-Ojdanic-ispala-iz-showa-Ples-sa-zvijezdama.html|title=Ecija Ojdanić ispala iz showa 'Ples sa zvijezdama'|access-date=25. srpnja 2025.|date=8. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725070724/https://story.hr/Celebrity/a86901/Ecija-Ojdanic-ispala-iz-showa-Ples-sa-zvijezdama.html|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Davor Garić]] | Valentina Walme | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-garic-napustio-show-grubnic-prezivio-treci-dvoboj/2078393.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Garić napustio show, Grubnić preživio treći dvoboj|access-date=25. srpnja 2025.|date=14. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415212448/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-garic-napustio-show-grubnic-prezivio-treci-dvoboj/2078393.aspx|archive-date=15. travnja 2019.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Damir Kedžo]] | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/iznenadjenje-za-kraj-damir-kedzo-i-helena-janjusevic-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---557971.html|title=Iznenađenje za kraj: Damir Kedžo i Helena Janjušević napustili show 'Ples sa zvijezdama'|access-date=25. srpnja 2025.|date=21. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250216012455/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/iznenadjenje-za-kraj-damir-kedzo-i-helena-janjusevic-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---557971.html|archive-date=16. veljače 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Josipa Pavičić Berardini]]}} | Damir Horvatinčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani šesti | <ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a108969/PLES-SA-ZVIJEZDAMA-Ispala-Josipa-Pavicic-Berardini-i-Damir-Horvatincic.html|title=Ispala Josipa Pavičić Berardini i Damir Horvatinčić|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Sonja Kovač]] | Gordan Vogleš | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ples-sa-zvijezdama-sedma-emisija---558697.html|title=Sonja i Gordan oprostili se od "Plesa sa zvijezdama": "Hvala glasačima, plesali smo za vas"|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=27. svibnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231226192431/https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-grubnic-ispao-u-polufinalu-nakon-svog-sestog-plesnog-dvoboja-1321925|archive-date=26. prosinca 2023.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marko Grubnić]] | Ela Vuković | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-grubnic-ispao-u-polufinalu-nakon-svog-sestog-plesnog-dvoboja-1321925|title=Marko Grubnić ispao u polufinalu nakon svog šestog plesnog dvoboja|access-date=25. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivan Šarić | Paula Jeričević | bgcolor="tan"| Treće mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Viktorija Đonlić Rađa]]}} | Marko Mrkić | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Slavko Sobin]] | Gabriela Pilić | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjedniciNovaTV1"></ref> |- |} ====Druga sezona (2022.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 2. sezona)}} Kronološki deseta, odnosno druga sezone na Novoj TV, prikazivala se od [[6. ožujka]] do [[29. svibnja]] [[2022.]] Pobijedili su Pedro Soltz i Valentina Walme.<ref name="pobjedniciNovaTV2">{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/eventi/pedro-i-valentina-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-15203860|title=Pedro i Valentina pobjednici su Plesa sa zvijezdama!|website=gloria.hr|access-date=25. srpnja 2025.|date=29. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250725071905/https://www.gloria.hr/gl/scena/eventi/pedro-i-valentina-pobjednici-su-plesa-sa-zvijezdama-15203860|archive-date=25. srpnja 2025.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Vlatka Pokos]]}} | Mateo Cvenić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-vlatka-pokos-je-prva-ispala-iz-showa/2347101.aspx|title=Ples sa zvijezdama: Vlatka Pokos je prva ispala iz showa|date=13. ožujka 2022.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220418223503/https://www.index.hr/magazin/clanak/ples-sa-zvijezdama-vlatka-pokos-je-prva-ispala-iz-showa/2347101.aspx|archive-date=18. ožujka 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Lucija Lugomer]] | {{nowrap|Marko Šapina}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/lucija-lugomer-ispala-je-iz-plesa-sa-zvijezdama/2348957.aspx|title=Lucija Lugomer ispala je iz Plesa sa zvijezdama|access-date=25. srpnja 2025.|date=20. ožujka 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Matija Lovrec]]}} | {{nowrap|Helena Bradvica}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/matija-lovrec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-pa-citirao-vlatku-pokos-ovo-ime-upamtite-1576087|title=Matija Lovrec ispao iz 'Plesa sa zvijezdama' pa citirao Vlatku Pokos: 'Ovo ime upamtite...'|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|date=4. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220428023644/https://www.vecernji.hr/showbiz/matija-lovrec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-pa-citirao-vlatku-pokos-ovo-ime-upamtite-1576087|archive-date=28. travnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Ivana Čuljak]] | Ivan Jarnec | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani četvrti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/ivana-culjak-i-ivan-jarnec-cetvrti-su-par-koji-je-napustio-show-ples-sa-zvijezdama---719117.html|title=Ivana Čuljak i Ivan Jarnec četvrti su par koji je napustio show "Ples sa zvijezdama"|access-date=25. srpnja 2025.|date=10. travnja 2022.|publisher=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250612230504/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/ivana-culjak-i-ivan-jarnec-cetvrti-su-par-koji-je-napustio-show-ples-sa-zvijezdama---719117.html|archive-date=12. lipnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Asim Ugljen (glumac)|Asim Ugljen]] | Nika Jelić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/asim-i-nika-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---721211.html|title=Asim i Nika napustili su show ''Ples sa zvijezdama'' – Njihov jive nas je odveo u pedesete godine prošlog stoljeća, a pala je i prva jedinica|access-date=25. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618154124/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/asim-i-nika-napustili-su-show-ples-sa-zvijezdama---721211.html|archive-date=18. lipnja 2025.|date=25. travnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Albina Grčić]] | {{nowrap|Mario Ožbolt}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.zagreb.info/magazin/albina-grcic-nakon-ispadanja-iz-plesa-sa-zvijezdama-najavila-mali-predah-trenutno-sam-u-inspirativnoj-krizi/416021/|title=Albina Grčić nakon ispadanja iz ‘Plesa sa zvijezdama’ najavila mali predah: ‘Trenutno sam u inspirativnoj krizi’|access-date=25. srpnja 2025.|website=zagreb.info}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Bojana Gregorić Vejzović]]}} | {{nowrap|Gordan Vogleš}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani sedmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/bojana-gregoric-vejzovic-oglasila-se-nakon-ispadanja-iz-showa-ples-sa-zvijezdama---723213.html|title=Bojanu Gregorić Vejzović poslije ispadanja iz "Plesa sa zvijezdama" ponijele emocije, posebno se obratila Maji Šuput|access-date=25. srpnja 2025.|website=showbuzz.dnevnik.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250322065935/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/bojana-gregoric-vejzovic-oglasila-se-nakon-ispadanja-iz-showa-ples-sa-zvijezdama---723213.html|archive-date=22. ožujka 2025.|date=9. svibnja 2022.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Domenica Žuvela]] | Alan Walme | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/domenica-i-alan-napustili-show---724318.html|title=Domenica i Alan napustili show "Ples sa zvijezdama"|access-date=25. srpnja 2025.|date=16. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250115114617/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/domenica-i-alan-napustili-show---724318.html|archive-date=15. siječnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marko Petrić]] | Gabriela Pilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deveti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/publika-nakon-ispadanja-marka-i-gabriele-bio-je-bolji-a-filip-vise-ne-plese-kao-na-pocetku-837303|title=Publika nakon ispadanja Marka i Gabriele: 'Bio je bolji, a Filip više ne pleše kao na početku'|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[24sata]]|first=Izabela|last=Pepelko Farszky|date=23. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241101234552/https://www.24sata.hr/show/publika-nakon-ispadanja-marka-i-gabriele-bio-je-bolji-a-filip-vise-ne-plese-kao-na-pocetku-837303|archive-date=1. studenoga 2024.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Filip Vidović | {{nowrap|Paula Jeričević}} | bgcolor="pink" | Četvrto mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Jelena Perić | Marko Mrkić | bgcolor="tan" | Treće mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Sandi Pego | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Pedro Soltz]] | Valentina Walme | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjedniciNovaTV2"></ref> |- |} ====Treća sezona (2023.)==== {{glavni|Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)}} U kronološki jedanaestoj, odnosnoj trećoj sezoni na Novoj TV, pobjedu su odnijeli [[Marco Cuccurin]] i njegova partnerica Paula Tonković.<ref name="pobjednici11"></ref> Sezona se prikzivala od [[5. ožujka]] do [[21. svibnja]] [[2023.]] i posljednja je sezona prikazana na Novoj TV. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Deniss Grgić]]}} | Jakov Bjelac | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani prvi | <ref>{{citiranje weba|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/likovi/deniss-i-jakov|title=Deniss i Jakov|archive-url=https://web.archive.org/web/20230403220257/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/likovi/deniss-i-jakov|archive-date=3. travnja 2025.|publisher=[[Nova TV]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Alen Liverić]] | Ela Romanova | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani drugi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/alen-liveric-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama/2447845.aspx|title=Alen Liverić ispao iz Plesa sa zvijezdama|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411193817/https://www.index.hr/magazin/clanak/alen-liveric-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama/2447845.aspx|archive-date=11. travnja 2025.|publisher=[[Index.hr]]|date=19. ožujka 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Fran Lauš]] | {{nowrap|Rebecca Krajinović}} | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani treći | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/nakon-sto-je-fran-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-gledatelje-je-iznenadio-ovaj-potez-nove-tv-900208|title=Nakon što je Fran ispao iz 'Plesa sa zvijezdama', gledatelje je iznenadio ovaj potez Nove TV…|archive-url=https://web.archive.org/web/20230412091348/https://www.24sata.hr/show/nakon-sto-je-fran-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama-gledatelje-je-iznenadio-ovaj-potez-nove-tv-900208|archive-date=12. travnja 2023.|publisher=[[24sata]]|first=Monika |last=Kavedžić|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |[[Emilija Kokić]] | Patrik Seretin | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani četvrti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/novi-izazov-u-showu-nove-tv-koji-ce-se-par-najbolje-snaci-u-plesu-u-troje-foto-20230402|title=Emilija Kokić odlukom žirija napustila 'Ples sa zvijezdama': 'Ovo je bilo nezaboravno iskustvo'|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520092846/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/novi-izazov-u-showu-nove-tv-koji-ce-se-par-najbolje-snaci-u-plesu-u-troje-foto-20230402ˇ|archive-date=20. svibnja 2023.|date=2. travnja 2023.|website=tportal.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Petra Kurtela]] | Damir Horvatinčić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani peti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/petra-kurtela-u-suzama-napustila-ples-sa-zvijezdama-zbog-toga-mi-je-najteze-15324250|title=Petra Kurtela u suzama napustila ‘Ples sa zvijezdama‘: ‘Zbog toga mi je najteže...‘|publisher=[[Jutarnji list]]|date=10. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230426221539/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/petra-kurtela-u-suzama-napustila-ples-sa-zvijezdama-zbog-toga-mi-je-najteze-15324250|archive-date=26. travnja 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Dario Zurovec]] | {{nowrap|Helena Janjušević}} | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani šesti}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://zapadno.hr/politika/dario-zurovec-ispao-iz-plesa-sa-zvijezdama|title=Dario Zurovec ispao iz Plesa sa zvijezdama|date=16. travnja 2023.|website=zapadno.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Ana Zaninović]] | Mario Ožbolt | bgcolor="f4c7b8" | {{nowrap|Eliminirani sedmi}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ana-zaninovic-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama/2457507.aspx|title=Ana Zaninović ispala iz Plesa sa zvijezdama|date=23. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230510181341/https://www.index.hr/magazin/clanak/ana-zaninovic-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama/2457507.aspx|archive-date=10. svibnja 2023.|publisher=[[Index.hr]]|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Mario Mandarić]] | Helena Naletilić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani osmi | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/mario-i-helena-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama/2459472.aspx|title=Mario i Helena ispali iz Plesa sa zvijezdama|archive-url=https://web.archive.org/web/20230518125342/https://www.index.hr/magazin/clanak/mario-i-helena-ispali-iz-plesa-sa-zvijezdama/2459472.aspx|archive-date=18. svibnja 2023.|publisher=[[Index.hr]]|date=30. travnja 2023.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Tara Thaller]] | Mateo Cvenić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deveti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.gloria.hr/gl/scena/novosti/tara-thaller-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama-zahvalna-sam-15333462|title=Tara Thaller ispala iz ‘Plesa sa zvijezdama‘: ‘Zahvalna sam!‘|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724105839/https://www.gloria.hr/gl/scena/novosti/tara-thaller-ispala-iz-plesa-sa-zvijezdama-zahvalna-sam-15333462|archive-date=24. srpnja 2025.|website=gloria.hr|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Maja Drobnjaković]] | Marko Mrkić | bgcolor="f4c7b8" | Eliminirani deseti | <ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/maja-nakon-showa-zbog-plesa-danima-nisam-mogla-obuci-protezu-ali-bilo-je-predivno-910513|title=Maja nakon showa: 'Zbog plesa danima nisam mogla obući protezu, ali bilo je predivno...'|date=15. svibnja 2023.|publisher=[[24sata]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250724105516/https://www.24sata.hr/show/maja-nakon-showa-zbog-plesa-danima-nisam-mogla-obuci-protezu-ali-bilo-je-predivno-910513|archive-date=24. srpnja 2025.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Frano Ridjan]] | Gabriela Pilić | bgcolor="tan" | Treće mjesto | <ref name="pobjednici11"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | {{nowrap|[[Daria Lorenci Flatz]]}} | Ivan Jarnec | bgcolor="silver" | Drugo mjesto | <ref name="pobjednici11"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Marco Cuccurin]] | Paula Tonković | bgcolor="gold" | '''Pobjednici''' | <ref name="pobjednici11">{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/marco-cuccurin-pobjednik-je-plesa-sa-zvijezdama/2465260.aspx|title=Marco Cuccurin pobjednik je Plesa sa zvijezdama|publisher=[[Index.hr]]|date=21. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204025018/https://www.index.hr/magazin/clanak/marco-cuccurin-pobjednik-je-plesa-sa-zvijezdama/2465260.aspx|archive-date=4. prosinca 2024.|access-date=24. srpnja 2025.}}</ref> |- |} ==Produkcija== Na [[HRT|HRT-u]], urednik emisije je bio Tomislav Štengl, producent Vojo Stojanac, scenograf Dragutin Broz, glazbeni producent Nikša Bratoš, dizajner svjetla Marko Foretić, redatelj Dalibor Sokolić, a scenarist Alen Đurica.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.057info.hr/vijesti/2011-10-29/veceras-pocinje-ples-sa-zvijezdama/|title=Večeras počinje “Ples sa zvijezdama”|website=057info.hr|access-date=25. srpnja 2025.|date=29. listopada 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190428024724/https://www.057info.hr/vijesti/2011-10-29/veceras-pocinje-ples-sa-zvijezdama/|archive-date=28. travnja 2019.}}</ref> ==Vidi još== *''[[Strictly Come Dancing]]'' ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{YouTube|h=plessazvijezdamaHRT|Ples sa zvijezdama – HRT}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/ples-sa-zvijezdama/}} Plesa sa zvijezdama (Nova TV) *[https://www.hrt.hr/plessazvijezdama/8_sezona/ Stranica plesa sa zvijezdama 8. sezona (HRT)] –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105171829/https://www.hrt.hr/plessazvijezdama/8_sezona/ |date=5. studenoga 2019.}} *{{službena|http://www.hrt.hr/htv/emisije/plessazvijezdama/}} Plesa sa zvijezdama (HRT) (2010.) –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505110024/http://www.hrt.hr/htv/emisije/plessazvijezdama/|date=5. svibnja 2010.}} {{Ples sa zvijezdama}} {{Televizijski program na HTV-u}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Reality show]] [[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]] [[Kategorija:Televizijske emisije na NOVA TV-u]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] ixjol4vfks67qgt2xcdrve59nfz2uqv 0 130013 7624998 991078 2026-10-27T12:26:53Z Xqbot 24038 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rt Oštra]] 7624998 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rt Oštra]] mmy3p0fa0wr1p59y2bdpk6t2is3ubps 0 132126 7625243 6172507 2026-10-27T17:36:10Z Silverije 23459 7625243 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bijela (razdvojba)]]}} {{Naselje u BiH |ime = Bijela |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Jablanica]] |nadvisina = |lat = 43.634 |long = 17.783 |position = left |brojstan2013 = 111 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Bijela''' je naseljeno mjesto u općini [[Jablanica]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 12. kolovoza 2019.</ref> == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>: ukupno: 143 * Muslimani - 142 (99,30%) * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,70%) === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 111 * Bošnjaci - 104 (93,69%) * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7 (6,31%) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.glosk.com/BK/Bijela/9146720/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214081222/http://www.glosk.com/BK/Bijela/9146720/gmap_en.htm |date=14. veljače 2021. }} {{mrva-naselje BiH}} {{Jablanica}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Jablanica]] bol2dvtbulbho2maxh81qaxjeur17pi 0 134482 7625212 6169312 2026-10-27T16:53:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625212 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime = Relja Dulić Fišer | slika = | slika_širina = | slika_opis = | država = Srbija | prebivalište = Subotica | datum_rođenja = [[31. prosinca]] [[1975.]] | mjesto_rođenja = Subotica | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 180 | težina = 72 | igra = lijevom rukom | karijera = | zarađeni_novac = | pobjede/porazi_pojedinačno = | osvojeni_turniri_pojedinačno = | najbolji_plasman_pojedinačno = 330.<ref name="ATP">[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Fi/R/Relja-Fiser-Dulic.aspx ATP World Tour]</ref> | Australian_Open = | Roland_Garros = | Wimbledon = | US_Open = | pobjede/porazi_parovi = | osvojeni_turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = | medalje = }} '''Relja Dulić Fišer''' ([[31. prosinca]] [[1975.]]<ref>[http://www.daviscup.com/en/search/results.aspx?search=Dulic Davisov kup] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>) je [[tenis]]ač iz [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Srbija]]. Rodom je [[Hrvati u Vojvodini|Hrvat]]. Bio je jednim od najvećih nada vojvođanskog tenisa.<br> Najveći trag je ostavio igrajući po satelitskim turnirima, gdje je dolazio do finala. Na seniorskim je turnirima bio aktivan od 1995. do 2008. godine.<ref>[http://www.atpworldtour.com/Tennis/Players/Fi/R/Relja-Fiser-Dulic.aspx?t=rh ATP World Tour]</ref> Seniorski prvak SRJ bio je 1997., 1998. i 2000. godine, kao član [[TK Spartak Subotica|TK Spartak]].<ref>(srpski) [http://www.tenis.rs/sr/istorijat/index.php Povijest TK Spartak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907075238/http://www.tenis.rs/sr/istorijat/index.php |date=7. rujna 2011. }}</ref> 2. srpnja 2000. u paru s Bugarom Milenom Velevim pobijedio je na Nijemca Sebastiana Fitza i Rusa Sergeja Pozdneva s 2:6, 6:2, 7:6 (3) u zavšrnici [[ITF Futures]] turnira teškog 10.000 dolara koji se igrao na tvrdoj podlozi. 15. siječnja 2001. došao je do turnira ITF Futures u francuskom Angersu koji se igrao na zemljanoj podlozi, gdje je izgubio od Francuza Grégoryja Carraza sa 6:2, 6:1. 2002. je godine došao do završnice turnira ITF Futures u Mariboru koji se igrao na zemljanoj podlozi, a izgubio je od Slovenca [[Marko Tkalec|Marka Tkalca]] s 6:3, 5:7, 6:4. Bio je [[srbijanska teniska reprezentacija|srbijanski reprezentativac]] u Davisovu kupu, a prvi je put zaigrao na tom natjecanju 2000. godine. Pojedinačno je ostvario količnik 1:1, a u parovima 4:0. == Uspjesi == U [[Mađarska|Mađarskoj]] je sa svojim klubom osvojio naslov prvaka 2003.<br> Bio je višestrukim seniorskim prvakom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], čime je izborio mjesto u "A" reprezentaciji SiCG za [[Davis Cup]].<br> Nakon nekoliko godina, 2003. je postao i [[trener]]om Davis Cup [[teniska reprezentacija SiCG|reprezentacije SiCG]]. == Izvori == * [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=632&no=37 Ljevica me još uvijek sluša]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]] (poveznica neaktivna) {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Dulić Fišer, Relja}} [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Srbijanski tenisači]] t6nbzszv2nfmzpz0qqpgdriug10muxr 0 140272 7624987 7071984 2026-10-27T12:17:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7624987 wikitext text/x-wiki '''Puinave''' (Puinabe), pleme američkih Indijanaca porodice [[Puinavean]] nastanjeno u [[Kolumbija|Kolumbiji]] duž rijeke [[Inírida (rijeka)|Inírida]] i njezinih pritoka, te na susjednom području [[Venezuela|Venezuele]] u blizini [[Guasuriapana]] i [[San Fernando de Atabapo]]a. Puinavama je domovina rijeka Inírida a o njihovom naseljavanju susjedne Venezuele malo je poznato. Jezično ih se povezuje s Macú Indijancima u širu porodicu Puinave-Macu (ponekad Puinavean), i s Tucano plemenima u Veliku porodicu [[Macro-Tucanoan]]. == Etnografija: život i običaji == Puinave su stanovnici kišne šume koji žive prvenstveno od poljodjelstva tipa [[posijeci-i-spali]], nadopunjujući izvore prehrane [[lov]]om, [[ribolov]]om i sakupljanjem. U trećem mjesecu pale čestice [[prašuma|prašume]] kako bi ih pripremili za sadnju koja počinje kišnom sezonom u [[svibanj|svibnju]] i [[lipanj|lipnju]]. Obrađeno područje nazivaju '' 'timot' '' (=''polja kasave'') i ona su glavna aktivnost žena. Svake [[godina|godine]] [[obitelj]] stvara novu česticu na različitim lokacijama, tako da bi kroz cijelu godinu bili opskrbljeni [[kasava|kasavom]]. Ribolov je druga najvažnija ekonomska aktivnost iza hortikulture jer predstavlja glavni izvor proteina. Lov i sakupljanje ne čine prioritetne ekonomske aktivnosti. Sakupljanje je sezonsko, a lov se sve više zanemaruje. Socijalnu strukturnu organizaciju u prošlosti bio je klan (24), [[egzogamija|egzogaman]] i patrilinearnog nasljeđa. Unutar svakog Puinave-sela svaka nuklearna obitelj inače s patripotestalnim autoritetom, posjeduje vlastitu kuću. Ženidba se prakticira i poželjna je među ukrštenim rođacima, dok je među paralelnim zabranjena. Isprva je postmaritalno stanište matrilokalno, mladoženja je dužan raditi određeno vrijeme za obitelj svoje žene, da bi se nakon izvjesnog vremena vratio u svoje selo. Otada pa nadalje stanište je patrilokalno. U novije vrijeme česti su i brakovi s Indijancima [[Curripaco]], [[Cubeo]], [[Piratapuyo]], [[Dessana]], [[Wuanano]] i [[Tukano]]. == Literatura == *Triana, Gloria (1987). "Puinave." In Introducción a la Colombia amerindia, edited by François Correa and Ximena Pachón. Bogotá: Instituto Colombiano de Antropología. (ICAN) == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20060105023847/http://www.orinoco.org/apg/lopeopleindiv.asp?lang=en&people=puinave Puinave] *[http://www.everyculture.com/South-America/Puinave.html Puinave] *[http://www.etniasdecolombia.org/indigenas/puinave.asp Grupos étnicos:Puinave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080506101546/http://www.etniasdecolombia.org/indigenas/puinave.asp |date=6. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Puinavean]] [[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Venezuela]] s4m1vvebexbj8m1ndqrmk86zdlnjpvq 10 145680 7625173 7574227 2026-10-27T16:10:09Z Divna Jaksic 974 7625173 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Biografski infookviri}}</noinclude> <includeonly>{{Infookvir |name = Infookvir književnik |tijeloclass = vcard |bodystyle = |abovestyle = background-color:#B8CCE8; color:black; |datastyle = text-align:left; |above = {{{Ime}}} |image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Slika:{{{slika}}}|{{if then show|{{{veličina|}}}|250x340px}}]]}} |caption = {{{opis slike|}}} |label1 = Puno ime |data1 = {{{puno ime|}}} |label2 = [[Pseudonim]] |data2 = {{{pseudonim|}}} |label5 = Rođenje |data5 = {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{rođenje|}}}|<br>}} {{#if: {{{mjesto rođenja|}}}|<div class="locality">{{{mjesto rođenja|}}}</div>}} |label6 = Smrt |data6 = {{#invoke:Datum i dob|death|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{smrt|}}}|<br>}} {{{mjesto smrti|}}} |label8 = Državljanstvo |data8 = {{{državljanstvo|}}} |label9 = Zanimanje |data9 = {{{zanimanje|}}} |label10 = Nacionalnost |data10 = {{{nacionalnost|}}} |label11 = Period&nbsp;pisanja |data11 = {{{period pisanja|}}} |label12 = Književne&nbsp;vrste |data12 = {{{vrsta|}}} |label13 = Teme |data13 = {{{teme|}}} |label14 = Književni&nbsp;period |data14 = {{{period|}}} |label17 = Supruga |data17 = {{{supruga|}}} |label18 = Suprug |data18 = {{{suprug|}}} |label19 = Djeca |data19 = {{{djeca|}}} |data30 = {{Collapsible list|title=Važnija&nbsp;djela|frame_style=border:none; padding: 0;|title_style=background:inherit; color:inherit; text-align:left;|list_style=text-align:left;display:initial;|1={{#if:{{{djela|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{djela}}}}}}} |data32 = {{Collapsible list|title=Nagrade|frame_style=border:none; padding: 0;|title_style=background:inherit; color:inherit; text-align:left;|list_style=text-align:left;display:initial;|1={{#if:{{{nagrade|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{{nagrade}}}}}}} |label35 = Potpis |data35 = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Slika:{{{potpis}}}|128px]]}} |label36 = Stranica |data36 = {{#if:{{{web|}}}|{{url|{{{web|–}}}}}}} |data40 = {{if then show|{{{fusnote|}}}||<div style="border:1px solid red; width:100%; text-align:left;">|</div>}} |below = {{#if:{{{bez nn|}}}||{{Normativni nadzor - umetak}}}} <div class="plainlinks" style="border-top:1px solid #ccc; margin-top:8px;">'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''</div> }}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Književni infookviri|književnik]] [[Kategorija:Biografski infookviri|književnik]] </noinclude> o4u0t612z76wrhkj4ubbd3z143h48ac 10 145687 7625174 7497805 2026-10-27T16:10:37Z Divna Jaksic 974 7625174 wikitext text/x-wiki {{Dokumentacijska podstranica}} {{Lua|Datum i dob}} Predložak se upotrebljava u životopisima književnika i književnica. {{Primjer parametara|Ime|slika|veličina|opis slike|puno ime|pseudonim|rođenje|smrt|zanimanje|nacionalnost|period pisanja|vrsta|teme|period|supruga|suprug|djeca|djela|nagrade|potpis|web=example.com|fusnote}} Kod za predložak. Iskopirajte ga na stranicu na koju stavljate predložak i popunite ga podacima koje imate: <syntaxhighlight lang="wikitext" copy> {{Infookvir književnik | Ime = | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = | mjesto rođenja = | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} </syntaxhighlight> '''''Napomena:''''' ''Ne moraju sva polja biti popunjena. Sva polja su izborna te se ne pojavljuju na predlošku ako ih se izostavi.'' ==Objašnjenje parametara== {| class="wikitable" ! style="text-align: left" | Parametar ! style="text-align: left" | Objašnjenje |- | '''Ime''' | Upišite ime pisca (uglavnom se poklapa sa nazivom članka). '''Napomena:''' Ne upisujte puna imena. To stavite u parametar '''puno ime'''. Ako pisac dolazi iz zemlje gdje se ne koristi latinično pismo (Rusija, arapske zemlje...), njegovo ime na pismu (ćirilica, arapsko pismo, grčko...) koje se koristi u zemlji iz koje dolazi upišite ispod glavnog imena koristeći ovaj format:<br /><div style="text-align:center;"><nowiki><div style="text-align:center;"></nowiki>''ime (obavezno u italic fontu)''<nowiki></div></nowiki></div> |- | '''slika''' | Upišite ime slike u formatu ''ime slike.jpg'' |- | '''veličina''' | Upišite veličinu slike. Početna veličina za slike veće od 200px je 200px. Veličinu unosite samo za slike čija je prava rezolucija manje od 200px. Tada unesite njihovu originalnu rezoluciju. |- | '''opis slike''' | Upišite opis slike. |- | '''pseudonim''' | Upišite pseudonime kojima se pisac koristio. |- | '''puno ime''' | Upišite puno ili rodno ime pisca. |- | '''rođenje''' | Upišite datum rođenja, a ispod toga mjesto i državu rođenja. |- | '''smrt''' | Upišite datum smrti, a ispod toga mjesto i državu smrti. |- | '''zanimanje''' | Upišite zanimanje pisca. |- | '''nacionalnost''' | Unesite nacionalnost pisca. |- | '''period pisanja''' | Unesite godinu prve publikacije i zadnje. |- | '''vrsta''' | Unesite sve književne vrste koje je pisac pisao. |- | '''teme''' | Upišite najčešće teme o kojima je pisac pisao. |- | '''period''' | Upišite književni period ili pokret u kojem je pisac djelovao. |- | '''djela''' | Navedite imena najpoznatijih i najvažnijih djela pisca. |- | '''supruga''' | Navedite imena supruge/a koje je književnik imao. |- | '''suprug/zi''' | Navedite imena supruga koje je književnica imala. |- | '''djeca''' | Upišite prvo broj djece, pa onda imena u formatu:<br /><div style="text-align:center;">''br. djece: ime djeteta 1<br>ime djeteta 2...''</div> |- | '''nagrade''' | Upišite imena značajnijih nagrada koje je pisac dobio. |- | '''potpis''' | Upišite ime slike koja prikazuje potpis u formatu: ''ime slike.jpg''. |- | '''web''' | Ovdje uniesite samo ako pisac ima '''službenu''' web stranicu. Nemojte unistiti nikakve fan stranice ili neslužbene. |- | '''fusnote''' | fusnote |} {{infookvir za predložak | kat = Književnici | podkat = DA | upute = vidi gore }} {{Biografski infookviri}} {{Sakrij-početak|title=TemplateData}} <templatedata> { "params": { "Ime": {}, "slika": {}, "veličina": {}, "opis slike": {}, "puno ime": {}, "pseudonim": {}, "rođenje": {}, "mjesto rođenja": {}, "smrt": {}, "mjesto smrti": {}, "zanimanje": {}, "nacionalnost": {}, "period pisanja": {}, "vrsta": {}, "teme": {}, "period": {}, "supruga": {}, "suprug": {}, "djeca": {}, "djela": {}, "nagrade": {}, "potpis": {}, "web": {}, "fusnote": {}, "bgcolour": {} }, "format": "{{_\n| ______________ = _\n}}" } </templatedata> {{Sakrij-kraj}} 32j3xoi73xyraz04fd3g0de0a0aa5ei 0 145878 7625149 7600544 2026-10-27T15:36:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625149 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Ravenna |izvorno ime= Ravenna |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Ravenna |slika grba =Ravenna-Stemma.svg |karta =Map_of_comune_of_Ravenna_(province_of_Ravenna,_region_Emilia-Romagna,_Italy).svg |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = RA |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 25 |širina-sekunde= 04 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 11 |dužina-sekunde= 58 |dužina-oznaka= E |mappaX = 146 |mappaY = 172 |poštanski broj = 48121-48125 |pozivni broj = 0544 |istat = 039014 |zaštitnik = [[Sveti Apolinarije]] |stranica= [http://www.comune.ravenna.it/ Ravenna] }} '''Ravenna''' je ''[[općina|komuna]]'' i glavni [[grad]] istoimene [[Pokrajina Ravenna|pokrajine Ravenna]] u regiji [[Emilia-Romagna]] u [[Italija|Italiji]]. Grad se nalazi u unutrašnjosti, ali je povezan kanalom s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Ravenna je nekoć služila kao sjedište [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] i kasnije [[Ostrogotsko Kraljevstvo|Ostrogotskog Kraljevstva]]. Sa 652.89 km² Ravenna je druga najveća ''komuna'' prema površini u Italiji, iako je samo malo manja od polovice veličine najveće općine, [[Rim]]a. [[Datoteka:PiazzaDelPopolo01.jpg|mini|lijevo|250px|''Piazza del Populo'']] ==Povijest== [[Datoteka:Ravnna-gallaplacidia.jpg|mini|lijevo|[[Mauzolej Gale Placidije]] iz oko 430. god.]][[Datoteka:Ravenna BW 3.JPG|mini|lijevo|[[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] iz 549. god., unutrašnjost]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni |slika = Meister von San Vitale in Ravenna.jpg |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 788 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Ravenna |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} ===Rana povijest=== Počeci Ravenne nesigurni su. Prvo naselje se različito pripisuje [[Tirenjani]]ma, [[Tesalijci]]ma ili [[Umbrijci]]ma. Ravenna se sastojala od kuća sagrađenih na stupovima na nekoliko malenih otoka u močvarnoj laguni - situacija slična [[Venecija|Veneciji]] nekoliko stoljeća kasnije. Rimljani su je zanemarili tijekom osvajanja delte [[Po|rijeke Po]], ali su je kasnije prihvatili u [[Rimska Republika|Rimsku Republiku]] kao federativni grad [[89. pr. Kr.]] U Ravenni je [[49. pr. Kr.]] [[Julije Cezar]] okupio svoje snage prije nego što je prešao [[Rubikon]]. Nakon bitke protiv [[Marko Antonije|Marka Antonija]] [[45. pr. Kr.]] car August je ondje podignuo vojnu luku Classe.<ref>od ''classis'', latinski "mornarica"</ref> Ova je luka, zaštićena isprva vlastitim zidinama, bila važna postaja [[rimska mornarica|rimske carske mornarice]]. Danas je grad bez izlaza na more, iako je Ravenna ostala važna [[morska luka]] na [[Jadran]]u sve do ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Tijekom germanske invazije [[Thusnelda]], [[Arminije]]va udovica, i [[Marbod]], kralj [[Markomani|Markoman]]a, bili su zatočeni u Ravenni. Ravenna se jako razvijala tijekom rimske uprave. Car [[Trajan]] sagradio je 70 [[kilometar|km]] dugi [[akvadukt]] na početku [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. Godine [[402.]] [[Honorije|car Honorije]] prenio je prijestolnicu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] iz [[Milano|Milana]] u Ravennu. Prijenos je učinjen uglavnom iz obrambenih razloga: Ravenna je bila okružena močvarama i barama, te je imala lagan pristup carskim snagama [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]. Godine [[409.]] [[Vizigoti|vizigotski]] kralj [[Alarik I.]] ipak je zaobišao Ravennu i krenuo pljačkati [[Rim]] i uzeti za taokinju [[Gala Placidija|Galu Placidiju]], kćer cara [[Teodozije I.|Teodozija I.]] Nakon brojnih preokreta Gala Placidija se vratila u Ravennu sa svojim sinom carem [[Valentinijan III.|Valentinijanom III.]] uz pomoć svoga nećaka [[Teodozije II.|Teodozija II.]] Ravenna je uživala u razdoblju mira tijekom kojeg je kršćanska religija cvala, a grad je dobio većinu svojih slavnih spomenika, kako sekularnih (razorenih) tako i kršćanskih (većinom sačuvanih). [[Datoteka:Theodoric's Palace - Sant'Apollinare Nuovo - Ravenna 2016 (crop).jpg|mini|300px|lijevo|[[Mozaik]] Teodorikove palače iz 6. st. ([[Nova bazilika Svetog Apolinarija]])]] Godine 476. palo je Zapadno Rimsko Carstvo, a istočnorimski car [[Zenon (car)|Zenon]] poslao je [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] da ponovo zauzme talijanski poluotok. Nakon [[bitka kod Verone|bitke kod Verone]] [[Odoakar]] se povukao u Ravennu gdje je izdržavao trogodišnju Teodorikovu opsadu sve dok zauzimanje [[Rimini]]ja nije lišilo Ravennu opskrbe. Nakon što je Teodorik zaklao Odoakra Ravenna je postala prijestolnica [[Ostrogoti|Ostrogotskog]] kraljevstva Italije. Nakon [[493.]] Teodorik je zaposlio rimske arhitekte u izgradnji sekularnih i religijskih građevina, uključujući izgubljenu palaču blizu [[Nova bazilika Svetog Apolinarija|Sant'Apollinarea Nuovo]]; "Palazzo di Teodorico" bila je nadogradnja. Teodorik i njegovi sljedbenici bili su [[arijanstvo|arijanisti]], ali su živjeli u suživotu s Latinima. Teodorik je umro 526. kada ga je naslijedila kći [[Amalasunta]] ubijena 535. godine. [[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski]] car [[Justinijan]] bio je fanatično ortodoksan te se protivio i ostrogotskoj vlasti i [[arijanstvo|arijanskom]] poimanju kršćanstva. Godine [[535.]] napao je Apeninski poluotok u sadržaju Rimskog Carstva, a [[540.]] je zauzeo Ravennu. Ravenna je postala sjedište bizantske vlasti na Apeninskom poluotoku u sadržaju Rimskog Carstva(vidi također [[Gotski ratovi|Gotske ratove]]). ''Restauratio Imperii'' u Ravenni također je doprinijelo obližnjoj luci Classe (classis), koja se ponekad naziva [[Pompeji]]ma [[ranokršćanstvo|kasne antike]]. Kao ravenska luka bila je jedna od ključnih platformi od 6. – 7. stoljeća, te glavna luka na jadranskoj obali Apeninskog poluotoka. Najreprezentativniji ostatak tog perioda je [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi|crkva sv. Apolinarija u Classi]] (6. – 7. stoljeće), čije se relikvije nalaze u crkvi. Ali iako je osnovana tijekom rimskog razdoblja, najviše se razvila tijekom kasnijeg Bizantskog Carstva. ===Ravenski egzarhat=== {{glavni|Ravenski egzarhat}} Nakon [[Belizar]]ovog osvajanja u službi cara [[Justinijan I.|Justinijana I.]] u šestom stoljeću, Ravenna je postala sjedište [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] upravitelja Italije, [[egzarh]]a, pa je poznata kao [[Ravenski egzarhat]]. U to je vrijeme napisana [[Ravenska kozmografija]]. ===Srednji vijek i moderna povijest=== [[Datoteka:PiazzaPopulo03.jpg|mini|180px|lijevo|Piazza del Popolo u Ravenni]] [[Datoteka:Christus Ravenna Mosaic.jpg|mini|180px|Mozaik iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]] s prikazom dugokosog i bradatog Isusa odijevenog poput grčko-rimskog svećenika i kralja ([[Nova bazilika Svetog Apolinarija]])]] [[Langobardi]] vođeni [[kralj Liutprand|kraljem Liutprandom]] zauzeli su Ravennu [[712.]] godine, ali su je bili prisiljeni vratiti Bizantincima. Ipak, [[751.]] godine langobardski kralj [[Aistulf]] uspio je zauzeti Ravennu, prekinuvši bizantsku vlast u sjevernoj Italiji. Francuski kralj [[Pipin Mali|Pipin]] napao je Langobarde po zapovijedi [[Stjepan II.|pape Stjepana II.]] Ravenna je stoga [[784.]] godine postala teritorij [[Papinska Država|Papinskih Država]]. Zauzvrat je [[Hadrijan I.|papa Hadrijan I.]] ovlastio kralja Karla Velikog da uzme iz Ravenne što poželi. [[Karlo Veliki]] je poduzeo tri pljačkaška pohoda na Ravennu, odnoseći ogromnu količinu rimskih stupova, [[mozaik]]a, kipova i ostalih pokretnina kako bi obogatio svoju prijestolnicu u [[Aachen]]u. Pod papinskom vlašću ravenski [[nadbiskup]] je uživao [[autokefalnost]] od Rimske Crkve - privilegij steknut tijekom bizantske vlasti. Zbog donacija koje su mu dali [[Otonska dinastija|otonski]] carevi ravenski nadbiskup bio je najbogatiji u Italiji nakon papinstva, te je stoga uspješno mogao povremeno izazivati papinu svjetovnu vlast. Godine [[1198.]] Ravenna je vodila savez gradova iz [[Romagna|Romagne]] protiv cara, a papa se morao podložiti. Nakon rata 1218. obitelj [[Traversari]] uspjela je nametnuti svoju vlast nad gradom koja je trajala sve do 1240. godine. Nakon kratkog perioda pod carskim vikarom Ravenna je vraćena Papinskim Državama 1248. i ponovo Traversarijima sve do [[1275.]] kada je [[Da Polenta]] uspostavio svoje dugotrajno gospodstvo. Jedan od najčuvenijih stanovnika Ravenne u to je vrijeme bio protjerani pjesnik [[Dante]]. Posljednjeg od Da Polentinijevih, [[Ostasio III. da Polenta|Ostasia III.]], [[1440.]] godine je protjerala [[Mletačka Republika]] koja je grad pripojila svojim teritorijima. Ravenna je bila pod Mlecima sve do 1509. kada je područje napadnuto tijekom [[Talijanski ratovi|Talijanskih ratova]]. Godine 1512. tijekom ratova [[Ratovi Svete Lige (16. stoljeće)|Svete Lige]] Ravennu su opljačkali Francuzi. Nakon mletačkog povlačenja Ravennom su ponovo upravljali [[papa|papinski]] legati kao dijelom [[Papinska država|Papinske države]]. Grad je oštećen u velikoj poplavi u svibnju 1636. Tijekom sljedeća 3 stoljeća izgrađena je mreža kanala koji su preusmjerili obližnje rijeke i isušili obližnje močvare, smanjivši mogućnost poplavljivanja i stvorivši ogroman pojas poljoprivrednog tla oko grada. Osim još jedne kratke mletačke okupacije (1527-1529), Ravenna je bila dio Papinskih Država do 1796. kada ju je anektirala francuska marionetska država [[Cisalpinska Republika]] ([[Talijanska Republika|Talijanska Republika]] od 1802. i [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]] od 1805.). Papi je vraćena 1814., a [[1859.]] su je zauzeli pijemontske trupe. Ravenna i okolno područje [[Romagna|Romagne]] postali su dio novoujedinjene [[ujedinjenje Italije|Kraljevine Italije]] 1861. godine. [[Datoteka:Mausoleum of Theoderic.JPG|mini|180px|[[Teodorikov mauzolej]]]] {{Clear|left}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=15. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|55973 |1871.|58544 |1881.|59696 |1901.|62723 |1911.|69802 |1921.|70502 |1931.|76335 |1936.|80658 |1951.|91513 |1961.|115188 |1971.|131547 |1981.|137375 |1991.|135844 |2001.|134631 |2011.|153740 |2021.|155836 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Glavne znamenitosti== [[Datoteka:Emilia Ravenna1 tango7174.jpg|mini|180px|[[Apsida]], [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]]]] [[Datoteka:Dante's tomb (Ravenna) - Facade.jpg|mini|180px|[[Dante|Danteova]] grobnica, [[neoklasicizam|neoklasična]] građevina, Camillo Morigia, 1780.]] Osam ranokršćanskih spomenika u Ravenni upisanih na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Oni su # [[Neonska krstionica]] (o. 430.) # [[Mauzolej Gale Placidije]] (o. 430.) # [[Arijanska krstionica]] (o. 500.) # [[Nadbiskupska kapelica]] (o. 500.) # [[Bazilika Sant'Apollinare Nuovo]] (o. 500.) # [[Teodorikov mauzolej]] (520.) # [[Bazilika svetog Vitalea]] (548.) # [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] (549.) Ostale turističke atrakcije uključuju: *antička crkva ''[[Crkva Duha Svetoga, Ravenna|Duha Svetog]]'' koja je sačuvala izvorne veze iz 5. stoljeća. Izvorno je bila arijanski hram. Fasada je vrijedan portiko s 5 arkada iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. *Crkva [[San Giovanni Evangelista, Ravenna|sv. Ivana Evanđelista]] je također iz 5. stoljeća, a podigla ju je [[Gala Placidija]] nakon morske oluje. Restaurirana je nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. *[[ San Francesco, Ravenna|Bazilika sv. Franje]] ponovo sagrađena od 10. – 11. stoljeća iznad prethodnog zdanja posvećenom Apostolima, a kasnije sv. Petru. Iza skromne ciglene fasade nalaze se glavni brod i dva pobočna broda. Fragmenti mozaika iz primitivne crkve vidljivi su na podu, koji je obično prekriven vodom nakon obilnih kiša (zajedno s kriptom). Ovdje je [[1321.]] održana pogrebna ceremonija za [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]]. Pjesnik je pokopan u grobnici pripojenoj crkvi. Lokalne vlasti su se uspjele oduprijeti svim firentinskim zahtjevima za povratak ostataka njenog najslavnijeg prognanika. *[[Barok]]na crkva ''[[Santa Maria Maggiore, Ravenna|svete Marije Velike]]'' ([[525.]] – [[532.]], ponovo sagrađena [[1671.]]). u njoj se nalazi slika [[Luca Longhi|Luce Longhija]]. *Crkva ''[[San Giovanni Battista, Ravenna|svetog Ivana Krstitelja]]'' iz [[1683.]] također je u baroknom stilu sa srednjovjekovnim zvonikom. *Bazilika ''[[Santa Maria in Porto, Ravenna|svete Marije u Portu]]'' (16. stoljeće), s bogatom fasadom iz 18. stoljeća. Uz glavni brod nalaze se dva pobočna broda i visoka kupola. U njoj se nalazi slika slavne ''grčke Madonne'' koja je navodno donesena u Ravennu iz Konstantinopola. *Obližnja [[Komunalna galerija, Ravenna|Komunalna galerija]] sadrži različita djela romanjolskih slikara. *''[[Rocca Brancaleone]]'' ("Dvorac Brancaleone") sagradili su [[Mletačka Republika|Mlečani]] [[1457.]] Nekoć dio gradskih zidina, sada je javni park. Podijeljen je u dva dijela: pravi dvorac i citadelu koja se prostire na površini od 14,000 m². *Takozvana [[Teodorikova palača]] zapravo je ulaz u bivšu crkvu [[San Salvatore|svetog Spasitelja]]. Uključuje mozaike iz prave palače ostrogotskog kralja. *Crkva ''[[sveta Eufemija|svete Eufemije]]'' (18. stoljeće) daje pristup takozvanom [[Stone Carpets Domus]] (6. – 7. stoljeće): on udomljuje prekrasne mozaike iz bizantinske palače. *[[Nacionalni muzej, Ravenna|Nacionalni muzej]]. ==Promet== Ravenna je važna komercijalna i turistička luka. Cestom se do Ravenne može doći iz cestovnog čvorišta [[Bologna]] ili iz [[Venecija|Venecije]] državnom cestom 309 "Romea". Iz Rima najbrža je veza E45 međunarodna cesta; druga glavna veza s južnom Italijom je državna cesta 16 "Adriatica". Željeznički kolodvor povezuje Ravennu s [[Bologna|Bolognom]], [[Ferrara|Ferrarom]], [[Venecija|Venecijom]], [[Veronom]] i [[Rimini]]jem. Najbliže zračne luke nalaze se u [[Zračna luka Forlì|Forlì]]ju i [[Zračna luka Bologna|Bologni]]. {{Commons|Ravenna}} ==Ravenna u književnosti== [[Lord Byron]] živio je u Ravenni između [[1819.]] i [[1821.]] godine. Tu ga je odvela ljubav prema lokalnoj aristokratskoj i udanoj mladoj ženi, [[Teresa, kontesa Guiccioli|Teresi Guiccioli]]. Ovdje je nastavio svog ''[[Don Juan (Byron)|Don Juana]]'' i napisao ''Ravenski dnevnik'', ''Moj rječnik'' i ''Rekolekcije''.<ref> [http://www.turismo.ra.it/contenuti/index.php?t=scrittori&id=21&cat=3 TZ Ravenne] </ref> [[Oscar Wilde]] napisao je poemu naslovljenu ''Ravenna'' 1878.<ref> [http://www.infomotions.com/etexts/literature/english/1800-1899/wilde-ravenna-609.htm Wilde: Ravenna] </ref>, kao i ruski simbolistički pjesnik [[Aleksandar Blok]] 1909., nadahnut putovanjem. Prolazak kroz Ravennu na svomu putovanju Italijom nadahnjuje [[Hermann Hesse]] na pisanje dviju pjesama ''Ravenna (1)'' i ''Ravenna (2)''. ==Gradovi pobratimi== *{{Z|UK}} [[Chichester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] *{{Z|HRV}} [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]], od 1967. *{{Z|NJE}} [[Speyer]], [[Njemačka]], od 1989. * {{Z|FRA}} [[Chartres]], [[Francuska]], od 1957. * {{Z|NOR}} [[Tønsberg]], [[Norveška]] * {{Z|MAĐ}} [[Szekszárd]], [[Mađarska]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.turismo.ravenna.it/ Turizam i kultura] Službena stranica *''[http://www.gutenberg.net/etext/12542 Ravenna, A Study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902210450/http://www.gutenberg.net/etext/12542 |date=2. rujna 2020. }}'' (1913.), Edward Hutton, iz [[Projekt Gutenberg|Projekta Gutenberg]] *[http://www.newadvent.org/cathen/12662b.htm ''Catholic Encyclopedia'':] Rana povijest Ravenne i njeni spomenici *[http://www.paradoxplace.com/Perspectives/Venice%20&%20N%20Italy/Ravenna/Ravenna%202004.htm Adrian Fletcher's Paradoxplace Ravenna Pages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060413083046/http://www.paradoxplace.com/Perspectives/Venice%20%26%20N%20Italy/Ravenna/Ravenna%202004.htm |date=13. travnja 2006. }} (fotografije) {{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti u Italiji]] [[Kategorija:Ravenna| ]] 5uldwl2g5a77q13ddvnbn5m2xub52z7 0 158886 7625348 7613937 2026-10-27T20:47:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625348 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Ronchi dei Legionari |izvorno ime= |regija= Furlanija-Julijska krajina |pokrajina = Gorica |slika grba = Coats of arms of None.svg |karta = |kratica regije= FVG |kratica pokrajine = GO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 50 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute= 30 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 170 |mappaY = 45 |poštanski broj = 34077 |pozivni broj = 0481 |istat = 031016 |zaštitnik = [[Sveti Lovro]] |stranica= [http://www.comuneronchi.it/ Ronchi dei Legionari] }} '''Ronchi dei Legionari''' ([[furlanski]]: ''Roncjis'', [[slovenski]]: ''Ronke'') je grad u [[Gorica (pokrajina)|Goričkoj pokrajini]] u Italiji. == Zemljopis == Naselja (''frazioni'') na području ove općine su: Cave di Selz, Soleschiano i Vermegliano. Ronchi dei Legionari graniči s općinama [[Doberdò del Lago]], [[Fogliano Redipuglia]], [[Monfalcone]], [[San Canzian d'Isonzo]], [[San Pier d'Isonzo]] i [[Staranzano]]. Zemljopisno ova regija je dio [[Bisiacaria|Bisiacarije]]. == Gospodarstvo == Na području općine nalazi se [[Zračna luka Trst]] koja je i glavna zračna luka [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije-Julijske krajine]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1921.|4628 |1931.|5965 |1936.|6668 |1951.|8563 |1961.|9343 |1971.|10318 |1981.|10052 |1991.|9900 |2001.|11121 |2011.|11960 |2021.|11807 |2024.|11722 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Zbratimljena mjesta== * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Wagna]], [[Austrija]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px|]] [[Metlika]], [[Slovenija]] == Razvoj stanovništva == <timeline> Colors= id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.8) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8) ImageSize = width:455 height:303 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:12000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:2000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:500 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo BarData= bar:1861 text:1861 bar:1871 text:1871 bar:1881 text:1881 bar:1901 text:1901 bar:1911 text:1911 bar:1921 text:1921 bar:1931 text:1931 bar:1936 text:1936 bar:1951 text:1951 bar:1961 text:1961 bar:1971 text:1971 bar:1981 text:1981 bar:1991 text:1991 bar:2001 text:2001 PlotData= color:barra width:20 align:left bar:1861 from: 0 till:0 bar:1871 from: 0 till:0 bar:1881 from: 0 till:0 bar:1901 from: 0 till:0 bar:1911 from: 0 till:0 bar:1921 from: 0 till:4628 bar:1931 from: 0 till:5965 bar:1936 from: 0 till:6668 bar:1951 from: 0 till:8563 bar:1961 from: 0 till:9343 bar:1971 from: 0 till:10318 bar:1981 from: 0 till:10052 bar:1991 from: 0 till:9900 bar:2001 from: 0 till:11121 PlotData= bar:1861 at:0 fontsize:XS text: ? shift:(-8,5) bar:1871 at:0 fontsize:XS text: ? shift:(-8,5) bar:1881 at:0 fontsize:XS text: ? shift:(-8,5) bar:1901 at:0 fontsize:XS text: ? shift:(-8,5) bar:1911 at:0 fontsize:XS text: ? shift:(-8,5) bar:1921 at:4628 fontsize:XS text: 4628 shift:(-8,5) bar:1931 at:5965 fontsize:XS text: 5965 shift:(-8,5) bar:1936 at:6668 fontsize:XS text: 6668 shift:(-8,5) bar:1951 at:8563 fontsize:XS text: 8563 shift:(-8,5) bar:1961 at:9343 fontsize:XS text: 9343 shift:(-8,5) bar:1971 at:10318 fontsize:XS text: 10318 shift:(-8,5) bar:1981 at:10052 fontsize:XS text: 10052 shift:(-8,5) bar:1991 at:9900 fontsize:XS text: 9900 shift:(-8,5) bar:2001 at:11121 fontsize:XS text: 11121 shift:(-8,5) TextData= fontsize:S pos:(20,20) text:izvor ISTAT </timeline> {{Pokrajina Gorica}} [[Kategorija:Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini‎]] 0wngzn5q8un71qai2vobrl0io0rg9sp 0 162814 7625404 6772433 2026-10-27T22:03:33Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625404 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Palićko jezero | izvorno_ime = | ime_genitiv = | slika = Palics női fürdő.jpg | slika_opis = | lokacija = 8 km od Subotice, kod Palića | koordinate = {{Coord|||||||||display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Srbija | iso-regija = | površina = 4,6 | zapremina = | dubina = 3,5 | visina = 101 | širina = | dužina = | vrsta = slatkovodno | pritok = | ulijeva = | države = {{DZ+X|SRB}} | obalni_gradovi = | slika_karta = | opis_karte = }} '''Palićko jezero''' (srp. ''Палићко језеро''; mađ. ''Palicsi-tó'', nje. ''Palitsch-See''<ref>[http://www.sekitsch.de/daten/buch/Batschka%20Orte.pdf Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Arpádenzeit im Batscher Komitat</ref>) je [[jezero]] na sjeveru [[Bačka|Bačke]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se 8 km od [[Subotica|Subotice]], pokraj gradića [[Palić]]a, u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Srbija]]. Zauzima površinu od 4,6 km². Prosječna dubina jezera je 1,9 metara. Temperatura vode se kreće između 18 i 25°C. == Povijest == Podrijetlo i nastanak ovog jezera nas vodi u daleku prošlost. Poznato je da je jezero presušilo nekoliko puta i svaki put ga se opet punilo. <!-- Park je osnovan 1840. kad se otkrilo da je jezerska voda i blato na waste land where winds went wild and the sun beat down on all things living had salubrious properties. The health spa's natural environment was fostered. The Great Park has since been redesigned and additional greenery planted, originally occupying an area of more than 86,000 square meters, today taking up about 190,000 m². --> == Osobine == Izvori mineralne vode su temperature 25°C, a jezersko dno je bogato važnim mineralnim tvarima koje imaju ljekovite osobine, pa je zbog toga ovo jezero i lječilišno mjesto. Godine 1995. je otvoren kanal Tisa-Palić, koji je pridonio kakvoći vode u jezeru. == Ekologija == Palićko jezero je zaštićeno područje 3. kategorije te je dobio status parka prirode. == Turizam == Palićko jezero je najomiljenije turističko odredište u Vojvodini i peto po popularnosti u Srbiji. == Povezani članci == * [[Ludoško jezero]] * [[Kelebijsko jezero]] * [[zoološki vrt Palić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Palić}} {{wikivoyage}} * [http://www.palic.co.yu Službene turističke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080518100316/http://www.palic.co.yu/ |date=18. svibnja 2008. }} *{{sr icon}} [http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2097/strane/feljton.htm Subotičke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330054355/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2097/strane/feljton.htm |date=30. ožujka 2009. }} Palić, Ludoš, Kelebija - jezera ili bare? : Nesporazumi oko statusa jezera, 8. svibnja 2008. *{{sr icon}} [http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2098/strane/feljton.htm Subotičke]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Palić, Ludoš, Kelebija - jezera ili bare? : Ludaško jezero je u stvari bara, 16. svibnja 2008. *{{sr icon}} [http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2098/strane/feljton.htm Subotičke]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Palić, Ludoš, Kelebija - jezera ili bare? : Kako je izgubljena vlast nad vodama, 22. svibnja 2008. [[Kategorija:Jezera u Vojvodini]] [[Kategorija:Bačka]] kys8ue8bsj91gddqxfsc2arztf2ruu1 0 171842 7625409 6252253 2026-10-27T22:07:49Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625409 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Giza | ime_genitiv =Gizee | izvorno_ime =سكندرية <small>(Eskendereyya)</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Egypt.Giza.Sphinx.02.jpg | veličina_slike =293px | opis_slike =Velika Sfinga u Gizi sa Kefrenovom piramidom u pozadini | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =30 | širina-minute =1 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =31 | dužina-minute =13 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] [[Egipat]] | lokacija1_ime =Guvernerat | lokacija1_info =Giza | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =2.681.863 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Egypt Standard Time | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Egypt Summer Time | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Giza''' ([[Arapski jezik|arapski]], الجيزة, [[Transliteracija|transliterirano]] ''al-ǧīzah''; na [[Egipatski arapski jezik|egipatskom arapskom]] dijalektu [[Kairo|Kaira]] izgovoreno kao ''eg-Gīza;'' isto tako ponekad pisano kao Gizeh, Ghizeh, ili Geezeh) je grad u [[Egipat|Egiptu]] na zapadnoj obali rijeke [[Nil]], nekih 20 km jugozapadno od centralnog [[Kairo|Kaira]], a danas dio šire kairske metropole. Predstavlja sjedište [[Guvernatorat Al Jizah|Guvernatorata Al Jizah]], smješteno na njegovom sjeveroistoku, u blizini granice. Giza je najpoznatija po [[Visoravan Giza|visoravni Giza]], odnosno kao lokacija nekih od najimpresivnijih drevnih spomenika na svijetu, uključujući grobni kompleks [[Drevni Egipat|drevnih egipatskih]] [[faraon]]a i hramova, koji se sastoji od [[Sfinga|Sfinge]], [[Velika piramida u Gizi|Velike piramide]] te brojnih drugih [[Piramida (arhitektura)|piramida]] i hramova. Giza je nekada bila nulti [[meridijan]], referentna točka za određivanje [[Geografska dužina|geografske dužine]], vjerojatno na području Velike Piramide. == Povijest == Najpoznatije arheološko nalazište Gize - visoravan Gize - sadrži neke od najdojmljivijih spomenika [[Drevni Egipat|drevne egipatske]] [[povijest]]i. Nekada je prosperirao zahvaljujući [[Nil]]u koji je direktno plavio Visoravan Gizu, pa su piramide u Gizi bile sagrađene tako da se s njih može vidjeti drevna egipatska prijestolnica [[Memfis]], koja je u doba njihove izgradnje bila u blizini današnjeg [[Kairo|Kaira]]. Sam [[grad]] se dosta mijenjao kroz vrijeme. Promjene [[infrastruktura|infrastrukture]] su zabilježene za vrijeme različitih režima koji su vladali [[Egipat|Egiptom]], uključujući [[Velika Britanija|britance]] u [[19. stoljeće|19]]. i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]], koji su sagradili veliki broj [[cesta]], [[ulica]] i [[zgrada]] u okolnom području. Često se pogrešno misli da je Giza ništa drugo nego [[pustinja]] ; međutim, Giza je postala središte [[Kultura Egipta|kulture Egipta]] te je gusto naseljena, tako da u njoj postoje mnoge zgrade i gradske službe. Giza je zaprimila veliku pažnju zbog velikog broja [[Drevni Egipat|drevnih egipatskih]] spomenika na visoravni Giza, kao i tisuće posjetitelja i [[turist]]a kroz godine. Zbog toga su u inftastrukturu Gize ulagali kako britanske vlasti prije egipatske revolucije, tako i suvremena [[egipat]]ska vlada s obzirom na njegovu [[turizam|turističku]] važnost. Jedan od poznatih dijelova Gize je Alharam, koji je u prošlosti bio popularan zbog noćnih klubova. U Zamaleku živi egipatska srednja klasa, dok je nedavno Almohandeseen postao prenaseljen. == Pristup gradu == Međunarodni posjetitelji u Gizu, koja ima vlastiti guvernatorat koji graniči s [[Kairo]]m, ovise o [[Zračna luka Kairo|zračnoj luci Kairo]] jer u samoj Gizi još nije sagrađena međunarodna [[zračna luka]]. Nakon što dođu u Kairo, većina posjetitelja se koristi službenim izletima prilikom kojih ih do piramida vode službeni vodiči. U Gizu se također može doći preko sistema [[Kairski metro|kairskog metroa]], kao i [[taksi]]jem, iako to stranim turistima zna predstavljati poteškoće. == Giza u popularnoj fikciji == Giza je također poznata kao nalazište u [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastičnoj]] seriji [[Stargate SG-1]]. Interplanetarni transportni uređaj tamo pronađen je osnova zapleta istoimenog igranog filma i dvije televizijske serije. ==Vanjske poveznice== {{commons-inline|Giza|Giza}} {{wikivoyage|Cairo/Giza|Giza}} [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] c4pdfpgr3p9u6ziphaxwxntp0uruveo 0 172543 7624985 7520908 2026-10-27T12:15:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624985 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Saxhornbasse.jpg|minijatura|desno|250px|Altovski rog ''in Es'' ([[Njemački jezik|njem.]] Althorn in Es), Courtois 166.]] [[Datoteka:Erkencho del norte.jpg|minijatura|desno|250px|''Erkencho'', tradicijsko puhačko glazbalo iz sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]]]] '''Puhačka glazbala''' su [[glazbalo|glazbala]] koja proizvode [[zvuk]] pomoću vibracije zraka. Stupanj vibracije određuje se prema duljini cijevi, ručnim izmjenama i efektivnoj duljini vibracijskog stupa zraka. == Povijest == Poznata od pradavnih vremena. U starom Egiptu bila je poznata frula [[halil (glazbalo)|halil]]. Najstarija vrsta glazbala u Izraelu je [[ugab]]. U starožidovskom bogoslužju iznimno je bio važan rog [[šofar]].<ref>[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58</ref> == Metode za dobivanje različitih nota == * Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka, promjenom efektivne dužine cijevi kroz otvaranje ili zatvaranje rupa koje se nalaze na cijevi. Rupe se pokrivaju prstima ili pritiskom na tipku koja zatvara rupu. Ta se metoda koristi kod gotovo svih [[drveni puhači|drvenih puhačkih glazbala]]. * Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka, promjenom dužine cijevi, promjenom ventila koji usmjeruju zrak kroz dodatne cijevi i povećavajući tako ukupnu dužinu cijevi. Ova se metoda koristi kod gotovo svih [[Limena puhačka glazbala|limenih puhačkih glazbala]]. * Promjenom duljine i vibracijskog stupa zraka produživanjem ili skraćivanjem cijevi pomoću kliznoga mehanizma. Ovu metodu koristi [[trombon]] (s povlačkom). * Upućivanje zraka u različite harmonijske serije bez promjene duljine stupca zraka. Sva puhačka glazbala koriste ove načine kako bi proširila svoj melodijski raspon. == Vrste puhačkih glazbala == [[Datoteka:Duduk (landscape).jpg|minijatura|desno|250px|[[Duduk]], tradicijsko puhačko glazbalo podrijetlom iz [[Armenija|Armenije]]]] Puhačka glazbala spadaju u jednu od sljedećih kategorija: * [[Drvena puhačka glazbala]] * [[Limena puhačka glazbala]] Iako su prvobitno limena glazbala bila izrađena od metala, a drvena tradicionalno od drveta, materijal koji je ugrađen u tijelo pojedinoga glazbala nije uvijek pouzdan pokazatelj njegova obiteljskog tipa. Točniji način da se utvrdi pripada li glazbalo obitelji drvenog ili limenog tipa je poslušati kakav zvuk proizvodi [[glazbenik]]. Limeni puhači ton proizvode vibriranjem zraka unutar glazbala. Način sviranja drvenih puhača je: * vibriranje uzrokuje trska, koja agitira stupac zraka (kao kod [[klarinet]]a, [[oboa|oboe]] ili duduka) * puhanje suprotno od ruba ili ''fipplea'' (kao kod blokflaute) * puhanje preko ruba otvorenih rupa (kao kod [[flauta|flaute]]) Na primjer, [[saksofon]] je obično izrađen od metala (ili pola metal, pola drvo), ali je klasificiran kao drveno puhačko glazbalo s obzirom na njegov način vibracije stupa zraka (pomoću trske). S druge strane drveni korneti (ne korneti od metala), ili drveni serpenti (a u novije vrijeme prave se i od plastike), ne spadaju u obitelj limenih glazbala jer glazbenik vibraciju proizvodi [[Usne|usnama]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Wind instruments}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/645041/wind-instrument Britannica.com] - Puhačka glazbala na mrežnoj enciklopediji 'Britannica' [[Kategorija:Puhačka glazbala]] hivloevmyr0fxwjp04r1kjjmtkb0smo 0 183256 7625129 7522196 2026-10-27T15:17:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625129 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ratimir Kalmeta | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. lipnja]] [[1916.]] | mjesto_rođenja = [[Obrovac]] | datum_smrti = [[24. kolovoza]] [[2005.]] | mjesto_smrti = [[Rijeka]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[zemljopis|opći zemljopis]]<br>[[etnologija]]<br>[[etnografija]]<br>[[ekonomski zemljopis]]<br>[[jezikoslovlje]] | radna_institucija = [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF u Zagrebu]]<br>[[Ekonomski fakultet u Rijeci]] | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet (ZG)]]<sup>a</sup><br>[[Prirodoslovni fakultet u Beogradu|Prirodoslovni fakultet (BG)]] | fusnote = <sup>a</sup>Kasnije razdvojen i na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF]] }} '''Ratimir Kalmeta''' ([[Obrovac]], [[22. lipnja]] [[1916.]] − [[Rijeka]], [[24. kolovoza]] [[2005.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[zemljopisac]], [[pedagog]], [[izumitelj]], [[publicist]] i [[jezikoslovlje|jezikoslovac]]. == Životopis == === Djetinjstvo i školovanje === Ratimir je Kalmeta rođen [[22. lipnja]] [[1916.]] godine u [[Obrovac|Obrovcu]],<ref name="Nosić2006.7">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 7.</ref> mjestu u [[zadar]]skom zaleđu. Otac Petar bio je rodom iz [[Arbanasi|Arbanasa]] kod Zadra (danas dijelom tog grada), a majka Katica (r. Knez) iz okolice [[Knin]]a. S obzirom na to da mu je otac radio kao financijski inspektor diljem [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], mladi je Ratimir pohađao škole u četiri različita grada.<ref name="Nosić2006.7"/> Pučko školovanje započeo je u [[Split]]u, a gimnazijsko obrazovanje u [[Pljevlja|Pljevljima]]. Godine [[1928.]] otac mu umire u [[Sarajevo|sarajevskoj]] bolnici pa se zajedno s obitelji seli kod strica u [[Šibenik]] i ondje nastavlja gimnaziju, a potom se zbog bratova upisa na studij ponovo sele u [[Zagreb]] gdje je maturirao [[1941.]] godine.<ref name="Nosić2006.7"/> Vojni rok odslužio je dvije godine ranije u [[Boka|Boki]].{{pojasniti|kotorskoj?}} Za vrijeme školovanja igrao je [[nogomet]] u amaterskom klubu „Jelačić” iz [[Trešnjevka|Trešnjevke]], a u slobodno vrijeme također je svirao [[violina|violinu]] i crtao [[karikatura|karikature]].<ref name="Nosić2006.7"/> Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] zaposlio se je u Ministarstvu prometa što mu je omogućilo financiranje redovitoga studija na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u gdje je slušao zemljopis ([[geografija|geografiju]]), narodoznanstvo s narodopisom ([[etnologija|etnologiju]] s [[etnografija|etnografijom]]), te hrvatsku povijest ([[historiografija|historiografiju]]).<ref name="Nosić2006.7"/> Diplomirao je sve tri [[antropogeografija|antropogeografske]] navedene discipline [[9. ožujka]] [[1946.]] godine, s time da je [[geografija]] već sljedeće akademske godine prebačena u program novoutemeljenog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF)]].<ref name="Nosić2006.7"/> === Profesorska karijera === Karijeru [[profesor]]a Kalmeta započinje [[1947.]] godine u gimnaziji u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]],<ref name="Nosić2006.7"/> no koncem iste godine na poziv [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] vraća se u [[Zagreb]] gdje radi kao asistent na Odjelu za geografiju [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF-a]].<ref name="Nosić2006.8">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 8.</ref> Nakon tri godine odustaje od sveučilišne karijere i zapošljava se kao profesor na IX. zagrebačkoj gimnaziji, a potom [[1951.]] godine prelazi na Višu pedagošku školu (danas [[Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Učiteljski fakultet]]) gdje predaje zemljopis punih deset godina. Godine [[1961.]] temeljem javnog natječaja izabran je u nastavno zvanje višega predavača na novoutemeljenom [[Ekonomski fakultet u Rijeci|Ekonomskom fakultetu]] u [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]] gdje priprema doktorat na temu ''Rijeka – prometna funkcija''. Obranio ga je [[1965.]] godine u [[Beograd]]u, nakon čega radi u Rijeci kao izvanredni profesor za nastavne predmete [[ekonomski zemljopis|ekonomske]] i [[turistička geografija|turističke geografije]].<ref name="Nosić2006.8"/> Dugo vremena bio je i vanjskim suradnikom riječkog Ekonomskog instituta, a obavljao je i dužnost savjetnika Ekonomskog fakulteta.<ref name="Nosić2006.8"/> === Patenti === Svestranost Ratimira Kalmete očituje se i na primjeru dvaju [[izum]]a koje je pokušao [[patent]]irati u [[Beograd]]u.<ref name="Nosić2006.9Ham2005">Vidi:<br>• [[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 9.<br>• [[#Ham2005|Ham, Sanda (2005.)]], str. 200.</ref> Radi se o dva pomagala za nastavu [[zemljopis]]a kojima se učenicima predočavaju [[rotacija]] [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesečeve mijene]]. Zahjev za priznavanje autorstva predao je još [[1957.]] godine, a dobio ih je tek četiri odnosno šest godina kasnije. S obzirom na to da je za punu registraciju zatražena taksa od prilično visokih 6000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]], Kalmeta je odustao od izdavanja konačne patentne isprave.<ref name="Nosić2006.9Ham2005"/> === Prisilno umirovljenje === Godine [[1972.]] Ratimir Kalmeta prisilno je umirovljen u 56. godini života što se tumači represijom vlasti odnosno atmosferom koja je vladala nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]].<ref name="Nosić2006.8"/> Njegovo domoljublje i privrženost [[Hrvati|hrvatskom]] identitetu očituju se od najranije mladosti kada je igrao za nacionalistički klub „Jelačić”<ref name="Nosić2006.7"/> do akademske karijere i kasne starosti u kojoj se zalagao za [[hrvatski jezik]] odnosno tradicionalno [[nazivlje]].<ref name="Nosić2006.11">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 11.</ref> Do [[1970.]] godine Kalmetino zalaganje za korištenje hrvatskih naziva nije bilo sporno, primjerice [[Srbi|srpski]] urednici velikog „Geografskog atlasa” prihvatili su sve njegove korekture za [[Latinica|latinično]] izdanje i izrazili su mu čast na naslovnici nazvavši ga „stručnim suradnikom i korektorom za hrvatsko jezično područje”.<ref name="Nosić2006.12">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 12.</ref> Međutim, nakon [[1972.]] godine i njegovog umirovljenja, u izdanjima na kojima je surađivao primjetno je sasvim drugačije raspoloženje. Primjerice, iz dvosveščane [[djeca|dječje]] [[enciklopedija|enciklopedije]] „Svijet oko nas” u izdanju iz [[1974.]] godine izbačeni su svi članci koje je sastavio Kalmeta, i to na izravan zahtjev tadašnjega ministra za kulturu [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] dr. [[Stipe Šuvar]]a.<ref name="Nosić2006.11"/> Njega se također smatra odgovornim i za progon Kalmete sa [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]], a neposredno kasnije zbog opasnosti od režimskog uhićenja morao je nakratko boraviti i u inozemstvu.<ref name="Nosić2006.11"/> === Jezikoslovno djelovanje === Umirovljeničke godine Kalmeta provodi u [[Rijeka|Rijeci]] gdje nastavlja sa [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, a bogato [[pedagogija|pedagoško]] iskustvo potaklo ga je da se posebno posveti [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] odnosno tradicionalnom hrvatskom [[zemljopis]]nom [[nazivlje|nazivlju]] za koje se zalagao još tijekom postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref name="Nosić2006.7"/> Ustrajno se borio protiv prihvaćanja [[srpski jezik|srbizama]] u [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] kao što su ''Evropa'', ''padavine'', ''kriva'', ''ravan'', ''pribrežni'', ''ivični'', ''gustina'', ''erozioni'', ''domaćinstvo'', ''moreplovac'', itd.<ref name="Magaš2010.391">[[#Magaš2010|Magaš, Damir (2010.)]], str. 391.</ref> Težio je i odgovarajućoj primjeni pojmova kao što su ''vrh'' i ''vrhunac'', ''uzvisina'' i ''uzvišenje'', ''tijek'' i ''tok'', ''okolica'' i ''okoliš'', ''gora'' i ''planina'', ''slijev'' i ''porječje'', ''kamen'' i ''stijena'', ''tjesnac'' i ''morski prolaz'', ''krš'' i ''kras'', ''razvodnica'' i ''razvođe'', itd. Kalmeta se također zalagao da se zemljopis i geografija koriste kao [[sinonim]]i ne samo za opće opisivanje [[Zemlja|Zemlje]] već i za znanstvenu disciplinu, te da se riječ zemljopis koristi kada je god to moguće<ref name="Magaš2010.391"/> Kalmeta je navedenu tematiku obrazlagao u brojnim stručnim i drugim časopisima kao što su [[Geografski glasnik]], [[Priroda (časopis)|Priroda]], [[Turizam (časopis)|Turizam]], [[Ekološki glasnik]],<ref>[http://209.85.135.132/search?q=cache:zPUgFOKM0hsJ:www.ekoloski-glasnik.hr/onama/+%22Ratimir+Kalmeta%22&cd=10&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Ekološki glasnik] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Dubrovački horizonti]], [[Hrvatski planinar]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.plsavez.hr/hr/Hrvatski_planinar/1998 |title=Hrv. planinar |access-date=14. ožujka 2010. |archive-date=25. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070625131555/http://www.plsavez.hr/hr/Hrvatski_planinar/1998 |url-status=dead }}</ref> [[Nauta]], [[Jezik (časopis)|Jezik]], [[Hrvatska revija]], [[Dometi]], [[Novi list]], [[Šumarski list]], [[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik]], [[Tomislav (časopis)|Tomislav]], [[Školske novine]], [[Vjesnik]], [[Liječničke novine]], [[Glasnik HDZ-a]], [[Hrvatski književni list]], [[Hrvatsko sveučilište]], [[Kritika (časopis)|Kritika]], [[Hrvatsko slovo]], [[Krčki zbornik]], [[Zemlja i ljudi]], [[Moja Hrvatska]], itd.<ref name="Nosić2006.11"/> Velikim zalaganjem njegove supruge Vere postumno su izdane i dvije njegove zbirke ''Zemljopisne rasprave'' odnosno ''Zemljopisne i druge rasprave''.<ref>[[#Magaš2010|Magaš, Damir (2010.)]], str. 390.</ref> Svestrani hrvatski [[zemljopisac]] preminuo je [[24. kolovoza]] [[2005.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]], a sahranjen je na [[zagreb]]ačkom groblju [[Miroševac|Miroševcu]].<ref name="Nosić2006.8"/> == Obitelj == Ratimir Kalmeta oženio se [[17. srpnja]] [[1948.]] godine [[Dubrovnik|Dubrovčankom]] Verom Prvulović, profesoricom [[biologija|biologije]] i [[geografija|geografije]]. Imali su dvoje djece, Petra (r. [[1949.]]) i Mirjanu (r. [[1957.]]).<ref name="Nosić2006.8"/> == Opus == <div style="height: 455px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> Nepotpuni kronološki popis:<ref>[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 13. – 14.</ref> * ''Međunarodni geografski kongres u Lisabonu''. Geografski glasnik 11-12: str. 227., Zagreb, 1950. * ''Erupcija Etne'', Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950. * ''Veliki njemački gradovi''. Geografski glasnik 11- 12: str. 232., Zagreb, 1950. * ''Kanal Dunav - Crno more u Rumunjskoj''. Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950. * ''Vodeni sistem Ob - Aralo - Kaspijsko jezero'', Geografski glasnik 11-12: str. 233., Zagreb, 1950. * ''Katastrofalni učinak monsuna u Indiji''. Geografski glasnik 11-12: str. 237. – 238., Zagreb, 1950. * ''Američka ekspedicija na Antarktiku''. Geografski glasnik 11-12: str. 240., Zagreb, 1950. * ''Južna Amerika'', Školska knjiga, 55 str., Zagreb, 1951. * ''Opća geografija : za više razrede gimnazije'', Školska knjiga, 308 str., Zagreb, 1955. (kasnija izdanja: 1956. (288 str.) i 1958. (252 str.), (udžbenik). * ''Opća geografija'', Viša upravna škola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta). * ''Geografija Jugoslavije'', Viša upravna Ikola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta). * ''Geografski atlas'', Zavod za kartografiju Geokarta, Beograd, 1960. (27 str.), 1961. (31 str.), 1963. (31 str.), 1966. (35 str.), 1966. (35 str.) i 1972. (35 str.). * ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', Školska knjiga, Zagreb, 1960. i 1974. - R. Kalmeta je autor natuknica: ''Koralji'' (1. sv.: str. 221.), ''Prašume'' (2. sv.: str. 80. – 81.), ''Pustinje'' (2. sv.: str. 90.), ''Stepe i tundre'' (2. sv.: str. 152.), ''Vulkani'' (2. sv.: str. 210.), itd. * ''Idejna skica materijalne baze i nacrt Nastavnoga programa za katedre geografije za pedagoške akademije u SR Hrvatskoj''. Pedagoška akademija u Zagrebu i Školska knjiga, Zagreb, 1962. * ''Obradba klimatskih elemenata i modikatora u svrhu ocjene mogućnosti razvoja zimskoga turizma u Gorskome kotaru''. (elaborat Ekonomskoga instituta u Rijeci), Rijeka, 31. ožujka 1963. * ''Privreda Islanda, Zemlja i ljudi''. Zbornik Srpskoga geografskog društva 12: 86. – 93., Beograd, 1963. * ''Rijeka kao tranzitna luka, Zemlja i ljudi''. Zbornik Srpskoga geografskog društva, 13: 41. – 50., Beograd, 1963. * ''Pregled privrede područja kotara Rijeke'', Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, prosinac 1965. * ''Poznajete li Jadran?'', Vjesnik u srijedu, str. 1., Zagreb, 12. svibnja 1965. * ''Ekonomsko-geografska osnova teritorija; Cestovne saobraćajnice riječkog kotara''. Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, 1966. * ''Kritički osvrt na udžbenik za osnovne Škole "Moja domovina" i na pomoćno sredstvo Moj prvi atlas'' (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967. * ''O stručno pogrešnom objašnjavanju pojmova "geografski elementi" i "geografski faktori" u srednjoškolskom programu'' (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967. * ''Upute o načinu izgovora nekih glasova u stranim zemljopisnim nazivima'' (elaborat Zavoda za kartografiju Geokarta u Beogradu), Rijeka, 1967. * ''Mogućnost suradnje fakulteta i srednjih škola'' (elaborat Ekonomskoga fakulteta u Rijeci i Sveuilišta u Zagrebu), Rijeka, 1968. * ''Uvod u ekonomsku geografiju'', Ekonomski fakultet u Rijeci, 33 str., Rijeka, 1968. i drugo izdanje: 1971. (skripta). * ''SR Hrvatska ima svoje Hrvatsko primorje''. Hrvatski književni list 17: str. 11., Zagreb, 1969. * ''Geografski položaj otoka Krka''. Krčki zbornik 1: 19. – 58., Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1970. * ''Kamo s Dalmacijom?'', Vjesnik, str. 4., Zagreb, 13. rujna 1970. * ''Kvarnerski kraj ili Hrvatsko primorje''. Vjesnik, str. 12., Zagreb, 19. prosinca 1970. * ''Nazivi Jadranska ili Primorska Hrvatska''. Vjesnik, str. 8., Zagreb, 26. prosinca 1970. * ''Ekonomska geografija SFR Jugoslavije'', 257 str., Rijeka, 1971. (skripta Ekonomskoga fakulteta). * ''Priručnik za studij na Ekonomskom fakultetu'', Ekonomski fakultet – Rijeka, 80 str., Rijeka, 1971. * ''O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske''. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1: 101. – 108., Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet Rijeka, 1971. * ''Neke zamjedbe na nacrt djela: Regionalna geografija Hrvatske''. Hrvatsko sveuilište sv. 1 / 12: str. 15., izd. Sveučilište u Zagrebu, 3. lipnja 1971. * ''Što su Kvarnerski kraj i Hrvatsko primorje'' ?, Kritika 4 / 19: 696. – 705. Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, srpanj – kolovoz 1971. * ''O nazivu Hrvatsko primorje''. Dometi 4 / 9: 126. – 127., Rijeka, rujan 1971. * ''O stručnim nedostacima naziva na zemljovidu projekta "Gornji Jadran"''. Hrvatsko sveučilište 1 / 24: str. 7., izd. Sveučilište u Zagrebu, 27. listopada 1971. * ''U većini udžbenika zemljopisa loše je objašnjen pojam turizma''. Školske novine 24 / 41 (776.): str. 9., Zagreb, 11. prosinca 1973. * ''Obrazovno značenje pravilnog pisanja zemljopisnih naziva'', Školske novine 25 / 12 (789.): str. 12., Zagreb, 12. ožujka 1974. * ''Izvorno pisanje zemljopisnih naziva ima i klasno-odgovornu vrijednost (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?)''. Školske novine 25 / 13. (790.): str. 12., Zagreb, 19. ožujka 1974. * ''Pisanje zemljopisnih imena s politikog gledišta (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?''), Školske novine, god. 25/14 (791.): str. 12., Zagreb, 26. ožujka 1974. * ''Neznanstveno'', Školske novine 26 / 5. (824.): str. 11., Zagreb, 28. siječnja 1975. * ''Tradicionalna seoska kultura i turizam''. Turizam 23 / l: str. 19. – 24., Zagreb, siječanj 1975. * ''O našem "inozemnom i domaćem" turizmu''. Turizam 23 / 4: str. 22. – 24., Zagreb, travanj 1975. * ''Pojam morske obale''. Turizam 23 / 5: str. 20. – 22., Zagreb, svibanj 1975. * ''Je li Evropa kontinent?'', Školske novine 26 / 31. (850.): str. 12., Zagreb, 7. listopada 1975. * ''Obala i obalna crta''. Školske novine 26 / 34. (853.): str. 10., Zagreb, 28. listopada 1975. * ''Turizam nije grana privrede''. Novi list, str. 10., Rijeka, 8. – 9. studenoga 1975. * ''Zemljopisni nazivi u našem jeziku: riječje, riječni sustav, poriječje, morski sliv ili slijev, razvođe ili razvodnica''. Jezik 24 / 2: str. 50. – 53., Zagreb, prosinac 1976. * ''Zloporaba naziva fjord''. Jezik 24 / 2: str. 53. – 54., Zagreb, prosinac 1976. * ''Olimpijada u Montrealu''. Jezik 24 / 2: str. 54. – 55., Zagreb, prosinac 1976. * ''Društvena okolina i zagrebačka okolica''. Vjesnik, 9. prosinca 1976. * ''Popularno-znanstvena sinteza o Grčkoj'', Školske novine 29 / 18-19: str. 22., Zagreb, 25. travnja 1978. * ''Imenica okolina, okolica i okoliš u zemljopisnom znanstvenom jeziku''. Jezik, 26 / 2: str. 48. – 53., Zagreb, prosinac 1978. * ''Zdravstveni turizam i turizmologija'', Liječnike novine, Zagreb, 8/30: str. 21., lipanj 1978. (1.); 8/31: str. 16., rujan 1978. (2.); 8/32: str. 10., prosinac 1978. (3.); 9/34: str. 10., travanj 1979. (4.) i 9/35: str. 16., lipanj 1979. (5.). * ''Elzas - Elzašanin, Elsas - Elsašanin, Alzas - Alzašanin, ili Alsace - Alsašanin''. Jezik 27 / 1: str. 22. – 23., Zagreb, listopad 1979. * ''Filter 160 i prijedlog''. Jezik 27 / 2-3: str. 91., Zagreb, prosinac 1979.- veljača 1980. * ''O nazivima za oblike razvedenosti naše obale''. Priroda 68/5-6: str. 172. – 174., Zagreb, siječanj - veljača 1980. * ''Orografska i hidrografska obilježja Karlovca i okolice''. Priroda 68/9-10: str. 289. – 290., Zagreb, svibanj – lipanj 1980. * ''Titulomanija''. Novi list 1. listopada 1980. * ''Pirineji ili Pireneji?'', Jezik 28 / 2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1980. * ''Dogovarati (ne)što ili dogovarati se o (ne)čem?'' Jezik 2/28: str. 63. – 64., Zagreb, prosinac 1980. * ''Škriljci, škriljevci ili škriljavci''. Jezik 28/3: str. 94., Zagreb, veljača 1981. * ''O nazivu planet(a)''. Jezik 28 / 3: str. 94 – 95., Zagreb, veljača 1981. * ''O nazivlju za oblike razvedenosti naše morske obale'', Jezik 28/5: str. 156. – 158., Zagreb, lipanj 1981. * ''O nazivima turist, turizam i turizmologija''. Jezik 29/2: str. 48. – 52., Zagreb, prosinac 1981. * ''Pješčenik, pješčar, pješćar, pješćenjak ili pješćenjak?'' Jezik 29/2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1981. * ''Kretanje ili gibanje Zemlje i Sunca?'' Jezik 29/4: str. 128., Zagreb, travanj 1982. * ''O moreplovcu i pomorcu'', Jezik 29 / 5: str. 155. – 157., Zagreb, lipanj 1982. * ''Znanstveni nazivi za 21. ožujka i 23. rujna''. Jezik 30/1: str. 8. – 11., Zagreb, listopad 1982. (dopuna: 31/1: str. 32.). * ''Nazivi brdo i brijeg u hipsometrijskom sustavu nazivlja za uzvisine''. Jezik 31/1: str. 14. – 18., Zagreb, listopad 1983. * ''1. kolosjek do 5. kolosjek.'' Jezik 31 / 3: 94. – 95., Zagreb, veljača 1984. * ''Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca''. Jezik 31/5: 141. – 144., Zagreb, lipanj 1984. * ''O imenima na našim zemljovidima''. Jezik 32/3: 88. – 89., Zagreb, veljača 1985. * ''Nazivi krš i kras u hrvatskoj znanosti''. Šumarski list 109/9-10: 411. – 418., Zagreb, 1985. * ''O nekim jezičnim nedostacima Zakona o šumama SR Hrvatske''. Šumarski list 109/11-12: 573. – 578., Zagreb, 1985.<ref>[http://www.sumari.hr/sumlist/198511.pdf Šumarski list] (pdf velik 11 MB!)</ref> * ''Nazivi prevlaka (istam) i morski tjesnac nisu istoznačni''. Jezik 33/4: 122. – 123., Zagreb, travanj 1986. * ''O zemljopisnim nazivima gora i planina''. Priroda 79/7: 27. – 29., Zagreb, veljača 1990. * ''Nazivi vrh i vrhunac u zemljopisnom jeziku'', Priroda 80/1: 37. – 38., Zagreb, 1990. * ''Zagaditi okolinu ili onečistiti okoliš''. Ekološki glasnik 1/5-6: str. 45. – 47., Donja Lomnica, 1990. * ''Toponimija i politika''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 12: str. 63., Zagreb, 11. lipnja 1990. * ''Zemljopisni rječnik''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb, 17: str. 16. – 27., 24. kolovoza 1990. (1.); sv. 19.: str. 31., 7. rujna 1990. (2.); sv. 20.: str. 28. – 29., 14. rujna 1990. (3.); sv. 21.: str. 22. – 23., 21. rujna 1990. (4.); sv. 22.: str. 45. – 46., 28. rujna 1990. (5.); sv. 23.: str. 45. – 46., 5. listopada 1990. (6.) i sv. 24.: str. 43. – 44., 12. listopada 1990. (7.), dopuna: sv. 26.: str. 42. * ''Turistički zemljovidi s nepodpunom "osobnom kartom"''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, 21: str. 23., Zagreb, 21. rujna 1990. * ''O nazivima kras i krš''. Priroda 80 / 4-5: 46 - 47, Zagreb, prosinac 1990. * ''Hoćemo li popisivati domaćinstva ili kućanstva''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 38: str. 31., Zagreb, 18. siječnja 1991. * ''Okolina, okolica i okoliš''. Novi list, str. 8., Rijeka, 20. siječnja 1991. * ''Popis domaćinstava ili kućanstava''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 45: str. 38, Zagreb, 8. ožujka 1991. * ''Naziv sliv u Zakonu o vodama''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 46: str. 29, Zagreb, 15. ožujka 1991. * ''HSK Jelačić - SK Zrinski (Sisak) 6 : l''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 48: 3-4, Zagreb, 29. ožujka 1991. * ''Sociološko-politički rječnički sadržaj u Vrančićevu Dikcionaru''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 51: 34-35, Zagreb, 19. travnja 1991. * ''Koji je jezik u Hrvatskoj?'', Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 56: str. 37., Zagreb, 24. svibnja 1991. * ''Hrvatske ("dalmatinske") riječi iz pomorstva u Vrančićevu Dikcionaru''. Dubrovački horizonti 22/31: 53-57, Zagreb, 1991. * ''Kako posrbiti hrvatski jezik?''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 97: 38-39, 16. ožujka 1992. (1.) i sv. 98: str. 39., 23. ožujka 1992. (2.). * ''Rasizam u Srbiji''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 102: 36-37, Zagreb, 20. travnja 1992. * ''Što čeka Hrvatska pošta?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 108: 38-39, Zagreb, 1. lipnja 1992. * ''Realistička norma''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 119: str. 2., 17. kolovoza 1992. * ''Zemljopisne (prirodne) značajke''. Moja Hrvatska: zemljom kroz prostor i vrijeme, str. 111-119, DMD, Zagreb, 1992. i dopunjeno (prerađeno izdanje 1993., str. 104-112. (Geographic and natural characteristics, in: My Croatia: the land and its history) - 1994, englesko izdanje. * ''Ustavno je prigovarati jeziku Ustava''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 112: 42-43., 29. lipnja 1992. (1.) i sv. 113: str. 38., 6. srpnja 1992. (2.). * ''Igre u duhu jugoslavenstva''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 114: 42-43, Zagreb, 13. srpnja 1992. * ''Rječnik za (ne)obrazovane''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 116: str. 41, Zagreb, 27. srpnja 1992. * ''Hrvatski vani još zovu - srpskohrvatski''. Glasnik HDZ 121: str. 2, Zagreb, 31. kolovoza 1992. * ''"Moja Hrvatska" ne dezinformira''. Vjesnik, str. 2., Zagreb, 10. veljače 1993. * ''Da li je Republika Hrvatska - "balkanska država"?''. Hrvatska revija 43/2-3: 256-264, Matica hrvatska, Zagreb 1993. * ''Plod zabluda'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država"?, - 1.). Vjesnik, str. 37, Zagreb, 23. ožujka 1993. * ''Zauvijek napušteni'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država" ?, - 2)., Vjesnik, str. 37., Zagreb, 24. ožujka 1993. * ''Za Hrvate veliko zlo'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država ?, - 3.), Vjesnik, str. 37., Zagreb, 25. ožujka 1993. * ''Balkanomani'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska drava" ?, - 4.), Vjesnik, str. 45., Zagreb, 26. oujka 1993. * ''Je li Hrvatska "balkanska država"?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 149: 42-43, 10. prosinca 1993. (1.); sv. 150: 42-43, 22. prosinca 1993. (2.) i sv. 151: 44-45, 14. siječnja 1994. (3.). * ''Zemljopisne riječi u Brodnjaka''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 153: 46-47, 11. veljače 1994. (1.) i sv. 154: 46-47, 25. veljače 1994. (2.). * ''Oko primorja i Hrvatskog primorja'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 1.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 158., str. 48., Zagreb, 22. travnja 1994. * ''Hrvatska znanost i regionim Hrvatsko primorje'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 2.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 159: str. 48., Zagreb, 6. svibnja 1994. * ''Toponomastički, zemljopisno i povijesno Hrvatsko primorje'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 3.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 160: str. 48., Zagreb, 20. svibnja 1994. * ''Klaićeve misli u Washingtonskom sporazumu''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, sv. 164-165: str. 31. – 38., Zagreb, 15. srpnja 1994. * ''Disidenti u "mrkoj stranci"''. Vjesnik, str. 16., Zagreb, 13. rujna 1994. * ''Zašto srpski naziv "mrki medvjed" na hrvatskoj kuni?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice l71: 32. – 34., Zagreb, 27. listopada 1994. * ''O Babićevu "mrkom" jezikoslovlju''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 173: str. 44, Zagreb, 25. studenoga 1994. * ''Grozni - simbol borbe Čečena za slobodu''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 178: 44-45, Zagreb, 3. veljače 1995. * ''Kako je zemljopisno određena republika Hrvatska?''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 179: 44-46, Zagreb, 17. veljae 1995. * ''Životni standard pučanstva u Ekvadoru i Peruu''. Glasnikp Hrvatske demokratske zajednice 180: 40-41, Zagreb, 4. ožujka 1995. * ''Krivopis vlastitih imena u "Hrvatskome pravopisu"''. Tomislav 4/46: 24-25, Zagreb, listopad 1995. * ''Hrvatsko primorje - od Dragonje do Boke''. Nauta 2 / 11: 82-83, Rijeka, siječanj 1996. * ''Hrvatska nije "balkanska država"''. Nauta 2 / 12: 80-81, Rijeka, veljača 1996. * ''O zaljevu fjordu''. Nauta 2 / 16: 52 - 55 i 91, Rijeka, srpanj 1996. * ''Mjesečeve mijene (faze)''. Ekološki glasnik 5/1: 37 - 41, Donja Lomnica, rujan 1996. * ''Polarni dan i noć''. Nauta 2 / 18: 68 - 70, Rijeka, listopad 1996. * ''O fjordu kao posebnoj vrsti zaljeva''. Ekološki glasnik 5/2: 57-65, Donja Lomnica, listopad 1996. * ''Je li Republika Hrvatska - "balkanska država"...?'' Ekološki glasnik 5/4: 59-62, Donja Lomnica, prosinac 1996. * ''Planeti, planetoidi, sateliti i militarizacija svemira''. Ekološki glasnik 5/5: 45-54, Donja Lomnica, siječanj 1997. * ''Čovjek prkosi vulkanskim erupcijama''. Ekološki glasnik 5/7: 51-55, Donja Lomnica, ožujak 1997. * ''Nazivi za pojmove vezane uz rijeku od izvora do ušća'' (nadnaslov: Iz riznice hrvatskih zemljopisnih naziva). Ekološki glasnik 5/7: 57-58, Donja Lomnica, ožujak 1997. * ''Sargaško more''. Ekološki glasnik 5/9: 51 - 53, Donja Lomnica, svibanj 1997. * ''O uporabi naziva kamen i stijena''. Ekološki glasnik 5/10: 29-31, Donja Lomnica, lipanj 1997. * ''Spojni morski kanali''. Ekološki glasnik 6/4: 55 - 58, Donja Lomnica, prosinac 1997. * ''Arktik - područje burne budućnosti''. Ekološki glasnik 6/6., str 37-44, Donja Lomnica, veljača 1998. * ''Brdo, brijeg, gora, planina: o suvremenoj morfološko-hipsometrijskoj ljestvici naziva za uzvisine i prijedlog za njihovu promjenu''. Hrvatski planinar 90/11-12: 330-332, Zagreb, studeni-prosinac 1998. * ''O uporabi zemljopisnih naziva''. ''Hrvatsko slovo'', str. 12., Zagreb, 3. srpnja 1998. * ''Zemljopisni nazivi u Vrančićevu Dikcionaru i suvremenoj znanosti''. Hrvatsko slovo, str. 30., Zagreb, 28. kolovoza 1998. * ''Brdo, brijeg, gora, planina''. Ekološki glasnik 7/3: 37-40, Donja Lomnica, ožujak 1999. * ''Spojni morski kanali''. Ekološki glasnik 7/5: 24 - 28, Donja Lomnica, kolovoz 1999. * ''Balkan i balkanomani''. Politički zatvorenik 9 / 90: 56 - 57, Zagreb, rujan 1999. * ''O nazivima geološka građa i geološki sastav''. Ekološki glasnik 7/6: 24-28, Donja Lomnica, rujan 1999. * ''Dva besmislena smisla u nazivima "krš u užem smislu" i "krš u širem smislu"''. Ekološki glasnik 7/8-9: 48-53, Donja Lomnica, studeni-prosinac 1999. *[http://www.vjesnik.hr/html/2000/01/10/Clanak.asp?r=pis&c=2 Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090520043306/http://www.vjesnik.hr/html/2000/01/10/Clanak.asp?r=pis&c=2 |date=20. svibnja 2009. }}, Vjesnik - Pismo dr Ratimira Kalmete, str. 13., Zagreb, 10. siječnja 2000. * ''Dr. Tihomir Marjanac u ulozi recenzenta i lektora''. Ekološki glasnik 8/4: 27-31, Donja Lomnica, travanj 2000. * ''Je li cilj alpinista uspon na vrh planine ili na njezin vrhunac''. Ekološki glasnik 8/6: 19-21, Donja Lomnica, lipanj 2000. * ''O fjordu kao posebnoj prirodnoj pojavi uz Dan planeta Zemlje''. Ekološki glasnik 10/4-5: 25-29, Donja Lomnica, travanj-svibanj 2002. * ''Zemljopisne rasprave'', Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2008., 312 str. * ''Zemljopisne i druge rasprave'', Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2009., 342 str. </div> == Izvori == === Bilješke === {{izvori}} === Citirana literatura === * {{hrv icon}} {{Citiranje knjige |ref=Magaš2010 |prezime=Magaš |ime=Damir |autorlink=Damir Magaš |naslov=Prikazi knjiga: Ratimir Kalmeta |serija=Geoadria |svezak=XV. 2 |izdavač=[[Hrvatsko geografsko društvo]] |lokacija=Zadar |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/95019 |godina=2010 |issn=1331-2294}} * {{hrv icon}} {{Citiranje knjige |ref=Nosić2006 |prezime=Nosić |ime=Milan |autorlink=Milan Nosić |naslov=Život i djelo Ratimira Kalmete |serija=[[Riječ (časopis) |Riječ]] |svezak=XII. 3 |izdavač=Hrvatsko filološko društvo |lokacija=Rijeka |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/15787 |godina=2006 |issn=1330-917X |url-status=dead }} * {{hrv icon}} {{Citiranje knjige |ref=Ham2005 |prezime=Ham |ime=Sanda |autorlink=Sanda Ham |naslov=U spomen: Ratimir Kalmeta |serija=[[Jezik (časopis) |Jezik]] |svezak=LII. 5 |izdavač=Hrvatsko filološko društvo |lokacija=Rijeka |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/24217 |godina=2005 |issn=0021-6925}} <!-- NAPOMENA: Ima pogrešnih životopisnih podataka --> {{GLAVNIRASPORED:Kalmeta, Ratimir}} [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski geografi]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski izumitelji]] hb9an7bfh95q0zt90ik336vizd2wghq 0 184519 7625513 7565781 2026-10-28T08:27:10Z ~2026-52047-51 374071 /* Najpoznatija djela */ 7625513 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novinar | ime = Đorđe Ličina | slika = | veličina = | opis_slike = | puno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1945.]] | mjesto rođenja = [[Dragotina]] | smrt = | zvanje = [[novinar]] i [[publicist]] | nacionalnost = [[Hrvatski|hrvat]] | razdoblje = | glasilo =[[Vjesnik]], [[Novosti]] | teme = | žanr = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | vel_potpisa = | web = | napomena = }} '''Đorđe Ličina''' ([[Dragotina]], [[1945.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i [[publicist]]. == Životopis == Od 1964. do danas pod svojim imenom i pseudonimom objavio je više od 20 knjiga različitog žanra od toga i jednu zbirku poezije, dvije knjige putopisa i dva romana za djecu. Četiri knjige su mu prevedene na slovenski jezik: ˝Špijuni su prešli granicu˝, ˝Tragom plave lisice˝, ˝Dvadeseti čovjek˝ i ˝Vodoravni rez˝. Prema priči ˝Špijunska veza˝ RTV Zagreb je 1980. snimila istoimeni televizijski film. Bio je dugogodišnji novinar zagrebačkog lista [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]. Za svoj novinarski i književni rad nekoliko je puta nagrađivan. Proslavio se pisanjem kriminalističkih romana, mahom o [[Četnici|četničkoj]] i [[Ustaše|ustaškoj]] emigraciji.<ref>{{Citiranje weba |url=https://banija.rs/autori/25-djordje-licina.html |title=Arhivirana kopija |access-date=31. siječnja 2021. |archive-date=4. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210204195111/https://banija.rs/autori/25-djordje-licina.html |url-status=dead }}</ref> Godine 2019. objavio je svoje životno djelo, "Banijski rječnik" (Zavičajno udruženje Banija, Subotica 2019.) koji je pisao 40 godina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/autor-banijskog-rjecnika-uz-sagrajilo-za-besposlicara-se-kod-nas-kaze-i-sanader-15046683 |title=Jutarnji list - Autor ‘Banijskog rječnika‘: Uz sagrajilo, za besposličara se kod nas kaže i - sanader! |date=2021-01-31 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2021-02-16}}</ref> Živi u Zagrebu i za tjednik [[Novosti (samostalni srpski tjednik)|Novosti]] piše članke povijesne tematike.<ref>https://www.portalnovosti.com/stogodnjak</ref> == Najpoznatija djela == * Šifra 777 * Dvadeseti čovjek (o upadu [[Bugojanska skupina|Bugojanske skupine]] u Jugoslaviju 1972. godine; po ovoj knjizi snimljena je i igrana serija "[[Brisani prostor]]") * Tragom plave lisice * Put za gubilište * Vodoravni rez * Gnjida * Obrijana Venera (pod pseudonimom Franka Mrduljaš-Karić) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * http://www.nin.co.rs/2002-04/11/22730.html {{GLAVNIRASPORED:Ličina, Đorđe}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Životopisi, Glina]] 4qlxdfvwm3ukjo4954hcdk11nhlbcjw 0 185631 7625167 7623644 2026-10-27T16:02:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625167 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | slika = Reba (The CW Network sitcom) logo.webp | natpis_pod_slikom = Logotip serije | žanr = [[sitcom]] | autor = [[Allison M. Gibson]] | glumci = [[Reba McEntire]]<br>[[Christopher Rich]]<br>[[Joanna García]]<br>[[Steve Howey (glumac)|Steve Howey]]<br>[[Scarlett Pomers]]<br>[[Mitch Holleman]]<br>[[Melissa Peterman]] | glazba = Shelby Kennedy<br>Phillip White | uvodna_glazba = "I'm a Survivor" | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 127 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Reba | producent = Jason Shubb | izvršni_producent = Mindy Schultheis<br>Michael Hanel<br>Allison M. Gibson<br>Kevin Abbott<br>Matt Berry<br>Donald Beck<br>Christopher Case<br>Pat Bullard<br>Reba McEntire | trajanje_epizode = 30 minuta | produkcijska_kuća = Acme Productions<br>Bee Caves Road Productions<br>20th Century Fox Television | tv_kuća = [[The WB]] / [[The CW]] | početak_serije = 5. listopada 2001. | kraj_serije = 18. veljače 2007. | u_hrv = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | početak_serije_hrv = 30. srpnja 2008. | kraj_serije_hrv = 6. veljače 2009. | imdb_id = tt0284722 }}'''''Reba''''' je [[SAD|američka]] humoristična televizijska serija koja se prikazivala od [[5. listopada]] [[2001.]] do [[5. svibnja]] [[2006.]] na [[The WB]]-u te od [[19. studenoga]] [[2006.]] do [[18. veljače]] [[2007.]] na [[The CW]]-u. Serija se sastoji od 6 sezona i 127 epizoda,<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Reba/|title=Reba (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=25. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260214124922/https://epguides.com/Reba/|archive-date=14. veljače 2026.|website=epguides.com|url-status=live}}</ref> a prati Rebu Hart ([[Reba McEntire]]) i njezinu obitelj. Seriju je u Hrvatskoj prikazivao [[RTL (Hrvatska)|RTL]] radnim danom poslijepodne. Svih 6 sezona premijerno je bilo prikazano uzastopno, od [[30. srpnja]] [[2008.]] do [[6. veljače]] [[2009]].<ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/8093/reba|title=Reba|access-date=25. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006123145/https://tvprofil.com/serije/8093/reba|archive-date=6. listopada 2024.|website=tvprofil.com|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 30. srpnja 2008. / Str. 46|newspaper=[[Večernji list]]|date=30. srpnja 2008.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=RTL TELEVIZIJA: 18.00 Reba, serija|access-date=25. listopada 2026.}}</ref><ref name="ep68">{{citiranje weba|url=http://www.rtl.hr/program/prikaz/1854/|title=REBA|date=31. listopada 2008.|access-date=25. listopada 2026.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|website=rtl.hr|quote=Petak, 31.10.2008., Epizoda: 68/125|archive-url=https://web.archive.org/web/20081031111044/http://www.rtl.hr/program/prikaz/1854/|archive-date=31. listopada 2008.|url-status=bot: unknown}}</ref> ==Radnja== Reba Hart ([[Reba McEntire]]) rastavljena je majka troje djece. Njezin muž, zubar Brock ([[Christopher Rich]]) ostavio ju je zbog lude Barbre Jean ([[Melissa Peterman]]), koja radi kao zubna tehničarka u Brockovoj ordinaciji. Nakon što je Barbra Jean ostala trudna s Brockom, Reba ostaje živjeti sama sa svojom djecom i suočiti se s problemima koji je dočekaju: njezina najstarija kćer Cheyenne, koja još pohađa srednju školu, ostaje trudna s Vanom Montgomeryjem ([[Steve Howey]]), što dodatno pogoršava situaciju, dok dvanaestogodišnja Kyra ([[Scarlett Pomers]]) nadolazeći pubertet dočekuje s mješavinom bijesa i straha. Tri godine mlađem Jakeu (Mitch Holleman) najveći problem predstavlja hoće li njegovu najboljem prijatelju biti dopušteno prespavati kod Hartovih. Kako bi konce svog života ponovno uzela u ruke, Reba odluči da je muževa izdaja neće izbaciti iz tračnica i prelazi na plan B: poziva Vana da se useli kod njih kako bi bio pokraj svojeg djeteta. Stvari se dodatno pogoršaju kad se Brock i Barbra Jean sa svojim novorođenim djetetom Hernyjem dosele u susjednu kuću.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/5033/reba.aspx|title=Reba|access-date=25. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170917131845/https://mojtv.hr/serije/5033/reba.aspx|archive-date=17. rujna 2017.|website=mojtv.hr|url-status=live}}</ref> ==Glumačka postava== *[[Reba McEntire]] kao Reba Hart *[[Christopher Rich]] kao Brock Hart *[[JoAnna Garcia Swisher]] kao Cheyenne Hart *[[Steve Howey]] kao Van Montgomery *[[Scarlett Pomers]] kao Kyra Hart *[[Mitch Holleman]] kao Jake Hart *[[Melissa Peterman]] kao Barbra Jean Hart *Alena i Gabrielle Leberger kao Elizabeth Montgomery ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Reba}} {{:Popis epizoda serije Reba}} ==Otkazivanje== Sredinom šeste sezone pojavile su se informacije da je televizijska mreža [[The CW]] naručila dodatnih devet epizoda serije ''Reba'', no u siječnju 2007. bilo je objavljeno da je serija otkazana.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.thefutoncritic.com/news.aspx?id=7278|title=CBS Pulls 'Armed & Famous,' the CW Confirms 'Reba' End|date=2007.|access-date=25. listopada 2026.|website=thefutoncritic.com}}</ref> Završna epizoda snimljena je u prosincu 2006. i privukla je 4,44 milijuna gledatelja tijekom posljednjih pola sata emitiranja.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.thethings.com/reba-mcentire-still-making-fortune-after-tv-series/|title=Reba McEntire Ended Her TV Series In 2007, But She's Still Making A Fortune In 2024|date=9. svibnja 2024.|access-date=25. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240510192823/https://www.thethings.com/reba-mcentire-still-making-fortune-after-tv-series/|archive-date=10. svibnja 2024.|website=thethings.com|url-status=live}}</ref> Unatoč glasinama o mogućem nastavku na drugoj televizijskoj mreži, Reba McEntire potvrdila je da je serija završena.<ref>{{citiranje weba|url=https://tvseriesfinale.com/tv-show/reba-is-the-cw-sitcom-cancelled-for-sure/|title=Reba: Is the CW Sitcom Cancelled for Sure?|date=24. siječnja 2007.|access-date=25. listopada 2026.|website=tvseriesfinale.com}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt0284722|naslov=Reba}} {{Televizijski program na The CW-u}} [[Kategorija:Televizijski program na The CW-u]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] a1jhznelycbk78wmyzitcshhq1qj1gc 0 187347 7625320 7586093 2026-10-27T19:52:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625320 wikitext text/x-wiki '''Rodni identitet''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''gender identity'') podrazumijeva osobni osjećaj vlastitog [[Rod (sociologija)|roda]].<ref name="MorrowMessinger">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', ur. Deana F. Morrow i Lori Messinger (2006., {{ISBN|0231501862}}), str. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref> Rodni identitet može odgovarati osobi pri rođenju [[Dodjela spola|dodijeljenom]] [[Spol|spolu]] ili se može razlikovati od njega.<ref>{{cite web |last=Campaign |first=Human Rights |title=Sexual Orientation and Gender Identity Definitions |url=http://www.hrc.org/resources/sexual-orientation-and-gender-identity-terminology-and-definitions}}</ref> [[Rodno izražavanje]] obično odražava čovjekov rodni identitet, ali to nije uvijek slučaj.<ref name="Summers">{{cite book |last1=Summers |first1=Randal W. |url=https://books.google.com/books?id=5nF1DQAAQBAJ&pg=PA232 |title=Social Psychology: How Other People Influence Our Thoughts and Actions [2 volumes] |year=2016 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781610695923 |page=232}}</ref><ref name="APA2015">{{cite journal |author1=American Psychological Association |date=Prosinac 2015. |title=Guidelines for Psychological Practice With Transgender and Gender Nonconforming People |url=http://www.apa.org/practice/guidelines/transgender.pdf |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=9 |page=861 |doi=10.1037/a0039906 |pmid=26653312}}</ref> Iako se osoba može ponašati u skladu s određenom [[Rodna uloga|rodnom ulogom]], ili imati takve stavove i izgled, takvo izražavanje ne mora nužno odražavati njezin rodni identitet. Izraz ''rodni identitet'' izvorno je smislio [[Robert J. Stoller]] 1964.<ref>{{cite journal |last1=STOLLER |first1=ROBERT J. |date=Studeni 1964. |title=The Hermaphroditic Identity of Hermaphrodites |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-nervous-and-mental-disease_1964-11_139_5/page/453 |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=139 |issue=5 |pages=453–457 |doi=10.1097/00005053-196411000-00005 |pmid=14227492}}</ref> Sva društva imaju skup rodnih kategorija koji mogu poslužiti kao osnova čovjekova [[Osobni identitet|samoidentiteta]] u odnosu na druge članove društva.<ref>V. M. Moghadam, „Patriarchy and the politics of gender in modernising societies”, ''International Sociology'', 1992: "All societies have gender systems."</ref> U većini društava postoji osnovna podjela između rodnih atributa dodijeljenih muškarcima i ženama.<ref name="Carlson">{{citation |last1=Carlson |first1=Neil R. |title=Psychology: the science of behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 |pages=[https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 140–41] |year=2009 |postscript=. |editor-last1=Carlson |editor-first1=Neil R. |contribution=Sensation |edition=4th |location=Toronto, Canada |publisher=Pearson |isbn=978-0205645244|last2=Heth |first2=C. Donald |editor-last2=Heth |editor-first2=C. Donald}}</ref> To je [[rodna binarnost]] koje se pridržava većina ljudi i koja uključuje očekivanja [[muškost]]i i [[ženstvenost]]i u svim aspektima [[Spol i rod|spola i roda]]: biološki [[spol]], rodni identitet, i rodno izražavanje.<ref>Jack David Eller, ''Culture and Diversity in the United States'' (2015., {{ISBN|1317575784}}), str. 137: "most Western societies, including the United States, traditionally operate with a binary notion of sex/gender"</ref> Neki se ljudi ne identificiraju s nekim ili sa svim aspektima roda dodijeljenog njihovom biološkom spolu;<ref>For example, "transvestites [who do not identify with the dress assigned to their sex] existed in almost all societies." (G. O. MacKenzie, ''Transgender Nation'' (1994., {{ISBN|0879725966}}), str. 43.) "There are records of males and females crossing over throughout history and in virtually every culture. It is simply a naturally occurring part of all societies." (Charles Zastrow, ''Introduction to Social Work and Social Welfare: Empowering People'' (2013., {{ISBN|128554580X}}), str. 234, quoting the North Alabama Gender Center.)</ref> neki od tih ljudi su [[Transrodnost|transrodni]], [[Nebinarnost|nebinarni]] ili [[queer]]. Neka društva imaju [[Treći rod|trećorodne]] kategorije. Spolni identitet obično se formira u dobi od tri godine, kada dijete sebe prepoznaje kao "muško" ili "žensko".<ref>{{cite book |last1=Bukatko |first1=Danuta |url=https://archive.org/details/childdevelopment0000buka |title=Child Development: A Thematic Approach |last2=Daehler |first2=Marvin W. |year=2004 |publisher=Houghton Mifflin |isbn=978-0-618-33338-7 |page=[https://archive.org/details/childdevelopment0000buka/page/495 495] |language=en |url-access=registration}}</ref><ref name="IntBehavSciMed">{{cite book |last1=Hine |first1=F. R. |url=https://books.google.com/books?id=0UYyBwAAQBAJ&pg=PA106 |title=Introduction to Behavioral Science in Medicine |last2=Carson |first2=R. C. |last3=Maddox |first3=G. L. |last4=Thompson |first4=R. J. Jr |last5=Williams |first5=R. B. |year=2012 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-1-4612-5452-2 |page=106 |language=en}}</ref> Nakon treće godine života izuzetno ga je teško promijeniti,<ref name="IntBehavSciMed" /> a pokušaji promjene mogu rezultirati [[Rodna disforija|rodnom disforijom]].<ref name="Boles101102">Boles, 2013., str. 101–02.</ref> Vjeruje se da na njegovo stvaranje djeluju i biološki i društveni čimbenici.. == Dob formiranja == Postoji nekoliko teorija o tome kako i kada se oblikuje rodni identitet, a proučavanje predmeta je teško jer nedostatak govora kod djece zahtjeva od istraživača da pretpostavljaju na osnovu neizravnih dokaza.<ref name="Boles101102" /> [[John Money]] sugerirao je da bi djeca mogla biti svjesna i pridavati određeno značenje rodu već u dobi od 18 mjeseci do dvije godine; Lawrence Kohlberg tvrdi da se rodni identitet formira tek u dobi od tri godine.<ref name="Boles101102" /> Opće je prihvaćeno mišljenje da je temeljni rodni identitet čvrsto oblikovan do treće godine.<ref name="Boles101102" /><ref>A few authorities say it forms between ages 3–4 rather than precisely at age 3, e.g. George J. Bryjak and Michael P. Soraka, ''Sociology: Cultural Diversity in a Changing World'' (ed. Karen Hanson), Allyn & Bacon, 1997; 209–45</ref> U tom trenutku djeca mogu dati jasne izjave o svom rodu<ref name="Boles101102" /><ref name="Newmann">{{cite book |last=Newmann |first=Barbara |url=https://books.google.com/books?id=oTY_7osGmqUC |title=Development Through Life: A Psychosocial Approach |date=2012-12-20 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1111344665 |page=243}}</ref> i imaju tendenciju birati aktivnosti i igračke koje se smatraju prikladnima za njihov rod<ref name="Boles101102" /> (poput lutki za djevojčice, alata za dječake),<ref>Christopher Bates Doob, ''Social Inequality and Social Stratification in US Society''</ref> iako još uvijek ne razumiju u potpunosti implikacije roda.<ref name="Newmann" /> Nakon treće godine, temeljni rodni identitet izuzetno je teško promijeniti<ref name="Kleeman">J. A. Kleeman, ''The establishment of core gender identity in normal girls. I.(a) Introduction;(b) Development of the ego capacity to differentiate'', in the ''Archives of Sexual Behavior'', 1971: "Though gender identity formation continues into young adulthood and core gender identity establishment extends into the fourth year and possibly longer, core gender identity is fairly firmly formed by age 3[.]"</ref> a pokušaji mijenjanja mogu rezultirati [[Rodna disforija|rodnom disforijom]].<ref name="Boles101102" /><ref>E. Coleman, ''Developmental stages of the coming out process'', in ''Journal of homosexuality'', 1982: "Core gender and sex-role identities are well-formed by the age of 3 (Money & Ehrhardt, 1972). This is believed because attempts to reassign gender identity after age 3 result in further gender dysphoria."</ref> Potvrđivanje rodnog identiteta proteže se od četvrte<ref name="Kleeman" /> do šeste godine života<ref name="Boles101102" /><ref>Stein MT, Zucker KJ, Dixon SD. December, 1997. "Gender Identity", ''The Nurse Practitioner''. Vo. 22, No. 12, p. 104</ref> i nastavlja se u mladoj odrasloj dobi.<ref name="Kleeman" /> Martin i Rubletaj razvojni proces konceptualiziraju u tri faze: (1) bebe i djeca predškolskog uzrasta uče o definiranim karakteristikama, a to su socijalizirani aspekti roda; (2) oko dobi od 5-7 godina identitet se konsolidira i postaje krut; (3) nakon ovog "vrhunca krutosti", fluidnost se vraća i društveno definirane rodne uloge donekle se opuštaju.<ref>{{cite journal |last1=Martin |first1=C. |last2=Ruble |first2=D. |year=2004 |title=Children's Search for Gender Cues Cognitive Perspectives on Gender Development |url=https://archive.org/details/sim_current-directions-in-psychological-science_2004-04_13_2/page/n30 |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=13 |issue=2 |pages=67–70 |doi=10.1111/j.0963-7214.2004.00276.x |s2cid=33579865}}</ref> Barbara Newmann dijeli ga na četiri dijela: (1) razumijevanje koncepta roda, (2) učenje standarda i stereotipa o [[Rodna uloga|rodnoj ulozi]], (3) identificiranje s roditeljima i (4) formiranje rodnih preferencija.<ref name="Newmann"/> Prema agencijama UN-a, rasprave o sveobuhvatnom [[spolni odgoj|seksualnom obrazovanju]] jačaju interes za pitanja roda i rodnog identiteta.<ref>{{Cite book |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0026/002607/260770e.pdf |title=International technical guidance on sexuality education: An evidence-informed approach |publisher=UNESCO |year=2018 |isbn=978-92-3-100259-5 |location=Paris |page=18}}</ref> == Čimbenici koji utječu na formiranje == === Priroda i odgoj === Iako formiranje rodnog identiteta nije do kraja shvaćeno, sugerira se da mnogi čimbenici utječu na njegov razvoj. Osobito je upitno u kojoj je to rodni identitet određen socijalizacijom (čimbenici okoliša) nasuprot urođenim (biološkim) čimbenicima, što je trajna rasprava u psihologiji, poznata kao "priroda vs odgoj". Smatra se da oba čimbenika igraju ulogu. Biološki čimbenici koji utječu na rodni identitet uključuju pre- i postnatalnu razinu hormona.<ref name="ZhongNan">''Effects of male sex hormones on gender identity, sexual behavior, and cognitive function'', ''Zhong Nan Da Xue Xue Bao, Yi Xue Ban'' (''Journal of Central South University, Medical Sciences''), April 2006, 31(2):149–61</ref> Iako genetski faktor utječe i na rodni identitet,<ref>{{Cite journal |last1=Money |first1=John |year=1994 |title=The concept of gender identity disorder in childhood and adolescence after 39 years |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-sex-and-marital-therapy_fall-1994_20_3/page/163 |journal=Journal of Sex and Marital Therapy |volume=20 |issue=3 |pages=163–77 |doi=10.1080/00926239408403428 |pmid=7996589}}</ref> ne određuje ga u potpunosti.<ref>Susan Golombok, Robyn Fivush, ''Gender Development'' (1994, {{ISBN|0521408628}}), p. 44: "When assigned and raised as boys, these genetic girls adopt a male gender identity and role, showing that a Y chromosome is not necessary for gender development to proceed in a male direction."</ref> Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book |last=Henslin |first=James M. |title=Essentials of Sociology |publisher=Taylor & Francis |year=2001 |isbn=978-0-536-94185-5 |pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet s odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web |title=Factors Influencing Gender Identity |url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/ |access-date=12. studenoga 2020. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305080254/https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/ |url-status=dead }}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal |last1=Martin |first1=C. L. |last2=Ruble |first2=D. N. |last3=Szkrybalo |first3=J. |year=2002 |title=Cognitive theories of early gender development |url=https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_2002-11_128_6/page/903 |journal=Psychological Bulletin |volume=128 |issue=6 |pages=903–06 |citeseerx=10.1.1.460.3216 |doi=10.1037/0033-2909.128.6.903 |pmid=12405137}}</ref> John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book |last1=Zucker |first1=Kenneth J. |url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130 |title=Ethics and Intersex |year=2006 |publisher=Springer Netherlands |isbn=978-1-4020-4313-0 |editor1-last=Sytsma |editor1-first=Sharon E. |page=167 |language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{Cite web |title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html |access-date=2018-12-07 |website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book |last=Colapinto |first=John |title=As nature made him : the boy who was raised as a girl |url=https://archive.org/details/asnaturemadehimb0000cola_p0v2 |year=2006 |publisher=HarperCollins |isbn=978-0061120565 |edition=1st Harper Perennial |location=New York |oclc=71012749 |author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" /> Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book |last1=Nolen-Hoeksema |title=Abnormal Psychology |url=https://archive.org/details/isbn_2901308211502 |year=2014 |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-1308211503 |edition=6 |page=[https://archive.org/details/isbn_2901308211502/page/372 368]}}<!--|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal |last=Martin |first=Carol |author2=Diane Ruble |author3=Joel Szkrybalo |year=2002 |title=Cognitive Theories of Early Gender Development |url=https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_2002-11_128_6/page/903 |journal=Psychological Bulletin |volume=128 |issue=6 |pages=903–13 |citeseerx=10.1.1.460.3216 |doi=10.1037/0033-2909.128.6.903 |pmid=12405137}}</ref> Jedna od kritika slučaja Reimer jest da je Reimer izgubio penis u dobi od osam mjeseci i podvrgnut je [[Operacija promjene spola|operaciji promjene spola]] sa sedamnaest mjeseci, što je možda značilo da je Reimer već bio socijaliziran kao dječak. Bradley i sur. (1998.) izvještavaju o kontrastnom slučaju 26-godišnje žene s XY kromosomima koji je izgubila penis, te se podvrgnuta operaciji promjene spola između dva i sedam mjeseci starosti (znatno ranije od Reimera). Njeni su je roditelji također odgajali dijete kao djevojčicu, ali upornije od Reimerovih roditelja i ona je ostala ženom u odrasloj dobi. Izjavila je da je tijekom djetinjstva uživala u stereotipno muškim igračkama i interesima, iako su joj prijateljice iz djetinjstva bile djevojčice. Dok je bila [[Biseksualnost|biseksualna]], imala je veze i s muškarcima i sa ženama, smatrala je da su žene seksualno privlačnije i o njima je više maštala. Njezin posao u vrijeme studija bilo je zanimanje kojim su se bavili gotovo isključivo muškarci.<ref>{{cite journal|last1=Bradley|first1=Susan J.|last2=Oliver|first2=Gillian D.|last3=Chernick|first3=Avinoam B.|last4=Zucker|first4=Kenneth J.|date=1. srpnja 1998.|title=Experiment of Nurture: Ablatio Penis at 2 Months, Sex Reassignment at 7 Months, and a Psychosexual Follow-up in Young Adulthood|journal=Pediatrics|volume=102|issue=1|pages=e9|doi=10.1542/peds.102.1.e9|pmid=9651461|quote=The present case report is a long-term psychosexual follow-up on a second case of ablatio penis in a 46 XY male.|doi-access=free}}</ref> Griet Vandermassen tvrdi da, budući da su ovo jedina dva slučaja koja su dokumentirana u znanstvenoj literaturi, to otežava donošenje bilo kakvih čvrstih zaključaka o podrijetlu rodnog identiteta, posebno s obzirom na to da su dva slučaja došla do različitih zaključaka. Međutim, Vandermassen također tvrdi da transrodne osobe podržavaju ideju rodnog identiteta kao biološki ukorijenjenog, jer se ne identificiraju sa svojim anatomskim spolom, unatoč odgoju i ojačanom ponašanju u skladu sa svojim anatomskim spolom.<ref>Vandermassen, Griet. Who's afraid of Charles Darwin?: debating feminism and evolutionary theory. Rowman & Littlefield Publishers, 2005, pp.112-113</ref> Većina se znanstvenika nije usudila kritizirati Moneyovu teoriju, koja je navelike podržana od feminističkog i LGBT pokreta, putem mreže [[Rodni studiji|rodnih studija]] na mnogim sveučilištima. [[Milton Diamond]] bio je jedan od rijetkih znanstvenika koji su otvoreno izlagali neslaganje s Moneyem i usprotivili se njegovom argumentu. Diamond je pridonio istraživanjima na trudnim štakorima koja su pokazala da hormoni igraju glavnu ulogu u ponašanju različitih spolova.<ref name=":0" /> Istraživači u laboratoriju ubrizgavao je trudnom [[štakor]]u [[testosteron]], koji bi potom pronašao put do djetetova [[krvotok]]a.<ref name=":1" /> Rođene [[ženka|ženke]] imale su genitalije koje su izgledale poput muških genitalija. Ženke u leglu također su se ponašale poput [[mužjak]]a štakora, pa bi čak pokušavale spolno općiti s drugim ženkama štakora, dokazujući da je biologija igrala glavnu ulogu u ponašanju životinja.<ref name=":0" /> Jedno istraživanje Reinera i suradnika proučavalo je četrnaest genetskih muškaraca koji su pretrpjeli [[Kolakalna ekstrofija|kloakalnu ekstrofiju]] kod rođenja, te su potom odgojeni kao djevojčice. Šestero ih je kasnije promijenilo svoj rodni identitet u muški, pet od tih četrnaest osoba se opredijelilo ostati u ženskom spolu u kojemu su odgajane, a troje je imalo dvosmislen rodni identitet (iako su dvoje od njih izjavili da su muškarci). Svi su ispitanici imali umjerene do izražene interese i stavove koji se podudaraju sa stavovima bioloških muškaraca.<ref>Reiner, William G., and John P. Gearhart. "Discordant sexual identity in some genetic males with cloacal exstrophy assigned to female sex at birth." New England Journal of Medicine 350, no. 4 (2004): 333-341.</ref> Druga studija,<ref>Meyer-Bahlburg, Heino FL. "Gender identity outcome in female-raised 46, XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation." Archives of sexual behavior 34, no. 4 (2005): 423-438.</ref> rađena na temelju podataka iz različitih slučajeva od 1970-ih do početka 2000-ih (uključujući Reiner i suradnike), promatrala je muškarce odgojene kao žene zbog raznih razvojnih poremećaja (ageneza penisa, ekstrofija kloake ili ablacija penisa). Otkrilo je da 78% muškaraca koji su odrasli kao žene žive kao žene.<ref>Saraswat, A., Weinand, J. and Safer, J., 2015. Evidence supporting the biologic nature of gender identity. Endocrine Practice, 21(2), pp.199-204.</ref> Manjina onih koji su odgojeni kao žene kasnije je prešla na muški rod. Međutim, niti jedan muškarac odgojen kao muškarac nije promijenio svoj rodni identitet. Oni koji još uvijek žive kao žene i dalje su pokazali izraženu maskulinizaciju spolnog ponašanja i oni dovoljno stari da mogu prijaviti seksualnu privlačnost prema ženama. Autori iz te studije oprezno donose zaključke zbog brojnih metodoloških problema koji su predstavljali ozbiljan problem u studijama ove prirode. Rebelo i suradnici tvrde da ukupni dokazi sugeriraju da rodni identitet nije u potpunosti određen odgojem u djetinjstvu niti u potpunosti biološkim čimbenicima.<ref>Rebelo, Ethelwyn, Christopher P. Szabo, and Graeme Pitcher. "Gender assignment surgery on children with disorders of sex development: A case report and discussion from South Africa." Journal of Child Health Care 12, no. 1 (2008): 49-59.</ref> === Biološki čimbenici === Nekoliko prenatalnih bioloških čimbenika, uključujući gene i hormone, mogu utjecati na rodni identitet.<ref name="ZhongNan"/><ref name="Ghosh">{{cite web |last=Ghosh |first=Shuvo |title=Gender Identity |url=http://emedicine.medscape.com/article/917990-overview |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=MedScape}}</ref> Procjena rodnog identiteta oslanja se isključivo na svjedočenje. Nijedno objektivno mjerenje ili ispitivanje ljudskog tijela ne može se koristiti za dokazivanje ili opovrgavanje rodnog identiteta.<ref>{{cite journal |last1=Dahlen |first1=Sara |title=De-sexing the Medical Record? An Examination of Sex Versus Gender Identity in the General Medical Council’s Trans Healthcare Ethical Advice |journal=The New Bioethics |date=2. siječnja 2020. |volume=26 |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1080/20502877.2020.1720429 |quote=U medicinskoj praksi ne postoji genetski marker, biokemijski test, snimanje mozga ili objektivno mjerenje rodnog identiteta, koji je sam po sebi nepoznate etiologije (NHS 2016, Bižić i sur. 2018, Gerritse i sur. 2018, Bewley i sur. 2019). Središnja tvrdnja počiva na dosljednoj deklarativnoj izjavi subjektivnog iskustva transpacijenta o samopouzdanju. Stoga ne možemo dokazati ili opovrgnuti rodni identitet. Rodni identitet duboko je uvriježeno, duhovno značajno, osobno uvjerenje koje se ne može potvrditi niti pobiti vanjskim dokazima i biološkim podacima.}}</ref> ==== Interseksualne osobe ==== {{Glavni|Interseksualnost}} Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955. – 2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal |last1=Blackless |first1=Melanie |last2=Charuvastra |first2=Anthony |last3=Derryck |first3=Amanda |last4=Fausto-Sterling |first4=Anne |last5=Lauzanne |first5=Karl |last6=Lee |first6=Ellen |date=Ožujak 2000. |title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis |journal=American Journal of Human Biology |volume=12 |issue=2 |pages=151–66 |doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F |issn=1520-6300 |pmid=11534012 |s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni|spolne hormone]] ili [[Spolni organi|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac|muških]] ili [[Žena|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{Cite web |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |year=2015 |title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex |url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf |access-date=28. ožujka 2016. |publisher=United Nations Ured visokog povjerenika za ljudska prava}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal |last1=Mieszczak |first1=J |last2=Houk |first2=CP |last3=Lee |first3=PA |date=Kolovoz 2009. |title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development |journal=Curr Opin Pediatr |volume=21 |issue=4 |pages=541–47 |doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c |pmc=4104182 |pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation |last1=Council of Europe |title=Human rights and intersex people, Issue Paper |date=Travanj 2015. |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original |last2=Commissioner for Human Rights |author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book |last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE |url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf |title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012 |date=Studeni 2012. |series=2012 |location=Berne |access-date=2016-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf |archive-date=2015-04-23 |url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book |last=[[World Health Organization]] |title=Sexual health, human rights and the law |url=https://archive.org/details/sexualhealthhuma0000worl |year=2015 |publisher=World Health Organization |isbn=978-9241564984 |location=Geneva}}</ref> Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal |last=Meyer-Bahlburg |first=HF |year=2005 |title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation |url=https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2005-08_34_4/page/423 |journal=Archives of Sexual Behavior |volume=34 |issue=4 |pages=423–38 |doi=10.1007/s10508-005-4342-9 |pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena." Izučavajući pitanje seksualne orijentacije, konstatiraju Bailey i dr. 2016. da se kod svih 5 dobro prostudiranih slučajeva dječaka kojima je povodom kloakalne ekstrofije po rođenju određeno da će ubuduće biti tretirani i odgajani kao djevojčice, može konstatirati da oni kasnije u životu izražavaju da ih žene snažno seksualno privlače.<ref>[https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/1529100616637616 "Sexual Orientation, Controversy, and Science"], Bailey, J. Michael; Vasey, Paul L.; Diamond, Lisa M.; Breedlove, S. Marc; Vilain, Eric; Epprecht, Marc, 2016., "Psychological Science in the Public Interest". 17 (2): 72–74</ref> Klinički pregled iz 2012. godine otkrio je da je između 8,5% i 20% ljudi s interseksualnim varijacijama doživjelo [[Rodna disforija|rodnu disforiju]].<ref name="furtado">{{cite journal |author=Furtado P. S. |year=2012 |title=Gender dysphoria associated with disorders of sex development |journal=Nat. Rev. Urol. |volume=9 |issue=11 |pages=620–27 |doi=10.1038/nrurol.2012.182 |pmid=23045263}}</ref> Sociološka istraživanja u Australiji, zemlji s trećom spolnom klasifikacijom 'X', pokazuju da je 19% ljudi rođenih s atipičnim spolnim karakteristikama odabralo opciju "X" ili "drugu", dok su 52% žene, 23% muškarci i 6 % nesigurno. Po rođenju, 52% osoba u istraživanju dodijeljeno je ženskom, a 41% muškom.<ref name="oiijones">{{cite web |date=3. veljače 2016. |title=New publication "Intersex: Stories and Statistics from Australia" |url=https://oii.org.au/30313/intersex-stories-statistics-australia/ |accessdate=2016-08-18 |website=Organisation Intersex International Australia |archive-date=29. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160829033933/https://oii.org.au/30313/intersex-stories-statistics-australia/ |url-status=dead }}</ref><ref name="jones2016">{{Cite book |last1=Jones |first1=Tiffany |url=http://oii.org.au/wp-content/uploads/key/Intersex-Stories-Statistics-Australia.pdf |title=Intersex: Stories and Statistics from Australia |last2=Hart |first2=Bonnie |last3=Carpenter |first3=Morgan |last4=Ansara |first4=Gavi |last5=Leonard |first5=William |last6=Lucke |first6=Jayne |year=2016 |publisher=Open Book Publishers |isbn=978-1-78374-208-0 |location=Cambridge, UK |accessdate=2. veljače 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160914152729/http://oii.org.au/wp-content/uploads/key/Intersex-Stories-Statistics-Australia.pdf |archivedate=14. rujna 2016. |url-status=dead}}</ref> Studija Reiner & Gearhart pruža uvid u ono što se može dogoditi kada se genetski muškom djetetu s kolakalnom eksstrofijom dodijeli ženski spol i odrasta kao djevojčica,<ref name="Rosario">{{cite web |last=Rosario |first=Vernon |title=Reiner & Gearhart's NEJM Study on Cloacal Exstrophy – Review by Vernon Rosario, M.D., Ph.D |url=http://www.isna.org/node/564 |website=Društvo interseksualnih osoba Sjeverne Amerike}}</ref> navodi se u „optimalnoj rodnoj politici” koji je razvio [[John Money]]:<ref name="swissnek" /> u uzorku od 14 djece, praćenje u dobi od 5 do 12 godina pokazalo je da se njih 8 identificiralo kao dječaci, a svi ispitanici imali su barem umjereno tipične muške stavove i interese,<ref name="Rosario" /> pružajući potporu argumentu da genetski varijable utječu na rodni identitet i ponašanje neovisno o socijalizaciji. ==== Transrodnost i transseksualnost ==== {{Glavni|Uzroci transseksualnosti}} Neke su studije istraživale postoji li veza između bioloških varijabli i [[Transrodnost|transrodnog]] ili [[Transseksualnost|transseksualnog]] identiteta.<ref>E. Vilain, Genetics of intersexuality, J. Gay Lesbian Psychother. 10 (2006) 9–26.</ref><ref>A. Fleming, E. Vilain, The endless quest for sex determination genes, Clin.Genet. 67 (2005) 15–25.</ref><ref>{{cite journal |last1=Savic |first1=I. |last2=Arver |first2=S. |year=2011 |title=Sex dimorphism of the brain in male-to-female transsexuals |journal=Cerebral Cortex |volume=21 |issue=11 |pages=2525–533 |doi=10.1093/cercor/bhr032 |pmid=21467211 |doi-access=free}} Zaključeno je da su ginefilne trans žene imale mozak poput muškog, ali u nekoliko područja mozak trans žena razlikovao se od muškog i ženskog mozga.</ref> Nekoliko je studija pokazalo da su spolno-dimorfne moždane strukture kod transseksualaca pomaknute s onoga što je povezano s njihovim rođenim spolom i prema onome što je povezano s njihovim preferiranim spolom.<ref>{{cite journal |last1=Gizewski |first1=E. R. |last2=Krause |first2=E. |last3=Schlamann |first3=M. |last4=Happich |first4=F. |last5=Ladd |first5=M. E. |last6=Forsting |first6=M. |last7=Senf |first7=W. |year=2009 |title=Specific cerebral activation due to visual erotic stimuli in male-to-female transsexuals compared with male and female controls: An fMRI study |journal=Journal of Sexual Medicine |volume=6 |issue=2 |pages=440–48 |doi=10.1111/j.1743-6109.2008.00981.x |pmid=18761592}} je pokazala da je uzorak androfilnih trans žena pomaknut prema ženskom smjeru u odgovorima mozga.</ref><ref>{{cite journal |last1=Rametti |first1=G. |last2=Carrillo |first2=B. |last3=Gómez-Gil |first3=E. |last4=Junque |first4=C. |last5=Zubiarre-Elorza |first5=L. |last6=Segovia |first6=S. |last7=Gomez |first7=Á |last8=Guillamon |first8=A. |year=2011 |title=White matter microstructure in female to male transsexuals before cross-sex hormonal treatment. A diffusion tensor imaging study |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-psychiatric-research_2011-02_45_2/page/199 |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=45 |issue=2 |pages=199–204 |doi=10.1016/j.jpsychires.2010.05.006 |pmid=20562024}} je pokazala da se obrazac bijele tvari u ginefilnih trans muškaraca pomaknuo u smjeru bioloških muškaraca čak i prije nego što su transseksualci od muškarca do muškarca počeli uzimati muške hormone.</ref> Pretpostavlja se da je volumen središnje podjele [[Stria terminalis|jezgre]] stria [[Stria terminalis|terminalis]] ili BSTc (sastojak bazalnih ganglija mozga na koji utječu prenatalni androgeni) transseksualnih žena sličan ženskom i različit od muškog,<ref>Psychology The Science Of Behaviour, pg 418, Pearson Education, Neil R.Carlson</ref><ref>{{cite journal |last1=Zhou |first1=J.N. |last2=Hofman |first2=M.A. |last3=Gooren |first3=L.J. |last4=Swaab |first4=D.F. |year=1995 |title=A sex difference in the human brain and its relation to transsexuality |url=https://pure.knaw.nl/portal/en/publications/a-sex-difference-in-the-human-brain-and-its-relation-to-transsexuality(9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2).html |journal=Nature |type=Submitted manuscript |volume=378 |issue=6552 |pages=68–70 |bibcode=1995Natur.378...68Z |doi=10.1038/378068a0 |pmid=7477289 |hdl=20.500.11755/9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2 |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=29. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829164452/https://pure.knaw.nl/portal/en/publications/a-sex-difference-in-the-human-brain-and-its-relation-to-transsexuality(9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2).html |url-status=dead }}</ref> ali veza između volumena BSTc i rodnog identiteta još uvijek nije jasna.<ref>{{cite journal |last1=Rosenthal |first1=Stephen M. |date=Prosinac 2014. |title=Approach to the Patient: Transgender Youth: Endocrine Considerations |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=99 |issue=12 |pages=4379–4389 |doi=10.1210/jc.2014-1919 |pmid=25140398 |quote=Spolno-dimorfna diferencijacija BSTc u ljudi prisutna je tek u pubertetu, za razliku od štakora, gdje se takve razlike u BST javljaju u ranom postnatalnom razdoblju i očito zahtijevaju perinatalne razlike u razinama T (44, 45). S obzirom na to da mnogi transrodni adolescenti imaju značajnu rodnu disforiju prije puberteta (i prije nego što se pojave spolne razlike u volumenu BSTc), čini se da je veza između volumena BSTc i rodnog identiteta nejasna. |doi-access=free}}</ref> Slične [[Biologija i seksualna orijentacija|razlike u strukturi mozga]] primijećene su između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca te između lezbijki i heteroseksualnih žena.<ref name="LeVay 1991">{{Cite journal |author=LeVay S |date=Kolovoz 1991. |title=A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homosexual men |url=https://archive.org/details/sim_science_1991-08-30_253_5023/page/1034 |journal=Science |volume=253 |issue=5023 |pages=1034–37 |bibcode=1991Sci...253.1034L |doi=10.1126/science.1887219 |pmid=1887219 |s2cid=1674111}}</ref><ref name="Byne 2001">{{Cite journal |vauthors=Byne W, Tobet S, Mattiace LA, etal |date=Rujan 2001. |title=The interstitial nuclei of the human anterior hypothalamus: an investigation of variation with sex, sexual orientation, and HIV status |journal=Horm Behav |volume=40 |issue=2 |pages=86–92 |doi=10.1006/hbeh.2001.1680 |pmid=11534967 |s2cid=3175414}}</ref> Druga studija sugerira da transseksualnost može imati genetsku komponentu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7689007.stm Male transsexual gene link found] ''[[BBC News]]'' 26 October 2008 (accessed 26 October 2008)</ref>> Istraživanja sugeriraju da isti hormoni koji potiču diferencijaciju spolnih organa u maternici također izazivaju pubertet i utječu na razvoj rodnog identiteta. Različite količine ovih muških ili ženskih spolnih hormona unutar osobe mogu rezultirati ponašanjem i vanjskim genitalijama koje se ne podudaraju s normom njihova spola dodijeljenim pri rođenju, te osobom koja djeluje i izgleda poput svog identificiranog roda.<ref name="Oswalt">{{cite web |last=Oswalt |first=Angela |title=Factors Influencing Gender Identity |url=http://www.sevencounties.org/poc/view_doc.php?type=doc&id=37697&cn=1272 |url-status=dead |archive-url=https://archive.is/20130415234240/http://www.sevencounties.org/poc/view_doc.php?type=doc&id=37697&cn=1272 |archive-date=15. travnja 2013. |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=Seven Countries Services, Inc.}}</ref> === Društveni i okolišni čimbenici === Sociolozi su skloni pretpostavci da rodni identitet proizlazi iz društvenih čimbenika.<ref name="Kiecolt">{{cite book |last1=Kiecolt |first1=K. Jill |title=Identities in Everyday Life |last2=Hughes |first2=Michael |last3=Momsplair |first3=Hans |year=2019 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-1908-7306-6 |editor1-last=Stets |editor1-first=Jan E. |page=195 |chapter=Gender Identity Among U.S. Adults|editor2-last=Serpe |editor2-first=Richard T. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=iCSQDwAAQBAJ&q=%22rooted+in+social+structure%22}}</ref> Godine 1955. John Money je sugerirao da je rodni identitet ovisan o tome je li dijete odgajano kao muško ili žensko u ranom djetinjstvu.<ref>J. Money, J. G. Hampson, and J. L. Hampson, ''An examination of some basic sexual concepts'', 1955</ref><ref name="GDDSD">A. L. C. de Vries, et al., ''Gender Dysphoria and Disorders of Sex Development'' (2013, {{ISBN|1461474418}})</ref> Njegova hipoteza od tada opovrgnuta,<ref name="GDDSD" /><ref>Anne Fausto-Sterling, ''Sexing the Body: Gender Politics and the Construct''</ref> ali znanstvenici su nastavili proučavati učinak socijalnih čimbenika na formiranje rodnog identiteta.<ref name="GDDSD" /> U šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća, čimbenici kao što su odsutnost oca, majčina želja za kćeri ili obrasci pojačanja roditelja predloženi su kao utjecaji; novije teorije koje sugeriraju da bi roditeljska psihopatologija mogla djelomično utjecati na stvaranje rodnog identiteta dobile su samo minimalne empirijske dokaze,<ref name="GDDSD" /> s člankom iz 2004. godine koji napominje da "nedostaju čvrsti dokazi o važnosti postnatalnih socijalnih čimbenika."<ref>D. F. Swaab, ''Sexual differentiation of the human brain: relevance for gender identity, transsexualism and sexual orientation'', in ''Gynecological Endocrinology'', 2004: "...direct effects of testosterone on the developing fetal brain are of major importance for the development of male gender identity and male heterosexual orientation. Solid evidence for the importance of postnatal social factors is lacking."</ref> Istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da roditelji rodno-disforične djece ne pokazuju znakove psihopatoloških problema osim blage depresije kod majki.<ref name="GDDSD" /><ref>M. S. C. Wallien, ''Psychosexual outcome of gender-dysphoric children'' (2008)</ref> Sugerira se da stavovi djetetovih roditelja mogu utjecati na spolni identitet djeteta, iako su dokazi minimalni.<ref>M Weinraub, LP Clemens, A Sockloff, T Ethridge, ''The development of sex role stereotypes in the third year: relationships to gender labeling, gender identity, sex-types toy preference, and family characteristics'', in ''Child Development'', 1984: "Previous investigators have failed to observe a relationship between parental attitudes and children's early sex role acquisition..."</ref> ==== Roditeljska uspostava rodnih uloga ==== Roditelji koji ne podržavaju neskladnost roda vjerojatnije će imati djecu s čvršćim i strožim pogledima na rodni identitet i rodne uloge.<ref name="Oswalt"/>Novija literatura sugerira trend prema manje dobro definiranim rodnim ulogama i identitetima, jer studije roditeljskog kodiranja igračaka kao muškog, ženskog ili neutralnog ukazuju na to da roditelji sve češće kodiraju kuhinje, a u nekim slučajevima i lutke kao neutralne, a ne isključivo ženske.<ref name="Kane">{{cite book |last=Spade |first=Joan |url=https://archive.org/details/kaleidoscopeofge0000unse_c1n2/page/177 |title=The Kaleidoscope of Gender |year=2010 |publisher=Sage |isbn=978-1-4129-7906-1 |location=London |pages=[https://archive.org/details/kaleidoscopeofge0000unse_c1n2/page/177 177–84]}}</ref> Međutim, Emily Kane otkrila je da su mnogi roditelji i dalje pokazivali negativne odgovore na stavke, aktivnosti ili atribute koji su se smatrali ženskim, poput domaćih vještina, njege i empatije.<ref name="Kane" /> Istraživanje je pokazalo da mnogi roditelji pokušavaju definirati rod svojim sinovima na način da ih udaljavaju od ženstvenosti<ref name="Kane" /> a Kane je izjavio da "rad na održavanju roditeljskih granica evidentan za sinove predstavlja ključnu prepreku koja ograničava mogućnosti dječaka, odvajajući dječake od djevojke, obezvrijeđujući aktivnosti označene kao ženske i za dječake i za djevojčice, i na taj način jačajući rodnu nejednakost i heteronormativnost."<ref name="Kane" /> Mnogi roditelji formiraju rodna očekivanja za svoje dijete prije nego što se ono uopće rodi, nakon što djetetov spol utvrde tehnologijom poput [[ultrazvuk]]a. Dijete se tako rađa s rodno specifičnim imenom, igrama, pa čak i ambicijama.<ref name="Ghosh"/> Jednom kada se utvrdi spol djeteta, većina djece odgaja se u skladu s tim da bude muškarac ili žena, uklapajući se u mušku ili žensku rodnu ulogu koju dijelom definiraju roditelji. Kad se razmatra socijalna klasa roditelja, obitelji nižeg staleža obično imaju tradicionalne rodne uloge, gdje otac radi, a majka, koja možda radi samo iz financijske potrebe, još uvijek brine o kućanstvu. Međutim, "profesionalni" parovi srednje klase obično pregovaraju o podjeli rada i zauzimaju egalitarnu ideologiju. Ovi različiti pogledi djeteta na rod mogu oblikovati djetetovo razumijevanje spola, kao i djetetov razvoj spola.<ref name="Halpern">{{Cite journal |last=Halpern |first=Hillary Paul |year=2015 |title=Parents' Gender Ideology and Gendered Behavior as Predictors of Children's Gender-Role Attitudes: A Longitudinal Exploration |journal=Sex Roles |volume=74 |issue=11–12 |pages=527–42 |doi=10.1007/s11199-015-0539-0 |pmc=4945126 |pmid=27445431}}</ref> Unutar studije koju je provela Hillary Halpern<ref name="Halpern"/> pretpostavljeno je i dokazano je da su roditeljsko ponašanje, a ne roditeljska uvjerenja, u vezi s rodom bolji prediktori za djetetov stav o spolu. Zaključeno je da je ponašanje majke posebno utjecalo na djetetove pretpostavke o vlastitom spolu djeteta. Na primjer, kod majki koje su se tradicionalnije ponašale u blizini svoje djece, sinovi su pokazivali manje stereotipa o muškim ulogama, dok su kćeri pokazivala više stereotipa o ženskim ulogama. Nije pronađena povezanost između ponašanja oca i znanja njegove djece o stereotipima vlastitog spola. Zaključeno je, međutim, da su očevi koji su vjerovali u jednakost među spolovima imali djecu, posebno sinove, koji su pokazivali manje predrasuda svog suprotnog spola. == Rodne varijacije i neusklađenost == {{Glavni|Rodna varijacija|Transrodnost|Transseksualnost|Nebinarni rod}} Rodni identitet može dovesti do sigurnosnih problema kod pojedinaca koji se ne uklapaju u binarni svijet oko njih.<ref>{{Cite journal |last1=Hoogensen |first1=Gunhild |last2=Rottem |first2=Svein Vigeland |date=2016-06-29 |title=Gender Identity and the Subject of Security |journal=Security Dialogue |language=en |volume=35 |issue=2 |pages=155–71 |doi=10.1177/0967010604044974 |s2cid=55600340}}</ref> U nekim slučajevima, rodni identitet osobe nije u skladu s njezinim biološkim spolnim karakteristikama (genitalije i [[sekundarne spolne karakteristike]]), što rezultira odijevanjem i/ili ponašanjem pojedinaca na način koji drugi smatraju van kulturnih rodnih normi. Ovi se rodni izrazi mogu opisati kao [[Rodna varijacija|rodna varijanta]], transrodnost ili queer (ili [[Nebinarni rod|nebinarni]])<ref>{{Cite journal |last=Blackless |first=Melanie |author2=Besser, M. |author3=Carr, S. |author4=Cohen-Kettenis, P.T. |author5=Connolly, P. |author6=De Sutter, P. |author7=Diamond, M. |author8=Di Ceglie, D. |author9=Higashi, Y. |author10=Jones, L. |author11=Kruijver. F.P.M. |year=2003 |title=Atypical Gender Development – A Review |url=http://www.gires.org.uk/genderdev.php |url-status=dead |journal=International Journal of Transgenderism |volume=9 |pages=29–44 |doi=10.1300/J485v09n01_04 |author21=Wylie, K. |author20=Wilson, P. |author19=Terry, T. |author18=Swaab, D. |author17=Reiner, W.G. |author16=Reid, R. |author14=Ralph, D. |author13=Playdon, Z-J. |author12=Martin, J. |author15=Reed, T. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007055838/http://www.gires.org.uk/genderdev.php |archive-date=7. listopada 2008. |access-date=13. studenoga 2020.}}</ref> (rječnik za one koji se suprotstavljaju tradicionalnom rodnom identitetu je u nastajanju),<ref>{{cite news |date=27. svibnja 2011. |title=Toronto couple defend move to keep baby's sex secret |work=BBC News |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-13581835 |via=www.bbc.co.uk}}</ref> a osobe koje imaju takve izraze mogu doživjeti [[Rodna disforija|rodnu disforiju]] (tradicionalno nazvana poremećaj rodnog identiteta). Jezik i rodne zamjenice prije, tijekom i nakon [[Rodna tranzicija|tranzicije]] često utječu na transrodne osobe.<ref>{{cite web |date=18. svibnja 2016. |title=Words Matter: Affirming Gender Identity Through Language |url=http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/ |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=1. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801082447/http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/ |url-status=dead }}</ref> Posljednjih desetljeća postalo je moguće [[Operacija promjene spola|kirurški preusmjeriti spol]]. Neki ljudi koji imaju rodnu disforiju traže takvu medicinsku intervenciju kako bi njihov fiziološki spol odgovarao njihovom rodnom identitetu; drugi zadržavaju genitalije s kojima su rođeni (vidi [[Transseksualnost|transseksualne]] iz nekih mogućih razloga), ali prihvaćaju rodnu ulogu koja je u skladu s njihovim rodnim identitetom. == Povijest i definicije == === Definicije === Pojmovi ''rodni identitet'' i ''temeljni rodni identitet'' prvi su se put upotrijebili sa svojim trenutnim značenjem - nečije osobno iskustvo vlastitog spola<ref name="MorrowMessinger2">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', edited by Deana F. Morrow and Lori Messinger (2006, {{ISBN|0231501862}}), p. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref><ref name="Boles101">Boles, 2013. p. 101: "Gender identity is the individual's personal and private experience of his/her gender."</ref> - nekada 1960-ih.<ref name="GID">Izraz 'rodni identitet' upotrijebljen je u priopćenju za tisak, 21. studenog 1966, za najavu nove klinike za transseksualce u bolnici Johns Hopkins. Širio se u medijima širom svijeta i ubrzo ušao u narodni jezik. identitet je vaš vlastiti osjećaj ili uvjerenje u muškost ili ženskost."{{Cite journal |last1=Money |first1=John |year=1994 |title=The concept of gender identity disorder in childhood and adolescence after 39 years |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-sex-and-marital-therapy_fall-1994_20_3/page/163 |journal=Journal of Sex and Marital Therapy |volume=20 |issue=3 |pages=163–77 |doi=10.1080/00926239408403428 |pmid=7996589}}</ref><ref>''Handbook of the Psychology of Women and Gender'' (2004, {{ISBN|0471653578}}), p. 102: "''Rodni identitet'' uveli su u profesionalni leksikon gotovo istodobno Hooker i Stoller početkom 1960-ih (vidi Money, 1985.). Na primjer, Stoller (1964.) upotrijebio je malo drugačiji izraz ''temeljni rodni identitet''..."</ref> Do danas se obično koriste u tom smislu,<ref name="Carlson"/> iako nekoliko znanstvenika taj izraz dodatno koristi za označavanje kategorija [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] ''[[Gej|homoseksualaca]]'', ''[[Lezbijka|lezbijki]]'' i ''[[Biseksualnost|biseksualaca]]''.<ref>Brym, Roberts, Lie, Rytina. "Sociology". Nelson Education Ltd., 2013.</ref> === Rana medicinska literatura === U medicinskoj literaturi s kraja 19. stoljeća, žene koje su se odlučile ne prilagoditi svojim očekivanim rodnim ulogama nazivale su se "invertkinjama", a prikazivali su ih kao da ih zanima znanje i učenje i da "ne vole, a ponekad su i nesposobnet za ručni rad". Sredinom 1900-ih liječnici su se zalagali za korektivnu terapiju takvih žena i djece, što je značilo da će se rodna ponašanja koja nisu bila dio norme kazniti i promijeniti. Cilj ove terapije bio je vratiti djecu na njihove "ispravne" rodne uloge i time ograničiti broj djece koja su postala transrodna.<ref name="Padawer">{{cite news |last=Padawer |first=Ruth |title=What's So Bad About a Boy Who Wants to Wear a Dress? |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2012/08/12/magazine/whats-so-bad-about-a-boy-who-wants-to-wear-a-dress.html |accessdate=29. listopada 2012.}}</ref> === Freudova i Jungova stajališta === 1905. godine [[Sigmund Freud]] predstavio je svoju teoriju [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]] u ''[[Tri eseja o teoriji seksualnosti]]'', dajući dokaze da u pregenitalnoj fazi djeca ne razlikuju spolove, ali pretpostavljaju da oba roditelja imaju iste genitalije i reproduktivne moći. Na toj je osnovi tvrdio da je biseksualnost izvorna seksualna orijentacija i da je heteroseksualnost rezultirala represijom tijekom [[Falička faza|faličke faze]], kada je rodni identitet postao utvrdiv. Prema Freudu, tijekom ove faze djeca razvijaju [[Edipov kompleks]] u kojem imaju seksualne maštarije vezane za roditelja kojem pripisuju suprotni spol i mržnju prema roditelju kojem pripisuju isti spol, a ta se mržnja transformirala u (nesvjesno) prenošenje i (svjesno) poistovjećivanje s omraženim roditeljom koji daje primjer za smirivanje seksualnih nagona i prijeti da će kastrirati djetetovu moć da smiri seksualne nagone.<ref name="myers"/> 1913. [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] predložio je [[Elektrin kompleks]] jer je oboje vjerovao da biseksualnost ne leži u podrijetlu psihičkog života i da Freud nije dao odgovarajući opis ženskom djetetu (Freud je odbacio ovaj prijedlog).<ref>{{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |year=1931 |title=Female Sexuality |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=21 |page=229}}</ref> === 1950-ih i 1960-ih === Tijekom 1950-ih i 60-ih psiholozi su počeli proučavati razvoj spolova kod male djece, djelomično u pokušaju da shvate podrijetlo [[homoseksualnost]]i (koja se u to vrijeme smatrala [[Duševna bolest|mentalnim poremećajem]]). 1958. godine u [[Medicinski centar UCLA]] uspostavljen je projekt istraživanja rodnog identiteta za proučavanje [[Interseksualnost|interspolnih]] i transseksualnih osoba. Psihoanalitičar [[Robert Stoller]] generalizirao je mnoga otkrića projekta u svojoj knjizi ''Sex and Gender: On the Development of Masculinity and Femininity'' (1968). Također je zaslužan za uvođenje pojma ''rodnog identiteta'' na Međunarodnom psihoanalitičkom kongresu u [[Stockholm]]u [[Švedska|Švedskoj]] 1963. godine. Bihevioralni psiholog [[John Money]] također je imao ključnu ulogu u razvoju ranih teorija rodnog identiteta. Njegov rad na Klinici za rodni identitet [[Sveučilište Johns Hopkins|Medicinske škole Johns Hopkins]] (osnovana 1965) popularizirao je [[Interakcionizam|interakcionističku]] teoriju rodnog identiteta, sugerirajući da je, do određene dobi, rodni identitet relativno fluidan. Njegova knjiga ''Muškarac i žena, dječak i djevojčica'' (1972.) postala je naširoko korištena kao [[udžbenik]] na [[Udžbenik|fakultetu]], iako su mnoge njegove ideje od tada osporavane.<ref>{{cite book |last=Haraway |first=Donna |title=Simians, Cyborgs, and Women: The Reinvention of Nature |publisher=Free Association Books |year=1991 |isbn=978-0-415-90386-8 |location=London |page=133}}</ref><ref>[[Fixing Sex|Fixing Sex: Intersex, Medical Authority, and Lived Experience]] by Katrina Karkazis, Duke University Press, November 2008</ref> === Butlerovi stavovi === Krajem 1980-ih, [[Judith Butler]] započela je s redovitim predavanjima na temu rodnog identiteta, a 1990. je objavila ''[[Problemi sa spolom|Gender Trouble: Feminism and Subversion of Identity]]'', uvodeći koncept [[Rodna preferencija|rodne performativnosti]] i tvrdeći da su i spol i rod konstruirani.<ref>{{cite book |last=Butler |first=Judith |title=Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity |url=https://archive.org/details/gendertrouble00judi |publisher=Routledge |year=1990 |isbn=978-0415389556 |location=London |pages=front/backmatter |authorlink=Judith Butler}}</ref> == Današnji pogledi == === Medicina === [[Transrodnost|Transrodne]] osobe ponekad žele na fizičku operaciju kako bi preoblikovale svoje [[primarne spolne karakteristike]], sekundarne karakteristike ili oboje, jer smatraju da će im biti ugodnije s različitim genitalijama. To može uključivati uklanjanje penisa, testisa ili dojki ili oblikovanje penisa, rodnice ili dojki. U prošlosti se operacija dodjele spola izvodila na dojenčadi koja su rođena s dvosmislenim genitalijama. Međutim, trenutno medicinsko mišljenje oštro je protiv ovog postupka, jer su mnoge odrasle osobe požalile što su te odluke donesene za njih pri rođenju. Danas se [[operacija promjene spola]] izvodi na ljudima koji se odluče na tu promjenu kako bi njihov anatomski spol odgovarao njihovom rodnom identitetu.<ref>{{cite journal |last=Diamond |first=Milton |year=2002 |title=Sex and Gender are Different: Sexual Identity and Gender Identity are Different |url=http://www.hawaii.edu/PCSS/biblio/articles/2000to2004/2002-sex-and-gender.html |journal=Clinical Child Psychology & Psychiatry |volume=7 |issue=3 |pages=320–34 |doi=10.1177/1359104502007003002}}</ref> U Sjedinjenim Državama, prema Zakonu o pristupačnoj njezi, odlučeno je da će burze [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenog osiguranja]] imati mogućnost prikupljanja demografskih podataka o rodnom identitetu i seksualnom identitetu putem neobaveznih pitanja, kako bi pomogli kreatorima politika da bolje prepoznaju potrebe [[LGBT]] zajednice.<ref>{{cite web |last=Baker |first=Kellan |title=FAQ: Collecting Sexual Orientation and Gender Identity Data |url=http://www.americanprogress.org/issues/lgbt/report/2012/10/16/41620/faq-collecting-sexual-orientation-and-gender-identity-data/ |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=Center for American Progress}}</ref> === Rodna disforija i poremećaj rodnog identiteta === [[Disforija roda|Rodna disforija]] (prethodno nazvana ''poremećajem rodnog identiteta'' ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-u]]) formalna je dijagnoza ljudî koji imaju značajnu [[Disforija|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder | Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> ''U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski.''<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju). Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal |last1=Zucker |first1=KJ |last2=Spitzer |first2=RL |date=Jan–Feb 2005 |title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note |url=https://archive.org/details/journal-of-sex-and-marital-therapy_january-february-2005_31_1/page/31 |journal=Journal of Sex and Marital herapy |volume=31 |issue=1 |pages=31–42 |doi=10.1080/00926230590475251 |pmid=15841704 |s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{Cite web |last=Parry |first=Wynne |date=4. lipnja 2013. |title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html |accessdate=2015-10-23 |website=The Huffington Post}}</ref> Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom. === Međunarodni zakon vezani za ljudskih prava === [[Načela iz Yogyakarte]], dokument o primjeni [[Međunarodni zakon o ljudskim pravima|međunarodnog zakona]] o ljudskim pravima, u preambuli daju definiciju rodnog identiteta kao duboko proživljeno unutarnje i individualno [[iskustvo]] roda svake osobe, koje može ili ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju, uključujući osobni tjelesni osjećaj (što može uključivati, ako se slobodno odabere, promjenu tjelesnog izgleda ili funkcije medicinskim, kirurškim ili drugim sredstvima) i drugo rodno iskustvo, uključujući odijevanje, govor i manire. Načelo 3 kaže da je "Samo-definirani [...] rodni identitet svake osobe sastavni dio njihove osobnosti i jedan je od najosnovnijih aspekata samoodređenja, dostojanstva i slobode. Nitko neće biti prisiljen podvrgavati se medicinskim postupcima, uključujući operaciju promjene spola, sterilizaciju ili hormonalnu terapiju, kao uvjet za pravno priznavanje svog rodnog identiteta."<ref>[[Načela iz Yogyakarte]], ''Principle 3. The Right to recognition before the law''</ref> i Princip 18 kaže da" bez obzira na bilo koju suprotnu klasifikaciju, seksualna orijentacija i rodni identitet sami po sebi nisu zdravstvena stanja i ne smiju se liječiti, izliječiti ili suzbiti."<ref>[[Načela iz Yogyakarte]], ''Principle 18. Protection from medical abuse''</ref> U vezi s ovim načelom, "Pravne napomene uz načela iz Yogyakarte" primijetile su da se "Rodni identitet koji se razlikuje od identiteta dodijeljenog rođenjem ili društveno odbačeno [[rodno izražavanje]] tretiraju kao oblik [[Duševna bolest|mentalne bolesti]]. Patologizacija razlika dovela je do toga da su spolno transgresivna djeca i adolescenti zatvoreni u psihijatrijske ustanove i podvrgnuti tehnikama odbojnosti - uključujući [[Terapija elektrošokovima|terapiju elektrošokovima]] - kao 'lijek'."<ref>[https://web.archive.org/web/20101122035344/http://www.yogyakartaprinciples.org/yogyakarta-principles-jurisprudential-annotations.pdf Jurisprudential Annotations to the Yogyakarta Principles, p. 43] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122035344/http://www.yogyakartaprinciples.org/yogyakarta-principles-jurisprudential-annotations.pdf|date=November 22, 2010}}</ref> "Načela iz Yogyakarte na djelu" kažu "važno je napomenuti da, iako je 'seksualna orijentacija' u mnogim zemljama deklasificirana kao mentalna bolest, 'rodni identitet' ili 'poremećaj rodnog identiteta' često ostaje u razmatranju."<ref>{{cite web |title=Activist's Guide to the Yogyakarta Principles, p. 100 |url=http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170104093608/http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf |archive-date=2017-01-04 |access-date=2018-02-14}}</ref> Ti su principi utjecali na [[LGBT prava u Ujedinjenim narodima|UN-ovu deklaraciju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu]]. Godine 2015. rodni identitet bio je dio predmeta Vrhovnog suda u Sjedinjenim Državama pod nazivom Obergefell protiv Hodgesa u kojem brak više nije bio ograničen između muškarca i žene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002050103/https://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |url-status=dead }}</ref> === Filozofija === [[Kathleen Stock]] napisala je da je, budući da se rodni identitet temelji na osjećajima osobe, odvojen i od spola osobe i od njezinog roda (u socijalno konstruiranom smislu). Stock također tvrdi da, budući da se pojam rodnog identiteta rijetko pojavljuje izvan konteksta [[Rodna disforija|rodne disforije]], "činilo bi se lažnim reći da ga svi imaju".<ref>{{cite journal |last1=Stock |first1=Kathleen |date=1. srpnja 2019. |title=Can you Change Your Gender? |url=https://medium.com/@kathleenstock/can-you-change-your-gender-7b0c469e0b4b |journal=The Philosopher |issn=0967-6074 |accessdate=4. siječnja 2020. |archive-date=4. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200104061131/https://medium.com/@kathleenstock/can-you-change-your-gender-7b0c469e0b4b |url-status=dead }}</ref> == Nebinarni rodni identiteti == {{Glavni|Nebinarnost}} Neki ljudi i neka društva ne konstruiraju rod kao [[Binarni rod|binarnu strukturu]] u kojoj su svi ili dječak ili djevojčica, ili muškarci ili žene. Ljudi izvan te binarne podjele ''[[Nebinarnost|nisu binarne]]'' ili su ''genderqueer.'' Neke kulture imaju specifične rodne uloge koje se razlikuju od ''muškarca'' i ''žene''. Njih se često naziva ''[[Treći rod|trećim rodom]]''. === Fa'afafine === {{Glavni|Fa'afafine}} U [[Samoanska kultura|samoanskoj kulturi]] ili [[Fa'asamoa|Fa'a Samoa]], [[fa'afafine]] se smatraju trećim spolom. Anatomski su muškarci, ali odijevaju se i ponašaju na način koji se smatra tipično ženstvenim. Prema Tamasailau Sua'ali'iju, fa'afafine u [[Samoa|Samoi]] često se često fiziološki ne mogu razmnožavati. Fa'afafine su prihvaćeni kao prirodni spol, na njih se ne gleda s prezirom niti ih se diskriminira.<ref>Sua'ali'i, Tamasailau, "[[Samoa|Samoans]] and Gender: Some Reflections on Male, Female and Fa'afafine Gender Identities", in: ''Tangata O Te Moana Nui: The Evolving Identities of Pacific Peoples in [[Aotearoa]]/[[Novi Zeland|New Zealand]]'', Palmerston North (NZ): Dunmore Press, 2001, {{ISBN|0-86469-369-9}}</ref> Fa'afafine također pojačavaju svoju ženstvenost činjenicom da ih privlače i dobivaju seksualnu pažnju od heteroseksualnih muškaraca. U početku su identificirani i općenito su i dalje identificirani s obzirom na radne sklonosti, jer obavljaju tipično ženske kućanske zadatke.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Schmidt |first=Johanna |title=Paradise Lost? Social Change and Fa'afafine in Samoa |url=https://archive.org/details/current-sociology_may-july-2003_51_3-4/page/417 |date=Svibanj 2003. |journal=Current Sociology |volume=51 |issue=3 |pages=417–32}}</ref> [[Premijer Samoe|Samoanski premijer]] pokrovitelj je udruge Samoa Fa'afafine.<ref name="Stuff.co.nz_5233232">{{Citiranje weba |url=http://www.stuff.co.nz/world/south-pacific/5233232/Transsexuals-hailed-by-Samoan-PM |title=Transsexuals hailed by Samoan PM |author=Field, Michael |date=5. srpnja 2011. |work=Stuff.co.nz |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> U doslovnom prijevodu fa'afafine znači "u maniri žene".<ref>Paul L. Vasey, Nancy H. Bartlett, "What Can the Samoan "Fa'afafine" Teach Us About the Western Concept of Gender Identity Disorder in Childhood?", ''Biology and Medicine'', 50.4 (2007) 481–90</ref> === Hidžre === {{Glavni|Hidžra (Južna Azija)}} U nekim kulturama [[Azija|Azije]], [[Hidžra (Južna Azija)|hidžre]] se obično smatra ni muškarcem ni ženom. Većina su anatomski [[Muškarac|muški]] ili [[Interseksualnost|interseksualni]], ali neki su anatomski [[Žena|ženski]]. Hidžra čini treću rodnu ulogu, iako ne uživaju isto prihvaćanje i poštovanje kao muškarci i žene u svojim kulturama. Mogu voditi vlastita kućanstva, a zanimanja su im pjevanje i plesanje, radeći kao kuhari ili poslužiteljice, ponekad [[Prostitucija|prostitutke]] ili dugoročni seksualni partneri s muškarcima. Hidžre se mogu usporediti s [[Transvestitizam|transvestitima]] ili [[Drag queen|drag kraljicama]] suvremene zapadne kulture.<ref>Lorber, Judith. Paradoxes of Gender. Yale University Press:Yale, 1994. pp. 92–93.</ref> === Kanit === {{Glavni|Kanit}} [[Kanit]] je prihvaćeni treći rod u [[Oman]]u. Haniti su muške [[Homoseksualnost|homoseksualne]] [[Prostitucija|prostitutke]] čija je odjeća muška, odijevajući pastelnim bojama (umjesto bijele, koju nose muškarci), ali njihov manir je ženski. Khanith se može družiti sa ženama, a one to često čine na [[Vjenčanje|vjenčanjima]] ili drugim službenim događajima. Khanithi imaju svoja kućanstva koja obavljaju sve zadatke (i muške i ženske). Međutim, slično muškarcima u njihovom [[Društvo|društvu]], kaniti se mogu vjenčati sa ženama, dokazujući svoju [[muškost]] konzumiranjem [[brak]]a. Ako se dogodi [[Razvod braka|razvod]] ili smrt, ti muškarci mogu se vratiti na svoj status kanita na sljedećem vjenčanju.<ref>Lorber, Judith. Paradoxes of Gender. Yale University Press:Yale, 1994. pp. 94–95.</ref> === Dvodusi === Mnoge [[Indijanci|sjevernoameričke indijanske kulture]] imale su više od dvije rodne uloge. Oni koji pripadaju dodatnim spolnim kategorijama, osim [[Cisrodnost|cisrodnih]] muškaraca i žena, sada se često zajednički nazivaju "dvoglasni" ili "dvoglavi". Postoje dijelovi zajednice koji "dvojaki duh" uzimaju kao kategoriju nad samim identitetom, preferirajući se poistovjetiti s kulturom ili rodnim terminima specifičnim za naciju.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Hunt |first=Sarah |title=An Introduction to the Health of Two-Spirit People: Historical, contemporary and emergent issues |url=http://www.nccah-ccnsa.ca/Publications/Lists/Publications/Attachments/156/2016-05-10-RPT-HealthTwoSpirit-Hunt-EN-Web.pdf |year=2016 |journal=National Collaborative Centre Aboriginal Health |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202004508/http://www.nccah-ccnsa.ca/Publications/Lists/Publications/Attachments/156/2016-05-10-RPT-HealthTwoSpirit-Hunt-EN-Web.pdf |archive-date=2. veljače 2017. |access-date=13. studenoga 2020. |url-status=dead}}</ref> == Poveznice == * [[Seksualna orijentacija]] * [[Identificiranje (psihologija)]] * [[Queer studije]] * [[Teorija queera]] * [[Spol i rod]] * [[Seksizam]] * [[Socijalna konstrukcija roda]] * [[Uranizam]] * [[Neuroznanost spolnih razlika]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Bibliografija == * Boles, Jacqueline, and Tatro, Charlotte, ''Androgyny'' (subsection ''Gender-identity formation''), in ''Men in Transition: Theory and Therapy'', 2013, edited by Kenneth Solomon * {{cite journal |doi=10.1111/jcc4.12081 |title=Living the VirtuReal: Negotiating Transgender Identity in Cyberspace |journal=[[Journal of Computer-Mediated Communication]] |volume=19 |issue=4 |pages=824–838 |year=2014 |last1=Marciano |first1=Avi |doi-access=free}} == Vanjske poveznice == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/228219/gender-identity "Gender identity."] [[Encyclopædia Britannica Online]] * [http://documentarystorm.com/dr-money-and-the-boy-with-no-penis/ Dr. Money And The Boy With No Penis] * [http://www.ifge.org/ International Foundation for Gender Education] * [http://transequality.org National Center for Transgender Equality] * [http://www.ntac.org/ National Transgender Advocacy Coalition] * [https://web.archive.org/web/20110209002411/http://www.gpac.org/ Gender PAC] * [http://www.genderspectrum.org/ Gender Spectrum] * [http://www.transgenderlawcenter.org/ Transgender Law Center] * [https://plus.google.com/b/108155459928759293019/108155459928759293019/posts Gender Issues – Human Rights] * [https://web.archive.org/web/20080517084227/http://www.hrc.org/workplace/transgender Human Rights Campaign Foundation], Transgender Resources for the Workplace * [http://www.wpath.org/ World Professional Association for Transgender Health] * [https://web.archive.org/web/20041209201347/http://www.genderology.org/ Genderology Directory Project], International listing of service providers for those affected by GID * [http://www.gires.org.uk/ Gender Identity Research and Education Society (GIRES)], British Charity encouraging and reporting on research into gender variance * [http://www.genderanarchyproject.com/ Gender Anarchy Project] * [https://web.archive.org/web/20120318004549/http://www.transfemmebutch.co.uk/forum.php TransFemmeButch] A forum and discussion board for trans men, femmes, and butches * [http://www.ohchr.org/Documents/Publications/BornFreeAndEqualLowRes.pdf Born Free and Equal – Sexual orientation and gender identity in international human rights law] ([[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights|OHCHR]]) {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Rodni identiteti| ]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Stereotipi]] r71dfpgpmj0221ulras3qlqxp3diq10 0 188957 7625268 7486198 2026-10-27T18:17:08Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625268 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mohamed ElBaradei | slika = Mohamed ElBaradei.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[17. lipnja]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = [[Kairo]], [[Egipat]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|HRV}} | poznat_po = [[IAEA|Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | zanimanje = [[Pravnik]] i [[političar]] | nagrade = 2005. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Mohamed Mostafa El-Baradei''' ([[Kairo]], [[Egipat]], [[17. lipnja]] [[1942.]]), egipatski je pravnik i političar koji je obavljao funkciju generalnog direktora [[IAEA|Međunarodne agencije za atomsku energiju]] od [[1997.]] do [[2009.]] godine. Godine [[2005.]] s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju podijelio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Bio je osnivač stranke Ustava, zatim vođa stranke Ustava od [[28. travnja]] [[2012.]] do [[14. kolovoza]] [[2013.]] godine pa potom privremeni potpredsjednik Egipta od [[14. srpnja]] do [[14. kolovoza]] [[2013.]] godine. {{Nobelova nagrada za mir}} {{mrva-nobel-mir}} {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:ElBaradei, Mohamed }} [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Potpredsjednici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Kairo]] hzws5ovjj64aze5jk8lz8y2jta3ph8m 7625272 7625268 2026-10-27T18:20:34Z Divna Jaksic 974 EGI 7625272 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mohamed ElBaradei | slika = Mohamed ElBaradei.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[17. lipnja]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = [[Kairo]], [[Egipat]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|EGI}} | poznat_po = [[IAEA|Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | zanimanje = [[Pravnik]] i [[političar]] | nagrade = 2005. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Mohamed Mostafa El-Baradei''' ([[Kairo]], [[Egipat]], [[17. lipnja]] [[1942.]]), egipatski je pravnik i političar koji je obavljao funkciju generalnog direktora [[IAEA|Međunarodne agencije za atomsku energiju]] od [[1997.]] do [[2009.]] godine. Godine [[2005.]] s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju podijelio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Bio je osnivač stranke Ustava, zatim vođa stranke Ustava od [[28. travnja]] [[2012.]] do [[14. kolovoza]] [[2013.]] godine pa potom privremeni potpredsjednik Egipta od [[14. srpnja]] do [[14. kolovoza]] [[2013.]] godine. {{Nobelova nagrada za mir}} {{mrva-nobel-mir}} {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:ElBaradei, Mohamed }} [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Potpredsjednici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Kairo]] rrwlu3n8zmku5clib3nrs6rwmh8e1v9 0 190455 7625249 7090486 2026-10-27T17:58:11Z Silverije 23459 rječnik riječ ˇupraznitiˇ prebacuje na ˇispraznitiˇ (lokalizam) 7625249 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sede vacante.svg|desno|mini|130px|Grb Svete Stolice tijekom ''sede vacante'']] '''Prazna stolica''' ili [[latinizam]] '''sedisvakancija''' (od [[latinski|lat.]] ''sede vacante'')<ref>{{Citiranje enciklopedije|naslov=Sedisvakancija |url=https://proleksis.lzmk.hr/45280 |url-status= |archive-url= |archive-date=27. veljače 2013. |access-date=27. listopada 2026. |enciklopedija=Enciklopedija Proleksis |izdavač=LZMK}}</ref> je izraz kojim se, prema [[kanonsko pravo|kanonskom pravu]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], označava vrijeme dok je ispražnjena papinska ili biskupska stolica (''cathedra''). Biskupska stolica postaje prazna smrću [[biskup|dijecezanskog biskupa]], odreknućem koje prihvati [[papa]], premještajem ili oduzećem priopćenim biskupu. ==U biskupijama== U biskupijama gdje postoji [[biskup koadjutor]], on odmah postaje biskup nakon što stolica postane prazna. U biskupijama gdje postoji [[pomoćni biskup]], vlast upravljanja biskupijom nakon što stolica postane prazna ima pomoćni biskup, sve do postavljanja dijecezanskog upravitelja, a kad ih je više, onaj koji je stariji po promaknuću. Ako pak nema pomoćnog biskupa, biskupijom upravlja zbor savjetnika, osim ako [[Sveta Stolica]] ne odredi drugačije. U roku od osam dana od primitka obavijesti da je biskupska stolica prazna, zbor savjetnika treba izabrati dijecezanskog upravitelja (administratora). Za dijecezanskog upravitelja može se valjano odrediti samo [[svećenik]] koji je navršio trideset pet godina života i koji nije već izabran, imenovan ili predložen za istu praznu stolicu. Ako dijecezanski upravitelj zbog bilo kojeg razloga ne bude zakonito izabran u propisano vrijeme, vlast odredbe dijecezanskog upravitelja pripada [[metropolit]]u; ako je pak prazna sama metropolitanska Crkva ili metropolitanska zajedno sa sufraganskom, sufraganskom biskupu najstarijem po promaknuću. Služba dijecezanskog upravitelja prestaje kad novi biskup preuzme biskupiju u posjed. ==''Sedisvakancija'' Svete Stolice== Izraz se odnosi i na [[Sveta Stolica|Svetu Stolicu]] koja postaje prazna nakon [[papa|papine]] smrti ili njegova odreknuća, a praznu stolicu predstavlja katedra u [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Bazilici sv. Ivana Lateranskog]], katedralnoj crkvi rimskog biskupa. U tom razdoblju Svetom Stolicom upravlja [[Kardinalski zbor]] s ograničenim ovlastima, na čelu s [[kardinal kamerlengo|komornikom Kardinalskog zbora]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sveta Stolica]] [[Kategorija:Kanonsko pravo]] czm9b8gv11tlb9bcrcnmcd6wtxocgwd 0 197022 7625366 7622309 2026-10-27T21:15:31Z ~2026-57269-28 376774 /* */ 7625366 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Edin Džeko | puno ime = Edin Džeko | slika = [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|250px]] | opis slike = Džeko u dresu [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]] | nadimak = Citroën 2.0 Diesel 2006 | datum rođenja = [[8. Septembar]] [[2014.]] | mjesto rođenja = [[Sarajevo]] | datum smrti =2. 10. 2027 | visina = 123 cm | težina = | trenutačni klub = [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = 1996. – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar|Željezničar]] | godina = 2003. – 2005. <br/> 2005. – 2007. <br/> 2005. <br/> 2007. – 2011. <br/> 2011. – 2016. <br/> 2015. – 2016. <br/> 2016. – 2021. <br> 2021. – 2023. <br> 2023. – 2025. <br> 2025. – 2026. <br> 2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar|Željezničar]] <br/> [[FK Teplice|Teplice]] <br/>{{nowrap|→ [[FK Ústí nad Labem|Ústí Labem]] (posudba)}} <br/> [[VfL Wolfsburg]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br />→ [[A.S. Roma|Roma]] (posudba) <br/> [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[Inter Milan]] <br> [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <br> [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] <br> [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br/> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(16) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br/> {{0}}111 {{0}}{{0}}(66) <br/> {{0}}130 {{0}}{{0}}(50) <br/>{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br/> {{0}}168 {{0}}{{0}}(77) <br> {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(22) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}(35) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = 2003. – 2004. <br/> 2006. – 2007. <br/> 2007. – 2026. | reprezentacija = {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Bosna i Hercegovina do 19]] <br/> {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Bosna i Hercegovina do 21]] <br/> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}152 {{0}}{{0}}(73) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. listopada 2026. }} '''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. ožujka]] [[1986.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]]. ==Klupska karijera== ===Rana karijera=== Džeko svoju karijeru započinje u sarajevskom [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003.]] do [[2005.]] S 18 godina odlazi u [[Češka|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 16 golova. Na koncu sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]]. Džekine odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]] odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. ===VfL Wolfsburg=== Džeko je debitirao za Wolfsburg 5. kolovoza 2007. protiv Würzburgera u kup utakmici gdje je odigrao cijelu minutažu te postigao prvi pogodak. Šest dana kasnije je po prvi put zaigrao u [[Bundesliga|Bundesligi]] protiv [[Arminia Bielefeld|Arminije Bielefeld]] kad bilježi i prvu asistenciju. U sezoni 2007./08. je u 28 ligaških nastupa zabio osam golova i sedam puta asistirao. Nakon dobre sezone, Džeko i Wolfsburg su izborili peto mjesto na tablici, time i kvalifikacije za [[Kup UEFA|UEFA Kup]] 2008./09. Sezone 2008./09. Džeko značajno napreduje, a to je bilo posebno vidljivo tijekom niza od 10 pobjeda od 7. veljače do 26. travnja 2009., u kojem je postigao 11 golova i jednom asistirao. 2. svibnja 2009. dolazi do prvog hat-tricka u utakmici protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]], te to ponjavlja dva tjedna poslije, protiv [[Hannover 96|Hannovera]]. Na kraju Džeko s Wolfsburgom osvaja Bundesligu, a s 26 postignutih pogodaka bio je drugi najbolji strijelac lige. Unatoč interesu [[A.C. Milan|Milana]], Džeko odlučuje ostati, obnavljajućiugovor do lipnja 2013. Prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je 30. rujna 2009. protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u porazu od 2:1 na [[Old Trafford]]u. U izboru [[France Football]]a za najboljeg nogometaša svijeta [[2009.]] Džeko je zauzeo 13 mjesto. U sezoni 2009./10. s 22 postignuta pogotka postao je najbolji strijelac Bundeslige. ===Manchester City=== U siječnju [[2011.]] godine, Džeko potpisuje ugovor s [[FA Premier liga|engleskim]] [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]]. Odšteta je rekordna za [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku Bundesligu]], a iznosi 27,5 milijuna funti. Debi u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester City-a]] je upisao [[15. siječnja]] u 4:3 pobjedi protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C. |Wolvesa]], bio je asistent kod trećeg gola. Osvaja FA Premier ligu s Manchester Cityjem [[2012.]] i [[2014.]] godine. ===Roma=== Nakon četiri godine provedenih u Engleskoj, Džeko prelazi u [[Italija|talijansku]] [[A.S. Roma|Romu]]. [[14. ožujka]] on postiže pobjedonosni gol protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] u 52. minuti.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/liga-prvaka/video-edin-dzeko-odveo-romu-u-cetvrtfinale-lige-prvaka-bih-reprezentativac-bio-je-covjek-odluke-na-olimpicu/7126992/ |title=Edin odveo Romu i četvrtfinale bio je čovjek odluke na Olimpicu |publisher=Sportske Novosti |accessdate=14. ožujka 2018.}}</ref> Dne 15. prosinca 2019. godine. upisuje svoj jubilarni 200. nastup u dresu Rome u ligaškoj pobjedi protiv SPAL-a.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084 |title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome |date=15. prosinca 2019. |accessdate=15. prosinca 2019. |language=bošnjački |author=N.K. |publisher=Klix.ba}}</ref> ==Reprezentativna karijera== U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] [[2010.]], za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] Džeko je postigao 7 golova. U ožujku [[2017.]] godine postigao je svoj 50. pogodak za reprezentaciju protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/219660-edin-dzeko-zabio-50-golova-protiv-26-reprezentacija |naslov=EDIN DŽEKO zabio 50 golova protiv 26 reprezentacija |rad=reprezentacija.ba |dan=28. ožujka 2017. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U pobjedi Bosne i Hercegovine nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]], Džeko je postao reprezentativni rekorder po broju nastupa u rujnu [[2018.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/260036-edin-dzeko-postao-rekorder-po-broju-nastupa-u-dresu-bih |naslov=Edin Džeko postao rekorder po broju nastupa u dresu BiH |rad=reprezentacija.ba |dan=11. rujna 2018. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U prvoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacijskog ciklusa za EURO 2020.]], bosanskohercegovački reprezentativac odigrao je svoju 100. utakmicu za ''Zmajeve'' u pobjedi nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.newindianexpress.com/sport/football/2019/mar/24/edin-dzeko-becomes-first-player-to-reach-100-bosnia-caps-1955220.html |naslov=Edin Dzeko becomes first player to reach 100 Bosnia caps |rad=newindianexpress.com |dan=24. ožujka 2019. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} * [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=17. svibnja 2014. }} * [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke] * [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629035754/http://www.edin-dzeko.info/ |date=29. lipnja 2010. }} – novosti, video i slike * [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013. * [https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Džeko, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea 04]] [[Kategorija:Nogometaši Teplica]] [[Kategorija:Nogometaši Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] jjg0zqd2pgxdck5bkxb20vn8vh44tyl 7625431 7625366 2026-10-27T22:37:29Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57269-28|~2026-57269-28]] ([[User talk:~2026-57269-28|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Artus|Artus]] 7611767 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Edin Džeko | puno ime = Edin Džeko | slika = [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|250px]] | opis slike = Džeko u dresu [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]] | nadimak = ''Bosanski dijamant'' | datum rođenja = [[17. ožujka]] [[1986.]] | mjesto rođenja = [[Sarajevo]] | datum smrti = | visina = 193 cm | težina = | trenutačni klub = [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = 1996. – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar|Željezničar]] | godina = 2003. – 2005. <br/> 2005. – 2007. <br/> 2005. <br/> 2007. – 2011. <br/> 2011. – 2016. <br/> 2015. – 2016. <br/> 2016. – 2021. <br> 2021. – 2023. <br> 2023. – 2025. <br> 2025. – 2026. <br> 2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar|Željezničar]] <br/> [[FK Teplice|Teplice]] <br/>{{nowrap|→ [[FK Ústí nad Labem|Ústí Labem]] (posudba)}} <br/> [[VfL Wolfsburg]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br />→ [[A.S. Roma|Roma]] (posudba) <br/> [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[Inter Milan]] <br> [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <br> [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] <br> [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br/> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(16) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br/> {{0}}111 {{0}}{{0}}(66) <br/> {{0}}130 {{0}}{{0}}(50) <br/>{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br/> {{0}}168 {{0}}{{0}}(77) <br> {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(22) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}(35) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = 2003. – 2004. <br/> 2006. – 2007. <br/> 2007. – 2026. | reprezentacija = {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Bosna i Hercegovina do 19]] <br/> {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Bosna i Hercegovina do 21]] <br/> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}152 {{0}}{{0}}(73) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. listopada 2026. }} '''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. ožujka]] [[1986.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]]. ==Klupska karijera== ===Rana karijera=== Džeko svoju karijeru započinje u sarajevskom [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003.]] do [[2005.]] S 18 godina odlazi u [[Češka|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 16 golova. Na koncu sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]]. Džekine odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]] odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. ===VfL Wolfsburg=== Džeko je debitirao za Wolfsburg 5. kolovoza 2007. protiv Würzburgera u kup utakmici gdje je odigrao cijelu minutažu te postigao prvi pogodak. Šest dana kasnije je po prvi put zaigrao u [[Bundesliga|Bundesligi]] protiv [[Arminia Bielefeld|Arminije Bielefeld]] kad bilježi i prvu asistenciju. U sezoni 2007./08. je u 28 ligaških nastupa zabio osam golova i sedam puta asistirao. Nakon dobre sezone, Džeko i Wolfsburg su izborili peto mjesto na tablici, time i kvalifikacije za [[Kup UEFA|UEFA Kup]] 2008./09. Sezone 2008./09. Džeko značajno napreduje, a to je bilo posebno vidljivo tijekom niza od 10 pobjeda od 7. veljače do 26. travnja 2009., u kojem je postigao 11 golova i jednom asistirao. 2. svibnja 2009. dolazi do prvog hat-tricka u utakmici protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]], te to ponjavlja dva tjedna poslije, protiv [[Hannover 96|Hannovera]]. Na kraju Džeko s Wolfsburgom osvaja Bundesligu, a s 26 postignutih pogodaka bio je drugi najbolji strijelac lige. Unatoč interesu [[A.C. Milan|Milana]], Džeko odlučuje ostati, obnavljajućiugovor do lipnja 2013. Prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je 30. rujna 2009. protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u porazu od 2:1 na [[Old Trafford]]u. U izboru [[France Football]]a za najboljeg nogometaša svijeta [[2009.]] Džeko je zauzeo 13 mjesto. U sezoni 2009./10. s 22 postignuta pogotka postao je najbolji strijelac Bundeslige. ===Manchester City=== U siječnju [[2011.]] godine, Džeko potpisuje ugovor s [[FA Premier liga|engleskim]] [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]]. Odšteta je rekordna za [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku Bundesligu]], a iznosi 27,5 milijuna funti. Debi u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester City-a]] je upisao [[15. siječnja]] u 4:3 pobjedi protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C. |Wolvesa]], bio je asistent kod trećeg gola. Osvaja FA Premier ligu s Manchester Cityjem [[2012.]] i [[2014.]] godine. ===Roma=== Nakon četiri godine provedenih u Engleskoj, Džeko prelazi u [[Italija|talijansku]] [[A.S. Roma|Romu]]. [[14. ožujka]] on postiže pobjedonosni gol protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] u 52. minuti.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/liga-prvaka/video-edin-dzeko-odveo-romu-u-cetvrtfinale-lige-prvaka-bih-reprezentativac-bio-je-covjek-odluke-na-olimpicu/7126992/ |title=Edin odveo Romu i četvrtfinale bio je čovjek odluke na Olimpicu |publisher=Sportske Novosti |accessdate=14. ožujka 2018.}}</ref> Dne 15. prosinca 2019. godine. upisuje svoj jubilarni 200. nastup u dresu Rome u ligaškoj pobjedi protiv SPAL-a.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084 |title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome |date=15. prosinca 2019. |accessdate=15. prosinca 2019. |language=bošnjački |author=N.K. |publisher=Klix.ba}}</ref> ==Reprezentativna karijera== U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] [[2010.]], za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] Džeko je postigao 7 golova. U ožujku [[2017.]] godine postigao je svoj 50. pogodak za reprezentaciju protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/219660-edin-dzeko-zabio-50-golova-protiv-26-reprezentacija |naslov=EDIN DŽEKO zabio 50 golova protiv 26 reprezentacija |rad=reprezentacija.ba |dan=28. ožujka 2017. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U pobjedi Bosne i Hercegovine nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]], Džeko je postao reprezentativni rekorder po broju nastupa u rujnu [[2018.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/260036-edin-dzeko-postao-rekorder-po-broju-nastupa-u-dresu-bih |naslov=Edin Džeko postao rekorder po broju nastupa u dresu BiH |rad=reprezentacija.ba |dan=11. rujna 2018. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U prvoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacijskog ciklusa za EURO 2020.]], bosanskohercegovački reprezentativac odigrao je svoju 100. utakmicu za ''Zmajeve'' u pobjedi nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.newindianexpress.com/sport/football/2019/mar/24/edin-dzeko-becomes-first-player-to-reach-100-bosnia-caps-1955220.html |naslov=Edin Dzeko becomes first player to reach 100 Bosnia caps |rad=newindianexpress.com |dan=24. ožujka 2019. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} * [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=17. svibnja 2014. }} * [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke] * [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629035754/http://www.edin-dzeko.info/ |date=29. lipnja 2010. }} – novosti, video i slike * [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013. * [https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Sportaš godine Bosne i Hercegovine}} {{GLAVNIRASPORED:Džeko, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea 04]] [[Kategorija:Nogometaši Teplica]] [[Kategorija:Nogometaši Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] lmxi9kri1tlv7ijsaohpl00fns31ssx 0 204477 7625381 7573990 2026-10-27T21:30:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625381 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Rudy Fernández |slika = Rudy Fernández.JPG |slika_širina = 180px |slika_opis = Rudy Fernández u dresu [[Joventut Badalona|DKV Joventuta]] |država = {{Z+X|ŠPA}} |nadimak = |datum_rođenja = [[4. travnja]] [[1984.]] |mjesto_rođenja = [[Palma de Mallorca]], [[Baleari]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[bek šuter]] |visina = 1,98 |težina = 84 |sveučilište = |draft = 1. krug (24. ukupno), [[2007.]]<br />[[Phoenix Suns]] |karijera = 2001.- |liga = [[Liga ACB , Euroliga]] |klub = [[Real Madrid]] |broj = 5 |bivši_klubovi = [[Joventut Badalona|DKV Joventut]] (2001. – 2008.) |nagrade = 2× [[MVP|Najkorisniji igrač]] [[Copa del Rey de Baloncesto|Kupa Kralja]] (2004., 2008.)<br />Najkorisniji igrač Final Foura [[FIBA Eurokup]]a 2006.<br />Najbolji mladi igrač godine 2006.<br />Euroleague Rising Star 2007.<br />Najkorisniji igrač finala [[ULEB kup]]a [[ULEB kup 2007./2008.|2008.]]<br />Najkorisniji igrač finala katalonske lige 2008.<br />[[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie druga petorka]] 2009. |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje srebro|[[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kina 2019.|Kina 2019.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro|[[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Španjolska 2007.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Poljska 2009.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} }} '''Rodolfo "Rudy" Fernández i Farrés''' ([[Palma de Mallorca]], [[4. travnja]] [[1984.]]) [[Španjolska|španjolski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[bek šuter]]a, a trenutačno je član Madridskog Reala. Četvrti je po broju pogođenih trica u ''rookie'' sezoni (159).<ref>[http://www.radiosarajevo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1799&Itemid=50 Završen regularni dio, počinje doigravanje ]</ref> == Karijera == === Španjolska === Fernández je karijeru započeo [[2001.]] u španjolskom [[Joventut Badalona|DKV Joventut]], a s njim je osvojio mnogobrojna priznanja i trofeje. Dva puta je osvojio katalonsku ligu (2006. i 2008.), [[FIBA Eurokup]] (2006.), španjolski Kup Kralja (2008.) i [[ULEB kup]] (2008.). Od osobnih prznanja osvojio je nagrade za najkorisnijeg igrača Kupa Kralja (2004. i 2008.), Final Foura [[FIBA Eurokup]]a (2006.), finala [[ULEB kup]]a ([[ULEB kup 2007./2008.|2008.]]), finala katalonske lige (2008.) i nagradu ''Euroleague Rising Star'' (2007.) U srpnju [[2007.]] produžio je svoj ugovor s Joventutom do [[2011.]] godine, međutim početkom [[2008.]] otkupio je svoj ugovor kako bi mogao otići u [[NBA]]. === NBA === Izabran je u 1. krugu (24. ukupno) [[NBA draft]]a [[2007.]] od strane [[Phoenix Suns]], ali je naknadno zamijenjen u [[Portland Trail Blazers]]e za [[James Jones (košarkaš)|Jamesa Jonesa]] i novčanu naknadu. [[6. lipnja]] [[2008.]], Fernandez je na konferenciji za novinare izjavio da napušta DKV Joventut i odlazi u [[NBA]], igrati za Portland Trail Blazerse. Time je pridružio suigračima iz reprezentacije, [[Pau Gasol]]u i [[Marc Gasol|Marcu Gasolu]], [[José Calderón|Joséu Calderónu]] i [[Sergio Rodríguez|Sergiju Rodriguezu]], koji su od ranije otišli u NBA ligu. [[1. srpnja]] [[2008.]], potpisao je ugovor s Blazersima, a klubu se pridružio nakon što je s reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] Svoju prvu NBA utakmicu odigrao [[28. listopada]] [[2008.]], u porazu Blazersa od Lakersa 96-76, a s klupe je ubacio 16 poena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/boston-celticsi-pobjedom-startali-u-obranu-naslova |title=Boston Celticsi pobjedom startali u obranu naslova |access-date=8. svibnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305102028/http://www.ezadar.hr/clanak/boston-celticsi-pobjedom-startali-u-obranu-naslova |url-status=dead }}</ref> [[12. studenog]] [[2008.]], Rudy je postigao 25 poena u samo 29 minuta protiv [[Miami Heat]]a, uključujući 8/8 s linije slob. bacanja. Fernandez je je dobio najviše glasova navijača od svih novaka u ligi, njih 251.868 za sudjelovanje u natjecanju u zakucavanju, dok je Russell Westbrook na drugom mjestu dobio 147.279 glasova.<ref>[http://www.javno.com/hr-sport/rudy-fernandez-prvi-stranac-na-zakucavanjima_226029 Rudy Fernandez prvi stranac na zakucavanjima] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tijekom All-Stara nosio je dres s brojem 10, u sjećanje na [[Fernando Martín Espina|Fernanda Martína]], prvog španjolskog košarkaša u NBA ligi. Krajem sezone izabran je u [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie]] drugu petorku. Fernandez je najprije izjednačio rekord Chicagova [[razigravač]]a [[Kirk Hinrich|Kirka Hinricha]], koji je 29 utakmica u nizu najmanje jednu tricu pogodio u svojoj novačkoj sezoni, 2003./04. godine,<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/rudy-fernandez-izjednacio-rookierekord-kirka-hinricha-/421089.aspx Rudy Fernandez izjednačio rookie-rekord Kirka Hinricha ]</ref> a kasnije ga i srušio pogodivši broj trica u neprekinutom nizu od 33 utakmice.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2469&Itemid=65 Rudy Fernandez zaključio odličnu sezonu Španjolaca ]</ref> == NBA statistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | [[Portland Trail Blazers|Portland]] | 78 || 4 || 25.6 || .425 || .399 || .839 || 2.7 || 2.0 || 0.9 || 0.2 || 10.4 |- | align="left" |Ukupno | align="left" | | 78 || 4 || 25.6 || .425 || .399 || .839 || 2.7 || 2.0 || 0.9 || 0.2 || 10.4 |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Portland | 6 || 1 || 27.0 || .429 || .421 || 1.000 || 2.8 || 1.0 || 1.3 || 0.5 || 7.5 |- | align="left" |Ukupno | align="left" | | 6 || 1 || 27.0 || .429 || .421 || 1.000 || 2.8 || 1.0 || 1.3 || 0.5 || 7.5 |} == Španjolska reprezentacija == Fernández je član [[Španjolska košarkaška reprezentacija|španjolske košarkaške reprezentacije]]. S reprezentacijom je na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] osvojio srebrnu medalju, a na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] zlatnu medalju. S njom je još osvojio srebrnu medalju na [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Europskom prvenstvu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[2007.]] i zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Europskom prvenstvu]] u [[Poljska|Poljskoj]] [[2009.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rudy5.net Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127125755/http://www.rudy5.net/ |date=27. siječnja 2013. }} *[http://www.nba.com/playerfile/rudy_fernandez/ Profil] na NBA.com *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=BMT&seasoncode=U2007 Profil] na Euroleague.net *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=4432 Profil]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na Basketpedya.com *[http://draftexpress.com/viewprofile.php?p=22 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070517003922/http://www.draftexpress.com/viewprofile.php?p=22 |date=17. svibnja 2007. }} na DraftExpress.com *[http://nbadraft.net/admincp/profiles/rudyfernandez.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011104633/http://nbadraft.net/admincp/profiles/rudyfernandez.html |date=11. listopada 2008. }} na NBADraft.net {{NBA draft 2007.}} {{GLAVNIRASPORED:Fernández, Rudy}} [[Kategorija:Španjolski košarkaši]] [[Kategorija:Bek šuteri]] 9s2l1s0kj57tn3ila18d8apuv2qe1km 0 204874 7625361 7623236 2026-10-27T21:08:28Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625361 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Lena | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = LenaJakutsk.jpg | slika_opis = Lena kod [[Jakutsk]]a | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Lena watershed.png | zemljovid_opis = Porječje Lene | dz = RUS | naselja = Ust-Kut, Kirensk, Lensk, Olekminsk, Jakutsk, Sangar | duljina = 4472 | površina porječja = 2500000 | najmanji istjek = | prosječni istjek = '''Laptevsko more'''<br>prosjek 17.000 m<sup>3</sup>/s<br>maksimum 200.000 m<sup>3</sup>/s<br>minimum 366 m<sup>3</sup>/s<br>'''drugdje'''<br>Kirensk 480 m<sup>3</sup>/s<br>Vitim 1.700 m<sup>3</sup>/s<br>Olekminsk 4.500 m<sup>3</sup>/s<br>Pritok Viljuj 12.100<ref>[http://www.nature.ykt.ru/RIAC/Yakutia_geogr/011.htm#Лена Лена] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330185702/http://www.nature.ykt.ru/RIAC/Yakutia_geogr/011.htm#Лена |date=30. ožujka 2009. }}</ref> | najveći istjek = | plovna od - do = Od ušća do Kačuga | smrznuta = Veći dio godine | brane = | izvor = [[Bajkalske planine]], [[Irkutska oblast]], [[Rusija]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|53.952102|108.091174|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 1640 | ušće = [[Delta Lene]] | tip ušća = [[Riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|72.411889|126.684694|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Arktičkooceanski | ulijeva se u = Laptevsko more<ref>{{rus oznaka}} [http://www.abratsev.narod.ru/biblio/sokolov/p1ch23b.html Часть II. Гидрография естественно-исторических районов Советского Союза]</ref> | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Rusija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Lena''' je rijeka u [[Rusija|Rusiji]]. == Tok rijeke == Lena izvire južno od Srednjosibirske visoravni, na nadmorskoj visini od 1640 metara u Bajkalskim planinama, 7 km od [[Bajkalsko jezero|istoimenog jezera]]. Velikim deltastim ušćem (oko 30.000 km<sup>2</sup><ref>{{cite web |url=http://www.panda.com.br/about_wwf/where_we_work/ecoregions/lena_river_delta.cfm |title=Lena River Delta - A Global Ecoregion |accessdate=2008-05-23 |publisher=World Wide Fund for Nature |archiveurl=https://archive.is/20070630031228/http://www.panda.com.br/about_wwf/where_we_work/ecoregions/lena_river_delta.cfm |archivedate=30. lipnja 2007.}}</ref>) ulijeva se u [[Laptevsko more]]. Porječje obuhvaća oko 2.500.000 km<sup>2</sup>. važni su pritoci Vitim, Olekma, Aldan, i Velpij. Plovna do Ust'-Kuta; za manje brodove do Kačuge. Lena je glavni prometni put u rudama bogatoj [[Jakutija|Jakutiji]]. U nizinskom području zaleđena kraja listopada do početka lipnja; u gornjem toku od početka studenog do svibnja. Režim je nivalnopluvijalni. Kolebanje između najvišeg i najnižeg vodostaja iznosi u donjem toku 20 m, a u gornjem do 8 m. Glavna pristaništa: Kačuga, Žigalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, [[Jakutsk]], Žigansk, Bulun i Tiksi. Lena s pritocima ima znatan [[Hidroenergija|hidroenergetski]] potencijal. Vode Lene bogate su ribom. == Povijest == Većina istraživača smatra da je naziv rijeke vuče porijeklo od originalnog naziva naroda [[Evenki]] ''Elyu-Ene'', u prevodu "velika rijeka". Prije ruskog naseljavanja područja, najbrojniji lokalni narodi bili su [[Jakuti]], nastanjeni u srednjem toku između pritoka Aldan i Viluj, Evenki (također poznati kao Tunguzi), na velikom području gornjeg toka i nekoliko zajednica Evena u nižem toku i području ušća. Ruska kolonizacija započinje u prvoj polovici 17. stoljeća, isprva s [[kozaci]]ma u službi utjecajnih ruskih obitelji, potom i regularnom vojskom. Kozaci su osnovali gradove Jakutsk (1642.)<ref name="mojgorod">[http://www.mojgorod.ru/r_saha/index.ht mojgorod.ru] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i Lensk (1663.)<ref name="mojgorod" /> i Pokrovsk (1682.).<ref name="mojgorod" /> Obim Ruske populacije duži niz desetljeća ostao je ograničen većinom na vojne utvrde i kažnjeničke kolonije. Baron Eduard Von Toll i Alexander von Bunge proveli su ekspediciju u području delte Lene i [[Novosibirski otoci|Novosibirskih otoka]], za Rusku Carsku Akademiju Nauka 1885. godine. Istražili su deltu sa svojim brojnim rukavima koji utječu u [[Arktički ocean|polarno more]]. 1886. istražili su Novosibirske otoke i rijeku Janu s pritocima. Za vrijeme jednogodišnjeg istraživanja prešli su 25 000 km od kojih 4200 rijekama, provevši geodetska mjerenja. Porast lokalnog stanovništva naglo je porastao na prelazu iz 19. u 20. stoljeće, te su u to doba osnovana mnoga naselja: Aldan 1923.,<ref name="mojgorod" /> Njurba 1930.,<ref name="mojgorod" /> Mirni 1955.,<ref name="mojgorod" /> te rudarski grad Nerjungri 1975.<ref name="mojgorod" /> Smatra se da [[Lenjin|Vladimir Ilijč Uljanov]] svoj nadimak "Lenjin" duguje upravo rijeci Leni, ali postoje razne, uglavnom neutemeljene teorije o porijeklu tog imena: od znaka sjećanja na tamošnji pogrom radnika u vrijeme [[Carska Rusija|carske Rusije]], do sukoba s Georgijem Plehanovim koji je koristio nadimak "Volgin" u čast rijeke [[Volga|Volge]], no u oba slučaja ime Lenjin datira prije navedenih događaja. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Slika:Белые ночи на территории ЛС.jpg|[[Stupovi Lene]] s rijeke Slika:Lena River bluffs (synchroswimr).jpg|Strme obale rijeke Lene </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Lena River}} * [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=1473 Poplave na rijeci Leni - earthobservatory.nasa.gov ] * [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=360&theme=2 Informacije o porječju - earthtrends.wri.org ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090506103620/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=360&theme=2 |date=6. svibnja 2009. }} * [http://bse.sci-lib.com/article069456.html Velika sovjetska enciklopedija - bse.sci-lib.com] {{ru}} * [http://www.nature.ykt.ru/RIAC/Yakutia_geogr/011.htm#Лена nature.ykt.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330185702/http://www.nature.ykt.ru/RIAC/Yakutia_geogr/011.htm#Лена |date=30. ožujka 2009. }} {{ru}} [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Porječje Lene| ]] [[Kategorija:Pritoci Laptevskog mora]] qdsmp16bqcp95uu1u81u7m0qq8ctmni 0 205255 7625274 7586017 2026-10-27T18:21:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625274 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Ricky Rubio |slika = 20140101 Ricky Rubio.JPG |slika_širina = 200px |slika_opis = Ricky Rubio u dresu [[Minnesota Timberwolves|Minnesota Timberwolvesa]] u [[2014.]] |država = {{Z+X|ŠPA}} |nadimak = |datum_rođenja = [[21. listopada]] [[1990.]] |mjesto_rođenja = [[El Masnou]], [[Barcelona]], [[Španjolska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač]] |visina = 1,92 |težina = 86 |sveučilište = |draft = 1. krug (5. ukupno), [[NBA Draft 2009.|2009.]] <br /> [[Minnesota Timberwolves]] |karijera = 2005.- |liga = [[Asociación de Clubs de Baloncesto|ACB]]<br />[[Euroliga]] |klub = [[F.C. Barcelona Bàsquet|Barcelona]] |broj = 9 |bivši_klubovi = [[Joventut Badalona|DKV Joventut]] (2005. – 2009.) |nagrade = |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje srebro|[[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Poljska 2009.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} }} '''Ricard "Ricky" Rubio Vives''' ([[El Masnou]], [[Barcelona]], [[21. listopada]] [[1990.]]) [[Španjolska|španjolski]] je profesionalni [[košarka]]š. Izabran je u 1. krugu (5. ukupno) [[NBA draft]]a [[2009.]] od strane [[Minnesota Timberwolves]]a.Igra na poziciji [[razigravač]]a, i trenutačno je član Utah Jazz. Za prvu momčad Joventuta debitirao je [[15. rujna]] [[2005.]] godine, s nepunih 15 godina. Jedan od najnadarenijih košarkaša današnjice, izvan [[NBA]] lige.<ref>[http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=95026 Tek mu je 18, a već je na 100 utakmica u karijeri ...]</ref> == Profil == Unatoč svojoj mladosti, Rubio je pokazao nevjerojatan talent, vještinu s loptom i i zrelost tijekom svojih igara. Nekoliko dana nakon što je kao 17-godišnjak debitirao u seniorskom dresu španjolske reprezentacije, počeli su ga uspoređivati s hrvatskim dvojcem [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]] i [[Toni Kukoč|Tonijem Kukočem]]. Bivši igrač [[NBA]] [[Pepe Sanchez]], hvalio je tada 15-godišnjeg Rubija: {{citat|On je čudo prirode – biti tako mlad, a uz to tako vješt i smiren čitavo vrijeme. Vidi se da zna što radi. Zna znanje i može samo napredovati i mislim da će biti veliki igrač, ali sve ovisi o njemu|Pepe Sanchez}} Rubio je bio zaštićen od prevelike medijske pozornosti. DKV Joventut se je zajedno s njegovim roditeljima dogovorio da mu je zabranjeno davati izjave za novinare dok ne navrši 18 godina. Međutim, to pravilo je nakratko bilo prekinuto zato što je izabran na popis španjolskih reprezentativaca koji će nastupiti na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] Svoju prvu konferenciju za novinare održao je početkom lipnja [[2008.]] == Karijera == Rubio je za [[Joventut Badalona|DKV Joventut]] u [[ACB liga|španjolskoj ligi]] debitirao tijekom sezone 2005./06. Iste godine je s klubom osvojio [[EuroChallenge|FIBA Eurokup]]. U sezoni 2006./07. bio je vodeći "kradljivac" ACB lige. Iste sezone je izabran za "otkriće ACB lige".<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=14569 Ricky Rubio “otkriće ACB lige”]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) izabrala ga je za najboljeg mladog europskog košarkaša 2007.<ref>[http://www.cro-rss.com/article_ricky_rubio_najbolji_mladi_europski_ko%9Aarka%9A__860130.htm Ricky Rubio najbolji mladi europski košarkaš] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i 2009. godine. {{citat|On ima najbrže ruke koje sam ikada vidio.|Božidar Maljković}} U [[Euroliga|Euroligi]] je debitirao [[24. listopada]] [[2006.]] protiv [[K.A.E. Panathinaikos|Panathinaikosa]] kao [[Elmer Bennett|Bennettova]] zamjena. Rubio je u svojoj prvoj [[euroliga]]škoj sezoni postizao 3.6 poena i 2.8 asistencija po utakmici. Godine [[2008.]] s tadašnjim [[bek šuter]]om [[Portland Trail Blazers|Blazersa]] [[Rudy Fernández|Rudyjem Fernándezom]] odveo je svoju momčad do naslova [[ULEB kup]]a. Iako su u Badaloni povećali Rubijeva primanja s 80,000 [[€]] na 300,000 [[€]] godišnje i s katalonskim klubom ima ugovor do ljeta [[2011.]], on se odlučio prijaviti na [[NBA draft]] [[2009.]]<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2494&Itemid=65 Ricky Rubio izlazi na ovoljetni NBA draft (video) ]</ref> Ako se već nakon drafta odluči otići u NBA, Joventut će za njega tražiti odštetu od šest milijuna €, koliko nalaže sama ugovorna klauzula. Problem je što [[NBA]] klubovi prema kolektivnom ugovoru za novaka imaju pravo platiti maksimalno 390.000 [[€]] odštete, a Rubio bi u tom slučaju morao sam isplatiti svoj ugovor.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.24sata.hr/sport/clanak/ricky-rubio-ide-na-draft-za-6-mil--odmah-u-nba/113059/ |title=Ricky Rubio ide na draft: Za 6. mil$ odmah u NBA |access-date=13. svibnja 2009. |archive-date=1. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090501084326/http://www.24sata.hr/sport/clanak/ricky-rubio-ide-na-draft-za-6-mil--odmah-u-nba/113059/ |url-status=dead }}</ref> [[26. srpnja]] [[2009.]] Rubio je navodno prešao u redove [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrida]] te potpisao dvogodišnji ugovor kojim bi godišnje zarađivao oko milijun eura.<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28521 Joventut popustio, Rubio u Realu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Međutim, dva tjedna kasnije DKV Joventut je opovrgao te navode i u javnost pustio vijest da će Rubio ostati u Badaloni sve do isteka ugovora.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=3014&Itemid=65 Ricky Rubio se vraća kući ]</ref> [[26. kolovoza]] [[2009.]] Joventut i Barcelona postigli su dogovor po kojem će Rubio preći u redove Barcelone za rekordnih 3,5 milijuna eura te po tome ovaj transfer postaje najskuplji u povijesti španjolske [[ACB liga|ACB]] lige.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28876 |title=Ricky Rubio u Barceloni za 3,5 milijuna eura |archive-url=https://web.archive.org/web/20090829054745/http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28876 |archive-date=29. kolovoza 2009. |access-date=26. kolovoza 2009.}}</ref> === NBA draft === Izabran je kao peti izbor prve kruga [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2009.|2009.]] od strane [[Minnesota Timberwolves]]a. == Španjolska reprezentacija == ==== Španjolska U-16 reprezentacija ==== S španjolskom U-16 reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Europskom U-16 prvenstvu 2006. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/ricky-rubio-u-seniorskoj-reprezentaciji-spanjolske |title=Ricky Rubio u seniorskoj reprezentaciji Španjolske |access-date=13. svibnja 2009. |archive-date=21. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080521164745/http://www.ezadar.hr/clanak/ricky-rubio-u-seniorskoj-reprezentaciji-spanjolske |url-status=dead }}</ref> Tijekom natjecanja, Rubio je zabilježio tri triple-doublea i jedan quadruple-double učinak. Posebno se pamti utakmica protiv kadeta Rusije, kada je postigao 51 bod, 24 skoka, 12 asistencija i sedam ukradenih lopti. Na kraju natjecanja, Rubio izabran je za najkorisnijeg igrača prvenstva. ==== Španjolska U-18 reprezentacija ==== S španjolskom U-18 reprezenatcijom igrao je na Europskom U-18 prvenstvu 2007. godine. U prosjeku je postizao 19.1 poena, 5 skokova, 4.8 asistencija i 4 ukradene lopte za 28 minuta provedenih na parketu. Unatoč svojim odličnim igrama, Španjolska je natjecanje završila tek na 5. mjestu. Na Europskom U-18 prvenstvu 2008. godine, Rubio nije igrao zbog poziva u seniorsku španjolsku reprezentaciju. ==== Španjolska seniorska reprezentacija ==== [[Datoteka:Ricard Rubio 2008 Olympic Games.jpg|mini|desno|Rubio u dresu španjolske reprezentacije.]] Pozvan je u [[Španjolska košarkaška reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]] koja će sudjelovati na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] Zajedno s igračima poput [[Pau Gasol]]a, [[José Calderón]]a, [[Rudy Fernández]]a, [[Marc Gasol|Marca Gasola]], [[Raúl López]]a, [[Jorge Garbajosa|Jorge Garbajose]] i [[Juan Carlos Navarro|Juana Carlosa Navarra]]. S reprezentacijom je na Olimpijskim igrama osvojio srebrnu medalju, a time je postao najmlađim košarkašem u povijesti koji je igrao finale Olimpijskih igara. U finalu je Španjolsku porazila reprezentacija SAD-a 118-107, a [[Jason Kidd]] je izjavio<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jutarnji.hr/sport/kosarka/clanak/art-2008,8,25,,131028.jl |title=Jason Kidd: Rickyju Rubiju je samo nebo granica |access-date=13. svibnja 2009. |archive-date=8. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090608033427/http://www.jutarnji.hr/sport/kosarka/clanak/art-2008,8,25,,131028.jl |url-status=dead }}</ref>: {{citat|Bit će jako, jako dobar. Privukao je već toliko pozornosti, publiciteta, tereta očekivanja, a to na njega nije ostavilo niti najmanjeg traga. Ima samo 17 godina, enormno puno talenta i prostora za napredak. Samo mu je nebo granica|Jason Kidd}} Na [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Eurpskom prvenstvu]] u [[Poljska|Poljskoj]] [[2009.]], pomogao je momčadi ostvariti zlatnu medalju i izravan plasman na Svjetsko prvenstvo u Tursku 2010. godine. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rickyrubio9.com/en/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107202743/http://www.rickyrubio9.com/en/ |date=7. siječnja 2012. }} *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?clubcode=jov&pcode=LFW Profil] na Euroleague.net *[http://www.fibaeurope.com/cid_KNce8jInH7Qj1EsyH5rjn2.teamID_362.compID_YUjW-7-FJ,kK9s431Lyr41.season_2006.roundID_4752.playerID_53827.html Profil] na FIBAEurope.com *[http://www.acb.com/jugador.php?id=BA5 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301073106/http://www.acb.com/jugador.php?id=BA5 |date=1. ožujka 2012. }} na ACB.com {{es icon}} *[http://insider.espn.go.com/nbadraft/draft/tracker/player?draftyear=2009&playerId=19272&action=upsell&appRedirect=http%3a%2f%2finsider.espn.go.com%2fnbadraft%2fdraft%2ftracker%2fplayer%3fdraftyear%3d2009%26playerId%3d19272 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090523112141/http://insider.espn.go.com/nbadraft/draft/tracker/player?draftyear=2009&playerId=19272&action=upsell&appRedirect=http%3A%2F%2Finsider.espn.go.com%2Fnbadraft%2Fdraft%2Ftracker%2Fplayer%3Fdraftyear%3D2009&playerId=19272 |date=23. svibnja 2009. }} na ESPN.com *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=62022 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306144110/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=6. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com {{NBA draft 2009.}} {{GLAVNIRASPORED:Rubio, Ricky}} [[Kategorija:Španjolski košarkaši]] [[Kategorija:Razigravači]] [[Kategorija:Životopisi, Barcelona]] s303mcpnihgo4i097f41d1dcw3oq6wo 0 207154 7625382 6864151 2026-10-27T21:30:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625382 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Rudy Gay |slika = Rudy Gay Kings.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[17. kolovoza]] [[1986.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Baltimore|Maryland}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] |visina = 2,03 |težina = 104 kg |sveučilište = [[Sveučilište u Connecticutu|Connecticut]] |draft = 1. krug (8. ukupno), [[2006.]]<br />[[Houston Rockets]] |karijera = 2006.- |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[San Antonio Spurs]] |broj = 8 |bivši_klubovi = [[Memphis Grizzlies]]<br />[[Toronto Raptors]] |nagrade = NBA All-Rookie First Team, Big East Rookie of the Year |medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Turska 2010.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Rudy Carlton Gay, Jr.''' ({{SAD grad|Baltimore|Maryland}}, [[17. kolovoza]] [[1986.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[San Antonio Spurs]]a. Izabran je u 1. krugu (8. ukupno) [[NBA draft]]a [[2006.]] od strane [[Houston Rockets]]a, ali je u razmjeni igrača postao članom Memphis Grizzliesa. == Karijera == === Rani život === Rudy Gay rođen je u [[Baltimore, Maryland|Baltimoreu]], država [[Maryland]]. Prve dvije srednjoškolske sezone proveo je u "Eastern Technical High School", a u trećoj godini odlazi u srednju školu "Spalding". Tijekom te godine zapazili su ga lokalni novinari koji su ga smjestili u najbolji sastav grada. Kao ''senior'' je u prosjeku bilježio sjajnih 21 poen, devet skokova, četiri blokade i dvije osvojene lopte, a u dvije sezone s momčadi postao je najbolji bloker i treći skakač u povijesti škole. Sjajne brojke donijele su mu mnogo individualnih nagrada, a u mnoštvu izbora bio je u najboljoj petorci srednjoškolaca. Što se tiče njegovih internacionalnih nastupa, Gay je igrao na Nike Hoops Summitu 2004., na kojemu je zabio 14 poena. === Sveučilište === Usprkos zagarantiranom mjestu u prvom krugu drafta, Gay odlučio se za postupan napredak i odlazak u Connecticut Huskiese. Kao ''freshman'' odigrao je solidnu sezonu: 12 poena, pet skokova i dvije blokade što je velika stvar s obzirom na to da je igrao na velikom sveučilištu. Zbog toga je zaslužio naslov najboljeg rookiea Big East konferencije, po Sporting Newsu bio je najbolji freshman, a u brojnim drugim izborima svrstavan je u najbolju petorku freshmana. Kao igrač druge godine, Gay je prosječno u 33 minute upisivao je 15 poena, šest skokova te po dvije krađe i blokade u prosjeku, čime je zaslužio izbor u prvu All-American momčad. Huskiesi su regularni dio sezone završili na prvom mjestu s učinkom 30-3, ali su u četvrtfinalu izgubili od George Masona, usprkos 20 poena i šest skokova Rudya Gaya. U svojoj drugoj sezoni je pokazao previše oscilacija u igri, što je odbilo [[NBA]] momčadi od razmišljanja o Gayu kao prvom izboru drafta. Jedan od primjera koji ocrtavaju taj problem su dvije utakmice sa samog početka sezone: protiv Arkansasa je postigao 28 poena uz četiri osvojene lopte i pregršt pogođenih šuteva, da bi se dan kasnije protiv Arizone osramotio sa šest poena i pet izgubljenih lopti sa šutom 2/10. === NBA === ==== NBA draft ==== Izabran je kao 8. izbor [[NBA draft]]a [[2006.]] od strane [[Houston Rockets]]a. Gay je bio razočaran niskom pozicijom na draftu, nego što je očekivao. Usprkos niskoj poziciji na draftu, mnoge su momčadi htjele vidjeti Gaya u svojim redovima. Gay je u razmjeni igrača zajedno s [[Stromile Swift|Stromileom Swiftom]] zamijenjen u [[Memphis Grizzlies]]e, dok su Rocketsi dobili [[Shane Battier|Shanea Battiera]]. ==== Memphis Grizzlies ==== Gay je u ''rookie'' sezoni u prosjeku postizao 10.8 poena, 5.5 skokova i 1.3 asistencije, ali Grizzliesi su ostvarili samo 22 pobjede i ostali bez doigravanja. U svojoj drugoj sezoni, Gay je nakon odlaska [[Pau Gasol]]a u [[Los Angeles Lakers]]e postao vodećim strijelcem svoje momčadi. U prosjeku je postizao 20.1 poena, 6.2 skoka i 2.0 asistencije, ali opet su Grizzliesi ostvarili samo 22 pobjede u sezoni. == NBA ststistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | [[Memphis Grizzlies|Memphis]] | 78 || 43 || 27.0 || .422 || '''.364''' || .727 || 4.5 || 1.3 || .9 || .9 || 10.8 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Memphis | '''81''' || '''81''' || 37.0 || '''.461''' || .346 || '''.785''' || '''6.2''' || '''2.0''' || '''1.4''' || '''1.0''' || '''20.1''' |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Memphis | 79 || 78 || '''37.3''' || .453 || .351 || .767 || 5.5 || 1.7 || 1.2 || .8 || 18.9 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 238 || 202 || 33.8 || .450 || .351 || .764 || 5.4 || 1.7 || 1.2 || .8 || 16.7 |} == Izvori == *[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=8817 ↑ Rudy Gay - najbolji atleta 2006]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Vanjske poveznice == *[http://www.rudygay22.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100806155627/http://www.rudygay22.com/ |date=6. kolovoza 2010. }} *[http://www.nba.com/playerfile/rudy_gay/ Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/g/gayru01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090421040016/http://www.basketball-reference.com/players/g/gayru01.html |date=21. travnja 2009. }} na Basketball-Reference.com *[http://www.usabasketball.com/biosmen/rudy_gay_bio.html USA Basketball profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071118085903/http://www.usabasketball.com/biosmen/rudy_gay_bio.html |date=18. studenoga 2007. }} *[http://sports.espn.go.com/ncb/player/profile?playerId=22420 Profil] na ESPN.com *[https://web.archive.org/web/20081202160217/http://www.uconnhuskies.com/sports/MBasketball/2006/Bios/Gay.html Profil] na UConnhuskies.com {{NBA draft 2006.}} {{GLAVNIRASPORED:Gay, Rudy}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Niska krila]] auzybqxixezvupuhj7yxdg7tmxk427z 0 207713 7625152 7390551 2026-10-27T15:38:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625152 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Ray Allen |slika = Ray Allen 2008-01-13.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = ''Sugar'', "Ray-Ray" |datum_rođenja = [[20. srpnja]] [[1975.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Merced|Kalifornija}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[bek šuter]] |visina = 196 cm |težina = 93 |sveučilište = [[Sveučilište u Connecticutu|Connecticut]] |draft = 1. krug (5. ukupno), [[1996.]]<br />[[Minnesota Timberwolves]] |karijera = 1996. – 2014. |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Miami Heat]] |broj = 34, 20 |bivši_klubovi = [[Milwaukee Bucks]] (1996.&ndash;2003.)<br />[[Seattle SuperSonics]] (2003.&ndash;2007.) <br /> [[Boston Celtics]]<br />(2007.&ndash;2012.) |nagrade = 10x NBA [[All-Star]]<br />2x NBA prvak (2008., 2013.)<br />[[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] (2005.)<br />All-NBA treća petorka (2001.)<br />[[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie druga petorka]] (1997.)<br />NBA natjecanje u tricama (2001.)</small><br />NBA Sportska osoba godine (2003.) |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[Košarka na OI 2000.|Sydney 2000.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Walter Ray Allen''' ({{SAD grad|Merced|Kalifornija}}, [[20. srpnja]] [[1975.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[bek šuter]]a, a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Miami Heat]]a. U svojoj NBA karijeri igrao je još za [[Milwaukee Bucks]]e, [[Seattle SuperSonics]]e i [[Boston Celtics]]e. Smatra se jednim od najboljih šutera u povijesti NBA lige, desset puta NBA All-Star i osvajač zlatne medalje na [[Košarka na OI 2000.|Olimpijskim igrama]] u [[Sydney]]u [[2000.]] godine. Allen je imao kratku glumačku karijeru. Zajedno s [[Denzel Washington|Denzelom Washingtonom]] glumio u filmu ''[[Dobio je igru (1998)|Dobio je igru]]'' iz [[1998.]] godine. Tumačio je talentiranog košarkaša Jesusa Shuttleswortha. "Vlasnik" je dva NBA prstena. == Životopis == === Sveučilište === Allen je od [[1993.]] do [[1996.]] pohađao sveučilište [[Sveučilište u Connecticutu|Connecticut]]. U posljednjoj godini na sveučilištu, Allen je izabran u All-American prvu momčad i osvojio je nagradu za Igrača godine u Big East konferenciji. Allen je sveučilište završio s 1.992 poena kao treći najbolji strijelac Huskiesa svih vremena. [[2001.]] izabran je počasnim kapetanom od 25 članova "Connecticutove momčadi stoljeća". [[5. veljače]] [[2007.]], Allenov dres i broj umirovljeni su na stropu Connecticutove dvorene [[Gampel Pavilion]], tijekom poluvremena košarkaške utakmice protiv sveučilišta [[Sveučilište Syracuse|Syracuse]]. === NBA karijera === ==== Milwaukee Bucks (1996. – 2003.) ==== Allen je izabran kao peti izbor [[NBA draft]]a [[1996.]] od strane [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]]. Nedugo nakon drafta, Allen je zajedno s [[Andrew Lang|Andrewom Langom]] zamijenjen u [[Milwaukee Bucks]]e, za prava na četvrti izbor drafta [[Stephon Marbury|Stephona Marburya]]. Na kraju sezone izabran je u All-NBA Rookie drugu petorku. Najuspješnije rezdoblje u Bucksima imao je tijekom sezone 2000./01. Tada je na All-Star vikendu sudjelovao i pobijedio u natjecanju u tricama, izborio All-NBA treću petorku i bio član "Velike trojice" Bucksa, zajedno s [[Sam Cassel|Samom Casselom]] i [[Glenn Robinson|Glennom Robinsonom]]. Te sezone su Bucksi stigli do finala Istočne konferencije, gdje su u sedam utakmica poraženi od [[Philadelphia 76ers]]a. ==== Seattle SuperSonics (2003. – 2007.) ==== [[Datoteka:Ray Allen February 14th, 2006.jpg|mini|lijevo|210px|Allen u dresu [[Seattle SuperSonics|SuperSonicsa]] u veljači [[2006.]] godine.]] Allen je u Bucksima ostao do sredine sezone 2002./03., kada je zajedno s [[Ronald Murray|Ronaldom Murrayjem]], [[Kevin Ollie|Kevinom Olliem]] i budućim izborom prvog kruga drafta, zamijenjen u [[Seattle SuperSonics]]e za [[Gary Payton]]a i [[Desmond Mason|Desmonda Masona]]. Nakon sitnih ozljeda tijekom sezone 2003./04., Allen je zajedno sa suigračem [[Rashard Lewis|Rashardom Lewisom]] izabran u All-NBA drugu petorku i predvodio je Sonicse do polufinala Zapadne konferencije. Nakon sezone 2005./05., Allen je potpisao petogodišnji ugovor vrijedan 80 milijuna $. Tijekom regularnog dijela sezone 2006./07., Allen je u prosjeku postizao najviših (u karijeri) 26,4 poena, uz 4,5 skokova i 4,1 asistenciju po utakmici. Allen je tijekom svog boravka u [[Seattle]]u osvojio mnogo osobnih priznanja. [[12. ožujka]] [[2006.]] postao je 97 igračem koji je probio granicu od 15.000 poena u NBA karijeri. [[17. travnja]] [[2008.]] stigao je na drugo mjesto, iza [[Reggie Miller|Reggieja Millera]] na NBA ljestvici svih vremena po broju ubačenih trica. [[12. siječnja]] [[2007.]], Allen je postigao učinak karijere od 54 poena za pobjedu Sonicsa u produžetku nad [[Utah Jazz]]om 122:114. To je ujedno drugi najveći broj poena nekog igrača Sonicsa u povijesti tog kluba, a prvo mjesto drži [[Fred Brown]], koji je u ožujku [[1974.]] godine postigao 58 poena protiv [[Golden State Warriors|Golden Statea]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.org/main.asp?dir=news&newsID=12347 |title=NBA: 54 poena Allena, odlični Nowitzki i Bogut |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923170241/http://kosarka.org/main.asp?dir=news&newsID=12347 |archive-date=23. rujna 2015. |access-date=31. svibnja 2009.}}</ref> Nedugo zatim se ozljedio i propustio ostatak sezone 2006./07. Nakon što se oporavio od ozljede, Sonicsi su odlučili krenuti u stvaranje nove momčadi, a u to se nisu uklapali planovi ostanka Raya Allena i Rasharda Lewisa koji je tražio maksimalan ugovor. ==== Boston Celtics (2007. – 2012.) ==== [[Datoteka:Ray Allen à l'intérieur.jpg|mini|desno|180px|Allen polaže loptu tijekom utakmice s Washington Wizardsima]] Allen je u razmjeni igrača zajedno s izborom 2. kruga drafta ([[Glen Davis]]) zamijenjen u [[Boston Celtics]]e, dok su [[Seattle SuperSonics]]e stigli izbor 1. kruga drafta ([[Jeff Green]]), [[Delonte West]] i [[Wally Sczerbiak]]. U studenome 2007., Allen je u produžetku protiv [[Toronto Raptors]]a postigao odlučujuću tricu za pobjedu Celticsa 98-95. U toj utakmici postigao je 33 poena, te je prešao granicu od 17.000 poena u karijeri.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/sport/kosarka/clanak/art-2007,11,5,,96840.jl |title=NBA: Trica Allena za slavlje Celticsa u Torontu |archive-url=https://web.archive.org/web/20071107082215/http://www.jutarnji.hr/sport/kosarka/clanak/art-2007,11,5,,96840.jl |archive-date=7. studenoga 2007. |access-date=30. svibnja 2009.}}</ref> [[13. veljače]] [[2008.]], Allen je sudjelovao na NBA All-Star utakmici u momčadi Istočne konferencije kao zamjena za ozljeđenog [[Caron Butler|Carona Butlera]].<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=20536 Ray Allen umjesto Butlera na All Starsu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U toj utakmici Allen je postigao 28 poena i zajedno je LeBron James (27 koševa, devet asistencija i osam skokova) predvodio momčad Istoka do pobjede 134:128.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/foto-ray-allen-i-lebron-james-predvodili-istok-u-new-orleansu/374865.aspx Ray Allen i LeBron James predvodili Istok u New Orleansu]</ref> Allen je u posljednje tri minute i 15 sekundi pogodio tri uzastopne trice, dok je James osvojio nagradu za [[MVP|najkorisnijeg igrača utakmice]]. [[28. ožujka]] [[2008.]] Allen je počašćen kao treći od 20 najvećih igrača franšize [[Milwaukee Bucks|Milwaukeea]] tijekom 40. obljetnice postojanja kluba, ali nije mogao prisustvovati svečanosti zbog utakmice Celticsa protiv [[New Orleans Hornets]]a. [[17. lipnja]] [[2008.]], Allen je u posljednjoj šestoj utakmici NBA finala protiv [[Los Angeles Lakers]]a, sa sedam trica izjednačio rekord po broju pogođenih trica u NBA finalu. Uz to je s 22 trice srušio rekord [[Dan Majerle|Dana Majerlea]] i [[Derek Harper|Dereka Harpera]], koji su finalnim serijama pogodili 17 trica. [[5. veljače]] [[2009.]], Allen je ponovo izabran na NBA All-Star utakmicu kao zamjena za ozljeđenog [[Jameer Nelson|Jameera Nelsona]]. To je bio Allenov deveti nastup na NBA All-Star utakmici i drugi nastup zajedno sa suigračima [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]] i [[Paul Pierce|Paulom Pierceom]]. U prvoj utakmici prvog kruga doigravanja protiv [[Chicago Bulls]]a, Allen je bio indisponiran. Utakmicu je završio šutom 1 od 11 iz igre, a Celticsi su izgubili s dva razlike.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportalica.net/kosarka/Bullsi_sokirali_Boston_Celticse_u_produzecima_Dallas_bolji_od_Spursa_VIDEO-4729 |title=Bullsi šokirali Boston Celticse u produžecima, Dallas bolji od Spursa! |journal= |access-date=31. svibnja 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304203644/http://sportalica.net/kosarka/bullsi_sokirali_boston_celticse_u_produzecima_dallas_bolji_od_spursa_video-4729 |url-status=dead }}</ref> U drugoj utakmici, Allen je odigrao sjajno. Pogodio je dvije sekunde prije kraja tricu za pobjedu i izjednačenje serije, a ukupno zabio 30 poena (trice 6/10).<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/nba-doigravanje-spursi-i-celticsi-izjednacili NBA doigravanje: Spursi i Celticsi izjednačili] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Boston je na kraju u sedmoj utakmici uspio izbaciti Bullse iz doigravanja, međutim Celticsi su kasnije ispali u drugom krugu od [[Orlando Magic]]a. [[10. prosinca]] [[2009.]] Allen je, postigavši 18 poena, prešao brojku od 20.000 poena u karijeri. [[6. lipnja]][[ 2010.]], u drugoj utakmici [[NBA finale 2010.|NBA finala]], Allen je postigao 32 poena, od toga čak 8 trica. Time je srušio rekord [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] po broju postignutih trica u jednom poluvremenu utakmice, te rekord po broju postignutih trica u jednoj utakmici NBA finala.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/sjajni-allen-i-rondo-breaknuli-lakerse-8410 Sjajni Allen i Rondo “breaknuli” Lakerse]</ref> Međutim, samo 48 sati kasnije, Allen je iz igre šutirao vrlo loših 0/13 čime je ostvario drugi najlošiji šuterski omjer u povijesti NBA finala i time pridonio porazu svoje momčadi rezultatom 91:84.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/ray-allen-korak-do-neslavnog-rekorda-8434 Ray Allen korak do neslavnog rekorda]</ref> 2012. je godine Allen odbio dvogodišnji ugovor Celticsa od 12 milijuna dolara i prihvatio trogodišnji ugovor s Miami Heatom, koji je ograničen svojim iznimkama srednje razine u iznosu od nešto više od 3 milijuna dolara po sezoni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nbacro.com/nba/miami-heat/ray-allen-dogovorio-suradnju-s-miami-15262 |title=Ray Allen dogovorio suradnju s Miami Heatom |archive-url=https://web.archive.org/web/20120814092845/http://nbacro.com/nba/miami-heat/ray-allen-dogovorio-suradnju-s-miami-15262 |archive-date=14. kolovoza 2012. |access-date=25. kolovoza 2012.}}</ref> == NBA statistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 1996./97. | align="left" | [[Milwaukee Bucks|Milwaukee]] | '''82''' || 81 || 30,9 || 0,430 || 0,393 || 0,823 || 4,0 || 2,6 || 0,9 || 0,1 || 13,4 |- | align="left" | 1997./98. | align="left" | Milwaukee | '''82''' || '''82''' || 40.1 || .428 || .364 || .875 || 4.9 || 4.3 || 1.4 || .2 || 19.5 |- | align="left" | 1998./99. | align="left" | Milwaukee | 50 || 50 || 34.4 || .450 || .356 || .903 || 4.2 || 3.6 || 1.1 || .1 || 17.1 |- | align="left" | 1999./00. | align="left" | Milwaukee | '''82''' || '''82''' || 37.4 || .455 || .423 || .887 || 4.4 || 3.8 || 1.3 || .2 || 22.1 |- | align="left" | 2000./01. | align="left" | Milwaukee | '''82''' || '''82''' || 38.2 || '''.480''' || .433 || .888 || 5.2 || 4.6 || 1.5 || .2 || 22.0 |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | Milwaukee | 69 || 67 || 36.6 || .462 || '''.434''' || .873 || 4.5 || 3.9 || 1.3 || '''.3''' || 21.8 |- | align="left" | 2002./03. | align="left" | Milwaukee | 47 || 46 || 35.8 || .437 || .395 || .913 || 4.6 || 3.5 || 1.2 || .2 || 21.3 |- | align="left" | 2002./03. | align="left" | [[Seattle SuperSonics|Seattle]] | 29 || 29 || '''41.3''' || .441 || .351 || .920 || '''5.6''' || '''5.9''' || '''1.6''' || .1 || 24.5 |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | Seattle | 56 || 56 || 38.4 || .440 || .392 || .904 || 5.1 || 4.8 || 1.3 || .2 || 23.0 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Seattle | 78 || 78 || 39.3 || .428 || .376 || .883 || 4.4 || 3.7 || 1.1 || .1 || 23.9 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Seattle | 78 || 78 || 38.7 || .454 || .412 || .903 || 4.3 || 3.7 || 1.4 || .2 || 25.1 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | Seattle | 55 || 55 || 40.3 || .438 || .372 || .903 || 4.5 || 4.1 || 1.5 || .2 || '''26.4''' |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Boston Celtics|Boston]] | 73 || 73 || 35.9 || .445 || .398 || .907 || 3.7 || 3.1 || .9 || .2 || 17.4 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Boston | 79 || 79 || 36.4 || '''.480''' || .409 || '''.952''' || 3.5 || 2.8 || .9 || .2 || 18.2 |- | align="left" | [[NBA 2009./10.|2009./10.]] | align="left" | Boston || 80 || 80 || 35.2 || .477 || .363 || .913 || 3.2 || 2.6 || .8 || '''.3''' || 16.3 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 1022 || 1018 || 37.1 || .450 || .396 || .894 || 4.3 || 3.7 || 1.2 || .2 || 20.5 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 9 || 0 || 20.3 || .421 || .313 || .733 || 2.4 || 2.2 || 1.2 || .2 || 14.8 |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 1998./99. | align="left" | [[Milwaukee Bucks|Milwaukee]] | 3 || 3 || 40,0 || '''0,532''' || 0,474 || 0,615 || '''7,3''' || 4,3 || 1,0 || 0,3 || 22,3 |- | align="left" | 1999./00. | align="left" | Milwaukee | 5 || 5 || 37.2 || .444 || .385 || .909 || 6.6 || 2.6 || '''1.6''' || .0 || 22,0 |- | align="left" | 2000./01. | align="left" | Milwaukee | 18 || 18 || '''42.7''' || .477 || '''.479''' || .919 || 4.1 || '''6.0''' || 1.3 || '''.6''' || 25,1 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | [[Seattle SuperSonics|Seattle]] | 11 || 11 || 39.6 || .474 || .378 || .889 || 4.3 || 3.9 || 1.3 || .4 || '''26,5''' |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Boston Celtics|Boston]] | '''26''' || '''26''' || 38.0 || .428 || .396 || .913 || 3.8 || 2.7 || .9 || .3 || 15,6 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Boston | 14 || 14 || 40.4 || .403 || .350 || '''.948''' || 3.9 || 2.6 || 1.1 || .4 || 18,3 |- | align="left" |Ukupno | align="left" | | 77 || 77 || 39.8 || .451 || .406 || .904 || 4.3 || 3.7 || 1.1 || .4 || 20,5 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} *[http://www.nba.com/playerfile/ray_allen/ Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/a/allenra02.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130403203454/http://www.basketball-reference.com/players/a/allenra02.html |date=3. travnja 2013. }} na Basketball-Reference.com *{{imdb ime|id=0020931|ime=Ray Allen}} {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 1996.}} {{NBA Sportska osoba godine}} {{Sastav Boston Celtics 2007./08.}} {{Pobjednici NBA natjecanja u tricama}} }} {{GLAVNIRASPORED:Allen, Ray}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Bek šuteri]] 71cwapb907r6v2hpxo36si2ud7xuboj 0 211481 7625101 6863415 2026-10-27T14:55:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625101 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Rashard Lewis |slika = Rashard Lewis.jpg |slika_širina = |slika_opis = Lewis u dresu [[Orlando Magic]]sa |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[8. kolovoza]] [[1979.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Pineville|Louisiana}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] / [[krilni centar]] |visina = 2,08 |težina = 102 |sveučilište = |draft = 2. krug (32. ukupno), [[1998.]] <br /> [[Seattle SuperSonics]] |karijera = 1998.- |liga = [[NBA]] |klub = [[Miami Heat]] |broj = 9 |bivši_klubovi = [[Seattle SuperSonics]] (1998.–2007.) |nagrade = 2x [[NBA All-Star]] (2005., 2009.) |medalje = }} '''Rashard Quovon Lewis''' ({{SAD grad|Pineville|Louisiana}}, [[8. kolovoza]] [[1979.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a može igarti i [[krilni centar|krilnog centra]]. Trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Orlando Magic]]a. Izabran je u 2. krugu (32. ukupno) [[NBA draft]]a [[1998.]] od strane [[Seattle SuperSonics]]a. == NBA == === Seattle SuperSonics === Unatoč ponudama brojnih sveučilišta, Lewis se odlučio prijaviti na [[NBA draft]] [[1998.]] Izabran je kao 32. izbor od strane [[Seattle SuperSonics]]a. Imao je solidnu karijeru i izborio je nastup na dvije [[All-Star]] utakmice [[2005.]] i [[2009.]] [[2001.]] godine izabran je za sudjelovanje na ''Godwill Games'' kao član [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|reprezentacije SAD-a]] gdje su osvojili zlatnu medalju. Lewis drži rekord franšize Sonicsa po broju postignutih trica s 918. === Orlando Magic === Nakon devet odigranih sezona sa Sonicsima, Lewis se pridružio [[Orlando Magic|Orlandu]]. Potpisao je šestogodišnji ugovor s Magicsima vrijedan 118 milijuna američkih dolara.<ref>[http://www.javno.com/hr-sport/rashard-lewis-na-putu-za-orlando-magic_59237 Rashard Lewis u Orlandu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prvu sezonu s Magicsima Lewis je odigrao na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]] ali to nije nimalo utjecalo na njegov postotak s linije tri poena. Bio je ključan igrač momčadi Magicsa u doigravanju pogotovo u drugom krugu i utakmici s [[Detroit Pistons|Pistonsima]] u kojoj je postigao 33 poena. Doigravanje je završio kao najbolji strijelac Magicsa i ostvario je najbolje brojke u poenima, skokovima i asistencijama. Tijekom sezone [[NBA 2008./09.|2008./09.]] Lewis je bio drugi strijelac Magicsa i igrao je fantastično. Time je i izborio nastup na [[All-Star]] utakmici [[2009.]] Tijekom doigravanja [[2009.]] Lewis je pogodio pobjednički šut u utakmici finala Istočne konferencije protiv [[Cleveland Cavaliers]]a. Poslije utakmice tvrdio je da mu je to bio najvažniji šut u karijeri. Magicsi su dobili tu seriju i kasnije izgubili u [[NBA finala|NBA finalu]] od [[Los Angeles Lakers]]a rezultatom 4-1. Tijekom svoje 10-godišnje karijere Lewis ima prosjek od 16.8 poena. Najveći prosjek poena od 22.4 poena imao je u sezoni 2006./07. U predsezoni 2009., Lewis suspendiran je od strane NBA lige nakon što je pao na doping testu. Zbog toga će propustit prvih deset utakmica nove sezone što je kazna koju igrač dobiva za prvi prekršaj ovakvog tipa. Lewis je prema vlastitim riječima posve slučajno konzumirao prehrambeno sredstvo koje u svom kemijskom sastavu sadrži element testosterona.<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28658 Rashard Lewis pao na doping testu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 1998./99. | align="left" | [[Seattle SuperSonics|Seattle]] | 20 || 7 || 7.3 || .365 || .167 || .571 || 1.3 || .2 || .4 || .1 || 2.4 |- | align="left" | 1999./00. | align="left" | Seattle | '''82''' || 8 || 19.2 || '''.486''' || .333 || .683 || 4.1 || .9 || .8 || .4 || 8.2 |- | align="left" | 2000./01. | align="left" | Seattle | 78 || 78 || 34.9 || .480 || '''.432''' || .826 || 6.9 || 1.6 || 1.2 || .6 || 14.8 |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | Seattle | 71 || 70 || 36.4 || .468 || .389 || .810 || '''7.0''' || 1.7 || '''1.5''' || .6 || 16.8 |- | align="left" | 2002./03. | align="left" | Seattle | 77 || 77 || '''39.5''' || .452 || .346 || .820 || 6.5 || 1.7 || 1.3 || .4 || 18.1 |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | Seattle | 80 || 80 || 36.6 || .435 || .376 || .763 || 6.5 || 2.2 || 1.2 || .7 || 17.8 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Seattle | 71 || 71 || 38.0 || .462 || .400 || .777 || 5.5 || 1.3 || 1.1 || '''.9''' || 20.5 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Seattle | 78 || 77 || 36.9 || .467 || .384 || .818 || 5.0 || 2.3 || 1.3 || .6 || 20.1 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | Seattle | 60 || 60 || 39.1 || .461 || .390 || '''.841''' || 6.6 || 2.4 || 1.1 || .6 || '''22.4''' |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Orlando Magic|Orlando]] | 81 || '''81''' || 38.0 || .455 || .409 || .838 || 5.4 || 2.4 || 1.2 || .5 || 18.2 |- | align="left" | 2008./09. | align="left" | Orlando | 79 || 79 || 36.2 || .439 || .397 || .836 || 5.7 || '''2.6''' || 1.0 || .6 || 17.7 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 761 || 672 || 34.6 || .459 || .393 || .807 || 5.8 || 1.9 || 1.1 || .5 || 16.9 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 2 || 0 || 17.5 || .308 || .167 || .500 || 5.0 || 0.5 || 0.5 || 0.0 || 5.0 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 1999./00. | align="left" | [[Seattle SuperSonics|Seattle]] | 5 || 5 || 31.4 || .441 || '''.474''' || .800 || 6.2 || .6 || 1.0 || '''.6''' || 15.4 |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | Seattle | 3 || 2 || 26.3 || .375 || .167 || '''1.000''' || 3.7 || .7 || .3 || .0 || 12.7 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Seattle | 8 || 8 || 39.0 || .406 || .200 || .880 || 5.4 || 1.6 || .4 || .4 || 16.9 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Orlando Magic|Orlando]] | 10 || 10 || '''41.7''' || .436 || .309 || .821 || '''7.2''' || '''3.4''' || '''1.1''' || .5 || 19.5 |- | align="left" | 2008./09. | align="left" | Orlando | '''17''' || '''17''' || 40.7 || '''.468''' || .397|| .836 || 5.8 || 2.8 || .8 || '''.6''' || '''19.7''' |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 26 || 25 || 37.1 || .422 || .305 || .861 || 6.0 || 2.0 || .8 || .4 || 17.1 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rashardlewis9.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161010152825/http://rashardlewis9.com/ |date=10. listopada 2016. }} *[http://www.nba.com/playerfile/rashard_lewis Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/l/lewisra02.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120411021341/http://www.basketball-reference.com/players/l/lewisra02.html |date=11. travnja 2012. }} na Basketball-Reference.com {{NBA draft 1998.}} {{GLAVNIRASPORED:Lewis, Rashard}} [[Kategorija: Američki košarkaši]] [[Kategorija: Niska krila]] [[Kategorija: Krilni centri]] owihjowa9h0h1mbmu69rtplbfhw1m6w 0 216863 7625552 3972009 2026-10-28T11:25:59Z Argo Navis 852 7625552 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Puma]], divlja mačka * [[Puma SE]], njemačka multinacionalna tvrtka * [[Puma (BVP)]], njemačko borbeno vozilo pješaštva * [[Puma (BOV)]], talijansko oklopno vozilo * [[Aérospatiale Puma]], višenamjenski [[helikopter]] {{razdvojba}} dso62w13kxe56mbzkdontul65j62dth 0 217972 7625410 7274527 2026-10-27T22:08:24Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625410 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Wilmington | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Welcome To Wilmington.JPG | veličina_slike =260px | opis_slike ='''"Welcome to Wilmington Home of the N.C. Azalea Festival" Natpis na ulazu u grad''' | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =SAD | slika_lokacijska_karta_opis =''' Položaj Wilmington u SAD-u''' | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =34 | širina-minute =13 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =77 | dužina-minute =54 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|SAD}} | lokacija1_ime =Savezna država | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of North Carolina.svg|20px|Zastava Sjeverne Karoline]] [[Sjeverna Karolina]] | lokacija2_ime =Okrug | lokacija2_info =[[Okrug New Hanover, Sjeverna Karolina|New Hanover]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =31. prosinca 1739. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe =Bill Saffo | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 107,4 km<sup>2</sup> km<sup>2</sup> | površina_kopna = 106,2 km<sup>2</sup> | površina_vode = 1,2 km<sup>2</sup> | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 9 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2000.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =75.838 | stanovništvo_gustoća =714/km<sup>2</sup> (2009.) | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Central Standard Time | utc_pomak =-5 | vremenska_zona_DST =Central Daylight Saving Time | utc_pomak_DST =-4 | poštanski_broj = 28401-28412 | pozivni_broj = 910 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.ci.wilmington.nc.us www.ci.wilmington.nc.us] | bilješke = }} ''' Wilmington''' je grad u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Sjeverna Karolina]], u okrugu [[Okrug New Hanover, Sjeverna Karolina|New Hanover]]. Wilmington je osnovan [[31. prosinca]] [[1739.]] godine. ==Povijest== Iako je bilo pokušaja za osnivanjem naselja [[1600.]] godine, [[Englezi]] se na ovo područje naseljavaju [[1720.]] godine. Grad Wilmington osnovan je [[1739.]] godine. Prvi doseljenici došli su iz [[Južna Karolina|Južne Karoline]] i s [[Barbados]]a. Zemljoposjednici su u radovima koristili [[rob]]ove. Bogatstvo [[šuma]] bilo je glavni pokretač razvoja grada u 18. i 19. stoljeću. Najznačajniji događaj u povijesti Wilmingtona je državni udar i pokolj [[1898.]] godine ==Demografija== Po popisu stanovništva iz [[2000.]] godine u grad je živjelo 75.838 stanovnika u 34.359 kućanstva sa 17.351 obitelji s prebivalištem u gradu, dok je prosječna gustoća naseljenosti 1367 stan./km<sup>2</sup>. Prema rasnoj podjeli u naselju živi najviše bijelaca 70,57 % i afroamerikanaca kojih ima 25,82 %.<ref>[http://www.census.gov/Press-Release/www/2001/sumfile1.html Popis stanovništva SAD-a]</ref> ==Zanimljivost== Nadimci Wilmingtona su "Port City", "Dub-Town", "The City out of the City", "Hollywood of the East" i "Wilmywood". ==Poznate osobe== * [[Sophia Bush]] – američka glumica * [[Al Gore]] – američki političar * [[Michael Jordan]] – američki profesionalni košarkaš * [[Chad Michael Murray]] – američki glumac * [[Sugar Ray Leonard]] – američki boksač ==Gradovi prijatelji== *{{Z|KIN}} [[Dandong]], [[Kina]] *{{Z|UK}} [[Doncaster]], [[Velika Britanija]] *{{Z|BAR}} [[Bridgetown]], [[Barbados]] ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.ci.wilmington.nc.us/ Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981206130119/http://www.ci.wilmington.nc.us/ |date=6. prosinca 1998. }} * [http://www.nhcgov.com/Pages/NHC.aspx Službena stranica okruga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302053902/http://www.nhcgov.com/Pages/NHC.aspx |date=2. ožujka 2008. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Wilmington, North Carolina |commonscathr= Wilmington, Sjeverna Karolina }} {{wikivoyage|Wilmington (North Carolina)}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Karolini]] h5g85y3ffb24whgnvgl6tjp6xs8gjzl 0 218574 7625415 7222816 2026-10-27T22:10:44Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625415 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Atlantic City | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Boardwalk-01.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike ='''Šetnica uz Atlantski ocean''' | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =SAD | slika_lokacijska_karta_opis =''' Položaj Atlantic Cityja u SAD-u''' | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute =22 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =74 | dužina-minute =27 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|SAD}} | lokacija1_ime =Savezna država | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of New Jersey.svg|20px|Zastava New Jerseyja]] [[New Jersey]] | lokacija2_ime =Okrug | lokacija2_info =[[Okrug Atlantic|Atlantic]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1. svibnja]] [[1854.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe =Lorenzo T. Langford | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 53.4 km<sup>2</sup> km<sup>2</sup> | površina_kopna = 38.9 km<sup>2</sup> | površina_vode = 15.5 km<sup>2</sup> | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 0 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2000.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =40.517 | stanovništvo_gustoća =1.378 stan./km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =266.268 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Eastern Standard Time | utc_pomak =-5 | vremenska_zona_DST =Eastern Daylight Saving Time | utc_pomak_DST =-4 | poštanski_broj = 08401-08406 | pozivni_broj = +1 609 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.cityofatlanticcity.org www.cityofatlanticcity.org] | bilješke = }} '''Atlantic City''' je grad u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[New Jersey]], u okrugu [[Okrug Atlantic|Atlantic]]. Atlantic City je osnovan [[1. svibnja]] [[1854.]] godine, danas je poznato turističko i kockarsto mjesto. ==Povijest== [[Datoteka:AtlanticCity1917StrandCocaCola.jpeg|mini|lijevo|200px|Atlantic City [[1917.]] godine]] [[Datoteka:Boardwalk-02.jpg|mini|lijevo|200px|Šetnica s casinima]] Atlantic City je oduvijek bio turistički grad. Njegov položaj u južnom dijelu države New Jersey, na obalama [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], bio je povod za osnutak grada i njegov razvoj. Grad je osnovan 1854. godine, veliki utjecaj na osnutak i razvoj Atlantic Cityja imao je obližnji grad [[Philadelphia]]. Prva šetnica sagrađena je [[1870.]] godine, godinama je dograđivana a najduža je bila prije [[Uragan]]a [[1944.]] godine, kada je bila duga 11,2&nbsp;km. Današnja setnica duga je 6,63&nbsp;km izgrađena od čelika i armiranoga betona. U ranom 20. stoljeću, Atlantic City doživio je građevinsku revoluciju. Mnogi skromni apartmani zamijenjeni su velikim hotelima. ==Demografija== Po popisu stanovništva iz [[2000.]] godine u grad je živjelo 40.517 stanovnika u 15.848 kućanstva s 8.700 obitelji s prebivalištem u gradu, dok je prosječna gustoća naseljenosti 1.378 stan./km<sup>2</sup>. Prema rasnoj podjeli u naselju živi najviše afroamerikanaca kojih ima 44,16%, dok bijelaca ima 26,68%, azijata ima 10 %.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.census.gov/Press-Release/www/2001/sumfile1.html |accessdate=29. srpnja 2009. |title=Popis stanovništva SAD-a |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100111104338/http://www.census.gov/Press-Release/www/2001/sumfile1.html |archivedate=11. siječnja 2010.}}</ref> ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.cityofatlanticcity.org Službena stranica grada] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Atlantic City, New Jersey |commonscathr= Atlantic City, New Jersey }} {{wikivoyage|Atlantic City}} [[Kategorija:Gradovi u SAD-u]] [[Kategorija:New Jersey]] c0qeo42lwxgw4qo5lmo8fa6savdcpha 0 222659 7625184 7600634 2026-10-27T16:25:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625184 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Reggio Emilia |izvorno ime= ''Reggio nell'Emilia'' |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Reggio Emilia |slika grba = Stemma reggio emilia municipio.jpg |karta =Reggio Emilia posizione.png |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = REM |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 42 |širina-sekunde= 45 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 38 |dužina-sekunde= 38 |dužina-oznaka= E |mappaX = 66 |mappaY = 57 |poštanski broj = 42121-42122-42123-42124 |pozivni broj = 0522 |istat = 015146 |zaštitnik = San Prospero |stranica= [http://www.municipio.re.it/ Reggio Emilia] }} '''Reggio Emilia''' ([[latinski|lat.]]: ''Regium Lepidi i Regium'') grad je u sjevernoj [[Italija|Italiji]], u talijanskoj regiji [[Emilia-Romagna]] u pokrajini Reggio Emilia. Grad ima oko 167.013 stanovnika i glavna je ''komuna'' (općina) u Provinciji Reggio Emilia. Naziv grada se često izgovara i dužim nazivom ''Reggio nell'Emilia''. Stanovnici grada se nazivaju ''Reggiani'', a grad najčešće zovu samo ''Reggio''. Na nekim drevnim kartama naziva se i ''Reggio di Lombardia''. Stari grad ima heksagonalni oblik gradskih zidina, te posjeduje zgrade i tornjeve iz 16. i 17. stoljeća. == Povijest == === Antičko i srednje doba === Iako nema [[Antički Rim|rimskih]] korijena, grad smješten u sjevernoj Italiji ima drevna antička značenja, njega je konstruirao rimski konzul ''Marcus Aemilius Lepidus'' uz rimsku cestu koja vodi od [[Piacenza|Piacenze]] do [[Rimini]]ja 182. godine prije [[Isus Krist|Krista]]. Grad je postao administrativno središte te je njegov ''"forum"'' izpočetka nazvan ''Regium Lepidi'', a kasnije dobio je novo ime ''Regium'' od kojeg je i grad dobio današnje ime koje nosi. Godine [[1002.]] Reggiin teritorij, zajedno s [[Parma|Parmom]], [[Brescia|Bresciom]], [[Modena|Modenom]], [[Mantova|Mantovom]] i [[Ferrara|Farrarom]], je pripojen pokrajini [[Toskana|Toskani]]. === Novije doba === Kada je gradova ekonomija počela rasti [[1873.]] godine tako su i antički zidovi u gradu srušeni. Godine [[1911.]] grad je imao populaciju od ''70.000'' stanovnika. Rasla je i snažna [[Socijalizam|socijalističk]]a tradicija. Dana [[7. srpnja]] ''Reggio'' je ugostio ''13. Nacionalni kongres Talijanske socijalističke stranke''. Kasnije su [[Fašizam|fašisti]] uveli strogi režim u grad zbog gradske tradicije. Dana [[26. srpnja]], [[1943.]] godine režim je srušen talijanskim otporom u gradu. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|46856 |1871.|50955 |1881.|50759 |1901.|58993 |1911.|70955 |1921.|82011 |1931.|89605 |1936.|93913 |1951.|106726 |1961.|116445 |1971.|128789 |1981.|130376 |1991.|132030 |2001.|141877 |2011.|162082 |2021.|169908 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Poznati stanovnici == {| cellpadding="10" |- valign="top" | *[[Ludovico Ariosto]] (pjesnik) *[[Vasco Ascolini]] (fotograf) *[[Stefano Baldini]] (atletičar) *[[Matteo Maria Boiardo]] (pjesnik) *[[Gino Bondavalli]] (boksač) *[[Paolo Borciani]] (violinst) *[[Ermanno Cavazzoni]] (pisac) *[[Raffaele Crovi]] (pisac) *[[Silvio D'Arzo]] (pisac) *[[Giuseppe Dossetti]] (političar) *[[Stanislao Farri]] (fotograf) || || *[[Sonia Ganassi]] (operna pjevačica) *[[Luigi Ghirri]] (fotograf) *[[Nilde Iotti]] (političar) *[[Luigi Magnani]] (skupljač umjetnina) *[[Loris Malaguzzi]] (učitelj) *[[Hachim Mastour]] (nogometaš) *[[Maria Melato]] (glumica) *[[Natale Prampolini]] (senator) *[[Romano Prodi]] (ekonomist i političar) *[[Filippo Re]] (znanstvenik) *[[Serge Reggiani]] (glumac i pjevač) || || *[[Meuccio Ruini]] (političar) *[[Angelo Secchi]] (znanstvenik) *[[Lazzaro Spallanzani]] (znanstvenik) *[[Ferruccio Tagliavini]] (operni pjevač) *[[Pier Vittorio Tondelli]] (pisac) *[[Romolo Valli]] (glumac) *[[Giovanni Battista Venturi]] (znanstvenik) *[[Ermete Zacconi]] (glumac) *[[Cesare Zavattini]] (pisac, slikar) *[[Zucchero]] (glazbenik) |} == Zbratimljeni gradovi == Reggio Emilia je zbratimljen sa: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Bydgoszcz]], [[Poljska]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px]] [[Chişinău]], [[Moldova]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Cutro]], [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|20px]] [[Dijon]], [[Francuska]] * [[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[Fort Worth]] in [[SAD]] || || * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Girona]], [[Španjolska]] * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Kragujevac]], [[Srbija]]<ref name="Twin2">{{cite web |url=https://www.kragujevac.rs/o-kragujevcu/gradovi-prijatelji/ |title=Gradovi prijatelji |publisher=kragujevac.rs |access-date=2022-10-17 |url-status=dead |language=srpski |archive-date=17. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221017025443/https://www.kragujevac.rs/o-kragujevcu/gradovi-prijatelji/ }}</ref> * [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Toluca]], [[Meksiko]] * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Zadar]], [[Hrvatska]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Rio Branco]], [[Brazil]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Reggio_emilia_piazza_san_prospero_abside_duomo.jpg|Piazza San Prospero. Datoteka:Municipio reggio emilia.jpg|Gradska vijećnica. Datoteka:Reggio emilia san giorgio retro.jpg|San Giorgio u Reggiu. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.municipio.re.it/IAT/iatre.nsf/schede/8012466CCB7B51E3C1256AD40055A27E?OpenDocument&lng=eng Službene turističke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224041519/http://www.municipio.re.it/IAT/iatre.nsf/schede/8012466CCB7B51E3C1256AD40055A27E?OpenDocument&lng=eng |date=24. veljače 2007. }} {{eng oznaka}} {{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}} [[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]] ikkj7q9xemt3tzszsbusfj2wldtahkf 0 222992 7625358 7620835 2026-10-27T21:05:23Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625358 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Gomelj | ime_genitiv = | izvorno_ime = Гомель | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Gomel.svg | slika_zastava_veličina =110px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of Arms of Homiel, Belarus.svg | slika_grb_veličina =90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Homel-pos.jpg | veličina_karte =200px | opis_karte =Položaj Gomelja na karti Bjelorusije | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =26 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =30 | dužina-minute =59 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =Država: {{Z|BJE}} [[Bjelorusija]] | lokacija_info = | lokacija1_ime = Oblast: [[Gomeljska oblast|Gomeljska]] | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Peter Kirichenko<ref>{{Citiranje weba |url=http://gomel.gov.by/en/content/governance/city-executive-committee/rukovodstvo-gorispolkoma/ |title=The leadership of the Executive Committee |publisher=Gomel city executive committee |language=en |accessdate=2020-12-27 |archive-date=15. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201215005826/http://gomel.gov.by/en/content/governance/city-executive-committee/rukovodstvo-gorispolkoma/ |url-status=dead }}</ref> | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 135 km<sup>2</sup><ref name="sovremennost">{{Citiranje weba |url=http://gomel.gov.by/en/content/gomel/letopis-gomelya/sovremennost/ |title=Modernity |publisher=Gomel city executive committee |accessdate=2020-12-27 |language=en |archive-date=4. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204091607/http://gomel.gov.by/en/content/gomel/letopis-gomelya/sovremennost/ |url-status=dead }}</ref> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2018. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 535.693<ref name="sovremennost"/> | stanovništvo_gustoća = 3.968 | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =FET | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.gorod.gomel.by www.gorod.gomel.by] | bilješke = }} '''Gomelj'''<ref>[https://egzonimi.lzmk.hr/?p=869 Gomelj], Hrvatski egzonimi, pristupljeno 28. kolovoza 2024.</ref> ([[bjeloruski]]: Гомель) je grad u jugoistočnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] blizu granice s [[Rusija|Rusijom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]], upravno je središte [[Gomeljska oblast|Gomeljske oblasti]]. [[2013.]] godine grad je imao 515.325<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://belstat.gov.by/homep/ru/indicators/regions_current_data/vol_1/11.pdf |title=Belstat.gov.by |archive-url=https://web.archive.org/web/20140403195647/http://belstat.gov.by/homep/ru/indicators/regions_current_data/vol_1/11.pdf |archive-date=3. travnja 2014. |access-date=4. travnja 2013.}}</ref> stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji. ==Povijest== Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je s gradovima [[Rus']]a. Godine [[1335.]] Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od [[1565.]] Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. [[1569.]] grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih [[Kozaci|kozaka]], ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom. Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do [[1770.]] godine. Godine [[1772.]] grad je postao dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju [[1919.]] Gomelj je preuzela [[Crvena armija]]. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] grad je početkom srpnja [[1941.]] okupirala Njemačka vojska, [[1943.]] godine grad je oslobođen. [[Černobiljska katastrofa]] [[1986.]] godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja. == Stanovništvo == Godine 2018. u gradu je živjelo 535.693 stanovnika.<ref name="sovremennost"/> Godine 2009. u gradu radno sposobnih stanovnika je bilo 316.555 (popis).<ref>[[#refcensus2009|Census 2009]], str. 289.</ref> Godine 2006. zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine [[Bjelorusi]] 76,7 %, [[Rusi]] 16,9 % i [[Ukrajinci]] 5,1 %.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gomel-prazdnik.com/gomel.html |accessdate=12. kolovoza 2009. |title=Stanovništvo Gomelja prema etničkoj pripadnosti |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080613135045/http://www.gomel-prazdnik.com/gomel.html |archivedate=13. lipnja 2008.}}</ref> Od ukupnog broja stanovnika 54,6 % čine žene a 45,4 % muškarci (popis).<ref>[[#refcensus2009|Census 2009]], str. 145.</ref> Gomelj je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz [[1897.]] grad je imao 37.800, od toga 8400 25 % stanovništva. ==Gradovi prijatelji== * {{Z|UKR}} [[Černigov]], [[Ukrajina]] * {{Z|UK}} [[Aberdeen]], [[Velika Britanija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.aberdeencity.gov.uk/ACCI/web/site/Tourism/SL/tur_TownTwinning.asp |title=Twinning |publisher=Aberdeen Aberdeen stranica grada Council |accessdate=2008-03-02 |archive-date=23. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081123103433/http://www.aberdeencity.gov.uk/ACCI/web/site/Tourism/SL/tur_TownTwinning.asp |url-status=dead }}</ref> * {{Z|ČEŠ}} [[České Budějovice]], [[Češka]] * {{Z|KAN}} [[Sudbury]], [[Kanada]] * {{Z|FRA}} [[Clermont-Ferrand]], [[Francuska]] * {{Z|LAT}} [[Liepāja]], [[Latvija]] * {{Z|POLJ}} [[Radom]], [[Poljska]] ==Izvor== {{Izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |url=http://catalog.ihsn.org/index.php/catalog/4377/download/56820 |title=Population census 2009. Population of the Republic of Belarus: size and composition |volume=II |location=Минск |publisher=National statistical committee of the Republic of Belarus |year=2010 |pages=145 |ref=refcensus2009}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.gorod.gomel.by Službena stranica grada] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Homel |commonscathr= Gomel }} [[Kategorija:Gradovi u Bjelorusiji]] e3u15uj4yunmvu3hplbjef2gk0xhtr2 0 225371 7625434 7600880 2026-10-27T22:43:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625434 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Sabbioneta |izvorno ime= Comune di Sabbioneta |regija= Lombardija |pokrajina = Mantova |slika grba = |karta =Map_of_comune_of_Sabbioneta_(province_of_Mantua,_region_Lombardy,_Italy).svg |kratica regije= LOM |kratica pokrajine = MN |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 0 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 30 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 45.00 |mappaY = 10.30 |poštanski broj = 46018 |pozivni broj = 0375 |istat = 020054 |zaštitnik = [[Sveti Sebastijan]] |stranica= [http://www.comune.sabbioneta.mn.it/ www.comune.sabbioneta.mn.it] }} '''Sabbioneta''' je mjesto u sjevernoj [[Italija|Italiji]] [[Lombardija]], u pokrajini [[Mantova]], oko 30 km sjeverno od [[Parma|Parme]], uz sjevernu obalu rijeke [[Po]]. Sabbioneta predstavlja primjer utjelovljenja [[Renesansa|renesansne]] ideje idealnog grada. Izgrađena je u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] za vladavine jednog vladara ([[Vespasiano Gonzaga Colonna]]), i može se opisati kao grad jedne vladavine koja odražava red i organiziranost. Jasnog je geometrijskog plana pravilne mreže, a u njoj se nalaze i izvrsne građevine i umjetnička djela istog prevladajućeg stila – renesanse. Ideali renesanse, koje su promovirali vladari [[Mantova|Mantove]] – [[obitelj Gonzaga]], su prisutni u morfologiji i planu grrada, te je stoga grad, zajedno s renesansnim središtem Mantove, upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[2008.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1287]</ref> Mantova i Sabbioneta. ==Povijest== [[Datoteka:Sabbioneta-piazza ducale.jpg|mini|250px|lijevo|''Duždev trg'']] Sabbionetu je osnovao [[Vespasiano I. Gonzaga]] u kasnom 16. stoljeću na mjestu drevnom rimskog grada [[Via Vitelliana]], na pješćanoj obali rijeke Po (odakle joj i potječe ime koje na [[talijanski|talijanskom]] znači "pješćana"). On je ujedno bio i njen prvi vojvoda, a Sabbioneta mu je služila kao osobna utvrda i rezidencija. U isto vrijeme postala je i malim glazbenim središtem koje su posjećali brojni skladatelji poput [[Benedetto Pallavicino|B. Pallavicina]] koji je ovdje boravio prije no što se preselio obitelji Gonzaga u [[Mantova|Mantovu]]. Mjesto je poznato i po prvoj [[Židovi|židovskoj]] [[tiskarstvo|tiskari]] u povijesti,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabbioneta.org/menu-ebr.htm |title=Židovi u Sabbioneti |archive-url=https://web.archive.org/web/20060207153651/http://www.sabbioneta.org/menu-ebr.htm |archive-date=7. veljače 2006. |access-date=23. kolovoza 2009.}}</ref> židovskom [[geto]]u i [[Sinagoga|sinagogi]]. Tiskaru je osnovao 1567. godine čovjek zvan Tobias Foa<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabbioneta.org/p-ebr-7.htm |title=Tobias Foa |archive-url=https://web.archive.org/web/20060507134253/http://www.sabbioneta.org/p-ebr-7.htm |archive-date=7. svibnja 2006. |access-date=23. kolovoza 2009.}}</ref> čija je tiskarska karijera “naglo okončna” nakon što je okrivljen kako je tiskao neke “nekršćanske knjige”, tj. židovske knjige. Njegovu tiskaru preuzeo je kršćanski tiskar Vicenzo Conte.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabbioneta.org/p-ebr-8.htm |title=Vicenzo Conte |archive-url=https://web.archive.org/web/20060507134237/http://www.sabbioneta.org/p-ebr-8.htm |archive-date=7. svibnja 2006. |access-date=23. kolovoza 2009.}}</ref> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|6862 |1871.|7273 |1881.|7102 |1901.|7016 |1911.|7081 |1921.|7223 |1931.|7329 |1936.|7353 |1951.|7085 |1961.|5683 |1971.|5176 |1981.|4870 |1991.|4460 |2001.|4288 |2011.|4313 |2021.|4100 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== [[Datoteka:Sabioneta Galleria.JPG|mini|250px|lijevo|''Galleria degli Antichi'']] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Mantova i Sabbioneta |slika = Sabbioneta01.jpg |godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii |ugroženost = ne |dossier = 1287 |država = {{Z|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Sabbioneta |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} Grad Vespasiana Gonzage, izgrađen prema principima renesansnog idealnog grada je uključivao: * Duždeva palača (''Palazzo grande'', danas Gradska vijećnica) – službeno središte javnog i upravnog života Sabbionete na Duždevom trgu (Piazza Ducale). Izgrađena je od 1560. – 1561. godine na zgarištu bivše upravne zgrade, i to na četiri kata; posljednji (mezzanine) je služio kao rezidencija vojvode Gonzaga. Izvana ima portik s pet arkadnih otvora i vijencem s pet otvora koji odvaja donji i gornji dio. Stube ispred ulaza, okviri i [[zabat]]i prozora su od bijelog mramora (u zabatnim trokutima se nalaze kopije 5 drvenih poprsja rimskih careva koja su danas u palači), a iznad arhitrava stoji natpis: “VESP. D. G. DVX SABLON. I” (Vespasiano zahvaljujući milosti Božjoj, prvi vojvoda Sabbionete). Desno od glavnog ulaza, na trgu, stajala je od 16. stoljeća brončana statua vojvode, vrijedna skulptura [[Leone Leoni|Leona Leonija iz Arezza]], koja je danas na njegovom grobu u obližnjoj crkvi “Chiesa dell’Incoronata”. Balkon je nekada imao dva brončana stupa (danas u ulaznoj dvorani) i malu kupolu, što ju je činilo ložom, a na kutovima, iznad mramornih grbova, postavljene su dvije lampe 1582. godine. Gornji dio fasade su 1584. godine oslikali [[Bernardino Campi|B. Campi]] i [[Michelangelo Veronese|M. Veronese]], a danas su ostale samo naznake negdašnjih fresaka. Na krovu se nalazi terasa ili velika “loggia”. * ''Teatro all'antica'' ili „Kazalište u antičkom stilu”, dizajnirao je [[Vincenzo Scamozzi]] (autor Olimpijskog kazališta (Teatro Olimpico) u [[Vicenza|Vicenzi]]), i to je prvo trajno kazalište izgrađeno u Europi poslije antike. Izgrađeno je od 1588. do 1590. godine u dvije razine: Donji dio s prozorima i vratima ukrašenima vijencima i Gornji dio na dvostrukim dorskim stupovima s nišama i prozorima (koji su imali trokutaste i lučne lunete sa skulpturama pehara). Kazališna zgrada je u obliku pravokutnika podijeljenog na manje kvadrate (u jednom je pozornica, a u drugom polukružno stubište) kratkom pravokutnom orkestrom. Inovacija je stražnji ulaz za izvođače (glazbenike i glumce), koji im omogućuje pristup svlačionicama. Na pozornici je nekad stajala Scamozzijeva trajna scena koja je uništena u drugoj polovici 18. stoljeća. Iznad kazališne prostorije i danas stoji natpis: “ROMA QVANTA FVIT IPSA RVINA DOCET” (Njegove ruševine nam govore o veličini Rima), isti natpis koji se nalazi na dvije od sedam knjiga o arhitekturi koje je napisao [[Sebastiano Serlio]] iz [[Bolonja|Bolonje]]. * ''Galleria degli Antichi'' („Galerija starina”) je velika prohodna zgrada koja se proteže kroz dvorski trg izgrađena od 1584. – 1586. godine s bogato ukrašenim vanjskim zidom. Prije nje, galerije su služile samo kao koridor koji spaja dva dijela vrta, no ova je izgrađena kako bi se u njoj smjestila bogata arheološka kolekcija antičkih skulptura (poprsja, skulptura, epigrafa i reljefa kupljenhi u Rimu i Veneciji, ali i lovačkih trofeja) koju je vojvoda prikupio od 1578. – 1589. godine. Kao takva, to je bila prva prava galerija s izložbenom funkcijom koju danas galerije obično imaju. Samo je posebnim gostima bilo dozvoljeno d aprošetaju pored vojvodinih izložaka, simbola njegove veličine. Antička mramorna kolekcija je ostala tu do 1773. godine, kada su većinu Austrijanci premjestili u Palaču akademije (“palazzo dell’Accademia”) u Mantovi, a ostalo odnijeli u Austriju. Danas se ova restaurirana djela mogu vidjeti izložena u Duždevoj palači u Mantovi. Freske na zidovima s alegorijskim figurama naslikali su Giovanni i Alessandro Alberti iz Arezza 1587. godine. Drveni strop bio je oslikan u modro sa zlanim rozetama, a podovi popločani kvadratnom terakota opekom. * ''Palazzo del Giardino'' („Vrtna palača”) je izgrađena kao privatna ljetna rezidencija vojvode gdje je mogao zabavljati svoje goste i gdje su se gosti mogli posvetiti svojim poslovima ili odmoru u potpunom miru i tišini. Ovu dugu građevinu na dva kata i skromnih dimenzija karakterizira bijela gipsana fasada koja je u kontrastu s vijencem od hrasta. God. 1588. vojvoda je dao [[Cremona|Cremonskom]] slikaru [[Bernardino Campi|B. Campiju]] da eksterijer oslika geometrijskim oblicima lažnog mramora. Usprkos strogom izgledu, on je iznutra bogato i raskošno dekorirao zgradu u skladu sa širinom Vespasijanovog znanja. U Sabbioneti je izgrađeno i nekoliko crkava: * Crkva Uznesenja (''Assunta'') zauzima jednu stranu Duždevog trga, a izgrađena je od 1578. – 79. godine na mjestu stare Gospine crkve, i to u izvornom obliku, osim kupole dodane 1585. i obnovljene apside i tornja 1592. godine. * Gospina crkva ''Incoronata'' je izgrađena od 1586. – 88. na mjestu crkve sv. Nikole i namijenjena je monaškim slugama sv. Djevice Marije (poznatima kao serviti) koju su tu bili još od prve polovice 15. stoljeća. Njen jasni i čvrsti renesansni oblik podjseća na Bramanteovu školu. * Crkva Blažene Djevice od Karmina (''Chiesa della Beata Vergine del Carmine'') <gallery> Datoteka:Sabbioneta-teatro.jpg|Zgrada antičkog kazališta Datoteka:Teatro Olimpico Sabbioneta - Galleria o PERGULA -.jpg|Unutrašnjost Kazališta (''Teatro olimpico Sabbioneta'') Datoteka:Teatro Sabbioneta Scamozzi.jpg|Plan antičkog kazališta Slika:Sabbioneta02.jpg|''Palazzo del Giardino'' Slika:Sabbioneta Galleria innen.jpg|Unutrašnjost galerije Slika:Sabbioneta-chiesa santa maria assunta1.jpg|Crkva Uznesenja (''Assunta'') File:Sabbioneta-Mura.jpg|Sabbioneta </gallery> ==Bilješke== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Sabbioneta}} *[http://www.sabbioneta.org/index.htm Sabbioneta.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060206091817/http://www.sabbioneta.org/index.htm |date=6. veljače 2006. }} *[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=19&letter=S Sabbionetta (Židovska enciklopedija)] {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] csyy0pa9uzzfp4evp2llguc726jms9q 0 227005 7625283 7378959 2026-10-27T18:32:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625283 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | status = VU | naziv = Riječni rak | slika = Actacus actacus1.JPG | slika_opis = Riječni rak | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | subphylum = [[Crustacea]] | classis = [[Malacostraca]] | ordo = [[Decapoda]] | subordo = [[Pleocyemata]] | infraordo = [[Astacidea]] | superfamilia = [[Astacoidea]] | familia = [[Astacidae]] | genus = ''[[Astacus]]'' | species = '''''A. Astacus''''' | dvoimeno = ''Astacus astacus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]] | sinonimi = ''Astacus fluviatilis'' }} '''Riječni rak''' ({{lat.|Astacus astacus}}) je jedna od četiri autohtone vrste slatkovodnih deseteronožnih [[rakovi|rakova]] iz porodice ''Astacidae'' koja nastanjuje [[Hrvatska|hrvatske]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] i [[jezero|jezera]]. U Hrvatskoj ga još nazivaju '''plemeniti rak'''.<ref name="haop.hr">[http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/monitoring_prog/FINAL%20Astacus_astacus%2008-17.pdf Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti vrsta u Hrvatskoj] ''haop.hr'', pristupljeno 28. veljače 2020.</ref> == Opis == S leđne je strane obično tamnosmeđe, maslinasto zelene do crne, a ponekad plavičaste ili crvenkaste boje. Trbušna strana je zeleno-smeđe boje. Površina tijela prekrivena je čvrstim oklopom, pa kao ni [[more|morski]] tako ni riječni rakovi ne mogu stalno rasti, nego u toplije doba godine presvlače oklop odbacujući stari. Dok su mekani, rastu u duljinu pa ponovno izgrade novi čvrsti oklop. Tom prigodom jedu stari oklop i koriste njegove [[minerali|minerale]]. Vrh glave riječnog raka produljen je u šiljak, a glava je srasla s prsima u glavopršnjak iza kojeg se nalazi zadak. Na prsnom dijelu tijela imaju pet pari nogu koje služe za hodanje, a prvi par čine velika i široka [[kliješta]]. Kliješta mužjaka uvijek su veća nego u ženki. == Rasprostranjenost == Obitava u slatkim vodama od [[Francuska|Francuske]] preko [[Srednja Europa|Srednje]] do [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Može ga se naći i na [[Britansko otočje|Britanskom otočju]], [[Skandinavija|Skandinaviji]] i zapadnim dijelovima [[Rusija|Rusije]].<ref name="haop.hr"/> Riječni je rak visoko cijenjena konzumna vrsta, pa je stoga često prenošen i izvan prirodnoga areala, tako da je danas prisutan u: [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Češka|Češkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Finska|Finskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Italija|Italiji]], na [[Kosovo|Kosovu]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Sjeverna Makedonija|Sj. Makedoniji]], [[Moldavija|Moldaviji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[UK|Velikoj Britaniji]].<ref name="haop.hr"/> U Hrvatskoj je riječni rak autohtona vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova a nastanjuje rijeke kontinentske Hrvatske,<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=270011 Hrvatska znanstvena bibliografija - A. Astacus] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> poglavito [[Sava|savskog]] i [[Drava|dravskog]] slijeva. Uneseni su i u pojedine rijeke [[Jadran|jadranskoga slijeva]]. == Način života i ishrana == Rakovi ove vrste su noćne [[životinje]] koje žive na dnu, nisu pretjerano teritorijalni, ali iskazuju agresiju u slučajevima kada im je prostor ograničen. Riječni rak često i u velikom broju ugiba od [[račja kuga|račje kuge]] koju su donijele neke strane vrste rakova. Osim toga, neke američke vrste su agresivnije od autohtonih [[Europa|europskih]] vrsta, pa ih u borbi za prostor i [[hrana|hranu]] potiskuju iz njihovih staništa, a kako brzo rastu i razmnožavaju se, gotovo ih je nemoguće nadzirati. Zbog navedenog je riječni rak u Hrvatskoj u potpunosti zaštićen zakonom, pa je u skladu s tim njegov [[lov]] zabranjen. == Ostalo == * [[Hrvatska pošta]] izdala je u sklopu niza ''Hrvatska fauna'' [[poštanska marka|poštansku markicu]] s njegovim likom.<ref>[http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&idmarke=1335 Hrvatska fauna - Riječni rak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623133530/http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&idmarke=1335 |date=23. lipnja 2007. }}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Deseteronošci]] nj0jfe9zgqrgkyrl02vexeikh8txqim 0 229448 7625055 6863254 2026-10-27T13:30:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625055 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Racine | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Racine 070611.jpg | veličina_slike =290px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =42 | širina-minute =43 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =87 | dužina-minute =48 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]] | lokacija1_ime =Savezna država | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Wisconsin.svg|20px]] [[Wisconsin]] | lokacija2_ime =Okrug | lokacija2_info =[[Okrug Racine, Wisconsin|Racine]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = John Dickert | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 48.4 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = 40.2 km² | površina_vode = 8.1 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 188 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2000. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 81.855 | stanovništvo_gustoća = 2,034 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 411.154 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Pacific Time Zone | utc_pomak =-5 | vremenska_zona_DST =Pacific Daylight Time | utc_pomak_DST =-4 | poštanski_broj = | pozivni_broj = 260 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.cityofracine.org/ www.cityofracine.org/] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =SAD | bilješke = }} '''Racine''' je grad u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Wisconsin]]. Grad upravo pripada okrugu [[Okrug Racine, Indiana|Racine]]. ==Povijest== 10. Listopada 1699. godine flota od osam kanua francuskih istraživača došla je do ušća rijeke Root, to su bili prvi [[Europa|Europljani]] koji su došli u područje koje se danas zove Racine. Jonathan Raj, osnovao je trgovačko mjesto na prostoru koje je kasnije postao malo naselje na jezeru [[Jezero Michigan|Michigan]] u blizini gdje rijeka Root utječe u jezero Michigan. ==Stanovništvo== [[Datoteka:Root River Racine 070107.jpg|mini|lijevo|200px|Rijeka [[Root River (Wisconsin)|Root]]]] Prema popisu stanovništva iz [[2000.]] godine grad je imao 81.855 stanovnika, 31.499 domaćinstava, i 20.405 obitelji na području grada, dok je prosječna gustoća naseljenosti 2,034 stan./km². Prema rasnoj podjeli u gradu živi najviše bijelaca kojih ima 60,91%, druga najbrojnija rasa su afroamerikanci kojih ima 20,32%, indijanaca ima 0,40%, azijata 0,61%, pacifička rasa 0,05%, ostale rase 7,14%, dvije ili više rasa 2,57%, od ukupnoga broja stanovnika njih 12,95% su hispanjolci ili latinoamerikanci<ref name="edrc_2002">[http://www.census.gov/main/www/cen2000.html Popis stanovništva SAD-a iz 2000. godine]</ref> ==Gradovi prijatelji== Racine ima šest gradova prijatelja :<ref>{{cite web |url=http://www.sister-cities.org/icrc/directory/usa/WI |title=Sister Cities International |accessdate=2007-04-05}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.journaltimes.com/articles/2008/06/29/local_news/doc486716ed7e094179393084.txt "City finds newest sister city in Mexico" |title=Racine Journal-Times |accessdate=2008-07-02 |url-status=dead}}</ref> *{{Z|DAN}} [[Aalborg]], [[Danska]] *{{Z|NIK}} [[Bluefields]], [[Nikaragva]] *{{Z|BRA}} [[Fortaleza]], [[Brazil]] *{{Z|FRA}} [[Montélimar]], [[Francuska]] *{{Z|JAP}} [[Ōiso, Kanagawa|Ōiso]], [[Japan]] *{{Z|MEX}} [[Zapotlanejo]], [[Meksiko]] ==Poznate osobe== *[[Caron Butler]], [[National Basketball Association|NBA]] igrač ==Izvor== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.cityofracine.org/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100919132052/http://www.cityofracine.org/ |date=19. rujna 2010. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Racine, Wisconsin |commonshr = Racine, Wisconsin }} [[Kategorija:Gradovi u SAD-u]] [[Kategorija:Wisconsin]] n36f6vdgs45dgezk9kpdqnaetdxe2oa 0 233145 7625168 7607806 2026-10-27T16:02:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625168 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album | ime_albuma = Rebirth | ime_glazbenika = [[Jennifer Lopez]] | vrsta = studijski album | slika = Rebirth.jpg | žanr = [[R&B]], [[pop]], [[soul]], [[hip-hop]], [[funk]] | datum = [[1. ožujka]] [[2005.]] | snimanje = 2004. | izdavač = [[Epic Records]] | trajanje = 48:17 | godina = 2005. | producent = Cory Rooney, Marc Anthony | album_prije = [[This Is Me... Then]] | album_poslije = [[Como Ama una Mujer]] | godina0 = 2002. | godina2 = 2007. | recenzija = <ul><li>''[[Allmusic]]'' [[Datoteka:4 stars.svg|54px]] - [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:mroibkk9dakb link]</li> <li>''[[The Guardian]]'' - [[Datoteka:2 stars.svg|54px]] [http://www.guardian.co.uk/music/2005/feb/18/popandrock.shopping1 link]</li> <li>''[[PopMatters]]'' [[Datoteka:2 stars.svg|54px]] - [http://www.popmatters.com/music/reviews/l/lopezjennifer-rebirth.shtml link]</li> <li>''[[Rolling Stone]]'' [[Datoteka:2 stars.svg|54px]] - [http://www.rollingstone.com/reviews/album/6807301/review/7203264?utm_source=Rhapsody&utm_medium=CDreview link]</li> <li>''[[Slant Magazine]]'' [[Datoteka:2.5 stars.svg|54px]] - [http://www.slantmagazine.com/music/music_review.asp?ID=555 link]</li> <li>''[[Yahoo Music|Yahoo Music UK]]''[[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]] - [http://uk.launch.yahoo.com/050302/33/1xj5m.html link]</li></ul> |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Rebirth | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Get Right]] | Singl 1 date = 15. ožujka 2005. | Singl 2 = [[Hold You Down]] | Singl 2 date = 31. svibnja 2005. }} }} '''''Rebirth''''' je četvrti studijski album [[SAD|američke]] pjevačice [[Jennifer Lopez]] objavljen [[1. ožujka]] [[2005.]] u izdanju [[Epic Records]]a. == O albumu == Radno ime albuma bilo je ''Call Me Jennifer''. Taj naziv je korišten kao odgovor na naziv albuma ''[[J. Lo (album)|J. Lo]]'' koji joj je donio reputaciju dive. Album je uz Lopez napisao i producirao njen suprug [[Marc Anthony]]. S albuma su izdana dva singla. Prvi, "[[Get Right]]" je postao veliki hit i jedan od njenih najuspješnijih singlova.<ref>[http://acharts.us/song/676 Uspjeh singla "Get Right" na top listama] {{eng icon}}</ref> Postoji i remiks singla na kojem gostuje reper Fabolous. Drugi singl s albuma "[[Hold You Down]]" bio je osrednje uspješan dospjevši u top 50 većine država.<ref>[http://acharts.us/song/738 Uspjeh singla "Hold You Down" Na listama] {{eng icon}}</ref> S albuma je trebao biti izdan i treći singl "Cherry Pie", ali je otkazan zbog slabe prodaje albuma. Album je debitirao na drugoj poziciji [[Billboard 200|američke top liste albuma]] s prodajom od 261.000 primjeraka u prvom tjednu prodaje.<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1000834730 50 Cent Massacres Album Chart Competition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111214205029/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1000834730 |date=14. prosinca 2011. }} {{eng icon}}</ref> Do sada je prodan u 730.000 primjeraka u SAD-u te je dobio platinastu certifikaciju. Album je bio uspješan i u inozemstvu, osobito u [[Europa|Europi]]. Sveukupno je prodan u dva milijuna primjeraka te je proglašen jednim od najboljih albuma 2005. godine u Brazilu. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | skladba1 = [[Get Right]] | trajanje1 = 3:45 | skladba2 = Step Into My World | trajanje2 = 4:05 | skladba3 = [[Hold You Down]] | trajanje3 = 4:32 | skladba4 = Whatever You Wanna Do | trajanje4 = 3:49 | skladba5 = Cherry Pie | trajanje5 = 4:06 | skladba6 = I Got U | trajanje6 = 3:57 | skladba7 = Still Around | trajanje7 = 3:22 | skladba8 = Ryde or Die | trajanje8 = 4:03 | skladba9 = I, Love | trajanje9 = 3:42 | skladba10 = He'll Be Back | trajanje10 = 4:18 | skladba11 = (Can't Believe) This Is Me | trajanje11 = 4:44 | skladba12 = Get Right | napomena12 = ft. [[Fabolous]] | trajanje12 = 3:31 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Japansko izdanje | ukupno_trajanje = | skladba13 = [[Get Right]] | napomena13 = instrumentalna verzija | trajanje13 = 2:52 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = iTunes izdanje | ukupno_trajanje = | skladba13 = Get Right | napomena13 = hip-hop remiks, ft. Fabolous | trajanje13 = 2:49 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = DualDisc izdanje | ukupno_trajanje = | skladba13 = Get Right | napomena13 = video | trajanje13 = 5:04 | skladba14 = Get Right | napomena14 = video remiks verzije | trajanje14 = 3:59 }} == Top liste == {| class="wikitable sortable" !align="center"|Top liste (2005.) !align="center"|Pozicija |- |align="left"|[[ARIA|Australija]]<ref name = "top">[http://acharts.us/album/13776 Uspjeh albuma na top listama (1)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|10 |- |align="left"|[[Austrian Albums Chart|Austrija]]<ref name = "top" /> |align="center"|5 |- |align="left"|[[Ulatratop 50 albums|Belgija]] ([[Flandrija]])<ref name = "top" /> |align="center"|4 |- |align="left"|[[Ulatratop 50 albums|Belgija]] ([[Valonija]])<ref name = "ljes">[http://swisscharts.com/showitem.asp?key=5374&cat=a Uspjeh albuma na top listama(2)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|4 |- |align="left"|[[Canadian Albums Chart|Kanada]]<ref name = "top" /> |align="center"|2 |- |align="left"|[[Danish Albums Chart|Danska]]<ref name = "top" /> |align="center"|15 |- |align="left"|[[European Top 100 Albums|Europa]]<ref name = "sad">[http://www.billboard.com/search/?keyword=Find+artjennifer+lopezists+and+music&x=0&y=0#/album/jennifer-lopez/rebirth/668154 Uspjeh albuma na top listama (3)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng icon}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[MegaCharts|Nizozemska]]<ref name = "top" /> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Finnish Albums Chart|Finska]]<ref name = "top" /> |align="center"|19 |- |align="left"|[[SNEP|Francuska]]<ref name = "top" /> |align="center"|7 |- |align="left"|[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref name = "top" /> |align="center"|3 |- |align="left"|[[IRMA|Irska]]<ref name = "top" /> |align="center"|9 |- |align="left"|[[FIMI|Italija]]<ref name = "ljes" /> |align="center"|3 |- |align="left"|[[RIANZ|Novi Zeland]]<ref name = "top" /> |align="center"|22 |- |align="left"|[[VG-lista|Norveška]]<ref name = "top" /> |align="center"|25 |- |align="left"|[[PROMUSICAE|Španjolska]]<ref name = "ljes" /> |align="center"|2 |- |align="left"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name = "top" /> |align="center"|14 |- |align="left"|[[Swiss Music Charts|Švicarska]]<ref name = "top" /> |align="center"|1 |- |align="left"|[[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name = "top" /> |align="center"|8 |- |align="left"|SAD [[Billboard 200]]<ref name = "sad" /> |align="center"|2 |- |align="left"|SAD [[R&B/Hip-Hop Albums]]<ref name = "sad" /> |align="center"|2 |} == Singlovi == ;Get Right Prvi singl s albuma, "[[Get Right]]", jedan je od njenih najuspješnijih singlova. Pjesma je korištena za promociju doigravanja [[NBA]] sezone 2004./05. Postoji i remiks pjesme na kojem gostuje reper [[Fabolous]]. ;Hold You Down "[[Hold You Down]]" drugi je singl objavljen s albuma. Na singlu gostuje Fat Joe. Najveći uspjeh postigao je u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je dospio na 6. mjesto. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, u SAD-u singl se nije ni probio na top listu singlova. == Prodaja i certifikacije == {| class="wikitable" !align="left"|Država !align="left"|Certifikacija !align="left"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="center"|zlatna<ref>[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-albums-2005.htm Certifikacije albuma u Australiji u 2005. godini] {{eng icon}}</ref> |align="center"|35.000 |- |align="left"|Kanada |align="center"|platinasta<ref>[http://www.cria.ca/gold/0605_g.php CRIA - Audio Certifications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122130344/http://cria.ca/gold/0605_g.php |date=22. studenoga 2010. }} {{eng icon}}</ref> |align="center"|100.000 |- |align="left"|Francuska |align="center"|zlatna |align="center"|69.300 |- |align="left"|Mađarska |align="center"|zlatna |align="center"|10.000 |- |align="left"|Irska |align="center"|zlatna<ref>[http://www.irishcharts.ie/awards/gold.htm Zlatne certifikacije albuma u Irskoj u 2005. godini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523085307/http://www.irishcharts.ie/awards/gold.htm |date=23. svibnja 2012. }} {{eng icon}}</ref> |align="center"|7.500 |- |align="left"|Japan |align="center"|platinasta |align="center"|250.000 |- |align="left"|Švicarska |align="center"|zlatna |align="center"|15.000 |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo |align="center"|zlatna |align="center"|100.000 |- |align="left"|SAD |align="center"|platinasta |align="center"|731.000 |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Jennifer Lopez}} {{Singlovi Jennifer Lopez}} [[Kategorija:Albumi Jennifer Lopez]] [[Kategorija:Albumi iz 2005.]] fns3bxnkd0x0nunlggygn7wh674crb4 0 234205 7625155 7624704 2026-10-27T15:45:31Z ~2026-57232-35 376742 /* */ Ovo je dobitnik Ballon d'or-a 7625155 wikitext text/x-wiki '''Zlatna lopta''' (originalno '''Ballon d'Or''', često nazivana '''Europski nogometaš godine''') godišnja je nogometna nagrada. Dodjeljuje se igraču za kojeg se smatra da se pokazao najboljim u prethodnoj kalendarskoj godini. Nagradu je ustanovio novinar ''[[France Football]]a'' [[Gabriel Hanot]], koji je [[1956.]] zamolio kolege da glasaju za igrača godine u Europi. Prvi pobjednik bio je [[Stanley Matthews]] iz [[Blackpool F.C.|Blackpoola]].<ref name="one">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7743176.stm |title=Ronaldo joins legendary list |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Novinari su isprva mogli glasati samo za europske igrače u europskim klubovima, što je značilo da igrači kao što su [[Diego Maradona]] i [[Pelé]] nisu bili u konkurenciji za nagradu.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750881.stm |title=Matthews wins first Golden Ball |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Promjenama pravila [[1995.]] dopušteno je glasovanje za neeuropske igrače koji igraju u europskim klubovima. Prvi neeuropljanin koji je osvojio nagradu nakon promjene pravila bio je [[George Weah]] iz [[A.C. Milan|Milana]] iste godine.<ref name="Nineties">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750898.stm |title=The 1990s Ballon d'Or winners |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Pravila su opet promijenjena [[2007.]] kako bi u konkurenciju ušli igrači bilo koje nacionalnosti i iz bilo kojeg kluba u svijetu. Automatski se povećao i broj novinara koji imaju pravo glasanja: 96 iz cijelog svijeta izabralo je svojih pet najboljih igrača, dok je [[2006.]] to učinilo njih 52 iz Europe.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750910.stm |title=Kaka wins 2007 award |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> [[Lionel Messi]] nagradu je osvojio 8 puta, a [[Cristiano Ronaldo]] 5 puta. Tri igrača su osvojila nagradu tri puta: [[Johan Cruyff]], [[Michel Platini]] i [[Marco van Basten]]. Messi je jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta zaredom. Nagradu je osvajao od [[2009.]] do [[2012.]] Prvi [[Brazil]]ac koji je osvojio nagradu je [[Ronaldo]] [[1997.]] godine.<ref name="Nineties" /> Najuspješniji su Argentina i Francuska s osam prvih mjesta, a slijede Portugal, Nizozemska i Njemačka čiji su nogometaši sedam puta osvajali nagradu. Španjolski klubovi [[Real Madrid]] i [[FC Barcelona|Barcelona]] imaju najviše pobjednika. Aktualni dobitnik Zlatne lopte je [[Sadio Mané]]. == Novo ime nagrade == FIFA je od [[2010.]] do [[2015.]] godine spojila svoju godišnju nagradu [[FIFA-in igrač godine]] sa Zlatnom loptom, otada postoje nagrade [[FIFA Zlatna lopta]] i [[FIFA-in igrač godine]]. == Pobjednici == [[Datoteka:Kevin Keegan.jpg|mini|desno|upright|[[Kevin Keegan]], osvajač nagrade 1978. i 1979.]] [[Datoteka:Franz Beckenbauer 2006 06 17.jpg|mini|desno|upright|[[Franz Beckenbauer]], dvostruki dobitnik nagrade.]] [[Datoteka:Ronaldo.jpeg|mini|desno|upright|[[Ronaldo]], dvostruki osvajač Zlatne lopte.]] [[Datoteka:Pavel Nedvěd.jpg|mini|desno|upright|[[Pavel Nedvěd]], pobjednik 2003.]] [[Datoteka:LeoMessi.JPG|thumb|right|upright|[[Lionel Messi]], jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta za redom.]] {|class="wikitable" |- ! Godina ! Pozicija ! Igrač ! Nacionalnost ! Klub ! Bodovi ! Bilješke |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1956. |<div style="text-align: center;">1. |[[Stanley Matthews]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">44 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1957. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">72 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |<div style="text-align: center;">19 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">16 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Duncan Edwards]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">16 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1958. |<div style="text-align: center;">1. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Helmut Rahn]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Rot-Weiss Essen]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Just Fontaine]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Stade Reims]] |<div style="text-align: center;">23 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1959. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">80 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[John Charles]] |{{Z+X|WAL}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">24 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1960. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">54 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ferenc Puskás]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Uwe Seeler]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1961. |<div style="text-align: center;">1. |[[Omar Sívori]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">46 |align=center|{{ref label|Sívori|B|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johnny Haynes]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<div style="text-align: center;">22 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1962. |<div style="text-align: center;">1. |[[Josef Masopust]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">65 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Karl-Heinz Schnellinger]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1963. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lav Jašin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] |<div style="text-align: center;">73 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">55 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Greaves]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1964. |<div style="text-align: center;">1. |[[Denis Law]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">43 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Amancio Amaro|Amancio]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1965. |<div style="text-align: center;">1. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">67 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Giacinto Facchetti]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">59 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1966. |<div style="text-align: center;">1. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1967. |<div style="text-align: center;">1. |[[Flórián Albert]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Johnstone]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1968. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dragan Džajić]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1969. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1970. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">77 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Moore]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] |<div style="text-align: center;">70 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">65 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1971. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sandro Mazzola]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">56 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1972. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Günter Netzer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">79 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1973. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">96 |align=center|{{ref label|Cruyff|C|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dino Zoff]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">44 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1974. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">105 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kazimierz Deyna]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] |<div style="text-align: center;">35 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1975. |<div style="text-align: center;">1. |[[Oleg Blohin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">27 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1976. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">75 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ivo Viktor]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">52 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1977. |<div style="text-align: center;">1. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">74 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Nancy|Nancy]] |<div style="text-align: center;">70 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1978. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">87 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hans Krankl]] |{{Z+X|AUT}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1979. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">118 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">52 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ruud Krol]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">41 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1980. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">34 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1981. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">106 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paul Breitner]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1982. |<div style="text-align: center;">1. |[[Paolo Rossi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">115 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alain Giresse]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zbigniew Boniek]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1983. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">110 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kenny Dalglish]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">26 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|DAN}} [[Vejle Boldklub|Vejle]] |<div style="text-align: center;">25 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1984. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jean Tigana]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">48 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1985. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">127 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1986. |<div style="text-align: center;">1. |[[Igor Belanov]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gary Lineker]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">62 |align=center|{{ref label|Lineker|D|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1987. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">106 |align=center|{{ref label|Gullit|E|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paulo Futre]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">61 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1988. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">129 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">88 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1989. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">119 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franco Baresi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">43 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1990. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">137 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Salvatore Schillaci]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andreas Brehme]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">68 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1991. |<div style="text-align: center;">1. |[[Jean-Pierre Papin]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<div style="text-align: center;">141 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dejan Savićević]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Darko Pančev]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">42 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1992. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">98 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1993. |<div style="text-align: center;">1. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">142 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Eric Cantona]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">34 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1994. |<div style="text-align: center;">1. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">210 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">136 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">109 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1995. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Weah]] |{{Z+X|LBR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">144 |align=center|{{ref label|Weah|F|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jürgen Klinsmann]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">108 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jari Litmanen]] |{{Z+X|FIN}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">67 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1996. |<div style="text-align: center;">1. |[[Matthias Sammer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |<div style="text-align: center;">144 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">143 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Alan Shearer]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |<div style="text-align: center;">107 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1997. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">222 |align=center|{{ref label|Ronaldo1|G|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Predrag Mijatović]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">63 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1998. |<div style="text-align: center;">1. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">244 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Davor Šuker]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">66 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1999. |<div style="text-align: center;">1. |[[Rivaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">219 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[David Beckham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">154 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">64 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2000. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luís Figo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">197 |align=center|{{ref label|Figo|H|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">181 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">85 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2001. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michael Owen]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">176 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">140 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">114 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2002. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">169 |align=center|{{ref label|Ronaldo2|I|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Carlos]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">145 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">110 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2003. |<div style="text-align: center;">1. |[[Pavel Nedvěd]] |{{Z+X|ČEŠ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">190 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">123 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2004. |<div style="text-align: center;">1. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">175 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Deco]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">139 |align=center|{{ref label|Deco|J|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">133 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2005. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">225 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Frank Lampard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">148 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Steven Gerrard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">142 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2006. |<div style="text-align: center;">1. |[[Fabio Cannavaro]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">173 |align=center|{{ref label|Cannavaro|K|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianluigi Buffon]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">124 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">121 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2007. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kaká]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">444 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">277 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">255 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2008. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">446 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">281 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Fernando Torres]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2009. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">473 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">233 |align=center|{{ref label|C. Ronaldo|L|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2010. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">22,65 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">17,36 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">16,48 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2011. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">47,88 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">21,60 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">9,23 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2012. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,60 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">23,68 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">10,91 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2013. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,99 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">24,72 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franck Ribéry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">23,36 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2014. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37,66 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">15,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Manuel Neuer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">15,72 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2015. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,33 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">7,86 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2016.<ref>HINA: [http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ ''Modrić među 30 kandidata za Zlatnu loptu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029144323/http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ |date=29. listopada 2016. }}, Sportnet, 24. listopada 2016. Pristupljeno 30. listopada 2016.<br />Kandidati: Sergio Agüero (ARG/Manchester City), Pierre-Emerick Aubameyang (GAB/Borussia Dortmund), Gareth Bale (WAL/Real Madrid), Gianluigi Buffon (ITA/Juventus), Cristiano Ronaldo (POR/Real Madrid), Kevin De Bruyne (BEL/Manchester City), Paulo Dybala (ARG/Juventus), Diego Godin (URU/Atlético Madrid), Antoine Griezmann (FRA/Atlético Madrid), Gonzalo Higuain (ARG/Juventus), Zlatan Ibrahimović (ŠVE/Manchester United), Andrés Iniesta (ŠPA/FC Barcelona), Koke (ŠPA/Atlético Madrid), Toni Kroos (NJEM/Real Madrid), Robert Lewandowski (POL/Bayern), Hugo Lloris (FRA/Tottenham), Riyad Mahrez (ALŽ/Leicester), Lionel Messi (ARG/FC Barcelona), Luka Modrić (CRO/Real Madrid), Thomas Müller (NJEM/Bayern), Manuel Neuer (NJEM/Bayern), Neymar (BRA/FC Barcelona), Dimitri Payet (FRA/West Ham), Pepe (POR/Real Madrid), Paul Pogba (FRA/Manchester United), Rui Patricio (POR/Sporting Portugal), Sergio Ramos (ŠPA/Real Madrid), Luis Suarez (URU/FC Barcelona), Jamie Vardy (ENG/Leicester), Arturo Vidal (ČILE/Bayern).</ref> |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">745 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">316 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">198 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2017. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">946 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">670 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">361 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2018. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luka Modrić]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">753 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">414 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2019. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">686 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Virgil van Dijk]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">679 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="1" |2020. |colspan=6|''nije održano zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2021. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">613 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Robert Lewandowski]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">580 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">460 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2022. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karim Benzema]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">549 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sadio Mané]] |{{Z+X|SEN}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">193 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kevin De Bruyne]] |{{Z+X|BEL}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">175 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2023. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|SAD}} [[Inter Miami]] |<div style="text-align: center;">462 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Erling Haaland]] |{{Z+X|NOR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">357 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">270 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2024. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Rodri]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City]] |<div style="text-align: center;">1170 | |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Vinícius Júnior]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">1129 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Jude Bellingham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">917 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2025. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Ousmane Dembélé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">1380| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">1059 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Vitinha]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">703 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2026. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Harry Kane]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|NJE}} [[Bayern München]] |<div style="text-align: center;">| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;"> | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;"> | |- bgcolor=#dddddd |} == Razvrstavanje == === Po igraču === [[File:Johan Cruijff krijgt in Amstelveen Ballon dor (onderscheiding voor Europees vo, Bestanddeelnr 925-5239.jpg|thumb|upright=1.25|[[Johan Cruyff]], osvajač 1971.]] Osvajači koji su još bili drugi ili treći. <!--So players like Kaká shall not be included here.--> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Igrač ! scope="col style="background-color: gold" | 1. ! scope="col style="background-color: silver" | 2. ! scope="col style="background-color: #cc9966" | 3. |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] | 8 (2009., 2010., 2011., 2012., 2015., 2019., 2021., 2023.) | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 1 (2007.) |- |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 6 (2007., 2009., 2011., 2012., 2015., 2018.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Michel Platini]] | 3 (1983., 1984., 1985.) | – | 2 (1977., 1980.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Johan Cruyff]] | 3 (1971., 1973., 1974.) | – | 1 (1975.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]] | 3 (1988., 1989., 1992.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] | 2 (1972., 1976.) | 2 (1974., 1975.) | 1 (1966.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldo]] | 2 (1997., 2002.) | 1 (1996.) | 1 (1998.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Alfredo Di Stéfano]] | 2 (1957., 1959.) | 1 (1956.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Kevin Keegan]] | 2 (1978., 1979.) | 1 (1977.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] | 2 (1980., 1981.) | 1 (1979.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez (nogometaš, rođen 1935.)|Luis Suárez]] | 1 (1960.) | 2 (1961., 1964.) | 1 (1965.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Eusébio]] | 1 (1965.) | 2 (1962., 1966.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Bobby Charlton]] | 1 (1966.) | 2 (1967., 1968.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Raymond Kopa]] | 1 (1958.) | 1 (1959.) | 2 (1956., 1957.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Gerd Müller]] | 1 (1970.) | 1 (1972.) | 2 (1969., 1973.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] | 1 (1998.) | 1 (2000.) | 1 (1997.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Gianni Rivera]] | 1 (1969.) | 1 (1963.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]] | 1 (1987.) | 1 (1988.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] | 1 (1990.) | 1 (1991.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] | 1 (1993.) | 1 (1994.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BUG}} [[Hristo Stoičkov]] | 1 (1994.) | 1 (1992.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[Andrij Ševčenko]] | 1 (2004.) | – | 2 (1999., 2000.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SJI}} [[George Best]] | 1 (1968.) | – | 1 (1971.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|DAN}} [[Allan Simonsen]] | 1 (1977.) | – | 1 (1983.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldinho]] | 1 (2005.) | – | 1 (2004.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] | 1 (2018.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] | 1 (2022.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] | 1 (2024.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] | 1 (2025.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Harry Kane]] | 1 (2026.) | – | – |- |} === Po državi === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Igrača ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|FRA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ARG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NJE}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NIZ}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|POR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ENG}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 6 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ITA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BRA}} | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠPA}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SSSR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 3 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BUG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|HRV}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČEŠ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČSSR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|DAN}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|MAĐ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|LBR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SJI}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠKO}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|UKR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |} === Po klubu === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Klub ! scope="col" | Igrači ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | style="text-align: center" | 8 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ČEŠ}} [[Dukla Prague|Dukla Prag]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SAD}} [[Inter Miami]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- |} == Bilješke == <div style="font-size: 90%;"> A. {{note label|di Stefano|A|a}}{{note label|di Stefano|A|b}} Iako je rođen u [[Argentina|Argentini]], [[Alfredo di Stefano]] je 1956. stekao španjolsko državljanstvo te počeo nastupati za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association=122/newsid=255616.html |title=Europe dazzled by Di Stéfano |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2004-11-22 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081211210548/http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association%3D122/newsId%3D255616.html |archive-date=11. prosinca 2008. |url-status=dead}}</ref> B. {{note|Sívori}} Iako je rođen u Argentini, [[Omar Sívori]] je 1961. stekao talijansko državljanstvo, te počeo nastupati za [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijansku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |title=Juve legend Sívori dies |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2005-02-18 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230103046/http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |archive-date=30. prosinca 2006. |url-status=dead}}</ref> C. {{note|Cruyff}} [[Johan Cruyff]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[AFC Ajax|Ajaxa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1973.<ref>{{cite web |url=http://www.laureus.com/winners?q=node/1084 |title=Johan Cruyff |publisher=Laureus |accessdate=2008-12-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213104155/http://www.laureus.com/winners?q=node%2F1084 |archivedate=13. prosinca 2007.}}</ref> D. {{note|Lineker}} [[Gary Lineker]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[Everton F.C.|Evertona]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1986. E. {{note|Gullit}} [[Ruud Gullit]] je prešao iz [[A.C. Milan|Milana]] iz [[PSV Eindhoven]]a tijekom ljetnog prijelaznog roka 1987.<ref>{{cite news |url=http://thescotsman.scotsman.com/sport/Sexy-football-to-sexy-golf.4558584.jp |title=Sexy football to sexy golf, Gullit shows his class |work=The Scotsman |publisher=Johnston Press Digital Publishing |date=2008-10-04 |accessdate=2008-12-06}}</ref> F. {{note|Weah}} [[George Weah]] je prešao u Milan iz [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1995.<ref>{{cite news |last=Harris |first=Nick |url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |title=George Weah: favourite to win biggest battle – leading his country off the field |work=The Independent |publisher=[[Associated Press]] |date=2004-12-07 |access-date=14. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110911115923/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |archive-date=11. rujna 2011.}}</ref> G. {{note|Ronaldo1}} [[Ronaldo]] je prešao u [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] iz Barcelone tijekom ljetnog prijelaznog roka 1997.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |title=Fast facts on Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Reuters |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025042442/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |url-status=dead}}</ref> H. {{note|Figo}} [[Luís Figo]] je prešao u [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] u Barcelonu tijekom ljetnog prijelaznog roka 2000.<ref>{{cite news |last=Nash |first=Elizabeth |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/figo-defects-to-real-madrid-for-record-pound372m-709465.html |title=Figo defects to Real Madrid for record £37.2m |work=The Independent |publisher=Associated Press |date=2000-07-25 |accessdate=2008-12-06}}</ref> I. {{note|Ronaldo2}} Ronaldo je prešao u Real Madrid iz Internazionalea tijekom ljetnog prijelaznog roka 2002.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |title=Real ropes Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Associated Press |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=5. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205173644/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |url-status=dead}}</ref> J. {{note|Deco}} [[Deco]] je prešao u Barcelonu iz [[F.C. Porto|Porta]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2004. K. {{note|Cannavaro}} [[Fabio Cannavaro]] je prešao u Real Madrid iz [[Juventus F.C.|Juventusa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2006.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/5169176.stm |title=Real sign Cannavaro and Emerson |publisher=BBC Sport |date=2006-07-19 |accessdate=2008-12-06}}</ref> L. {{note|C. Ronaldo}} [[Cristiano Ronaldo]] prešao je u Real Madrid iz [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2009.<ref>{{cite web |url=http://sportnet.hr/vijesti/379663/nogomet-spanjolska/ronaldo-predstavljen-u-spektaklu |title=Ronaldo predstavljen u spektaklu |publisher=Sportnet.hr |date=2009-07-06 |accessdate=2009-12-01}}</ref> </div> == Izvori == * {{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/europa-poy.html |title=European Footballer of the Year ("Ballon d'Or") |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |date=2008-10-09 |accessdate=2008-12-05}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html Službena stranica nagrade na ''France Footballu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319142513/http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html |date=19. ožujka 2009. }} {{fra oznaka}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Nogometaš godine}} [[Kategorija:Nogometne nagrade|Zlatna lopta]] 57wfcd2tr2dqwve11tl3tnchw2d3lau 7625157 7625155 2026-10-27T15:47:21Z ~2026-57232-35 376742 /* I was add the true word. This was be searched 7625157 wikitext text/x-wiki '''Zlatna lopta''' (originalno '''Ballon d'Or''', često nazivana '''Europski nogometaš godine''') godišnja je nogometna nagrada. Dodjeljuje se igraču za kojeg se smatra da se pokazao najboljim u prethodnoj kalendarskoj godini. Nagradu je ustanovio novinar ''[[France Football]]a'' [[Gabriel Hanot]], koji je [[1956.]] zamolio kolege da glasaju za igrača godine u Europi. Posljednji pobjednik bio je [[Stanley Matthews]] iz [[Blackpool F.C.|Blackpoola]].<ref name="one">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7743176.stm |title=Ronaldo joins legendary list |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Novinari su isprva mogli glasati samo za europske igrače u europskim klubovima, što je značilo da igrači kao što su [[Diego Maradona]] i [[Pelé]] nisu bili u konkurenciji za nagradu.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750881.stm |title=Matthews wins first Golden Ball |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Promjenama pravila [[1995.]] dopušteno je glasovanje za neeuropske igrače koji igraju u europskim klubovima. Prvi neeuropljanin koji je osvojio nagradu nakon promjene pravila bio je [[George Weah]] iz [[A.C. Milan|Milana]] iste godine.<ref name="Nineties">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750898.stm |title=The 1990s Ballon d'Or winners |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Pravila su opet promijenjena [[2007.]] kako bi u konkurenciju ušli igrači bilo koje nacionalnosti i iz bilo kojeg kluba u svijetu. Automatski se povećao i broj novinara koji imaju pravo glasanja: 96 iz cijelog svijeta izabralo je svojih pet najboljih igrača, dok je [[2006.]] to učinilo njih 52 iz Europe.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750910.stm |title=Kaka wins 2007 award |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> [[Lionel Messi]] nagradu je osvojio 8 puta, a [[Cristiano Ronaldo]] 5 puta. Tri igrača su osvojila nagradu tri puta: [[Johan Cruyff]], [[Michel Platini]] i [[Marco van Basten]]. Messi je jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta zaredom. Nagradu je osvajao od [[2009.]] do [[2012.]] Prvi [[Brazil]]ac koji je osvojio nagradu je [[Ronaldo]] [[1997.]] godine.<ref name="Nineties" /> Najuspješniji su Argentina i Francuska s osam prvih mjesta, a slijede Portugal, Nizozemska i Njemačka čiji su nogometaši sedam puta osvajali nagradu. Španjolski klubovi [[Real Madrid]] i [[FC Barcelona|Barcelona]] imaju najviše pobjednika. Aktualni dobitnik Zlatne lopte je [[Sadio Mané]]. == Novo ime nagrade == FIFA je od [[2010.]] do [[2015.]] godine spojila svoju godišnju nagradu [[FIFA-in igrač godine]] sa Zlatnom loptom, otada postoje nagrade [[FIFA Zlatna lopta]] i [[FIFA-in igrač godine]]. == Pobjednici == [[Datoteka:Kevin Keegan.jpg|mini|desno|upright|[[Kevin Keegan]], osvajač nagrade 1978. i 1979.]] [[Datoteka:Franz Beckenbauer 2006 06 17.jpg|mini|desno|upright|[[Franz Beckenbauer]], dvostruki dobitnik nagrade.]] [[Datoteka:Ronaldo.jpeg|mini|desno|upright|[[Ronaldo]], dvostruki osvajač Zlatne lopte.]] [[Datoteka:Pavel Nedvěd.jpg|mini|desno|upright|[[Pavel Nedvěd]], pobjednik 2003.]] [[Datoteka:LeoMessi.JPG|thumb|right|upright|[[Lionel Messi]], jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta za redom.]] {|class="wikitable" |- ! Godina ! Pozicija ! Igrač ! Nacionalnost ! Klub ! Bodovi ! Bilješke |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1956. |<div style="text-align: center;">1. |[[Stanley Matthews]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">44 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1957. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">72 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |<div style="text-align: center;">19 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">16 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Duncan Edwards]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">16 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1958. |<div style="text-align: center;">1. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Helmut Rahn]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Rot-Weiss Essen]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Just Fontaine]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Stade Reims]] |<div style="text-align: center;">23 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1959. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">80 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[John Charles]] |{{Z+X|WAL}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">24 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1960. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">54 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ferenc Puskás]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Uwe Seeler]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1961. |<div style="text-align: center;">1. |[[Omar Sívori]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">46 |align=center|{{ref label|Sívori|B|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johnny Haynes]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<div style="text-align: center;">22 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1962. |<div style="text-align: center;">1. |[[Josef Masopust]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">65 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Karl-Heinz Schnellinger]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1963. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lav Jašin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] |<div style="text-align: center;">73 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">55 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Greaves]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1964. |<div style="text-align: center;">1. |[[Denis Law]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">43 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Amancio Amaro|Amancio]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1965. |<div style="text-align: center;">1. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">67 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Giacinto Facchetti]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">59 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1966. |<div style="text-align: center;">1. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1967. |<div style="text-align: center;">1. |[[Flórián Albert]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Johnstone]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1968. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dragan Džajić]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1969. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1970. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">77 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Moore]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] |<div style="text-align: center;">70 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">65 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1971. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sandro Mazzola]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">56 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1972. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Günter Netzer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">79 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1973. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">96 |align=center|{{ref label|Cruyff|C|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dino Zoff]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">44 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1974. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">105 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kazimierz Deyna]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] |<div style="text-align: center;">35 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1975. |<div style="text-align: center;">1. |[[Oleg Blohin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">27 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1976. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">75 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ivo Viktor]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">52 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1977. |<div style="text-align: center;">1. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">74 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Nancy|Nancy]] |<div style="text-align: center;">70 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1978. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">87 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hans Krankl]] |{{Z+X|AUT}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1979. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">118 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">52 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ruud Krol]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">41 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1980. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">34 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1981. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">106 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paul Breitner]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1982. |<div style="text-align: center;">1. |[[Paolo Rossi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">115 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alain Giresse]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zbigniew Boniek]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1983. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">110 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kenny Dalglish]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">26 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|DAN}} [[Vejle Boldklub|Vejle]] |<div style="text-align: center;">25 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1984. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jean Tigana]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">48 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1985. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">127 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1986. |<div style="text-align: center;">1. |[[Igor Belanov]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gary Lineker]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">62 |align=center|{{ref label|Lineker|D|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1987. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">106 |align=center|{{ref label|Gullit|E|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paulo Futre]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">61 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1988. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">129 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">88 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1989. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">119 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franco Baresi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">43 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1990. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">137 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Salvatore Schillaci]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andreas Brehme]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">68 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1991. |<div style="text-align: center;">1. |[[Jean-Pierre Papin]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<div style="text-align: center;">141 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dejan Savićević]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Darko Pančev]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">42 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1992. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">98 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1993. |<div style="text-align: center;">1. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">142 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Eric Cantona]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">34 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1994. |<div style="text-align: center;">1. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">210 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">136 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">109 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1995. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Weah]] |{{Z+X|LBR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">144 |align=center|{{ref label|Weah|F|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jürgen Klinsmann]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">108 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jari Litmanen]] |{{Z+X|FIN}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">67 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1996. |<div style="text-align: center;">1. |[[Matthias Sammer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |<div style="text-align: center;">144 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">143 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Alan Shearer]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |<div style="text-align: center;">107 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1997. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">222 |align=center|{{ref label|Ronaldo1|G|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Predrag Mijatović]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">63 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1998. |<div style="text-align: center;">1. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">244 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Davor Šuker]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">66 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1999. |<div style="text-align: center;">1. |[[Rivaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">219 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[David Beckham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">154 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">64 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2000. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luís Figo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">197 |align=center|{{ref label|Figo|H|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">181 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">85 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2001. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michael Owen]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">176 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">140 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">114 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2002. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">169 |align=center|{{ref label|Ronaldo2|I|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Carlos]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">145 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">110 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2003. |<div style="text-align: center;">1. |[[Pavel Nedvěd]] |{{Z+X|ČEŠ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">190 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">123 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2004. |<div style="text-align: center;">1. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">175 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Deco]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">139 |align=center|{{ref label|Deco|J|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">133 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2005. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">225 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Frank Lampard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">148 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Steven Gerrard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">142 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2006. |<div style="text-align: center;">1. |[[Fabio Cannavaro]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">173 |align=center|{{ref label|Cannavaro|K|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianluigi Buffon]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">124 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">121 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2007. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kaká]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">444 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">277 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">255 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2008. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">446 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">281 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Fernando Torres]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2009. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">473 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">233 |align=center|{{ref label|C. Ronaldo|L|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2010. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">22,65 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">17,36 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">16,48 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2011. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">47,88 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">21,60 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">9,23 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2012. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,60 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">23,68 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">10,91 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2013. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,99 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">24,72 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franck Ribéry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">23,36 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2014. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37,66 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">15,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Manuel Neuer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">15,72 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2015. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,33 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">7,86 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2016.<ref>HINA: [http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ ''Modrić među 30 kandidata za Zlatnu loptu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029144323/http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ |date=29. listopada 2016. }}, Sportnet, 24. listopada 2016. Pristupljeno 30. listopada 2016.<br />Kandidati: Sergio Agüero (ARG/Manchester City), Pierre-Emerick Aubameyang (GAB/Borussia Dortmund), Gareth Bale (WAL/Real Madrid), Gianluigi Buffon (ITA/Juventus), Cristiano Ronaldo (POR/Real Madrid), Kevin De Bruyne (BEL/Manchester City), Paulo Dybala (ARG/Juventus), Diego Godin (URU/Atlético Madrid), Antoine Griezmann (FRA/Atlético Madrid), Gonzalo Higuain (ARG/Juventus), Zlatan Ibrahimović (ŠVE/Manchester United), Andrés Iniesta (ŠPA/FC Barcelona), Koke (ŠPA/Atlético Madrid), Toni Kroos (NJEM/Real Madrid), Robert Lewandowski (POL/Bayern), Hugo Lloris (FRA/Tottenham), Riyad Mahrez (ALŽ/Leicester), Lionel Messi (ARG/FC Barcelona), Luka Modrić (CRO/Real Madrid), Thomas Müller (NJEM/Bayern), Manuel Neuer (NJEM/Bayern), Neymar (BRA/FC Barcelona), Dimitri Payet (FRA/West Ham), Pepe (POR/Real Madrid), Paul Pogba (FRA/Manchester United), Rui Patricio (POR/Sporting Portugal), Sergio Ramos (ŠPA/Real Madrid), Luis Suarez (URU/FC Barcelona), Jamie Vardy (ENG/Leicester), Arturo Vidal (ČILE/Bayern).</ref> |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">745 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">316 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">198 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2017. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">946 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">670 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">361 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2018. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luka Modrić]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">753 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">414 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2019. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">686 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Virgil van Dijk]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">679 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="1" |2020. |colspan=6|''nije održano zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2021. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">613 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Robert Lewandowski]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">580 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">460 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2022. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karim Benzema]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">549 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sadio Mané]] |{{Z+X|SEN}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">193 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kevin De Bruyne]] |{{Z+X|BEL}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">175 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2023. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|SAD}} [[Inter Miami]] |<div style="text-align: center;">462 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Erling Haaland]] |{{Z+X|NOR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">357 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">270 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2024. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Rodri]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City]] |<div style="text-align: center;">1170 | |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Vinícius Júnior]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">1129 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Jude Bellingham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">917 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2025. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Ousmane Dembélé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">1380| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">1059 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Vitinha]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">703 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2026. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Harry Kane]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|NJE}} [[Bayern München]] |<div style="text-align: center;">| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;"> | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;"> | |- bgcolor=#dddddd |} == Razvrstavanje == === Po igraču === [[File:Johan Cruijff krijgt in Amstelveen Ballon dor (onderscheiding voor Europees vo, Bestanddeelnr 925-5239.jpg|thumb|upright=1.25|[[Johan Cruyff]], osvajač 1971.]] Osvajači koji su još bili drugi ili treći. <!--So players like Kaká shall not be included here.--> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Igrač ! scope="col style="background-color: gold" | 1. ! scope="col style="background-color: silver" | 2. ! scope="col style="background-color: #cc9966" | 3. |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] | 8 (2009., 2010., 2011., 2012., 2015., 2019., 2021., 2023.) | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 1 (2007.) |- |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 6 (2007., 2009., 2011., 2012., 2015., 2018.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Michel Platini]] | 3 (1983., 1984., 1985.) | – | 2 (1977., 1980.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Johan Cruyff]] | 3 (1971., 1973., 1974.) | – | 1 (1975.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]] | 3 (1988., 1989., 1992.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] | 2 (1972., 1976.) | 2 (1974., 1975.) | 1 (1966.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldo]] | 2 (1997., 2002.) | 1 (1996.) | 1 (1998.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Alfredo Di Stéfano]] | 2 (1957., 1959.) | 1 (1956.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Kevin Keegan]] | 2 (1978., 1979.) | 1 (1977.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] | 2 (1980., 1981.) | 1 (1979.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez (nogometaš, rođen 1935.)|Luis Suárez]] | 1 (1960.) | 2 (1961., 1964.) | 1 (1965.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Eusébio]] | 1 (1965.) | 2 (1962., 1966.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Bobby Charlton]] | 1 (1966.) | 2 (1967., 1968.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Raymond Kopa]] | 1 (1958.) | 1 (1959.) | 2 (1956., 1957.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Gerd Müller]] | 1 (1970.) | 1 (1972.) | 2 (1969., 1973.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] | 1 (1998.) | 1 (2000.) | 1 (1997.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Gianni Rivera]] | 1 (1969.) | 1 (1963.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]] | 1 (1987.) | 1 (1988.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] | 1 (1990.) | 1 (1991.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] | 1 (1993.) | 1 (1994.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BUG}} [[Hristo Stoičkov]] | 1 (1994.) | 1 (1992.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[Andrij Ševčenko]] | 1 (2004.) | – | 2 (1999., 2000.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SJI}} [[George Best]] | 1 (1968.) | – | 1 (1971.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|DAN}} [[Allan Simonsen]] | 1 (1977.) | – | 1 (1983.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldinho]] | 1 (2005.) | – | 1 (2004.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] | 1 (2018.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] | 1 (2022.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] | 1 (2024.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] | 1 (2025.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Harry Kane]] | 1 (2026.) | – | – |- |} === Po državi === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Igrača ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|FRA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ARG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NJE}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NIZ}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|POR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ENG}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 6 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ITA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BRA}} | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠPA}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SSSR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 3 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BUG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|HRV}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČEŠ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČSSR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|DAN}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|MAĐ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|LBR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SJI}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠKO}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|UKR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |} === Po klubu === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Klub ! scope="col" | Igrači ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | style="text-align: center" | 8 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ČEŠ}} [[Dukla Prague|Dukla Prag]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SAD}} [[Inter Miami]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- |} == Bilješke == <div style="font-size: 90%;"> A. {{note label|di Stefano|A|a}}{{note label|di Stefano|A|b}} Iako je rođen u [[Argentina|Argentini]], [[Alfredo di Stefano]] je 1956. stekao španjolsko državljanstvo te počeo nastupati za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association=122/newsid=255616.html |title=Europe dazzled by Di Stéfano |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2004-11-22 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081211210548/http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association%3D122/newsId%3D255616.html |archive-date=11. prosinca 2008. |url-status=dead}}</ref> B. {{note|Sívori}} Iako je rođen u Argentini, [[Omar Sívori]] je 1961. stekao talijansko državljanstvo, te počeo nastupati za [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijansku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |title=Juve legend Sívori dies |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2005-02-18 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230103046/http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |archive-date=30. prosinca 2006. |url-status=dead}}</ref> C. {{note|Cruyff}} [[Johan Cruyff]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[AFC Ajax|Ajaxa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1973.<ref>{{cite web |url=http://www.laureus.com/winners?q=node/1084 |title=Johan Cruyff |publisher=Laureus |accessdate=2008-12-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213104155/http://www.laureus.com/winners?q=node%2F1084 |archivedate=13. prosinca 2007.}}</ref> D. {{note|Lineker}} [[Gary Lineker]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[Everton F.C.|Evertona]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1986. E. {{note|Gullit}} [[Ruud Gullit]] je prešao iz [[A.C. Milan|Milana]] iz [[PSV Eindhoven]]a tijekom ljetnog prijelaznog roka 1987.<ref>{{cite news |url=http://thescotsman.scotsman.com/sport/Sexy-football-to-sexy-golf.4558584.jp |title=Sexy football to sexy golf, Gullit shows his class |work=The Scotsman |publisher=Johnston Press Digital Publishing |date=2008-10-04 |accessdate=2008-12-06}}</ref> F. {{note|Weah}} [[George Weah]] je prešao u Milan iz [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1995.<ref>{{cite news |last=Harris |first=Nick |url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |title=George Weah: favourite to win biggest battle – leading his country off the field |work=The Independent |publisher=[[Associated Press]] |date=2004-12-07 |access-date=14. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110911115923/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |archive-date=11. rujna 2011.}}</ref> G. {{note|Ronaldo1}} [[Ronaldo]] je prešao u [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] iz Barcelone tijekom ljetnog prijelaznog roka 1997.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |title=Fast facts on Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Reuters |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025042442/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |url-status=dead}}</ref> H. {{note|Figo}} [[Luís Figo]] je prešao u [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] u Barcelonu tijekom ljetnog prijelaznog roka 2000.<ref>{{cite news |last=Nash |first=Elizabeth |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/figo-defects-to-real-madrid-for-record-pound372m-709465.html |title=Figo defects to Real Madrid for record £37.2m |work=The Independent |publisher=Associated Press |date=2000-07-25 |accessdate=2008-12-06}}</ref> I. {{note|Ronaldo2}} Ronaldo je prešao u Real Madrid iz Internazionalea tijekom ljetnog prijelaznog roka 2002.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |title=Real ropes Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Associated Press |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=5. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205173644/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |url-status=dead}}</ref> J. {{note|Deco}} [[Deco]] je prešao u Barcelonu iz [[F.C. Porto|Porta]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2004. K. {{note|Cannavaro}} [[Fabio Cannavaro]] je prešao u Real Madrid iz [[Juventus F.C.|Juventusa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2006.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/5169176.stm |title=Real sign Cannavaro and Emerson |publisher=BBC Sport |date=2006-07-19 |accessdate=2008-12-06}}</ref> L. {{note|C. Ronaldo}} [[Cristiano Ronaldo]] prešao je u Real Madrid iz [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2009.<ref>{{cite web |url=http://sportnet.hr/vijesti/379663/nogomet-spanjolska/ronaldo-predstavljen-u-spektaklu |title=Ronaldo predstavljen u spektaklu |publisher=Sportnet.hr |date=2009-07-06 |accessdate=2009-12-01}}</ref> </div> == Izvori == * {{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/europa-poy.html |title=European Footballer of the Year ("Ballon d'Or") |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |date=2008-10-09 |accessdate=2008-12-05}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html Službena stranica nagrade na ''France Footballu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319142513/http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html |date=19. ožujka 2009. }} {{fra oznaka}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Nogometaš godine}} [[Kategorija:Nogometne nagrade|Zlatna lopta]] dh9f25gu06zxljkuduyu01gc7mi37bf 7625178 7625157 2026-10-27T16:20:53Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-57232-35|~2026-57232-35]] ([[User talk:~2026-57232-35|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7624704 wikitext text/x-wiki '''Zlatna lopta''' (originalno '''Ballon d'Or''', često nazivana '''Europski nogometaš godine''') godišnja je nogometna nagrada. Dodjeljuje se igraču za kojeg se smatra da se pokazao najboljim u prethodnoj kalendarskoj godini. Nagradu je ustanovio novinar ''[[France Football]]a'' [[Gabriel Hanot]], koji je [[1956.]] zamolio kolege da glasaju za igrača godine u Europi. Prvi pobjednik bio je [[Stanley Matthews]] iz [[Blackpool F.C.|Blackpoola]].<ref name="one">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7743176.stm |title=Ronaldo joins legendary list |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Novinari su isprva mogli glasati samo za europske igrače u europskim klubovima, što je značilo da igrači kao što su [[Diego Maradona]] i [[Pelé]] nisu bili u konkurenciji za nagradu.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750881.stm |title=Matthews wins first Golden Ball |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Promjenama pravila [[1995.]] dopušteno je glasovanje za neeuropske igrače koji igraju u europskim klubovima. Prvi neeuropljanin koji je osvojio nagradu nakon promjene pravila bio je [[George Weah]] iz [[A.C. Milan|Milana]] iste godine.<ref name="Nineties">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750898.stm |title=The 1990s Ballon d'Or winners |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> Pravila su opet promijenjena [[2007.]] kako bi u konkurenciju ušli igrači bilo koje nacionalnosti i iz bilo kojeg kluba u svijetu. Automatski se povećao i broj novinara koji imaju pravo glasanja: 96 iz cijelog svijeta izabralo je svojih pet najboljih igrača, dok je [[2006.]] to učinilo njih 52 iz Europe.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7750910.stm |title=Kaka wins 2007 award |publisher=BBC Sport |date=2008-12-01 |accessdate=2008-12-04}}</ref> [[Lionel Messi]] nagradu je osvojio 8 puta, a [[Cristiano Ronaldo]] 5 puta. Tri igrača su osvojila nagradu tri puta: [[Johan Cruyff]], [[Michel Platini]] i [[Marco van Basten]]. Messi je jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta zaredom. Nagradu je osvajao od [[2009.]] do [[2012.]] Prvi [[Brazil]]ac koji je osvojio nagradu je [[Ronaldo]] [[1997.]] godine.<ref name="Nineties" /> Najuspješniji su Argentina i Francuska s osam prvih mjesta, a slijede Portugal, Nizozemska i Njemačka čiji su nogometaši sedam puta osvajali nagradu. Španjolski klubovi [[Real Madrid]] i [[FC Barcelona|Barcelona]] imaju najviše pobjednika. Aktualni dobitnik Zlatne lopte je [[Harry Kane]]. == Novo ime nagrade == FIFA je od [[2010.]] do [[2015.]] godine spojila svoju godišnju nagradu [[FIFA-in igrač godine]] sa Zlatnom loptom, otada postoje nagrade [[FIFA Zlatna lopta]] i [[FIFA-in igrač godine]]. == Pobjednici == [[Datoteka:Kevin Keegan.jpg|mini|desno|upright|[[Kevin Keegan]], osvajač nagrade 1978. i 1979.]] [[Datoteka:Franz Beckenbauer 2006 06 17.jpg|mini|desno|upright|[[Franz Beckenbauer]], dvostruki dobitnik nagrade.]] [[Datoteka:Ronaldo.jpeg|mini|desno|upright|[[Ronaldo]], dvostruki osvajač Zlatne lopte.]] [[Datoteka:Pavel Nedvěd.jpg|mini|desno|upright|[[Pavel Nedvěd]], pobjednik 2003.]] [[Datoteka:LeoMessi.JPG|thumb|right|upright|[[Lionel Messi]], jedini igrač koji je nagradu osvojio 4 puta za redom.]] {|class="wikitable" |- ! Godina ! Pozicija ! Igrač ! Nacionalnost ! Klub ! Bodovi ! Bilješke |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1956. |<div style="text-align: center;">1. |[[Stanley Matthews]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">44 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1957. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">72 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Billy Wright (nogometaš, rođen 1924.)|Billy Wright]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |<div style="text-align: center;">19 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">16 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Duncan Edwards]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">16 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1958. |<div style="text-align: center;">1. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Helmut Rahn]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Rot-Weiss Essen]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Just Fontaine]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Stade Reims]] |<div style="text-align: center;">23 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1959. |<div style="text-align: center;">1. |[[Alfredo di Stéfano]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">80 |align=center|{{ref label|di Stefano|A|a}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raymond Kopa]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[John Charles]] |{{Z+X|WAL}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">24 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1960. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">54 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ferenc Puskás]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Uwe Seeler]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1961. |<div style="text-align: center;">1. |[[Omar Sívori]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">46 |align=center|{{ref label|Sívori|B|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johnny Haynes]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<div style="text-align: center;">22 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1962. |<div style="text-align: center;">1. |[[Josef Masopust]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">65 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Karl-Heinz Schnellinger]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1963. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lav Jašin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] |<div style="text-align: center;">73 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">55 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Greaves]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1964. |<div style="text-align: center;">1. |[[Denis Law]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">43 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Amancio Amaro|Amancio]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1965. |<div style="text-align: center;">1. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">67 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Giacinto Facchetti]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">59 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1966. |<div style="text-align: center;">1. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Eusébio]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1967. |<div style="text-align: center;">1. |[[Flórián Albert]] |{{Z+X|MAĐ}} |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">40 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jimmy Johnstone]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1968. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">61 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Charlton]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">53 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dragan Džajić]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1969. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gianni Rivera]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">38 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1970. |<div style="text-align: center;">1. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">77 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bobby Moore]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] |<div style="text-align: center;">70 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Luigi Riva]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Cagliari Calcio|Cagliari]] |<div style="text-align: center;">65 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1971. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sandro Mazzola]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[George Best]] |{{Z+X|SJI}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">56 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1972. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">79 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Günter Netzer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">79 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1973. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">96 |align=center|{{ref label|Cruyff|C|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dino Zoff]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">47 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Gerd Müller]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">44 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1974. |<div style="text-align: center;">1. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">116 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">105 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kazimierz Deyna]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] |<div style="text-align: center;">35 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1975. |<div style="text-align: center;">1. |[[Oleg Blohin]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Johan Cruyff]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">27 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1976. |<div style="text-align: center;">1. |[[Franz Beckenbauer]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">75 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ivo Viktor]] |{{Z+X|ČSSR}} |{{Z|ČSSR}} [[Dukla Prag]] |<div style="text-align: center;">52 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1977. |<div style="text-align: center;">1. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ZNJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |<div style="text-align: center;">74 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Nancy|Nancy]] |<div style="text-align: center;">70 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1978. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">87 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hans Krankl]] |{{Z+X|AUT}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">81 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Rob Rensenbrink]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |<div style="text-align: center;">50 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1979. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kevin Keegan]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ZNJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |<div style="text-align: center;">118 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">52 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ruud Krol]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">41 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1980. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">122 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">34 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] |<div style="text-align: center;">33 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1981. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">106 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paul Breitner]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ZNJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">39 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1982. |<div style="text-align: center;">1. |[[Paolo Rossi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">115 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Alain Giresse]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">64 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zbigniew Boniek]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1983. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">110 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Kenny Dalglish]] |{{Z+X|ŠKO}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">26 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Allan Simonsen]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|DAN}} [[Vejle Boldklub|Vejle]] |<div style="text-align: center;">25 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1984. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jean Tigana]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |<div style="text-align: center;">57 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">48 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1985. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michel Platini]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">127 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |{{Z+X|DAN}} |{{Z|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Verona]] |<div style="text-align: center;">71 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Bernd Schuster]] |{{Z+X|ZNJE}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">46 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1986. |<div style="text-align: center;">1. |[[Igor Belanov]] |{{Z+X|SSSR}} |{{Z|SSSR}} [[Dinamo Kijev]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gary Lineker]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">62 |align=center|{{ref label|Lineker|D|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">59 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1987. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">106 |align=center|{{ref label|Gullit|E|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Paulo Futre]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">91 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Emilio Butragueño]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">61 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1988. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">129 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ruud Gullit]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">88 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">45 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1989. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">119 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Franco Baresi]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Frank Rijkaard]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">43 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1990. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">137 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Salvatore Schillaci]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">84 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andreas Brehme]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">68 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="4" |1991. |<div style="text-align: center;">1. |[[Jean-Pierre Papin]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<div style="text-align: center;">141 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dejan Savićević]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Darko Pančev]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |<div style="text-align: center;">42 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lothar Matthäus]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">42 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1992. |<div style="text-align: center;">1. |[[Marco van Basten]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">98 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">80 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">53 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1993. |<div style="text-align: center;">1. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">142 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Dennis Bergkamp]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">83 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Eric Cantona]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">34 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1994. |<div style="text-align: center;">1. |[[Hristo Stoičkov]] |{{Z+X|BUG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">210 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Baggio]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">136 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">109 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1995. |<div style="text-align: center;">1. |[[George Weah]] |{{Z+X|LBR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">144 |align=center|{{ref label|Weah|F|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Jürgen Klinsmann]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">108 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jari Litmanen]] |{{Z+X|FIN}} |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |<div style="text-align: center;">67 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1996. |<div style="text-align: center;">1. |[[Matthias Sammer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |<div style="text-align: center;">144 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">143 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Alan Shearer]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |<div style="text-align: center;">107 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1997. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">222 |align=center|{{ref label|Ronaldo1|G|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Predrag Mijatović]] |{{Z+X|JUG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">63 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1998. |<div style="text-align: center;">1. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">244 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Davor Šuker]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">68 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] |<div style="text-align: center;">66 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |1999. |<div style="text-align: center;">1. |[[Rivaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">219 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[David Beckham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">154 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">64 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2000. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luís Figo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">197 |align=center|{{ref label|Figo|H|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Zinedine Zidane]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">181 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">85 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2001. |<div style="text-align: center;">1. |[[Michael Owen]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">176 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">140 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">114 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2002. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldo]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">169 |align=center|{{ref label|Ronaldo2|I|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Roberto Carlos]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">145 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Oliver Kahn]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">110 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2003. |<div style="text-align: center;">1. |[[Pavel Nedvěd]] |{{Z+X|ČEŠ}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">190 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">128 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Paolo Maldini]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">123 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2004. |<div style="text-align: center;">1. |[[Andrij Ševčenko]] |{{Z+X|UKR}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">175 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Deco]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">139 |align=center|{{ref label|Deco|J|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">133 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2005. |<div style="text-align: center;">1. |[[Ronaldinho]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">225 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Frank Lampard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">148 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Steven Gerrard]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">142 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2006. |<div style="text-align: center;">1. |[[Fabio Cannavaro]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">173 |align=center|{{ref label|Cannavaro|K|}} |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Gianluigi Buffon]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |<div style="text-align: center;">124 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Thierry Henry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |<div style="text-align: center;">121 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2007. |<div style="text-align: center;">1. |[[Kaká]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |<div style="text-align: center;">444 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">277 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">255 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2008. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |<div style="text-align: center;">446 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">281 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Fernando Torres]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2009. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">473 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">233 |align=center|{{ref label|C. Ronaldo|L|}} |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">179 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2010. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">22,65 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">17,36 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">16,48 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2011. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">47,88 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">21,60 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Xavi]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">9,23 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2012. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,60 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">23,68 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Andrés Iniesta]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">10,91 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2013. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,99 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">24,72 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Franck Ribéry]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">23,36 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2014. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">37,66 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">15,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Manuel Neuer]] |{{Z+X|NJE}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">15,72 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2015. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">41,33 % | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">27,76 % | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">7,86 % | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2016.<ref>HINA: [http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ ''Modrić među 30 kandidata za Zlatnu loptu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029144323/http://hrsport.net/vijesti/498417/nogomet-spanjolska/modric-medju-30-kandidata-za-zlatnu-loptu/ |date=29. listopada 2016. }}, Sportnet, 24. listopada 2016. Pristupljeno 30. listopada 2016.<br />Kandidati: Sergio Agüero (ARG/Manchester City), Pierre-Emerick Aubameyang (GAB/Borussia Dortmund), Gareth Bale (WAL/Real Madrid), Gianluigi Buffon (ITA/Juventus), Cristiano Ronaldo (POR/Real Madrid), Kevin De Bruyne (BEL/Manchester City), Paulo Dybala (ARG/Juventus), Diego Godin (URU/Atlético Madrid), Antoine Griezmann (FRA/Atlético Madrid), Gonzalo Higuain (ARG/Juventus), Zlatan Ibrahimović (ŠVE/Manchester United), Andrés Iniesta (ŠPA/FC Barcelona), Koke (ŠPA/Atlético Madrid), Toni Kroos (NJEM/Real Madrid), Robert Lewandowski (POL/Bayern), Hugo Lloris (FRA/Tottenham), Riyad Mahrez (ALŽ/Leicester), Lionel Messi (ARG/FC Barcelona), Luka Modrić (CRO/Real Madrid), Thomas Müller (NJEM/Bayern), Manuel Neuer (NJEM/Bayern), Neymar (BRA/FC Barcelona), Dimitri Payet (FRA/West Ham), Pepe (POR/Real Madrid), Paul Pogba (FRA/Manchester United), Rui Patricio (POR/Sporting Portugal), Sergio Ramos (ŠPA/Real Madrid), Luis Suarez (URU/FC Barcelona), Jamie Vardy (ENG/Leicester), Arturo Vidal (ČILE/Bayern).</ref> |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">745 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">316 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">198 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2017. |<div style="text-align: center;">1. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">946 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">670 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Neymar]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">361 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2018. |<div style="text-align: center;">1. |[[Luka Modrić]] |{{Z+X|HRV}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">753 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Antoine Griezmann]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |<div style="text-align: center;">414 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2019. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">686 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Virgil van Dijk]] |{{Z+X|NIZ}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">679 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Cristiano Ronaldo]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|ITA}} [[Juventus]] |<div style="text-align: center;">476 | |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="1" |2020. |colspan=6|''nije održano zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]'' |- |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2021. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">613 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Robert Lewandowski]] |{{Z+X|POLJ}} |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |<div style="text-align: center;">580 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{Z+X|ITA}} |{{Z|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |<div style="text-align: center;">460 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2022. |<div style="text-align: center;">1. |[[Karim Benzema]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">549 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Sadio Mané]] |{{Z+X|SEN}} |{{Z|ENG}} [[Liverpool FC]] |<div style="text-align: center;">193 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kevin De Bruyne]] |{{Z+X|BEL}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">175 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2023. |<div style="text-align: center;">1. |[[Lionel Messi]] |{{Z+X|ARG}} |{{Z|SAD}} [[Inter Miami]] |<div style="text-align: center;">462 | |- |<div style="text-align: center;">2. |[[Erling Haaland]] |{{Z+X|NOR}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |<div style="text-align: center;">357 | |- |<div style="text-align: center;">3. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">270 | |- | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2024. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Rodri]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ENG}} [[Manchester City]] |<div style="text-align: center;">1170 | |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Vinícius Júnior]] |{{Z+X|BRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">1129 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Jude Bellingham]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;">917 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2025. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Ousmane Dembélé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">1380| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;">1059 | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Vitinha]] |{{Z+X|POR}} |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |<div style="text-align: center;">703 | |- bgcolor=#dddddd |rowspan="3" |2026. |<div style="text-align: center; ">1. |[[Harry Kane]] |{{Z+X|ENG}} |{{Z|NJE}} [[Bayern München]] |<div style="text-align: center;">| |- |<div style="text-align: center; ">2. |[[Kylian Mbappé]] |{{Z+X|FRA}} |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] |<div style="text-align: center;"> | |- |<div style="text-align: center; ">3. |[[Lamine Yamal]] |{{Z+X|ŠPA}} |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |<div style="text-align: center;"> | |- bgcolor=#dddddd |} == Razvrstavanje == === Po igraču === [[File:Johan Cruijff krijgt in Amstelveen Ballon dor (onderscheiding voor Europees vo, Bestanddeelnr 925-5239.jpg|thumb|upright=1.25|[[Johan Cruyff]], osvajač 1971.]] Osvajači koji su još bili drugi ili treći. <!--So players like Kaká shall not be included here.--> {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Igrač ! scope="col style="background-color: gold" | 1. ! scope="col style="background-color: silver" | 2. ! scope="col style="background-color: #cc9966" | 3. |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] | 8 (2009., 2010., 2011., 2012., 2015., 2019., 2021., 2023.) | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 1 (2007.) |- |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] | 5 (2008., 2013., 2014., 2016., 2017.) | 6 (2007., 2009., 2011., 2012., 2015., 2018.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Michel Platini]] | 3 (1983., 1984., 1985.) | – | 2 (1977., 1980.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Johan Cruyff]] | 3 (1971., 1973., 1974.) | – | 1 (1975.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]] | 3 (1988., 1989., 1992.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] | 2 (1972., 1976.) | 2 (1974., 1975.) | 1 (1966.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldo]] | 2 (1997., 2002.) | 1 (1996.) | 1 (1998.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Alfredo Di Stéfano]] | 2 (1957., 1959.) | 1 (1956.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Kevin Keegan]] | 2 (1978., 1979.) | 1 (1977.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] | 2 (1980., 1981.) | 1 (1979.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez (nogometaš, rođen 1935.)|Luis Suárez]] | 1 (1960.) | 2 (1961., 1964.) | 1 (1965.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[Eusébio]] | 1 (1965.) | 2 (1962., 1966.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Bobby Charlton]] | 1 (1966.) | 2 (1967., 1968.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Raymond Kopa]] | 1 (1958.) | 1 (1959.) | 2 (1956., 1957.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Gerd Müller]] | 1 (1970.) | 1 (1972.) | 2 (1969., 1973.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] | 1 (1998.) | 1 (2000.) | 1 (1997.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Gianni Rivera]] | 1 (1969.) | 1 (1963.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]] | 1 (1987.) | 1 (1988.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] | 1 (1990.) | 1 (1991.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] | 1 (1993.) | 1 (1994.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BUG}} [[Hristo Stoičkov]] | 1 (1994.) | 1 (1992.) | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[Andrij Ševčenko]] | 1 (2004.) | – | 2 (1999., 2000.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SJI}} [[George Best]] | 1 (1968.) | – | 1 (1971.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|DAN}} [[Allan Simonsen]] | 1 (1977.) | – | 1 (1983.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|BRA}} [[Ronaldinho]] | 1 (2005.) | – | 1 (2004.) |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] | 1 (2018.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Karim Benzema]] | 1 (2022.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] | 1 (2024.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] | 1 (2025.) | – | – |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Harry Kane]] | 1 (2026.) | – | – |- |} === Po državi === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Igrača ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|FRA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ARG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NJE}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|NIZ}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|POR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 7 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ENG}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 6 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ITA}} | style="text-align: center" | 5 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BRA}} | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠPA}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SSSR}} | style="text-align: center" | 3 | style="text-align: center" | 3 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|BUG}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|HRV}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČEŠ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ČSSR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|DAN}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|MAĐ}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|LBR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|SJI}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|ŠKO}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z+X|UKR}} | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |} === Po klubu === {| class="sortable plainrowheaders wikitable" |- ! scope="col" | Klub ! scope="col" | Igrači ! scope="col" | Pobjeda |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | style="text-align: center" | 8 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 12 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] | style="text-align: center" | 6 | style="text-align: center" | 8 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 5 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | style="text-align: center" | 4 | style="text-align: center" | 4 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | style="text-align: center" | 2 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 2 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Blackpool F.C.|Blackpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ČEŠ}} [[Dukla Prague|Dukla Prag]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|SAD}} [[Inter Miami]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- ! style="text-align: left;" scope="row"| {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] | style="text-align: center" | 1 | style="text-align: center" | 1 |- |} == Bilješke == <div style="font-size: 90%;"> A. {{note label|di Stefano|A|a}}{{note label|di Stefano|A|b}} Iako je rođen u [[Argentina|Argentini]], [[Alfredo di Stefano]] je 1956. stekao španjolsko državljanstvo te počeo nastupati za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association=122/newsid=255616.html |title=Europe dazzled by Di Stéfano |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2004-11-22 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081211210548/http://www.uefa.com/uefa/history/associationweeks/association%3D122/newsId%3D255616.html |archive-date=11. prosinca 2008. |url-status=dead}}</ref> B. {{note|Sívori}} Iako je rođen u Argentini, [[Omar Sívori]] je 1961. stekao talijansko državljanstvo, te počeo nastupati za [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijansku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |title=Juve legend Sívori dies |work=uefa.com |publisher=[[UEFA |Union of European Football Associations]] |date=2005-02-18 |accessdate=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230103046/http://www.uefa.com/uefa/history/Obituaries/newsId=281090.html |archive-date=30. prosinca 2006. |url-status=dead}}</ref> C. {{note|Cruyff}} [[Johan Cruyff]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[AFC Ajax|Ajaxa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1973.<ref>{{cite web |url=http://www.laureus.com/winners?q=node/1084 |title=Johan Cruyff |publisher=Laureus |accessdate=2008-12-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071213104155/http://www.laureus.com/winners?q=node%2F1084 |archivedate=13. prosinca 2007.}}</ref> D. {{note|Lineker}} [[Gary Lineker]] je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] iz [[Everton F.C.|Evertona]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1986. E. {{note|Gullit}} [[Ruud Gullit]] je prešao iz [[A.C. Milan|Milana]] iz [[PSV Eindhoven]]a tijekom ljetnog prijelaznog roka 1987.<ref>{{cite news |url=http://thescotsman.scotsman.com/sport/Sexy-football-to-sexy-golf.4558584.jp |title=Sexy football to sexy golf, Gullit shows his class |work=The Scotsman |publisher=Johnston Press Digital Publishing |date=2008-10-04 |accessdate=2008-12-06}}</ref> F. {{note|Weah}} [[George Weah]] je prešao u Milan iz [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 1995.<ref>{{cite news |last=Harris |first=Nick |url=http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |title=George Weah: favourite to win biggest battle – leading his country off the field |work=The Independent |publisher=[[Associated Press]] |date=2004-12-07 |access-date=14. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110911115923/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/george-weah-favourite-to-win-biggest-battle--leading-his-country-off-the-field-679006.html |archive-date=11. rujna 2011.}}</ref> G. {{note|Ronaldo1}} [[Ronaldo]] je prešao u [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] iz Barcelone tijekom ljetnog prijelaznog roka 1997.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |title=Fast facts on Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Reuters |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025042442/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_facts_reuters/ |url-status=dead}}</ref> H. {{note|Figo}} [[Luís Figo]] je prešao u [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] u Barcelonu tijekom ljetnog prijelaznog roka 2000.<ref>{{cite news |last=Nash |first=Elizabeth |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/figo-defects-to-real-madrid-for-record-pound372m-709465.html |title=Figo defects to Real Madrid for record £37.2m |work=The Independent |publisher=Associated Press |date=2000-07-25 |accessdate=2008-12-06}}</ref> I. {{note|Ronaldo2}} Ronaldo je prešao u Real Madrid iz Internazionalea tijekom ljetnog prijelaznog roka 2002.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |title=Real ropes Ronaldo |work=Sports Illustrated |publisher=Associated Press |date=2002-08-31 |accessdate=2008-12-06 |archive-date=5. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205173644/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/news/2002/08/31/ronaldo_madrid_ap/ |url-status=dead}}</ref> J. {{note|Deco}} [[Deco]] je prešao u Barcelonu iz [[F.C. Porto|Porta]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2004. K. {{note|Cannavaro}} [[Fabio Cannavaro]] je prešao u Real Madrid iz [[Juventus F.C.|Juventusa]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2006.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/5169176.stm |title=Real sign Cannavaro and Emerson |publisher=BBC Sport |date=2006-07-19 |accessdate=2008-12-06}}</ref> L. {{note|C. Ronaldo}} [[Cristiano Ronaldo]] prešao je u Real Madrid iz [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] tijekom ljetnog prijelaznog roka 2009.<ref>{{cite web |url=http://sportnet.hr/vijesti/379663/nogomet-spanjolska/ronaldo-predstavljen-u-spektaklu |title=Ronaldo predstavljen u spektaklu |publisher=Sportnet.hr |date=2009-07-06 |accessdate=2009-12-01}}</ref> </div> == Izvori == * {{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/europa-poy.html |title=European Footballer of the Year ("Ballon d'Or") |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |date=2008-10-09 |accessdate=2008-12-05}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html Službena stranica nagrade na ''France Footballu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319142513/http://www.francefootball.fr/FF/Ballon_Or_home.html |date=19. ožujka 2009. }} {{fra oznaka}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Nogometaš godine}} [[Kategorija:Nogometne nagrade|Zlatna lopta]] i8r7jc1ae91ecx4s5npt1pzzpqyjreb 0 234351 7625025 7364290 2026-10-27T12:40:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625025 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Pušćine |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|MEŽ}} |općina = [[Nedelišće]] |najbliži grad = |površina = 5,8 |visina = |z. širina = 46.353 |z. dužina = 16.371 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1089 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 40305 Nedelišće |pozivni broj = +385 (0)40 |autooznaka = ČK |web = |bilješke = }} '''Pušćine''' ([[mađarski jezik|mađ.:]] ''Pusztafa,'' [[prekomurski jezik|prek.:]] ''Püščine'') je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Nedelišće]], [[Međimurska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1267 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 387 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Pušćine |p1857=191 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=391 |p1910=420 |p1921=460 |p1931=574 |p1948=679 |p1953=749 |p1961=834 |p1971=779 |p1981=1072 |p1991=1254 |p2001=1267 |p2011=1289 |p2021=1089 |napomena=Od 1869. do 1890. podaci su sadržani u naselju Nedelišće. U 1991. dio područja naselja pripojen je naselju Gornji Kuršanec, za koje i sadrži dio podataka u 1953. i 1961. Do 1981. iskazivano pod imenom Pušćina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br> == Poznate osobe == * [[Zsa Zsa]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20150428184330/http://puscine.co.cc/ Web stranica naselja] {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Nedelišće}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Nedelišće]] 9342crn712d7826f9iaj77uycmmnc07 0 248559 7625017 7529217 2026-10-27T12:32:41Z Croxyz 205325 7625017 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Nataša Janjić Medančić |slika = Nataša Janjić.jpg |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = Nataša Janjić |pseudonim = |rođenje = [[27. studenoga]] [[1981.]] |mjesto rođenja = [[Split]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica |godine rada = |web = |supruga = |suprug = [[Nenad Medančić]] |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Nataša Janjić Medančić''' ([[Split]], [[27. studenoga]] [[1981.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. Još kao gimnazijalka u Gradskom kazalištu mladih u Splitu, u Studiju za mladež, u režiji Gorana Golovka igrala u amaterskim predstavama, redom: ''Ćelava pjevačica'' - E. Ionesca (Gđa Smith), ''Tri priče iz davnine'' - I.B. Mažuranić, te'' Split 3, 4, 5,'' a zatim i s profesionalnim ansamblom u predstavi ''Mario'' - M. Pagnola u režiji Vanče Kljakovića u ulozi Fani. Po završenoj općoj gimnaziji, godine 2000., upisuje studij novinarstva u Zagrebu, a iste godine i glumu iz prvog pokušaja na klasi Neve Rošić i Koraljke Hrs, te se odlučuje u konačnici za istu. Tijekom studija na Akademiji dramske umjetnosti odigrala sljedeće uloge; Juliju iz Shakespearovog ''Romea i Julije'', Elektru, kraljicu Mariju iz ''Kralj umire'' E. Ionesca, Christine iz ''Hotel Bellevue'' O. von Horvatha, Melitu iz Krležine ''Lede'', Solvejg i Anitru iz ''Peer Gynta'', Kate iz ''Ukroćene goropadnice''. Diplomirala s ulogom Marthe iz ''Tko se boji Virginije Woolf?'', E. Albeea, na klasi Borne Baletića, 2004. godine. Diplomirala 2004. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2006. godine stalna je članica ansambla GDK Gavella u Zagrebu. Krajem prosinca [[2018.]] godine udala se za ortopeda [[Nenad Medančić|Nenada Medančića]], uzevši njegovo prezime. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Naša mala klinika]]" kao Ankica Hmelj ([[2005.]]) * "[[Bibin svijet]]" kao Tamara ([[2007.]]) * "[[Luda kuća]]" kao Tamara Šušnjara ([[2006.]] – [[2008.]]) * "[[Naša mala klinika (srpska verzija)|Naša mala klinika]]" kao Ankica Pivović ([[2008.]]) * "[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]" kao inspektorica Martina ([[2008.]] – [[2009.]]) * "[[Na terapiji]]" kao Maja ([[2009.]]) * "[[Tito (TV serija)|Tito]]" kao Olga Hebrang ([[2010.]]) * "[[Tajni dnevnik patke Matilde]]" kao prasica Roza ([[2010.]] – [[2014.]]) * "[[Zvijezde pjevaju]]" kao Nataša Janjić ([[2011.]]) * "[[Horvatovi]]" kao Danijela ([[2015.]]) * "[[Da sam ja netko]]" kao Lidija ([[2015.]]) * "[[Komšije (TV serija)|Komšije]]" kao Morena ([[2015.]]) * "[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]]" kao Mare ([[2016.]]) * "[[Prava žena (TV serija)|Prava žena]]" kao Nataša Kovač ([[2016.]] – [[2017.]]) * "[[General (TV serija)|General]]" kao Vesna Karuza ([[2020.]]) * "[[Tajne vinove loze]]" kao Tea ([[2022.]]) * "[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]]" kao Dunja Mataković ([[2022.]]) * "[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]" kao Fani ([[2024.]]) * "[[Prvi Splićanin]]" kao Priska ([[2026.]]) === Filmske uloge === * "[[Volim te (2005)|Volim te]]" kao Nataša ([[2005.]]) * "[[Sve džaba (2006)|Sve džaba]]" kao Maja ([[2006.]]) * "[[Pravo čudo (2007)|Pravo čudo]]" kao mještanka na seansi ([[2007.]]) * "[[Kradljivac uspomena (2007)|Kradljivac uspomena]]" ([[2007.]]) * "[[Pusti me da spavam (2007)|Pusti me da spavam]]" kao Klara ([[2007.]]) * "[[Sveti Georgije ubiva aždahu (2009)|Sveti Georgije ubiva aždahu]]" kao Katarina ([[2009.]]) * "[[U zemlji čudesa (2009)|U zemlji čudesa]]" kao Dunja ([[2009.]]) * "[[Libertango (2009)|Libertango]]" kao Julija ([[2009.]]) * "[[Kenjac (2009)|Kenjac]]" kao Jasna ([[2009.]]) * "[[Ta tvoja ruka mala (2010)|Ta tvoja ruka mala]]" kao Mia ([[2010.]]) * "[[Ljudožder vegetarijanac]]" kao Sestra Lana ([[2012.]]) * "[[Svi uvjeti za priču]]" kao Nataša ([[2012.]]) * "[[Životinjsko carstvo (kratki film)|Životinjsko carstvo]]" kao mama ([[2012.]]) * "[[Fred (kratki film)|Fred]]" kao Lucija ([[2012.]]) * "[[(S)kidanje (film)|(S)kidanje]]" kao Kiki ([[2013.]]) * "[[Atomski zdesna (film)|Atomski zdesna]]" kao Maja ([[2014.]]) * "[[Ti mene nosiš]]" kao Lidija ([[2015.]]) * "[[Zbog tebe (2016)|Zbog tebe]]" kao Lana ([[2016.]]) * "[[Goran (film)|Goran]]" kao Lina ([[2016.]]) * "[[Milion (kratki film)|Milion]]" kao Milena ([[2016.]]) * "[[Comic Sans]]" kao Marina ([[2018.]]) * "[[Aleksi (film)|Aleksi]]" kao Lea ([[2018.]]) * "[[General (2019.)|General]]" kao Vesna Karuza ([[2019.]]) * "[[Tereza37]]" kao Ivana ([[2020.]]) * "[[Posljednji rimski bog (2026.)|Posljednji rimski bog]]" kao Priska ([[2026.]]) === Kazališne uloge === {{nedostaju izvori}} * 2002. ''Idealan muž'' - E. Bošnjak, Splitsko ljeto, r: Nenni Delmestre, uloga: Ema * 2003. ''Božanska glad'' - S. Drakulić, Teatar &TD, r: Damir Z. Frey, uloga: Ines * 2003. ''Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje'' - Bobo Jelčić i N. Rajković, Dubrovačke ljetne igre * 2003. ''Cyrano'' - J. Roets, Mala scena, r: I. Šimić, uloga: Roxane * 2004. ''Dokaz'' - D. Aubern, Mala scena, r: I. Šimić, uloga: Catherine * 2004. ''U noći'' - K.Š. Gjalski, Kufer, r: T. Pavković, uloga: Barunica Leporte * 2004. ''Život X 3'' - Y. Reza, Mala scena, r: I. Šimić, uloga: Sonia * 2005. ''Korupcija u palači pravde'' - U. Betti, HNK Zagreb, r: Joško Juvančić, uloga: Elena * 2005. ''Što ćemo sad?'' - B. Đurić, KNAPP, r: Aida Bukvić, uloga: Marija Kraljić * 2006. ''Majstor i Margarita'' – M. Bulgakov, r. O. Prohić, GDK Gavella, uloga: Margarita * 2006. ''Ujak Vanja'' – A.P. Čehov, r. Mateja Koležnik, HNK Split, uloga: Jelena Andrejevna * 2007. ''Četvrta sestra'' – J. Glowatzky, r. Samo Strelec, GDK Gavella, uloga: Tanja * 2007. ''Mećava'' – S. Puškin, r. A. Ogarjov, GDK Gavella, uloga: Marija Gavrilovna * 2007. ''San ljetne noći'' – W. Shakespeare, R. A. Popovski, GDK Gavella, uloga: Helena * 2008. ''Ilijada 2001.'' – F. Šovagović, F. Šovagović, GDK Gavella * 2009. ''Život je san'' - Calderon de la Barca, Rene Medvešek, Gavella, uloga: Stella * 2009. ''Heidi'' - Johanna Spyri, I. Leo Lemo, Moruzgva, uloga: Heidi * 2010. ''Prekidi'' - Michael Cristofer, M. Torjanac, Planet-art, uloga: Alice * 2010. ''Peer Gynt'' - Henrik Ibsen, r: A. Popovski, GDK Gavella, uloga: Žena u zelenom * 2010. ''Ljubav, struja, voda i telefon'' - A. Tomić, r. V. Brešan, Kerempuh * 2011. ''Tartuffe'' - Moliere, Gavella, uloga: Elmira * 2011. ''Dundo Maroje'' - M. Držić, Gavella, uloga: Petrunjela * 2012. ''Adio, kauboju'' - O.S. Ivančević, Splitsko ljeto, r. Ivica Buljan, uloga: Ruzinava * 2013. ''Fine mrtve djevojke'' - M. Matišić, r: D. Matanić, uloga: Marija * 2013. ''Candide'' - Voltaire, GDK Gavella, r: K. Dolenčić, uloga: Cunegonda * 2014. ''Amadeus'' - P. Schaffer, r: Dora Ruždjak, uloga: Constanza * 2014. ''Ritina škola'' - Willy Russel, Kazalište Planet art, r: Marko Torjanac, uloga: Rita * 2014. ''Tri sestre'' - A.P. Čehov, GDK Gavella, r: Slobodan Unkovski, uloga: Maša * 2014. ''Romeo i Julija'', W. Shakespeare, Dubrovačke ljetne igre, r: Jagoš Marković, uloga: gospođa Capuletti * 2015. ''5žena.com'' – r: Rene Bitorajac, Kerempuh/Teatroman, uloga: Jelena === Sinkronizacija === * "[[Juhu-hu]]" kao Kolet ([[2007.]]) * "[[Ninja kornjače]]" kao Karai (2007.) * "[[Mali princ (2015.)|Mali princ]]" kao Ruža ([[2015.]]) == Nagrade == *2005. Nagrada "Sabrija Biser" na Danima satire za ulogu Marije Kraljić (''Što ćemo sad?'') *2005. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju mladu glumicu za uloge Sonie (''ŽivotX3'') i Marije Kraljić (''Što ćemo sad?'') *2006. Nagrada "Ivo Fici" na Festivalu glumca u Vinkovcima za ulogu Marije Kraljić (''Što ćemo sad?'') *2006. Zlatna Arena za sporednu ulogu u filmu "Sve džaba" Antonija Nuića, Pula Film Festival *2008. Međunarodna nagrada "Ardalion" za najbolju žensku ulogu u predstavi ''San Ivanjske noći'', Festival Bez pr(ij)evoda, Užice *2008. Nagrada hrv. glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, ženska uloga u predstavi ''San Ivanjske noći'' *2008. Nagrada "Zlatni smijeh" na 32. Danima satire za ulogu Tanje u predstavi ''Četvrta sestra'' *2011. Nagrada "Fabijan Šovagović" na 18. Festivalu glumca za ulogu Elmire u predstavi ''Tartuffe'' *2011. Nagrada za najbolju glumicu međunarodnog Festivala glumca "Zaplet" u Banja Luci. *2014. Nagrada za Najbolju inozemnu glumicu za ulogu Maje u filmu ''Atomski zdesna'', Niški filmski susreti *2014. Nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za nabolju glumicu za uloge Maše (''Tri sestre'') i Rite (''Ritina škola'') *2014. Nagrada za najbolju glumicu festivala Pod murvom; Skradin *2014. Nagrada za najbolju glumicu festivala Murtalije, Murter *2015. Nagrada Osmijeh Biokova za najbolju glumicu (uloga: Rita, ''Ritina škola''), Festival Makarsko kulturno ljeto *2015. Nagrada "Fabijan Šovagović" za najbolju glumicu za ulogu Rite (''Ritina škola'') na Festivalu glumca u Vukovaru *2016. Nominacija za Večernjakovu ružu u kategoriji Najbolje TV glumačko ostvarenje u seriji ''Da sam ja netko'', uloga Lidija *2017. Međunarodna nagrada "Ardalion" za najbolju žensku ulogu u predstavi ''Priče iz Bečke šume'', Festival Bez pr(ij)evoda, Užice *2018. Nagrada "Zlatni studio" čitatelja Jutarnjeg lista za najbolju filmsku glumicu godine *2018. Zlatna arena za sporednu žensku ulogu u filmu ''Comic sans'' Nevija Marasovića, Pula Film Festival == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1980957|ime=Nataša Janjić}} *[http://www.gavella.hr/hr/ansambl/janjic_natasa Stranica na Gavella.hr] {{GLAVNIRASPORED:Janjić, Nataša}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] nffwt94y8vanc2v31ju8r0d1ybphcpa 0 249110 7625525 7077270 2026-10-28T08:54:39Z ~2026-57463-04 376804 mali popravci u članku 7625525 wikitext text/x-wiki {{Infookvir potres | naziv = Potres u Haitiju 2010. | pushpin_map = Haiti | karta = Haiti-2010-quake.png | tekst = | datum = [[12. siječnja]] [[2010.]] | jačina = 7,0 [[ljestvica magnitude momenta|M<sub>w</sub>]] | radijus = | dubina = 13 km | koordinate = {{Coord|18.457|N|72.533|W|display=inline}} | države = {{Z|HAI}} [[Haiti]] | žrtve = {{n|180 000}} poginulih (potvrđeno)<ref>{{Citiranje weba |url=http://en.trend.az/regions/world/ocountries/1629782.html |naslov=en.trend.az |archive-url=https://web.archive.org/web/20100203064343/http://en.trend.az/regions/world/ocountries/1629782.html |archive-date=3. veljače 2010. |access-date=2. veljače 2010.}}</ref><br /> oko {{n|200 000}} poginulih (procjena)<ref name='reutersfirst'>{{cite news |last1=Sutton |first1=Jane |last2=Boadle |first2=Anthony |last3=Fletcher |first3=Pascal |title=Haiti quake death toll may hit 200,000-minister |date=15. siječnja 2010. |publisher=Reuters |url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/N15143632.htm |work=Reuters Alertnet |accessdate=15. siječnja 2010. |archive-date=19. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100119043848/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/N15143632.htm |url-status=dead }}</ref><br /> oko 1,2 milijuna bez krova nad glavom<ref name="novinite">{{cite news |title=Haiti to Relocate 400,000 Homeless |date=22. siječnja 2010. |publisher=novinite.com |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=112240 |accessdate=24. siječnja 2010.}}</ref> |Ubrzanje tla=0,5 g | slika = Downtown Port au Prince after earthquake.jpg | slika_opis = [[Port-au-Prince]] nakon potresa}} '''Potres na Haitiju 2010.''' bio je katastrofalni [[potres]] [[Ljestvica magnitude momenta|momentne magnitude]] 7,0 koji je pogodio zapadni dio otoka [[Hispaniola]] u [[Karipsko more|Karipskome moru]]. Pogodio je državu [[Haiti]], a osjetio se i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] te na [[Kuba|Kubi]]. Potres se dogodio 16 kilometara jugozapadno od [[Port-au-Prince‎‎]]a, glavnog grada Haitija [[12. siječnja]] [[2010.]] godine, u 16:53:09 sati po [[vremenska zona|tamošnjem vremenuđđ (21:53:09 po [[koordinirano svjetsko vrijeme|UTC-u]]). [[Hipocentar]] potresa bio je na oko 13 kilometara dubine. Nakon njega, zabilježen je niz od četrnaest potresa magnitude između 5,0 i 5,9. Zbog {{n|222 517}} žrtava jedan je od [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u ljudskoj povijesti]].<ref>USGS.gov: [http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/#summary Magnitude 7.0 - HAITI REGION; 2010 January 12 21:53:10 UTC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115110510/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/#summary |date=15. siječnja 2010. }}</ref> == Posljedice == [[Međunarodni Crveni križ]] procjenjuje da je čak tri milijuna ljudi bilo pogođeno potresom. Većina glavnoga grada Port-au-Princea značajno je oštećena ili uništena u potresu, uključujući i Predsjedničku palaču, zgradu Narodne skupštine, katedralu i glavni zatvor.<ref name=catholic>{{cite news |first=Keith |last=Fournier |title=Devastating 7.0 Earthquake Hammers Beleagured Island Nation of Haiti |url=http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |work=Catholic Online |date=2010-01-13 |accessdate=2010-01-13 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511112454/http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |url-status=dead }}</ref><ref name=smh>{{cite news |title=Quake 'levels Haiti presidential palace' |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/hundreds-feared-dead-in-haiti-earthquake-20100113-m5d3.html |work=Sydney Morning Herald |date=2010-01-13 |accessdate=2010-01-13}}</ref><ref name="wp">{{cite news |title=UN: Haitian capital's main jail collapsed in quake |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/13/AR2010011302174.html |date=2010-01-13 |access-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://archive.today/20121204144914/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/13/AR2010011302174.html |archive-date=4. prosinca 2012.}}</ref> Sve bolnice su uništene ili teško oštećene, tako da su napuštene. [[Ujedinjeni narodi]] izvijestili su da je sjedište stabilizacijske Misije Ujedinjenih naroda u Haitiju (MINUSTAH) koji se nalazi u glavnom gradu uništeno i da je velik broj osoblja UN-a poginuo i/ili nestao. == Reagiranja == Haićanski veleposlanik u [[SAD]]-u Raymond Joseph nazvao je potres „katastrofom velikih razmjera”. [[Associated Press]] ga je nazvao „najvećim potresom ikada zabilježenim na ovom području”, iako se procjenjuje da je potres na [[Jamajka|Jamajci]] [[1692.]] godine imao jačinu 7,5 na ljestvici momentne jačine. == Akcije spašavanja == === 12. siječnja === Ljudi su spašavali unesrećene ispod ruševina, izvučeni su i brojni leševi. Leševi su izvlačeni vani na ulice i slagani na jednu gomilu. Tijekom noći, potraga i izvlačenja su se nastavila uz pomoć ručnih svjetiljki. Prijenosna bolnica [[Argentina|argentinskog]] ratnog zrakoplovstva, postavljena u [[Port-au-Prince]]u, bila je tada jedina djelatna medicinska ustanova. Tako su s argentinskim helikopterima, iz Ratnog zrakoplovstva [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], ozlijeđeni prevažani do obližnjeg [[Santo Domingo|Santo Dominga]]. === 13. siječnja === U potrazi za žrtvama, spasitelji pretražuju urušene zgrade. Ranjenici su odvođeni u bolnice kolima hitne pomoći, policijskim kamionima, tačkama i improviziranim nosilima. Mnoge su bolnice urušene; 13. siječnja jedino je argentinska vojna poljska bolnica ostala otvorena u [[Port-au-Prince]]u te uz velike napore pokušavala zbrinuti mnoštvo ranjenika. [[Liječnici bez granica]] izjavili su da su najmanje dvije bolnice u dobrom stanju te da će njihovi liječnici započeti liječiti 500 osoba kojima je potrebna hitna operacija. Tijela žrtava nagomilana su na ulicama. Trijažni centar bio je postavljen na parkiralištu, no ranjenici su, zbog velikog broja pacijenata, bili prisiljeni ležati u medicinskim šatorima te čekati pomoć. Uz to, nedostajalo je i vode. U Pétionvilleu su ljudi, koristeći batove i vlastite ruke, kopali kroz urušeni [[trgovački centar]]. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg| Srušena predsjednička palača Datoteka:Haiti earthquake damage overhead.jpg| Port-au-Prince Datoteka:Haiti earthquake camp.jpg| Pomoć logoru postavljen od strane brazilske vojske u Port-au-Prince Datoteka:Haiti camp.jpg| Kamp u Haitiju Datoteka:USCG Cutters Haiti 2010 Earthquake.JPG| Brodovi američke obalne straže u Karipskome moru 13. siječnja 2010. Datoteka:Haitian Port Damage1.jpg| Luka Port-au-Prince nakon potresa Datoteka:Soldiers_aid_2010_Haiti_earthquake_refugees.jpg| Brazilski vojnici pomažu ranjenoj Haićanki </gallery> </center> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potresi 2010-ih| 2010-12-01]] [[Kategorija:Povijest Haitija]] 12ke8x83tj6ckxjbbq0fldgprwsrubf 7625568 7625525 2026-10-28T11:54:10Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7625568 wikitext text/x-wiki {{Infookvir potres | naziv = Potres u Haitiju 2010. | pushpin_map = Haiti | karta = Haiti-2010-quake.png | tekst = | datum = [[12. siječnja]] [[2010.]] | jačina = 7,0 [[ljestvica magnitude momenta|M<sub>w</sub>]] | radijus = | dubina = 13 km | koordinate = {{Coord|18.457|N|72.533|W|display=inline}} | države = {{Z|HAI}} [[Haiti]] | žrtve = {{n|180 000}} poginulih (potvrđeno)<ref>{{Citiranje weba |url=http://en.trend.az/regions/world/ocountries/1629782.html |naslov=en.trend.az |archive-url=https://web.archive.org/web/20100203064343/http://en.trend.az/regions/world/ocountries/1629782.html |archive-date=3. veljače 2010. |access-date=2. veljače 2010.}}</ref><br /> oko {{n|200 000}} poginulih (procjena)<ref name='reutersfirst'>{{cite news |last1=Sutton |first1=Jane |last2=Boadle |first2=Anthony |last3=Fletcher |first3=Pascal |title=Haiti quake death toll may hit 200,000-minister |date=15. siječnja 2010. |publisher=Reuters |url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/N15143632.htm |work=Reuters Alertnet |accessdate=15. siječnja 2010. |archive-date=19. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100119043848/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/N15143632.htm |url-status=dead }}</ref><br /> oko 1,2 milijuna bez krova nad glavom<ref name="novinite">{{cite news |title=Haiti to Relocate 400,000 Homeless |date=22. siječnja 2010. |publisher=novinite.com |url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=112240 |accessdate=24. siječnja 2010.}}</ref> |Ubrzanje tla=0,5 g | slika = Downtown Port au Prince after earthquake.jpg | slika_opis = [[Port-au-Prince]] nakon potresa}} '''Potres na Haitiju 2010.''' bio je katastrofalni [[potres]] [[Ljestvica magnitude momenta|momentne magnitude]] 7,0 koji je pogodio zapadni dio otoka [[Hispaniola]] u [[Karipsko more|Karipskome moru]]. Pogodio je državu [[Haiti]], a osjetio se i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] te na [[Kuba|Kubi]]. Potres se dogodio 16 kilometara jugozapadno od [[Port-au-Prince‎‎]]a, glavnog grada Haitija [[12. siječnja]] [[2010.]] godine, u 16:53:09 sati po [[vremenska zona|tamošnjem vremenu]] (21:53:09 po [[koordinirano svjetsko vrijeme|UTC-u]]). [[Hipocentar]] potresa bio je na oko 13 kilometara dubine. Nakon njega, zabilježen je niz od četrnaest potresa magnitude između 5,0 i 5,9. Zbog {{n|222 517}} žrtava jedan je od [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u ljudskoj povijesti]].<ref>USGS.gov: [http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/#summary Magnitude 7.0 - HAITI REGION; 2010 January 12 21:53:10 UTC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115110510/http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eqinthenews/2010/us2010rja6/#summary |date=15. siječnja 2010. }}</ref> == Posljedice == [[Međunarodni Crveni križ]] procjenjuje da je čak tri milijuna ljudi bilo pogođeno potresom. Većina glavnoga grada Port-au-Princea značajno je oštećena ili uništena u potresu, uključujući i Predsjedničku palaču, zgradu Narodne skupštine, katedralu i glavni zatvor.<ref name=catholic>{{cite news |first=Keith |last=Fournier |title=Devastating 7.0 Earthquake Hammers Beleagured Island Nation of Haiti |url=http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |work=Catholic Online |date=2010-01-13 |accessdate=2010-01-13 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511112454/http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=35181 |url-status=dead }}</ref><ref name=smh>{{cite news |title=Quake 'levels Haiti presidential palace' |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/hundreds-feared-dead-in-haiti-earthquake-20100113-m5d3.html |work=Sydney Morning Herald |date=2010-01-13 |accessdate=2010-01-13}}</ref><ref name="wp">{{cite news |title=UN: Haitian capital's main jail collapsed in quake |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/13/AR2010011302174.html |date=2010-01-13 |access-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://archive.today/20121204144914/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/01/13/AR2010011302174.html |archive-date=4. prosinca 2012.}}</ref> Sve bolnice su uništene ili teško oštećene, tako da su napuštene. [[Ujedinjeni narodi]] izvijestili su da je sjedište stabilizacijske Misije Ujedinjenih naroda u Haitiju (MINUSTAH) koji se nalazi u glavnom gradu uništeno i da je velik broj osoblja UN-a poginuo i/ili nestao. == Reagiranja == Haićanski veleposlanik u [[SAD]]-u Raymond Joseph nazvao je potres „katastrofom velikih razmjera”. [[Associated Press]] ga je nazvao „najvećim potresom ikada zabilježenim na ovom području”, iako se procjenjuje da je potres na [[Jamajka|Jamajci]] [[1692.]] godine imao jačinu 7,5 na ljestvici momentne jačine. == Akcije spašavanja == === 12. siječnja === Ljudi su spašavali unesrećene ispod ruševina, izvučeni su i brojni leševi. Leševi su izvlačeni vani na ulice i slagani na jednu gomilu. Tijekom noći, potraga i izvlačenja su se nastavila uz pomoć ručnih svjetiljki. Prijenosna bolnica [[Argentina|argentinskog]] ratnog zrakoplovstva, postavljena u [[Port-au-Prince]]u, bila je tada jedina djelatna medicinska ustanova. Tako su s argentinskim helikopterima, iz Ratnog zrakoplovstva [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], ozlijeđeni prevažani do obližnjeg [[Santo Domingo|Santo Dominga]]. === 13. siječnja === U potrazi za žrtvama, spasitelji pretražuju urušene zgrade. Ranjenici su odvođeni u bolnice kolima hitne pomoći, policijskim kamionima, tačkama i improviziranim nosilima. Mnoge su bolnice urušene; 13. siječnja jedino je argentinska vojna poljska bolnica ostala otvorena u [[Port-au-Prince]]u te uz velike napore pokušavala zbrinuti mnoštvo ranjenika. [[Liječnici bez granica]] izjavili su da su najmanje dvije bolnice u dobrom stanju te da će njihovi liječnici započeti liječiti 500 osoba kojima je potrebna hitna operacija. Tijela žrtava nagomilana su na ulicama. Trijažni centar bio je postavljen na parkiralištu, no ranjenici su, zbog velikog broja pacijenata, bili prisiljeni ležati u medicinskim šatorima te čekati pomoć. Uz to, nedostajalo je i vode. U Pétionvilleu su ljudi, koristeći batove i vlastite ruke, kopali kroz urušeni [[trgovački centar]]. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg| Srušena predsjednička palača Datoteka:Haiti earthquake damage overhead.jpg| Port-au-Prince Datoteka:Haiti earthquake camp.jpg| Pomoć logoru postavljen od strane brazilske vojske u Port-au-Prince Datoteka:Haiti camp.jpg| Kamp u Haitiju Datoteka:USCG Cutters Haiti 2010 Earthquake.JPG| Brodovi američke obalne straže u Karipskome moru 13. siječnja 2010. Datoteka:Haitian Port Damage1.jpg| Luka Port-au-Prince nakon potresa Datoteka:Soldiers_aid_2010_Haiti_earthquake_refugees.jpg| Brazilski vojnici pomažu ranjenoj Haićanki </gallery> </center> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potresi 2010-ih| 2010-12-01]] [[Kategorija:Povijest Haitija]] 3ga5crcneo8ko8ru94tempeokdcx3bv 0 249956 7625397 7586723 2026-10-27T21:57:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625397 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Bitka |naziv=Rusko-turski rat (1877. – 1878.) |sukob=Rusko-turski ratovi |slika=[[datoteka:Plevna monument.jpg|300px]] |opis slike= ''Spomenik Plevna blizu zidina Kitaj-grada u Moskvi'' |vrijeme=24. travnja 1877. – 3. ožujka 1878. |mjesto=[[Balkan]]<br>[[Kavkaz]] |povod=nacionalno buđenje na Balkanu |teritorij= |ishod=Ruska pobjeda, [[Berlinski kongres]] |strana1=[[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Rusko Carstvo]]<br>[[datoteka:Civil flag of Serbia.svg|25px|border]] [[Kneževina Srbija]]<br>[[datoteka:Flag of the United Principalities of Romania (1862 - 1866).svg|25px|border]] [[Kneževina Rumunjska]]<br>[[datoteka:Cs-cg rs.PNG|25px|border]] [[Kneževina Crna Gora]]<br>[[datoteka:Samara flag.png|25px|border]] Bugarski dobrovoljački odredi |strana2= [[Osmansko Carstvo]] |strana3= |zapovjednik1 = [[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Mihail Skobeljev]]<br>[[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Mihail Nikolajevič]]<br>[[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Mihil Loris-Melikov]]<br>[[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Josif Gurko]]<br>[[File:Flag of the Russian Empire (black-yellow-white).svg|25px|border]] [[Ivan Lazarev]]<br>[[datoteka:Civil flag of Serbia.svg|25px|border]] [[Kosta Protić]]<br>[[datoteka:Flag of the United Principalities of Romania (1862 - 1866).svg|25px|border]] [[Karlo I. Eitel]] |zapovjednik2 = [[Ahmed Muhtar-paša]]<br> [[Osman-paša]]<br> [[Sulejman-paša]]<br> [[Mehemet Ali]]<br> [[Veisel-paša]] |zapovjednik3= |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3= |gubitci1 ='''Ruski gubitci:'''<br>27.512 poginulih i nestalih u borbi<br>49.828 ranjenih<br>46.000 umrlih zbog [[Bolest|bolesti]]<ref>L. S. Kaminski i S. A. Novoselski: ''Poteri v proshlykh voinakh'' (Žrtve prošlih ratova). Medgiz, Moskva, 1947., str. 36, 37</ref><br>'''Rumunjski gubitci:'''<br>4302 [[Smrt|poginulih]] i nestalih u borbi<br>3316 ranjenih<br>19.904 oboljelih<ref>Cornel Scafes i suradnici: ''Armata Romania in Razvoiul de Independenta 1877–1878'' (Rumunjska vojska u ratu za nezavisnost 1877. – 1878.). Bukurešt, Editura Sigma, 2002, str. 149</ref> |gubitci2 = 151.750 poginulih, ranjenih i zarobljenih |posljedice3= |bilješke= }} '''Rusko-turski rat (1877. – 1878.)''' bio je jedan u nizu ''Rusko-turskih ratova'', između [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Korijeni Rusko-turskog rata [[1877.]] – [[1878.]] bili su u nacionalnom buđenju među [[balkan]]skim narodima, kao i nastojanju [[Rusko Carstvo|Rusije]] da izbije na [[Crno more]], i da tako nadoknadi teritorijalne gubitke koje je pretrpjela tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]]. Neposredni rezultat ovog rata bio je potpuna nezavisnost tadašnjih kneževina; [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Kneževina Srbija|Srbije]] i [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]], koje su i dotad imala [[de facto]] [[Suverenitet|suverenost]], ali su nakon rata i formalno proglasile nezavisnost i potpuno odvajanje od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (do tad je [[sultan]] formalno bio suveren). Nakon gotovo pet stoljeća turske vladavine ([[1396.]] – [[1878.]]), ponovno je uspostavljena [[bugarska]] država, i to kao [[Kneževina Bugarska]], pokrivajući zemlje između [[Dunav]]a i [[Balkan (planina)|Planine Balkan]] (osim [[Dobrudža|Sjeverne Dobrudže]] koja je pripala [[Rumunjska|Rumunjskoj]]). Indirektna posljedica rata bio je i [[Berlinski kongres]], kojim je dopušteno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] da okupira [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], kao i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] da okupira [[Cipar]], dok je [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] pripojena [[Besarabija|Južna Besarabija]] i [[Kavkaz|kavkaska]] oblast [[Karska oblast|Kars]]. ==Povijesne okolnosti rata== === Položaj kršćana unutar Osmanskog Carstva === Članak 9. [[Pariški mirovni ugovor (1856.)|Pariškog mirovnog ugovora]] iz [[1856.]], kojim je završen prethodni [[Krimski rat]], obvezao je Osmansko Carstvo da ima dodijeliti jednaka građanska prava kršćanima kao i muslimanima. Sultanovim ediktom – ''Hatt-ı Hümayun'', načelno su postali ravnopravni svi stanovnici Osmanskog Carstva, [[Islam|muslimani]] kao i ostalo nemuslimansko stanovništvo.<ref>[http://www.anayasa.gen.tr/reform.htm Pogledajte puni tekst zakona Hatt-ı Hümayun]</ref> Tim ukazom je ukinut, između ostalog, i ''jizy'' (porez zbog nesluženja vojske), te je istovremeno i nemuslimanima bilo dopušteno služenje vojnog roka.<ref>P. J. Vatikiotis: ''The Middle East'' London, Routledge, 1997. str. 217 {{ISBN|0-4151-5849-4}}</ref> Međutim u Osmanskom Carstvu ostalo je još puno diskriminacije jer su neki ključni aspekti Zimmi statusa (odnos prema nemuslimanskom stanovništvu) zadržani, tako se na primjer svjedočenje kršćana protiv muslimana nije prihvaćalo na sudovima, a to je praktički osiguravalo imunitet muslimanima za kaznena djela koja bi počinili protiv kršćana. Premda su na lokalnoj razini odnosi među različitim vjerskim zajednicama bili u većini slučajeva i nadalje dobri i u najmanju ruku toleratni, ipak je ova sudska praksa potaknula najgore dijelove muslimanskog društva da se okoriste nastalom situacijom. Zloupotrebe su bile najgore u regijama koje su imale pretežito kršćansko stanovništvo, a to se uglavnom nalazilo u europskom dijelu Carstva gdje su lokalne vlasti često vrlo otvoreno podupirale takve akcije, kao preventivno sredstvo za držanje kršćana u potpunoj pokornosti.<ref>[http://www.archive.org/details/easternquestionf01argyuoft "The Eastern question from the Treaty of Paris 1836 to the Treaty of Berlin 1878 and to the Second Afghan War (1879)" 2 Poglavlje]</ref> Drugi veliki uzrok pogoršanja stanja u Osmanskom Carstvu bio je veliki financijski pritisak na ispražnjenu carsku blagajnu koja je podigla niz velikih inozemnih kredita s visokim kamatama zbog Krimskog rata. Unatoč brojnih fiskalnih reformi, carstvo je tonulo u sve veće dugove i gospodarske teškoće. Stanje se dodatno zakompliciralo kod se trebalo primiti više od 600.000 [[Muslimani|muslimanskih]] [[Čerkezi|čerkeza]] koje su Rusi protjerali iz Kavkaza i s [[Crno more|crnomorskih]] luka sjeverne [[Anatolija|Anatolije]] te iz [[Constanţa (grad)|Constanţe]] i [[Varna|Varne]].<ref>Caroline Finkel, ''The History of the Ottoman Empire'', str. 467, 2005, Basic Books</ref> ===Libanonska kriza 1860. god.=== Libanonski [[Maroniti|maronitski]] seljaci, koje su pobudili lokalni kršćanski svećenici, pobunili su se [[1858.]] godine protiv svojih feudalnih gospodara ([[Druzi|Druza]]) i uspjeli su uspostavti svoju seljačku republiku u južnom [[Libanon]]u. Zbog tog su se manje više svi [[Druzi]] (i zemljoposjednici, ali i obični seljaci) pobunili protiv Maronita tako da se sukob pretvorio u građanski rat. Iako su obje strane pretrpjele gubitke, ipak ostaje činjenica da su Druzi masakrirali oko 10.000 Maronita.<ref>{{Citiranje weba |url=http://dlxs2.library.cornell.edu/cgi/t/text/text-idx?c=cdl;idno=cdl324 |title=C. Churchill: ''The Druzes and the Maronites under the Turkish rule from 1840 to 1860'', London: B.Quaritch 1862., str. 219 |access-date=22. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090615173033/http://dlxs2.library.cornell.edu/cgi/t/text/text-idx?c=cdl;idno=cdl324 |archive-date=15. lipnja 2009. |url-status=dead}}</ref> Ovi događaji imali su odjeka i u [[Sirija|Siriji]] gdje je lokalno muslimansko stanovništvo [[Damask]]a krenulo u napade na svoje susjede iz kršćanskih manjinskih zajednica, tako da je oko 5.000 do 25.000 ljudi ubijeno u odmazdama, između ostalih nastradali su [[SAD|američki]] i [[Nizozemska|nizozemski]] [[konzul]]i, čime su ti događaji dobili i međunarodni značaj. Pod prijetnjom europske intervencije, osmanske vlasti uspjele su zavesti red. No uprkos tomu uslijedila je intervencija francuskih i britanskih snaga.<ref>Stanford J. Shaw and Ezel Kural Shaw. ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 2, Reform, Revolution, and Republic: The Rise of Modern Turkey 1808–1975''. Cambridge: Cambridge University Press, 1977, str. 142–143 {{ISBN|0-5212-9166-6}}.</ref> Europske sile tražile su da sultan imenuje kršćanskog guvernera u Libanonu, čija će kandidatura također ići preko sultana, ali kojeg trebaju odobriti i europskih sile. ===Ustanak na Kreti 1866. – 1869.=== [[datoteka:MoniArkadiou2.JPG|mini|desno|280px|Manastir Moni Arkadio na Kreti]] Ustanak na [[Kreta|Kreti]] dogodio se zbog dva važna razloga: neuspjeha Osmanskog Carstva da provede reforme koje bi poboljšale život stanovništva i zbog želje većine Krećana za "Enosisom" (sjedinjenje s Grčkom).<ref>The Historical Journal, Vol. 3, No. 1 (1960), str. 38–55</ref> Ustanici su vrlo brzo stekli kontrolu nad cijelim otokom, osim u pet gradova u kojima su se utvrdili muslimani. Naslovi i tekstovi u grčkim novinama koji su tvrdili da muslimani masakriraju Grke, imali su odjeka i proširili se diljem Europe. Istovremeno je unovačeno na tisuće grčkih dobrovoljaca koji su poslani na otok. Početkom 1869. ustanak je ugušen, ali je nakon njega [[Visoka Porta|Porta]] bila prinuđena dati neke ustupke lokalnom stanovništvu: uvođenje otočke samouprave, i povećanje prava kršćanskog stanovništva. Od cijelog Ustanka na Kreti, vjerojatno najpoznatiji događaj postao je opsada manastira Moni Arkadio, u kojem se utaborilo oko 150 kretskih grčkih ustanika, uz oko 600 žena i djece, okruženih snagama od oko 23.000 kretskih muslimana i osmanskih vojnika. Nakon višednevnih krvavih borbi s velikim brojem žrtava na obje strane, ustanici su se predali kad im je ponestalo streljiva. Nakon predaje su svi pobijeni.<ref> [http://www.gutenberg.org/files/11594/11594.txt William James Stillman: The Autobiography of a Journalist], II Tom, Projekt Gutenberg eBook objavljeno 15. ožujka 2004.</ref> Važnost Kretskog ustanka na kraju se svela na njegovo brutalno gušenje i veliku pozornost javnosti koju je taj događaj privukao diljem Europe, a posebice u Velikoj Britaniji. Nakon ustanka je porasla osjetljivost britanske političke javnosti za pitanja položaja potlačenih kršćana u Osmanskom Carstvu. ===Promjena odnosa snaga u Europi=== Raspored europske ravnoteže snaga, koji je ustanovljen [[1856.]] dobrano je uzdrman [[1859.]], kad su [[Francuska]] i [[Austrija]] zaratile oko [[Italija|Italije]]. Na to su se nadovezali [[Otto von Bismarck|Bismarckovi]] ratovi za ujedinjenje [[Njemačka|Njemačke]] te njemačke pobjede u ratovima protiv Austrije [[1866.]] godine i protiv Francuske [[1870.]] godine. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] se istrošila u netom minulom [[Krimski rat|Krimskom ratu]], a u to vrijeme njihova pažnja bila je skrenuta na narasle probleme oko [[Irska|irskih]] pitanja, tako da su odlučili da se ne miješaju u probleme oko europske ravnoteže snaga. Bismarck ipak nije želio raspad Osmanskog Carstva, jer bi to moglo dovesti do stvaranja rivalstva koje bi kasnije moglo dovesti do rata. Dok je Francuska [[Napoleon III.|Napoleona III.]] podržavala pobunu u [[Poljska|Poljskoj]] protiv Rusije, Rusija je činila sve da povrati pravo posjedovanja flote na [[Crno more|Crnom moru]], i zajedno je s Francuskom činila sve da poveća svoj utjecaj na Balkanu pomoću novih panslavenskih ideja po kojim bi svi [[Slaveni]] trebali biti ujedinjeni pod ruskom vodstvom, što se moglo ostvariti samo tako da se razbiju dva carstva u kojima su živjela većina neruskih Slavena: Austro-Ugarsko i Osmansko Carstvo. ===Stanje na Balkanu=== Odnos snaga u Europi direktno se odražavao na stanje Balkana. Osmanska uprava je slabila tijekom cijelog [[19. stoljeće|19. stoljeća]], tako da je središnja vlada povremeno gubila stvarnu kontrolu nad cijelim provincijama. Reforme, koje su Osmanskom Carstvu nametale europske sile, polučile su malo toga dobroga za poboljšanje uvjeta kršćanskog stanovništva. Istovremeno, tim reformama nije bio zadovoljan ni znatan dio muslimanskog stanovništva. Zbog tog je [[Bosna i Hercegovina]] pretrpjela najmanje dva vala pobuna od strane lokalnog muslimanskog stanovništva. Posljednji se zbio [[1850.]] godine [[datoteka:Bismarck44.jpg|mini|lijevo|Otto von Bismarck]] Nakon nemira u prvoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Austrija se otresla briga te je tražila priliku za svoju dugogodišnji politiku ekspanzije na zemlje Osmanskog Carstva. Službeno autonomne, ali de facto nezavisne kneževine, [[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]], tražile su priliku za proširenje na područja naseljena njihovim sunarodnjacima. U Crnoj Gori je vladao ambiciozni [[Nikola I. Petrović|knjaz Nikola]], kad je izbio [[Hercegovački ustanak|ustanak kršćana u Hercegovini 1875.]] Crnogorci su odmah požurili pomoći svojim susjedima, i objavili su rat Osmanskom Carstvu. Ubrzo nakon toga planuo je ustanak u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Pritješnjen tim događajima a i zbog velikog pritiska javnosti, i srpski knez [[Milan Obrenović]] objavio je rat Osmanskom Carstvu [[1876.]] godine. ==Balkanska kriza 1875. – 1876.== Od [[1873.]] godine pa nadalje Osmansko Carstvo bila je suočene s razdobljem suša i pojave gladi u [[Anatolija|Anadoliji]], što je dovelo do masovnih pojava siromaštva i nezadovoljstva. Zbog tog su izostali porezni prihodi, sve je do dospjelo do kulminacije u listopadu [[1875.]] godine, kad se carska blagajna toliko ispraznila, da je osmanska vlada proglasila stečaj. [[Hercegovački ustanak|Ustanak protiv Osmanlija]] buknuo je u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u ljeto [[1875.]] Obje susjedne kneževine [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] i [[Kneževina Srbija|Srbija]] ubacile su svoje naoružane skupine. Unatoč nekim kasnijim mjerama za smanjenjem poreza, ustanak se nastavio i nakon [[1875.]] godine i na izvjestan način služio kao okidač za Bugarski ustanak u travnju [[1876.]] godine. ===Bugarski ustanak iz 1876.=== Od jeseni [[1875.]], osmanske vlasti su postale svjesne da se nešto kuha i da je pobuna na vidiku. Zbog toga su povećali broj svojih ophodnji na [[Dunav]]u i poslali više špijuna i svojih doušnika i provokatora po cijeloj Bugarskoj, koji su uspjeli napraviti znatnu štetu u ustaničkoj organizaciji.<ref>R.J. Crampton: ''Bulgaria'', str. 206. Objavljeno 2007. Oxford University Press.</ref> Ustanak u Bugarskoj bio je djelo relativno male grupe nacionalista. Oni su na taj način željeli ishoditi brzu i potpunu neovisnost, po uzoru na prethodne ustanke [[Srbi|Srba]] i [[Grci|Grka]], i oni su računali na potporu Rusije i Srbije.<ref>Lord Kinross, ''The Ottoman Centuries'', 1977, str. 509, Morrow Quill</ref> Pobuna u Bosni i Hercegovini ubrzala je tijek stvari, ustanici su iako nedovoljno pripremljeni željeli iskoristiti osmansku okupiranost događajima u Bosni i Hercegovini. Ali se ubrzo ugasio, nakon toga ustanak je planuo u središnjoj Bugarskoj, i ovaj je bio loše pripremljen i vrlo loše vođen, s gomilom nepotrebnih akata nasilja prema muslimanskom stanovništvu. [[datoteka:Konstantin Makovsky - The Bulgarian martyresses.jpg|desno|mini|280px|Konstantin Makovski ''Bugarske žrtve'', slika koja opisuje teror bašibozuka u Bugarskoj]] Osmanlijama su nedostajale jedinice redovne vojske zbog problema na sjeverozapadu, tako da su se morale koristiti neregularnim dobrovoljačkim [[Bašibozuk]] jedinicama pri gušenju Bugarskog ustanka (11. svibanj – 9. lipanj 1876). Ti odredi bili su sastavljeni uglavnom od [[Islam|muslimanskih]] stanovnika iz Bugarske, od kojih su mnogi bili [[Čerkezi|čerkeske]] izbjeglice protjerane iz [[Kavkaz]]a ili [[Krimski Tatari]] protjerani tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]]. Zbog toga takvi odredi nisu pravili razlike između aktivnih ustanika i pasivnih mjesnih seljaka, već bi masakrirali sve na što bi naišli i tako su gušili ustanak pobunjenika.<ref>Robert Seton-Watson, ''Disraeli, Gladstone and the Eastern Question: A Study in Diplomacy and Party Politics''. London: Macmillan, 1935, str. 58.</ref> Vijesti o masakrima u Bugarskoj do Britanije su stizale posredstvom misionara, novinara i diplomatskih predstavnika na Balkanu. Britanski tisak je uz veliku pompu pisao o ''bugarskom užasu'' i objaviljivao reportaže o tisućama nezaštićenih kršćana zaklanih od strane fanatičnih muslimana. Američki misionari su procjenjivali da je ubijeno oko 15.000 ljudi, Bugari su pak izašli s procjenama od 30.000 do čak 100.000 ubijenih. ===Srpsko-turski rat i diplomatske igre oko njega=== {{glavni|Carigradske konferencije}} * [[Kneževina Srbija|Srbija]] te potom [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] [[30. lipnja]] [[1876.]], objavile su rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. * [[8. srpnja]] [[1876.]] godine, održan je važan sastanak u dvorcu Reichstadt u [[Češka|Češkoj]], između [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. S ruske strane predstavnici su bili car [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II.]] te ministar vanjskih poslova knez Aleksandar Gorčakov, a s Austro-Ugarske car [[Franjo Josip I.]] i grof Gyula Andrássy. Ovaj tajni dogovor nije rezultirao nikakvim napisanim sporazumom, ali je usmeno navodno dogovoreno sljedeće; Rusija je pristala dati potporu austrougarskom zaposjedanju Bosne i Hercegovine, a Austro-Ugarska je u zamjenu za to pristala da Rusija povrati [[Besarabija|Južnu Besarabiju]] (izgubljenu za posljednjeg [[Krimski rat|Krimskog rata]]), kao i to da Rusija anektira luku Batumi na istočnoj obali Crnog mora, kao i na buduću bugarsku autonomiju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diphis.ru/index.php?option=content&task=view&id=100#3 |title=V. P. Potemkin: ''History of world diplomacy XV century BC — 1940 AD'' |access-date=22. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611074157/http://www.diphis.ru/index.php?option=content&task=view&id=100#3 |archive-date=11. lipnja 2008. |url-status=dead}}</ref> * Tijekom srpnja i kolovoza, loše pripremljena i loše opremljena srpska vojska, pomognuta od ruskih dobrovoljaca nije uspjela postići neke uvjerljivije rezultate, te nije uspjela odbiti tursku ofenzivu na Srbiju. Tako da se 26. kolovoza, Srbija obratila europskim silama da posreduju za okončanje rata. Zajednički ultimatum europskih sila prisilio je [[Visoka Porta|Visoku Portu]] na jednomjesečno primirje i početak mirovnih pregovora. Turske mirovne uvjete su europske sile odbacile kao pregrube. Početkom listopada, nakon isteka primirja, turska vojska nastavila je svoju ofenzivu, tako da je srpski položaj ubrzo postao očajan. Zbog toga je [[31. listopada]] [[1876.]] Rusija dala ultimativni zahtjev Turskoj da mora obustaviti neprijateljstva i potpisati novo primirje sa Srbijom u roku od 48 sati. Uz zahtjev je uslijedila i djelomična mobilizacija ruske vojske (20 divizija). Turski sultan je zbog tog prihvatio uvjete ultimatuma. * Za rješavanje krize organizirana je [[11. prosinca]] [[1876.]] godine, [[Carigradske konferencije]] velikih sila u [[Istanbul|Carigradu]] (na koju Turci nisu bili ni pozvani). Raspravljalo se o jednom kompromisnom rješenju, kojim bi se dala autonomija [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pod zajedničkom kontrolom europskih sila. Turci su pak pronašli način da diskreditiraju rezultate konferencije. Na dan zatvaranja konferencije 23. prosinca, usvojili su svoj prvi ustav kojim se garantiraju jednaka prava za vjerske zajednice unutar carstva, na temelju toga Turska je donijela odluku da je rezultati konferencije uopće ne zanimaju. * [[15. siječnja]] [[1877.]] godine, Rusija i Austro-Ugarska potpisale su [[Budimpeštanska konvencija 1877.|tajni sporazum]] kojim su potvrdili raniji usmeni dogovor iz Reichstadta u srpnju [[1876.]], tim sporazumom je [[Austro-Ugarska]] obećala svoju neutralnost u predstojećem ratu koju bi povela Rusija i morala bi opstruirati svaku moguću inozemnu intervenciju protiv Rusije, da se ne bi ponovio scenarij iz [[Krimski rat|Krimskog rata]].<ref>{{Citiranje weba |title=Budimpeštanska konvencija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/9976 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. srpnja 2016.}}</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13873/ Budimpeštanska konvencija] Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 17. veljače 2015. Pristupljeno 1. srpnja 2016.</ref><ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 165</ref> * [[31. ožujka]] [[1877.]] godine, Rusija je uspjela uvjeriti europske sile da potpišu Londonsku Konvenciju, kojom se tražilo od Turske da uvede one reforme koje je sama najavila. Ali su europske sile bile te koje bi nadgledale rezultate reformi, te ako se situacija ne popravlja, zadržavaju pravo "da izjave da je takvo stanje stvari nije u skladu s njihovim interesima kao ni Europe u cjelini". No Turci su se osjećali dovoljno osnaženi i odbacili su taj prijedlog s obrazloženjem da se njime krši Mirovni ugovor iz Pariza. Na kraju je [[24. travnja]] [[1877.]] godine, nakon gotovo dvije godine uzaludnih pregovora, Rusija je objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. ==Ratne pripreme== [[12. travnja]] [[1877.]] godine [[Rumunjska]] je dala dozvolu da ruske trupe prođu preko njenog teritorija i napadnu Turke, zbog tog su [[Turci]] granatirali rumunjske gradove na Dunavu. Kao odgovor na to [[10. svibnja]] [[1877.]] godine Kneževina Rumunjska, koja je tad bila pod formalnim osmanskim suverenitetom, proglasila je svoju nezavisnost.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cs.kent.edu/~amarcus/Mihai/english/cronologieen.html |title=Chronology of events from 1856 to 1997 period relating to the Romanian monarchy on Kent State University website, Ohio, United States |archive-url=https://web.archive.org/web/20071230042922/http://www.cs.kent.edu/~amarcus/Mihai/english/cronologieen.html |archive-date=30. prosinca 2007. |access-date=22. siječnja 2010.}}</ref> Ishod ovog rata je bio nepredvidiv. Rusi su mogli poslati na [[Balkan]] veću vojsku: čak oko 300.000 vojnika, jer im je to bilo na dohvat ruke. Osmanlije su pak imale oko 200.000 vojnika na Balkanskom poluotoku, od kojih su njih oko 100.000 bili posade utvrđenih garnizona, tako da im je ostajalo oko 100.000 vojnika za vojne operacije. Osmanlije su nasuprot tome imali prednost dobro utvrđenih gradova, zatim u potpunoj kontroli nad Crnim morem, te u brojnim riječnim brodovima na Dunavu.<ref>[http://www.archive.org/details/warineastillustr00scheiala A. J. Schem: ''The war in the East. An illustrated history of the conflict between Russia and Turkey with a review of the Eastern question (1878)'']</ref> Njihova prednost bila je i u vrlo modernom oružju koju su netom kupili od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]], [[SAD|Amerikanaca]] i [[Prusija|Nijemaca]]. [[datoteka:Pereprava cherez Dunaj.jpg|mini|desno|280px|Ruska vojska prelazi Dunav, slika Nikolaja Dmitrijeva-Orenburgskog 1883.]] Osmansko vojno zapovjedništvo u [[Istanbul|Carigradu]] vrlo je loše procijenilo stvarne ruske namjere, oni su držali da će Rusi glavni udar izvršiti kod delte Dunava i duž [[Crno more|crnomorske]] obale, gdje je najbliži i najlakši put prema Carigradu, unatoč tome što bi im na tom putu stajale najsnažnije i najbolje opskrbljene turske utvrde. Nasuprot tome u gornjem dijelu Dunava, samo je utvrda [[Vidin]] imala značajniju posadu na čelu s Osman pašom, koji se upravo vratio u Vidin, nakon što je porazio [[Srbi|Srbe]] u njihovu nedavnom ratu protiv Osmanskog carstva. Ruska kampanja je bila bolje planirana, ali se previše oslanjala na tursku pasivnost. Presudna ruska pogreška bila je previše slanja vojnika u početku sukoba, već u lipnju na početku rata, kad su prešli Dunav, njihov ekspedicioni korpus imao je oko 185.000, što je bilo svega nešto malo manje nego svih turskih snaga na cijelom Balkanu (oko 200.000 ljudi). Nakon zastoja u srpnju (kod Plevena i [[Stara Zagora|Stare Zagore]]), ruski vojni stožer shvatio je da nema rezerve za održanje napada te je prešao na obranu. ==Tijek rata== [[datoteka:Boj u Ivanovo-Chiflik.jpg|mini|desno|280px|Borbe pored mjesta Ivanovo-Čiflik]] Na početku rata, [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Rumunjska]] uništile su sve brodove duž [[Dunav]]a i minirale rijeku, čime su htjele osigurati slobodan prijelaz Dunava ruskih snaga, bez otpora turske mornarice. Turski stožer nije dobro procijenio značaj ruske akcije. U lipnju je jedan manji ruski odred prešao Dunav u blizini delte, kod mjesta [[Galaţi (grad)|Galaţi]], i uputio se prema tadašnjem Rusčuku (današnji grad [[Ruse]]). Na taj način su uvjerili (i obmanuli) osmanlije da će težište ruskog napada biti upravo tu na Dunavsko-crnomorskoj nizini. Pod direktnom komandom [[general bojnik]]a Mihaila Ivanoviča Dragomirova, u noći 27/28 lipnja [[1877.]] godine ruski vojnici su izgradili pontonski most preko Dunava kod mjesta [[Svištov]]. Nakon kratke borbe u kojoj su Rusi pretrpjeli gubitke od 812 ubijenih i ranjenih vojnika<ref>''Bayonets before Bullets: The Imperial Russian Army, 1861–1914'', Bruce Menning, Indiana University Press, 2000, str. 57</ref> ruska vojska uspjela je ovladati drugom stranom Dunava i napala na osmansku pješadijsku brigadu koja je branila [[Svištov]]. U ovom trenutku ruske snage bile su podijeljene u tri dijela: istočne odred pod zapovjedništvom carevića Aleksandra Aleksandroviča (budući ruski car [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandar III.]]), određen je za zauzimanje utvrde Rusčuk i osiguranje lijevog krila ruske vojske, zapadni odred, trebao je zauzeti utvrdu [[Oblast Pleven|Nikopol]], i osiguravati zapadni bok, a jurišni odred pod zapovjedništvom grofa Josifa Vladimiroviča Gurka, trebao je brzim maršem zauzeti [[Veliko Trnovo|Veliko Tarnovo]] i prodrijeti do [[Balkan (planina)|Planine Balkan]], najznačajnije barijere između Dunava i Carigrada. Nakon uspješnog ruskog prijelaza Dunava, Osmanski vrhovni stožer iz Carigrada naredio je Osman Nuri Paši da kao protumjeru zaposjedne utvrdu Nikopol, zapadno od grada Vidina i mjesta ruskog prelaska Dunava. Na maršu za Nikopol, Osman Paša je saznao da su Rusi već zauzeli Nikopol, tako da mu nije preostalo ništo drugo nego da zauzme grad Plevnu (današnji [[Pleven]]), sa svojih 15.000 ljudi, 19. srpnja.<ref>Frederick William von Herbert: ''The Defense of Plevna 1877'', Longmans, Green, and Co, London, 1895., str. 131</ref> Rusi su s oko 9000 vojnika pod zapovjedništvom generala Schilder-Schuldnera, stigli pred Plevna rano ujutro sljedećeg dana, tako je započela opsada utvrde Plevna. [[datoteka:GhaziOsmanPasha.jpg|mini|desno|240px|Gazi Osman Paša]] Osman Paša uspio je dobro organizirati obranu i odbio dva ruska napada s velikim brojem poginulih na ruskoj strani. U tom trenutku su se sukobljene strane izjednačile, a ruska vojska je bila vrlo obeshrabrena brojnim neuspjelim jurišima. Većina kasnijih analitičara misli da su tad Turci izveli protunapad, pobijedili bi Ruse. Međutim za razliku od toga, Osman Paša je slijedio naputke svog stožera i ostao u utvrđenom Plevenu. [[datoteka:Nikopol dmitriev.jpg|mini|lijevo|260px|Turska predaja kod Nikopola]] Rusija nije imala više vojnika za slanje na Plevnu, pa su Rusi grad opkolili i zatražili od Rumunja dodatne snage. Ubrzo nakon toga, rumunjske snage prešle su Dunav i pridružile se opsadi grada. 16. kolovoza. Rusi i Rumunji su se snažno borili da osmanlijama ne dođe pomoć u Pleven, tek nakon što su ruske i rumunjske snage uspjele presjeći sve pravce opskrbe pao je Pleven. Istina Osman Paša pokušao je 9. prosinca u samoubilačkom napadu razbiti rusku opsadu, čak je uspio probili prvu liniju ruskih rovova. No nakon ranjavanja Osman Paše, i glasina da je ubijen, u turskim redovima zavladala je panika. Zbog tog su se Turci povukli u grad izgubivši u uzaludnom pokušaju proboja 5.000 ljudi. Sljedećeg dana osmanlije su se predali. Tad je i kneževina Srbija, objavila rat Osmanskom Carstvu opet. U njihovoj vojsci je ovaj put bilo je puno manje ruskih časnika nego prije, ali su oni ipak ovaj put imali puno više iskustva iz rata [[1876.]] – [[1877.]] Srpskom vojskom zapovjedao je formalno knez [[Milan Obrenović]] (ali u stvarnosti je to bio [[general]] Kosta Protić, načelnik stožera). Planiranu ofenzivu na [[Sandžak]] i [[Novi Pazar]] Srbi su morali odbaciti zbog snažnog diplomatskog pritiska Austro-Ugarske, koja je na taj način željela spriječiti Srbiju i Crnu Goru da dođu u kontakt. Osmanska vojska ovaj put brojčano daleko slabija, ograničila se samo na pasivnu obranu utvrđenih položaja. Do kraja neprijateljstava Srbija je uspjela zauzeti Ak-Palanku (današnju [[Bela Palanka|Belu Palanku]]), [[Pirot]], [[Niš]] i [[Vranje]]. [[datoteka:Zahvat grivickogo reduta.jpg|mini|desno|260px|Zauzimanje Grivice]] Ruska vojska [[feldmaršal]]a Josifa Vladimiroviča Gurka uspjela je ovladati važnim strateškim prijevojem na Staroj Planini -Šipka. Nakon pada prijevoja Šipka u ruske ruke velik broj osmanskih crnomorskih utvrda i gradova kao i jedinica u njima praktički je ispao iz ratnih zbivanja. Pored ruske i rumunjske vojske (koja je mobilizirala oko 130.000 ljudi (10.000 je poginulo), na bugarskom frontu sudjelovao je i snažan finski kontingent te više od 12.000 dobrovoljaca iz Bugarske (Opalčenje), kao i brojne hajdučke čete. ===Kavkaski front=== [[datoteka:Shipka field.jpg|mini|desno|260px|Prijevoj Šipka nakon bitke]] Rusi su na Kavkazu (u [[Gruzija|Gruziji]] i Armeniji) imali snage od oko 75.000 ljudi, pod zapovjedništvom velikog vojvode Mihaila Nikolajeviča guvernera Kavkaza. Osmanlije su na tom području imali vojsku od 80.000 ljudi na čelu s generalom Ahmed Muhtar Pašom. Mnogi ruski zapovjednici Mihaila Nikolajeviča bili su od armenskog podrijetla, uključujući i generale Bejbut Šelkovnikova, Mihaila Loris-Melikova, Ivana Lazareva i Aršak Ter-Gukasova. Prvi je napao general poručnik Ter-Gukasov, koji je bio stacioniran u blizini [[Erevan]]a, on je [[27. travnja]] [[1877.]] zauzeo pogranični grad Bajazid. Nakon pada Bajazida, ruske snage su napredovale dublje i zauzele cijelu regiju [[Karska oblast|Ardahan]] [[17. svibnja]]. Pri kraju svibnja ruske jedinice opkolile su utvrdu [[Kars]], turskoj posadi stiglo je pojačanje i oni su uspjeli odbiti napade. Ratna zbivanja u [[Armenija|zapadnoj Armeniji]] teško su se odrazila na lokalno [[Armenci|armensko]] stanovništvo. Osmanske vlasti nahuškale su [[Kurdi|Kurde]] da za odmazdu napadnu Armence pored Bajazita i Alaškerta, u tim odmazdama pobijeno je oko 30.000 Armenaca. U listopadu [[1877.]], turska vojska krenula je u veliku kontraofenzivu protiv ruske vojske u regiji Adžarija. Do 19 srpnja snage pod vodstvom Muhtar Paše uspjele su ovladati planinskim visovima Adžarije.<ref>"Sovjetsko armenska enciklopedija, Erevan, Armenska SSR: Armenska Akademija Nauka 1974., str. 138.</ref> U sljedećim mjesecima, ruske snage pod generalom Lazarevim pokušale su ponovno ovladati regijom, ali to nisu uspjele. Zatim je uslijedila druga turska ofenziva u listopadu koju je Lazarov odbacio i u protuudaru zauzeo čitavu regiju 15. listopada. Turski gubici u borbama za Adžariju iznosili su 5000 – 6000 mrtvih ili ozlijeđenih, sa više od 8500 ratnih zarobljenika, dok je broj poginulih na ruskoj strani bio blizu 15.500. U veljači [[1878.]] ruska vojska zauzela je turski grad Erzerum praktički bez otpora. ==Završetak rata== ===Intervencija velikih sila=== Zbog [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanskog]] pritiska Rusija je prihvatila ponuđeno primirje Osmanskog Carstva [[31. siječnja]] [[1878.]], ali su se ruske trupe nastavile kretati prema Carigradu. Zbog tog su Britanci poslali flotu bojnih brodova, koja je trebala zastrašiti Ruse i spriječiti njihov ulazak u grad, i privoliti ih da potpišu [[Sanstefanski mir]]. Na kraju je Rusija podpisala Ugovor iz San Stefana, [[3. ožujka]] [[1878.]] godine. Po odredbama tog mirovnog sporazuma Osmansko Carstvo moralo je priznati neovisnost [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Kneževina Srbija|Srbije]], [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]] te dati autonomiju [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ruska ekspanzija na [[Balkan]], uznemirila je velike sile, tako da je ubrzo došlo do revizije San Stefanskog mira, kasnijim izmjenama klauzala mirovnog ugovora na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. Glavna promjena koju je donio [[Berlinski kongres]], bila je u smanjenju Bugarske (mnogi su se ipak preplašili tako velike [[Slaveni|slavenske]] države), te je ona podijeljena u skladu s ranijim sporazumima između velikih sila koji nisu dozvoljavali stvaranje velike slavenske države. Tako su bugarski sjeverni i istočni dijelovi postali su (i ostali) Kneževina Bugarska i [[Povijest Bugarske|Istočna Rumelija]], a [[Makedonija (regija)|Makedonija]] je vraćena pod osmanski suverenitet. ===Posljedice rata=== ====Bugarska==== Svega nekoliko gradova, i vrlo malo sela bili su poprišta dugotrajnih bitaka, tako da su civilni gubici bili relativno mali. Nakon potpisivnja Mirovnog sporazuma iz San Stefana, Rusi su postavili svoj sustav vlasti u novoustanovljenu Bugarsku. Ruski vojnici, [[kozaci]], kao i brojni bugarski dobrovoljci otpočeli su s teroriziranjem i progonima seljačkog muslimanskog stanovništva. U tim progonima po nekim procjenama stradalo je 260.000 do 262.000 muslimana, a gotovo pola milijuna izbjeglica pobjeglo je zajedno s turskom vojskom.<ref>D. Hupchick: ''The Balkans'' 2002. str. 265, Palgrave</ref> Tijekom sukoba brojni [[Islam|muslimanski]] vjerski i kulturni spomenici su objekti uništeni. Velika biblioteka starih turskih knjiga uništena kada je izgorjela [[džamija]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]] [[1877.]] Većina [[džamija]] u [[Sofija|Sofiji]] su sistematski uništene, sedam ih je minirano u jednoj noći u prosincu [[1878.]] Treba napomenuti i to da je i kršćansko stanovništvo, posebice u početnim fazama rata, ako se našlo putu osmanske vojske također puno propatilo. To se zbilo nakon bitke kod [[Stara Zagora|Stare Zagore]], kada su se snage generala Gurka, povukle nakon neuspjelog napada na Prijevoj Šipka. Sulejman paša dao je zapaliti grad Staru Zagoru, koji je u to vrijeme bio jedan od većih bugarskih gradova. Sulejman Paša je također za odmazdu po cijeloj dolini rijeke [[Marica (rijeka)|Marice]] dao povješati sve one bugarske seljake za koje bi se na bilo koji način posumnjalo da su pomogali Rusima (leševi su tako visjeli danima). Zbog toga je gotovo 100,000 Bugara izbjeglo na sjever na teritorij koji su već zauzeli Rusi.<ref>Francis Vinton Greene: ''Report on the Russian Army and its Campaigns in Turkey in 1877-1878'', D. Appleton and Company, 1879. str. 204</ref> ====Trajne posljedice rata Crveni križ i Crveni polumjesec==== [[datoteka:Croixrouge logos.jpg|mini|desno|280px|Crveni križ i Crveni polumjesec]] Ovaj rat izazvao je i sukobe i polemike oko amblema [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]] i [[Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] koje se nastavljaju do današnjih dana. I [[Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisnice su [[Ženevske konvencije|Prve Ženevske konvencije iz 1864.]], po kojoj je Međunarodni crveni križ, uzeo za svoj amblem zastavu neutralne [[Švicarska|Švicarske]], i to je trebao biti jedini znak zaštite vojnih objekata i medicinskog osoblja za vrijeme rata. Međutim tijekom ovog rata križ je podsjetio Osmanlije na [[Križari|križarski]] pohod, tako da su oni izabrali kao zamjenu za križ – Crveni polumjesec. Taj amblem je na kraju postao simbol nacionalnih humanitarnih društava u većini muslimanskih zemalja, te je i službeno ratificiran kao simbol zaštite kasnijim Ženevskim konvencijama iz [[1929.]] i [[1949.]] godine. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://grandwar.kulichki.net/turkwar/index.html Ruski portal o ratu 1877.-1878.] {{ru icon}} * [http://www.suc.org/culture/history/berlin78/index.html Poglavlje o ratu iz knjige Stavrianosa "The Balkans Since 1453"] {{eng oznaka}} * [http://www.digitalbookindex.com/_search/search010hstmilitaryrussoturkishwara.asp Vojna povijest: Rusko-turski rat 1877.-1878.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523161411/http://www.digitalbookindex.com/_SEARCH/search010hstmilitaryrussoturkishwara.asp |date=23. svibnja 2013. }} {{eng oznaka}} * [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ Steven W. Sowards: Dvadestipet članaka o suvremenoj povijesti Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015050852/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ |date=15. listopada 2007. }} {{eng oznaka}} * [http://grandwar.kulichki.net/turkwar/index.html ''Rusko-turski rat 1877.-1878. i podhvati osloboditelja] {{ru icon}} * [http://erastimes.8m.net/gambit_b3.htm Galerija slika iz rata 1877.-1878.] {{bul oznaka}} {{Rusko-turski ratovi}} [[Kategorija:Ratovi Osmanskog i Ruskog Carstva| 1877]] [[Kategorija:Ratovi 19. stoljeća]] 3nkp31q1nfqmq0t404fuepxypo2r3a0 0 251272 7625261 6876446 2026-10-27T18:13:07Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625261 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Shirin Ebadi | slika = Ebadi.jpg | veličina = 180px | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = 21. lipnja 1947. | mjesto_rođenja = [[Hamedan]], [[Iran]] | smrt = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|IRN}} | nacionalnost = [[Iranci|Iranska]] | obrazovanje = [[Teheransko sveučilište]] | potpis = Shirin Ebadi Signature.svg | nagrade = 2003. [[Nobelova nagrada za mir]] }} '''Širin Ebadi''' (''&#348;irin Eb&#257;di ''; [[21. lipnja]] [[1947.]], [[Hamedan]], [[Iran]]) iranska je [[odvjetnik|odvjetnica]], borac za [[ljudska prava]] i osnivačica Centra za obranu ljudskih prava u Iranu. 10. listopada 2003. Ebadi je nagrađena [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovom nagradom za mir]] za značajne i pionirske napore u borbi za ljudska prava, pogotovo prava žena, djece i izbjeglica. Prva je Iranka i prva [[islam|muslimanka]] koja je dobila tu nagradu. 2009. godine, Ebadinu su nagradu navodno zaplijenile iranske vlasti, iako je kasnije iranska vlada to demantirala.<ref name="Iran Denies It Confiscated Ebadi's Nobel Medal">{{cite web |author=Reuters |url=http://www.nytimes.com/reuters/2009/11/27/world/international-uk-norway-iran-nobel.html |title=Iran Denies It Confiscated Ebadi's Nobel Medal |date=2009-11-27 |accessdate=2009-11-27 |publisher=[[The New York Times]] |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/2003/ Širin Ebadi na web stranici Nobelove nagrade] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/2003/ebadi-autobio.html Autobiografija Širin Ebadi na web stranici Nobelove nagrade] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/2003/ebadi-lecture.html Nobelova nagrada - predavanje] {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Ebadi, Shirin}} [[Kategorija:Životopisi, Iran]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Politika Irana]] gn5jtmvfduob2w5llo6vow131t6saoq 0 252367 7625342 7613931 2026-10-27T20:34:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625342 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Romans d’Isonzo |izvorno ime= |regija= Furlanija-Julijska krajina |pokrajina = Gorica |slika grba = Romans d'Isonzo-Stemma.svg |karta = |kratica regije= FVG |kratica pokrajine = GO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 53 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute= 26 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 168 |mappaY = 44 |poštanski broj = 34076 |pozivni broj = 0481 |istat = 031015 |zaštitnik = Santa Maria Annunziata |stranica= [http://www.comune.romans.go.it/ Romans d’Isonzo] }} '''Romans d’Isonzo''' ([[furlanski]]: ''Romans dal Lusinç'', [[slovenski]]: ''Romanž na Soči'') je općina u [[Gorica (pokrajina)|Goričkoj pokrajini]] u Italiji. Naselja (''frazioni'') u ovoj općini su Fratta i Versa. Romans d’Isonzo graniči s ovim općinama: [[Gradisca d'Isonzo]], [[Mariano del Friuli]], [[Medea, Italy|Medea]], [[San Vito al Torre]], [[Tapogliano]], [[Villesse]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1921.|2910 |1931.|3050 |1936.|2901 |1951.|3077 |1961.|3060 |1971.|3068 |1981.|3314 |1991.|3387 |2001.|3604 |2011.|3702 |2021.|3636 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Romans d'Isonzo |commonscathr=Romans d'Isonzo }} {{Pokrajina Gorica}} [[Kategorija:Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini‎]] 6ygf1c6g8fj96i6aiyq2g9sf7vs78pb 0 254548 7625423 7243272 2026-10-27T22:23:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625423 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2017.}} {{Glazbenik | Ime = S.A.R.S. | Img = S.A.R.S.jpg | Img_capt = S.A.R.S. na koncertu u Berlinu. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[2006.]] | Mjesto = [[Beograd]] | Prebivalište = | Žanr = [[reggae]], [[ska]], [[rock]], [[pop]], [[blues]], [[funk]] | Djelatno_razdoblje = 2006.-2008., 2008.- | Producentska_kuća = PGP RTS, Zmex, [[MTV Adria]], Lampshade Media, [[Dallas Records]] | Angažman = | URL = http://www.sarsbend.com/ | Sadašnji članovi = Žarko Kovačević- [[pjevanje|pjevač]]<br>Dragan Kovačević- vođa grupe<br>Sanja Lalić- prateći vokal<br> Aleksandar Luković- [[električna gitara|gitara]]<br>Nenad Đorđević- [[bas-gitara|bas]]<br>Tihomir Hinić- [[bubnjarski komplet|bubnjevi]]<br>Boris Tasev - [[klavijature]], [[harmonika]]<br>Nebojša Pavlović - [[truba]]<br> | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''S.A.R.S.''' (kratica za '''Sveže amputirana ruka [[Joe Satriani|Satrianija]]'''<ref>Pravilno upotrijebljen [[genitiv#Posvojni genitiv|genitiv]] u standardnom [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] glasi „Satriani'''''j'''''a“.</ref>) srpski je glazbeni sastav osnovan 2006. godine u [[Beograd]]u. Njihov zvuk karakterizira širok raspon žanrova; prevladavaju [[rock]], [[reggae]], [[ska]] i [[hip hop]], u novije vrijeme [[pop]], a primjetni su i utjecaji tradicionalne srpske glazbe.<ref>[http://www.last.fm/music/S.A.R.S./+wiki Osnovni podatci o S.A.R.S.-u]</ref> Izniman uspjeh na čitavom prostoru bivše Jugoslavije postigli su pjesmom "Buđav lebac", koja je postavljena na [[YouTube]] bez ikakve promocije zajedno sa spotom izrađenim praktički bez sredstava na kućnom računalu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.popboks.com/tekst.php?ID=7312 |title=Fenomen „Buđavog lepca“ |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206001431/http://popboks.com/tekst.php?ID=7312 |archive-date=6. veljače 2010. |access-date=25. veljače 2010.}}</ref> Poslije su postigli još veći uspjeh pjesmom "Lutka". S.A.R.S. je imao prvi koncert u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[Zagreb]]u 2009. godine u klubu "Željezničar", koji je bio prepun pred 400-500 ljudi. Popularnost im je rasla pa su u listopadu 2016. u dva dana okupili gotovo 20 tisuća ljudi u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu Sportova]] u Zagrebu. S.A.R.S. je tijekom proteklih godina nekoliko puta proputovao cijelu Hrvatsku pa su tako samo 2014. imali 27 koncerata u Hrvatskoj. Na [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđavi sv. Mihovila]] u [[Šibenik]]u održali su svoj prvi akustični koncert u karijeri u lipnju 2017. S.A.R.S je dosad u svojim pjesmama surađivao sa Sašom Antićem iz [[TBF]]-a i [[Brkovi (glazbeni sastav)|Brkovi]]ma, od hrvatskih glazbenika, a Filip Dizdar režirao je nekoliko video spotova: "Klinka" (snimljena u Zagrebu), "Ikone pop kulture", "Neka te kraj mene" i "Dane brojim", u kojima su nastupili i hrvatski glumci i statisti. == Ime == Puno [[ime]] sastava je "Sveže amputirana ruka Satrianija", skraćeno S.A.R.S. Ime je nastalo u vrijeme kada je jedan od najboljih gitarista današnjice [[Joe Satriani]] gostovao u srpskoj prijestolnici. Nakon jedne probe pod utjecajem [[alkohol]]a, članovi grupe maštali su o tome kako bi dobro bilo amputirati Satrianijevu [[ruka|ruku]] i nakalemiti je njihovom gitaristu te da li bi on tada jednako dobro svirao kao Satriani. Budući da im se svidjela ta [[šala]], nastalo je ime S.A.R.S. (Sveže Amputirana Ruka Satrianija).<ref>http://srednja.hr/Zabava/Muzika/Evo-kako-su-nastala-imena-slavnih-bendova {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403085755/http://srednja.hr/Zabava/Muzika/Evo-kako-su-nastala-imena-slavnih-bendova |date=3. travnja 2015. }} Preuzeto 25. lipnja 2017.</ref> Joe Satriani čuo je za to i simpatično mu je što postoji grupa nazvana po njemu.<ref>https://www.vecernji.hr/showbiz/joeu-satrianiju-simpaticno-je-sto-u-beogradu-postoji-bend-nazvan-po-njemu-967791 Preuzeto 25. lipnja 2017.</ref> == Počeci == Grupu su osnovali u ožujku [[2006.]] godine u Beogradu: Aleksandar Luković i Dragan Kovačević. Prvu postavu činili su: Žarko Kovačević (brat Dragana Kovačevića, [[vokal]]), Dragan Kovačević (vokal), Vladimir Popović (vokal), Aleksandar Luković ([[gitara]]), Miloš Kovačević ([[bas gitara]]), Branislav Lučić ([[udaraljke]]), Goran Mladenović ([[bubnjevi]]) i Ivana Blažević ([[violina]]). Imali su tri vokala u početku. Kasnije je Vladimir Popović otišao iz grupe, a Dragan Kovačević je postao menadžer i tekstopisac grupe te je jedini vokal ostao Žarko Kovačević, koji je do danas vodeći vokal grupe. Svi članovi potječu iz različitih glazbenih sredina. Mnogi su došli iz drugih grupa, koje su bile slabo poznate. U fuziji glazbenih pravaca i ideja iz kojih su potekli nastaje jedinstveni [[zvuk]] i [[stil]] benda. Nakon nekoliko manjih svirki po beogradskim klubovima i nastupa u [[niš]]kom K.S.T.-u (Klubu studenata tehnike), bend je doživio krizu. Početkom [[2008.]] godine, basist Miloš Kovačević odlazi u [[vojska|vojsku]], a Goran Mladenović i Ivana Blažević napuštaju sastav, pa bend privremeno prestaje s radom. U tom razdoblju, prijatelj Miloša Kovačevića upoznat s njihovim radom, uzima pjesmu s njihovog službenog [[MySpace]] profila i radi [[glazbeni video spot|video spot]] za pjesmu "Buđav lebac" (snimljenu u skromnim uvjetima kućne produkcije na kineskim zvučnicima) i postavlja na [[YouTube]]. Taj prvi video spot za "Buđav lebac" više se ni ne nalazi na YouTubeu. [[Datoteka:S.A.R.S.1.jpg|350px|desno|thumb|Žarko Kovačević, pjevač S.A.R.S.-a]] Pjesma "Buđav lebac" (hrv. pljesnjiv kruh) ostvaruje veliku popularnost na prostoru Srbije i bivše Jugoslavije.<ref>http://www.popboks.com/article/7312 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180212112032/http://www.popboks.com/article/7312 |date=12. veljače 2018. }} Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Uspjeh i prihvaćenost pjesme poseban je sociološki i kulturološki [[fenomen]]. Pogotovo uzimajući u obzir da se radilo o potpuno anonimnom bendu bez novčane podrške i klasične medijske promocije. To je pjesma alternativne, underground scene, čiji je jedini medij prezentacije bio [[internet]]. Pjesma je nastala na studentskim prosvjedima na Filozofskom fakultetu kad se podizala [[školarina]] pa su [[student]]i razmišljali: "Što ćemo mi jesti ako platimo školarinu?" Onda je Dragan Kovačević došao s izjavom: "Čik, pogodi šta imam za večeru? – Buđav lebac".<ref name="#1">http://studentski.hr/vijesti/kultura/zara-iz-s-a-r-s-a-mozda-sam-cak-malo-veci-streber-nego-sto-bih-trebao-biti Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Fenomen pjesme ohrabrio je preostale članove, da se ponovo okupe sredinom [[2008.]] godine i nastave snimanje demopjesama. Sastavu se pridružuju novi članovi: Miloš Bakalović - Bakal (bubnjevi) i Boris Tasev - Bora ([[klavijature]], [[harmonika]]). Članovi koji više nisu bili u S.A.R.S.-u osnovali su VHS (Very Heavy S.A.R.S.) 2009. godine. Nastupali su po alternativnim klubovima svirajući žešći rock, punk i heavy metal te promovirali anarhiju i borbu protiv korumpiranih političara. == Prvi album - "S.A.R.S."== Nedugo nakon "Buđavog lebca", u ožujku 2009. godine, sastav dovršava svoj prvi studijski album za srpsku izdavačku kuću PGP RTS uz producentsku pomoć Đorđa "Sky Wikluha" Miljenovića.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.popboks.com/vest.php?ID=9318 |title=Vijesti o debitantskom albumu kad je isti bio tek u pripremi |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202072436/http://www.popboks.com/vest.php?ID=9318 |archive-date=2. veljače 2009. |access-date=25. veljače 2010.}}</ref> Usprkos nagradama POPBOKS-a za najbolju pjesmu i otkriće 2008. godine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.popboks.com/aw2008.php |title=POPBOKS nagrade za 2008. godinu |journal= |access-date=25. veljače 2010. |archive-date=2. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502023852/http://popboks.com/aw2008.php |url-status=dead }}</ref> Uroš Smiljanić, kritičar istog [[elektronički časopis|elektroničkog časopisa]], izdaje recenziju u kojoj zaključuje kako je istoimeni debitantski album S.A.R.S.-a "tanak sloj prost(ačk)og humora i jeftinijeg formalnog eksperimentiranja razmazan preko debelog komada ničega."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.popboks.com/tekst.php?ID=7331 |title=Recenzija Uroša Smiljanića |archive-url=https://web.archive.org/web/20090505225005/http://www.popboks.com/tekst.php?ID=7331 |archive-date=5. svibnja 2009. |access-date=25. veljače 2010.}}</ref> Uroš Milovanović ocijenio je ovaj album potpuno drugačijim: "Vrstu osvježenja u izrazu bend nadograđuje odličnim pjevanjem, solidnom svirkom... i vještim korištenjem svoje žanrovske fleksibilnosti zarad postizanja željenog efekta."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/kultura/pop/d_kutak.php?nav_id=365400 |title=Recenzija Uroša Milovanovića |journal= |access-date=25. veljače 2010. |archive-date=25. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825211927/http://www.b92.net/kultura/pop/d_kutak.php?nav_id=365400 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:S.A.R.S.2.jpg|350px|desno|thumb|Žarko Kovačević, Boris Tasev (harmonika) i Tihomir Hinić (bubnjevi)]] Najpopularnije pjesme s albuma su: "Buđav lebac", "Ratujemo ti i ja", "Debeli lad" i "Rakija", koje grupa i danas svira na [[koncert]]ima. U video spotu za pjesmu "Rakija", na boci rakije piše "sarsovača". Autori pjesama su Dragan Kovačević i Vladimir Popović, a glavni vokal je Žarko Kovačević. Prateći vokal je Sanja Lalić, koja je s Žarkom Kovačevićem i svojim bratom Branislavom Lalićem pjevala u grupi "MVP" (Mi volimo pršutu). Došla je u S.A.R.S. na poziv Žarka Kovačevića. Na prijedlog Sanje Lalić, u bend je došao i njen prijatelj trubač Nebojša Pavlović. Sanja i Nebojša najmlađi su članovi, rođeni [[1989.]] godine, a Žarko je nešto stariji rođen [[1984.]] godine. Od tada [[2009.]] godine, postava S.A.R.S.-a više se nije mijenjala. Nakon izdavanja albuma, prvi nastup imali su u [[Skopje|Skopju]], uskoro i u [[Zagreb]]u iste 2009. godine u klubu "Željezničar", a do kraja [[2010.]] imali su još sedamdesetak nastupa. U siječnju 2010. godine potpisali su glazbu za seriju "Može i drugačije". To im je bio prvi izlet u snimanje [[filmska glazba|filmske glazbe]]. Sredinom siječnja 2011. prvi puta su nastupili izvan bivše Jugoslavije u [[Zürich]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]] u klubu "STALL6".<ref>http://mtv.com.hr/vijesti/intervju/mtv-intervju-grupa-sars-najavljuje-drugi-album {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419111928/http://mtv.com.hr/vijesti/intervju/mtv-intervju-grupa-sars-najavljuje-drugi-album |date=19. travnja 2015. }} Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> == Albumi "Perspektiva" i "Kuća časti" == Perspektiva je drugi studijski [[album]] objavljen 1. siječnja [[2011.]] godine za izdavačku kuću [[MTV Adria]]. Album je objavljen kao besplatno izdanje kao i svi sljedeći albumi, s [[internet]]skim poveznicama za preuzimanje dostupnim na službenoj internetskoj stranici grupe kao i regionalnim internetskim stranicama [[MTV]]-a.<ref>http://sarsbend.com/ Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> U prva tri mjeseca nakon objavljivanja, album je preuzet oko 50 tisuća puta. S.A.R.S. je imao negativna iskustva s prvim albumom, koji je bio u klasičnom obliku pa su se prilikom drugoga albuma odlučili za drugačiji pristup, koji je bio uspješniji i kojim su došli do novih slušatelja. Dio pjesama s albuma "Perspektiva" svirali su na [[koncert]]ima i prije objavljivanja albuma. Naslovna pjesma "Perspektiva" nije bila odmah objavljena na albumu, nego je tek kasnije prirodana. Ona je postigla veću slušanost i popularnost i od do tada njihovoga prvoga hita "Buđav lebac". "Perspektivu" su izvodili od 2009. godine, no u posve drugačijem [[aranžman]]u pa su je od koncerta do koncerta uobličavali i brusili u finalnu formu. Bilo je vrlo teško prenijeti energiju pjesme s izvedbe uživo u studijsku izvedbu.<ref>hhttp://srednja.hr/Zabava/Muzika/Intervju-s-frontmenom-SARS-a-Stariji-brat-mi-je-rekao-da-ce-mi-glas-ostati-kao-u-djevojcice-pa-sam-odustao-od-kora Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Album djeluje kao kompilacija sastavljena od raznih bendova, a razlog tome je raznovrsnost žanrova ([[reggae]], [[ska]], [[rock]], [[folk]]) koji se protežu pjesmama od samog početka pa sve do kraja albuma, a što je slučaj i na većini sljedećih albuma grupe. Teme pjesama su također šarolike od buntovnih socijalno-političkih do [[ljubav]]nih. [[Datoteka:S.A.R.S.3.jpg|350px|desno|thumb|Žarko Kovačević, Sanja Lalić i Boris Tasev.]] U glazbenom spotu za pjesmu "Perspektiva", kao i u kasnijem spotu za pjesmu "Lutka" u glavnoj ulozi pojavljuje se Irena Krstić, [[manekenka]] i glazbenica koja nastupa kao DJ Šustera.<ref>https://noizz.rs/showbizz/upoznajte-dj-susteru-lepoticu-iz-spotova-sars-a-lutka-mi-je-donela-samo-smarace/pwkw1w8 Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Album "Kuća časti" iz 2013. sastoji se od 11 pjesama, a najpopularnije pjesme su "Lutka" i "Ti, ti, ti". "Lutka" je postala i najpopularnija [[pjesma]] S.A.R.S.-a uopće. Nastala je još [[2009.]] godine, ali je objavljen tek 4 godine kasnije, jer se nije uklapala na prijašnje albume. Česta je pjesma na [[vjenčanje|vjenčanjima]] kao prvi [[ples]] i prilikom prosidbi, koje su se događale i na koncertima S.A.R.S.-a.<ref>http://www.vijesti.me/caffe/rekla-je-da-prosidba-na-trgu-nezavisnosti-i-odusevljenje-podgoricana-921516 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170125165127/http://www.vijesti.me/caffe/rekla-je-da-prosidba-na-trgu-nezavisnosti-i-odusevljenje-podgoricana-921516 |date=25. siječnja 2017. }} Preuzeto 24. lipnja 2017.</ref><ref>https://www.vecernji.hr/showbiz/zbog-nacionalnosti-neke-radiostanice-nas-cenzuriraju-1114638 Preuzeto 24. lipnja 2017.</ref> Glazba "Lutke" prerada je skladbe klasične glazbe "[[Canon in D]]" njemačkoga skladatelja [[Johann Pachelbel|Johanna Pachelbela]]. Ta skladba osnova je za mnoge popularne moderne pjesme poput: "Go West" Pet Shop Boysa, "C U When U Get There" repera Coolija, "Don't Look Back in Anger" Oasisa i dr.<ref>http://www.index.hr/black/clanak/poslusajte-lutku-od-sarsa-u-izvedbi-iz-17-stoljeca/812022.aspx Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Tekst za "Lutku" napisali su Dragan Kovačević i Antonio Pešut. Spot je snimio Vladimir Milošević, koji je doveo do kontroverzi oko značenja. Ima teorija, da su pjesma i spot puni simbola vezanih za [[droga|drogu]]. Naziv "lutka" asocira na narkomanski žargon "polutka" (što znači droga), dio teksta glasi "i toj drogi bit ću predan, makar ost’o čedan"<ref>http://arhiva.alo.rs/v-i-p/estrada/s-a-r-s-ova-lutka-nije-pesma-o-drogi/96308 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170514145112/http://arhiva.alo.rs/v-i-p/estrada/s-a-r-s-ova-lutka-nije-pesma-o-drogi/96308 |date=14. svibnja 2017. }} Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Plave [[čarapa|čarape]] koje nosi djevojka u [[vjenčanica|vjenčanici]] u spotu sinonim su za pozitivan test na drogu (test ima kemijski indikator za drogu te se nakon trljanja određene površine pojavljuje [[plava]] [[boja]] ako je pozitivan).<ref>http://www.dnevno.hr/magazin/glazba/necete-vjerovati-s-r-s-ova-lutka-zapravo-govori-ovome/ Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Autor pjesme oštro je opovrgnuo te navode prijeteći tužbom. S.A.R.S. se pojavio i na albumu "Brkati gosti" hrvatske grupe "[[Brkovi (glazbeni sastav)|Brkovi]]" 2013. godine. Četvrti album grupe Brkovi ne sadrži nove pjesme, već stare u izvedbi njima prijateljskih bendova. S.A.R.S. je izveo pjesmu "Naša mala zemlja". == Albumi "Ikone pop kulture", "Mir i ljubav" i "Proljeće" == "Ikone pop kulture" četvrti je studijski [[album]] S.A.R.S.-a objavljen 9. siječnja [[2014.]] godine. Radni naziv ovoga albuma bio je "Ako mogu [[Beatles]]i, možemo i mi", ali u posljednji čas promijenjen je naziv albuma.<ref>http://www.mixeta.net/2014/01/31/recenzija-s-a-r-s-ikone-pop-kulture/ Preuzeto 24. lipnja 2017.</ref> "Ikone pop kulture" došao je svega devet mjeseci od objavljivanja prethodnika. Objavljen je bez prethodnih najava.<ref>http://www.ravnododna.com/grupa-s-a-r-s-novi-album-ikone-pop-kulture-stavila-na-besplatni-download/ Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> Najveću popularnost postigla je pjesma "Klinka". Na ovom albumu nema modernih pop utjecaja već puno klasične organske svirke s utjecajima [[rock]]a, [[funk]]a i [[ska]]/[[reggae]]a. Ima manje elemenata tradicionalne folk glazbe nego na prijašnja dva albuma. Pjesma [[drekavac (mitologija)|drekavac]] govori o istoimenom mitološkom biću [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]]. "Funky music" s gostom Dee Jay Coldiem (jedini gost na albumu), rijedak je izlazak u funk grupe S.A.R.S. Naslovna pjesma "Ikone pop kulture" govori o moralnoj upitnosti trivijalnih instant zvijezda, o sprezi [[politika|politike]] i estrade, koje u prvi plan stavljaju lažne vrijednosti. [[Filip Dizdar]] režirao je video spotove za pjesme s ovoga albuma: "Klinka", "Ikone pop kulture" i "Dane brojim". Snimljeni su u Hrvatskoj. [[Datoteka:S.A.R.S.4.jpg|350px|desno|thumb|Žarko Kovačević i Sanja Lalić]] U suradnji s duom Dont napravljena je disco verzija pjesme "Buđav lebac" na [[engleski|engleskom jeziku]] pod nazivom "Moldy Bread" početkom 2014. Našla se u vrhu [[internet]]ske stranice za preuzimanje glazbe "Beatport", kao i u play listama svjetskih [[DJ]]-a.<ref>http://www.politika.rs/scc/clanak/281426/Budav-lebac-na-engleskom-jeziku Preuzeto 2. srpnja 2017.</ref> "Mir i ljubav (live)" prvi je koncertni [[album]] S.A.R.S.-a objavljen u siječnju [[2015.]] godine. Snimljen je za vrijeme [[koncert]]a u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u [[25. listopada]] [[2014.]] godine. Na ovom albumu nisu sve pjesme s koncerta, a djelomično je izostavljena i interakcija s [[publika|publikom]] između pjesama. Koncert je bio unaprijed rasprodan, a na samom koncertu bila je odlična atmosfera i u potpunosti je uspio. S.A.R.S. je odsvirao [[bis]] koji se sačinjavao od pjesme "Buđav lebac" (koja nije na albumu) te ponavljanja pjesama "Lutka" i "Ti, ti, ti".<ref>http://www.mixeta.net/2015/02/10/recenzija-s-a-r-s-mir-i-ljubav-live-dom-sportova-zagreb/ Preuzeto 24. lipnja 2017.</ref> Najuspjelija je bila izvedba pjesme "Lutka", koju je publika pjevala jednoglasno s grupom, postignuta je posebna atmosfera svjetlima tisuće [[mobitel]]a i upaljača te je usred pjesme glavni vokal Žarko Kovačević zatražio da se prizor ovjekovječi [[fotoaparat]]om te izrekao oduševljenje riječima "jedna ljubav" S.A.R.S.-a i zagrebačke publike.<ref>http://www.vijesti.rtl.hr/scena/1384186/sars-zivi-svoj-san-zagreb-je-rijesen-da-vjecno-s-njima-plese/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306194431/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/1384186/sars-zivi-svoj-san-zagreb-je-rijesen-da-vjecno-s-njima-plese/ |date=6. ožujka 2021. }} Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref><ref>https://www.vecernji.hr/kultura/zarazeni-sars-om-969767 Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> "Proljeće" je peti studijski [[album]] objavljen [[2015.]] godine. Od gostiju, na albumu se pojavljuju: [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač Shamso69 ([[Brkovi (glazbeni sastav)|Brkovi]]) te Dialup Lama i JP Straight Jackin. Naslovna pjesma "Proljeće" govori o teškoj ekonomsko-političkoj situaciji: "U ovom dijelu svijeta proljeća nema i to mi smeta. U ovo vrijeme ludo, ostati ovdje je pravo čudo". Pjesma "Praktična žena", šalje snažnu poruku protiv nasilja nad [[žena]]ma. U video spotu za tu pjesmu u početku je naizgled, uobičajeni scenarij nasilja koji se pretvara u lekcije iz samoobrane. Pjesma je dio inicijative "#CrazyEnoughToChangeTheWorld", koja predstavlja prvu u [[svijet]]u javnu "open source" bazu koja sadrži video materijale o društveno angažiranim pitanjima koji su besplatno dostupni svima za korištenje.<ref>http://mondo.rs/a832294/Zabava/Muzika/SARS-Prakticna-zena.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160606051357/http://mondo.rs/a832294/Zabava/Muzika/SARS-Prakticna-zena.html |date=6. lipnja 2016. }} Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> Spot za pjesmu "Ljubomora" snimljen je na dvoranskim koncertima u [[Metković]]u i [[Split]]u, a u pjesmi i spotu gostuje Shamso69 iz hrvatske grupe [[Brkovi (glazbeni sastav)|Brkovi]]. U spotu "Za njom" pojavljuje se [[ples]]ni par Tamara Stančić i Goran Vidaić, koji plešu na koreografiju Aleksandre Spasić i vjerno predočuju temu pjesme. == Posljednji album i LP album == [[Datoteka:S.A.R.S.5.jpg|350px|desno|thumb|Žarko Kovačević i Nebojša Pavlović]] "Posljednji album" sedmi je studijski [[album]] S.A.R.S.-a objavljen [[2016.]] godine za izdavačke kuće [[Dallas Records]] i Lampshade Media. Glasine da grupa prestaje s radom nakon objavljivanja "Posljednjeg albuma" nisu bile točne. Naime, članovi grupe smatraju da su [[glazbeni album|album]]i zastarjeli format, pa će u [[budućnost]]i nastaviti izdavati samo [[singl]]ove.<ref name="#2">http://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/grupa-s.a.r.s.-izdala-svoj-posljednji-album-i-ubuduce-ce-izdavati-samo-singlove/4053924/ Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> Ovim albumom, grupa je proslavila 10. godina postojanja. Od gostiju, na albumu se pojavljuju: [[Hrvatska|hrvatski]] reper [[Kandžija]] te Ničim izazvan, Biške i Kriki. Na ovom albumu predvladava pop-rock glazba, a drugi glazbeni žanrovi (ska, reggae, folk) puno manje nego na prijašnjim albumima. Većina pjesama je o [[ljubav]]i, dok je pjesma "Istok Zapad" o odlasku [[mladi]]h u strane zemlje, a "Diploma" o kupnji [[diploma]] i pomaknutim vrijednostima. S.A.R.S. je do danas uz albume objavio i 19 [[glazbeni video spot|glazbenih video spotova]], od kojih većina ima po nekoliko milijuna pregleda na [[YouTube]]u, a među najpopularnijima su "Lutka", "Perspektiva", "To rade", "Ratujemo ti i ja". Video spot za pjesmu "Glupost" s ovoga albuma, koji su snimili sa sastavom Ničim izazvan, za pet dana zabilježio je preko 100.000 pregleda. U spotu se pojavljuju svi članovi oba sastava.<ref name="#2"/> S.A.R.S. je novi album predstavio i na nastupima među ostalima u [[Australija|Australiji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Italija|Italiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]<ref>http://mixer.hr/vijesti/posljednji-album-grupe-s-a-r-s-albumi-su-zastarjeli-format/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> te u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu Sportova]] u [[Zagreb]]u dvjema uspješnim koncertima u listopadu 2016. S.A.R.S je za svoju desetogodišnjicu rada 2016. godine objavio [[Long play|LP]] izdanje simboličnoga naziva "10" na kojem se nalazi 10 pjesama. Ovo LP izdanje, predstavlja i neku vrstu [[raritet]]a, jer je u ograničenoj nakladi od samo 250 primjeraka.<ref>http://www.delfi.rs/muzika/105486_10_lp_muzika_delfi_knjizare.html Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> == U Hrvatskoj == S.A.R.S. je imao prvi koncert u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[Zagreb]]u 2009. godine u klubu "Željezničar", koji je bio prepun pred 400-500 ljudi.<ref name="#1"/> Nastupali su i sljedećih godina: dva puta na brucošijadi FER-a, jednom u klubu Hangar i jednom na glavnoj pozornici INmusica,<ref>hhttp://mixer.hr/vijesti/s-a-r-s-slavljenicka-turneja-s-vrhuncem-u-domu-sportova-u-listopadu-2016/ Preuzeto 1. srpnja 2017.</ref> a uzlet su doživjeli početkom 2013. kada su tri dana za redom rasprodali zagrebački klub KSET.<ref>http://www.nacional.hr/intervju-zarko-kovacevic-sars-smeta-mi-svakodnevni-politicki-cirkus-koji-vrijeda-inteligenciju-ljudi/ Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Imali su tri koncerta zaredom (četvrtak, subota, nedjelja) i u "Tvornici" u Zagrebu u ožujku [[2014.]] Prvi koncert bio je rasprodan 38 dana uoči održavanja što je apsolutan rekord u brzini rasprodavanja koncerta najvećeg kluba u Zagrebu.<ref>http://www.24sata.hr/show/dodan-novi-koncert-sars-ce-tvornicu-puniti-cak-tri-dana-357463 - 24sata.hr Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Za vrijeme [[koncert]]a u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u [[25. listopada]] [[2014.]] godine snimljen je prvi koncertni [[album]] grupe "[[Mir i ljubav]]". Te godine nastupili su 27 puta u Hrvatskoj.<ref>http://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/srpska-grupa-s-a-r-s-napunila-dom-sportova---358168.html Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> S.A.R.S. je tijekom proteklih godina nekoliko puta proputovao cijelu Hrvatsku zabilježivši niz sjajnih, nezaboravnih nastupa. U Hrvatskoj imaju i najviše koncerata zbog velikog broja ljubitelja njihove glazbe i jer je u drugim susjednim zemljama standard niži pa se rjeđe i organiziraju koncerti. Prvi koncert u [[Arena u Puli|pulskoj Areni]] imao je zajedno s [[Dubioza kolektiv|Dubiozom kolektiv]] u srpnju 2015. godine.<ref>https://www.vecernji.hr/showbiz/dubioza-kolektiv-u-srpnju-u-areni-specijalni-gosti-sars-991739 Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Radio Pula prenosio je uživo koncert iz pulske Arene, a preuzele su ga i regionalne postaje [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]]: Rijeka, Zadar, Knin, Split, Dubrovnik i Osijek.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/293881/magazin/prijenos-koncerta-iz-pulske-arene-dubioza-kolektiv-i-sars |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150807075634/http://www.hrt.hr/293881/magazin/prijenos-koncerta-iz-pulske-arene-dubioza-kolektiv-i-sars |archive-date=7. kolovoza 2015. |access-date=27. lipnja 2017.}}</ref> Iste godine u kolovozu nastupili su na Špancirfestu u Varaždinu.<ref>http://www.24sata.hr/spancirfest-se-odrzava-od-21-do-30-kolovoza-2015-u-varazdinu-432467 Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> U listopadu 2016. u dva dana okupili su gotovo 20 tisuća ljudi u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu Sportova]] u Zagrebu.<ref>https://www.vecernji.hr/showbiz/trijumf-beogradana-u-domu-sportova-1123044 - www.vecernji.hr Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Bilo je prodano oko 200-300 karata za oba dana. Koncerti nisu bili jednaki, nego je dio pjesama promijenjen na drugome koncertu. Unaprijed je najavljeno, da će biti dva koncerta u dva dana, a nije se čekalo da se prvo prodaju ulaznice za jedan koncert. To su prije S.A.R.S.-a u Zagrebu radili Rolling Stonesi sredinom sedamdesetih godina i Đorđe Balašević na povratničkom koncertu 2002. godine.<ref>http://hr.n1info.com/a153445/Showbiz/Showbiz/S.A.R.S.-ova-2-koncerta-u-2-dana-Uspjet-cemo-u-Zagrebu.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161005034135/http://hr.n1info.com/a153445/Showbiz/Showbiz/S.A.R.S.-ova-2-koncerta-u-2-dana-Uspjet-cemo-u-Zagrebu.html |date=5. listopada 2016. }} Preuzeto 30. lipnja 2017.</ref> Pjesme S.A.R.S.-a ne mogu se čuti na hrvatskim radio postajama i televiziji, uz rijetke iznimke poput gostovanja u emisiji [[RTL Televizija|RTL]] Direkt kod [[Zoran Šprajc|Zorana Šprajca]] u listopadu 2016., kada je Žarko Kovačević najavio koncert u Domu sportova i pjevao pjesmu "To rade" svirajući na gitari, a Šprajc je otplesao iz studija.<ref>http://www.tabloid.rtl.hr/video/sve-u-sest/128891/odusevio-ga-hit-sars-a-pogledajte-kako-je-zoran-sprajc-otplesao-iz-studija/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306194415/https://www.rtl.hr/tabloid/video/sve-u-sest/128891/odusevio-ga-hit-sars-a-pogledajte-kako-je-zoran-sprajc-otplesao-iz-studija/ |date=6. ožujka 2021. }} Preuzeto 27. lipnja 2017.</ref> Na humanitarnom koncertu "Želim život" zaklade [[Ana Rukavina]] i [[Nova TV|NoveTV]] Zagreb na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]], 19. prosinca 2016. među ostalim izvođačima nastupio je i S.A.R.S.<ref>https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/izravan-prijenos-humanitarnog-koncerta-zelim-zivot---460000.html Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> U [[Umag]]u je krajem svibnja 2017. održan prvi "Sea Star festival", na kojem je nastupio i S.A.R.S.,<ref>http://music-box.hr/2017/04/26/i-sea-star-festival-uveo-nulti-dan-nastupaju-s-a-r-s-kawasaki-3p-rambo-amadeus-i-drugi/ Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> a istoga mjeseca na [[Tvrđava sv. Mihovila|Tvrđavi sv. Mihovila]] u [[Šibenik]]u održali su svoj prvi akustični koncert u karijeri.<ref>http://laganini.fm/vijesti/s-a-r-s-ce-odrzati-prvi-akusticni-koncert-karijeri/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170621071449/http://laganini.fm/vijesti/s-a-r-s-ce-odrzati-prvi-akusticni-koncert-karijeri/ |date=21. lipnja 2017. }} Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> S.A.R.S je dosad u svojim pjesmama surađivao od hrvatskih glazbenika sa Sašom Antićem iz [[TBF]]-a i [[Brkovi (glazbeni sastav)|Brkovi]]ma,<ref>ttps://www.vecernji.hr/showbiz/joeu-satrianiju-simpaticno-je-sto-u-beogradu-postoji-bend-nazvan-po-njemu-967791 Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> a [[Filip Dizdar]] je režirao nekoliko video spotova S.A.R.S.-a: "Klinka" (snimljena u Zagrebu), "Ikone pop kulture", "Neka te kraj mene" i "Dane brojim", u kojima su nastupili i hrvatski glumci i statisti. Spot za pjesmu "Ljubomora" snimljen je na dvoranskim koncertima u [[Metković]]u i [[Split]]u,<ref>http://www.ezadar.rtl.hr/ostalo/intervjui/2082703/zare-sars-prosli-put-smo-u-zadru-imali-savrsen-koncert-pa-i-ovaj-put-ocekujemo-da-bude-tako/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 29. lipnja 2017.</ref> a spot za pjesmu "Ti, ti, ti" na festivalu "[[Varaždin]] gori!". == Diskografija == {| class="wikitable" !align="left" valign="top" width="40"|Godina !align="left" valign="top"|Album |- |align="left" valign="top"|2009. |align="left" valign="top"|''[[S.A.R.S. (album)|S.A.R.S.]]'' |- |align="left" valign="top"|2011. |align="left" valign="top"|''[[Perspektiva (album)|Perspektiva ]]'' |- |align="left" valign="top"|2013. |align="left" valign="top"|''[[Kuća časti]]'' |- |align="left" valign="top"|2014. |align="left" valign="top"|''[[Ikone pop kulture]]'' |- |align="left" valign="top"|2015. |align="left" valign="top"|''[[Proljeće (album)|Proljeće ]]'' |- |align="left" valign="top"|2015. |align="left" valign="top"|''[[Mir i ljubav]]'', live album iz Doma Sportova u Zagrebu |- |align="left" valign="top"|2016. |align="left" valign="top"|''[[Posljednji album]]'' |- |align="left" valign="top"|2016. |align="left" valign="top"|''[[10 (S.A.R.S.)|10]]'', [[Long play|LP album]] |} == Aktivni članovi == *'''Dragan Kovačević – Žabac''' - menadžer, tekstopisac i vođa grupe *'''Žarko Kovačević - Žare''' – glavni vokal *'''Aleksandar Luković - Lukac''' - gitara *'''Boris Tasev - Bora''' – klavijature, harmonika *'''Nenad Đorđević - Đole''' – bas gitara *'''Tihomir Hinić - Tile''' – bubnjevi *'''Nebojša Pavlović''' – truba == Prijašnji članovi == *'''Petar Milanović - Pera''' - trombon, saksofon *'''Vladimir Popović - Hobbo''' – vokal *'''Miloš Kovačević - Kriva''' – bas gitara *'''Branislav Lučić - Beban''' - udaraljke *'''Ivana Blažević - Violina''' – violina *'''Goran Mladenović - Japanac''' – bubnjevi *'''Miloš Bakalović - Bakal''' – bubnjevi *'''Sanja Lalić''' – prateći vokal == Nagrade i priznanja == * Nagrada televizije Metropolis za otkriće godine, 2008. * Pjesma "Perspektiva" nagrađena "MTV dvostrukom platinastom nagradom", 2011. * Album "Perspektiva" nominiran za MTV nagradu – "Best Adria Act" 2011. * [[MTV]] europska glazbena nagrada za najboljeg izvođača [[MTV Adria|MTV Adrije]], [[2016.]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.neradnik.rs/2013/05/19/poceci-sarsa/ Počeci Sarsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619213235/http://www.neradnik.rs/2013/05/19/poceci-sarsa/ |date=19. lipnja 2013. }} (na Neradniku) {{S.A.R.S.}} [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Glazbeni sastavi iz Beograda]] 4x750qbp93i29j95invtqhpaq1ikb5f 0 258734 7625230 6966089 2026-10-27T17:10:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 20 #IABot (v2.0.9.6) 7625230 wikitext text/x-wiki {{Trkaći automobil | Ime automobila = Renault R30 | Slika = [[Datoteka:Kubica Malaysian GP 2010 (cropped).jpg|280px]] | Kategorija = [[Formula 1]] | Konstruktor = {{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | Dizajner = {{Z|UK}} [[James Allison]] (tehnički direktor)<br />{{Z|JAR}} Dirk de Beer (šef aerodinamike)<br />{{Z|UK}} Tim Densham (glavni dizajner) <!-- Veličine automobila --> | Dužina =5050 mm | Širina = 1800 mm | Visina = 950 mm | Međuosovinski razmak = | Težina =620 kg (ukupno s vozačem, kamerom) <!-- Suspenzija --> | Prednji ovjes = | Stražnji ovjes = <!-- Tehnički podaci --> | Šasija =[[Monokok]] bolida izrađen je od [[karbonska vlakna|karbonskih vlakana]] i visokokvalitetne [[aluminij|aluminijeve]] [[legura|slitine]], zajedno s motorom RS27-2010 V8 potpuno je prilagođen novoj R30 šasiji | Ime motora = [[Renault F1|Renault]] RS27-2010 | Zapremnina motora = 2400 cc | Konfiguracija motora = 90° [[V8 motor|V8]] atmosferski središnji motor, maksimalno 18.000 o/min | Smještaj motora = | Ime mjenjača = | Brzine mjenjača = Poluatomatski sedam-stupanjski mjenjač, | Tip mjenjača = "Quickshift" sistem | Diferencijal = | Gorivo = [[Total]] | Gume = [[Bridgestone]] {{Bridgestone}} | Momčad = [[Renault F1]] | Vozači = 11. {{Z|POLJ}} [[Robert Kubica]]<br />12. {{Z|RUS}} [[Vitalij Petrov]] | Prva utrka = [[Velika nagrada Bahreina 2010.|VN Bahreina 2010.]] | Utrka =9 | Pobjeda = 0 | Prvo startno mjesto = 0 | Najbrži krug = 2 <!-- Prvenstva --> | Momčadsko prvenstvo = | Konstruktorsko prvenstvo = | Vozačko prvenstvo = }} '''Renault R30''', ili '''R30''' je bolid francuske momčadi[[ Renault F1]] za [[Formula 1 – sezona 2010.|sezonu 2010.]] R30 predstavljen je [[31. siječnja]] [[2010.]] na stazi [[Staza Ricardo Tormo|Ricardo Tormo]] u [[Valencija|Valenciji]]. Nakon [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]], [[McLaren]]a i [[Sauber|BMW Saubera]], Renault je bio četvrta momčad Formule 1 koja je predstavila svoj bolid. == Promjene u Renaultu == Renault je, u [[Formula 1 – sezona 2009.|svjetskom prvenstvu 2009.]] završio na tek osmom mjestu u konstruktorskom poretku, no više štete im je nanijela afera [[Namještanje utrke VN Singapura|Crashgate]], što je donijelo gubitku prvog sponzora Renaulta, nizozemske kompanije [[ING Group|ING]], koja se bavi pružanjem raznih financijskih usluga i ujedno je jedan od najvećih ulagača u cjelokupnu Formulu 1. Povukla se i španjolska osiguravajuća tvrtka [[Mutua Madrileña]]. Španjolci su raskinuli sponzorski ugovor tvrdeći da je namještanje utrke predstavljalo kršenje ugovornih prava i obveza. U kolovozu 2009. Renault je za 2010. osigurao sponzorstvo [[MegaFon]]a, ruske mreže u mobilnoj telefoniji. MegaFon je jedan od rijetkih jačih sponzora koji je ostao u momčadi poslije izbijanja skandala s namještanjem utrke u [[Singapur]]u. Također, spomenuto je da će Renault u 2010. vjerojatno nastupiti s proračunom umanjenim za 30-40%, a svoje će motore i dalje ustupljivati Red Bullu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1931:renaultova-budunost&catid=59:magazn-&Itemid=87 |title=Renaultova budućnost |access-date=30. ožujka 2010. |archive-date=27. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091127130143/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1931:renaultova-budunost&catid=59:magazn-&Itemid=87 |url-status=dead }}</ref> Nakon prodaje velikog dijela momčadskih udjela luksemburškog tvrtki [[Genii Capital]] Renault je potvrdio svoj ostanak u elitnom društvu Formule 1.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/388488/automoto-formula-1/renault-potvrdio-ostanak-u-formuli-1 Renault potvrdio ostanak u Formuli 1]</ref> 13. svibnja 2010. Renault F1 Team objavio je da biznismen iz Saudijske Arabije, Tarek E. Obaid postaje novi partner njihove F1 momčadi. Obaid je suosnivač, suvlasnik i izvršni direktor PetroSaudi Internationala, privatne naftne i plinske kompanije. Također je osnivač i investitor serije kompanija, što uključuje i mnogobrojna partnerstva s većinskim vlasnikom Renaulta Genii Capitalom.<ref>[http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2961:renault-f1-team-dobio-novog-partnera&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault F1 Team dobio novog partnera ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Vozačke promjene === Odmah po završetku sezone nakon što se saznalo da Alonso i Piquet odlaze, Renault je objavio [[Robert Kubica|Roberta Kubicu]] kao njihovog novog vozača. Ipak, Kubičin ostanak bio je pod znakom upitnika nakon što je momčad preuzela sa 75 posto paketa dionica luksemburška investicijska tvrtka. Imao je klauzulu u ugovoru prema kojoj može napustiti Renault ako dođe do značajnih vlasničkih promjena, ali nije ju iskoristio i tako potvrdio svoj ostanak u momčadi.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/389242/automoto-formula-1/kubica-ostaje-u-renaultu Kubica ostaje u Renaultu]</ref> Nakon što je Renault predstavio javnosti novi bolid za nadolazeću sezonu, ujedno je i potvrdio Rusa [[Vitalij Petrov|Vitalija Petrova]] kao drugog vozača.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/390945/automoto-formula-1/renault-otkrio-bolid-i-prvog-rusa Renault otkrio bolid i prvog Rusa]</ref> Osim dvojice trkaćih vozača, Renault je potvrdio i da će u njihov razvojni program biti uključeni još [[Ho-Pin Tung]], [[Jerome d'Ambrosio]] i [[Jan Charouz]]. == Bolid == === Livreji === Renaultov R30 napravljen je novim livrejama kojima dominiraju tradicionalne Renaultove boje - žuta i crna. Podsjetnik je to na veliku prošlost francuskog proizvođača i upravo su s tom paletom boja 1978. i ušli u Formulu 1.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2312:predstavljen-novi-renault-r30&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Predstavljen novi Renault R30] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> 2. ožujka 2010. proizvođač automobila [[Lada]] objavila je da će u 2010. godini biti zastupljena u Formuli 1, reklamirajući se na bolidima Renaultove F1 momčadi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2461:lada-e-se-reklamirati-na-renaultovim-f1-bolidima&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Lada će se reklamirati na Renaultovim F1 bolidima |access-date=30. ožujka 2010. |archive-date=5. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305083355/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2461:lada-e-se-reklamirati-na-renaultovim-f1-bolidima&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je McLaren potvrdio inovativno stražnje krilo koje omogućava vozaču da utječe na njegovu aerodinamičku konfiguraciju i tako poveća brzinu bolida na pravcu, mnoge momčadi u F1 bile su zainteresirane za nešto slično.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2551&catid=59&Itemid=87 Kako funkcionira McLarenova dihalica? ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> BMW Sauber je postao prva momčad koja je kopirala radikalnu McLarenovu dihalicu, na engleskom jeziku poznatu još i kao [[F-duct sistem]].<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2580:sauber-prvi-kopirao-mclarenovu-dihalicu&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Sauber prvi kopirao McLarenovu dihalicu ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Međutim, upravitelj momčadi Renaulta [[Eric Boullier]] za britanski [[Autosport]] izjavio je da Renault neće odstupati od svog razvojnog programa za sezonu i trošiti dodatne resurse za nešto što ne misle da uvelike povećava brzinu bolida.<ref>[http://www.autoevolution.com/news/renault-will-not-design-f-duct-system-for-r30-18557.html Renault neće dizajnirati F-duct sistem]</ref><ref>[http://www.autosport.com/news/report.php/id/82422 Renault odustao od F-duct sistema]</ref> Ipak, nakon što su mnoge momčadi i prihvatile taj sustav, a i nastojanja da ne zaostanu za vodećima, Renault je pred VN Kine odlučio promijeniti svoju odluku i počeo radove na svom F-duct sustavu.<ref>[http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=364364&FS=F1 Renault će ipak dizajnirati F-duct]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Datoteka:Renault R30 driven by Vitaly Petrov tests at Jerez 2010.jpg|mini|desno|300px|Vitalij Petrov u R30 na stazi Jerez 2010.]] === RS27 motor === [[16. ožujka]] [[2010.]] Renault je podnio zahtjev [[Međunarodna automobilistička federacija|FIA-i]] za izjednačavanje snage i performansi svog motora sa suparničkim, no FIA je odbila Renaultov zahtjev, no umjesto toga Renault je dobio dozvolu da unaprijedi svoj RS27 motor, što znači "mnogobrojna" unaprijeđenja zbog pouzdanosti i smanjenja troškova.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2554:renault-dobio-dozvolu-da-unaprijedi-svoj-rs27-motor&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault dobio dozvolu da unaprijedi svoj RS27 motor] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Testiranja == Prvog dana testiranja u Valenciji na stazi Ricardo Tormo, 1. veljače 2010. Kubica je bio osmi najbrži, sa zaostatkom od 2.5 sekunde u odnosu na [[Felipe Massa|Felipea Massu]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/ricardo-tormo-massa-najbrzi-na-prvom-danu |title=Ricardo Tormo: Massa najbrži na prvom danu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330052426/http://www.f1-hr.com/clanak/ricardo-tormo-massa-najbrzi-na-prvom-danu |archive-date=30. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> ali je rekao da Renault nije testirao maksimalnu performansu.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2322:robert-kubica-umanjio-vanost-vremena-s-prvog-dana&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Robert Kubica umanjio važnost vremena s prvog dana testiranja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na drugom danu testiranja u Španjolskoj, Kubica je bio četvrti najbrži od ukupno njih osam. Na drugim službenim predsezonskim testiranjima na stazi [[Staza Jerez|Jerez]] u Španjolskoj, prvog dana Petrov je dobio priliku i odvezao sveukupno 23 kruga, te postavio osmo najbolje vrijeme.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-rosberg-najbrzi |title=Jerez: Rosberg najbrži |archive-url=https://web.archive.org/web/20100213181804/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-rosberg-najbrzi |archive-date=13. veljače 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> Na drugom danu testiranja francuska momčad planirala danas testirati s Petrovom, no odlučeno je kako će za upravljač bolida R30 biti Kubica koji se također plasirao na osmo mjesto.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-kobayashi-prvi |title=Jerez: Kobayashi prvi |archive-url=https://web.archive.org/web/20100325233125/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-kobayashi-prvi |archive-date=25. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> Na trećem danu testiranja za bolidom R30 bio je Petrov i postavio šesto najbolje vrijeme.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-alguersuari-na-vrhu |title=Jerez: Alguersuari na vrhu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215215317/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-alguersuari-na-vrhu |archive-date=15. veljače 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> Na završnom danu prvog tjedna testiranja na Jerezu, Kubica postavio je četvrto najbrže vrijeme.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-hamilton-u-vodstvu |title=Jerez: Hamilton u vodstvu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327195423/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-hamilton-u-vodstvu |archive-date=27. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> Na prvom danu trećih predsezonskih testiranja u Jerezu, Petrov je dovezao 55 krugova i postavio deveto najbrže vrijeme,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-vettel-najbrzi |title=Jerez: Vettel najbrži |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327205230/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-vettel-najbrzi |archive-date=27. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> dok je na drugom danu bio sedam desetinki iza najbržeg [[Rubens Barrichello|Rubensa Barrichella]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-barrichello-najbrzi-na-kisnim-testiranjima |title=Jerez: Barrichello najbrži na kišnim testiranjima |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327195405/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-barrichello-najbrzi-na-kisnim-testiranjima |archive-date=27. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> Trećeg dana testiranja Kubica je postavio šesto najbolje vrijeme,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-webber-u-vodstvu |title=Jerez: Webber u vodstvu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100223014931/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-webber-u-vodstvu |archive-date=23. veljače 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> dok je posljednjeg dana bio dvije desetinke sporiji od vodećeg u poretku [[Jenson Button|Jensona Buttona]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-button-vodeci-na-zadnjem-danu |title=Jerez: Button vodeći na zadnjem danu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327201627/http://www.f1-hr.com/clanak/jerez-button-vodeci-na-zadnjem-danu |archive-date=27. ožujka 2010. |access-date=30. ožujka 2010.}}</ref> == Otvorenje sezone == [[Datoteka:Robert Kubica 2010 Australia (cropped).jpg|mini|lijevo|300px|Kubica je na VN Australije 2010. stigao do prvog postolja za Renault.]] Na službenim kvalifikacijama za [[Velika nagrada Bahreina 2010.|VN Bahreina 2010.]] Kubica je zauzeo deveto startno mjesto, dok se njegov momčadski kolega Petrov se kvalificirao na 17. mjesto.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2514:robert-kubica-razoaran-devetim-mjestom&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Robert Kubica razočaran devetim mjestom] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Renault je Bahrein, doduše, napustio bez bodova, ponajprije zahavaljujući incidentu koji se na prvom zavoju dogodio između Kubice i [[Force India F1|Force Indijinog]] [[Adrian Sutil|Adriana Sutila]]. Premda je nakon prvog zavoja pao na samo začelje poretka, Kubica je se uspio oporaviti i utrku završiti na 11. mjestu, prvom koje ne donosi bodove. S druge strane, Petrov je nakon sjajnog prvog dijela utrke zapeo u boksu (problemi s bolidom) te odustao od nastavka utrke.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2533:renault-tvrdi-da-je-r30-kapacitiran-osvajati-bodove-na-svakoj-utrci-ove-godine&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault tvrdi da je R30 kapacitiran osvajati bodove na svakoj utrci ove godine ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/393475/automoto-formula-1/vn-bahreina VN Bahreina]</ref> Na drugim kvalifikacije sezone na stazi [[Staza Albert Park|Albert Park]] u [[Melbourne]]u za [[Velika nagrada Australije 2010.|VN Australije]] Kubica je startao s devetog mjesta,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394258/automoto-formula-1/vettel-opet-najbrzi Vettel opet najbrži]</ref> no utrku je iznenađujuće na kraju završio na pobjedničkom postolju iza pobjednika Jensona Buttona. Petrov je imao dobar uvodni dio utrke i napredovao osam pozicija nakon 19. mjesta u kvalifikacijama, no zbog izlijetanja sa staze zapeo u [[šljunak|šljunku]], te bio primoran odustati od nastavka utrke.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2613:jenson-button-pobjednik-uzbudljive-vn-australije&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Jenson Button pobjednik uzbudljive VN Australije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394350/automoto-formula-1/buttonu-slavlje-u-ludoj-australiji Buttonu slavlje u "ludoj" Australiji]</ref> Za vrijeme kvalifikacija u Maleziji u vrlo teškim kišnim uvjetima R30 Kubice bio je vrlo dobar i u Q1 ostvario najbrže vrijeme, dok je u Q2 bio drugi, a nešto lošije vrijeme u Q3 plasirao je Kubicu na šesto startno mjesto. Petrov je prošao Q1, dok je ispao u Q2 ostvarivši na startu 11. mjesto.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394696/automoto-formula-1/webber-iskoristio-nesvakidasnje-uvjete Webber iskoristio nesvakidašnje uvjete]</ref> Na samome startu Kubica je napredovao dva mjesta i cijelu utrku vozio se iza dva Red Bulla i Mercedesa Rosberga te na koncu osvojio četvrto mjesto.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394762/automoto-formula-1/vettel-napokon-do-pobjede Vettel napokon do pobjede]</ref> Petrov se dobro borio u utrci, no 34. krugu je za njega završen utrka zbog kvara bolida i bio je prisiljen parkirati svoj Renault pokraj staze.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/394755/automoto-formula-1/vn-malezije VN Malezije]</ref> Za vikend [[Velika nagrada Kine|VN Kine]] Renault je donio mnogobrojna poboljšanja na R30 (novo prednje krilo i podnožje) i nastavio s agresivnim razvojem bolida za 2010. U kvalifikacijama Kubica je osvojio osmo mjesto na startu, a Petrova su mučili problemi iz trećeg slob. treninga kada je izletio i oštetio šasiju. Nastupio je u kvalifikacijama i osvojio četrnaesto mjesto. Kubica je nastavio s dobrim rezultatima za Renault te je u potpunosti kapitalizirao početnu odluku da ostane na slick gumama i na kraju je uzeo peto mjesto, a Vitalij Petrov stigao je do sedmog mjesta i prvih bodova u Formuli 1.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2717&catid=58&Itemid=86 Jenson Button pobjednik VN Kine ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon trotjedne pauze u kalendaru F1 uslijedila je utrka za VN Španjolske. Kubica je usvom R30 krenuo u utrku sa sedme pozicije,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/396771/automoto-formula-1/webber-bolji-od-vettela Webber bolji od Vettela]</ref> a Petrov je zbog promjene mjenjača s 19. mjesta.<ref>[http://f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2925:kanjeni-chandhok-glock-di-grassi-i-petrov&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Kažnjeni Chandhok, Glock, di Grassi i Petrov ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Kubica je već odmah na početku imao manji dodir s jednim Sauberom, što je uzrokovalo probleme na aerodinamici, ali uspio je doći do bodova. Petrov je utrku završio na 11. mjestu. Na ulicama Monte Carla Kubica se nakon dobrih nastupa na slobodnim treninzima nametnuo kao jedan od pritajenih favorita za pobjedu na VN Monaka, a po završetku kvalifikacija plasirao se u prvi startni red, samo tjedan dana nakon kvalifikacija u Španjolskoj, na kojima je za vodećim kasnio 1.5 sekundi.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2982:kubica-ne-moe-vjerovati-da-je-u-prvom-startnom-redu&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Kubica ne može vjerovati da je u prvom startnom redu ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2970:kubica-u-monaku-je-sve-mogue&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Kubica: U Monaku je sve moguće ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Za utrku, Kubica je dobio je novo prednje krilo te je u samoj utrci odveo Renault do drugog postolja sezone, osvojivši 3. mjesto iza vodećeg dvojca iz Red Bulla.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2996:kubica-vjeruje-da-ga-je-loiji-start-stajao-drugog-mjesta&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Kubica vjeruje da ga je lošiji start stajao drugog mjesta] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Petrov je u utrci bio na 13. mjestu, tada posljednjem nakon odustajanja mnogih vozača, pa je krug prije završetka utrke tijekom sigurnosnog automobila ulaskom u boks završio utrku da očuva gume i [[motor]]. Dobru utrku Renault imao je i na [[Velika nagrada Turske|VN Turske]], oba Renaulta našli su se među 10 najboljih nakon kvalifikacija, dok je u utrci Kubica osvojio 6. mjesto, a Petrov je u samoj završnici izgubio bodove zbog sudara s [[Fernando Alonso|Alonsom]] u izravnoj borbi za 8. mjesto.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3116:renault-hvali-vonju-vitalija-petrova&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault hvali vožnju Vitalija Petrova ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Petrov je u kontaktu s Alonsom probušio gumu i zbog toga je morao u boks te je utrku završio na 15. mjestu, ali i s najbržim krugom utrke koji je postavio u laganom bolidu sa setom svježih guma.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3104:vn-turske-rezultati-utrke&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 VN Turske: rezultati utrke ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Uslijedio je nakon godinu dana pauze povratak Formule 1 u Kanadu. Renault je nastavio s tradicijom "svaka utrka-novo prednje krilo". U kvalifikacijama prvi puta su se među vodeće momčadi odlučile na različitu strategiju guma. Kubica je završnu rundu kvalifkacija odvozio na tvrđim gumama, za razliku od većine u top 10 koji su vozili na mekim i ostvario 8. mjesto. S nedostatkom gripa u utrci, sama utrka bila je uzbudljiva s monogo odlazaka u bokseve, međutim iz njih Renault nije profitirao. Kubica je utrku završio na 7. mjestu, ali i s najbržim krugom utrke, što mu je prvi najbrži krug u karijeri. Petrov je imao loš start u kojem je izletio na travu i oštetio bolid u sudaru s jednim Sauberom, što mu je upropastilo utrku i završio tek na 17. mjestu. R30 je od europskog GP-a u Valenciji bio opremljen novim velikim paketom poboljšanja: novim prednjim krilom, novim podvožjem i novim ispušnim sistemom, čime su napravili još jedan korak naprijed u odnosu na vodeće.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3242:r30-s-novim-prednjim-krilom-i-podvozjem-od-valencije&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 R30 s novim prednjim krilom i podvozjem od Valencije ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3262:renault-i-mercedes-s-novim-ispunim-sistemima-u-valenciji&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Renault i Mercedes s novim ispušnim sistemima u Valenciji ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Tijekom cijelog vikenda u Valenciji Kubica se našao u Top 5, a u kvalifikacijama osigurao je 6. mjesto.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3276:vettel-na-poleu-za-vn-europe&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Vettel na poleu za VN Europe] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Petrov je također bio brz i po drugi puta ušao u završnu kvalifikacijsku rundu. U kaotičnoj utrci, sa sigurnosim automobilom Kubica je utrku okončao za mjesto više, dok je Petrov utrku završio 11. i nije upisao bod.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3283:vettel-dominirao-vn-europe&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Sebastian Vettel dominirao Velikom nagradom Europe] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> FIA-a je naknadno donijela kazne vozačimam među kojima su Kubica i Petrov. Oboje su dobili kaznu 5 sekundi u odnosu na vrijeme završene utrke. Kubica je ostao na 5. mjestu, dok je Petrov pao na 14. == Potpuni popis rezultata u F1 == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" |- ! Godina ! Momčad ! Motor ! Gume ! Vozači ! 1 ! 2 ! 3 ! 4 ! 5 ! 6 ! 7 ! 8 ! 9 ! 10 ! 11 ! 12 ! 13 ! 14 ! 15 ! 16 ! 17 ! 18 ! 19 ! Bodova ! Poredak |- !rowspan=3| [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] |rowspan=3| [[Renault F1]] |rowspan=3| [[Renault F1|Renault]] ''RS27'' [[V8 motor|V8]] |rowspan=3| {{Bridgestone}} | | [[Velika nagrada Bahreina|BHR]] | [[Velika nagrada Australije|AUS]] | [[Velika nagrada Malezije|MAL]] | [[Velika nagrada Kine|KIN]] | [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]] | [[Velika nagrada Monaka|MON]] | [[Velika nagrada Turske|TUR]] | [[Velika nagrada Kanade|KAN]] | [[Velika nagrada Europe|EUR]] | [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]] | [[Velika nagrada Njemačke|NJE]] | [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]] | [[Velika nagrada Belgije|BEL]] | [[Velika nagrada Italije|ITA]] | [[Velika nagrada Singapura|SIN]] | [[Velika nagrada Japana|JAP]] | [[Velika nagrada Koreje|KOR]] | [[Velika nagrada Brazila|BRA]] | [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] !rowspan=3| 89.* !rowspan=3| 5.* |- | [[Robert Kubica|Kubica]] |bgcolor="#CFCFFF"| 11 |bgcolor="#DFDFDF"| 2 |bgcolor="#dfffdf"| 4 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#DFFFDF"| 8 |bgcolor="#FFDF9F"| 3 |bgcolor="#DFFFDF"| 6 |bgcolor="#DFFFDF"| 7. |bgcolor="#dfffdf"| 5 | | | | | | | | | | |- | [[Vitalij Petrov|Petrov]] |bgcolor="#EFCFFF"| Ret |bgcolor="#EFCFFF"| Ret |bgcolor="#EFCFFF"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#CFCFFF"| 11 |bgcolor="#CFCFFF"| 13 † |bgcolor="#CFCFFF"| 15 |bgcolor="#CFCFFF"| 17 |bgcolor="#CFCFFF"| 14 | | | | | | | | | | |} *† vozač nije završio utrku, ali ubrojeno mu je osvojeno mjesto jer je završio 90% utrke ili više. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Renault R30}} *[http://www.renaultf1.com/ Službena stranica Renault F1 Team] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050526075029/http://www.renaultf1.com/ |date=26. svibnja 2005. }} {{Renault F1}} {{Bolidi F1 u sezoni 2010.}} {{GLAVNIRASPORED:R30}} [[Kategorija:Renaultovi bolidi Formule 1]] 9wtuxzf79y5nx2mm47lyxdpzj31hzje 0 258926 7625229 7573919 2026-10-27T17:09:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625229 wikitext text/x-wiki {{Trkaći automobil | Ime automobila = Renault R29 | Slika =[[Datoteka:Romain Grosjean 2009 Japan 3rd Free Practice 2.jpg|270px]] | Kategorija =[[Formula 1]] | Konstruktor ={{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | Dizajner ={{Z|UK}} Bob Bell (tehnički direktor)<br />{{Z|UK}} [[James Allison]] (zamjenik teh. direktora)<br />{{Z|UK}} Pat Symonds (glavni inženjer)<br />{{Z|UK}} Tim Densham (glavni dizajner)<br />{{Z|UK}} Dirk de Beer (šef aerodinamike) <!-- Veličine automobila --> | Dužina =4800 mm | Širina =1800 mm | Visina =950 mm | Međuosovinski razmak = | Težina =605 kg (ukupno s vozačem, kamerom) <!-- Suspenzija --> | Prednji ovjes = | Stražnji ovjes = <!-- Tehnički podaci --> | Šasija =[[Monokok]] bolida izrađen je od [[karbonska vlakna|karbonskih vlakana]] i visokokvalitetne [[aluminij|aluminijeve]] [[legura|slitine]], RS27-2009 V8 motor u potpunosti je prilagođen novoj R29 šasiji | Ime motora =Renault F1 RS27 | Zapremnina motora =2400 cc | Konfiguracija motora =90° [[V8 motor|V8]], uz dodatak [[KERS|KERS-a]], maksimalno 18.000 o/min, | Smještaj motora =atmosferski središnji motor | Ime mjenjača = | Brzine mjenjača = Poluatomatski sedam-stupanjski mjenjač, | Tip mjenjača = "Quickshift" sistem | Diferencijal = | Gorivo = [[Total]] | Gume =[[Bridgestone]] {{Bridgestone}} <!-- Povijest natjecanja --> | Momčad =[[Renault F1|ING Renault F1 Team]] | Vozači =7. {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]<br /> 8. {{Z|BRA}} [[Nelsinho Piquet]]<br /> 8. {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | Prva utrka = [[Velika nagrada Australije 2009.|VN Australije 2009.]] | Utrka =17 | Pobjeda =0 | Prvo startno mjesto =1 | Najbrži krug =2 <!-- Prvenstva --> | Momčadsko prvenstvo = | Konstruktorsko prvenstvo = | Vozačko prvenstvo = }} '''Renault R29''', ili '''R30''' je bolid francuske momčadi [[Renault F1]] za [[Formula 1 – sezona 2009.|sezonu 2009]]. Renault je svoj bolid predstavio [[19. siječnja]] [[2009.]] u [[Portugal]]u, na novoj, zasad testnoj stazi Algarve.<ref>[http://www.velika-nagrada.hr/staro/formula-1/renault-potvrdio-datum-predstavljanja-r29.html Renault potvrdio datum predstavljanja R29 ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>Renault F1 Team je ove sezone u konstruktorskom poretku zauzeo 8. mjesto s ukupno 26 bodova. U poretku vozača Romain Grosjean našao se na 23. mjestu s 0 bodova, dok je Fernando Alonso zauzeo 9. mjesto s ukupno 26 bodova. == Promjene u Renaultu == === Livreji === Renault R29 privukao je veliku pažnju zbog svojih novih boja. Iako i dalje dominira Renaultova žuta i ING-ova bijelo-narančasta kombinacija, dolaskom Totala, francuske naftne kompanije, na bolidu se našla i crvena boja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.autoservis.ba/novosti/index/2607 |title=Renault predstavio R29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090125015755/http://www.autoservis.ba/novosti/index/2607 |archive-date=25. siječnja 2009. |access-date=1. travnja 2010.}}</ref> === Vozačke promjene === Na prezentaciji bolida je potvrđeno da će [[Fernando Alonso]] i [[Nelsinho Piquet]] biti startni vozači, dok će [[Romain Grosjean]] biti primarni test i rezervni vozač francuske momčadi, a objavljeno je i da su [[Davide Valsecchi]], vozač Formule Renault 3.5, i [[Marco Sorensen]], sezonu prije natjecatelj u Formuli Ford, postali članovi razvojnog programa za vozače za 2009.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.renault-klub.hr/?p=347 |title=ING Renault F1 Team predstavio R29 |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=11. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211052715/http://www.renault-klub.hr/?p=347 |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Renault R29#Afera "Crashgate" - namještanje Velike nagrade Singapura 2008. godine|afere "Chrashgate"]] mjesto Piqueta u Renault F1 Team naslijedio je Grosjean. Grosjean je na vozačko mjesto umjesto Piqueta sjeo prvi put u utrci [[Velika nagrada Europe|Velike nagrade Europe]]. <ref>[http://www.automanija.com/superautomobili/3311.html Romain Grosjean umjesto Nelsona Piqueta u Renaultu F1]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Bolid == [[Datoteka:Fernando Alonso 2009 Turkey.jpg|mini|lijevo|270px|[[Fernando Alonso]] u R29 na [[Velika nagrada Turske|VN Turske]] 2009.]] {{glavni|Kinetic Energy Recovery System}} R29 prije službenog predstavljanja nije prošao FIA-in obavezni crash test, točnije nije prošao frontalni i bočni crash test - dva od ukupno tri obavezna testa. R29 konstruiran prema novom pravilniku u kojem momčadi imaju pravo koristiti sistem za obnovu kinetičke energije KERS. 19. ožujka Renault je postao prva momčad koja je potvrdila korištenje tog revolucionarnog sustava na premijernoj utrci za VN Australije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www2.autoportal.hr/200903195228/Formula-1/Pat-Symonds-prezadovoljan-sustavom-za-spremanje-kinetieke-energije-koji-je-spreman-za-Melbourne/menu-id-75.html |title=Pat Symonds prezadovoljan sustavom za spremanje kinetičke energije koji je spreman za Melbourne |archive-url=https://web.archive.org/web/20090323014614/http://www.autoportal.hr/200903195228/Formula-1/Pat-Symonds-prezadovoljan-sustavom-za-spremanje-kinetieke-energije-koji-je-spreman-za-Melbourne/menu-id-75.html |archive-date=23. ožujka 2009. |access-date=1. travnja 2010.}}</ref> Međutim, do kraja godine, Renault je uz BMW Sauber odustao u uvjerenju od milijunske investicije u kontroverzni sistem da ne donosi prednost performansama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1257:mclarenov-kers-postaje-sve-potentnije-oruje&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=McLarenov KERS postaje sve potentnije oružje |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=16. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090816000252/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1257:mclarenov-kers-postaje-sve-potentnije-oruje&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> {{glavni|Dvostruki difuzor}} Renaultova nadanja da se bori za naslov prvaka zapečaćena FIA-inom odlukom o definitivnoj legalizaciji dvostrukog difuzora. Većina momčadi uz McLaren i Ferrari u sezonu je krenula bez dvostrukog difuzora, a momčadi s njim poput Brawna, Toyote i Williamsa bile su veoma konkurentne i brze.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=890:alonso-bolidi-s-dvostrukim-difuzorima-jo-e-neko-vrijeme-biti-ispred&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Alonso: Bolidi s dvostrukim difuzorima još će neko vrijeme biti ispred |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306130012/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=890%3Aalonso-bolidi-s-dvostrukim-difuzorima-jo-e-neko-vrijeme-biti-ispred&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> 18. travnja Renault je postavio dvostruki difuzor na R29.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=865:alonso-renault-je-ponovno-u-igri&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Alonso: Renault je ponovno u igri ] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Renault u F1 sezoni 2009.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.renault-klub.hr/?p=1094 |title=Burna sezona za Renault F1 Team |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304120300/http://www.renault-klub.hr/?p=1094 |url-status=dead }}</ref>== === Kratki pregled === Renault F1 Team je početku pokazao konkurentnost u krugu bolida koji su poštivali nova pravila i imali standardne difuzore. Napornim radom, nadograđivanjem bolida i uvođenjem dvostrukog difuzora, po Alonsovoj izjavi, bili su u jednom trenutku sezone treći najbrži na gridu. No, unatoč do sada najvećem proračunu, većem od 350 milijuna dolara, vozači i momčad nisu postigli očekivani uspjeh. Neodgovarajuća konstrukcija bolida dodatno narušena težinom KERS-a te neprilagođenost dvostrukom difuzoru dovela je do odluke Renault F1 Teama da u sredini sezone zaustave razvoj R29 te da se posvete novom [[Renault R30|R30]] bolidu. Ta je odluka na kraju rezultirala time da je R29 bio među najsporijima u posljednjoj utrci sezone. === Problemi s proračunom === {{Dvostruka slika|right|Romain Grosjean 2009 Belgium.jpg|270|Piquet Jr. Spain 2009.jpg|220|Romain Grosjean je tijekom sezone 2009. zamijenio Nelsinha Piqueta u R29|Nelsinho Piquet tijekom godine u Renaultu nije dokazao svoj talent}} Ovu sezonu obilježila su nova proračunska pravila koja su natjerala Renault da se priključi [[Toyota Racing|Toyoti]], [[McLaren|McLaren-Mercedesu]], [[Red Bull Racing|Red Bullu]], [[Sauber|BMW-Sauberu,]] [[Brawn GP|Brawn GP-u]], [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossu]] i [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], koji su zaprijetili napuštanjem Formule 1 na kraju 2009. godine ako se ne promijene pravila za 2010. i ne ukine ograničenje proračuna. Svjetsko vijeće [[Međunarodna automobilistička federacija|Međunarodne automobilske federacije]] (FIA) u travnju je donijelo odluku da se od 2010. godine proračuni momčadi ograniče na 45 milijuna eura, pri čemu bi momčadi koje to prihvate imale veću tehničku slobodu na područjima kao što su [[motor]]i i [[aerodinamika]], dok bi momčadima koje odluče trošiti više ta sloboda biti ograničena. Na kraju, do kompromisnog rješenja se ipak došlo na sastanku FIA-e i [[FOTA|FOTA-e]] u [[Pariz]]u, pri čemu je postignut dogovor oko načina na koji bi se mogli reducirati budući troškovi natjecanja. === Afera "Crashgate" - namještanje Velike nagrade Singapura 2008. godine === Renault F1 Team ove je sezone doživio veliko poniženje nakon što je otkriveno da je [[Velika nagrada Singapura]] 2008. namještena. Tadašnji se vozač francuske momčadi Nelsinho Piquet, u dogovoru s [[Flavio Briatore|Flavijom Briatoreom]] i glavnim direktorom inženjeringa [[Pat Symonds|Patom Symondsom]], namjerno zabio u ogradu kako bi izazvao izlazak sigurnosnog vozila na stazu. Time su omogućili pobjedu njegovom momčadskom kolegi Fernandu Alonsu. Renault je na kraju priznao krivnju, a vodstvo Renaulta objavilo je kako su rezultati njihove interne istrage pokazali da su urotu osmislili Biatore, Symonds i Piquet te da drugi članovi momčadi nisu o tome znali ništa što ih je spasilo od možda najveće kazne u povijesti Formule 1, a to je izbacivanje iz prvenstva. === Zabrane u F1 === [[Svjetsko motorsport vijeće]] (WMSC), koje djeluje pri Međunarodnoj automobilskoj federaciji (FIA), odlučilo je Flavija Biatorea, tadašnjeg šefa F1 momčadi Renaulta, kazniti doživotnom zabranom obnašanja svih funkcija u Formuli 1. Tadašnji glavni inženjer Pat Symonds dobio petogodišnju suspenziju, a Renault momčad dvogodišnju uvjetnu kaznu. Za novog, privremenog šefa momčadi imenovan je [[Bob Bell]], koji je do tada obnašao dužnost tehničkog direktora. == Potpuni popis rezultata u F1 == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" |- ! Godina ! Momčad ! Motor ! Gume ! Vozači ! 1 ! 2 ! 3 ! 4 ! 5 ! 6 ! 7 ! 8 ! 9 ! 10 ! 11 ! 12 ! 13 ! 14 ! 15 ! 16 ! 17 ! Bodova ! Poredak |- !rowspan=4| [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] |rowspan=4| [[Renault F1|ING Renault F1 Team]] |rowspan=4| [[Renault F1|Renault]] ''RS27'' [[V8 motor|V8]] |rowspan=4| {{Bridgestone}} | | [[Velika nagrada Australije|AUS]] | [[Velika nagrada Malezije|MAL]] | [[Velika nagrada Kine|KIN]] | [[Velika nagrada Bahreina|BHR]] | [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]] | [[Velika nagrada Monaka|MON]] | [[Velika nagrada Turske|TUR]] | [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]] | [[Velika nagrada Njemačke|NJE]] | [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]] | [[Velika nagrada Europe|EUR]] | [[Velika nagrada Belgije|BEL]] | [[Velika nagrada Italije|ITA]] | [[Velika nagrada Singapura|SIN]] | [[Velika nagrada Japana|JAP]] | [[Velika nagrada Brazila|BRA]] | [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] !rowspan=4| 26. !rowspan=4| 8. |- | [[Fernando Alonso|Alonso]] |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#cfcfff"| 9 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#DFFFDF"| 5 |bgcolor="#DFFFDF"| 7 |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#dfffdf"| ''7'' |bgcolor="#efcfff"| '''Ret''' |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#DFFFDF"| 5 |bgcolor="#ffdf9f"| ''3'' |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 14 |- | [[Nelsinho Piquet|Piquet]] |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#CFCFFF"| 12 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#CFCFFF"| 12 | | | | | | | |- | [[Romain Grosjean|Grosjean]] | | | | | | | | | | |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 18 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Renault R29}} *[http://www.renaultf1.com/ Službena stranica Renault F1 Team] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050526075029/http://www.renaultf1.com/ |date=26. svibnja 2005. }} {{Renault F1}} {{Bolidi F1 u sezoni 2009.}} {{GLAVNIRASPORED:R29}} [[Kategorija:Renaultovi bolidi Formule 1]] c3m98ouwdou5egw81visitjin09omo3 0 261466 7625377 7526763 2026-10-27T21:21:36Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625377 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Adama<br>Nazret | ime_genitiv =Adame | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | slika_panorama = AdamaHotels.jpg | veličina_slike =270px | opis_slike = Pogled na cestu [[Adis Abeba]]-[[Dire Dawa]] koja prolazi kroz grad | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Etiopija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =8 | širina-minute =33 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =39 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ETI}} | lokacija1_ime = [[Regije Etiopije|Regija]] | lokacija1_info = [[Oromia (regija)|Oromia]] | lokacija2_ime = [[Zone Etiopije|Zona]] | lokacija2_info = [[Posebna zona Adama]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | visina = 1.712 [[metar|m]] | visina_min = | stanovništvo_godina =2005. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =228,623 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj =22 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | web_stranica = | bilješke = }} '''Adama''' poznatija kao '''Nazret''' je grad u središnjoj [[Etiopija|Etiopiji]], trenutno glavni grad regije [[Oromia (regija)|Oromia]], jedne od devet [[regije Etiopije|etničkih regija]] u zoni [[Posebna zona Adama]]. Grad leži na nadmorskoj visini od 1.712 m. između planina na zapadu i [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]] na istoku. Udaljen je oko 99&nbsp;km jugoistočno od [[Adis Abeba|Adis Abebe]] na visini od 1.885 metara. Prema podacima [[Središnja statistička agencija (Etiopija)|Središnje statističke agencije Etiopije]] za [[2005.]], Adama je imala 228.623 od čega 114.255 muškaraca i 114.368 žena.<ref>[http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm CSA 2005 National Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813054932/http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm |date=13. kolovoza 2007. }}, Table B.3</ref> ==Karakteristike== Adama je važno prometno središte Etiopije, jer leži na magistralnoj cesti koja povezuje [[Adis Abeba|Adis Abebu]] s [[Dire Dawa|Dire Dawom]]. Velik broj kamiona koristi ovu prometnicu koja vodi do luka na [[Crveno more|Crvenom moru]]; [[Džibuti]] i [[Asab]]. Istina da se ova potonja posljednjih godina više ne koristi, nakon [[Eritrejsko-etiopski rat|Eritrejsko-etiopskog rata]]. Kroz grad prolazi i željeznička pruga [[Adis Abeba]]-[[Džibuti]]. Grad je sjedište Sveučilišta, prijašnje Više škole za nastavnike tehnike. ==Povijest== [[Car]] [[Haile Selasije]] preimenovao je grad u [[Biblija|biblijski]] [[Nazaret]], pa se taj naziv koristio do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Gradu je [[2000.]] godine službeno vraćeno prvobitno [[Oromo (jezik)|oromsko]] ime – Adama, iako se ime ''Nazret'', još uvijek naširoko koristi. Etiopska vlada je [[2000.]] godine preselila regionalno upravno središte iz [[Adis Abeba|Adis Abebe]] u Adamu, što je izazvalo velike kontroverze. Kritičari tog poteza (osobito Oromski separatisti) vjeruju kako je tim potezom vlada željela umanjiti značenje Adis Abebe (''Finfinne'' kako je oni zovu) za Oromiju.<ref>[http://www.sidamaconcern.com/books/ethiopia_a_new_start.html Seyoum and Tilahun Ayanou Nebo: Ethiopia: A New Start?, The Sidama Concern, 2000.]</ref> S druge pak strane, vlada tvrdi da je [[Adis Abeba]] loš odabir, jer se u njoj ne bi mogle razvijati regionalne posebnosti; jezik, kultura i povijest naroda Oromo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.telecom.net.et/~walta/ennews/html/jul/ed130700/html/newsitem_3.html |title=Nazareth Selected as Oromiya's Capital, Walta Information Center, 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060303092319/http://www.telecom.net.et/~walta/ennews/html/jul/ed130700/html/newsitem_3.html |archive-date=3. ožujka 2006. |access-date=19. travnja 2010.}}</ref> [[Oromska narodna demokratska organizacija]], dio vladajuće koalicije [[Etiopski narodni revolucionarni demokratski front|EPRDF]], službeno je objavila planove [[10. lipnja]] [[2005.]] da se upravno središte regije [[Oromia (regija)|Oromia]] vrati u glavni grad [[Adis Abeba|Adis Abebu (Finfinne)]]<ref>[https://web.archive.org/web/20050613234040/http://www.waltainfo.com/EnNews/2005/Jun/11Jun05/Jun11e11.htm Chief Administrator of Oromia says decision to move capital city based on study] Walta Information Center</ref> Jedini komentari opozicije na tu najavu su da je premještanje uprave u Adamu bio veliki gubitak vremena i novca. ==Izvori== {{izvori}} == Bibliografija == * Briggs, Philip. ''Guide to Ethiopia.'' Old Saybrook, Connecticut: Globe Pequot Press, 1995. {{ISBN|1-56440-814-0}} {{eng oznaka}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Adama}} {{wikivoyage}} * [https://web.archive.org/web/20051125231301/http://www.adamachamber.com/ Adama Chamber of Commerce] {{eng oznaka}} {{Gradovi u Etiopiji}} [[Kategorija:Gradovi u Etiopiji]] cx9fk3pecanrzw5ye57q3w00phll3ou 0 262624 7625160 7406179 2026-10-27T15:53:55Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625160 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Karl Barry Sharpless | slika = Barry_Sharpless_in_2026.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. travnja]] [[1941.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2001. i 2022. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Karl Barry Sharpless''' ({{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}}, [[28. travnja]] [[1941.]]) je američki kemičar poznat po svom radu na stereoselektivnim reakcijama. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 2001. i 2022. godine. ==Životopis== ===Ranije godine=== Maturirao u školi Friends Central School 1959. Diplomirao na fakultetu Dartmouth 1963., a doktorirao na sveučilištu Stanford 1968. Nastavio post - doktorski rad na sveučilištima Stanford i [[Sveučilište Harvard|Harvard]]. ===Istraživanje=== Profesor na [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT) ]] (1970-1977) i (1980 - 1990) Od 1990. profesor u Istraživačkom institutu Scripps, a od 1996. u Institutu za kemijsku biologiju Skaggs. 2001. godine dobitnik je polovice [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju.]] Njegova je istraživačka grupa razvila katalizatore za asimetričnu epoksidaciju alilnih alkohola u epoksi-alkohole, a zatim otkrila da se molekularna sita mogu upotrijebiti za daljnje poboljšanje učinkovitosti asimetrične epoksidacije, procesa koji omogućuje industrijsku proizvodnju kiralnih spojeva, važnih u sintezi beta - blokatora za liječenje [[Srčane bolesti|srčanih bolesti]]. Razvili su i osmijeve katalizatore za dehidroksilaciju olefina u kiralne diole. Nobelovu nagradu podijelio je s [[William S. Knowles]]om i [[Ryoji Noyori]]jem. Primio i mnoga druga priznanja, među kojima i Prelogovu medalju Savezne visoke tehničke škole u [[Zürich]]u (1998). ===Osobni život=== Oženio se s Jan Dueser 28. travnja 1965., s kojom ima troje djece; Hannah (rođena 1976), William (rođen 1978) i Isaac (rođen 1980). ==Vanjske povezince== * [http://www.scripps.edu/chem/sharpless/ K. Barry Sharpless na Istraživačkom institutu Scripps (eng.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106110911/http://www.scripps.edu/chem/sharpless/ |date=6. siječnja 2010. }} * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2001/sharpless-lecture.html Sharplessovo predavanje na Nobelovoj nagradi(eng.)] == Izvori == Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007., 9. svezak {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Sharpless, Karl Barry}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Američki kemičari]] 7iabg5c0tsc7s9ynmp4ehccl49jw9u1 0 265344 7625197 7607828 2026-10-27T16:41:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3 #IABot (v2.0.9.6) 7625197 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Rehab |slika = RihanHab.jpg |ime_glazbenika = [[Rihanna]] |s_albuma = [[Good Girl Gone Bad]] |B-strana = |format = [[digitalni download]], [[CD|CD singl]] |objavljeno = 10. prosinca 2008.<br/><small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = |žanr = [[pop]], [[R&B]] |trajanje = 4:54 <small>(albumska inačica)</small><br />4:20 <small>(singl inačica)</small><br />4:05 <small> (Radijska i video inačica)</small> |izdavač = [[Def Jam]] |tekstopisac = [[Justin Timberlake]], [[Timbaland|Timothy Mosley]], Hannon Lane |skladatelj = |producent = [[Timbaland]], Hannon Lane |kronologija = [[Rihanna]] |singl_prije = [[Live Your Life]] |singl0 = 2008. |singl = 2008. |singl_poslije = [[Run This Town]] |singl2 = 2009. |ostalo = {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=rJYcmq__nDM "Rehab"] na [[YouTube]]-u}} }} "'''Rehab'''" je [[pop]]/[[R&B]] pjesma [[Barbados|barbadoške]] pjevačice [[Rihanna|Rihanne]]. Objavljena je kao osmi i posljednji singl s njenog trećeg studijskog albuma, ''[[Good Girl Gone Bad]]'', 10. prosinca 2008. godine u izdanju diskografske kuće [[Def Jam Recordings]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.newuksinglereleases.co.uk/ |title=Rehab je osmi singl s albuma ''Good Girl Gone Bad'' |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=2. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111002035023/http://www.newuksinglereleases.co.uk/ |url-status=dead }}</ref><ref>"[http://www.digitalspy.co.uk/music/a102224/rihannas-gone-and-done-it-again.html Rihanna's gone and done it again] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080929034826/http://www.digitalspy.co.uk/music/a102224/rihannas-gone-and-done-it-again.html |date=29. rujna 2008. }}" ''[[Digital Spy]]''</ref> == O pjesmi == Pjesmu "Rehab" napisali su [[Justin Timberlake]], [[Timbaland]] i Hannon Lane. Sadrži Timberlakeove i Timbalandove pozadinske vokale u svom refrenu. "Rehab" je premijerno puštena na američkom radiju 7. listopada 2008. godine.<ref name="US Radio">{{Citiranje časopisa |url=http://fmqb.com/Article.asp?id=16691 |title=Rehab sent to Radio |journal= |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=13. ožujka 2014. |archive-url=https://www.webcitation.org/6O36ZbrNo?url=http://fmqb.com/article.asp?id=16691 |url-status=dead }}</ref> Trebala je biti objavljena u kolovozu 2008. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali su je odgodili zbog digitalnog objavljivanja pjesme "[[Disturbia (pjesma)|Disturbia]]" i mogućeg objavljivanja pjesme "Breakin' Dishes". Čak i bez službenog izdanja počela s puštanjem na radiju krajem rujna. Puštena je na radijskoj postaji New York City's Z100 (WHTZ) krajem rujnu. Bila je peta najslušanija pjesma u Australiji u svom prvom tjednu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.themusicnetwork.com.au/20.0.html |title=Rehab on Australian Radio |journal= |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=7. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080307055628/http://www.themusicnetwork.com.au/20.0.html |url-status=dead }}</ref> U travnju 2009. godine [[Timbaland]] je objavio novi remiks pjesme na [[Internet]]u nazvan "Timbaland Remix". === Uspjeh na top ljestvicama === Pjesma je debitirala 18. listopada 2008. godine na 73. mjestu ''[[Billboard]]ove'' ljestvice [[Pop 100]]. Kasnije se popela na 19. mjesto. Pjesma je 5 tjedana bila na ljestvici [[Bubbling Under R&B/Hip-Hop Singles]] na kojoj je dospjela na 8. mjesto u rujnu. U studenom, točnije 8. studenog pjesma je debitirala na 20. mjestu na ljestvici [[Bubbling Under Hot 100 Singles]], a idućeg tjedna popela se na 10. mjesto.<ref>[http://www.chartsinfrance.net/communaute/index.php?s=&showtopic=23711&view=findpost&p=1057717 Billboard Bubbling under Hot 100 singles]</ref> Službeno je debitirala na ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] na 91. mjestu, a 3. siječnja 2009. godine popela se na 18. mjesto i tako postala Rihannin 7. singl koji je dospio na jedno od prvih 20 mjesta na ljestvici ''Billboard'' Hot 100 s njenog albuma ''Good Girl Gone Bad'', te njen 14. singl koji je dospio na jedno od prvih 40 mjesta. Na ljestvici [[Hot R&B/Hip-Hop Songs]] debitirala je na 89. i kasnije se popela na 52. mjesto. "Rehab" je debitirala na 24. mjestu novozelanske ljestvice [[RIANZ]], a sljedećeg tjedna popela se na 19. mjesto. Tako je postala Rihannin sedmi hit na jednom od prvih 20 mjesta te ljestvice s albuma ''Good Girl Gone Bad''. Kasnije se popela na 12. mjesto i dobila zatnu certifikaciju jer je nakon 20 tjedana prodano preko 7.500 primjeraka. U Australiji, "Rehab" je debitirala na 62. mjestu na ljestvici [[ARIA Charts|ARIA Singles Chart]] i samo zbog prodanih digitalnih primjeraka popela se na 26. mjesto. Iako nije bilo potvrđenog izdanja na CD singlu, 23. studenog 2008. godine pjesma je debitirala na 51. mjesto na britanskoj ljestvici [[UK Singles Chart]] samo zbog digitalnih primjeraka. Kasnije je zauzela 16. mjesto. Iako je to Rihannin drugi singl na najnižem mjestu te ljestvice (najniži s albuma ''Good Girl Gone Bad''), to je njen 12. singl koji je dospio na jedno od prvih 20 mjesta na njoj. 16 tjedana pjesma je provela između prvih 100 mjesta prije nego što je otišla s te ljestvice.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34122 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=1. listopada 2011. |archive-date=6. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090306014201/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=34122 |url-status=dead }}</ref> U Kanadi pjesma je samo zbog digitalnih primjeraka debitirala na 56. mjestu ljestvice [[Canadian Hot 100]], a kasnije se popela na 19. mjesto. == Kritički osvrt == Pjesma je primila uglavnom mješovite recenzije. === About.com === Bill Lamb je za [[About.com]] izjavio da nije baš impresioniran pjesmom, nazvao je "na neki način razočaravajućom... 'Rehab' jednostavno previše zvuči kao drugi dio pjesme '[[What Goes Around.../...Comes Around]]'".<ref>{{Citiranje weba |url=http://top40.about.com/od/albums/fr/goodgirlgone.htm |title=Review of Rehab on about.com |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=23. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923190320/http://top40.about.com/od/albums/fr/goodgirlgone.htm |url-status=dead }}</ref> === Entertainment Weekly === Časopis ''[[Entertainment Weekly]]'' dao je pjesmi negativnu kritiku, izjavio da je "tužna prevelika doza melodrame srednjeg tempa".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20040683,00.html |title=Entertainment Weekly review of Rehab |access-date=22. svibnja 2010. |archive-date=5. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105182257/http://www.ew.com/ew/article/0,,20040683,00.html |url-status=dead }}</ref> === Pitchfork Media === ''[[Pitchfork Media]]'' nazvao je pjesmu "blagim ali solidnim ulaskom u brzo rastući Timberlakov katalog" iako je potvrdio da "dobro je ne nagađati kako bi moglo zvučati da Timberlake pjeva cijelu stvar, a ne samo pozadinske vokale. Njegov falseto je savršen da prenese pjesminu tugu, tužni osjećaj. Rihanna, međutim... ne baš."<ref>[https://web.archive.org/web/20071006051419/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/43487-good-girl-gone-bad Review of Rehab on Pitchfork Media]</ref> === Allmusic === [[Allmusic]] pjesmu je stavio na svoj popis izabranih pjesama.<ref>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:jcftxz85ld0e Good Girl Gone Bad Overview]</ref> === Billboard === Časopis ''[[Billboard]]'' dao je pjesmi pozitivnu kritiku: {{citat2|Iako je 'Rehab' uvijek bila vrhunac albuma, zvuči malo zastarjelo, 18 mjeseci nakon njenog debitiranja. Tako reći, nema sumnje da je Rihanna vatra na ljestvicama i neće biti iznimke s ovim gracioznim Timberlakovim pozadinskim vokalima i produkcijom ispunjenom napetošću, koja daje kontrast violinama i gitarama. Još jedan lijep ulaz na radio sigurno će pokazati kako voljeti.}} == Popis pjesama == ; iTunes Singl<ref>[http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?id=299872284&s=143450 iTunes tracklisting of Rehab]</ref> # "Rehab" – 4:54 # "Rehab" <small>(Instrumental)</small> – 4:54 ; UK iTunes Singl<ref>[http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?id=299827694&s=143444 iTunes UK tracklisting] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> # "Rehab" <small>(uživo)</small> – 4:46 # "Rehab" <small>(spot)</small> – 4:45 ; Promotivni CD # "Rehab" – 4:54 # "Rehab" <small>(Radio edit)</small> – 4:05 # "Rehab" <small>(Instrumental)</small> – 4:54 == Videospot == Rihanna i [[Justin Timberlake]] snimili su spot pod redateljskom palicom [[Anthony Mandler|Antonyja Mandlera]] u parku [[Vasquez Rocks Park]] izvan [[Los Angeles]]a 21. listopada 2008. godine. Mjesto gdje je snimljen spot kasnije je koristio britanski ženski glazbeni sastav [[Sugababes]] za spot za njihov singl "[[About a Girl]]". Premijera spota bila je 17. studenog 2008. godine na stranici [[MTV]].com i u njemu je korištena radijska inačica pjesme. U spotu su prikazane izmiješane scene Rihanne i Timberlakea zajedno u pustinji i u kamp prikolici. Postoje dnevne i noćne scene spota, različito osvjetljenje i objektivni efekti, poput zelenih i ružičastih boja ekrana, kao i crno-bijelih scena. Nose različite kostime u različitim scenama. == Top ljestvice == {|class="wikitable sortable" !Top ljestvica (2009.) !Najviša<br />pozicija |- |[[ARIA Charts|Australija]]<ref>[http://australian-charts.com/forum.asp?todo=viewthread&id=24932 ARIA Singles Chart]</ref> |align="center"|26 |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref name="acharts">[http://acharts.us/song/38581 Rehab on acharts]</ref> |align="center"|9 |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref name="acharts" /> |align="center"|19 |- |[[Tracklisten|Danska]]<ref name="acharts" /> |align="center"|16 |- |[[Dutch Top 40|Nizozemska]]<ref name="acharts" /> |align="center"|3 |- |[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.media-control.de/adoro-loesen-herbert-groenemeyer-an-der-spitze-ab.html |title=German Singles Chart |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719062337/http://www.media-control.de/adoro-loesen-herbert-groenemeyer-an-der-spitze-ab.html |archive-date=19. srpnja 2011. |access-date=22. svibnja 2010.}}</ref> |align="center"|4 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref name="acharts" /> |align="center"|22 |- |[[Federation of the Italian Music Industry|Italija]]<ref>[www.fimi.it Official Italian Charts</ref> |align="center"|21 |- |Align="left"|[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=RIANZ Singles chart |archive-url=https://web.archive.org/web/20100725161635/http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archive-date=25. srpnja 2010. |access-date=22. svibnja 2010.}}</ref> |align="center"|12 |- |[[VG-lista|Norveška]]<ref name="acharts" /> |align="center"|4 |- |[[Romanian Singles Chart|Rumunjska]]<ref name="acharts" /> |align="center"|4 |- |[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="acharts" /> |align="center"|28 |- |[[Swiss Music Charts|Švicarska]]<ref>[http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Rihanna&titel=Rehab&cat=s Swiss Singles Chart]</ref> |align="center"|13 |- |[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="acharts" /> |align="center"|16 |- |[[UK R&B Chart]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bbc.co.uk/radio1/chart/rnbsingles.shtml |title=UK R&B Chart |access-date=25. svibnja 2012. |archive-date=30. kolovoza 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070830234100/http://www.bbc.co.uk/radio1/chart/rnbsingles.shtml |url-status=dead }}</ref> |align="center"|7 |- |SAD ([[Billboard Hot 100]])<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=379&cfgn=Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3102740&cdi=10044595&cid=11%2F22%2F2008 Rehab on Hot 100 - Rihanna] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Accessed November 22, 2008.</ref> |align="center"|18 |- |SAD ([[Hot R&B/Hip-Hop Songs]])<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?f=Hot+R&B+Hip-Hop+Songs&pageNumber=Top+11-50&g=Singles Rehab on Hot R&B/Hip-Hop songs - Rihanna] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Accessed November 29, 2008.</ref> |align="center"|52 |- |SAD ([[Pop 100]])<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?f=Pop+100&pageNumber=Top+11-50&g=Singles Rehab on Pop 100 - Rihanna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060220062851/http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?f=Pop+100&pageNumber=Top+11-50&g=Singles |date=20. veljače 2006. }} ''Billboard''. Accessed November 29, 2008.</ref> |align="center"|19 |} === Godišnje ljestvice === {| class="wikitable sortable" |- !Ljestvica (2009.) !Pozicija |- |European Hot 100<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts-year-end#/charts-year-end/european-hot-100-singles?year=2009&begin=91&order=position |title=European Hot 100 Music Chart |publisher=Billboard.com |accessdate=2010-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091214011318/http://www.billboard.com/charts-year-end#/charts-year-end/european-hot-100-singles?year=2009&begin=91&order=position |archivedate=14. prosinca 2009.}}</ref> | style="text-align:center;"|93 |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |align="center"| 139<ref>http://www.ukchartsplus.co.uk/ChartsPlusYE2008.pdf</ref> |} == Povijest objavljivanja == {{col-begin}} {{col-2}} {|class="wikitable" ! Država ! Datum ! Format |- | [[SAD]]<ref name="US Radio"/> | 7. listopada 2008. | [[airplay]] |- |[[Italija]]<ref>[http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?id=299872284&s=143450 iTunes reelase date in Italy]</ref> | 10. prosinca 2008. | [[digitalni download]] |- | [[Europa]]<ref>[http://www.amazon.de/dp/B001MZ140M Europe reelase date]</ref> | 9. siječnja 2009. | [[CD|CD singl]] |} {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Rihanna}} {{Rihannini singlovi}} [[Kategorija:Singlovi iz 2008.]] [[Kategorija:Singlovi iz 2009.]] [[Kategorija:Timbaland]] [[Kategorija:Justin Timberlake]] [[Kategorija:Rihannine skladbe]] 9wd9k38ab4ilkxdqvnge9zrxcnxtf8n 4 266884 7625207 7604331 2026-10-27T16:49:06Z Croxyz 205325 /* Zemljopis */ 7625207 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} {| class="wikitable" style="text-align: center; " ! style="padding: 0.5em; font-size: 1.2em" | Dobrodošli! |- | style="padding: 1em;" | Ova stranica sadrži popis traženih članaka razvrstan po temama koje su suradnici predložili za izradu na stranici [[Wikipedija:Željeni članci|Željeni članci]]. '''Odaberite temu i naslov koji vas zanima te kliknite na crvenu poveznicu da započnete članak.''' Ako traženi naslov nije prikazan na ovoj stranici, moguća su dva razloga: {| align="center" style=" text-align: left;" ! razlog !! rješenje |- | članak postoji pod drugim naslovom || pokušajte ga pronaći [[Posebno:Traži|preko tražilice]] |- | rowspan=2 |članak nije još napisan | započnite ga sami prema uputi [[Wikipedija:Kako stvoriti novu stranicu|"kako stvoriti novu stranicu"]] |- | dodajte prijedlog na [[Wikipedija:Željeni članci|popis željenih članaka]] |} |- | style="padding: 1em;background-color: #ffffcc;" | Molimo, '''prije početka rada na člancima''' svakako pogledajte [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] i [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i upoznajte se s osnovama uređivanja. |} == Zemljopis == [[Agrinio]], [[Ajman (grad)]], [[Alphaville (São Paulo)]], [[Angers]], [[Annapolis, Maryland]], [[Auch]], [[Balta, Ukrajina]], [[Bayreuth]], [[Beninski zaljev]], [[Bergerac, Dordogne]], [[Bismarck, Sjeverna Dakota]], [[Boise, Idaho]], [[Bow]], [[Brest, Francuska]], [[Bourges]], [[Buganda]], [[Cairns]], [[Carson City, Nevada]], [[Chorzów]], [[Compiègne]], [[Chaumont, Haute-Marne]], [[Châteauroux]], [[Cheyenne, Wyoming]], [[Cholet]], [[Columbia, Južna Karolina]], [[Constantine]], [[Dax]], [[Delft]], [[Derry]], [[Elbląg]], [[Frankfort, Kentucky]], [[Fuerteventura]], [[Hajberski prolaz]], [[Harrisburg, Pennsylvania]], [[Harz]], [[Hebridi]], [[Hindustan]], [[Hiva]], [[Hudson (rijeka)]], [[Hurgada]], [[Jabalpur]], [[Jefferson City, Missouri]], [[Joensuu]], [[Južna Nizozemska]], [[Karabah]], [[Karakalpakstan]], [[Karbala]], [[Karelijska prevlaka]], [[Kolding]], [[La Spezia]], [[Lampedusa]], [[Lansing, Michigan]], [[Leiria]], [[Luton]], [[Madrid (pokrajina)]], [[Mazovija]], [[Malo ropsko jezero]], [[Mardin]], [[Melitopol]], [[Mikkeli]], [[Mohyliv-Podilskyi]], [[Nagib]], [[Nubijska pustinja]], [[Oostende]], [[Palestina (država)]], [[Pavia]], [[Perpignan]], [[Portadown]], [[Przemyśl]], [[Raleigh, Sjeverna Karolina]], [[Resen]], [[Sassuolo]], [[Schweinfurt]], [[Seinäjoki]], [[Sjeverna Nizozemska]], [[Sortavala]], [[Stryi]], [[Sveti Martin (Francuska)]], [[Tallahassee, Florida]], [[Terezin]], [[Tibetantska visoravan]], [[Tonkin]], [[Tonkiški zaljev]], [[Topografije Hrvatske]], [[Vantaa]], [[Verdun]], [[Viborg (Lenjingradska oblast, Rusija)]], [[Vũng Tàu]], [[Wolverhampton]], [[Zermatt]] === Geomorfologija === [[Aluvijalna lepeza]], [[Drenaža]], [[Epigelija]], [[Fluvijalni proces]], [[Ledena kapa]], [[Pješčara]], [[Riječna terasa]], [[Riječno korito]], === Ostalo === [[Zemlja (geopolitika)]] == Povijest == [[Arnaut]], [[Bacha Khan]], [[Bijela ruža]], [[Brinjsko-lički ustanak 1746.]], [[Čerkezija]], [[Džahangir]], [[Ekspedicija Lewisa i Clarka]], [[Eleuzinije]], [[Ernst Jünger]], [[Marija Gimbutas]], [[Guan Yu]], [[Hamilkar Barkas]], [[Hivanski Kanat]], [[Horst Wessel]], [[Ivan Konjev]], [[J. P. Morgan]], [[Kalcedon (grad)]], [[Kitan]], [[Krvava nedjelja (1905.)]], [[Lao She]], [[Lê Đức Thọ]], [[Logor Fermo]], [[Marijana Austrijska]], [[Marionetska vlada]], [[Miguel Hidalgo y Costilla]], [[Mihail Kalinin]], [[Nikola Modruški]], [[Nur Džahan]], [[Opsada Alama]], [[Paž]], [[Prezbiter Ivan]], [[SAO Sjeverna Bosna]], [[SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]], [[SAO Zapadna Slavonija]], [[Soška fronta]], [[Svjetska povijest]], [[Ugovor iz Lausanne]], [[Ugovor iz Nankinga]], [[Veliki rimski požar]], [[Vučedolska čizmica]], [[Željezna garda]] == Književnost == [[Amir Hosrov]], [[Bai Juyi]], [[Divan (poezija)]], [[Dječji roman]], [[Ilahija]], [[Imadaddin Nasimi]], [[Indijska književnost]], [[John Donne]], [[Kanada (jezik)]], [[Katherine Mansfield]], [[Književnost 20. stoljeća]], [[Layamon]], [[Leonard Woolf]], [[Malajam (jezik)]], [[Mary Higgins Clark]], [[Neorealizam]], [[Platon (komediograf)]], [[Radenko Vadanjel]], [[Romansa Tri kraljevstva]], [[Samuel Johnson]], [[Shakespeareovi soneti]], [[Sind (jezik)]], [[Tom Wolfe]], [[Wu Cheng'en]], [[Zofka Kveder]], [[Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja]] === Enciklopedije === * [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]], * [[Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine]] (nedovršena), * [[Velika ruska enciklopedija]] ==Kazalište== [[Benedicta Boccoli]], [[Howard Davies]], [[Majka Hrabrost i njezina djeca]], [[Nataša Govedić]], [[Maurice Béjart]], [[Paolo Magelli]], [[Sergej Djagiljev]], [[Solilokvij]], == Film == [[21 (2008.)]], [[Aamir Khan]], [[Al Jolson]], [[Alec Baldwin]], [[André Franquin]], [[Anđeli i demoni]], [[Armin]], [[Billy Joel]], [[Bob Hope]], [[Božidarka Oman]], [[Božji oklop]], [[Broj 23]], [[Christopher Walken]], [[Crvene cipelice (1946.)]], [[Da Vincijev kod (2006.)]], [[Denis Quaid]], [[Dev Patel]], [[Diane Lane]], [[Džungla na asfaltu (1950.)]], [[Elisha Cuthbert]], [[Elma Karlowa]], [[Femi Benussi]], [[Gandhi (1982.)]], [[Garth Brooks]], [[Geraldine Page]], [[Goran Gajić]], [[Goran Paskavljević]], [[Hancock]], [[Heartland]], [[Hlapićeve nove zgode]], [[Indijska kinematografija]], [[Invictus]], [[Irrfan Khan]], [[Isabella Rossellini]], [[Ja, robot (2004.)]], [[Jack Black]], [[Jason Bateman]], [[Jesse Eisenberg]], [[Jessica Lang]], [[Jimmy Fallon]], [[Joan Rivers]], [[John Woo]], [[Johnny Galecki]], [[Joseph Finnes]], [[Josh Hartnett]], [[Julia Ormond]], [[Kathy Bates]], [[Kelly Preston]], [[Krzystof Kieslowski]], [[Kunal Nayyar]], [[Leslie Cheung]], [[Mamurluk (2009.)]], [[Mickey Rourke]], [[Moja draga Klementina (1946.)]], [[Muke Ivane Orleanske (1928.)]], [[Napad na policijsku stanicu broj 13 (1976.)]], [[Objektiv 350]], [[Paolo Magelli]], [[Paranormalno (2007.)]], [[Ples u tami (2000.)]], [[Pravila igre (1939.)]], [[Priča o prvaku]], [[Priča o Tokiju (1953.)]], [[Priča sa zapadne strane (1961.)]], [[Proročanstva (2009.)]], [[Put na Mjesec (1902.)]], [[Quo Vadis (1951.)]], [[Ray Winstone]], [[Rishi Kapoor]], [[Salman Khan]], [[Sedam duša]], [[Shah Rukh Khan]], [[Shōhei Imamura]], [[Sidney Poitier]], [[Simon Helberg]], [[Simon Pegg]], [[Steve Carell]], [[Sustav Stanislavskog]], [[Transformeri: Osveta poraženih]], [[Tyra Banks]], [[Vince Vaughn]], [[Will Ferrell]], [[Wolgang Petersen]], [[Xenia Valderi]], [[Yasujirō Ozu]], [[Zločesti dečki]], [[Zločesti dečki 2]] == Glazba == [[3 Doors Down]], [[Alexander von Zemlinsky]], [[Antička glazba]], [[Artikulacija]], [[Artur Rodziński]], [[Ernest Bloch]], [[Barokna opera]], [[Brandy Norwood]], [[Carl Perkins]], [[David Ojstrah]], [[Elio Pisak]], [[Eugène Ysaÿe]], [[Fantom Opere]], [[Fela Kuti]], [[Fjodor Šaljapin]], [[Flo Rida]], [[Gara Garajev]], [[Genadij Roždestvenski]], [[George Enescu]], [[Giuseppe Guarneri]], [[Glasnice]], [[Glazbena notacija]], [[Halim El-Dabh]], [[Henryk Mikołaj Górecki]], [[Ivica Sikirić Ićo]], [[Jan Pieterszoon Sweelinck]], [[Jevgenij Mravinski]], [[Jordin Sparks]], [[Keith Jarrett]], [[Kirill Kondrašin]], [[Luigi Nono]], [[Lutkarsko kazalište]], [[Ljubavni napitak (opera)]], [[Maroon 5]], [[Mjera (glazba)]], [[Moderni ples]], [[Muslim Magomajev]], [[Nancy Ajram]], [[Neil Young]], [[Omarion]], [[Peća i vuk]], [[Pierre Boulez]], [[Pietro Aron]], [[Popijevka]], [[Povijest glazbe]], [[Renesansna glazba]], [[Repanje]], [[Salsa (glazba)]], [[Sean Paul]], [[Shirley Bassey]], [[Sony Music]], [[The Platters]], [[Three 6 Mafia]], [[Udo Jürgens]], [[Universal Music Group]], [[Van Morrison]], [[Warner Music]], [[Werner Herzog]], [[Ross Lynch]], [[Zeki Müren]] == Likovna umjetnost == [[Arhitektonski dizajn]], [[Aukcija]], [[Boris Kustodijev]], [[Carl Bloch]], [[Crta]], [[Djevojačka kula u Bakuu]], [[Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu]], [[Kapitol (Washington)]] [[Karl Brijulov]], [[Kip bana Josipa Jelačića]], [[Lijepa umjetnost]], [[Madame Tussauds]], [[Mrlja]], [[Neorealizam]], [[Paviljon]], [[Povijest arhitekture]], [[Skandinavijski dizajn]], [[Širvanšahova palača]], [[Teorija umjetnosti]], [[Albert Uderzo]], [[Umjetnička kritika]], [[Unikat]], [[zaštita spomenika]] == Biologija == [[Apis mellifera]], [[Bergamot]], [[Bijela pastirica]], [[Dendrokronologija]], [[Divlji kanarinac]], [[Domaći kanarinac]], [[Ekološka niša]], [[Ekotop]], [[Endospore]], [[Estragon]], [[Etat]], [[Fitosteroli]], [[Gaur]], [[Geofagija]], [[Hodanje]], [[Holstein govedo]], [[Imago]], [[Jelen aksis]], [[Konidije]], [[Krdo]], [[Krevetna stjenica]], [[Leucizam]], [[Listinac]], [[Ljutika]], [[Makakiji]], [[Mazga]], [[Nomenklatura (biologija)|Nomenklatura]], [[Odlagalište]], [[Održivo šumarsko gospodarenje]], [[Opstanak]], [[Panj]], [[Patuljasti rast]], [[Pazuh]], [[Pepelnica (bolest)]], [[Pirimidini]], [[Pomlađivanje šuma]], [[Popis pasmina golubova]], [[Popis pasmina kokoši]], [[Popis pasmina pasa]], [[Popis sorti jabuka]], [[Prekomjerni ribolov]], [[Premosnici]], [[Purini]], [[Radič]], [[Riblja kost]], [[Simentalsko govedo]], [[Slavonski hrast]], [[Superhrana]], [[Surfinija]], [[Šapa]], [[Šljuke]], [[Terarij]], [[Trupac]], [[Urbana ekologija]], [[Varijacija (biologija)]], [[Vlasište]], [[Vlažnost]], [[Zebu]], [[Zlatni delišes]], [[Zoonoza]], [[Zrno]], [[Žalac]] == Kemija == [[Halogenovodik]], [[Heteociklički ugljikovodici]], [[Hideki Shirakawa]], [[Ilja Prigogine]], [[Industrijska kemija]], [[Koordinacijska kemija]], [[Kvantna kemija]], [[Računalna kemija]], [[Štavljenje]], [[Ukapljivanje]], [[Značajni broj]], [[Rastaljena sol]] == Fizika == [[Bežični prijenos električne energije]], [[Fizika čestica]], [[Fizika polimera]], [[Magnetostatika]], [[Magnetska sila]], [[Magnituda brzine kretanja]], [[Optička fizika]], [[Računalna fizika]] [[Teorija čestica]], [[Trzaj]], [[Udari]], [[Valovi zvuka]], [[Zakon puta]] == Matematika == [[Aksiomatska metoda]], [[Čista matematika]], [[Funkcionalna analiza]], [[Lotfi A. Zadeh]], [[Predikatni račun]], [[Teorijska matematika]] == Informatika == [[3D pisač]], [[CGI]], [[Pametna klupa]] ==Filozofija== [[Alexandre Kojève]], [[Alfred J. Ayer]], [[Boran Berčić]], [[Donald Davidson]], [[Društveni ugovor]], [[Ernest Sosa]], [[Fenomenologija duha]], [[Gianni Vattimo]], [[Gilles Deleuze]], [[Jacques-Alain Miller]], [[Julius Evola]], [[Maurice Merleau-Ponty]], [[Michael Devitt]], [[Paul Ricoeur]], [[Peter Strawson]], [[Reflektivni ekvilibrij]], [[Richard Rorty]], [[Teleologija]], [[Teorija pravednosti]], [[Veo neznanja]] ==Psihologija, pedagogija== [[Charles-Michel de l'Épée]], [[Četiri temperamenta]], [[Ego]], [[Ekstaza]], [[Govor tijela]], [[Id]], [[Jaslice (ustanova)]], [[Lawrence Kohlberg]], [[Ljudsko ponašanje]], [[Melanie Klein]], [[Rudolph Lowenstein]], [[Superego]], [[Učionica]] == Sociologija == [[Dječji rad]], [[Ekonomski balon]], [[Geostrategija]], [[Kulturna antropologija]], [[Odgovornost]], [[Usmena predaja]], [[Višepolarni svijet]], [[Zaposlenost]] == Religija == [[Bazilijanke]], [[Erich Klausener]], [[Franjo Borgia]], [[Alois Grimm]], [[Haram]], [[Helsinška katedrala]], [[Ivan Franjo Regis]], [[Josip Benedikt Cottolengo]], [[Kali Yuga]], [[Kapela Gospe od čudotvorne medaljice]], [[Kapelica Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata]], [[Katedrala sv. Patrika u New Yorku]], [[Katolička akcija]], [[Marie Martha Chambon]], [[Odnos religije i znanosti]], [[Popis bazilika]], [[Alfons Rodriguez]], [[Ruska crkvena arhitektura]], [[Sveti Zoilo]], [[Suradnice Krista Kralja]], [[Tengrizam]], [[Thomas Cajetan]], [[Tu Bišvat]], [[Vjernost]], == Medicina == [[Akutni bronhitis]], [[Anafilaktički šok]], [[Antireumatici]], [[Dan bijelog štapa]], [[Dermatitis]], [[Ekcem]], [[Ganglion]], [[Gastroskopija]], [[Gigantizam]], [[Infektologija]], [[Interakcija lijekova]], [[Joseph Lister]], [[Kažiprst]], [[Klinička medicina]], [[Kronični bronhitis]], [[Ljudsko tijelo]], [[Medicinska biotehnologija]], [[Mioblast]], [[Morbili]], [[Osip]], [[Osrčje]], [[Parazitologija]], [[Reanimacija]], [[Rehabilitacija]], [[Tetiva]], [[Truplo]], [[Upozorenja na pakiranjima cigareta]], [[Virusni krpeljni mengioencefalitis]], [[Vrtoglavica]], [[Zdravstveno osiguranje]] == Šport == [[Alf Ramsey]], [[Bill Sharman]], [[Bill Walton]], [[Boštjan Cesar]], [[Bryan Robson]], [[Carlos Valderrama]], [[Carmelita Jeter]], [[Cesare Prandelli]], [[David Rudisha]], [[Dino Meneghin]], [[Europsko prvenstvo u umjetničkom klizanju]], [[Evander Holyfield]], [[Faustino Asprilla]], [[Fitness]], [[Gail Goodrich]], [[Gianni Rivera]], [[Hrvatska ženska alpinistička ekspedicija na Himalaju]], [[Hrvatska ženska stolnoteniska reprezentacija]], [[Irina Sluckaja]], [[Ivan Uhov]], [[Jessica Ennis-Hill]], [[Joe DiMaggio]], [[K.C. Jones]], [[Klizalište]], [[Kroket]], [[Laureus (športska nagrada)]], [[Lennart Johansson]], [[Luigi Riva]], [[Mario Jardel]], [[Michel Hidalgo]], [[Michele Kwan]], [[Mickey Mantle]], [[Missy Franklin]], [[Nesta Carter]], [[Oleg Romancev]], [[Omar Sívori]], [[Olimpijada starih sportova u Brođancima]], [[Olimpijski muzej u Lausanni]], [[Paige Spiranac]], [[Panarapske igre]], [[Pat Riley]], [[Petoboj]], [[Red Auerbach]], [[Rob Rensenbrink]], [[Robert Parish]], [[Ryan Lochte]], [[Slobodni udarac]], [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju]], [[Tofik Bahramov]], [[Tom Daley]], [[Trekking]], [[Velodrom]], [[Vera Nikolić]], [[Virat Kohli]], [[Wes Unseld]], [[Willis Reed]], [[Willy Sagnol]], [[Wushu]], [[Ženski odbojkaški klub Mladost Zagreb]], [[Croatia Open (golf)]] (od 1993.) == Tehnologija == [[Adapter]], [[Digitalni marketing]], [[Digitalni novac]], [[Elektronsko glasovanje]], [[Energetski certifikat]], [[Forvarder]], [[Harvester]], [[Modni dizajn]], [[Pametna klupa]], [[Pininfarina]], [[Ruske željeznice]], [[Svemirska sonda]], [[Tehnologija prepoznavanja lica]], [[Tehnologija u obrazovanju]], [[Televizijska reklama]], [[Sergej Ivanovič Mosin]], [[Shen Kuo]], [[SWIFT]], [[Vojni zrakoplov]], [[Walkman]], [[Take-Two Interactive]] == Odjeća, moda == [[Boja za kosu]], [[Džepni sat]], [[Gaće]], [[Garderoba]], [[Jakna]], [[Kapa (odjeća)]], [[Krinolina]], [[Manžeta]], [[Mini suknja]], [[Modna industrija]], [[Modna revija]], [[Plašt (moda)]], [[Pončo]], [[Potkošulja]], [[Pret-a-porter]], [[Svečana haljina]], [[Štras]], [[Torba]], [[Triko]], [[Uniforma]], [[Vatrogasno odijelo]], [[Vez (tkanje)]], == Hrana i piće == [[Carpaccio]], [[Ciabatta]], [[Cicvara]], [[Dječja hrana]], [[Fajita]], [[Feferoni]], [[Gambaloci]], [[Grana Padano]], [[Habsburška juha]], [[Inulin]], [[Jägermeister]], [[Jambalaya]], [[Japanska kuhinja]], [[Javorov sirup]], [[Kašnjaki]], [[Kiselo mlijeko]], [[Kiselo vrhnje]], [[Kolač]], [[Krpice sa zeljem]], [[Krupica]], [[Lactobacillus acidophilus]], [[Lička basa]], [[Lignje (hrana)]], [[Mandulat]], [[Mascarpone]], [[Masnica (kolač)]], [[Mediteranska kuhinja]], [[Miso juha]], [[Muškatni oraščić]], [[Nasi goreng]], [[Odojak]], [[Pecorino]], [[Pečenje]], [[Pektin]], [[Pilav]], [[Pogača]], [[Predjelo]], [[Presnac (kolač)]], [[Proljetna rolica]], [[Punjena paprika]], [[Quesadilla]], [[Radič]], [[Ramen]], [[Salenjaci]], [[Sashimi]], [[Satrica]], [[Sirovojelstvo]], [[Skradinski rižot]], [[Slastica]], [[Slatko vrhnje]], [[Smokvenjak (slastica)]], [[Šašlik]], [[Tapioka]], [[Tortelini]], [[Vanilin šećer]], [[Varivo]], [[Viška pogača]], [[Zagrebački odrezak]], == Kućanstvo == [[Plastična stolarija]], [[Omekšivač rublja]], [[Sušilica posuđa]], [[Grijalica]], [[Bojler]], [[Perilica]], [[Sudoper]], [[Dvorana]], [[Kutna garnitura]], [[Regal]], [[Četka]], [[Flaster]], [[Cvjetnjak]], [[Tuš (kupaonica)]], [[Sprej]], [[Kupanje]], [[Mikser]], [[Kolica]], [[Svjetiljka]], [[Čistilica za orahe]], [[Mobitel na preklop]], [[Metalno pero]], [[Zlatovez]], == Politika == [[Árpád Göncz]], [[David Koch]], [[Ekonomski liberalizam]], [[Fiorello La Guardia]], [[Indeks percepcije korupcije]], [[Mehran Karimi Nasseri]], [[Međunarodna politika]], [[Muqtada al-Sadr]], [[Ostavka]], [[Pierre Trudeau]], [[Politička odgovornost]], [[Privatno vlasništvo]], [[William Ewart Gladstone]], [[Zatvorenik zbog savjesti]] == Pravo == [[Jurisprudencija]], [[Porota]], [[Suđenje]] == Hrvatska == [[Aqua Viva]], [[Aquacolors]], [[Automobilna industrija u Hrvatskoj]], [[Branimir Brgles]], [[Cickini]], [[Crkva sv. Mihovila u Zadru]], [[Crkva sv. Dimitrija u Dalju]], [[Dubrovački arhiv]], [[Frano Getaldić-Gundulić]], [[Getro]], [[Gimnazija Karlovac]], [[Hönigsberg i Deutsch]], [[Ivinj]], [[Jadransko–jonska autocesta]], [[Kaštel Pietrapelosa]], [[Kaznionica u Lepoglavi]], [[King Cross Jankomir]], [[Klopotec]], [[Malajci]], [[Manastir Gomirje]], [[Mletački kaštel]], [[Posrt]]-dvorac, [[Pyrri]], [[Rimska šuma u Daruvaru]], [[Saborna crkva u Karlovcu]], [[Skrad (dvorac)]], [[Tanja Torbarina]], [[Tvrđava Starigrad-Fortica]], [[Vinkovačka sinagoga]], [[Prva sinagoga u Vukovaru]], [[Druga sinagoga u Vukovaru]], [[Zrinski most]], [[Zvečaj (dvorac)]], [[Željezničke pruge u Hrvatskoj]]-dodati preostale članke, [[Željeznički kolodvor Osijek]], == Narodi == [[Furlani]], [[Komi (narod)]], [[Ladini]], [[Povolški Nijemci]], [[Povolški Tatari]] == Ostalo == [[Amartya Sen]], [[Amerikanci (nacija)]], [[Blesimetar]], [[Božićni ukrasi]], [[Brdo kod Kranja]], [[Charles Koch]], [[Disneyland]], [[Europska destinacija izvrsnosti]], [[Formalna znanost]], [[Geotagiranje]], [[Glavni izvršni direktor]], [[Graf Skates]], [[Institut Smithsonian]], [[Istraživanje tržišta]], [[Ivan Vranetić]], [[Javna uprava]], [[Kalifornijski tehnološki institut]], [[Kamen temeljac]], [[Kartaška igra]], [[Kasko osiguranje]], [[Krampus]], [[Kula]], [[Lomača]], [[Mensa]], [[Miffy]], [[Organski otpad]], [[Plava vrpca Vjesnika]], [[Početnica (školska knjiga)]], [[Policijska stanica]], [[Prepoznavanje lica]], [[Promocija]], [[Radno vrijeme]], [[Reader's Digest]], [[Sajam]], [[Savršenstvo]], [[Solomonsko rješenje]], [[Sveučilište British Columbia]], [[Sveučilište Brown]], [[Sveučilište Chicago]], [[Svjetska baština u Hrvatskoj]], [[Times Square]], [[Tivoli (Danska)]], [[Trgovina drogom]], [[Trgovina ljudima u Hrvatskoj]], [[Voice of America]], [[Vrištanje]], [[Znanstvena disciplina]], [[Znanstvena revolucija]], [[Želja]] == Brojevi == Članci o brojevima od [[Jedanaest]] do [[Sto]]. == Vidi i:== * [[Wikipedija:1000 članaka]] * [[Wikipedija:Željeni članci]] * [[Wikipedija:Wikiprojekt željeni članci/Tablica]] * [[Posebno:Tražene stranice]] * [[Wikipedija:Projekt država]] * [[meta:List of Wikipedias by sample of articles/Absent Articles#hr Hrvatski]] [[Kategorija:Administracija Wikipedije]] 6y2k0io75nlioyqheqkzye2ou03ccj2 0 268958 7625092 7166513 2026-10-27T14:37:28Z Divna Jaksic 974 slika 7625092 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Robert Woodrow Wilson | slika = Robert Wilson (28215880301) (cropped) (cropped).jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[10. siječnja]] [[1936.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Houston|Teksas}}, [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = [[Bell Labs|Bellovi laboratoriji]] u Holmdelu | alma_mater = Sveučilište Rice u Houstonu, <br> Kalifornijski institut za tehnologiju | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|Pozadinsko zračenje]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1978.) | religija = | fusnote = }} '''Robert Woodrow Wilson''' ({{SAD grad|Houston|Teksas}}, [[10. siječnja]] [[1936.]]), američki [[Radio astronomija|radioastronom]]. Studirao u [[Houston, Teksas|Houstonu]] i potom u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, gdje je i [[doktor]]irao 1962. Radio u [[Bell Labs|Bellovim laboratorijima]] u Holmdelu, te je zajedno s [[Arno Allan Penzias|A. A. Penziasom]] sastavio prijamni sustav kojim je otkriveno [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinsko zračenje svemira]], koje odgovara zračenju tvari na temperaturi 3&nbsp;[[kelvin|K]] preostaloj sa samih početaka stvaranja svemira ([[Veliki prasak]]). Za to su otkriće obojica, zajedno s [[Pjotr Leonidovič Kapica|P. L. Kapicom]], dobili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1978.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/66205 |title=Wilson, Robert Woodrow |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Životopis == Robert Woodrow Wilson je [[SAD|američki]] astronom, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1978.]], zajedno [[Arno Allan Penzias|Arnom Allanom Penziasom]] za otkiće [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]. Nobelovu nagradu dobio je i [[Pjotr Leonidovič Kapica]]. Robert Woodrow Wilson rodio se u Houstonu u [[Teksas]]u, [[1936.]] Studirao je na Sveučilištu Rice u [[Houston]]u i na Kalifornijskom institutu tehnologije. Robert W. Wilson i Arno A. Penzias u laboratorijima tvrtke Bell u Holmdelu, [[SAD]], radili su [[pokus]]e s velikom [[antena|antenom]]. Izradili su prijemnu antenu u obliku [[rog]]a, dugu 6 [[metar]]a s vrlo osjetljivim prijemnikom, da bi razaznali slabe [[Radio valovi|radiosignale]] s [[umjetni satelit|umjetnih satelita]] Echo 1 i Telstar. Penzias i Wilson odlučili su ispitati slabi [[šum]] koji je ometao prijem. Prvo su pomislili kako šum potječe iz smjera [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. Kada su uklonili sve moguće izvore [[zvuk]]a, ostao je i dalje taj šum. U početku nisu znali što su otkrili. Nazvali su ga [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]]. Ono je važno u vezi teorije [[Veliki prasak|velikog praska]]. [[datoteka:COBE_cmb_fluctuations.png|mini|desno|300px|Mapa [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|pozadinskog zračenja]] snimljena [[umjetni satelit|umjetnim satelitom]] COBE.]] == Pozadinsko zračenje == {{Glavni|Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje}} '''Pozadinsko zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] cijele [[nebeska sfera|nebeske sfere]], koje se sastoji od zračenja nerazlučenih [[zvijezda]] i [[galaktika]], te od [[zračenje|zračenja]] [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] je pozadinskoga zračenja neprekidan, a maksimum postiže u području [[Mikrovalovi|mikrovalova]] ([[valna duljina|valne duljine]] oko 1&nbsp;[[mm]]). Mikrovalno pozadinsko zračenje odgovara spektru [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]]&nbsp;[[crno tijelo|crnoga tijela]] pri [[temperatura|temperaturi]] od 2,72548&nbsp;K ± 0,00057&nbsp;[[kelvin|K]]. Otkrili su ga&nbsp;[[Arno Allan Penzias|A. A. Penzias]] i&nbsp;R. W. Wilson 1965. i ono potvrđuje teoriju&nbsp;[[Veliki prasak|velikoga praska]] prema kojoj mikrovalno pozadinsko zračenje (reliktno zračenje) potječe iz doba približno 379&nbsp;000 [[godina]] nakon velikog praska, kada se temperatura plina snizila na približno 3 000&nbsp;K, pa su se stvorili neutralni [[atom]]i [[vodik]]a. [[Ioniziranje|Ionizirani]] [[plin]] prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zračenja na nebeskoj sferi (pozadinska anizotropija) odražava raspored tvari u trenutku kada je svemir postao proziran. Drži se da je od tih početnih odstupanja u jednolikoj [[gustoća|gustoći]] nastala današnja struktura [[svemir]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49869 |title=pozadinsko zračenje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Woodrow Wilson, Robert}} [[Kategorija:Američki astronomi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] g12d1s9vdsronpcq3yol5k4oh11st7l 0 269073 7624971 7254796 2026-10-27T12:02:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7624971 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Psel | izvorno ime = {{ukr.|Псeл}}, {{rus.|Псёл}} | slika = Река Псёл у села Самарино 03.JPG | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Psel (rivière).png | zemljovid_opis = Tok rijeke | dz = RUS,UKR | naselja = | duljina = 717 | površina porječja = 22800 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 55 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | smrznuta = od kraja studenog do sredine ožujka | izvor = [[Kurska oblast]] ([[Rusija]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|51.132822|36.747681|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Dnjepar]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|49.021111|33.534167|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Dnjepar]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Pena (rijeka)|Pena]], [[Hrun-Tašan]], [[Hovtva]] | desni pritoci = [[Sudža (rijeka)|Sudža]], [[Hrun (rijeka)|Hrun]], [[Horol (rijeka)|Horol]] | pushpin_map = Ukrajina | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Psel''' ({{ukr.|Псeл}}, {{rus.|Псёл}}) je rijeka u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] i jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]] [[pritoka]] [[Dnjepar|Dnjepra]]. Duga je 717 km, s površinom porječja od {{km2|22800}}.<ref name="GSE"/><ref name="Izsak">{{cite book|url=http://www.kmf.uz.ua/hun114/images/konyvek/Izsak_Tibor_Ukrajna%20termeszeti_foldrajza.pdf|title=Ukrajna természeti földrajza|format=pdf|pages=95|author=Izsák Tibor|publisher=II. Rákóczi Ferenc Kárpátaljai Magyar Főiskola|year=2007|accessdate=2019-04-04|language=Hungarian|archive-url=https://web.archive.org/web/20130228072653/http://www.kmf.uz.ua/hun114/images/konyvek/Izsak_Tibor_Ukrajna%20termeszeti_foldrajza.pdf|archive-date=28. veljače 2013.|url-status=dead}}</ref> Rijeka izvire u Rusiji u [[Kurska oblast|Kurskoj oblasti]] zatim teče kroz ukrajinske [[Sumska oblast|Sumsku]] i [[Poltavska oblast|Poltavsku]] oblast gdje se ulijeva u Dnjepar. Desna obala rijeke je visoka i strma, za razliku od niske, lijeve strane. Razdoblja zamrzavanja rijeke kreće se od kraja studenog do sredine ožujka. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GSE">{{GSE|093928}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Rijeke u Ukrajini}} [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]] [[Kategorija:Rijeke u Kurskoj oblasti]] [[Kategorija:Pritoci Dnjepra]] ax8jslm8scm3ye3tasm95d0dcx54x4y 0 270172 7625281 7378893 2026-10-27T18:27:42Z Prof saxx 7403 infokutija, uvod i slike 7625281 wikitext text/x-wiki {{redirect|Radimlja|desnu pritoku Bregave|[[Radimlja (rijeka)]]}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = 13st Radimlja.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},<br> {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Hercegovina |karta-oznaka = Radimlja |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|43|05|32.2|N|17|55|25.5|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Radimlje u Hercegovini }} '''Nekropola Radimlja''' je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i općenito. Nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], 3 km zapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]], na putu [[Čapljina]] – Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnog]] razdoblja Bosne i Hercegovine.<ref name="kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063521/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 |date=7. travnja 2014. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.</ref> Nekropola Radimlja je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. prosinca 1967. godine, a 2002. godine proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]] u "Službenom glasniku BiH" broj 40/02. Godine 2016. je upisana i na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao prvo od 28 zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 16. kolovoza 2022.)</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci2.jpg|mini|lijevo|Nekropola Radimlja sa zapada]] [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci5.jpg|mini|lijevo|Tzv. „vojvodske figure” na tri visoka sanduka Radimlje]] Veći broj [[Iliri|ilirskih]] [[tumul]]a u neposrednoj blizini Radimlje ukazuje na nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove i kontinuitet sahranjivanja iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]].<ref name="kons"/> Uostalom, najbliže naselje je selo [[Ošanjići]] koje se nalazi ispod monumentalne ilirske citadele, [[Daorson]]a. Nekropola je najvjerojatnije nastala koncem 14. stoljeća, kada su izrezana tri velika stećka u obliku sanduka, od kojih su dva bogato ukrašena figurativnim [[bareljef]]ima. Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih: „Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana”. Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batonogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela obitelj Hrabrena-Miloradovića. Također, na sudačkoj stolici pred crkvom u Ošaniću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu obitelj, koja je, prema povijesnim podatcima i natpisu na ulazu u Ošanićku crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću. Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu je Radoja, drugi Stipanov sin, umro poslije 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, tijekom 1480-ih ili 1490-ih.<ref>B. Hrabak, ''Prilog datovanju hercegovačkih stećaka'', Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII./1953., Sarajevo, str. 325–328.</ref> Posljednji njihovi stećci s početka 16. stoljeća su raskošno ukrašeni i nalaze se u zasebnoj skupini, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj obitelji Miloradović-Stjepanović.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref> Kako je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, te je izloženo prometu, zagađenjem i ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja, nekropola Radimlja je stavljena na popis ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424011018/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 |date=24. travnja 2012. }} {{boš}} Preuzeto 29. studenog 2012.</ref> == Odlike == [[Datoteka:Radmilja 1.jpg|mini|Stećci u Radimlji nakon obnove 2012. god.]] [[Datoteka:Radimlja cross with a knight.jpg|mini|Vojvodska skupina s križem i vitezom 2026. god.]] Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa.<ref name="UNESCO"/> Njih 63 su ukrašena [[bareljef]]ima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su [[sunce]] (krug), zvijezde i [[polumjesec]]. Brojni su i motivi [[križ]]a, često vrlo stiliziranog, te motivi [[štit]]a, [[mač]]a i [[Luk (oružje)|luk]]a sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških [[dvoboj]]a, [[lov]]a i plesa ([[Kolo (ples)|kolo]]).<ref name=UNESCO/> Na pet stećaka se nalaze epitafi na [[bosanica|bosanici]] u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativo(-)nič/Brativojevič.<ref name="UNESCO"/> <gallery> Datoteka:Radimlja chest with a cross.jpg|Križ uz sanduk na ulazu u nekropolu Datoteka:Radimlja P1014994mod.jpg|Nekropola stećaka Radimlja (sa sjeverozapada) Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci3.jpg|Slavni motiv viteza Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 4.jpg|Jako stilizirane 4 figure Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci14.jpg|Motiv kola i jelena u trku </gallery> == Izvori == {{Commonscat|Radimlja necropolis}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 Nekropola stećaka Radimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200740/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 |date=4. ožujka 2016. }}, fotografije * [http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka Službene stranice Općine Stolac - Radimlja - nekropola stećaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420152719/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka |date=20. travnja 2012. }} * [http://www.most.ba/111/068.aspx Omer Đulić, Stećci na Radimlji] {{GLAVNIRASPORED:Radimlja, nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Stocu]] [[Kategorija:Povijest Stoca]] g1cub3bwwf6jt1yt15fgx5zkmaspguc 7625387 7625281 2026-10-27T21:47:15Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7625387 wikitext text/x-wiki {{redirect|Radimlja|desnu pritoku Bregave|[[Radimlja (rijeka)]]}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = 13st Radimlja.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},<br> {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Hercegovina |karta-oznaka = Radimlja |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|43|05|32.2|N|17|55|25.5|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Radimlje u Hercegovini }} '''Nekropola Radimlja''' je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i općenito. Nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], 3 km zapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]], na putu [[Čapljina]] – Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnog]] razdoblja Bosne i Hercegovine.<ref name="kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063521/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 |date=7. travnja 2014. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.</ref> Nekropola Radimlja je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. prosinca 1967. godine, a 2002. godine proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]] u "Službenom glasniku BiH" broj 40/02. Godine 2016. je upisana i na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao prvo od 28 zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 16. kolovoza 2022.)</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci2.jpg|mini|lijevo|Nekropola Radimlja sa zapada]] [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci5.jpg|mini|lijevo|Tzv. „vojvodske figure” na tri visoka sanduka Radimlje]] Veći broj [[Iliri|ilirskih]] [[tumul]]a u neposrednoj blizini Radimlje ukazuje na nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove i kontinuitet sahranjivanja iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]].<ref name="kons"/> Uostalom, najbliže naselje je selo [[Ošanjići]] koje se nalazi ispod monumentalne ilirske citadele, [[Daorson]]a. Nekropola je najvjerojatnije nastala koncem 14. stoljeća, kada su izrezana tri velika stećka u obliku sanduka, od kojih su dva bogato ukrašena figurativnim [[bareljef]]ima. Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih: „Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana”. Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batonogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela obitelj Hrabrena-Miloradovića. Također, na sudačkoj stolici pred crkvom u Ošaniću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu obitelj, koja je, prema povijesnim podatcima i natpisu na ulazu u Ošanićku crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću. Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu je Radoja, drugi Stipanov sin, umro poslije 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, tijekom 1480-ih ili 1490-ih.<ref>B. Hrabak, ''Prilog datovanju hercegovačkih stećaka'', Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII./1953., Sarajevo, str. 325–328.</ref> Posljednji njihovi stećci s početka 16. stoljeća su raskošno ukrašeni i nalaze se u zasebnoj skupini, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj obitelji Miloradović-Stjepanović.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref> Kako je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, te je izloženo prometu, zagađenjem i ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja, nekropola Radimlja je stavljena na popis ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424011018/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 |date=24. travnja 2012. }} {{boš}} Preuzeto 29. studenog 2012.</ref> == Odlike == [[Datoteka:Radmilja 1.jpg|mini|Stećci u Radimlji nakon obnove 2012. god.]] [[Datoteka:Radimlja cross with a knight.jpg|mini|Vojvodska skupina s križem i vitezom 2026. god.]] Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa.<ref name="UNESCO"/> Njih 63 su ukrašena [[bareljef]]ima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su [[sunce]] (krug), zvijezde i [[polumjesec]]. Brojni su i motivi [[križ]]a, često vrlo stiliziranog, te motivi [[štit]]a, [[mač]]a i [[Luk (oružje)|luk]]a sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških [[dvoboj]]a, [[lov]]a i plesa ([[Kolo (ples)|kolo]]).<ref name=UNESCO/> Na pet stećaka se nalaze epitafi na [[bosanica|bosanici]] u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativo(-)nič/Brativojevič.<ref name="UNESCO"/> <gallery> Datoteka:Radimlja chest with a cross.jpg|Križ uz sanduk na ulazu u nekropolu Datoteka:Radimlja P1014994mod.jpg|Nekropola stećaka Radimlja (sa sjeverozapada) Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci3.jpg|Slavni motiv viteza Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 4.jpg|Jako stilizirane 4 figure Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci14.jpg|Motiv kola i jelena u trku </gallery> == Izvori == {{Commonscat|Radimlja necropolis}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 Nekropola stećaka Radimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200740/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 |date=4. ožujka 2016. }}, fotografije * [http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka Službene stranice Općine Stolac - Radimlja - nekropola stećaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420152719/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka |date=20. travnja 2012. }} * [http://www.most.ba/111/068.aspx Omer Đulić, Stećci na Radimlji] {{GLAVNIRASPORED:Radimlja, nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Stocu]] [[Kategorija:Povijest Stoca]] 0m9oaug46sjseticjuap52y47pu2r1t 7625388 7625387 2026-10-27T21:47:39Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Prof saxx|Prof saxx]] ([[User talk:Prof saxx|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7378893 wikitext text/x-wiki {{redirect|Radimlja|desnu pritoku Bregave|[[Radimlja (rijeka)]]}} [[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 3.jpg|mini|desno|300px|<center>Nekropola stećaka Radimlja (sa sjevera)]] '''Nekropola Radimlja''' je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i općenito. Nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], 3 km zapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]], na putu [[Čapljina]] – Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnog]] razdoblja Bosne i Hercegovine.<ref name="kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063521/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 |date=7. travnja 2014. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.</ref> [[Datoteka:Radmilja 1.jpg|mini|lijevo|<center>Stećci u Radimlji danas]] [[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|<center>Veliki križ ispred stećaka Radimlje]] ==Povijest== [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci2.jpg|mini|<center>Nekropola Radimlja sa zapada]] Veći broj [[Iliri|ilirskih]] [[tumul]]a u neposrednoj blizini Radimlje ukazuje na nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove i kontinuitet sahranjivanja iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]].<ref name="kons"/> Uostalom, najbliže naselje je selo [[Ošanjići]] koje se nalazi ispod monumentalne ilirske citadele, [[Daorson]]a. [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci5.jpg|mini|<center>Tzv. „vojvodske figure” na tri visoka sanduka Radimlje]] Nekropola je najvjerojatnije nastala koncem 14. stoljeća, kada su izrezana tri velika stećka u obliku sanduka, od kojih su dva bogato ukrašena figurativnim [[bareljef]]ima. Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih: „Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana”. Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela obitelj Hrabrena-Miloradovića. Također, na sudačkoj stolici pred crkvom u Ošaniću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu obitelj, koja je, prema povijesnim podatcima i natpisu na ulazu u Ošanićku crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću. Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu je Radoja, drugi Stipanov sin, umro poslije 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, tijekom 1480-ih ili 1490-ih.<ref>B. Hrabak, ''Prilog datovanju hercegovačkih stećaka'', Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII./1953., Sarajevo, str. 325–328.</ref> Posljednji njihovi stećci s početka 16. stoljeća su raskošno ukrašeni i nalaze se u zasebnoj skupini, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj obitelji Miloradović-Stjepanović.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref> Nekropola Radimlja je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. prosinca 1967. godine, a proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]]. Odluka o proglašenju ovog dobra nacionalnim spomenikom objavljena je u "Službenom glasniku BiH" broj 40/02. Kako je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, te je izloženo prometu, zagađenjem i ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja, nekropola Radimlja je stavljena na popis ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424011018/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 |date=24. travnja 2012. }} {{boš}} Preuzeto 29. studenog 2012.</ref> == Odlike == Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa.<ref name="UNESCO"/> Njih 63 su ukrašena [[bareljef]]ima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su [[sunce]] (krug), zvijezde i [[polumjesec]]. Brojni su i motivi [[križ]]a, često vrlo stiliziranog, te motivi [[štit]]a, [[mač]]a i [[Luk (oružje)|luk]]a sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških [[dvoboj]]a, [[lov]]a i plesa ([[Kolo (ples)|kolo]]).<ref name=UNESCO/> Na pet stećaka se nalaze epitafi na [[bosančica|bosančici]] u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativo(-)nič/Brativojevič.<ref name="UNESCO"/> <gallery> Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci3.jpg|<center>Slavni motiv sa stećka Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 7.jpg|<center>Križ uz sanduk Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 4.jpg|<center>Jako stilizirane 4 figure Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci14.jpg|<center>Motiv kola i jelena u trku </gallery> == Izvori == {{Commonscat|Radimlja necropolis}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 Nekropola stećaka Radimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200740/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 |date=4. ožujka 2016. }}, fotografije * [http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka Službene stranice Općine Stolac - Radimlja - nekropola stećaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420152719/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka |date=20. travnja 2012. }} * [http://www.most.ba/111/068.aspx Omer Đulić, Stećci na Radimlji] {{GLAVNIRASPORED:Radimlja, nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Stocu]] [[Kategorija:Povijest Stoca]] 4p1f04z39ppoh6f6mp7kbkpt6i7gen8 7625390 7625388 2026-10-27T21:51:21Z Prof saxx 7403 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7625388|7625388]] suradnika [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|razgovor]]) 7625390 wikitext text/x-wiki {{redirect|Radimlja|desnu pritoku Bregave|[[Radimlja (rijeka)]]}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = 13st Radimlja.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},<br> {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Hercegovina |karta-oznaka = Radimlja |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|43|05|32.2|N|17|55|25.5|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Radimlje u Hercegovini }} '''Nekropola Radimlja''' je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i općenito. Nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], 3 km zapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]], na putu [[Čapljina]] – Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnog]] razdoblja Bosne i Hercegovine.<ref name="kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063521/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607 |date=7. travnja 2014. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.</ref> Nekropola Radimlja je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. prosinca 1967. godine, a 2002. godine proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]] u "Službenom glasniku BiH" broj 40/02. Godine 2016. je upisana i na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao prvo od 28 zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 16. kolovoza 2022.)</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci2.jpg|mini|lijevo|Nekropola Radimlja sa zapada]] [[Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci5.jpg|mini|lijevo|Tzv. „vojvodske figure” na tri visoka sanduka Radimlje]] Veći broj [[Iliri|ilirskih]] [[tumul]]a u neposrednoj blizini Radimlje ukazuje na nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove i kontinuitet sahranjivanja iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]].<ref name="kons"/> Uostalom, najbliže naselje je selo [[Ošanjići]] koje se nalazi ispod monumentalne ilirske citadele, [[Daorson]]a. Nekropola je najvjerojatnije nastala koncem 14. stoljeća, kada su izrezana tri velika stećka u obliku sanduka, od kojih su dva bogato ukrašena figurativnim [[bareljef]]ima. Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih: „Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana”. Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batonogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela obitelj Hrabrena-Miloradovića. Također, na sudačkoj stolici pred crkvom u Ošaniću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu obitelj, koja je, prema povijesnim podatcima i natpisu na ulazu u Ošanićku crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću. Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu je Radoja, drugi Stipanov sin, umro poslije 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, tijekom 1480-ih ili 1490-ih.<ref>B. Hrabak, ''Prilog datovanju hercegovačkih stećaka'', Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII./1953., Sarajevo, str. 325–328.</ref> Posljednji njihovi stećci s početka 16. stoljeća su raskošno ukrašeni i nalaze se u zasebnoj skupini, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj obitelji Miloradović-Stjepanović.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref> Kako je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, te je izloženo prometu, zagađenjem i ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja, nekropola Radimlja je stavljena na popis ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424011018/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=160&lang=1 |date=24. travnja 2012. }} {{boš}} Preuzeto 29. studenog 2012.</ref> == Odlike == [[Datoteka:Radmilja 1.jpg|mini|Stećci u Radimlji nakon obnove 2012. god.]] [[Datoteka:Radimlja cross with a knight.jpg|mini|Vojvodska skupina s križem i vitezom 2026. god.]] Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa.<ref name="UNESCO"/> Njih 63 su ukrašena [[bareljef]]ima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su [[sunce]] (krug), zvijezde i [[polumjesec]]. Brojni su i motivi [[križ]]a, često vrlo stiliziranog, te motivi [[štit]]a, [[mač]]a i [[Luk (oružje)|luk]]a sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških [[dvoboj]]a, [[lov]]a i plesa ([[Kolo (ples)|kolo]]).<ref name=UNESCO/> Na pet stećaka se nalaze epitafi na [[bosanica|bosanici]] u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativo(-)nič/Brativojevič.<ref name="UNESCO"/> <gallery> Datoteka:Radimlja chest with a cross.jpg|Križ uz sanduk na ulazu u nekropolu Datoteka:Radimlja P1014994mod.jpg|Nekropola stećaka Radimlja (sa sjeverozapada) Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci3.jpg|Slavni motiv viteza Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 4.jpg|Jako stilizirane 4 figure Datoteka:Bosniangraves bosniska gravar februari 2007 stecak stecci14.jpg|Motiv kola i jelena u trku </gallery> == Izvori == {{Commonscat|Radimlja necropolis}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 Nekropola stećaka Radimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200740/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=607&lang=1 |date=4. ožujka 2016. }}, fotografije * [http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka Službene stranice Općine Stolac - Radimlja - nekropola stećaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420152719/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/radimlja-nekropola-stecaka |date=20. travnja 2012. }} * [http://www.most.ba/111/068.aspx Omer Đulić, Stećci na Radimlji] {{GLAVNIRASPORED:Radimlja, nekropola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Stocu]] [[Kategorija:Povijest Stoca]] 0m9oaug46sjseticjuap52y47pu2r1t 0 271585 7625398 7394244 2026-10-27T21:57:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625398 wikitext text/x-wiki '''Rusofobija''' (rus. '''русофобия'''); antirusko raspoloženje; je društveno-politička pojava za koju je karakteristična netrpeljivost (nerijetko i mržnja) prema [[Rusi]]ma, [[Ruska kultura|ruskoj kulturi]] i običajima, [[Ruski|ruskom jeziku]] i ruskoj globalnoj politici. Manifestacije i razlozi su mnogobrojni, uglavnom političke prirode te kao posljedica povijesne [[Kolonijalizam|kolonizacije]] zemalja u ruskom okruženju i prisilne [[Rusifikacija|rusifikacije]]. Rusofobija je posebno prisutna u pojedinim ruskim republikama unutar [[Rusija|Ruske Federacije]]. Zatim je prisutna u [[SAD]]-u, [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Poljska|Poljskoj]] i nekim državama bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Posebno je istakunta u postsovjetskim državama s velikim ruskim manjinama koje su te prostore naselile u sklopu rusko-sovjetske kolonizacije. To se u prvom redu odnosi na baltičke države [[Litva|Litvu]], [[Latvija|Latviju]], [[Estonija|Estoniju]], [[Ukrajina|Ukrajinu]] i nešto manje [[Moldova|Moldovu]], zatim određene [[Kavkaz|kavkaške]] države poput [[Gruzija|Gruzije]]. Rusofobija se sredinom 20. stoljeća posebno primjećivala u [[Finska|Finskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i još nekim europskim državama. Rusofobija s druge strane ima snažnog oponenta odnosno [[Rusofilija|Rusofiliju]] u kojoj se opravdano i neopravdano propagiraju i veličaju ruska povijest, kultura i ostalo. Takav je oblik komunikacije posebno primjetan u nekim državama poput [[Srbija|Srbije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]] i ostalim državama. == Povijest == Rusofobija se prvi puta javlja u 16. i 17. stoljeću u sklopu širenja ruske države prema istočnoj [[Azija|Aziji]] prilikom čega je nastupila kolonizacija većeg broja manjih euroazijskih naroda. Rusofobija je izrazito pojačana [[Kolonijalizam|kolonizacijom]] nekih istočnoeuropskih i sjevernoeuropskih država u 18., 19. i 20. stoljeću. [[hladni rat]] također je snažno povećao netrpeljivost prema [[Rusi]]ma i ruskoj kulturi od strane [[SAD]]-a i [[Velika Britanija|Velike Britanije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://uk.reuters.com/article/topNews/idUKL0824162420070708 |title=Envoy complains Britons mistreat Russians |access-date=16. srpnja 2010. |archive-date=21. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080221194733/http://uk.reuters.com/article/topNews/idUKL0824162420070708 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/jun/30/comment.russia The west's new Russophobia is hypocritical - and wrong]</ref> Danas je rusofobija raširena uglavnom zbog globalne politike i nerazriješenih povijesno-političkih pitanja [[Rusija|Rusije]] s ruskim [[SSSR|postsovjetskim]] susjedima koje su Rusi prethodno [[Kolonijalizam|kolonizirali]]. To se u prvom redu odnosi na [[Baltički narodi|baltičke države]], [[Ukrajina|Ukrajinu]], [[Poljska|Poljsku]] i države [[Kavkaz]]a. Na globalnoj razini rusofobija se i dalje izrazito primjećuje u [[SAD]]-u i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. == Oblici rusofobije == *Aktivno širenje negativnih ili neistinitih informacija o povijesti, politici i kulturi [[Rusi|ruskog naroda]] u svjetskim medijima *Aktivno angažiranje neruskih državljanja za promicanje netrpeljivosti prema [[Ruska kultura|ruskoj kulturi]] i društvu u Rusiji i svijetu *Ostali oblici == Pogledaj još == *[[Ukrajinofobija]] *[[Rusifikacija]] *[[Rusofilija]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20110605030305/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=3495927 Rusofobija u Velikoj Britaniji (eng.)] *[http://english.pravda.ru/mailbox/22/101/398/13583_BBC.html Rusofobija u međunarodnom tisku (eng.)] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Mržnja prema nacijama]] [[Kategorija:Ksenofobija]] mophfdzs1tf4g2bbynfztwhpkmvgaqp 0 272105 7625069 7307194 2026-10-27T14:05:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625069 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Radučić |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Ervenik]] |najbliži grad = [[Knin]] |površina = 28,9 |visina = |z. širina = 44.0980 |z. dužina = 16.1041 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 196 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22304 Radučić |pozivni broj = +385 (0)22 autooznaka = ŠI |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Radučić''' je selo u sjevernoj Dalmaciji, na istočnom rubu [[Bukovica|Bukovice]]. Pripada općini [[Ervenik]] u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se na najužem dijelu zaravni između rijeka [[Krka|Krke]] i [[Zrmanja|Zrmanje]], na 17. kilometru ceste [[Knin]] – [[Zadar]]. Premda je uvijek gravitiralo i većinu vremena pripadalo administrativnoj jedinici (općini, kotaru) [[Knin]], danas Radučić pripada općini [[Ervenik]]. == Stanovništvo == Prema popisu iz [[1991.]] godine, Radučić je imao 482 stanovnika, od čega 475 [[Srbi|Srba]], 1 [[Hrvati|Hrvat]] i 6 ostalih. Prema popisu iz 2001., bilo je 222 stanovnika. Od toga je bilo 30 mlađih od 30 godina, 71 od 30 do 59 godina i 115 starijih od 60 godina,<ref>[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup15-1139.htmlhttp://web.dzs.hr/Hrv/important/Interesting/pismenost.htm {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> te se može reći da Radučić spada među naselja s izrazito starom populacijom. Prema popisu iz 2011. u Radučiću je živjelo 252 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_1139.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., web.dzs.hr]</ref> === Kretanje broja stanovnika za Radučić === {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Radučić |p1857=494 |p1869=558 |p1880=540 |p1890=662 |p1900=753 |p1910=796 |p1921=753 |p1931=905 |p1948=891 |p1953=887 |p1961=762 |p1971=659 |p1981=520 |p1991=482 |p2001=222 |p2011=252 |p2021=196 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Glavni problem je nedostatak posla, pa se većina stanovnika Radučića danas bavi samo [[stočarstvo]]m ili [[Zemljoradnja|zemljoradnjom]]. Glavna privredna grana je uzgoj [[Ovce|ovaca]] ili [[Krave|krava]]. == Povijest == Selo Radučić dijeli se na Radučić i Radučki krš. Prve kuće u Radučiću bile su oko ceste za [[Mokro Polje (Ervenik)|Mokro Polje]], gdje su i danas Ergići, Gornji Radići, Kutlače, Mirići itd, a između ceste Knin-Zadar i Krke, u Radučkom kršu, nalaze se tzv. kolibari, tj. neka plemena kao što su Donji Radići (Jukozovići, Dakići), Modrinići, Bjelobrci, Burze, Bulovani, Puače, Ljevaje... Po predanju, selo je dobilo ime po jednom od tri stara bunara u "polju" (druga dva su Žabnovac i Bubin), s kojeg su, navodno, vodu pili još mitski junaci [[Stojan Mitrović|Stojan Janković]] i [[Ilija Smiljanić]]. No bliže istini je da selo nosi ime po jednom od davnašnjih plemena (Raduči) koja su tu živjela prije [[Osmanlije|turskih]] osvajanja u 16. stoljeću i [[Mletačko-osmanlijski ratovi|mletačko-osmanlijskih ratova]] koji su skoro ispraznili čitavu sjevernu Dalmaciju i otvorili prostor naseljavanju življa iz [[Bosna|Bosne]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Područje sela bilo je nastanjeno još u prapovijesti, o čemu svjedoči nekoliko gradina uz kanjon Krke, a nalazilo se u sastavu velikog kraljevstva [[Liburnija|Liburna]], koji su držali širok prostor od rijeke Raše u Istri pa sve do zapadne obale Krke. U 1. stoljeću pr. Kr. uz kanjon, [[Rimljani]] su sagradili najprije logor, a kasnije, u 1. i 2. stoljeću, i strateški važan grad [[Burnum]], od kojeg su danas ostala samo dva luka uz cestu prema selu [[Ivoševci]]. Na području Radučića i danas su vidljivi ostaci rimskih cesta i burnumskog vodovoda, a nije isključeno da su se neka naselja iz onog perioda nalazila blizu radučkih zaseoka [[Burze|Burza]] i [[Donji Radići|Donjih Radića]]. Radučić se od [[1991.]] do [[1995.]] godine nalazio po srpskom okupacijom, tj. bio je u sastavu [[Republika Srpska Krajina|SAO Krajine]]. == Izvori == {{izvori}} {{Ervenik}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ervenik]] 3skqkmx5kdjp35q8lc0zdruvza3cquh 0 272245 7625153 6811632 2026-10-27T15:42:46Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625153 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Robert Mulliken | slika = Mulliken,Robert 1929 Chicago.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[7. lipnja]] [[1896.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Newburyport|Massachusetts}} | datum_smrti = [[31. listopada]] [[1986.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Arlington County|Virginia}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] i [[fizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1966. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Robert Sanderson Mulliken''' ({{SAD grad|Newburyport|Massachusetts}}, [[7. lipnja]] [[1896.]] – {{SAD grad|Arlington County|Virginia}}, [[31. listopada]] [[1986.]]), [[SAD|američki]] [[fizičar]] i [[kemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1966. godine<ref>http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1966/mulliken-bio.html</ref> == Životopis == Mullikenov otac bio je profesor [[Organska kemija|organske kemije]] na [[MIT]]-u. Robert je još kao dijete naučio imena i botaničku klasifikaciju biljaka, imao je odlično (iako selektivno) pamćenje. Naučio je dovoljno [[Njemački jezik|njemačkog]] da nije morao pohađati predavanja iz njemačkog na fakultetu, ali nije zapamtio ime svog srednjoškolskog profesora. Diplomirao je kemiju na MIT-u 1917. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://books.nap.edu/html/biomems/rmulliken.pdf |title=R. Stephen Berry, Biographical Memoirs, Vol. 78: Robert Sanderson Mulliken, 1896-1986 (Washington, D.C.: The National Academy Press, 2000), str. 146-165. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607103458/http://books.nap.edu/html/biomems/rmulliken.pdf |archive-date=7. lipnja 2011. |access-date=24. srpnja 2010.}}</ref> Doktorirao je [[1921.]] godina na Sveučilištu u Chicagu temom o separaciji [[izotop]]a žive ishlapljivanjem. Od 1926.- do 1928. predavao je fiziku na Sveučilištu New York (NYU). 1934. godine osmislio je novu ljestvicu [[elektronegativnost]]i elementa. Ova ljestvica nije potpuno kompatibilna onoj [[Linus Pauling|Linusa Paulinga]], ali joj je blisko srodna. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/bond/people/mulliken.html ''Linus Pauling and the Nature of the Chemical Bond: A Documentary History''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112153124/http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/bond/people/mulliken.html |date=12. studenoga 2012. }} (na engleskom jeziku) {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Mulliken, Robert}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki kemičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] adrxcevpf5756int4igrwz0e5du32ol 0 281445 7625334 7606681 2026-10-27T20:09:42Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/wikilink-in-extlink]] 7625334 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Mindžedef | slika = | opis = | titula = [[princ]] [[drevni Egipat|Egipta]] | supruga = princeza supruga [[Kufuank]] | djeca = sin | dinastija = [[četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastija drevnog Egipta]] | otac = [[Kauab, krunski princ|Kauab, krunski princ Egipta]] | majka = [[Heteferes II.|Heteferes II., kraljica Egipta]] | mjesto pokopa = | vjera = [[egipatska mitologija|religija drevnog Egipta]] }} '''Mindžedef''' je bio princ [[drevni Egipat|drevnoga Egipta]] [[Četvrta dinastija drevnog Egipta|4. dinastije]], nazvan po [[bog]]u [[Min]]u. Bio je sin krunskog princa [[Kauab, krunski princ|Kauab]]a i njegove sestre-žene Heteferes, koja je poslije postala kraljica [[Heteferes II.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20160303185706/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/kings%20and%20Queens/Kawab.html Kawab] slu.edu</ref> Tako je Mindžedef bio unuk [[faraon]]a [[Kufu]]a i praunuk faraona [[Snofru]]a. Imao je dva brata, [[Duaenhor]]a i [[Kaemsekem]]a te [[Meresank III.|sestru Meresank]], koja je postala kraljica. Bio je polubrat princeze [[Neferhotepes]] i (vrlo vjerojatno) [[Heteferes C|princeze Heteferes]]. Osim što je bio polunećak faraona [[Džedefra|Džedefre]], bio mu je i posinak, jer se Mindžedefova majka Heteferes udala za Džedefru nakon Kauabove smrti. Mindžedef je bio oženjen ženom zvanom [[Kufuank]] te je imao sina s njom. Pokopan je u mastabi G 7760 u [[Giza|Gizi]]. U mastabi mu je spomenut sin.<ref>{{Citiranje weba |url=http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |title=Mastabe u Gizi |access-date=7. listopada 2010. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422035225/http://euler.slu.edu/~bart/egyptianhtml/tombs/Giza/Giza7000.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Prinčevi iz četvrte dinastije drevnog Egipta]] 1n28bmtbjdiblhvvhzrwb77omli8lz9 0 285231 7625075 7600448 2026-10-27T14:13:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625075 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Ragusa |izvorno ime= Città di Ragusa |regija= Sicilija |pokrajina = Ragusa |slika grba = Map of comune of Ragusa (province of Ragusa, region Sicily, Italy).svg |karta = |kratica regije= SIC |kratica pokrajine = RG |širina-stupnjevi = 36 |širina-minute= 55 |širina-sekunde= 30 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 14 |dužina-minute= 43 |dužina-sekunde= 50 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 97100 |pozivni broj = 0932 |istat = 088009 |zaštitnik = [[Sveti Ivan Krstitelj]] i [[Sveti Juraj]] |stranica= [http://www.comune.ragusa.it comune.ragusa.it] }} '''Ragusa''' ([[sicilijanski]]: ''Rausa'', [[latinski]]: ''Ragusia'') je grad u [[Italija|Italiji]], na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene općine i pokrajine [[Ragusa (pokrajina)|Ragusa]]. Ragusa se nalazi na širokom brdu od [[vapnenac|vapnenca]] između dvije duboke doline, ''Cava San Leonardo'' i ''Cava Santa Domenica'', na visoravni [[Val di Noto]] planine [[Iblea]]. Gospodarstvo pokrajine temelji se na lakoj industriji, poljoprivredi (uzgoj [[cvijeće|cvijeća]], [[maslina]] i dr.), stočarstvu i turizmu. [[Barok]]no središte Raguse je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi". [[Datoteka:Ragusa 5. studenog 2025.jpg|mini|350px|center|Panorama Raguse]] ==Povijest== [[Datoteka:Veduta Ragusa Ibla.jpg|mini|lijevo|Panorama Gornjeg grada s visoravni Val di Noto u pozadini]] [[Datoteka:Ragusa ibla.jpg|mini|lijevo|Panorama Donjeg starog grada sa srednjovjekovnim dvorcem]] Naselja na ovom mjestu su osnovali [[Sikulci]] (skupina [[Italici|Italika]]) još oko 2000. pr. Kr., o čemu svjedoči mnogo arheoloških ostataka. Jedan od njih, na 300 metara visokom brdu, [[helenizam|helenizirali]] su [[Grci]] i nazvali ga '''Hybla Heraea'''. Grad se nalazio na putu [[Agrigent]]-[[Sirakuza]] i razvio se zahvaljujući blizini luke [[Camerina]]. Nakon kratke vlasti [[Kartaga|Kartage]], [[Rimljani]] ga osvajaju tijekom Punkih ratova, a kasnije ga [[Bizantinci]] utvrđuju i grade veliki [[dvorac]] na brdu iznad grada. [[Arapi]] su osvojili Ragusu 848. godine, a [[Normani]] u 11. stoljeću, te je Geoffrey, sin vojvode Rogera I. Sicilijanskog, odabrao za svoju prijestolnicu. Od tada je bila dijelom [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]] i posjedom obitelji [[Chiaramonte]] koji su je učinili prijestolnicom oblasti 1296. godine kada se ujedinila s [[Modica|Modicom]], ali je izgubila taj status nakon seoske bune u 15. stoljeću. God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad i poginulo je oko 5.000 stanovnika. Poslije ove katastrofe grad je obnovljen u [[barok]]nom planu, a većina stanovnika se preselilo u četvrt Patro koju su nazvali Gornja Ragusa (''Ragusa Superirore''), dok je Stari grad (''Ragusa Ibla'') nazvan ''Ragusa Inferiore''. Ova dva grada su živjela odvojeno sve do 1926. godine kada su spojeni i postali najmnogoljudnijim gradom i prijestolnicom pokrajine Ragusa. God. 1838. pronađena su nalazišta [[asfalt]]a koja se još uvijek iskapaju. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|22883 |1871.|29087 |1881.|31185 |1901.|41594 |1911.|55189 |1921.|55842 |1931.|50797 |1936.|50158 |1951.|50240 |1961.|57311 |1971.|61805 |1981.|64492 |1991.|67535 |2001.|68956 |2011.|69794 |2021.|72779 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]] |slika = San Giorgio Giorgio Leggio.jpg |godina = [[2002.]] <small>(26. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 1024 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Ragusa (Italija) |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} Grad je podijeljen na dva dijela, Stari grad (Ragusa Ibla) i Gornji grad (Ragusa Superiore) koji su odvojeni dubokim usjekom "Dolina mosta" (''Valle dei Ponti'') koji je premošten s četiri mosta od kojih je najznamenitiji Stari most ili Kapucinski most (''Ponte dei Cappuccini'') iz 18. stoljeća. Glavna atrakcija Gornjeg grada je Katedrala sv. Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') izgrađena u srednjem vijeku na zapadnom dijelu grada, ispod zidina srednjovjekovnok dvorca. Obnovljena je nakon potresa 1693. godine, od 1718. – 1778. godine s pročeljem klasičnog sicilijanskog baroka, s tri [[portal]]a ukrašenim [[skulptura]]ma. Gornji red [[stup]]ova ima dva [[sat]]a koji pokazuju vrijeme u Italiji i Francuskoj. Unutrašnjost je tlocrta upisanog križa s tri [[brod (arhitektura)|broda]] odvojena s dva reda zlatom ukrašenih stupova sa svitcima koji nose natpise o životu sv. Ivana Krstitelja. [[apsida|Apside]] i [[niša|niše]] [[transept]]a su ukrašene u [[rokoko]] stilu štukaturama dva umjetnika, Giuseppe i Gioacchino Gianforma. Kupola je iz 1783. godine, prekrivena bakrenim pokrovom u 20. stoljeću. U sklopu katedrale je i Hybleanski arheološki muzej s mnogo nalaza od prapovijesti do rimskog doba. Stari grad (Ragusa Ibla) ima mnoge vrijedne barokne građevine: * Katedralu sv. Jurja (San Giorgio) započeo je [[barok]]ni arhitekt [[Rosario Gagliardi]] 1738. godine, a dovršena je izgradnjom [[neoklasicizam|neoklasicističke]] kupole 1820. godine. Od starije građevine ostalo je jedino [[Katalonija|katalonsko]] [[gotika|gotičko]] pročelje, a najznamenitije su njenih 250 stuba i masivni ukrašeni stupovi, te skulpturama bogato dekorirani portali. * Crkva Gospe od stuba (''Santa Maria delle Scale'') iz 12. stoljeća je dijelom obnovljena u baroknom stilu, a dijelom ostavljena u gotičkom stilu s [[renesansa|renesansnim]] portalom. * Barokna crkva ''Santa Maria dell'Itria'', koju su podigli malteški vitezovi [[Ivanovci]] u 17. st., ima [[kampanil]] ukrašen keramičkim pločicama iz [[Caltagirone]]a. * Crkva sv. Antuna (''Sant'Antonino'') je primjer normanske gotičke arhitekture. * Ostale znalajne crkve su: barokna Crkva duša u čistilištu (''Chiesa delle Anime del Purgatorio''), [[aragon]]ska Stara crkva sv. Jurja (''San Giorgio Vecchio'') s katalonskim gotičkim portalom, ''Immacolata'' ima portal iz 14. st., te crkve Sv. Jakova (14. st.), ''Cappuccini Vecchi'' i Crkva Sv. Dominika. * U gradu su značajni i Hybleanski vrtovi s kojih se pruža jedinstven pogled na grad, te Palača Zacco s [[korintski red|korintskim stupovima]] i grotesknim [[karijatida]]ma. <gallery perrow="5"> Datoteka:Ragusa 6. studenog 2025.jpg|Katedrala sv. Ivana Krstitelja Slika:Ragusa-Duomo.JPG|Unutrašnjost Katedrale sv. Ivana Krstitelja Datoteka:Ponte Vecchio Ragusa S1.jpg|Stari most (''Ponte Vecchio'') Datoteka:Ponte Papa Giovanni XXIII in Ragusa.jpg|Most pape [[Ivan XXIII.|Ivana XIII.]] Slika:Ragusa Ibla (Notte).jpg|Stari grad (''Ragusa Ibla'') noću Slika:Ragusa-Chiesa-Anime-Purgatorio.JPG|''Chiesa delle Anime del Purgatorio'' Slika:Talijanski barokni grad Ragusa 2025.jpg|Ulica prema katedrali sv. Jurja Slika:Ragusa, barokni grad na otoku Siciliji.jpg|Katedrala sv. Jurja Slika:Portale di San Giorgio Ragusa Ibla.jpg|Gotički portal sv. Jurja Slika:Campagna Ragusana-Autore Giorgio Leggio.jpg|Seoski krajolik pokrajine Ragusa </gallery> ==Gradovi prijatelji== {{commonscat|Ragusa}} Ragusa je zbratimljena sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{Z|PAR}} [[Asunción]], [[Paragvaj]] * {{Z|HRV}} [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] * {{Z|SAD}} {{SAD grad|Little Rock|Arkansas}}, [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Malta.svg|22px|]] [[Mosta]], [[Malta]] || * {{Z|ITA}} [[Milano]], [[Italija]] * {{Z|FRA}} [[Oise]], [[Francuska]] * {{Z|RUM}} [[Rădăuţi]], [[Rumunjska]] te ima ugovor o partnerstvu s gradom: * {{Z|FRA}} [[Tours]], [[Francuska]] |} ==Vanjske poveznice== *[http://www.sentieridelbarocco.it/caltagirone/caltagirone.htm Fotografije i informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924100409/http://www.sentieridelbarocco.it/caltagirone/caltagirone.htm |date=24. rujna 2015. }} {{it icon}} *[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722052934/http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 |date=22. srpnja 2011. }} {{it icon}} * [http://web.tiscali.it/frazionegranieri ''Frazione Granieri''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810190820/http://web.tiscali.it/frazionegranieri/ |date=10. kolovoza 2006. }} {{it icon}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Barokna arhitektura]] qggeooc79i7zxh32mpskceov6gm17li 0 285450 7625417 6225055 2026-10-27T22:13:33Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625417 wikitext text/x-wiki '''Mathura''' je [[grad]] u [[Države i teritoriji Indije|sjevernoj indijskoj državi]] [[Uttar Pradesh]]. Smješten je oko 50&nbsp;km sjeverno od [[Agra|Agre]] i 145&nbsp;km južno od [[Delhi]]ja; oko 11 km od grada [[Vrindavan]] i 18 km od [[Govardhan]]a<ref>{{cite book |author=Schweig, G.M. |year=2005 |title=Dance of divine love: The Rasa Lila of Krishna from the Bhagavata Purana, India's classic sacred love story. |publisher=Princeton University Press, Princeton, NJ; Oxford |isbn=0691114463}}p. 73</ref> Predstavlja administrativno središte [[Mathura (distrikt)|distrikta Mathura]] u [[Uttar Pradesh]]u. U [[Stari vijek|Starom vijeku]] je Mathura bilo važno [[ekonomija|ekonomsko]] središte, odnosno predstavljalo sjecište važnih [[karavan]]skih puteva. Mathura se tradicionalno smatra rodnim mjestom [[Krishna|Krishne]], te centru Braj ili Brij-bhoomi sadrći Shri Krishna janma-bhoomi, doslovno 'Rodno mjesto Gospodara Krishne'.<ref>{{cite book |author=Schweig, G.M. |year=2005 |title=Dance of divine love: The Rasa Lila of Krishna from the Bhagavata Purana, India's classic sacred love story. |publisher=Princeton University Press, Princeton, NJ; Oxford |isbn=0691114463}}p. 2</ref> U drevna vremena je poodignut i [[hram Keshav Dev]] kako bi označio Krishnino rodno mjesto (podzemnio [[zatvor]]). U epovima [[Mahabharata]] i [[Bhagavata Purana]], Mathura se navodi kao prijestolnica [[Kraljevstvo Surasena|Kraljevstva Surasena]] kojim je vladao [[Kamsa]], [[Krishna|Krishnin]] ujak. Mathura je poznata kao jedno od prvih središta gdje su se masovno proizvodili prikazi [[Gautama Buddha|Buddhe]] - uz [[Gandhara|Gandharu]] u današnjem [[Pakistan]]u i [[Afganistan]]u. Ti su se prikazi prvi put pojavili u 1. vijeku, ali se mathurski prikazi od gandharskih razlikuju po tome što, za razliku od gandharskih, koji odaju grčko-rimski uticaj, pokazuju kraću i kovrčaviju kosu, odnosno podsjećaju na stare indijske bogove plodnosti. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{wikivoyage|Mathura}} [[Kategorija:Gradovi u Indiji]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] qdz58fmkcpb4828zkt5ojknrihtq1w1 0 288300 7625311 7037329 2026-10-27T19:12:42Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625311 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Liu Xiaobo | slika = Portrait of Liu Xiaobo by Wang Liming (2017, cropped).jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[28. prosinca]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = [[Čangčun]] | smrt = [[13. srpnja]] [[2017.]] | mjesto_smrti = [[Shenyang]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|KIN}} | poznat_po = | zanimanje = Književni kritičar, povjeničar, aktivist | nagrade = 2010. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Liu Xiaobo''' ([[kineski|kín]]. 刘晓波, pinyin: Liu Xiǎobō, [[Čangčun]], [[28. prosinca]] [[1955.]] – [[Shenyang]], [[13. srpnja]] [[2017.]]) bio je [[Kina|kineski]] [[književni kritičar]], povjesničar, aktivist za [[ljudska prava]] i politički zatvorenik u [[Kina|Kini]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[2010.]] godine. Od [[2003.]] godine bio je predsjednik Nezavisnog kineskog [[PEN]] centra. Zalaže se za [[Politika|političke]] reforme i ukidanje [[Jednostranački sustav|jednostranačkog sustava]] u Kini. Kineske vlasti uhitile su ga [[23. lipnja]] [[2009.]] godine na temelju sumnje, da "izaziva podrivanje državne vlasti". Na temelju optužbe osuđen je na jedanaest godina [[zatvor]]a. Izabran je za dobitnika Nobelove nagrade za mir 2010. godine za "dugoročne i nenasilne napore u promicanju ljudskih prava u Kini". Kineske vlasti oštro su negodovale zbog toga i vršile [[diplomacija|diplomatski]] pritisak na brojne države u [[svijet]]u, kako bi se bojkotirala dodjela nagrade. Onemogućen mu je dolazak na dodjelu nagrade, kao i njegovoj [[obitelj]]i i [[prijatelj]]ima. Bio je prvi [[Kinez]] koji je dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], a da je prebivao u Kini. Također, bio je četvrti laureat u povijesti koji je Nobelovu nagradu za mir dobio za vrijeme boravka u zatočeništvu. Osim njega, to su bili i [[Carl von Ossietzky]], [[Andrej Saharov]] i [[Aung San Suu Kyi]]. Bio je prvi laureat nakon Carla von Ossietzkog kojem je onemogućen dolazak na dodjelu Nobelove nagrade za mir. Preminuo je u 61. godini [[13. srpnja]] [[2017.]] godine od raka jetre. {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Xiaobo, Liu}} [[Kategorija:Kineski povjesničari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Književni kritičari]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Kineski književnici]] [[Kategorija:Politika Kine]] <!-- [[Kategorija:Književni povjesničari]] --> l393ynur8sky5wq4kttrzd1de5vx93m 0 290059 7625411 7336246 2026-10-27T22:09:20Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625411 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Srednja Dobrava | slika_panorama = Srednja Dobrava (2).jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = Slovenija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute = 13 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država: | lokacija_info = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | lokacija1_ime = ''Pokrajina:'' | lokacija1_info = [[Gorenjska]] | lokacija2_ime = ''Regija:'' | lokacija2_info = [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Općina Radovljica|Radovljica]] | površina_ukupna = | visina = 498,2 m | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naselje | stanovništvo_prazno2 = 112 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = }} '''Srednja Dobrava''' je naselje u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Općina Radovljica|Općini Radovljici]]. Srednja Dobrava se nalazi u pokrajini [[Gorenjska|Gorenjskoj]] i statističkoj regiji [[Gorenjska (regija)|Gorenjskoj]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine naselje je imalo 112 stanovnika.<ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati_naselja_osnovni.asp Popis stanovništva 2002., www.stat.si]</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline}} {{wikivoyage|Srednja Dobrava}} {{Mrva-naselje-slovenija}} {{Radovljica}} [[Kategorija:Naselja u Općini Radovljica]] tmww5jzbcjvrju5igtt1o1qe5sizx0m 0 291578 7625499 7519151 2026-10-28T07:27:26Z Fraxinus 3144 −[[Kategorija:Ruska scenska umjetnost]]; −[[Kategorija:Petar Iljič Čajkovski]]; ±[[Kategorija:Baleti]]→[[Kategorija:Orašar]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625499 wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Orašar (figura)]]}} [[Datoteka:Nutcracker1892.jpg|230px|mini|desno|Prizor iz prve izvedbe Orašara 1892. u [[Sankt Petersburg]]u.]] {{Naslov u kurzivu}} '''''Orašar''''' ([[ruski]]: ''Щелку́нчик'', ''Ščelkunčik'') op. 71 je [[balet]] koji je napisao ruski skladatelj [[Petar Iljič Čajkovski]]. Predstavlja jedan od njegovih najpopularnijih i najviše izvođenih djela. Temelji se na priči ''[[Orašar i kralj miševa]]'' [[E. T. A. Hoffman]]a, a stvoren je po narudžbi [[Ivan Vsevoložskij|Ivana Vsevoložskija]], direktora Carskih kazališta. Prvi put je izveden [[19. prosinca]] [[1892.]] u postavci [[Marius Petipa|Mariusa Petipe]]. Čajkovski je napravio izbor od osam skladbi za balet, koje je nastojao prilagoditi koncertnom izvođenju. One su zajedno poznate i kao ''Ščelkunčikova suita''. Ona je godine 1909. izdana kao jedan od prvih [[album]]a. == Vanjske poveznice == {{commonscat|The Nutcracker}} * [http://www.balanchine.org Balanchine Foundation website] * [http://www.balanchine.com Balanchine Trust website] * [http://www.nycballet.com NYCB website] * [http://www.balletmet.org/Notes/NutHist.html Nutcracker History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210074206/http://www.balletmet.org/Notes/NutHist.html |date=10. prosinca 2008. }} * [http://www.garritan.com/Nutcracker.html mp3 audio files of The Nutcracker created using the Garritan Personal Orchestra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216061814/http://garritan.com/Nutcracker.html |date=16. prosinca 2008. }} * [http://www.notionmusic.com mp3 streaming of The Nutcracker created using Notion Software] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121203142546/http://www.notionmusic.com/ |date=3. prosinca 2012. }} * [http://www.joshperschbacher.com/recordings.htm mp3 audio files of The Nutracker arranged and recorded for organ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927205744/http://www.joshperschbacher.com/recordings.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.youtube.com/watch?v=J4MxuaELzvM Nutcracker Character Exploration Video: Fritz] * [http://www.zoltandemmeworks.net/eng/nutcracker-ballet-movie-transcendent-essence-of-the-world-Tchaikovsky.html#maincolumn_full Alternative Nutcracker movie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724142355/http://www.zoltandemmeworks.net/eng/nutcracker-ballet-movie-transcendent-essence-of-the-world-Tchaikovsky.html#maincolumn_full |date=24. srpnja 2011. }} {{Došašće}} [[Kategorija:Orašar| ]] [[simple:Waltz of the Flowers]] 3jhzhgop9p3au0d5l4p0tkq1ueaoa4p 0 298078 7625503 7320757 2026-10-28T07:30:23Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Orašar|Orašar]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625503 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Fantazija | naslov originala = Fantasia | slika = Fantasia-poster-1940.jpg | opis slike = Plakat filma | veličina slike = 200px | režija = [[James Algar]]<br>Norman Ferguson<br>Jim Handley<br>Wilfred Jackson<br>Hamilton Luske<br>Bill Roberts<br>Paul Satterfield<br>[[Ben Sharpsteen]] | producenti = [[Walt Disney]]<br>Ben Sharpsteen | scenarij = Joe Grant<br>Dick Huemer | pripovjedač = | glavne uloge = [[Leopold Stokowski]]<br>[[Deems Taylor]] | glazba = | snimatelj = John Carnochan | montaža = | distributer = Walt Disney Productions | godina = [[1940.]] | trajanje = 125 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $2,280,000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = ''[[Fantazija 2000]]'' | web stranica = | imdb_id = 0032455 }} '''''Fantazija''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Fantasia'') je [[SAD|američki]] [[animacija|animirani]] [[film]] [[fantastika|fantastike]] iz [[1940.]] To je treći dugometražni animirani film iz studija [[Walt Disney|Walta Disneyja]]. "Fantazija" je sastavljena od osam nepovezanih, uglavnom apstraktnih epizoda koje prati klasična glazba u izvedbi [[orkestar|orkestra]] Philadelphije. Prije svakog animiranog segmenta, u igranom dijelu filma Deems Taylor predstavlja publici koncept istog.<ref>{{Cite web |url=http://www.nytimes.com/2010/11/28/movies/homevideo/28kehr.html?_r=1&scp=1&sq=fantasia&st=cse |author=Dave Kehr |title=Disney's Fantasia and Walt & El Grupo on Blu-ray |publisher=[[New York Times]] |date=2010-10-24 |accessdate=2011-03-08}}</ref> Najpopularniji segment ostao je "Čarobnjakov učenik", u kojem je Disney ponovno progurao lik [[Mickey Mouse|Mickeyja Mousea]] čija je popularnost do tada bila u padu. "Fantazija" je [[popis filmova s najvećom zaradom|najkomercijalniji američki film]] 1940-ih: zaradio je 76 milijuna $ u kinima, što je prilagođeno po inflaciji 665 milijuna $. 1941. zaradio je 42,9 milijuna, a ponovna izdanja 1985. i 1990. još po 8 i 25 milijuna $.<ref>{{Cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/adjusted.htm |title=All Time Box Office Adjusted for Ticket Price Inflation |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2011-03-08}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=releases&id=fantasia.htm |title=Fantasia - Lifetime Gross |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2011-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111121183744/http://boxofficemojo.com/movies/?page=releases&id=fantasia.htm |archivedate=21. studenoga 2011.}}</ref> '''Američki filmski institut (AFI)''' stavio je "Fantaziju" na 58. mjesto na listi "100 godina...100 filmova"<ref>{{Cite web |author=Tim Dirks |url=http://www.filmsite.org/afi100filmsA.html |title=AFI's 100 Greatest American Movies |publisher=Filmsite |accessdate=2011-03-08}}</ref> te na 5. mjesto na listi "10 najboljih animiranih ostvarenja".<ref>{{Cite web |url=http://www.afi.com/10top10/animation.html |title=AFI: 10 Top 10 - Animation |publisher=AFI |accessdate=2011-03-08}}</ref> 1999. pojavio se svojevrsni nastavak, "Fantazija 2000".<ref>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1171420.stm |title=Disney plans giant films |publisher=BBC News |date=2001-02-15 |accessdate=2011-03-08}}</ref><ref name="bbc">{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/573651.stm |title=Fantasia's millennium makeover |publisher=BBC News |date=1999-12-25 |accessdate=2011-03-08}}</ref> ==Segmenti== #[[Johann Sebastian Bach]]; [[Tokata i fuga u D-molu]] - igrani dijelova s orkestrom koji svira glazbu. Potom prelaze u animirane dijelove, u linije, nedifinirane oblike i formacije oblaka. #[[Petar Iljič Čajkovski]]; [[Orašar]] - apstraktni prikaz promjena prilikom prelaska iz ljeta u jesen te napokon u zimu. Također, prikazani su plesovi bajkovitih bića kao što su vile, te cvijeća, gljiva i lišča. #[[Paul Dukas]]; Čarobnjakov učenik - [[Mickey Mouse]] je učenik nekog čarobnjaka u njegovom dvorcu. Kada njegov mentor odlazi spavati, znatiželjni Mouse uzima njegovu kapu kako bi i sam iskušao neke čarobne trikove. Oživi metlu te joj naredi da umjesto njega donosi vodu u kantama. Međutim, zaspije, te kada se probudi shvati da je metla uzrokovala poplavu te da ju nikako ne može natjerati da prestane donositi vode. Sa sjekirom uništi metlu, no sitni dijelovi dalje nastavljaju zadaću. Naposljetku se probudi čarobnjak i zaustavi cirkus, te počisti nered. #[[Igor Stravinski]]; [[Posvećenje proljeća]] - prikaz nastanka života na [[Zemlja|Zemlji]], od [[bakterija]] do [[dinosaur]]a. Uključuje sekvencu u kojoj [[T. Rex]] napada i ubija [[Stegosaur]]a. Segment završava [[masovna izumiranja|masovnim izumiranjem]] dinosaura koje otvara put razvoju sisavcima. #Upoznavanje sa "[[soundtrack]]om", u kojem je zvuk predstavljen kao ravna linija koja vibrira prilikom sviranja glazbe. #[[Ludwig van Beethoven]]; [[Simfonija br. 6 (Beethoven)|Simfonija br. 6]] - mitski svijet [[stara Grčka|stare Grčke]] u kojem se oko [[Olimp]]a veselo igraju [[Pegaz]], [[Kentaur]], [[Faun]] i drugi likovi iz mitologije. Potom se pojavljuje i pijani [[Dioniz]]. Međutim, idilu prekida nevrijeme i grmljavine koje izazove [[Zeus]] te rastjera skupinu. Nakon toga se situacija smiri i vrati u normalu a Zeus zaspije na oblaku. #[[Amilcare Ponchielli]]; [[Ples satova]] - [[nilski konj]]evi, [[noj]]evi i [[aligator]]i plešu balet. #[[Modest Petrovič Musorgski]]; [[Noć na ćelavoj planini]] i [[Franz Schubert]]; [[Zdravo Marijo]] - ogomni demon na nekom brdu okuplja zle duhove i druge demone, ali ih zvuk zvona vraća natrag u podzemlje. Potom nestaje tama i izlazi sunce dok skupina svećenika hodaju po magli u šumi sa zapaljenim bakljama dok se u pozadini pjeva "Zdravo Marijo". ==Nagrade== *2 počasna [[Oscar]]a za Leopolda Stokowskog i Walta Disneyja. *Počasna nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb naslov|id=0032455|naslov=Fantazija}} * {{rotten-tomatoes|id=fantasia|title=Fantazija}} [[Kategorija:Fantastični filmovi]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi 1940-ih]] [[Kategorija:Kultni filmovi]] [[Kategorija:Autocenzura]] [[Kategorija:Orašar]] ltcdp8m64razmfxe0igzbjxqv0wn0m0 0 298822 7625556 7616300 2026-10-28T11:36:14Z Argo Navis 852 radovi u tijeku 7625556 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Taksonomija == Izraz 'Felini' prvi je put upotrijebio [[Gotthelf Fischer von Waldheim]] 1817. godine, u to vrijeme za sve [[Vrsta|vrste]] mačaka koje su predložene kao pripadnice [[Rod (taksonomija)|roda]] ''Felis'' . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Fischer|first=G.|year=1817|title=Adversaria Zoologica. Fasciculus primus. Quaedam ad Mammalium systema et genera illustranda|url=https://archive.org/details/miresdelasociimp05mosk7/page/n383|journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou|volume=5|pages=357−446}}</ref> Godine 1917., [[Reginald Innes Pocock]] je također podredio sljedeće rodove obitelji Felinae koji su predloženi tijekom 19. stoljeća: ''[[Risovi|Lynx]]'', ''[[Puma (genus)|Puma]]'', ''[[Leptailurus]]'', ''[[Prionailurus]]'', ''[[Pardofelis]]'', ''[[Leopardus]]'', ''[[Herpailurus]]'', ''[[Neofelis]]'' i još četiri. <ref name="Pocock1917">{{Citiranje časopisa|last=Pocock|first=R. I.|year=1917|title=The classification of the existing Felidae|url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up|journal=Annals and Magazine of Natural History|series=Series 8|volume=XX|issue=119|pages=329–350|doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Felinae i [[Velike mačke|Pantherinae]] su se vjerojatno [[Divergence (biology)|razdvojile]] prije otprilike 11,5 milijuna godina. Rodovi unutar porodice Felinae razdvojili su se prije 10,67 i 4,23 milijuna godina.<ref name="Johnson2006">{{Citiranje časopisa|last=Johnson|first=W. E.|last2=Eizirik|first2=E.|last3=Pecon-Slattery|first3=J.|last4=Murphy|first4=W. J.|last5=Antunes|first5=A.|last6=Teeling|first6=E.|last7=O'Brien|first7=S. J.|name-list-style=amp|year=2006|title=The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment|url=https://zenodo.org/record/1230866|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=311|issue=5757|pages=73–77|bibcode=2006Sci...311...73J|doi=10.1126/science.1122277|pmid=16400146}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=G.|last2=Davis|first2=B. W.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Murphy|first4=W. J.|year=2016|title=Phylogenomic evidence for ancient hybridization in the genomes of living cats (Felidae)|journal=Genome Research|volume=26|issue=1|pages=1−11|doi=10.1101/gr.186668.114|pmc=4691742|pmid=26518481}}</ref> Danas su sljedeći živi rodovi i vrste prepoznati kao pripadnici porodice Felinae: <ref name="Catsg2017">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" !Genus !Species !Image of [[Tipska vrsta|type species]] !Range |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Acinonyx]]''''' {{Malo|[[Joshua Brookes|Brookes]], 1828}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Brookes|first=J.|title=A catalogue of the Anatomical and Zoological Museum of Joshua Brookes|publisher=Richard Taylor|year=1828|location=London|pages=16|chapter=Section Carnivora|chapter-url=https://archive.org/details/b22475886/page/16}}</ref> | * [[Gepard|Cheetah]] (''A. jubatus'') {{Malo|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|publisher=Wolfgang Walther|year=1777|location=Erlangen|pages=392–393|chapter=Der Gepard|chapter-url=https://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0112/image}}</ref> |[[File:Cheetah_(Acinonyx_jubatus)_on_the_road.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Caracal]]''''' {{Malo|[[John Edward Gray|Gray]], 1843}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Gray|first=J. E.|title=List of the specimens of Mammalia in the British Museum|publisher=The British Museum|year=1843|location=London|pages=39–46|chapter=Felidae|chapter-url=https://archive.org/details/listofspecimenso00brit_0/page/150}}</ref> | * [[Karakal|Caracal]] (''C. caracal'') {{Malo|(Schreber, 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen|date=1777|publisher=Wolfgang Walther|location=Erlangen|pages=413–414|chapter=Der Karakal|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/413/mode/1up}}</ref> * [[Afrička zlatna mačka|African golden cat]] (''C. aurata'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck|first=C. J.|title=Monographies de Mammalogie|publisher=G. Dufour et E. d'Ocagne|year=1827|location=Paris|pages=120−121|chapter=Félis doré ''Felis aurata''|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/120}}</ref> |[[File:Caracl_(01),_Paris,_décembre_2013.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Catopuma]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858">{{Citiranje časopisa|last=Severtzow|first=M. N.|year=1858|title=Notice sur la classification multisériale des Carnivores, spécialement des Félidés, et les études de zoologie générale qui s'y rattachent|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/386/mode/2up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|volume=X|pages=385–396}}</ref> | * [[Azijska zlatna mačka|Asian golden cat]] (''C. temminckii'') {{Malo|([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield">{{Citiranje časopisa|last=Vigors|first=N. A.|last2=Horsfield|first2=T.|year=1827|title=Descriptions of two species of the genus ''Felis'', in the collections of the Zoological Society|url=https://archive.org/details/zoologicaljourna318271828sowe/page/450|journal=The Zoological Journal|volume=III|issue=11|pages=449–451}}</ref> * [[Bay cat]] (''C. badia'') {{Malo|(Gray, 1874)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1874|title=Description of a new Species of Cat (''Felis badia'') from Sarawak|url=https://archive.org/stream/proceedingsofgen74zool#page/322/mode/2up|journal=Proceedings of the Scientific Meetings of the Zoological Society of London for the Year 1874|pages=322–323}}</ref> |[[File:Asian_golden_cat_at_Edinburgh_Zoo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Felis]]''''' {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus">{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentii Salvii|year=1758|edition=Tenth reformed|volume=1|location=Holmiae|pages=42–44|language=la|chapter=''Felis''|chapter-url=https://archive.org/details/mobot31753000798865/page/42}}</ref> | * [[Domaća mačka|Domestic cat]] (''F. catus'') {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus" /> * [[Divlja mačka|European wildcat]] (''F. silvestris'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|date=1778|publisher=Expedition des Schreber'schen Säugthier- und des Esper'schen Schmetterlingswerkes|location=Erlangen|pages=397–402|chapter=Die wilde Kaze|trans-chapter=The wild Cat|chapter-url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0095?page_query=397&navmode=struct&action=pagesearch&sid=cc4bffe3d0372c2d2c5c1ddb03aed21d}}</ref> * [[Tropska mačka|Jungle cat]] (''F. chaus'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=414–416|chapter=Der Kirmyschak|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/414/mode/2up}}</ref> * [[Afrička divlja mačka|African wildcat]] (''F. lybica'') {{Malo|[[Georg Forster|Forster]], 1780}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Forster|first=G. R.|title=Herrn von Büffons Naturgeschichte der vierfüssigen Thiere. Mit Vermehrungen, aus dem Französischen übersetzt. Sechster Band|publisher=Joachim Pauli|year=1780|location=Berlin|pages=299–319|trans-title=Mr. von Büffon‘s Natural History of Quadrupeds. With additions, translated from French. Volume 6|chapter=LIII. Der Karakal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qohRAAAAYAAJ&pg=SL26-PA13}}</ref> * [[Black-footed cat]] (''F. nigripes'') {{Malo|[[William John Burchell|Burchell]], 1824}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Burchell|first=W. J.|title=Travels in the Interior of Southern Africa, Vol. II|publisher=Longman, Hurst, Rees, Orme, Brown, and Green|year=1824|location=London|page=592|chapter=''Felis nigripes''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=AGpdAAAAcAAJ&pg=PA592}}</ref> * [[Pustinjska mačka|Sand cat]] (''F. margarita'') {{Malo|[[Victor Loche|Loche]], 1858}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Loche|first=V.|year=1858|title=Description d'une nouvelle espèce de Chat par M. le capitaine Loche|trans-title=Description of a new species of cat, Mr. Captain Loche|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/49/mode/1up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2|volume=X|pages=49–50}}</ref> * [[Chinese mountain cat]] (''F. bieti'') {{Malo|[[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milne-Edwards|first=A.|year=1892|title=Observations sur les mammifères du Thibet|url=https://archive.org/stream/bulletinbiologiq03univ#page/670/mode/2up|journal=Revue Générale des Sciences Pures et Appliquées|volume=III|pages=670–671}}</ref> |[[File:Felis_catus-black_tabby_cat_on_snow_(cropped).jpg|bezokvira]] | * [[Afrika-Euroazija|Afro-Eurasia]] * [[Domaća mačka|Worldwide]] ([[Domaća mačka|Domestic Cat]]) |- style="vertical-align:top;" |'''''Herpailurus''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Jaguarundi]] (''H. yagouaroundi'') {{Malo|([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy St. Hilaire, É.|title=Catalogue des Mammifères du Muséum National d'Histoire Naturelle|publisher=Museum National d'histoire naturelle|year=1803|location=Paris, France|pages=124|chapter=Le Chat Yagouarundi ''Felis yagouarundi''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=951AAAAAcAAJ}}</ref> |[[File:Puma_yagouaroundi.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leopardus]]''''' {{Malo|Gray, 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1842|title=Descriptions of some new genera and fifty unrecorded species of Mammalia|url=https://archive.org/details/annalsmagazineof10lond/page/260|journal=Annals and Magazine of Natural History|volume=10|issue=65|pages=255−267|doi=10.1080/03745484209445232}}</ref> | * [[Ocelot]] (''L. pardalis'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=Tenth|volume=I|location=Holmiae|page=42|chapter=Felis pardalis|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/41/mode/2up}}</ref> * [[Oncila|Oncilla]] (''L. tigrinus'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=396–397|chapter=Die Maragua|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/396/mode/1up}}</ref> * [[Kolokolo|Pampas cat]] (''L. colocolo'') {{Malo|([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782)}}<ref name="Molina">{{Citiranje knjige|last=Molina, G. I.|title=Saggio sulla storia naturale del Chilli|publisher=Stamperia di S. Tommaso d'Aquino|year=1782|location=Bologna|page=295|chapter=La Guigna ''Felis guigna''|access-date=2020-08-06|chapter-url=http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608065804/http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-date=2019-06-08|url-status=dead}}</ref> * [[Kodkod]] (''L. guigna'') {{Malo|(Molina, 1782)}}<ref name="Molina" /> * [[Margaj|Margay]] (''L. wiedii'') {{Malo|([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schinz|first=H. R.|title=Das Thierreich eingetheilt nach dem Bau der Thiere: als Grundlage ihrer Naturgeschichte und der vergleichenden Anatomie von dem Herrn Ritter von Cuvier. Säugethiere und Vögel, Volume 1|publisher=Cotta|year=1821|location=Stuttgart, Tübingen|pages=235–236|chapter=Wiedische Katze ''Felis wiedii''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=D3o-AAAAcAAJ&pg=PA235}}</ref> * [[Geoffroyeva mačka|Geoffroy's cat]] (''L. geoffroyi'') {{Malo|([[d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Orbigny|first=A.|last2=Gervais|first2=P.|date=1844|title=Mammalogie: Nouvelle espèce de Felis|url=https://archive.org/details/extraitsdesproc79184244soci/page/40|journal=Extraits des Procès-verbaux des Séances|volume=9|pages=40−41}}</ref> * [[Andean mountain cat]] (''L. jacobitus'') {{Malo|([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cornalia|first=E.|year=1865|title=Descrizione di una nuova specie del genere Felis. ''Felis jacobita'' (Corn.)|url=https://archive.org/details/memoriedella118651866mila/page/n11|journal=Memorie della Societá Italiana di Scienze Naturali|volume=1|pages=3−9}}</ref> * [[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]] (''L. guttulus'') {{Malo|([[Reinhold Friedrich Hensel|Hensel]], 1872)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hensel|first=R.|year=1872|title=Beiträge zur Kenntniss der Säugethiere Süd-Brasiliens|url=https://archive.org/details/abhandlungenderk1872deut/page/n152|journal=Physikalische Abhandlungen der Königlichen Akademie der Wissenschaften zu Berlin|issue=1873|pages=1−130}}</ref> * [[Tilcayo]] (''L. tilcayo'') {{Malo|(Nogales-Ascarrunz et al., 2026)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lescroart|first=J.|last2=Nogales-Ascarrunz|first2=P.|last3=Cassatt-Johnstone|first3=M.|last4=Bonilla-Sánchez|first4=A.|last5=Sartor|first5=C. C.|last6=Angulo|first6=F.|last7=Ramirez|first7=J. L.|last8=De Oliveira|first8=L. R.|last9=De Oliveira|first9=T. G.|last10=Shapiro|first10=B.|last11=Aliaga-Rossel|first11=E.|name-list-style=amp|date=2026|title=Phylogenomics and museomics reveal five distinct species of tiger cats in South America|journal=Current Biology|volume=0|issue=0|doi=10.1016/j.cub.2026.08.059}}</ref> |[[File:Ocelot_(Jaguatirica)_Zoo_Itatiba.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Leptailurus''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Serval]] (''L. serval'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|chapter=Der Serval|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/406/mode/2up}}</ref> |[[File:Leptailurus_serval_-Serengeti_National_Park,_Tanzania-8.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Risovi|Lynx]]''''' {{Malo|[[Robert Kerr (writer)|Kerr]], 1792}}<ref name="Kerr">{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|date=1792|publisher=A. Strahan & T. Cadell|location=Edinburgh & London|page=157−158|chapter=F. Lynx canadensis|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/157}}</ref> | * [[Obični ris|Eurasian lynx]] (''L. lynx'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Caroli Linnæi Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=decima, reformata|volume=Tomus I|location=Holmiae|page=43|chapter=Felis lynx|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/43/mode/2up}}</ref> * [[Crveni ris|Bobcat]] (''L. rufus'') {{Malo|(Schreber, 1777)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=442–443|chapter=Der Rotluchs|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/412/mode/1up}}</ref> * [[Kanadski ris|Canada lynx]] (''L. canadensis'') {{Malo|Kerr, 1792}}<ref name="Kerr" /> * [[Pirenejski ris|Iberian lynx]] (''L. pardinus'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck, C. J.|title=Monographies de mammalogie, ou description de quelques genres de mammifères, dont les espèces ont été observées dans les différens musées de l'Europe. Vol. 1|publisher=C. C. Vander Hoek|year=1827|location=Leiden|pages=116−117|chapter=Felis pardina|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/116}}</ref> |[[File:Lince_ibérico_(Lynx_pardinus),_Almuradiel,_Ciudad_Real,_España,_2021-12-19,_DD_07.jpg|bezokvira]] |[[Sjeverna polutka|Northern Hemisphere]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Otocolobus''''' {{Malo|[[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brandt J. F.|year=1842|title=Observations sur le manoul (''Felis manul'' Pallas)|journal=Bulletin Scientifique. Académie Impériale des Sciences de Saint Petersbourg|volume=9|pages=37–39}}</ref> | * [[Pallasova mačka|Pallas's cat]] (''O. manul'') {{Malo|([[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Pallas|first=P. S.|title=Reise durch verschiedene Provinzen des russischen Reichs in einem ausführlichen Auszuge. Volume 3|publisher=J. G. Fleischer|year=1776|location=Frankfurt und Leipzig|page=490|chapter=''Felis manul''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ya8UAAAAQAAJ&pg=PA490}}</ref> |[[File:Manoel.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Azija|Central Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pardofelis]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Mramorna mačka|Marbled cat]] (''P. marmorata'') {{Malo|([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1836)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin|first=W. C.|year=1836|title=Description of a new species of ''Felis''|url=https://archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n664/mode/1up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=IV|issue=XLVII|pages=107–108}}</ref> |[[File:Marbled_cat_borneo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Prionailurus]]''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Leopard mačka|Leopard cat]] (''P. bengalensis'') {{Malo|(Kerr, 1792)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|publisher=A. Strahan & T. Cadell|year=1792|location=Edinburgh & London|pages=151–152|chapter=Bengal Tiger-Cat ''Felis bengalensis''|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/151}}</ref> * [[Sunda leopard cat]] (''P. javanensis'') {{Malo|([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Desmarest, A. G.|title=Nouveau dictionnaire d'histoire naturelle, appliquée aux arts, à l'agriculture, à l'économie rurale et domestique, à la médecine. Tome 6|publisher=Chez Deterville|year=1816|editor-last=Société de naturalistes et d'agriculteurs|location=Paris|page=115|chapter=Le Chat de Java, ''Felis javanensis'' Nob.|chapter-url=https://archive.org/download/nouveaudictionna06metc/page/n130_w411}}</ref> * [[Flat-headed cat]] (''P. planiceps'') {{Malo|(Vigors & Horsfield, 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield" /> * [[Mačka ribič|Fishing cat]] (''P. viverrinus'') {{Malo|([[Edward Turner Bennett|Bennett]], 1833)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bennett|first=E. T.|year=1833|title=''Felis viverrinus''|url=http://www.archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n81/mode/2up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=Part I|pages=68–69}}</ref> * [[Rusty-spotted cat]] (''P. rubiginosus'') {{Malo|([[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1834)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy Saint-Hilaire|first=I.|title=Voyage aux Indes-Orientales par le nord de l'Europe, les provinces du Caucases, la Géorgie, l'Arménie et la Perse, suivi des détails topographiques, statistiques et autre sur le Pégou, les Iles de Jave, de Maurice et de Bourbon, sur le Cap-de-bonne-Espérance et Sainte-Hélène, pendant les années 1825, 1826, 1827, 1828 et 1829. Tome 3: Zoologie|publisher=Arthus Bertrand|year=1831|editor-last=Bélanger|editor-first=C.|location=Paris|pages=140−144|chapter=Le Chat à Taches de Rouille, ''Felis rubiginosa'' (Nob.)l|editor-last2=Geoffroy Saint-Hilaire|editor-first2=I.|chapter-url=https://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10469043_00182.htm}}</ref> |[[File:Close-up_of_a_Leopard_Cat_in_Sundarban.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern]] and [[Istočna Azija|Eastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Puma (genus)|Puma]]''''' {{Malo|[[Sir William Jardine, 7th Baronet|Jardine]] 1834}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Jardine|first=W.|title=Naturalists' library, Mammalia, volume 2|publisher=Lizars, Stirling and Kenney|year=1834|location=Edinburgh|pages=266–267|chapter=Genus II. ''Puma''|chapter-url=https://archive.org/details/naturalistslibra16jardrich/page/266}}</ref> | * [[Puma|Cougar]] (''P. concolor'') {{Malo|Linnaeus, 1771}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Mantissa plantarum altera. Generum editionis VI et specierum editionis II. Regni animalis appendix|publisher=Laurentii Salvii|year=1771|location=Holmiae|page=522|chapter=''Felis concolor''|chapter-url=https://archive.org/details/CarLinneMantiss00Linn/page/522}}</ref> |[[File:Puma_-_49044464307.jpg|bezokvira]] |[[Amerika|Americas]] |} == Klasifikacija == [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] mb744gl5wjtys5nrgvzo0omdke06gjg 7625557 7625556 2026-10-28T11:36:58Z Argo Navis 852 /* Taksonomija */ ... 7625557 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Taksonomija == Izraz 'Felini' prvi je put upotrijebio [[Gotthelf Fischer von Waldheim]] 1817. godine, u to vrijeme za sve [[Vrsta|vrste]] mačaka koje su predložene kao pripadnice [[Rod (taksonomija)|roda]] ''Felis'' . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Fischer|first=G.|year=1817|title=Adversaria Zoologica. Fasciculus primus. Quaedam ad Mammalium systema et genera illustranda|url=https://archive.org/details/miresdelasociimp05mosk7/page/n383|journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou|volume=5|pages=357−446}}</ref> Godine 1917., [[Reginald Innes Pocock]] je također podredio sljedeće rodove obitelji Felinae koji su predloženi tijekom 19. stoljeća: ''[[Risovi|Lynx]]'', ''[[Puma (genus)|Puma]]'', ''[[Leptailurus]]'', ''[[Prionailurus]]'', ''[[Pardofelis]]'', ''[[Leopardus]]'', ''[[Herpailurus]]'', ''[[Neofelis]]'' i još četiri. <ref name="Pocock1917">{{Citiranje časopisa|last=Pocock|first=R. I.|year=1917|title=The classification of the existing Felidae|url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up|journal=Annals and Magazine of Natural History|series=Series 8|volume=XX|issue=119|pages=329–350|doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Felinae i [[Velike mačke|Pantherinae]] su se vjerojatno [[Divergence (biology)|razdvojile]] prije otprilike 11,5 milijuna godina. Rodovi unutar porodice Felinae razdvojili su se prije 10,67 i 4,23 milijuna godina.<ref name="Johnson2006">{{Citiranje časopisa|last=Johnson|first=W. E.|last2=Eizirik|first2=E.|last3=Pecon-Slattery|first3=J.|last4=Murphy|first4=W. J.|last5=Antunes|first5=A.|last6=Teeling|first6=E.|last7=O'Brien|first7=S. J.|name-list-style=amp|year=2006|title=The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment|url=https://zenodo.org/record/1230866|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=311|issue=5757|pages=73–77|bibcode=2006Sci...311...73J|doi=10.1126/science.1122277|pmid=16400146}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=G.|last2=Davis|first2=B. W.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Murphy|first4=W. J.|year=2016|title=Phylogenomic evidence for ancient hybridization in the genomes of living cats (Felidae)|journal=Genome Research|volume=26|issue=1|pages=1−11|doi=10.1101/gr.186668.114|pmc=4691742|pmid=26518481}}</ref> Danas su sljedeći živi rodovi i vrste prepoznati kao pripadnici porodice Felinae: <ref name="Catsg2017">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" !Genus !Species !Image of [[Tipska vrsta|type species]] !Range |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Acinonyx]]''''' {{Malo|[[Joshua Brookes|Brookes]], 1828}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Brookes|first=J.|title=A catalogue of the Anatomical and Zoological Museum of Joshua Brookes|publisher=Richard Taylor|year=1828|location=London|pages=16|chapter=Section Carnivora|chapter-url=https://archive.org/details/b22475886/page/16}}</ref> | * [[Gepard|Cheetah]] (''A. jubatus'') {{Malo|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|publisher=Wolfgang Walther|year=1777|location=Erlangen|pages=392–393|chapter=Der Gepard|chapter-url=https://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0112/image}}</ref> |[[File:Cheetah_(Acinonyx_jubatus)_on_the_road.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Caracal]]''''' {{Malo|[[John Edward Gray|Gray]], 1843}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Gray|first=J. E.|title=List of the specimens of Mammalia in the British Museum|publisher=The British Museum|year=1843|location=London|pages=39–46|chapter=Felidae|chapter-url=https://archive.org/details/listofspecimenso00brit_0/page/150}}</ref> | * [[Karakal|Caracal]] (''C. caracal'') {{Malo|(Schreber, 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen|date=1777|publisher=Wolfgang Walther|location=Erlangen|pages=413–414|chapter=Der Karakal|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/413/mode/1up}}</ref> * [[Afrička zlatna mačka|African golden cat]] (''C. aurata'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck|first=C. J.|title=Monographies de Mammalogie|publisher=G. Dufour et E. d'Ocagne|year=1827|location=Paris|pages=120−121|chapter=Félis doré ''Felis aurata''|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/120}}</ref> |[[File:Caracl_(01),_Paris,_décembre_2013.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Catopuma]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858">{{Citiranje časopisa|last=Severtzow|first=M. N.|year=1858|title=Notice sur la classification multisériale des Carnivores, spécialement des Félidés, et les études de zoologie générale qui s'y rattachent|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/386/mode/2up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|volume=X|pages=385–396}}</ref> | * [[Azijska zlatna mačka|Asian golden cat]] (''C. temminckii'') {{Malo|([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield">{{Citiranje časopisa|last=Vigors|first=N. A.|last2=Horsfield|first2=T.|year=1827|title=Descriptions of two species of the genus ''Felis'', in the collections of the Zoological Society|url=https://archive.org/details/zoologicaljourna318271828sowe/page/450|journal=The Zoological Journal|volume=III|issue=11|pages=449–451}}</ref> * [[Bay cat]] (''C. badia'') {{Malo|(Gray, 1874)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1874|title=Description of a new Species of Cat (''Felis badia'') from Sarawak|url=https://archive.org/stream/proceedingsofgen74zool#page/322/mode/2up|journal=Proceedings of the Scientific Meetings of the Zoological Society of London for the Year 1874|pages=322–323}}</ref> |[[File:Asian_golden_cat_at_Edinburgh_Zoo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Felis]]''''' {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus">{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentii Salvii|year=1758|edition=Tenth reformed|volume=1|location=Holmiae|pages=42–44|language=la|chapter=''Felis''|chapter-url=https://archive.org/details/mobot31753000798865/page/42}}</ref> | * [[Domaća mačka|Domestic cat]] (''F. catus'') {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus" /> * [[Divlja mačka|European wildcat]] (''F. silvestris'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|date=1778|publisher=Expedition des Schreber'schen Säugthier- und des Esper'schen Schmetterlingswerkes|location=Erlangen|pages=397–402|chapter=Die wilde Kaze|trans-chapter=The wild Cat|chapter-url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0095?page_query=397&navmode=struct&action=pagesearch&sid=cc4bffe3d0372c2d2c5c1ddb03aed21d}}</ref> * [[Tropska mačka|Jungle cat]] (''F. chaus'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=414–416|chapter=Der Kirmyschak|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/414/mode/2up}}</ref> * [[Afrička divlja mačka|African wildcat]] (''F. lybica'') {{Malo|[[Georg Forster|Forster]], 1780}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Forster|first=G. R.|title=Herrn von Büffons Naturgeschichte der vierfüssigen Thiere. Mit Vermehrungen, aus dem Französischen übersetzt. Sechster Band|publisher=Joachim Pauli|year=1780|location=Berlin|pages=299–319|trans-title=Mr. von Büffon‘s Natural History of Quadrupeds. With additions, translated from French. Volume 6|chapter=LIII. Der Karakal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qohRAAAAYAAJ&pg=SL26-PA13}}</ref> * [[Black-footed cat]] (''F. nigripes'') {{Malo|[[William John Burchell|Burchell]], 1824}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Burchell|first=W. J.|title=Travels in the Interior of Southern Africa, Vol. II|publisher=Longman, Hurst, Rees, Orme, Brown, and Green|year=1824|location=London|page=592|chapter=''Felis nigripes''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=AGpdAAAAcAAJ&pg=PA592}}</ref> * [[Pustinjska mačka|Sand cat]] (''F. margarita'') {{Malo|[[Victor Loche|Loche]], 1858}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Loche|first=V.|year=1858|title=Description d'une nouvelle espèce de Chat par M. le capitaine Loche|trans-title=Description of a new species of cat, Mr. Captain Loche|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/49/mode/1up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2|volume=X|pages=49–50}}</ref> * [[Chinese mountain cat]] (''F. bieti'') {{Malo|[[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milne-Edwards|first=A.|year=1892|title=Observations sur les mammifères du Thibet|url=https://archive.org/stream/bulletinbiologiq03univ#page/670/mode/2up|journal=Revue Générale des Sciences Pures et Appliquées|volume=III|pages=670–671}}</ref> |[[File:Felis_catus-black_tabby_cat_on_snow_(cropped).jpg|bezokvira]] | * [[Afrika-Euroazija|Afro-Eurasia]] * [[Domaća mačka|Worldwide]] ([[Domaća mačka|Domestic Cat]]) |- style="vertical-align:top;" |'''''Herpailurus''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Jaguarundi]] (''H. yagouaroundi'') {{Malo|([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy St. Hilaire, É.|title=Catalogue des Mammifères du Muséum National d'Histoire Naturelle|publisher=Museum National d'histoire naturelle|year=1803|location=Paris, France|pages=124|chapter=Le Chat Yagouarundi ''Felis yagouarundi''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=951AAAAAcAAJ}}</ref> |[[File:Puma_yagouaroundi.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leopardus]]''''' {{Malo|Gray, 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1842|title=Descriptions of some new genera and fifty unrecorded species of Mammalia|url=https://archive.org/details/annalsmagazineof10lond/page/260|journal=Annals and Magazine of Natural History|volume=10|issue=65|pages=255−267|doi=10.1080/03745484209445232}}</ref> | * [[Ocelot]] (''L. pardalis'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=Tenth|volume=I|location=Holmiae|page=42|chapter=Felis pardalis|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/41/mode/2up}}</ref> * [[Oncila|Oncilla]] (''L. tigrinus'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=396–397|chapter=Die Maragua|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/396/mode/1up}}</ref> * [[Kolokolo|Pampas cat]] (''L. colocolo'') {{Malo|([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782)}}<ref name="Molina">{{Citiranje knjige|last=Molina, G. I.|title=Saggio sulla storia naturale del Chilli|publisher=Stamperia di S. Tommaso d'Aquino|year=1782|location=Bologna|page=295|chapter=La Guigna ''Felis guigna''|access-date=2020-08-06|chapter-url=http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608065804/http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-date=2019-06-08|url-status=dead}}</ref> * [[Kodkod]] (''L. guigna'') {{Malo|(Molina, 1782)}}<ref name="Molina" /> * [[Margaj|Margay]] (''L. wiedii'') {{Malo|([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schinz|first=H. R.|title=Das Thierreich eingetheilt nach dem Bau der Thiere: als Grundlage ihrer Naturgeschichte und der vergleichenden Anatomie von dem Herrn Ritter von Cuvier. Säugethiere und Vögel, Volume 1|publisher=Cotta|year=1821|location=Stuttgart, Tübingen|pages=235–236|chapter=Wiedische Katze ''Felis wiedii''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=D3o-AAAAcAAJ&pg=PA235}}</ref> * [[Geoffroyeva mačka|Geoffroy's cat]] (''L. geoffroyi'') {{Malo|([[d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Orbigny|first=A.|last2=Gervais|first2=P.|date=1844|title=Mammalogie: Nouvelle espèce de Felis|url=https://archive.org/details/extraitsdesproc79184244soci/page/40|journal=Extraits des Procès-verbaux des Séances|volume=9|pages=40−41}}</ref> * [[Andean mountain cat]] (''L. jacobitus'') {{Malo|([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cornalia|first=E.|year=1865|title=Descrizione di una nuova specie del genere Felis. ''Felis jacobita'' (Corn.)|url=https://archive.org/details/memoriedella118651866mila/page/n11|journal=Memorie della Societá Italiana di Scienze Naturali|volume=1|pages=3−9}}</ref> * [[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]] (''L. guttulus'') {{Malo|([[Reinhold Friedrich Hensel|Hensel]], 1872)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hensel|first=R.|year=1872|title=Beiträge zur Kenntniss der Säugethiere Süd-Brasiliens|url=https://archive.org/details/abhandlungenderk1872deut/page/n152|journal=Physikalische Abhandlungen der Königlichen Akademie der Wissenschaften zu Berlin|issue=1873|pages=1−130}}</ref> * [[Tilcayo]] (''L. tilcayo'') {{Malo|(Nogales-Ascarrunz et al., 2026)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lescroart|first=J.|last2=Nogales-Ascarrunz|first2=P.|last3=Cassatt-Johnstone|first3=M.|last4=Bonilla-Sánchez|first4=A.|last5=Sartor|first5=C. C.|last6=Angulo|first6=F.|last7=Ramirez|first7=J. L.|last8=De Oliveira|first8=L. R.|last9=De Oliveira|first9=T. G.|last10=Shapiro|first10=B.|last11=Aliaga-Rossel|first11=E.|name-list-style=amp|date=2026|title=Phylogenomics and museomics reveal five distinct species of tiger cats in South America|journal=Current Biology|volume=0|issue=0|doi=10.1016/j.cub.2026.08.059}}</ref> |[[File:Ocelot_(Jaguatirica)_Zoo_Itatiba.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Leptailurus''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Serval]] (''L. serval'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|chapter=Der Serval|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/406/mode/2up}}</ref> |[[File:Leptailurus_serval_-Serengeti_National_Park,_Tanzania-8.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Risovi|Lynx]]''''' {{Malo|[[Robert Kerr (writer)|Kerr]], 1792}}<ref name="Kerr">{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|date=1792|publisher=A. Strahan & T. Cadell|location=Edinburgh & London|page=157−158|chapter=F. Lynx canadensis|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/157}}</ref> | * [[Obični ris|Eurasian lynx]] (''L. lynx'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Caroli Linnæi Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=decima, reformata|volume=Tomus I|location=Holmiae|page=43|chapter=Felis lynx|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/43/mode/2up}}</ref> * [[Crveni ris|Bobcat]] (''L. rufus'') {{Malo|(Schreber, 1777)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=442–443|chapter=Der Rotluchs|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/412/mode/1up}}</ref> * [[Kanadski ris|Canada lynx]] (''L. canadensis'') {{Malo|Kerr, 1792}}<ref name="Kerr" /> * [[Pirenejski ris|Iberian lynx]] (''L. pardinus'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck, C. J.|title=Monographies de mammalogie, ou description de quelques genres de mammifères, dont les espèces ont été observées dans les différens musées de l'Europe. Vol. 1|publisher=C. C. Vander Hoek|year=1827|location=Leiden|pages=116−117|chapter=Felis pardina|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/116}}</ref> |[[File:Lince_ibérico_(Lynx_pardinus),_Almuradiel,_Ciudad_Real,_España,_2021-12-19,_DD_07.jpg|bezokvira]] |[[Sjeverna polutka|Northern Hemisphere]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Otocolobus''''' {{Malo|[[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brandt J. F.|year=1842|title=Observations sur le manoul (''Felis manul'' Pallas)|journal=Bulletin Scientifique. Académie Impériale des Sciences de Saint Petersbourg|volume=9|pages=37–39}}</ref> | * [[Pallasova mačka|Pallas's cat]] (''O. manul'') {{Malo|([[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Pallas|first=P. S.|title=Reise durch verschiedene Provinzen des russischen Reichs in einem ausführlichen Auszuge. Volume 3|publisher=J. G. Fleischer|year=1776|location=Frankfurt und Leipzig|page=490|chapter=''Felis manul''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ya8UAAAAQAAJ&pg=PA490}}</ref> |[[File:Manoel.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Azija|Central Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pardofelis]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Mramorna mačka|Marbled cat]] (''P. marmorata'') {{Malo|([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1836)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin|first=W. C.|year=1836|title=Description of a new species of ''Felis''|url=https://archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n664/mode/1up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=IV|issue=XLVII|pages=107–108}}</ref> |[[File:Marbled_cat_borneo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Prionailurus]]''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Leopard mačka|Leopard cat]] (''P. bengalensis'') {{Malo|(Kerr, 1792)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|publisher=A. Strahan & T. Cadell|year=1792|location=Edinburgh & London|pages=151–152|chapter=Bengal Tiger-Cat ''Felis bengalensis''|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/151}}</ref> * [[Sunda leopard cat]] (''P. javanensis'') {{Malo|([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Desmarest, A. G.|title=Nouveau dictionnaire d'histoire naturelle, appliquée aux arts, à l'agriculture, à l'économie rurale et domestique, à la médecine. Tome 6|publisher=Chez Deterville|year=1816|editor-last=Société de naturalistes et d'agriculteurs|location=Paris|page=115|chapter=Le Chat de Java, ''Felis javanensis'' Nob.|chapter-url=https://archive.org/download/nouveaudictionna06metc/page/n130_w411}}</ref> * [[Flat-headed cat]] (''P. planiceps'') {{Malo|(Vigors & Horsfield, 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield" /> * [[Mačka ribič|Fishing cat]] (''P. viverrinus'') {{Malo|([[Edward Turner Bennett|Bennett]], 1833)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bennett|first=E. T.|year=1833|title=''Felis viverrinus''|url=http://www.archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n81/mode/2up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=Part I|pages=68–69}}</ref> * [[Rusty-spotted cat]] (''P. rubiginosus'') {{Malo|([[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1834)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy Saint-Hilaire|first=I.|title=Voyage aux Indes-Orientales par le nord de l'Europe, les provinces du Caucases, la Géorgie, l'Arménie et la Perse, suivi des détails topographiques, statistiques et autre sur le Pégou, les Iles de Jave, de Maurice et de Bourbon, sur le Cap-de-bonne-Espérance et Sainte-Hélène, pendant les années 1825, 1826, 1827, 1828 et 1829. Tome 3: Zoologie|publisher=Arthus Bertrand|year=1831|editor-last=Bélanger|editor-first=C.|location=Paris|pages=140−144|chapter=Le Chat à Taches de Rouille, ''Felis rubiginosa'' (Nob.)l|editor-last2=Geoffroy Saint-Hilaire|editor-first2=I.|chapter-url=https://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10469043_00182.htm}}</ref> |[[File:Close-up_of_a_Leopard_Cat_in_Sundarban.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern]] and [[Istočna Azija|Eastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Puma (genus)|Puma]]''''' {{Malo|[[Sir William Jardine, 7th Baronet|Jardine]] 1834}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Jardine|first=W.|title=Naturalists' library, Mammalia, volume 2|publisher=Lizars, Stirling and Kenney|year=1834|location=Edinburgh|pages=266–267|chapter=Genus II. ''Puma''|chapter-url=https://archive.org/details/naturalistslibra16jardrich/page/266}}</ref> | * [[Puma|Cougar]] (''P. concolor'') {{Malo|Linnaeus, 1771}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Mantissa plantarum altera. Generum editionis VI et specierum editionis II. Regni animalis appendix|publisher=Laurentii Salvii|year=1771|location=Holmiae|page=522|chapter=''Felis concolor''|chapter-url=https://archive.org/details/CarLinneMantiss00Linn/page/522}}</ref> |[[File:Puma_-_49044464307.jpg|bezokvira]] |[[Amerika|Americas]] |} === Izumrli taksoni === {| class="wikitable" !Genus !Species !Image |- style="vertical-align:top;" |'''''Felis''''' | * ''[[Felis lunensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Acinonyx''''' | * ''[[Acinonyx aicha|A. aicha]]'' * ''[[Acinonyx intermedius|A. intermedius]]'' * ''[[Acinonyx pardinensis|A. pardinensis]]'' |[[File:Head_appearance_of_Acinonyx_pardinensis.jpg|153x153px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Lynx''''' | * ''[[Lynx issiodorensis|L. issiodorensis]]'' * ''[[Lynx rexroadensis|L. rexroadensis]]''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stephens|first=J. J.|year=1959|title=A new Pliocene cat from Kansas|journal=Papers of the Michigan Academy of Science, Arts, and Letters|issue=44|pages=41–46}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Werdelin|first=L.|year=1981|title=The evolution of lynxes|url=http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|url-status=dead|journal=Annales Zoologici Fennici|issue=18|pages=37–71|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328011406/http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|archive-date=2023-03-28|access-date=2019-04-27}}</ref> * ''[[Lynx thomasi|L. thomasi]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Puma''''' | * ''[[Puma lacustris|P. lacustris]]'' * ''[[Puma pardoides|P. pardoides]]'' * ''[[Puma pumoides|P. pumoides]]'' |[[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |''Leopardus'' | * ''[[Leopardus vorohuensis|L. vorohuensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leptofelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2017}} | * ''L. vallesiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Magerifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2024}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salesa|first=M. J.|last2=Gamarra|first2=J.|last3=Siliceo|first3=G.|last4=Antón|first4=M.|last5=Morales|first5=J.|year=2024|title=Unraveling the diversity of early felines: a new genus of Felinae (Carnivora, Felidae) from the Middle Miocene of Madrid (Spain)|journal=Journal of Vertebrate Paleontology|volume=43|issue=3|at=e2288924|doi=10.1080/02724634.2023.2288924|hdl-access=free}}</ref> | * ''M. peignei'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Miracinonyx]]''''' {{Malo|Adams, 1979}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adams, D. B.|date=1979|title=The Cheetah: Native American|journal=Science|volume=205|issue=4411|pages=1155–1158|bibcode=1979Sci...205.1155A|doi=10.1126/science.205.4411.1155|pmid=17735054}}</ref> | * ''M. inexpectatus'' * ''M. trumani'' |[[File:Miracinonyx_inexpectatus.jpg|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pratifelis]]''''' {{Malo|[[Claude W. Hibbard|Hibbard]], 1934}} | * ''P. martini'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pristifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2012}} | * ''P. attica'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Sivapanthera]]''''' {{Malo|Kretzoi, 1929}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kretzoi, M.|title=Xe Congrès international de zoologie, tenu à Budapest du 4 au 10 septembre 1927. Volume 2|publisher=Imprimerie Stephaneus|year=1929|editor-last=Csiki, E.|location=Budapest|pages=1293−1355|chapter=Materialien zur phylogenetischen Klassifikation der Ailuroïden}}</ref> | * ''S. arvernensis'' * ''S. brachygnathus'' * ''S. linxiaensis'' * ''S. padhriensis'' * ''S. pleistocaenicus'' * ''S. potens'' | |- |'''''[[Sivapardus]]''''' {{Malo|Bikr, 1969}} | * ''S. punjabiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Vishnufelis]]''''' {{Malo|[[Guy Ellcock Pilgrim|Pilgrim]], 1932}} | * ''V. laticeps'' | |} == Klasifikacija == [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] 51dfcjfejyq2zopl1r3sg2q6zrne67b 7625558 7625557 2026-10-28T11:38:31Z Argo Navis 852 /* Taksonomija */ 7625558 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Taksonomija == Izraz 'Felini' prvi je put upotrijebio [[Gotthelf Fischer von Waldheim]] 1817. godine, u to vrijeme za sve [[Vrsta|vrste]] mačaka koje su predložene kao pripadnice [[Rod (taksonomija)|roda]] ''Felis'' . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Fischer|first=G.|year=1817|title=Adversaria Zoologica. Fasciculus primus. Quaedam ad Mammalium systema et genera illustranda|url=https://archive.org/details/miresdelasociimp05mosk7/page/n383|journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou|volume=5|pages=357−446}}</ref> Godine 1917., [[Reginald Innes Pocock]] je također podredio sljedeće rodove obitelji Felinae koji su predloženi tijekom 19. stoljeća: ''[[Risovi|Lynx]]'', ''[[Puma (genus)|Puma]]'', ''[[Leptailurus]]'', ''[[Prionailurus]]'', ''[[Pardofelis]]'', ''[[Leopardus]]'', ''[[Herpailurus]]'', ''[[Neofelis]]'' i još četiri. <ref name="Pocock1917">{{Citiranje časopisa|last=Pocock|first=R. I.|year=1917|title=The classification of the existing Felidae|url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up|journal=Annals and Magazine of Natural History|series=Series 8|volume=XX|issue=119|pages=329–350|doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Felinae i [[Velike mačke|Pantherinae]] su se vjerojatno [[Divergence (biology)|razdvojile]] prije otprilike 11,5 milijuna godina. Rodovi unutar porodice Felinae razdvojili su se prije 10,67 i 4,23 milijuna godina.<ref name="Johnson2006">{{Citiranje časopisa|last=Johnson|first=W. E.|last2=Eizirik|first2=E.|last3=Pecon-Slattery|first3=J.|last4=Murphy|first4=W. J.|last5=Antunes|first5=A.|last6=Teeling|first6=E.|last7=O'Brien|first7=S. J.|name-list-style=amp|year=2006|title=The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment|url=https://zenodo.org/record/1230866|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=311|issue=5757|pages=73–77|bibcode=2006Sci...311...73J|doi=10.1126/science.1122277|pmid=16400146}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=G.|last2=Davis|first2=B. W.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Murphy|first4=W. J.|year=2016|title=Phylogenomic evidence for ancient hybridization in the genomes of living cats (Felidae)|journal=Genome Research|volume=26|issue=1|pages=1−11|doi=10.1101/gr.186668.114|pmc=4691742|pmid=26518481}}</ref> Danas su sljedeći živi rodovi i vrste prepoznati kao pripadnici porodice Felinae: <ref name="Catsg2017">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" !Genus !Species !Image of [[Tipska vrsta|type species]] !Range |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Acinonyx]]''''' {{Malo|[[Joshua Brookes|Brookes]], 1828}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Brookes|first=J.|title=A catalogue of the Anatomical and Zoological Museum of Joshua Brookes|publisher=Richard Taylor|year=1828|location=London|pages=16|chapter=Section Carnivora|chapter-url=https://archive.org/details/b22475886/page/16}}</ref> | * [[Gepard|Cheetah]] (''A. jubatus'') {{Malo|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|publisher=Wolfgang Walther|year=1777|location=Erlangen|pages=392–393|chapter=Der Gepard|chapter-url=https://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0112/image}}</ref> |[[File:Cheetah_(Acinonyx_jubatus)_on_the_road.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Caracal]]''''' {{Malo|[[John Edward Gray|Gray]], 1843}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Gray|first=J. E.|title=List of the specimens of Mammalia in the British Museum|publisher=The British Museum|year=1843|location=London|pages=39–46|chapter=Felidae|chapter-url=https://archive.org/details/listofspecimenso00brit_0/page/150}}</ref> | * [[Karakal|Caracal]] (''C. caracal'') {{Malo|(Schreber, 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen|date=1777|publisher=Wolfgang Walther|location=Erlangen|pages=413–414|chapter=Der Karakal|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/413/mode/1up}}</ref> * [[Afrička zlatna mačka|African golden cat]] (''C. aurata'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck|first=C. J.|title=Monographies de Mammalogie|publisher=G. Dufour et E. d'Ocagne|year=1827|location=Paris|pages=120−121|chapter=Félis doré ''Felis aurata''|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/120}}</ref> |[[File:Caracl_(01),_Paris,_décembre_2013.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Catopuma]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858">{{Citiranje časopisa|last=Severtzow|first=M. N.|year=1858|title=Notice sur la classification multisériale des Carnivores, spécialement des Félidés, et les études de zoologie générale qui s'y rattachent|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/386/mode/2up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|volume=X|pages=385–396}}</ref> | * [[Azijska zlatna mačka|Asian golden cat]] (''C. temminckii'') {{Malo|([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield">{{Citiranje časopisa|last=Vigors|first=N. A.|last2=Horsfield|first2=T.|year=1827|title=Descriptions of two species of the genus ''Felis'', in the collections of the Zoological Society|url=https://archive.org/details/zoologicaljourna318271828sowe/page/450|journal=The Zoological Journal|volume=III|issue=11|pages=449–451}}</ref> * [[Bay cat]] (''C. badia'') {{Malo|(Gray, 1874)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1874|title=Description of a new Species of Cat (''Felis badia'') from Sarawak|url=https://archive.org/stream/proceedingsofgen74zool#page/322/mode/2up|journal=Proceedings of the Scientific Meetings of the Zoological Society of London for the Year 1874|pages=322–323}}</ref> |[[File:Asian_golden_cat_at_Edinburgh_Zoo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Felis]]''''' {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus">{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentii Salvii|year=1758|edition=Tenth reformed|volume=1|location=Holmiae|pages=42–44|language=la|chapter=''Felis''|chapter-url=https://archive.org/details/mobot31753000798865/page/42}}</ref> | * [[Domaća mačka|Domestic cat]] (''F. catus'') {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus" /> * [[Divlja mačka|European wildcat]] (''F. silvestris'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|date=1778|publisher=Expedition des Schreber'schen Säugthier- und des Esper'schen Schmetterlingswerkes|location=Erlangen|pages=397–402|chapter=Die wilde Kaze|trans-chapter=The wild Cat|chapter-url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0095?page_query=397&navmode=struct&action=pagesearch&sid=cc4bffe3d0372c2d2c5c1ddb03aed21d}}</ref> * [[Tropska mačka|Jungle cat]] (''F. chaus'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=414–416|chapter=Der Kirmyschak|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/414/mode/2up}}</ref> * [[Afrička divlja mačka|African wildcat]] (''F. lybica'') {{Malo|[[Georg Forster|Forster]], 1780}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Forster|first=G. R.|title=Herrn von Büffons Naturgeschichte der vierfüssigen Thiere. Mit Vermehrungen, aus dem Französischen übersetzt. Sechster Band|publisher=Joachim Pauli|year=1780|location=Berlin|pages=299–319|trans-title=Mr. von Büffon‘s Natural History of Quadrupeds. With additions, translated from French. Volume 6|chapter=LIII. Der Karakal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qohRAAAAYAAJ&pg=SL26-PA13}}</ref> * [[Black-footed cat]] (''F. nigripes'') {{Malo|[[William John Burchell|Burchell]], 1824}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Burchell|first=W. J.|title=Travels in the Interior of Southern Africa, Vol. II|publisher=Longman, Hurst, Rees, Orme, Brown, and Green|year=1824|location=London|page=592|chapter=''Felis nigripes''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=AGpdAAAAcAAJ&pg=PA592}}</ref> * [[Pustinjska mačka|Sand cat]] (''F. margarita'') {{Malo|[[Victor Loche|Loche]], 1858}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Loche|first=V.|year=1858|title=Description d'une nouvelle espèce de Chat par M. le capitaine Loche|trans-title=Description of a new species of cat, Mr. Captain Loche|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/49/mode/1up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2|volume=X|pages=49–50}}</ref> * [[Chinese mountain cat]] (''F. bieti'') {{Malo|[[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milne-Edwards|first=A.|year=1892|title=Observations sur les mammifères du Thibet|url=https://archive.org/stream/bulletinbiologiq03univ#page/670/mode/2up|journal=Revue Générale des Sciences Pures et Appliquées|volume=III|pages=670–671}}</ref> |[[File:Felis_catus-black_tabby_cat_on_snow_(cropped).jpg|bezokvira]] | * [[Afrika-Euroazija|Afro-Eurasia]] * [[Domaća mačka|Worldwide]] ([[Domaća mačka|Domestic Cat]]) |- style="vertical-align:top;" |'''''Herpailurus''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Jaguarundi]] (''H. yagouaroundi'') {{Malo|([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy St. Hilaire, É.|title=Catalogue des Mammifères du Muséum National d'Histoire Naturelle|publisher=Museum National d'histoire naturelle|year=1803|location=Paris, France|pages=124|chapter=Le Chat Yagouarundi ''Felis yagouarundi''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=951AAAAAcAAJ}}</ref> |[[File:Puma_yagouaroundi.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leopardus]]''''' {{Malo|Gray, 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1842|title=Descriptions of some new genera and fifty unrecorded species of Mammalia|url=https://archive.org/details/annalsmagazineof10lond/page/260|journal=Annals and Magazine of Natural History|volume=10|issue=65|pages=255−267|doi=10.1080/03745484209445232}}</ref> | * [[Ocelot]] (''L. pardalis'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=Tenth|volume=I|location=Holmiae|page=42|chapter=Felis pardalis|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/41/mode/2up}}</ref> * [[Oncila|Oncilla]] (''L. tigrinus'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=396–397|chapter=Die Maragua|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/396/mode/1up}}</ref> * [[Kolokolo|Pampas cat]] (''L. colocolo'') {{Malo|([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782)}}<ref name="Molina">{{Citiranje knjige|last=Molina, G. I.|title=Saggio sulla storia naturale del Chilli|publisher=Stamperia di S. Tommaso d'Aquino|year=1782|location=Bologna|page=295|chapter=La Guigna ''Felis guigna''|access-date=2020-08-06|chapter-url=http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608065804/http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-date=2019-06-08|url-status=dead}}</ref> * [[Kodkod]] (''L. guigna'') {{Malo|(Molina, 1782)}}<ref name="Molina" /> * [[Margaj|Margay]] (''L. wiedii'') {{Malo|([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schinz|first=H. R.|title=Das Thierreich eingetheilt nach dem Bau der Thiere: als Grundlage ihrer Naturgeschichte und der vergleichenden Anatomie von dem Herrn Ritter von Cuvier. Säugethiere und Vögel, Volume 1|publisher=Cotta|year=1821|location=Stuttgart, Tübingen|pages=235–236|chapter=Wiedische Katze ''Felis wiedii''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=D3o-AAAAcAAJ&pg=PA235}}</ref> * [[Geoffroyeva mačka|Geoffroy's cat]] (''L. geoffroyi'') {{Malo|([[d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Orbigny|first=A.|last2=Gervais|first2=P.|date=1844|title=Mammalogie: Nouvelle espèce de Felis|url=https://archive.org/details/extraitsdesproc79184244soci/page/40|journal=Extraits des Procès-verbaux des Séances|volume=9|pages=40−41}}</ref> * [[Andean mountain cat]] (''L. jacobitus'') {{Malo|([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cornalia|first=E.|year=1865|title=Descrizione di una nuova specie del genere Felis. ''Felis jacobita'' (Corn.)|url=https://archive.org/details/memoriedella118651866mila/page/n11|journal=Memorie della Societá Italiana di Scienze Naturali|volume=1|pages=3−9}}</ref> * [[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]] (''L. guttulus'') {{Malo|([[Reinhold Friedrich Hensel|Hensel]], 1872)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hensel|first=R.|year=1872|title=Beiträge zur Kenntniss der Säugethiere Süd-Brasiliens|url=https://archive.org/details/abhandlungenderk1872deut/page/n152|journal=Physikalische Abhandlungen der Königlichen Akademie der Wissenschaften zu Berlin|issue=1873|pages=1−130}}</ref> * [[Tilcayo]] (''L. tilcayo'') {{Malo|(Nogales-Ascarrunz et al., 2026)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lescroart|first=J.|last2=Nogales-Ascarrunz|first2=P.|last3=Cassatt-Johnstone|first3=M.|last4=Bonilla-Sánchez|first4=A.|last5=Sartor|first5=C. C.|last6=Angulo|first6=F.|last7=Ramirez|first7=J. L.|last8=De Oliveira|first8=L. R.|last9=De Oliveira|first9=T. G.|last10=Shapiro|first10=B.|last11=Aliaga-Rossel|first11=E.|name-list-style=amp|date=2026|title=Phylogenomics and museomics reveal five distinct species of tiger cats in South America|journal=Current Biology|volume=0|issue=0|doi=10.1016/j.cub.2026.08.059}}</ref> |[[File:Ocelot_(Jaguatirica)_Zoo_Itatiba.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Leptailurus''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Serval]] (''L. serval'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|chapter=Der Serval|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/406/mode/2up}}</ref> |[[File:Leptailurus_serval_-Serengeti_National_Park,_Tanzania-8.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Risovi|Lynx]]''''' {{Malo|[[Robert Kerr (writer)|Kerr]], 1792}}<ref name="Kerr">{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|date=1792|publisher=A. Strahan & T. Cadell|location=Edinburgh & London|page=157−158|chapter=F. Lynx canadensis|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/157}}</ref> | * [[Obični ris|Eurasian lynx]] (''L. lynx'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Caroli Linnæi Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=decima, reformata|volume=Tomus I|location=Holmiae|page=43|chapter=Felis lynx|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/43/mode/2up}}</ref> * [[Crveni ris|Bobcat]] (''L. rufus'') {{Malo|(Schreber, 1777)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=442–443|chapter=Der Rotluchs|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/412/mode/1up}}</ref> * [[Kanadski ris|Canada lynx]] (''L. canadensis'') {{Malo|Kerr, 1792}}<ref name="Kerr" /> * [[Pirenejski ris|Iberian lynx]] (''L. pardinus'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck, C. J.|title=Monographies de mammalogie, ou description de quelques genres de mammifères, dont les espèces ont été observées dans les différens musées de l'Europe. Vol. 1|publisher=C. C. Vander Hoek|year=1827|location=Leiden|pages=116−117|chapter=Felis pardina|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/116}}</ref> |[[File:Lince_ibérico_(Lynx_pardinus),_Almuradiel,_Ciudad_Real,_España,_2021-12-19,_DD_07.jpg|bezokvira]] |[[Sjeverna polutka|Northern Hemisphere]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Otocolobus''''' {{Malo|[[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brandt J. F.|year=1842|title=Observations sur le manoul (''Felis manul'' Pallas)|journal=Bulletin Scientifique. Académie Impériale des Sciences de Saint Petersbourg|volume=9|pages=37–39}}</ref> | * [[Pallasova mačka|Pallas's cat]] (''O. manul'') {{Malo|([[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Pallas|first=P. S.|title=Reise durch verschiedene Provinzen des russischen Reichs in einem ausführlichen Auszuge. Volume 3|publisher=J. G. Fleischer|year=1776|location=Frankfurt und Leipzig|page=490|chapter=''Felis manul''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ya8UAAAAQAAJ&pg=PA490}}</ref> |[[File:Manoel.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Azija|Central Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pardofelis]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Mramorna mačka|Marbled cat]] (''P. marmorata'') {{Malo|([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1836)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin|first=W. C.|year=1836|title=Description of a new species of ''Felis''|url=https://archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n664/mode/1up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=IV|issue=XLVII|pages=107–108}}</ref> |[[File:Marbled_cat_borneo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Prionailurus]]''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Leopard mačka|Leopard cat]] (''P. bengalensis'') {{Malo|(Kerr, 1792)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|publisher=A. Strahan & T. Cadell|year=1792|location=Edinburgh & London|pages=151–152|chapter=Bengal Tiger-Cat ''Felis bengalensis''|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/151}}</ref> * [[Sunda leopard cat]] (''P. javanensis'') {{Malo|([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Desmarest, A. G.|title=Nouveau dictionnaire d'histoire naturelle, appliquée aux arts, à l'agriculture, à l'économie rurale et domestique, à la médecine. Tome 6|publisher=Chez Deterville|year=1816|editor-last=Société de naturalistes et d'agriculteurs|location=Paris|page=115|chapter=Le Chat de Java, ''Felis javanensis'' Nob.|chapter-url=https://archive.org/download/nouveaudictionna06metc/page/n130_w411}}</ref> * [[Flat-headed cat]] (''P. planiceps'') {{Malo|(Vigors & Horsfield, 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield" /> * [[Mačka ribič|Fishing cat]] (''P. viverrinus'') {{Malo|([[Edward Turner Bennett|Bennett]], 1833)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bennett|first=E. T.|year=1833|title=''Felis viverrinus''|url=http://www.archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n81/mode/2up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=Part I|pages=68–69}}</ref> * [[Rusty-spotted cat]] (''P. rubiginosus'') {{Malo|([[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1834)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy Saint-Hilaire|first=I.|title=Voyage aux Indes-Orientales par le nord de l'Europe, les provinces du Caucases, la Géorgie, l'Arménie et la Perse, suivi des détails topographiques, statistiques et autre sur le Pégou, les Iles de Jave, de Maurice et de Bourbon, sur le Cap-de-bonne-Espérance et Sainte-Hélène, pendant les années 1825, 1826, 1827, 1828 et 1829. Tome 3: Zoologie|publisher=Arthus Bertrand|year=1831|editor-last=Bélanger|editor-first=C.|location=Paris|pages=140−144|chapter=Le Chat à Taches de Rouille, ''Felis rubiginosa'' (Nob.)l|editor-last2=Geoffroy Saint-Hilaire|editor-first2=I.|chapter-url=https://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10469043_00182.htm}}</ref> |[[File:Close-up_of_a_Leopard_Cat_in_Sundarban.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern]] and [[Istočna Azija|Eastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Puma (genus)|Puma]]''''' {{Malo|[[Sir William Jardine, 7th Baronet|Jardine]] 1834}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Jardine|first=W.|title=Naturalists' library, Mammalia, volume 2|publisher=Lizars, Stirling and Kenney|year=1834|location=Edinburgh|pages=266–267|chapter=Genus II. ''Puma''|chapter-url=https://archive.org/details/naturalistslibra16jardrich/page/266}}</ref> | * [[Puma|Cougar]] (''P. concolor'') {{Malo|Linnaeus, 1771}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Mantissa plantarum altera. Generum editionis VI et specierum editionis II. Regni animalis appendix|publisher=Laurentii Salvii|year=1771|location=Holmiae|page=522|chapter=''Felis concolor''|chapter-url=https://archive.org/details/CarLinneMantiss00Linn/page/522}}</ref> |[[File:Puma_-_49044464307.jpg|bezokvira]] |[[Amerika|Americas]] |} === Izumrli taksoni === {| class="wikitable" !Genus !Species !Image |- style="vertical-align:top;" |'''''Felis''''' | * ''[[Felis lunensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Acinonyx''''' | * ''[[Acinonyx aicha|A. aicha]]'' * ''[[Acinonyx intermedius|A. intermedius]]'' * ''[[Acinonyx pardinensis|A. pardinensis]]'' |[[File:Head_appearance_of_Acinonyx_pardinensis.jpg|153x153px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Lynx''''' | * ''[[Lynx issiodorensis|L. issiodorensis]]'' * ''[[Lynx rexroadensis|L. rexroadensis]]''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stephens|first=J. J.|year=1959|title=A new Pliocene cat from Kansas|journal=Papers of the Michigan Academy of Science, Arts, and Letters|issue=44|pages=41–46}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Werdelin|first=L.|year=1981|title=The evolution of lynxes|url=http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|url-status=dead|journal=Annales Zoologici Fennici|issue=18|pages=37–71|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328011406/http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|archive-date=2023-03-28|access-date=2019-04-27}}</ref> * ''[[Lynx thomasi|L. thomasi]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Puma''''' | * ''[[Puma lacustris|P. lacustris]]'' * ''[[Puma pardoides|P. pardoides]]'' * ''[[Puma pumoides|P. pumoides]]'' |[[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |''Leopardus'' | * ''[[Leopardus vorohuensis|L. vorohuensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leptofelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2017}} | * ''L. vallesiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Magerifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2024}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salesa|first=M. J.|last2=Gamarra|first2=J.|last3=Siliceo|first3=G.|last4=Antón|first4=M.|last5=Morales|first5=J.|year=2024|title=Unraveling the diversity of early felines: a new genus of Felinae (Carnivora, Felidae) from the Middle Miocene of Madrid (Spain)|journal=Journal of Vertebrate Paleontology|volume=43|issue=3|at=e2288924|doi=10.1080/02724634.2023.2288924|hdl-access=free}}</ref> | * ''M. peignei'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Miracinonyx]]''''' {{Malo|Adams, 1979}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adams, D. B.|date=1979|title=The Cheetah: Native American|journal=Science|volume=205|issue=4411|pages=1155–1158|bibcode=1979Sci...205.1155A|doi=10.1126/science.205.4411.1155|pmid=17735054}}</ref> | * ''M. inexpectatus'' * ''M. trumani'' |[[File:Miracinonyx_inexpectatus.jpg|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pratifelis]]''''' {{Malo|[[Claude W. Hibbard|Hibbard]], 1934}} | * ''P. martini'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pristifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2012}} | * ''P. attica'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Sivapanthera]]''''' {{Malo|Kretzoi, 1929}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kretzoi, M.|title=Xe Congrès international de zoologie, tenu à Budapest du 4 au 10 septembre 1927. Volume 2|publisher=Imprimerie Stephaneus|year=1929|editor-last=Csiki, E.|location=Budapest|pages=1293−1355|chapter=Materialien zur phylogenetischen Klassifikation der Ailuroïden}}</ref> | * ''S. arvernensis'' * ''S. brachygnathus'' * ''S. linxiaensis'' * ''S. padhriensis'' * ''S. pleistocaenicus'' * ''S. potens'' | |- |'''''[[Sivapardus]]''''' {{Malo|Bikr, 1969}} | * ''S. punjabiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Vishnufelis]]''''' {{Malo|[[Guy Ellcock Pilgrim|Pilgrim]], 1932}} | * ''V. laticeps'' | |} === Filogenetika === Filogenetski odnosi mačaka prikazani su na sljedećem kladogramu (imajte na umu da ovo uključuje definiciju ''[[sensu lato]]'', koja obuhvaća ''Pantheru'' i njezine srodnike, ali ne i izumrle [[sabljozube mačke]] i druge): <ref name="Werdelin_al2010">{{Citiranje knjige|last=Werdelin|title=Biology and Conservation of Wild Felids|publisher=Oxford University Press|year=2010|editor-last=Macdonald|location=Oxford, UK|pages=59–82|chapter=Phylogeny and evolution of cats (Felidae)|first=L.|last2=Yamaguchi|first2=N.|last3=Johnson|first3=W. E.|last4=O'Brien|first4=S. J.|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/266755142|editor-first=D. W.|editor-last2=Loveridge|editor-first2=A. J.|isbn=978-0-19-923445-5}}</ref> <ref>{{MSW3 Carnivora}}</ref> <ref name="Catsg20172">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y}}</ref> == Klasifikacija == [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] m3gvk5jyitcve4l6xtun5k3fd50aqib 7625561 7625558 2026-10-28T11:40:30Z Argo Navis 852 /* Taksonomija */ 7625561 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Taksonomija == Izraz 'Felini' prvi je put upotrijebio [[Gotthelf Fischer von Waldheim]] 1817. godine, u to vrijeme za sve [[Vrsta|vrste]] mačaka koje su predložene kao pripadnice [[Rod (taksonomija)|roda]] ''Felis'' . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Fischer|first=G.|year=1817|title=Adversaria Zoologica. Fasciculus primus. Quaedam ad Mammalium systema et genera illustranda|url=https://archive.org/details/miresdelasociimp05mosk7/page/n383|journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou|volume=5|pages=357−446}}</ref> Godine 1917., [[Reginald Innes Pocock]] je također podredio sljedeće rodove obitelji Felinae koji su predloženi tijekom 19. stoljeća: ''[[Risovi|Lynx]]'', ''[[Puma (genus)|Puma]]'', ''[[Leptailurus]]'', ''[[Prionailurus]]'', ''[[Pardofelis]]'', ''[[Leopardus]]'', ''[[Herpailurus]]'', ''[[Neofelis]]'' i još četiri. <ref name="Pocock1917">{{Citiranje časopisa|last=Pocock|first=R. I.|year=1917|title=The classification of the existing Felidae|url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up|journal=Annals and Magazine of Natural History|series=Series 8|volume=XX|issue=119|pages=329–350|doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Felinae i [[Velike mačke|Pantherinae]] su se vjerojatno [[Divergence (biology)|razdvojile]] prije otprilike 11,5 milijuna godina. Rodovi unutar porodice Felinae razdvojili su se prije 10,67 i 4,23 milijuna godina.<ref name="Johnson2006">{{Citiranje časopisa|last=Johnson|first=W. E.|last2=Eizirik|first2=E.|last3=Pecon-Slattery|first3=J.|last4=Murphy|first4=W. J.|last5=Antunes|first5=A.|last6=Teeling|first6=E.|last7=O'Brien|first7=S. J.|name-list-style=amp|year=2006|title=The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment|url=https://zenodo.org/record/1230866|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=311|issue=5757|pages=73–77|bibcode=2006Sci...311...73J|doi=10.1126/science.1122277|pmid=16400146}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=G.|last2=Davis|first2=B. W.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Murphy|first4=W. J.|year=2016|title=Phylogenomic evidence for ancient hybridization in the genomes of living cats (Felidae)|journal=Genome Research|volume=26|issue=1|pages=1−11|doi=10.1101/gr.186668.114|pmc=4691742|pmid=26518481}}</ref> Danas su sljedeći živi rodovi i vrste prepoznati kao pripadnici porodice Felinae: <ref name="Catsg2017">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" !Genus !Species !Image of [[Tipska vrsta|type species]] !Range |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Acinonyx]]''''' {{Malo|[[Joshua Brookes|Brookes]], 1828}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Brookes|first=J.|title=A catalogue of the Anatomical and Zoological Museum of Joshua Brookes|publisher=Richard Taylor|year=1828|location=London|pages=16|chapter=Section Carnivora|chapter-url=https://archive.org/details/b22475886/page/16}}</ref> | * [[Gepard|Cheetah]] (''A. jubatus'') {{Malo|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|publisher=Wolfgang Walther|year=1777|location=Erlangen|pages=392–393|chapter=Der Gepard|chapter-url=https://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0112/image}}</ref> |[[File:Cheetah_(Acinonyx_jubatus)_on_the_road.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Caracal]]''''' {{Malo|[[John Edward Gray|Gray]], 1843}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Gray|first=J. E.|title=List of the specimens of Mammalia in the British Museum|publisher=The British Museum|year=1843|location=London|pages=39–46|chapter=Felidae|chapter-url=https://archive.org/details/listofspecimenso00brit_0/page/150}}</ref> | * [[Karakal|Caracal]] (''C. caracal'') {{Malo|(Schreber, 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen|date=1777|publisher=Wolfgang Walther|location=Erlangen|pages=413–414|chapter=Der Karakal|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/413/mode/1up}}</ref> * [[Afrička zlatna mačka|African golden cat]] (''C. aurata'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck|first=C. J.|title=Monographies de Mammalogie|publisher=G. Dufour et E. d'Ocagne|year=1827|location=Paris|pages=120−121|chapter=Félis doré ''Felis aurata''|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/120}}</ref> |[[File:Caracl_(01),_Paris,_décembre_2013.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Catopuma]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858">{{Citiranje časopisa|last=Severtzow|first=M. N.|year=1858|title=Notice sur la classification multisériale des Carnivores, spécialement des Félidés, et les études de zoologie générale qui s'y rattachent|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/386/mode/2up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|volume=X|pages=385–396}}</ref> | * [[Azijska zlatna mačka|Asian golden cat]] (''C. temminckii'') {{Malo|([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield">{{Citiranje časopisa|last=Vigors|first=N. A.|last2=Horsfield|first2=T.|year=1827|title=Descriptions of two species of the genus ''Felis'', in the collections of the Zoological Society|url=https://archive.org/details/zoologicaljourna318271828sowe/page/450|journal=The Zoological Journal|volume=III|issue=11|pages=449–451}}</ref> * [[Bay cat]] (''C. badia'') {{Malo|(Gray, 1874)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1874|title=Description of a new Species of Cat (''Felis badia'') from Sarawak|url=https://archive.org/stream/proceedingsofgen74zool#page/322/mode/2up|journal=Proceedings of the Scientific Meetings of the Zoological Society of London for the Year 1874|pages=322–323}}</ref> |[[File:Asian_golden_cat_at_Edinburgh_Zoo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Felis]]''''' {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus">{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentii Salvii|year=1758|edition=Tenth reformed|volume=1|location=Holmiae|pages=42–44|language=la|chapter=''Felis''|chapter-url=https://archive.org/details/mobot31753000798865/page/42}}</ref> | * [[Domaća mačka|Domestic cat]] (''F. catus'') {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus" /> * [[Divlja mačka|European wildcat]] (''F. silvestris'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|date=1778|publisher=Expedition des Schreber'schen Säugthier- und des Esper'schen Schmetterlingswerkes|location=Erlangen|pages=397–402|chapter=Die wilde Kaze|trans-chapter=The wild Cat|chapter-url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0095?page_query=397&navmode=struct&action=pagesearch&sid=cc4bffe3d0372c2d2c5c1ddb03aed21d}}</ref> * [[Tropska mačka|Jungle cat]] (''F. chaus'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=414–416|chapter=Der Kirmyschak|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/414/mode/2up}}</ref> * [[Afrička divlja mačka|African wildcat]] (''F. lybica'') {{Malo|[[Georg Forster|Forster]], 1780}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Forster|first=G. R.|title=Herrn von Büffons Naturgeschichte der vierfüssigen Thiere. Mit Vermehrungen, aus dem Französischen übersetzt. Sechster Band|publisher=Joachim Pauli|year=1780|location=Berlin|pages=299–319|trans-title=Mr. von Büffon‘s Natural History of Quadrupeds. With additions, translated from French. Volume 6|chapter=LIII. Der Karakal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qohRAAAAYAAJ&pg=SL26-PA13}}</ref> * [[Black-footed cat]] (''F. nigripes'') {{Malo|[[William John Burchell|Burchell]], 1824}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Burchell|first=W. J.|title=Travels in the Interior of Southern Africa, Vol. II|publisher=Longman, Hurst, Rees, Orme, Brown, and Green|year=1824|location=London|page=592|chapter=''Felis nigripes''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=AGpdAAAAcAAJ&pg=PA592}}</ref> * [[Pustinjska mačka|Sand cat]] (''F. margarita'') {{Malo|[[Victor Loche|Loche]], 1858}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Loche|first=V.|year=1858|title=Description d'une nouvelle espèce de Chat par M. le capitaine Loche|trans-title=Description of a new species of cat, Mr. Captain Loche|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/49/mode/1up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2|volume=X|pages=49–50}}</ref> * [[Chinese mountain cat]] (''F. bieti'') {{Malo|[[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milne-Edwards|first=A.|year=1892|title=Observations sur les mammifères du Thibet|url=https://archive.org/stream/bulletinbiologiq03univ#page/670/mode/2up|journal=Revue Générale des Sciences Pures et Appliquées|volume=III|pages=670–671}}</ref> |[[File:Felis_catus-black_tabby_cat_on_snow_(cropped).jpg|bezokvira]] | * [[Afrika-Euroazija|Afro-Eurasia]] * [[Domaća mačka|Worldwide]] ([[Domaća mačka|Domestic Cat]]) |- style="vertical-align:top;" |'''''Herpailurus''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Jaguarundi]] (''H. yagouaroundi'') {{Malo|([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy St. Hilaire, É.|title=Catalogue des Mammifères du Muséum National d'Histoire Naturelle|publisher=Museum National d'histoire naturelle|year=1803|location=Paris, France|pages=124|chapter=Le Chat Yagouarundi ''Felis yagouarundi''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=951AAAAAcAAJ}}</ref> |[[File:Puma_yagouaroundi.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leopardus]]''''' {{Malo|Gray, 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1842|title=Descriptions of some new genera and fifty unrecorded species of Mammalia|url=https://archive.org/details/annalsmagazineof10lond/page/260|journal=Annals and Magazine of Natural History|volume=10|issue=65|pages=255−267|doi=10.1080/03745484209445232}}</ref> | * [[Ocelot]] (''L. pardalis'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=Tenth|volume=I|location=Holmiae|page=42|chapter=Felis pardalis|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/41/mode/2up}}</ref> * [[Oncila|Oncilla]] (''L. tigrinus'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=396–397|chapter=Die Maragua|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/396/mode/1up}}</ref> * [[Kolokolo|Pampas cat]] (''L. colocolo'') {{Malo|([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782)}}<ref name="Molina">{{Citiranje knjige|last=Molina, G. I.|title=Saggio sulla storia naturale del Chilli|publisher=Stamperia di S. Tommaso d'Aquino|year=1782|location=Bologna|page=295|chapter=La Guigna ''Felis guigna''|access-date=2020-08-06|chapter-url=http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608065804/http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-date=2019-06-08|url-status=dead}}</ref> * [[Kodkod]] (''L. guigna'') {{Malo|(Molina, 1782)}}<ref name="Molina" /> * [[Margaj|Margay]] (''L. wiedii'') {{Malo|([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schinz|first=H. R.|title=Das Thierreich eingetheilt nach dem Bau der Thiere: als Grundlage ihrer Naturgeschichte und der vergleichenden Anatomie von dem Herrn Ritter von Cuvier. Säugethiere und Vögel, Volume 1|publisher=Cotta|year=1821|location=Stuttgart, Tübingen|pages=235–236|chapter=Wiedische Katze ''Felis wiedii''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=D3o-AAAAcAAJ&pg=PA235}}</ref> * [[Geoffroyeva mačka|Geoffroy's cat]] (''L. geoffroyi'') {{Malo|([[d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Orbigny|first=A.|last2=Gervais|first2=P.|date=1844|title=Mammalogie: Nouvelle espèce de Felis|url=https://archive.org/details/extraitsdesproc79184244soci/page/40|journal=Extraits des Procès-verbaux des Séances|volume=9|pages=40−41}}</ref> * [[Andean mountain cat]] (''L. jacobitus'') {{Malo|([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cornalia|first=E.|year=1865|title=Descrizione di una nuova specie del genere Felis. ''Felis jacobita'' (Corn.)|url=https://archive.org/details/memoriedella118651866mila/page/n11|journal=Memorie della Societá Italiana di Scienze Naturali|volume=1|pages=3−9}}</ref> * [[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]] (''L. guttulus'') {{Malo|([[Reinhold Friedrich Hensel|Hensel]], 1872)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hensel|first=R.|year=1872|title=Beiträge zur Kenntniss der Säugethiere Süd-Brasiliens|url=https://archive.org/details/abhandlungenderk1872deut/page/n152|journal=Physikalische Abhandlungen der Königlichen Akademie der Wissenschaften zu Berlin|issue=1873|pages=1−130}}</ref> * [[Tilcayo]] (''L. tilcayo'') {{Malo|(Nogales-Ascarrunz et al., 2026)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lescroart|first=J.|last2=Nogales-Ascarrunz|first2=P.|last3=Cassatt-Johnstone|first3=M.|last4=Bonilla-Sánchez|first4=A.|last5=Sartor|first5=C. C.|last6=Angulo|first6=F.|last7=Ramirez|first7=J. L.|last8=De Oliveira|first8=L. R.|last9=De Oliveira|first9=T. G.|last10=Shapiro|first10=B.|last11=Aliaga-Rossel|first11=E.|name-list-style=amp|date=2026|title=Phylogenomics and museomics reveal five distinct species of tiger cats in South America|journal=Current Biology|volume=0|issue=0|doi=10.1016/j.cub.2026.08.059}}</ref> |[[File:Ocelot_(Jaguatirica)_Zoo_Itatiba.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Leptailurus''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Serval]] (''L. serval'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|chapter=Der Serval|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/406/mode/2up}}</ref> |[[File:Leptailurus_serval_-Serengeti_National_Park,_Tanzania-8.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Risovi|Lynx]]''''' {{Malo|[[Robert Kerr (writer)|Kerr]], 1792}}<ref name="Kerr">{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|date=1792|publisher=A. Strahan & T. Cadell|location=Edinburgh & London|page=157−158|chapter=F. Lynx canadensis|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/157}}</ref> | * [[Obični ris|Eurasian lynx]] (''L. lynx'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Caroli Linnæi Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=decima, reformata|volume=Tomus I|location=Holmiae|page=43|chapter=Felis lynx|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/43/mode/2up}}</ref> * [[Crveni ris|Bobcat]] (''L. rufus'') {{Malo|(Schreber, 1777)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=442–443|chapter=Der Rotluchs|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/412/mode/1up}}</ref> * [[Kanadski ris|Canada lynx]] (''L. canadensis'') {{Malo|Kerr, 1792}}<ref name="Kerr" /> * [[Pirenejski ris|Iberian lynx]] (''L. pardinus'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck, C. J.|title=Monographies de mammalogie, ou description de quelques genres de mammifères, dont les espèces ont été observées dans les différens musées de l'Europe. Vol. 1|publisher=C. C. Vander Hoek|year=1827|location=Leiden|pages=116−117|chapter=Felis pardina|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/116}}</ref> |[[File:Lince_ibérico_(Lynx_pardinus),_Almuradiel,_Ciudad_Real,_España,_2021-12-19,_DD_07.jpg|bezokvira]] |[[Sjeverna polutka|Northern Hemisphere]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Otocolobus''''' {{Malo|[[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brandt J. F.|year=1842|title=Observations sur le manoul (''Felis manul'' Pallas)|journal=Bulletin Scientifique. Académie Impériale des Sciences de Saint Petersbourg|volume=9|pages=37–39}}</ref> | * [[Pallasova mačka|Pallas's cat]] (''O. manul'') {{Malo|([[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Pallas|first=P. S.|title=Reise durch verschiedene Provinzen des russischen Reichs in einem ausführlichen Auszuge. Volume 3|publisher=J. G. Fleischer|year=1776|location=Frankfurt und Leipzig|page=490|chapter=''Felis manul''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ya8UAAAAQAAJ&pg=PA490}}</ref> |[[File:Manoel.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Azija|Central Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pardofelis]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Mramorna mačka|Marbled cat]] (''P. marmorata'') {{Malo|([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1836)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin|first=W. C.|year=1836|title=Description of a new species of ''Felis''|url=https://archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n664/mode/1up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=IV|issue=XLVII|pages=107–108}}</ref> |[[File:Marbled_cat_borneo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Prionailurus]]''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Leopard mačka|Leopard cat]] (''P. bengalensis'') {{Malo|(Kerr, 1792)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|publisher=A. Strahan & T. Cadell|year=1792|location=Edinburgh & London|pages=151–152|chapter=Bengal Tiger-Cat ''Felis bengalensis''|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/151}}</ref> * [[Sunda leopard cat]] (''P. javanensis'') {{Malo|([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Desmarest, A. G.|title=Nouveau dictionnaire d'histoire naturelle, appliquée aux arts, à l'agriculture, à l'économie rurale et domestique, à la médecine. Tome 6|publisher=Chez Deterville|year=1816|editor-last=Société de naturalistes et d'agriculteurs|location=Paris|page=115|chapter=Le Chat de Java, ''Felis javanensis'' Nob.|chapter-url=https://archive.org/download/nouveaudictionna06metc/page/n130_w411}}</ref> * [[Flat-headed cat]] (''P. planiceps'') {{Malo|(Vigors & Horsfield, 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield" /> * [[Mačka ribič|Fishing cat]] (''P. viverrinus'') {{Malo|([[Edward Turner Bennett|Bennett]], 1833)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bennett|first=E. T.|year=1833|title=''Felis viverrinus''|url=http://www.archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n81/mode/2up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=Part I|pages=68–69}}</ref> * [[Rusty-spotted cat]] (''P. rubiginosus'') {{Malo|([[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1834)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy Saint-Hilaire|first=I.|title=Voyage aux Indes-Orientales par le nord de l'Europe, les provinces du Caucases, la Géorgie, l'Arménie et la Perse, suivi des détails topographiques, statistiques et autre sur le Pégou, les Iles de Jave, de Maurice et de Bourbon, sur le Cap-de-bonne-Espérance et Sainte-Hélène, pendant les années 1825, 1826, 1827, 1828 et 1829. Tome 3: Zoologie|publisher=Arthus Bertrand|year=1831|editor-last=Bélanger|editor-first=C.|location=Paris|pages=140−144|chapter=Le Chat à Taches de Rouille, ''Felis rubiginosa'' (Nob.)l|editor-last2=Geoffroy Saint-Hilaire|editor-first2=I.|chapter-url=https://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10469043_00182.htm}}</ref> |[[File:Close-up_of_a_Leopard_Cat_in_Sundarban.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern]] and [[Istočna Azija|Eastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Puma (genus)|Puma]]''''' {{Malo|[[Sir William Jardine, 7th Baronet|Jardine]] 1834}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Jardine|first=W.|title=Naturalists' library, Mammalia, volume 2|publisher=Lizars, Stirling and Kenney|year=1834|location=Edinburgh|pages=266–267|chapter=Genus II. ''Puma''|chapter-url=https://archive.org/details/naturalistslibra16jardrich/page/266}}</ref> | * [[Puma|Cougar]] (''P. concolor'') {{Malo|Linnaeus, 1771}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Mantissa plantarum altera. Generum editionis VI et specierum editionis II. Regni animalis appendix|publisher=Laurentii Salvii|year=1771|location=Holmiae|page=522|chapter=''Felis concolor''|chapter-url=https://archive.org/details/CarLinneMantiss00Linn/page/522}}</ref> |[[File:Puma_-_49044464307.jpg|bezokvira]] |[[Amerika|Americas]] |} === Izumrli taksoni === {| class="wikitable" !Genus !Species !Image |- style="vertical-align:top;" |'''''Felis''''' | * ''[[Felis lunensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Acinonyx''''' | * ''[[Acinonyx aicha|A. aicha]]'' * ''[[Acinonyx intermedius|A. intermedius]]'' * ''[[Acinonyx pardinensis|A. pardinensis]]'' |[[File:Head_appearance_of_Acinonyx_pardinensis.jpg|153x153px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Lynx''''' | * ''[[Lynx issiodorensis|L. issiodorensis]]'' * ''[[Lynx rexroadensis|L. rexroadensis]]''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stephens|first=J. J.|year=1959|title=A new Pliocene cat from Kansas|journal=Papers of the Michigan Academy of Science, Arts, and Letters|issue=44|pages=41–46}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Werdelin|first=L.|year=1981|title=The evolution of lynxes|url=http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|url-status=dead|journal=Annales Zoologici Fennici|issue=18|pages=37–71|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328011406/http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|archive-date=2023-03-28|access-date=2019-04-27}}</ref> * ''[[Lynx thomasi|L. thomasi]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Puma''''' | * ''[[Puma lacustris|P. lacustris]]'' * ''[[Puma pardoides|P. pardoides]]'' * ''[[Puma pumoides|P. pumoides]]'' |[[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |''Leopardus'' | * ''[[Leopardus vorohuensis|L. vorohuensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leptofelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2017}} | * ''L. vallesiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Magerifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2024}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salesa|first=M. J.|last2=Gamarra|first2=J.|last3=Siliceo|first3=G.|last4=Antón|first4=M.|last5=Morales|first5=J.|year=2024|title=Unraveling the diversity of early felines: a new genus of Felinae (Carnivora, Felidae) from the Middle Miocene of Madrid (Spain)|journal=Journal of Vertebrate Paleontology|volume=43|issue=3|at=e2288924|doi=10.1080/02724634.2023.2288924|hdl-access=free}}</ref> | * ''M. peignei'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Miracinonyx]]''''' {{Malo|Adams, 1979}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adams, D. B.|date=1979|title=The Cheetah: Native American|journal=Science|volume=205|issue=4411|pages=1155–1158|bibcode=1979Sci...205.1155A|doi=10.1126/science.205.4411.1155|pmid=17735054}}</ref> | * ''M. inexpectatus'' * ''M. trumani'' |[[File:Miracinonyx_inexpectatus.jpg|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pratifelis]]''''' {{Malo|[[Claude W. Hibbard|Hibbard]], 1934}} | * ''P. martini'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pristifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2012}} | * ''P. attica'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Sivapanthera]]''''' {{Malo|Kretzoi, 1929}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kretzoi, M.|title=Xe Congrès international de zoologie, tenu à Budapest du 4 au 10 septembre 1927. Volume 2|publisher=Imprimerie Stephaneus|year=1929|editor-last=Csiki, E.|location=Budapest|pages=1293−1355|chapter=Materialien zur phylogenetischen Klassifikation der Ailuroïden}}</ref> | * ''S. arvernensis'' * ''S. brachygnathus'' * ''S. linxiaensis'' * ''S. padhriensis'' * ''S. pleistocaenicus'' * ''S. potens'' | |- |'''''[[Sivapardus]]''''' {{Malo|Bikr, 1969}} | * ''S. punjabiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Vishnufelis]]''''' {{Malo|[[Guy Ellcock Pilgrim|Pilgrim]], 1932}} | * ''V. laticeps'' | |} === Filogenetika === Filogenetski odnosi mačaka prikazani su na sljedećem kladogramu (imajte na umu da ovo uključuje definiciju ''[[sensu lato]]'', koja obuhvaća ''Pantheru'' i njezine srodnike, ali ne i izumrle [[sabljozube mačke]] i druge): <ref name="Werdelin_al2010">{{Citiranje knjige|last=Werdelin|title=Biology and Conservation of Wild Felids|publisher=Oxford University Press|year=2010|editor-last=Macdonald|location=Oxford, UK|pages=59–82|chapter=Phylogeny and evolution of cats (Felidae)|first=L.|last2=Yamaguchi|first2=N.|last3=Johnson|first3=W. E.|last4=O'Brien|first4=S. J.|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/266755142|editor-first=D. W.|editor-last2=Loveridge|editor-first2=A. J.|isbn=978-0-19-923445-5}}</ref> <ref>{{MSW3 Carnivora}}</ref> <ref name="Catsg20172">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y}}</ref> {{clade |style=font-size:85%;line-height:85%;background-color:#eeeeFF;border:1px solid; |sublabel1={{small|''sensu lato''}} |label1=Felinae|1={{clade |label1='''Felinae'''|sublabel1={{small|'''''sensu stricto'''''}} |1={{clade |style2=background-color:#ffbbdd; |2={{clade |caption=Bay cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Catopuma]]'' {{small|Severtzov, 1858}}) -->|captionstyle=color:#882277;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label1=''[[Catopuma]]'' |1={{clade |1=''Catopuma badia'' ([[Bay cat]]) [[File:Chat_Bai_1874.jpg|50px]] [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] |2=''Catopuma temminckii'' ([[Asian golden cat]]) [[File:Felis_temmincki_(AM_LM338-4).jpg|50px]] }} |label2=''Pardofelis'' |2=''Pardofelis marmorata'' ([[Marbled cat]]) [[File:Pardofelis_marmorata_(white_background).png|50px]] }} |1={{clade |style2=background-color:#ffdddd; |2={{clade |caption=Caracal lineage <!-- (Type genus: ''[[Caracal]]'' {{small|Gray, 1843}}) --> |captionstyle=color:#aa3322;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |label1=''[[Caracal (genus)|Caracal]]'' |1={{clade |1=''Caracal caracal'' ([[Caracal]]) [[File:Felis_caracal_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |2=''Caracal aurata'' ([[African golden cat]]) [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |label2=''Leptailurus'' |2=''Leptailurus serval'' ([[Serval]]) [[File:Felis_serval_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} |1={{clade |label2=''[[Leopardus]]'' |style2=background-color:#ffdd66; |2={{clade |caption=Ocelot lineage <!-- (Type genus: ''[[Leopardus]]'' {{small|Gray, 1842}}) --> |captionstyle=color:#dd4400;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |2={{clade |1={{clade |2={{clade |2={{clade |1=''Leopardus geoffroyi'' ([[Geoffroy's cat]]) <!-- {{small|d'Orbigny & Gervais, 1844<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000087 |heading=''Leopardus geoffroyi''}}</ref>}} --> |2=''Leopardus guttulus'' ([[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]]) <!-- {{small|Hensel, 1872<ref>{{cite journal |last1=O'Brien |first1=Stephen J. |last2=Koepfli |first2=Klaus-Peter |title=Evolution: A New Cat Species Emerges |journal=Current Biology |date=16 December 2013 |volume=23 |issue=24 |pages=R1103–R1105 |doi=10.1016/j.cub.2013.10.074 |url=https://dx.doi.org/10.1016%2Fj.cub.2013.10.074 |language=English |issn=0960-9822}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |1=''Leopardus guigna'' ([[Kodkod]])<!-- {{small|Molina,1782<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000093 |heading=''Leopardus guigna''}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |1=''Leopardus tigrinus'' ([[Oncilla]])<!-- {{small|Schreber, 1775<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000114 |heading=''Leopardus tigrinus''}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |2={{clade |1=''Leopardus colocolo'' ([[Pampas cat]])<!-- {{small|Molina, 1782<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000084 |heading=''Leopardus colocolo''}}</ref>}} --> |2=''Leopardus jacobita'' ([[Andean mountain cat]])<!-- {{small|Cornalia, 1865<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000096 |heading=''Leopardus jacobita''}}</ref>}} --> [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} }} |1={{clade |1=''Leopardus pardalis'' ([[Ocelot]])<!-- {{small|Linnaeus, 1758<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000103 |heading=''Leopardus pardalis''}}</ref>}} --> [[File:Felis_pardalis_-_1834_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |2=''Leopardus wiedii'' ([[Margay]])<!-- {{small|Schinz, 1821<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000119 |heading=''Leopardus wiedii''}}</ref>}} --> }} |3=†''[[Leopardus vorohuensis]]'' }} |1={{clade |label2=''[[Lynx]]'' |style2=background-color:#FFFFaa; |2={{clade |caption=Lynx lineage <!-- (Type genus: ''[[Lynx]]'' {{small|Kerr, 1792}}) --> |captionstyle=color:darkorange;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |1={{clade |1={{clade |1={{clade |1=''Lynx lynx'' ([[Eurasian lynx]]) [[File:Евразийская_рысь.png|50px]] |2=''Lynx pardinus'' ([[Iberian lynx]]) [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} |2=''Lynx canadensis'' ([[Canada lynx]]) }} |2=''Lynx rufus'' ([[Bobcat]]) }} |2=†''Lynx issiodorensis'' ([[Lynx issiodorensis|Issoire lynx]]) |3=†''Lynx rexroadensis'' |4=†''Lynx thomasi'' }} |1={{clade |style2=background-color:#ccFFcc;<!-- |label1=[[Felini]]&nbsp; --> |2={{clade<!-- |label1=[[Pumina]]|label2=[[Acinonychini]]&nbsp; --> |caption=Puma lineage <!-- (Type genus: ''[[Puma]]'' {{small|Jardine, 1834 }}) --> |captionstyle=color:darkgreen;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |2={{clade |label1=''[[Acinonyx]]'' |1={{clade |1=''Acinonyx jubatus'' ([[Cheetah]]) [[File:Acinonyx_jubatus_(white_background).jpg|50px]] [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] |2=†''Acinonyx pardinensis'' ([[Acinonyx pardinensis|Giant cheetah]]) |3=†''Acinonyx aicha'' |4=†''Acinonyx intermedius'' }} |label2=†''[[Sivapanthera]]'' |2={{clade |1=†''Sivapanthera brachygnathus'' |2=†''Sivapanthera pleistocaenicus'' |3=†''Sivapanthera potens'' |4=†''Sivapanthera linxiaensis'' |5=†''Sivapanthera padhriensis'' |6=†''Sivapanthera arvernensis'' }} }} |1={{clade |label2=''Herpailurus'' |2=''Herpailurus yagouaroundi'' ([[Jaguarundi]]) [[File:Lydekker_-_Eyra_White_background.jpg|50px]] |1={{clade |label2=†''[[Miracinonyx]]'' |2={{clade |1=†''Miracinonyx inexpectatus'' |2=†''Miracinonyx trumani'' }} |label1=''[[Puma (genus)|Puma]]'' |1={{clade |2=†''Puma pardoides''<!-- {{small|Owen, 1846}} --> ([[Puma pardoides|Eurasian puma]]) [[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|50px]] |3=†''[[Puma pumoides]]''<!-- {{small|Castellanos, 1956}} --> |1=''Puma concolor'' ([[Cougar]]) [[File:Felis_concolor_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} }} }} }} |1={{clade |style2=background-color:#eeFFFF; |2={{clade |caption=Leopard cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Prionailurus]]'' {{small|Severtzov, 1858}}) --> |captionstyle=color:darkcyan;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label1=''[[Prionailurus]]'' |1={{clade |1={{clade |1={{clade |2=''Prionailurus javanensis'' ([[Sunda leopard cat]]) |3=''Prionailurus viverrinus'' ([[Fishing cat]]) |1=''Prionailurus bengalensis'' ([[Leopard cat]]) [[File:Felis_torquata_-_1834_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} |2=''Prionailurus planiceps'' ([[Flat-headed cat]]) [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} |2=''Prionailurus rubiginosus'' ([[Rusty-spotted cat]]) }} |label2=''Otocolobus'' |2=''Otocolobus manul'' ([[Pallas's cat]]) }} |style1=background-color:#ddddFF; |1={{Clade |caption=Domestic cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Felis]]'' {{small|Linnaeus, 1758}}) --> |captionstyle=color:blue;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label2=†''[[Pristifelis]]'' |2=†''Pristifelis attica'' |label1=''[[Felis]]'' |1={{clade |2=''Felis chaus'' ([[Jungle cat]]) [[File:Felis_chaus_-_1700-1880_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |1={{clade |2=''Felis nigripes'' ([[Black-footed cat]]) [[File:Zoo Wuppertal Schwarzfusskatze.jpg|30px]] |1={{clade |2=''Felis margarita'' ([[Sand cat]]) |1={{clade |2=†''Felis lunensis'' ([[Felis lunensis|Martelli's cat]]) |1={{clade |2=''Felis silvestris'' ([[European wildcat]]) [[File:Anatomie_descriptive_et_comparative_du_chat_(1845)_Pl-I_(white_background_%26_colourised).jpg|50px]] |1={{clade |2=''Felis bieti'' ([[Chinese mountain cat]]) [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] |1={{clade |2=''Felis lybica'' ([[African wildcat]]) [[File:Felis_caligata_-_1700-1880_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] |1=''Felis catus'' ([[Cat|domestic cat]])<span style="{{MirrorH}}">[[File:202104 Cat.svg|50px]]</span> }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} |label3=†''Pratifelis'' |3=†''[[Pratifelis martini]]''<!-- {{small|Hibbard, 1934<ref>{{cite journal |last1=Hibbard |first1=Claude W. |title=Two New Genera of Felidæ from the Middle Pliocene of Kansas |journal=Transactions of the Kansas Academy of Science |date=1934 |volume=37 |pages=239–255 |doi=10.2307/3625308 |url=https://www.jstor.org/stable/3625308 |issn=0022-8443}}</ref>}} --> |label4=†''[[Leptofelis]]'' |4=†''Leptofelis vallesiensis'' <!-- {{small|Salesa, Siliceo, Antón, Peigné & Morales, 2017<ref>{{cite journal |last1=Salesa |first1=Manuel J. |last2=Siliceo |first2=Gema |last3=Antón |first3=Mauricio |last4=Peigné |first4=Stéphane |last5=Morales |first5=Jorge |title=Functional and Systematic Implications of the Postcranial Anatomy of a Late Miocene Feline (Carnivora, Felidae) from Batallones-1 (Madrid, Spain) |journal=Journal of Mammalian Evolution |date=1 March 2019 |volume=26 |issue=1 |pages=101–131 |doi=10.1007/s10914-017-9414-9 |url=https://dx.doi.org/10.1007%2Fs10914-017-9414-9 |language=en |issn=1573-7055}}</ref>}} --> }} |2={{clade |1='''[[Pantherinae]]''' [[File:General_zoology,_or_Systematic_natural_history_(Plate_82)_(6302814666).jpg|frameless|x50px]] |label2=†''[[Miopanthera]]'' |2={{clade |0=†''Miopanthera lorteti''<!-- {{small|Gaillard, 1899}} reclassified to felidae?<ref>{{cite journal |last1=Jiangzuo |first1=Qigao |last2=Sun |first2=Danhui |last3=Flynn |first3=John J. |title=Paleobiogeographic implications of additional Felidae (Carnivora, Mammalia) specimens from the Siwaliks |journal=Historical Biology |date=2 September 2021 |volume=33 |issue=9 |pages=1767–1780 |doi=10.1080/08912963.2020.1737683 |url=https://doi.org/10.1080%2F08912963.2020.1737683 |issn=0891-2963}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geraads |first1=Denis |last2=Peigné |first2=Stéphane |title=Re-Appraisal of 'Felis' pamiri Ozansoy, 1959 (Carnivora, Felidae) from the Upper Miocene of Turkey: the Earliest Pantherin Cat? |journal=Journal of Mammalian Evolution |date=December 2017 |volume=24 |issue=4 |pages=415–425 |doi=10.1007/s10914-016-9349-6 |url=https://doi.org/10.1007%2Fs10914-016-9349-6 |language=en |issn=1573-7055}}</ref>--> |1=†''Miopanthera pamiri''<!-- {{small|Ozansoy, 1965}} --> }} }} }} }} == Klasifikacija == [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] e62w7m789m9vjiuhz632d152toy30m3 7625564 7625561 2026-10-28T11:45:26Z Argo Navis 852 /* Klasifikacija */ 7625564 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Taksonomija == Izraz 'Felini' prvi je put upotrijebio [[Gotthelf Fischer von Waldheim]] 1817. godine, u to vrijeme za sve [[Vrsta|vrste]] mačaka koje su predložene kao pripadnice [[Rod (taksonomija)|roda]] ''Felis'' . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Fischer|first=G.|year=1817|title=Adversaria Zoologica. Fasciculus primus. Quaedam ad Mammalium systema et genera illustranda|url=https://archive.org/details/miresdelasociimp05mosk7/page/n383|journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou|volume=5|pages=357−446}}</ref> Godine 1917., [[Reginald Innes Pocock]] je također podredio sljedeće rodove obitelji Felinae koji su predloženi tijekom 19. stoljeća: ''[[Risovi|Lynx]]'', ''[[Puma (genus)|Puma]]'', ''[[Leptailurus]]'', ''[[Prionailurus]]'', ''[[Pardofelis]]'', ''[[Leopardus]]'', ''[[Herpailurus]]'', ''[[Neofelis]]'' i još četiri. <ref name="Pocock1917">{{Citiranje časopisa|last=Pocock|first=R. I.|year=1917|title=The classification of the existing Felidae|url=https://archive.org/stream/annalsmagazineof8201917lond#page/338/mode/2up|journal=Annals and Magazine of Natural History|series=Series 8|volume=XX|issue=119|pages=329–350|doi=10.1080/00222931709487018}}</ref> Felinae i [[Velike mačke|Pantherinae]] su se vjerojatno [[Divergence (biology)|razdvojile]] prije otprilike 11,5 milijuna godina. Rodovi unutar porodice Felinae razdvojili su se prije 10,67 i 4,23 milijuna godina.<ref name="Johnson2006">{{Citiranje časopisa|last=Johnson|first=W. E.|last2=Eizirik|first2=E.|last3=Pecon-Slattery|first3=J.|last4=Murphy|first4=W. J.|last5=Antunes|first5=A.|last6=Teeling|first6=E.|last7=O'Brien|first7=S. J.|name-list-style=amp|year=2006|title=The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment|url=https://zenodo.org/record/1230866|journal=[[Science (journal)|Science]]|volume=311|issue=5757|pages=73–77|bibcode=2006Sci...311...73J|doi=10.1126/science.1122277|pmid=16400146}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Li|first=G.|last2=Davis|first2=B. W.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Murphy|first4=W. J.|year=2016|title=Phylogenomic evidence for ancient hybridization in the genomes of living cats (Felidae)|journal=Genome Research|volume=26|issue=1|pages=1−11|doi=10.1101/gr.186668.114|pmc=4691742|pmid=26518481}}</ref> Danas su sljedeći živi rodovi i vrste prepoznati kao pripadnici porodice Felinae: <ref name="Catsg2017">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63}}</ref> {{Prijevod-eng}} {| class="wikitable" !Genus !Species !Image of [[Tipska vrsta|type species]] !Range |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Acinonyx]]''''' {{Malo|[[Joshua Brookes|Brookes]], 1828}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Brookes|first=J.|title=A catalogue of the Anatomical and Zoological Museum of Joshua Brookes|publisher=Richard Taylor|year=1828|location=London|pages=16|chapter=Section Carnivora|chapter-url=https://archive.org/details/b22475886/page/16}}</ref> | * [[Gepard|Cheetah]] (''A. jubatus'') {{Malo|[[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|publisher=Wolfgang Walther|year=1777|location=Erlangen|pages=392–393|chapter=Der Gepard|chapter-url=https://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0112/image}}</ref> |[[File:Cheetah_(Acinonyx_jubatus)_on_the_road.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Caracal]]''''' {{Malo|[[John Edward Gray|Gray]], 1843}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Gray|first=J. E.|title=List of the specimens of Mammalia in the British Museum|publisher=The British Museum|year=1843|location=London|pages=39–46|chapter=Felidae|chapter-url=https://archive.org/details/listofspecimenso00brit_0/page/150}}</ref> | * [[Karakal|Caracal]] (''C. caracal'') {{Malo|(Schreber, 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen|date=1777|publisher=Wolfgang Walther|location=Erlangen|pages=413–414|chapter=Der Karakal|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/413/mode/1up}}</ref> * [[Afrička zlatna mačka|African golden cat]] (''C. aurata'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck|first=C. J.|title=Monographies de Mammalogie|publisher=G. Dufour et E. d'Ocagne|year=1827|location=Paris|pages=120−121|chapter=Félis doré ''Felis aurata''|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/120}}</ref> |[[File:Caracl_(01),_Paris,_décembre_2013.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] and [[Jugozapadna Azija|Southwestern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Catopuma]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858">{{Citiranje časopisa|last=Severtzow|first=M. N.|year=1858|title=Notice sur la classification multisériale des Carnivores, spécialement des Félidés, et les études de zoologie générale qui s'y rattachent|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/386/mode/2up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|volume=X|pages=385–396}}</ref> | * [[Azijska zlatna mačka|Asian golden cat]] (''C. temminckii'') {{Malo|([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield">{{Citiranje časopisa|last=Vigors|first=N. A.|last2=Horsfield|first2=T.|year=1827|title=Descriptions of two species of the genus ''Felis'', in the collections of the Zoological Society|url=https://archive.org/details/zoologicaljourna318271828sowe/page/450|journal=The Zoological Journal|volume=III|issue=11|pages=449–451}}</ref> * [[Bay cat]] (''C. badia'') {{Malo|(Gray, 1874)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1874|title=Description of a new Species of Cat (''Felis badia'') from Sarawak|url=https://archive.org/stream/proceedingsofgen74zool#page/322/mode/2up|journal=Proceedings of the Scientific Meetings of the Zoological Society of London for the Year 1874|pages=322–323}}</ref> |[[File:Asian_golden_cat_at_Edinburgh_Zoo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Felis]]''''' {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus">{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentii Salvii|year=1758|edition=Tenth reformed|volume=1|location=Holmiae|pages=42–44|language=la|chapter=''Felis''|chapter-url=https://archive.org/details/mobot31753000798865/page/42}}</ref> | * [[Domaća mačka|Domestic cat]] (''F. catus'') {{Malo|Linnaeus, 1758}}<ref name="Linnaeus" /> * [[Divlja mačka|European wildcat]] (''F. silvestris'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber|first=J. C. D.|title=Die Säugthiere in Abbildungen nach der Natur mit Beschreibungen (Dritter Theil)|date=1778|publisher=Expedition des Schreber'schen Säugthier- und des Esper'schen Schmetterlingswerkes|location=Erlangen|pages=397–402|chapter=Die wilde Kaze|trans-chapter=The wild Cat|chapter-url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/schreber1875textbd3/0095?page_query=397&navmode=struct&action=pagesearch&sid=cc4bffe3d0372c2d2c5c1ddb03aed21d}}</ref> * [[Tropska mačka|Jungle cat]] (''F. chaus'') {{Malo|Schreber, 1777}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=414–416|chapter=Der Kirmyschak|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/414/mode/2up}}</ref> * [[Afrička divlja mačka|African wildcat]] (''F. lybica'') {{Malo|[[Georg Forster|Forster]], 1780}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Forster|first=G. R.|title=Herrn von Büffons Naturgeschichte der vierfüssigen Thiere. Mit Vermehrungen, aus dem Französischen übersetzt. Sechster Band|publisher=Joachim Pauli|year=1780|location=Berlin|pages=299–319|trans-title=Mr. von Büffon‘s Natural History of Quadrupeds. With additions, translated from French. Volume 6|chapter=LIII. Der Karakal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=qohRAAAAYAAJ&pg=SL26-PA13}}</ref> * [[Black-footed cat]] (''F. nigripes'') {{Malo|[[William John Burchell|Burchell]], 1824}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Burchell|first=W. J.|title=Travels in the Interior of Southern Africa, Vol. II|publisher=Longman, Hurst, Rees, Orme, Brown, and Green|year=1824|location=London|page=592|chapter=''Felis nigripes''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=AGpdAAAAcAAJ&pg=PA592}}</ref> * [[Pustinjska mačka|Sand cat]] (''F. margarita'') {{Malo|[[Victor Loche|Loche]], 1858}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Loche|first=V.|year=1858|title=Description d'une nouvelle espèce de Chat par M. le capitaine Loche|trans-title=Description of a new species of cat, Mr. Captain Loche|url=https://archive.org/stream/revueetmagasinde10soci#page/49/mode/1up|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2|volume=X|pages=49–50}}</ref> * [[Chinese mountain cat]] (''F. bieti'') {{Malo|[[Alphonse Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Milne-Edwards|first=A.|year=1892|title=Observations sur les mammifères du Thibet|url=https://archive.org/stream/bulletinbiologiq03univ#page/670/mode/2up|journal=Revue Générale des Sciences Pures et Appliquées|volume=III|pages=670–671}}</ref> |[[File:Felis_catus-black_tabby_cat_on_snow_(cropped).jpg|bezokvira]] | * [[Afrika-Euroazija|Afro-Eurasia]] * [[Domaća mačka|Worldwide]] ([[Domaća mačka|Domestic Cat]]) |- style="vertical-align:top;" |'''''Herpailurus''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Jaguarundi]] (''H. yagouaroundi'') {{Malo|([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy St. Hilaire, É.|title=Catalogue des Mammifères du Muséum National d'Histoire Naturelle|publisher=Museum National d'histoire naturelle|year=1803|location=Paris, France|pages=124|chapter=Le Chat Yagouarundi ''Felis yagouarundi''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=951AAAAAcAAJ}}</ref> |[[File:Puma_yagouaroundi.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leopardus]]''''' {{Malo|Gray, 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Gray|first=J. E.|year=1842|title=Descriptions of some new genera and fifty unrecorded species of Mammalia|url=https://archive.org/details/annalsmagazineof10lond/page/260|journal=Annals and Magazine of Natural History|volume=10|issue=65|pages=255−267|doi=10.1080/03745484209445232}}</ref> | * [[Ocelot]] (''L. pardalis'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus|first=C.|title=Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=Tenth|volume=I|location=Holmiae|page=42|chapter=Felis pardalis|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/41/mode/2up}}</ref> * [[Oncila|Oncilla]] (''L. tigrinus'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=396–397|chapter=Die Maragua|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/396/mode/1up}}</ref> * [[Kolokolo|Pampas cat]] (''L. colocolo'') {{Malo|([[Juan Ignacio Molina|Molina]], 1782)}}<ref name="Molina">{{Citiranje knjige|last=Molina, G. I.|title=Saggio sulla storia naturale del Chilli|publisher=Stamperia di S. Tommaso d'Aquino|year=1782|location=Bologna|page=295|chapter=La Guigna ''Felis guigna''|access-date=2020-08-06|chapter-url=http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608065804/http://bibdigital.rjb.csic.es/ing/Libro.php?Libro=192&Pagina=296|archive-date=2019-06-08|url-status=dead}}</ref> * [[Kodkod]] (''L. guigna'') {{Malo|(Molina, 1782)}}<ref name="Molina" /> * [[Margaj|Margay]] (''L. wiedii'') {{Malo|([[Heinrich Rudolf Schinz|Schinz]], 1821)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schinz|first=H. R.|title=Das Thierreich eingetheilt nach dem Bau der Thiere: als Grundlage ihrer Naturgeschichte und der vergleichenden Anatomie von dem Herrn Ritter von Cuvier. Säugethiere und Vögel, Volume 1|publisher=Cotta|year=1821|location=Stuttgart, Tübingen|pages=235–236|chapter=Wiedische Katze ''Felis wiedii''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=D3o-AAAAcAAJ&pg=PA235}}</ref> * [[Geoffroyeva mačka|Geoffroy's cat]] (''L. geoffroyi'') {{Malo|([[d'Orbigny]] & [[Paul Gervais|Gervais]], 1844)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=D'Orbigny|first=A.|last2=Gervais|first2=P.|date=1844|title=Mammalogie: Nouvelle espèce de Felis|url=https://archive.org/details/extraitsdesproc79184244soci/page/40|journal=Extraits des Procès-verbaux des Séances|volume=9|pages=40−41}}</ref> * [[Andean mountain cat]] (''L. jacobitus'') {{Malo|([[Emilio Cornalia|Cornalia]], 1865)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cornalia|first=E.|year=1865|title=Descrizione di una nuova specie del genere Felis. ''Felis jacobita'' (Corn.)|url=https://archive.org/details/memoriedella118651866mila/page/n11|journal=Memorie della Societá Italiana di Scienze Naturali|volume=1|pages=3−9}}</ref> * [[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]] (''L. guttulus'') {{Malo|([[Reinhold Friedrich Hensel|Hensel]], 1872)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hensel|first=R.|year=1872|title=Beiträge zur Kenntniss der Säugethiere Süd-Brasiliens|url=https://archive.org/details/abhandlungenderk1872deut/page/n152|journal=Physikalische Abhandlungen der Königlichen Akademie der Wissenschaften zu Berlin|issue=1873|pages=1−130}}</ref> * [[Tilcayo]] (''L. tilcayo'') {{Malo|(Nogales-Ascarrunz et al., 2026)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lescroart|first=J.|last2=Nogales-Ascarrunz|first2=P.|last3=Cassatt-Johnstone|first3=M.|last4=Bonilla-Sánchez|first4=A.|last5=Sartor|first5=C. C.|last6=Angulo|first6=F.|last7=Ramirez|first7=J. L.|last8=De Oliveira|first8=L. R.|last9=De Oliveira|first9=T. G.|last10=Shapiro|first10=B.|last11=Aliaga-Rossel|first11=E.|name-list-style=amp|date=2026|title=Phylogenomics and museomics reveal five distinct species of tiger cats in South America|journal=Current Biology|volume=0|issue=0|doi=10.1016/j.cub.2026.08.059}}</ref> |[[File:Ocelot_(Jaguatirica)_Zoo_Itatiba.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Amerika|Central]] and [[Južna Amerika|Southern America]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Leptailurus''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Serval]] (''L. serval'') {{Malo|(Schreber, 1775)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|chapter=Der Serval|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/406/mode/2up}}</ref> |[[File:Leptailurus_serval_-Serengeti_National_Park,_Tanzania-8.jpg|bezokvira]] |[[Afrika|Africa]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Risovi|Lynx]]''''' {{Malo|[[Robert Kerr (writer)|Kerr]], 1792}}<ref name="Kerr">{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|date=1792|publisher=A. Strahan & T. Cadell|location=Edinburgh & London|page=157−158|chapter=F. Lynx canadensis|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/157}}</ref> | * [[Obični ris|Eurasian lynx]] (''L. lynx'') {{Malo|(Linnaeus, 1758)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Caroli Linnæi Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis|publisher=Laurentius Salvius|year=1758|edition=decima, reformata|volume=Tomus I|location=Holmiae|page=43|chapter=Felis lynx|chapter-url=https://archive.org/stream/mobot31753000798865#page/43/mode/2up}}</ref> * [[Crveni ris|Bobcat]] (''L. rufus'') {{Malo|(Schreber, 1777)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Schreber, J. C. D.|title=Die Säugethiere in Abbildungen nach der Natur, mit Beschreibungen|publisher=Wolfgang Walther|year=1778|location=Erlangen|pages=442–443|chapter=Der Rotluchs|chapter-url=https://archive.org/stream/SaYugthiereAbbiIIISchr#page/412/mode/1up}}</ref> * [[Kanadski ris|Canada lynx]] (''L. canadensis'') {{Malo|Kerr, 1792}}<ref name="Kerr" /> * [[Pirenejski ris|Iberian lynx]] (''L. pardinus'') {{Malo|([[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], 1827)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Temminck, C. J.|title=Monographies de mammalogie, ou description de quelques genres de mammifères, dont les espèces ont été observées dans les différens musées de l'Europe. Vol. 1|publisher=C. C. Vander Hoek|year=1827|location=Leiden|pages=116−117|chapter=Felis pardina|chapter-url=https://archive.org/details/monographiedema00temm/page/116}}</ref> |[[File:Lince_ibérico_(Lynx_pardinus),_Almuradiel,_Ciudad_Real,_España,_2021-12-19,_DD_07.jpg|bezokvira]] |[[Sjeverna polutka|Northern Hemisphere]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Otocolobus''''' {{Malo|[[Johann Friedrich von Brandt|Brandt]], 1842}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Brandt J. F.|year=1842|title=Observations sur le manoul (''Felis manul'' Pallas)|journal=Bulletin Scientifique. Académie Impériale des Sciences de Saint Petersbourg|volume=9|pages=37–39}}</ref> | * [[Pallasova mačka|Pallas's cat]] (''O. manul'') {{Malo|([[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1776)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Pallas|first=P. S.|title=Reise durch verschiedene Provinzen des russischen Reichs in einem ausführlichen Auszuge. Volume 3|publisher=J. G. Fleischer|year=1776|location=Frankfurt und Leipzig|page=490|chapter=''Felis manul''|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Ya8UAAAAQAAJ&pg=PA490}}</ref> |[[File:Manoel.jpg|bezokvira]] |[[Srednja Azija|Central Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pardofelis]]''''' {{Malo|[[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Mramorna mačka|Marbled cat]] (''P. marmorata'') {{Malo|([[William Charles Linnaeus Martin|Martin]], 1836)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin|first=W. C.|year=1836|title=Description of a new species of ''Felis''|url=https://archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n664/mode/1up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=IV|issue=XLVII|pages=107–108}}</ref> |[[File:Marbled_cat_borneo.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Prionailurus]]''''' {{Malo|Severtzov, 1858}}<ref name="Severtzow1858" /> | * [[Leopard mačka|Leopard cat]] (''P. bengalensis'') {{Malo|(Kerr, 1792)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kerr|first=R.|title=The Animal Kingdom or zoological system of the celebrated Sir Charles Linnaeus. Class I. Mammalia|publisher=A. Strahan & T. Cadell|year=1792|location=Edinburgh & London|pages=151–152|chapter=Bengal Tiger-Cat ''Felis bengalensis''|chapter-url=https://archive.org/details/animalkingdomorz00linn/page/151}}</ref> * [[Sunda leopard cat]] (''P. javanensis'') {{Malo|([[Anselme Gaëtan Desmarest|Desmarest]], 1816)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Desmarest, A. G.|title=Nouveau dictionnaire d'histoire naturelle, appliquée aux arts, à l'agriculture, à l'économie rurale et domestique, à la médecine. Tome 6|publisher=Chez Deterville|year=1816|editor-last=Société de naturalistes et d'agriculteurs|location=Paris|page=115|chapter=Le Chat de Java, ''Felis javanensis'' Nob.|chapter-url=https://archive.org/download/nouveaudictionna06metc/page/n130_w411}}</ref> * [[Flat-headed cat]] (''P. planiceps'') {{Malo|(Vigors & Horsfield, 1827)}}<ref name="VigorsHorsfield" /> * [[Mačka ribič|Fishing cat]] (''P. viverrinus'') {{Malo|([[Edward Turner Bennett|Bennett]], 1833)}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bennett|first=E. T.|year=1833|title=''Felis viverrinus''|url=http://www.archive.org/stream/lietuvostsrmoksl33liet#page/n81/mode/2up|journal=Proceedings of the Zoological Society of London|volume=Part I|pages=68–69}}</ref> * [[Rusty-spotted cat]] (''P. rubiginosus'') {{Malo|([[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1834)}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Geoffroy Saint-Hilaire|first=I.|title=Voyage aux Indes-Orientales par le nord de l'Europe, les provinces du Caucases, la Géorgie, l'Arménie et la Perse, suivi des détails topographiques, statistiques et autre sur le Pégou, les Iles de Jave, de Maurice et de Bourbon, sur le Cap-de-bonne-Espérance et Sainte-Hélène, pendant les années 1825, 1826, 1827, 1828 et 1829. Tome 3: Zoologie|publisher=Arthus Bertrand|year=1831|editor-last=Bélanger|editor-first=C.|location=Paris|pages=140−144|chapter=Le Chat à Taches de Rouille, ''Felis rubiginosa'' (Nob.)l|editor-last2=Geoffroy Saint-Hilaire|editor-first2=I.|chapter-url=https://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10469043_00182.htm}}</ref> |[[File:Close-up_of_a_Leopard_Cat_in_Sundarban.jpg|bezokvira]] |[[Jugoistočna Azija|Southeastern]] and [[Istočna Azija|Eastern Asia]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Puma (genus)|Puma]]''''' {{Malo|[[Sir William Jardine, 7th Baronet|Jardine]] 1834}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Jardine|first=W.|title=Naturalists' library, Mammalia, volume 2|publisher=Lizars, Stirling and Kenney|year=1834|location=Edinburgh|pages=266–267|chapter=Genus II. ''Puma''|chapter-url=https://archive.org/details/naturalistslibra16jardrich/page/266}}</ref> | * [[Puma|Cougar]] (''P. concolor'') {{Malo|Linnaeus, 1771}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Linnaeus, C.|title=Mantissa plantarum altera. Generum editionis VI et specierum editionis II. Regni animalis appendix|publisher=Laurentii Salvii|year=1771|location=Holmiae|page=522|chapter=''Felis concolor''|chapter-url=https://archive.org/details/CarLinneMantiss00Linn/page/522}}</ref> |[[File:Puma_-_49044464307.jpg|bezokvira]] |[[Amerika|Americas]] |} === Izumrli taksoni === {| class="wikitable" !Genus !Species !Image |- style="vertical-align:top;" |'''''Felis''''' | * ''[[Felis lunensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Acinonyx''''' | * ''[[Acinonyx aicha|A. aicha]]'' * ''[[Acinonyx intermedius|A. intermedius]]'' * ''[[Acinonyx pardinensis|A. pardinensis]]'' |[[File:Head_appearance_of_Acinonyx_pardinensis.jpg|153x153px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''Lynx''''' | * ''[[Lynx issiodorensis|L. issiodorensis]]'' * ''[[Lynx rexroadensis|L. rexroadensis]]''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stephens|first=J. J.|year=1959|title=A new Pliocene cat from Kansas|journal=Papers of the Michigan Academy of Science, Arts, and Letters|issue=44|pages=41–46}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Werdelin|first=L.|year=1981|title=The evolution of lynxes|url=http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|url-status=dead|journal=Annales Zoologici Fennici|issue=18|pages=37–71|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328011406/http://catsg.org/iberianlynx/04_library/4_3_publications/W/Werdelin_1981_Evolution_of_lynxes.pdf|archive-date=2023-03-28|access-date=2019-04-27}}</ref> * ''[[Lynx thomasi|L. thomasi]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''Puma''''' | * ''[[Puma lacustris|P. lacustris]]'' * ''[[Puma pardoides|P. pardoides]]'' * ''[[Puma pumoides|P. pumoides]]'' |[[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |''Leopardus'' | * ''[[Leopardus vorohuensis|L. vorohuensis]]'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Leptofelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2017}} | * ''L. vallesiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Magerifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2024}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salesa|first=M. J.|last2=Gamarra|first2=J.|last3=Siliceo|first3=G.|last4=Antón|first4=M.|last5=Morales|first5=J.|year=2024|title=Unraveling the diversity of early felines: a new genus of Felinae (Carnivora, Felidae) from the Middle Miocene of Madrid (Spain)|journal=Journal of Vertebrate Paleontology|volume=43|issue=3|at=e2288924|doi=10.1080/02724634.2023.2288924|hdl-access=free}}</ref> | * ''M. peignei'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Miracinonyx]]''''' {{Malo|Adams, 1979}}<ref>{{Citiranje časopisa|last=Adams, D. B.|date=1979|title=The Cheetah: Native American|journal=Science|volume=205|issue=4411|pages=1155–1158|bibcode=1979Sci...205.1155A|doi=10.1126/science.205.4411.1155|pmid=17735054}}</ref> | * ''M. inexpectatus'' * ''M. trumani'' |[[File:Miracinonyx_inexpectatus.jpg|175x175px]] |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pratifelis]]''''' {{Malo|[[Claude W. Hibbard|Hibbard]], 1934}} | * ''P. martini'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Pristifelis]]''''' {{Malo|Salesa et al., 2012}} | * ''P. attica'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Sivapanthera]]''''' {{Malo|Kretzoi, 1929}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Kretzoi, M.|title=Xe Congrès international de zoologie, tenu à Budapest du 4 au 10 septembre 1927. Volume 2|publisher=Imprimerie Stephaneus|year=1929|editor-last=Csiki, E.|location=Budapest|pages=1293−1355|chapter=Materialien zur phylogenetischen Klassifikation der Ailuroïden}}</ref> | * ''S. arvernensis'' * ''S. brachygnathus'' * ''S. linxiaensis'' * ''S. padhriensis'' * ''S. pleistocaenicus'' * ''S. potens'' | |- |'''''[[Sivapardus]]''''' {{Malo|Bikr, 1969}} | * ''S. punjabiensis'' | |- style="vertical-align:top;" |'''''[[Vishnufelis]]''''' {{Malo|[[Guy Ellcock Pilgrim|Pilgrim]], 1932}} | * ''V. laticeps'' | |} === Filogenetika === Filogenetski odnosi mačaka prikazani su na sljedećem kladogramu (imajte na umu da ovo uključuje definiciju ''[[sensu lato]]'', koja obuhvaća ''Pantheru'' i njezine srodnike, ali ne i izumrle [[sabljozube mačke]] i druge): <ref name="Werdelin_al2010">{{Citiranje knjige|last=Werdelin|title=Biology and Conservation of Wild Felids|publisher=Oxford University Press|year=2010|editor-last=Macdonald|location=Oxford, UK|pages=59–82|chapter=Phylogeny and evolution of cats (Felidae)|first=L.|last2=Yamaguchi|first2=N.|last3=Johnson|first3=W. E.|last4=O'Brien|first4=S. J.|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/266755142|editor-first=D. W.|editor-last2=Loveridge|editor-first2=A. J.|isbn=978-0-19-923445-5}}</ref> <ref>{{MSW3 Carnivora}}</ref> <ref name="Catsg20172">{{Citiranje časopisa|last=Kitchener|first=A. C.|last2=Breitenmoser-Würsten|first2=C.|last3=Eizirik|first3=E.|last4=Gentry|first4=A.|last5=Werdelin|first5=L.|last6=Wilting|first6=A.|last7=Yamaguchi|first7=N.|last8=Abramov|first8=A. V.|last9=Christiansen|first9=P.|last10=Driscoll|first10=C.|last11=Duckworth|first11=J. W.|date=2017|title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group|journal=Cat News|volume=Special Issue 11|pages=11−63|url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf?sequence=1&isAllowed=y}}</ref> {{clade |style=font-size:85%;line-height:85%;background-color:#eeeeFF;border:1px solid; |sublabel1={{small|''sensu lato''}} |label1=Felinae|1={{clade |label1='''Felinae'''|sublabel1={{small|'''''sensu stricto'''''}} |1={{clade |style2=background-color:#ffbbdd; |2={{clade |caption=Bay cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Catopuma]]'' {{small|Severtzov, 1858}}) -->|captionstyle=color:#882277;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label1=''[[Catopuma]]'' |1={{clade |1=''Catopuma badia'' ([[Bay cat]]) [[File:Chat_Bai_1874.jpg|50px]] [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] |2=''Catopuma temminckii'' ([[Asian golden cat]]) [[File:Felis_temmincki_(AM_LM338-4).jpg|50px]] }} |label2=''Pardofelis'' |2=''Pardofelis marmorata'' ([[Marbled cat]]) [[File:Pardofelis_marmorata_(white_background).png|50px]] }} |1={{clade |style2=background-color:#ffdddd; |2={{clade |caption=Caracal lineage <!-- (Type genus: ''[[Caracal]]'' {{small|Gray, 1843}}) --> |captionstyle=color:#aa3322;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |label1=''[[Caracal (genus)|Caracal]]'' |1={{clade |1=''Caracal caracal'' ([[Caracal]]) [[File:Felis_caracal_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |2=''Caracal aurata'' ([[African golden cat]]) [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |label2=''Leptailurus'' |2=''Leptailurus serval'' ([[Serval]]) [[File:Felis_serval_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} |1={{clade |label2=''[[Leopardus]]'' |style2=background-color:#ffdd66; |2={{clade |caption=Ocelot lineage <!-- (Type genus: ''[[Leopardus]]'' {{small|Gray, 1842}}) --> |captionstyle=color:#dd4400;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |2={{clade |1={{clade |2={{clade |2={{clade |1=''Leopardus geoffroyi'' ([[Geoffroy's cat]]) <!-- {{small|d'Orbigny & Gervais, 1844<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000087 |heading=''Leopardus geoffroyi''}}</ref>}} --> |2=''Leopardus guttulus'' ([[Leopardus guttulus|Southern tiger cat]]) <!-- {{small|Hensel, 1872<ref>{{cite journal |last1=O'Brien |first1=Stephen J. |last2=Koepfli |first2=Klaus-Peter |title=Evolution: A New Cat Species Emerges |journal=Current Biology |date=16 December 2013 |volume=23 |issue=24 |pages=R1103–R1105 |doi=10.1016/j.cub.2013.10.074 |url=https://dx.doi.org/10.1016%2Fj.cub.2013.10.074 |language=English |issn=0960-9822}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |1=''Leopardus guigna'' ([[Kodkod]])<!-- {{small|Molina,1782<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000093 |heading=''Leopardus guigna''}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |1=''Leopardus tigrinus'' ([[Oncilla]])<!-- {{small|Schreber, 1775<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000114 |heading=''Leopardus tigrinus''}}</ref>}} --> [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] }} |2={{clade |1=''Leopardus colocolo'' ([[Pampas cat]])<!-- {{small|Molina, 1782<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000084 |heading=''Leopardus colocolo''}}</ref>}} --> |2=''Leopardus jacobita'' ([[Andean mountain cat]])<!-- {{small|Cornalia, 1865<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000096 |heading=''Leopardus jacobita''}}</ref>}} --> [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} }} |1={{clade |1=''Leopardus pardalis'' ([[Ocelot]])<!-- {{small|Linnaeus, 1758<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000103 |heading=''Leopardus pardalis''}}</ref>}} --> [[File:Felis_pardalis_-_1834_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |2=''Leopardus wiedii'' ([[Margay]])<!-- {{small|Schinz, 1821<ref>{{MSW3 Carnivora |id=14000119 |heading=''Leopardus wiedii''}}</ref>}} --> }} |3=†''[[Leopardus vorohuensis]]'' }} |1={{clade |label2=''[[Lynx]]'' |style2=background-color:#FFFFaa; |2={{clade |caption=Lynx lineage <!-- (Type genus: ''[[Lynx]]'' {{small|Kerr, 1792}}) --> |captionstyle=color:darkorange;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |1={{clade |1={{clade |1={{clade |1=''Lynx lynx'' ([[Eurasian lynx]]) [[File:Евразийская_рысь.png|50px]] |2=''Lynx pardinus'' ([[Iberian lynx]]) [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} |2=''Lynx canadensis'' ([[Canada lynx]]) }} |2=''Lynx rufus'' ([[Bobcat]]) }} |2=†''Lynx issiodorensis'' ([[Lynx issiodorensis|Issoire lynx]]) |3=†''Lynx rexroadensis'' |4=†''Lynx thomasi'' }} |1={{clade |style2=background-color:#ccFFcc;<!-- |label1=[[Felini]]&nbsp; --> |2={{clade<!-- |label1=[[Pumina]]|label2=[[Acinonychini]]&nbsp; --> |caption=Puma lineage <!-- (Type genus: ''[[Puma]]'' {{small|Jardine, 1834 }}) --> |captionstyle=color:darkgreen;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 1px 1px; |2={{clade |label1=''[[Acinonyx]]'' |1={{clade |1=''Acinonyx jubatus'' ([[Cheetah]]) [[File:Acinonyx_jubatus_(white_background).jpg|50px]] [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] |2=†''Acinonyx pardinensis'' ([[Acinonyx pardinensis|Giant cheetah]]) |3=†''Acinonyx aicha'' |4=†''Acinonyx intermedius'' }} |label2=†''[[Sivapanthera]]'' |2={{clade |1=†''Sivapanthera brachygnathus'' |2=†''Sivapanthera pleistocaenicus'' |3=†''Sivapanthera potens'' |4=†''Sivapanthera linxiaensis'' |5=†''Sivapanthera padhriensis'' |6=†''Sivapanthera arvernensis'' }} }} |1={{clade |label2=''Herpailurus'' |2=''Herpailurus yagouaroundi'' ([[Jaguarundi]]) [[File:Lydekker_-_Eyra_White_background.jpg|50px]] |1={{clade |label2=†''[[Miracinonyx]]'' |2={{clade |1=†''Miracinonyx inexpectatus'' |2=†''Miracinonyx trumani'' }} |label1=''[[Puma (genus)|Puma]]'' |1={{clade |2=†''Puma pardoides''<!-- {{small|Owen, 1846}} --> ([[Puma pardoides|Eurasian puma]]) [[File:De_vroeg-pleistocene_sabeltandkat,_Homotherium_crenatidens_(2008)_Puma_pardoides.png|50px]] |3=†''[[Puma pumoides]]''<!-- {{small|Castellanos, 1956}} --> |1=''Puma concolor'' ([[Cougar]]) [[File:Felis_concolor_-_1818-1842_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} }} }} }} |1={{clade |style2=background-color:#eeFFFF; |2={{clade |caption=Leopard cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Prionailurus]]'' {{small|Severtzov, 1858}}) --> |captionstyle=color:darkcyan;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label1=''[[Prionailurus]]'' |1={{clade |1={{clade |1={{clade |2=''Prionailurus javanensis'' ([[Sunda leopard cat]]) |3=''Prionailurus viverrinus'' ([[Fishing cat]]) |1=''Prionailurus bengalensis'' ([[Leopard cat]]) [[File:Felis_torquata_-_1834_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] }} |2=''Prionailurus planiceps'' ([[Flat-headed cat]]) [[File:EN_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Endangered species (IUCN status)|x20px]] }} |2=''Prionailurus rubiginosus'' ([[Rusty-spotted cat]]) }} |label2=''Otocolobus'' |2=''Otocolobus manul'' ([[Pallas's cat]]) }} |style1=background-color:#ddddFF; |1={{Clade |caption=Domestic cat lineage <!-- (Type genus: ''[[Felis]]'' {{small|Linnaeus, 1758}}) --> |captionstyle=color:blue;text-align:right;font-weight:bold;padding:1px 10px 2px 1px; |label2=†''[[Pristifelis]]'' |2=†''Pristifelis attica'' |label1=''[[Felis]]'' |1={{clade |2=''Felis chaus'' ([[Jungle cat]]) [[File:Felis_chaus_-_1700-1880_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(White_Background).jpg|50px]] |1={{clade |2=''Felis nigripes'' ([[Black-footed cat]]) [[File:Zoo Wuppertal Schwarzfusskatze.jpg|30px]] |1={{clade |2=''Felis margarita'' ([[Sand cat]]) |1={{clade |2=†''Felis lunensis'' ([[Felis lunensis|Martelli's cat]]) |1={{clade |2=''Felis silvestris'' ([[European wildcat]]) [[File:Anatomie_descriptive_et_comparative_du_chat_(1845)_Pl-I_(white_background_%26_colourised).jpg|50px]] |1={{clade |2=''Felis bieti'' ([[Chinese mountain cat]]) [[File:VU_IUCN_3_1.svg|frameless|link=Vulnerable species|x20px]] |1={{clade |2=''Felis lybica'' ([[African wildcat]]) [[File:Felis_caligata_-_1700-1880_-_Print_-_Iconographia_Zoologica_-_Special_Collections_University_of_Amsterdam_-(white_background).jpg|50px]] |1=''Felis catus'' ([[Cat|domestic cat]])<span style="{{MirrorH}}">[[File:202104 Cat.svg|50px]]</span> }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} |label3=†''Pratifelis'' |3=†''[[Pratifelis martini]]''<!-- {{small|Hibbard, 1934<ref>{{cite journal |last1=Hibbard |first1=Claude W. |title=Two New Genera of Felidæ from the Middle Pliocene of Kansas |journal=Transactions of the Kansas Academy of Science |date=1934 |volume=37 |pages=239–255 |doi=10.2307/3625308 |url=https://www.jstor.org/stable/3625308 |issn=0022-8443}}</ref>}} --> |label4=†''[[Leptofelis]]'' |4=†''Leptofelis vallesiensis'' <!-- {{small|Salesa, Siliceo, Antón, Peigné & Morales, 2017<ref>{{cite journal |last1=Salesa |first1=Manuel J. |last2=Siliceo |first2=Gema |last3=Antón |first3=Mauricio |last4=Peigné |first4=Stéphane |last5=Morales |first5=Jorge |title=Functional and Systematic Implications of the Postcranial Anatomy of a Late Miocene Feline (Carnivora, Felidae) from Batallones-1 (Madrid, Spain) |journal=Journal of Mammalian Evolution |date=1 March 2019 |volume=26 |issue=1 |pages=101–131 |doi=10.1007/s10914-017-9414-9 |url=https://dx.doi.org/10.1007%2Fs10914-017-9414-9 |language=en |issn=1573-7055}}</ref>}} --> }} |2={{clade |1='''[[Pantherinae]]''' [[File:General_zoology,_or_Systematic_natural_history_(Plate_82)_(6302814666).jpg|frameless|x50px]] |label2=†''[[Miopanthera]]'' |2={{clade |0=†''Miopanthera lorteti''<!-- {{small|Gaillard, 1899}} reclassified to felidae?<ref>{{cite journal |last1=Jiangzuo |first1=Qigao |last2=Sun |first2=Danhui |last3=Flynn |first3=John J. |title=Paleobiogeographic implications of additional Felidae (Carnivora, Mammalia) specimens from the Siwaliks |journal=Historical Biology |date=2 September 2021 |volume=33 |issue=9 |pages=1767–1780 |doi=10.1080/08912963.2020.1737683 |url=https://doi.org/10.1080%2F08912963.2020.1737683 |issn=0891-2963}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geraads |first1=Denis |last2=Peigné |first2=Stéphane |title=Re-Appraisal of 'Felis' pamiri Ozansoy, 1959 (Carnivora, Felidae) from the Upper Miocene of Turkey: the Earliest Pantherin Cat? |journal=Journal of Mammalian Evolution |date=December 2017 |volume=24 |issue=4 |pages=415–425 |doi=10.1007/s10914-016-9349-6 |url=https://doi.org/10.1007%2Fs10914-016-9349-6 |language=en |issn=1573-7055}}</ref>--> |1=†''Miopanthera pamiri''<!-- {{small|Ozansoy, 1965}} --> }} }} }} }} === Klasifikacija === [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] 50p20ywetd042wjcwxosh5fsrfyn7il 0 299738 7625474 7609218 2026-10-28T01:52:31Z Phazd 116068 Strašno je da je plagirani tekst u odjeljku o životopisu, kako je upozoreno na stranici za razgovor, ovdje stajao toliko godina - preispisano; plagirani su i odlomci sa Poslovni.hr i Tportala, preispisani. Uklonjene neke krajnje trivijalne, subjektivno intonirane kritike/"kontroverze" (svakako treba potražiti ozbiljnije ocjene i kritike njenog ministarskog mandata). Cjelovita bibliografija. Drugo. 7625474 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Andrea Zlatar Violić |slika = A zlatar.jpg |veličina = 180px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 13. travnja 1961. |datum smrti = |položaj = [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|ministrica kulture]] |mandat_start = [[23. prosinca]] [[2011.]] |mandat_kraj = [[25. ožujka]] [[2015.]] |prethodnik = [[Jasen Mesić]] |nasljednik = [[Berislav Šipuš]] |stranka = [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] |suprug = |zanimanje = |fusnote = }} '''Andrea Zlatar Violić''' ([[Zagreb]], [[13. travnja]] [[1961.]]<ref name=ffzg>{{Citiranje weba|title=Andrea Zlatar Violić – Odsjek za komparativnu književnost|url=https://komparativna.ffzg.unizg.hr/andrea-zlatar-violic/|access-date=2026-10-28|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20261027213826/https://komparativna.ffzg.unizg.hr/andrea-zlatar-violic/|archive-date=2026-10-27}}</ref> – [[Zagreb]], [[28. rujna]] [[2026.]])<ref>{{cite web|author=[[HINA]]|date=2026-09-28|title=Preminula Andrea Zlatar Violić|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/preminula-andrea-zlatar-violic-12930181|publisher=[[HRT]]|location=Zagreb|access-date=2026-09-29}}</ref> bila je [[Hrvati|hrvatska]] teoretičarka [[književnost]]i, ministrica kulture u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|Vladi premijera Milanovića]] od 23. prosinca 2011. do 25. ožujka 2015. godine.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/277632/zlatar-violic-podnijela-ostavku-6 vijesti.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403020827/http://vijesti.hrt.hr/277632/zlatar-violic-podnijela-ostavku-6 |date=3. travnja 2015. }}, Milanović razriješio dužnosti Zlatar Violić, objavljeno 25. ožujka 2015., pristupljeno 2. travnja 2015.</ref> == Životopis == Rođena u Zagrebu 1961., pohađala je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]], i 1984. diplomirala [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]] i filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Magistrirala je 1988. na ''[[Davidijada|Davidijadi]]'' [[Marko Marulić|Marka Marulića]], a doktorirala 1992. na temi [[Autobiografija|autobiografije]] u [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnoj književnosti]]. Radila je na zagrebačkom Odsjeku za komparativnu književnost od 1984. do 2021.<ref name=ffzg/> Radila je kao urednica na [[Radio 101|Omladinskom radiju]], te u časopisima ''[[Gordogan]]'', [[Vijenac (časopis)|''Vijenac'']] i [[Zarez (časopis)|''Zarez'']]. Zbog neslaganja s izdavačem [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]], 1998. napustila je uredničku poziciju u ''Vijencu'' i s grupom istomišljenika 1999. osnovala ''Zarez'', s izrazitijom [[Politička ljevica|lijevom političkom pozicijom]].<ref name=Novak>{{Citiranje knjige|title=Povijest hrvatske književnosti: Svezak IV. Suvemena književna republika|last=Novak|first=Slobodan Prosperov|publisher=Marjan tisak|year=2004|location=Split|pages=207–209}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Zarez u digitalnoj arhivi|url=https://kulturpunkt.hr/blic/zarez-u-digitalnoj-arhivi/|access-date=2026-10-28|last=Pejić|first=Ivana|date=2026-04-16|website=Kulturpunkt}}</ref> Suprug joj je bio kazališni redatelj [[Božidar Violić]].<ref name=Novak/> == Politička djelatnost == * 2005. potpredsjednica GO HNS Zagreb * 2001. – 2005. članica Gradskog poglavarstva grada Zagreba, zadužena za područje kulture * predsjednica Interesnog odbora za kulturu HNS-a * članica [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]-a od 2005. * 2011. – 2015. [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|ministrica kulture]] Ministricom kulture postala je u 23. prosinca 2011. u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanestoj Vladi RH]]. Bila je članica [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]-a, koji je bio dio [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koalicije]]. Nakon što je Državna revizija utvrdila da je nenamjenski koristila poslovnu kreditnu karticu, 25. ožujka 2015. podnijela je ostavku na ministarsku funkciju.<ref>{{Citiranje weba|title=Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić dala ostavku|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/ministrica-kulture-andrea-zlatar-violic-dala-ostavku-292825|access-date=2026-10-28|date=2015-03-25|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151016041533/http://www.poslovni.hr/hrvatska/ministrica-kulture-andrea-zlatar-violic-dala-ostavku-292825|archive-date=2015-10-16|website=Poslovni.hr}}</ref> Naslijedio ju je na toj poziciji [[Berislav Šipuš]]. Protiv bivše ministrice u travnju 2017. [[USKOK]] je podigao optužnicu, tereteći ju da je državni proračun oštetila za oko 100 tisuća kuna.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hns-se-nada-da-ce-zlatar-violic-dokazati-nevinost-20170421 tportal.hr], HNS se nada da će Zlatar Violić dokazati nevinost'', 21. travnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> == Djela == * ''Istinito, lažno, izmišljeno: ogledi o fikcionalnosti''. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 1989. * ''Marulićeva Davidijada: epska tehnika i biblijski predložak u Marulićevu spjevu Davidias''. Zagreb: Latina et Graeca, 1991. * ''Veliko spremanje: zapisi učene domaćice''. Zagreb: Hrvatski radio, 1995. * ''Autobiografija u Hrvatskoj: nacrt povijesti žanra i tipologija narativnih oblika''. Zagreb: Matica hrvatska, 1998. * ''Ispovijest i životopis: srednjovjekovna autobiografija''. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2000. * ''Neparne ljubavi''. Zagreb: Meandar, 2002. * ''Svakodnevne razglednice''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2002. * ''Tekst, tijelo, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2004. * ''Prostor grada, prostor kulture: eseji iz kulturne politike''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008. * ''Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene''. Zagreb: Naklada Ljevak, 2010. * ''Uvod u povijest književnosti: teme i izazovi''. Zagreb: Leykam International, 2022. == Nagrade i priznanja == * Orden viteza književnosti i umjetnosti Francuske vlade 2004. == Izvori == * http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10 {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} {{Dvanaesta Vlada RH}} == Vanjske poveznice == * [https://elektronickeknjige.com/autor/zlatar-andrea/ Djela na portalu Besplatne elektroničke knjige] {{GLAVNIRASPORED:Zlatar, Andrea}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]] [[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Ministri kulture Vlade Republike Hrvatske‎]] tc9m9cm9jxk0uz51fxzfmydo508nkid 0 300081 7625145 6429210 2026-10-27T15:33:47Z Divna Jaksic 974 sitno 7625145 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Irving Langmuir | slika = Irving Langmuir.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[31. siječnja]] [[1881.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Brooklyn|New York}}, [[SAD]] | datum_smrti = [[16. kolovoza]] [[1957.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Woods Hole|Massachusetts}}, [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Amerikanac | etnicitet = | polje = [[fizika]], [[elektrotehnika]], [[matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = Sveučilište Columbia u New Yorku<br /> Sveučilište Göttingen | doktorski_mentor = | poznat_po = Izumitelj visokovakuumske cijevi, Langmuirova izoterma, Langmuirovi valovi | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Medalja Williama H. Nicholsa (1915., 1920.)<br /> Hughesova medalja (1918.)<br /> Perkinova medalja (1928.)<br /> Nagrada Willard Gibbs (1930.)<br /> [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1932.)<br /> Franklinova medalja (1934.)<br /> Faradayeva lektorska nagrada (1939.)<br /> Faradayeva medalja (1944.)<br /> Nagrada John J. Carty (1950.)<br /> ForMemRS | web_stranica = | fusnote = }} '''Irving Langmuir''' ([[31. siječnja]] [[1881.]] – [[16. kolovoza]] [[1957.]]) je bio američki [[kemičar]] i [[fizičar]]. Njegovo najpoznatije djelo napisao je 1919. “Raspored elektrona u atomima i molekulama”.<ref>Langmuir, I. (1919). "[http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Langmuir-1919b.html The Arrangement of Electrons in Atoms and Molecules] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210082018/http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Langmuir-1919b.html |date=10. prosinca 2008. }}", ''Journal of the American Chemical Society''. Vol. 41, No. 6, 868.</ref> Iako je kasnije imao puno rasprava o autorskim pravima, njegova vještina izlaganja tema i doprinos u omiljenosti znanosti, doprinijeli su njegovoj popularnosti. Poznat je i po tome što je [[Električna žarulja|električnu žarulju]] punio plinom radi veće trajnosti, uveo je [[zavarivanje]] u zaštitnom plinu [[vodik]]a i dobio je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] 1932. za rad iz područja [[površinska kemija|površinske kemije]]. ==Životopis== ===Mladost=== Irving Langmuir se je rodio u [[Brooklyn]]u, [[New York]], 31. siječnja 1881. Bio je treće dijete, od četvero, a roditelji su mu bili Charles Langmuir i Sadie. Roditelji su podupirali da proučava prirodne pojave i da ih uredno bilježi. S 11 godina otkriveno je da ima velikih problema s vidom. Kasnije se uspio izliječiti i nakon toga se još više posvetio znanosti. Najveći utjecaj na njega je imao njegov stariji brat Arthur, koji se bavio proučavanjem kemije i on je hrabrio Irvinga u njegovoj znatiželji. Pomogao mu je napraviti mali kemijski laboratorij u kutu svoje sobe i bio je strpljiv s Irvingom, kada bi postavljao mnoštvo pitanja. Irving je imao dosta hobija, kao planinarstvo, skijanje, pilotiranje i klasična glazba. Bio je uključen u rasprave s politikom vezanom s upotrebom atomske energije, kao i očuvanju okoliša. [[Datoteka:Langmuir Circulation.jpg|mini|desno|300 px|Langmuirovo strujanje]] ===Školovanje=== Školovao se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Pariz]]u (1892. – 1895.). Višu skolu je završio u [[Philadelphia, Pennsylvania|Philadelphiji]], a u New Yorku je dobio zvanje [[inženjer]]a [[Metalurgija|metalurgije]]. Kasnije je i dobio zvanje doktora znanosti s temom [[Nernstova žarulja|Nernstove žarulje]] (stari uređaj koji je davao stalno [[infracrveno svjetlo]] u [[spektroskopija|spektroskopiji]]) i problema rekombinacije plinova nakon hlađenja. Naknadno je dobio i poslijediplomsko zvanje iz kemije. ===Istraživanje=== Prve doprinose znanosti je dao u studiranju električnih žarulja. Prvo je poboljšao rad difuzijske pumpe, koje je vodilo do otkrića [[Elektronska cijev|elektronske cijevi]]. Nakon toga, otkrio je da [[volfram]]ova žarna nit u električnoj žarulji, puno duže traje ako se žarulja puni nekim plemenitim plinom, kao [[argon]]om. Otkrio je isto da spiralno uvijanje volframove žarne niti isto povećava njegov radni vijek. Proučavao je i površinsku kemiju, tako da je otkrio jednoatomski [[vodik]], kojim je prevukao sloj na volframovoj žarnoj niti.<ref>Coffey, Cathedrals of Science: 64-70</ref> [[File:Hubert Minnebo laswerk.jpg|thumb|right|275px|TIG ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom (engl. GTAW)]] 1917. je objavio rad o uljnim filmovima, tvrdeći da [[uljni film]] na površini vode ima širinu molekule.<ref>Irving Langmuir, "The Constitution and Fundamental Properties of Solids and Liquids. II," ''Journal of the American Chemical Society'' 39 (1917): 1848-1906.</ref> Nastavio je s proučavanjem žarnih niti u električnoj žarulji i termoelektronsku emisiju električnih nabijenih čestica s površine. Bio je jedan od prvih koji je proučavao [[plazma|plazmu]], i naziv je on skovao, usporedujući je s ponašanjem [[krvna plazma|krvne plazme]]. Otkrio je i valove ovisne o gustoći elektrona u plazmi, koji se danas nazivaju [[Langmuirov val|Langmuirovi valovi]]. Uveo je i pojam [[temperature elektrona]] [[1924.]], otkrivši način mjerenja temperature i gustoće [[elektron]]a u plazmi '''[[Langmuirova sonda|Langmuirovom sondom]]'''. Otkrio je i atomski vodik, započevši metodom zavarivanje u zaštitnom plinu vodika, koja je bila jedna od prvih metoda zavarivanja plazmom. Danas se ta metoda razvila u [[elektrolučno zavarivanje]] netaljivom [[elektroda|elektrodom]] u zaštiti inertnog plina ili [[Zavarivanje|TIG postupak zavarivanja]]. ===Kasniji radovi=== Nakon prvog svjetskog rata doprinio je atomskoj teoriji, uvodeći ideju [[elektronska ljuska|elektronske]] ljuske i [[ion]]a. Uveo je i pojam jednomolekularnog sloja u studiji [[površinska kemija|površinske kemije]] (ona proučava fizičke i kemijske pojave, koje se javljaju između dva stanja, kao između krutog i tekućeg stanja, ili krutog i plinovitog stanja itd.). od 1938. je proučavao [[atmosfera|atmosferu]] i [[Meteorologija|meteorologiju]]. Otkrio je i pojavu '''[[Langmuirovo strujanje|Langmuirovog strujanja]]''', strujanje koje se javlja u [[ocean]]ima, kada puše snažan [[vjetar]], pa se pojavljuju spiralna strujanja u moru, usporedno sa strujanjem vjetra. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, poboljšao je rad [[sonar]]a za [[Podmornica|podmornice]] i postupak [[Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova|odleđivanja krila aviona]]. Istraživao je pojavu [[suhi led|suhog leda]] i počeo ga primjenjivati da izazove kišu iz oblaka, koje se i danas koristi u svijetu, ali je korist upitna. ==Osobni zivot== Oženio se 1912. s Marion Mersereau, s kojom je posvojio dvoje djece: Kenneth i Barbaru. Umro je 1957. od srčanog udara.<ref> Dr. Irving Langmuir Dies at 76; Winner of Nobel Chemistry Prize [http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20A11FC385A177B93C5A81783D85F438585F9 The New York Times] 17. kolovoza 1957. </ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Langmuir, Irving}} [[Kategorija:Američki kemičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] eiskisj62pmr3nxjdv6eceyo1y9wwpz 0 301285 7624977 7624858 2026-10-27T12:08:46Z Croxyz 205325 bez izvora 7624977 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sonja Kastl |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. srpnja]] [[1929.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[2026.]] |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sonja Kastl''' ([[Zagreb]], [[14. srpnja]] [[1929.]] – ?, [[2026.]]) bila je [[hrvatska]] [[film]]ska i [[kazalište|kazališna]] [[glumac|glumica]], [[pedagog]]inja, [[balet|balerina]] i [[koreograf]]kinja. == Životopis == === Rani život === Sonja Kastl rođena je [[14. srpnja]] [[1929.]] u [[Zagreb]]u. Potječe iz građanske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 111</ref> Otac Đuro bio je [[arhitekt]], a majka Josipa [[opera|operna]] [[pjevač]]ica koja je svoju karijeru naprasno prekinula zbog neodobravanja supruga i njegove obitelji. Sonjina obitelj je rodbinski povezana s [[Hrvatska|hrvatskim]] [[političar]]em [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Rani život i obitelj, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Karijera === Počela je plesati u dobi od pet godina u ritmičkoj školi [[Mirjana Janeček Stropnik|Mirjane Janeček Stropnik]], a kao školarka je plesala u kazalištu "[[Dječje carstvo]]" [[Tito Strozzi|Tita Strozzija]] i [[Mladen Širola|Mladena Širole]]. U tom je kazalištu Sonja pjevala i plesala u [[balet]]ima "[[Crvenkapica]]", "Tri djevojčice" i "Kraljica lutaka". Profesionalnu karijeru balerine započinje [[1944.]] godine u [[Balet Zagrebačke opere|Baletu Zagrebačke opere]], a [[1947.]] pleše [[solist]]ičke uloge. Nastupala je u [[balet]]ima kao što su "[[Trnoružica]]", "Balada o srednjovjekovnoj ljubavi", "[[Romeo i Julija]]", "[[Coppelia]]", "[[Pepeljuga]]", "Pokolj Amazonki", "Čudesni mandarin", "Đavao u selu". S potonjom predstavom proputovala je svijet zajedno s [[koreograf]]ima [[Pia Mlakar|Pijom]] i [[Pino Mlakar|Pinom Mlakar]]. Jedinu [[film]]sku ulogu Sonja je ostvarila u [[film]]u "[[Zastava (1949)|Zastava]]" gdje je utjelovila lik mlade i perspektivne balerine Marije. Sonja je napustila karijeru plesačice u 35. godini života, zbog ozljede [[koljeno|koljena]]. Ubrzo postaje ravnateljica Baleta HNK. Idućih 40 godina se bavila [[koreograf]]ijom. Godine [[2007.]] izdana je njena [[monografija]] "Plesati znači živjeti" koju su napisali [[pjevač]] i [[publicist]] [[Davor Schopf]] i [[plesač]] i baletni kritičar [[Mladen Mordej Vučković]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Dani slave kraljice zagrebačkog baleta, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Privatni život === Iz drugog [[brak]]a s [[liječnik]]om Borisom Zimermannom imala je kćer Marinu koja je poginula u prometnoj nesreći u 22. godini života.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Privatni život, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Zastava (1949)|Zastava]]" kao Marija ([[1949.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0440978|ime=Sonja Kastl}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kastl, Sonja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatske balerine]] [[Kategorija:Hrvatski koreografi]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] q6ogp1oagr71b3shuyf7uu4n4x6w7na 7624984 7624977 2026-10-27T12:15:21Z Marko wiki master 376720 7624984 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sonja Kastl |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. srpnja]] [[1929.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[2026.]] |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sonja Kastl''' ([[Zagreb]], [[14. srpnja]] [[1929.]] – 27.10. [[2026.]]) bila je [[hrvatska]] [[film]]ska i [[kazalište|kazališna]] [[glumac|glumica]], [[pedagog]]inja, [[balet|balerina]] i [[koreograf]]kinja. == Životopis == === Rani život === Sonja Kastl rođena je [[14. srpnja]] [[1929.]] u [[Zagreb]]u. Potječe iz građanske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 111</ref> Otac Đuro bio je [[arhitekt]], a majka Josipa [[opera|operna]] [[pjevač]]ica koja je svoju karijeru naprasno prekinula zbog neodobravanja supruga i njegove obitelji. Sonjina obitelj je rodbinski povezana s [[Hrvatska|hrvatskim]] [[političar]]em [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Rani život i obitelj, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Karijera === Počela je plesati u dobi od pet godina u ritmičkoj školi [[Mirjana Janeček Stropnik|Mirjane Janeček Stropnik]], a kao školarka je plesala u kazalištu "[[Dječje carstvo]]" [[Tito Strozzi|Tita Strozzija]] i [[Mladen Širola|Mladena Širole]]. U tom je kazalištu Sonja pjevala i plesala u [[balet]]ima "[[Crvenkapica]]", "Tri djevojčice" i "Kraljica lutaka". Profesionalnu karijeru balerine započinje [[1944.]] godine u [[Balet Zagrebačke opere|Baletu Zagrebačke opere]], a [[1947.]] pleše [[solist]]ičke uloge. Nastupala je u [[balet]]ima kao što su "[[Trnoružica]]", "Balada o srednjovjekovnoj ljubavi", "[[Romeo i Julija]]", "[[Coppelia]]", "[[Pepeljuga]]", "Pokolj Amazonki", "Čudesni mandarin", "Đavao u selu". S potonjom predstavom proputovala je svijet zajedno s [[koreograf]]ima [[Pia Mlakar|Pijom]] i [[Pino Mlakar|Pinom Mlakar]]. Jedinu [[film]]sku ulogu Sonja je ostvarila u [[film]]u "[[Zastava (1949)|Zastava]]" gdje je utjelovila lik mlade i perspektivne balerine Marije. Sonja je napustila karijeru plesačice u 35. godini života, zbog ozljede [[koljeno|koljena]]. Ubrzo postaje ravnateljica Baleta HNK. Idućih 40 godina se bavila [[koreograf]]ijom. Godine [[2007.]] izdana je njena [[monografija]] "Plesati znači živjeti" koju su napisali [[pjevač]] i [[publicist]] [[Davor Schopf]] i [[plesač]] i baletni kritičar [[Mladen Mordej Vučković]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Dani slave kraljice zagrebačkog baleta, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Privatni život === Iz drugog [[brak]]a s [[liječnik]]om Borisom Zimermannom imala je kćer Marinu koja je poginula u prometnoj nesreći u 22. godini života.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Privatni život, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Zastava (1949)|Zastava]]" kao Marija ([[1949.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0440978|ime=Sonja Kastl}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kastl, Sonja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatske balerine]] [[Kategorija:Hrvatski koreografi]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 5ulx9gu4phloz12edehno7qeyf0bg2m 7625170 7624984 2026-10-27T16:04:08Z ~2026-57367-32 376749 /* */ 7625170 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sonja Kastl |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. srpnja]] [[1929.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = 25.listopada 2026. |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sonja Kastl''' ([[Zagreb]], [[14. srpnja]] [[1929.]] – 25.10. [[2026.]]) bila je [[hrvatska]] [[film]]ska i [[kazalište|kazališna]] [[glumac|glumica]], [[pedagog]]inja, [[balet|balerina]] i [[koreograf]]kinja. == Životopis == === Rani život === Sonja Kastl rođena je [[14. srpnja]] [[1929.]] u [[Zagreb]]u. Potječe iz građanske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 111</ref> Otac Đuro bio je [[arhitekt]], a majka Josipa [[opera|operna]] [[pjevač]]ica koja je svoju karijeru naprasno prekinula zbog neodobravanja supruga i njegove obitelji. Sonjina obitelj je rodbinski povezana s [[Hrvatska|hrvatskim]] [[političar]]em [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Rani život i obitelj, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Karijera === Počela je plesati u dobi od pet godina u ritmičkoj školi [[Mirjana Janeček Stropnik|Mirjane Janeček Stropnik]], a kao školarka je plesala u kazalištu "[[Dječje carstvo]]" [[Tito Strozzi|Tita Strozzija]] i [[Mladen Širola|Mladena Širole]]. U tom je kazalištu Sonja pjevala i plesala u [[balet]]ima "[[Crvenkapica]]", "Tri djevojčice" i "Kraljica lutaka". Profesionalnu karijeru balerine započinje [[1944.]] godine u [[Balet Zagrebačke opere|Baletu Zagrebačke opere]], a [[1947.]] pleše [[solist]]ičke uloge. Nastupala je u [[balet]]ima kao što su "[[Trnoružica]]", "Balada o srednjovjekovnoj ljubavi", "[[Romeo i Julija]]", "[[Coppelia]]", "[[Pepeljuga]]", "Pokolj Amazonki", "Čudesni mandarin", "Đavao u selu". S potonjom predstavom proputovala je svijet zajedno s [[koreograf]]ima [[Pia Mlakar|Pijom]] i [[Pino Mlakar|Pinom Mlakar]]. Jedinu [[film]]sku ulogu Sonja je ostvarila u [[film]]u "[[Zastava (1949)|Zastava]]" gdje je utjelovila lik mlade i perspektivne balerine Marije. Sonja je napustila karijeru plesačice u 35. godini života, zbog ozljede [[koljeno|koljena]]. Ubrzo postaje ravnateljica Baleta HNK. Idućih 40 godina se bavila [[koreograf]]ijom. Godine [[2007.]] izdana je njena [[monografija]] "Plesati znači živjeti" koju su napisali [[pjevač]] i [[publicist]] [[Davor Schopf]] i [[plesač]] i baletni kritičar [[Mladen Mordej Vučković]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Dani slave kraljice zagrebačkog baleta, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Privatni život === Iz drugog [[brak]]a s [[liječnik]]om Borisom Zimermannom imala je kćer Marinu koja je poginula u prometnoj nesreći u 22. godini života.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Privatni život, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Zastava (1949)|Zastava]]" kao Marija ([[1949.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0440978|ime=Sonja Kastl}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kastl, Sonja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatske balerine]] [[Kategorija:Hrvatski koreografi]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 72t31hn3uo5ppk7ojg4qbz83z7ip1e2 7625193 7625170 2026-10-27T16:38:56Z Croxyz 205325 7625193 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Sonja Kastl |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[14. srpnja]] [[1929.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |smrt = [[26. listopada]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sonja Kastl''' ([[Zagreb]], [[14. srpnja]] [[1929.]] – [[Zagreb]], [[26. listopada]] [[2026.]]<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/kastl-sonja Kastl, Sonja], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref>) bila je [[hrvatska]] [[film]]ska i [[kazalište|kazališna]] [[glumac|glumica]], [[pedagog]]inja, [[balet|balerina]] i [[koreograf]]kinja. == Životopis == === Rani život === Sonja Kastl rođena je [[14. srpnja]] [[1929.]] u [[Zagreb]]u. Potječe iz građanske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 111</ref> Otac Đuro bio je [[arhitekt]], a majka Josipa [[opera|operna]] [[pjevač]]ica koja je svoju karijeru naprasno prekinula zbog neodobravanja supruga i njegove obitelji. Sonjina obitelj je rodbinski povezana s [[Hrvatska|hrvatskim]] [[političar]]em [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Rani život i obitelj, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Karijera === Počela je plesati u dobi od pet godina u ritmičkoj školi [[Mirjana Janeček Stropnik|Mirjane Janeček Stropnik]], a kao školarka je plesala u kazalištu "[[Dječje carstvo]]" [[Tito Strozzi|Tita Strozzija]] i [[Mladen Širola|Mladena Širole]]. U tom je kazalištu Sonja pjevala i plesala u [[balet]]ima "[[Crvenkapica]]", "Tri djevojčice" i "Kraljica lutaka". Profesionalnu karijeru balerine započinje [[1944.]] godine u [[Balet Zagrebačke opere|Baletu Zagrebačke opere]], a [[1947.]] pleše [[solist]]ičke uloge. Nastupala je u [[balet]]ima kao što su "[[Trnoružica]]", "Balada o srednjovjekovnoj ljubavi", "[[Romeo i Julija]]", "[[Coppelia]]", "[[Pepeljuga]]", "Pokolj Amazonki", "Čudesni mandarin", "Đavao u selu". S potonjom predstavom proputovala je svijet zajedno s [[koreograf]]ima [[Pia Mlakar|Pijom]] i [[Pino Mlakar|Pinom Mlakar]]. Jedinu [[film]]sku ulogu Sonja je ostvarila u [[film]]u "[[Zastava (1949)|Zastava]]" gdje je utjelovila lik mlade i perspektivne balerine Marije. Sonja je napustila karijeru plesačice u 35. godini života, zbog ozljede [[koljeno|koljena]]. Ubrzo postaje ravnateljica Baleta HNK. Idućih 40 godina se bavila [[koreograf]]ijom. Godine [[2007.]] izdana je njena [[monografija]] "Plesati znači živjeti" koju su napisali [[pjevač]] i [[publicist]] [[Davor Schopf]] i [[plesač]] i baletni kritičar [[Mladen Mordej Vučković]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Dani slave kraljice zagrebačkog baleta, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> === Privatni život === Iz drugog [[brak]]a s [[liječnik]]om Borisom Zimermannom imala je kćer Marinu koja je poginula u prometnoj nesreći u 22. godini života.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |title=Privatni život, Nacional.hr |archive-url=https://archive.today/20120903223722/http://www.nacional.hr/clanak/39569/dani-slave-kraljice-zagrebackog-baleta |archive-date=3. rujna 2012. |access-date=9. travnja 2011.}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Zastava (1949)|Zastava]]" kao Marija ([[1949.]]) == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0440978|ime=Sonja Kastl}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Kastl, Sonja}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatske balerine]] [[Kategorija:Hrvatski koreografi]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za kazališnu umjetnost]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] mze451hd8uth1q6khjqy8p6m2ru5p2e 0 303982 7625290 6464564 2026-10-27T18:40:56Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625290 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Carl von Ossietzky | slika = Bundesarchiv Bild 183-93516-0010, Carl von Ossietzky.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1889.]] | mjesto_rođenja = [[Hamburg]] | smrt = [[4. svibnja]] [[1938.]] | mjesto_smrti = [[Berlin]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEC}} | poznat_po = pacifizmu | zanimanje = Novinar, pisac | nagrade = 1936. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Carl von Ossietzky''' ([[Hamburg]], [[3. listopada]] [[1889.]] – [[Berlin]], [[4. svibnja]] [[1938.]]), bio je njemački [[novinar]], [[pisac]] i [[pacifizam|pacifist]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 1936. godine. Carl von Ossietzky je više godina bio izdavač kazališnog časopisa ''[[Die Weltbühne]]''. Objavio je zajedno s drugim novinarima o naoružavanju njemačke flote i [[Reichswehr]]a još za vrijeme [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Njemačka država ga je optužila i osudila [[1931.]] godine za špijunažu u tzv. ''Weltbühne-Prozessu''. Carl von Ossietsky i Walter Kreiser optuženi su za veleizdaju 1929. godine i odavanje državnih tajni. von Ossietsky je osuđen 1931. godine na 18 mjeseci zatvora zbog špijunaže. Kasnije je bio optužen da je uvrijedio [[Reichswehr]] zato što je njegov prijatelj iz kazališnog časopisa [[Kurt Tucholsky]] izjavio: '"Soldaten sind Mörder" (hrv. Vojnici su ubojice). von Ossietzky je pušten na slobodu 1932. Godine 1936. dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za mir‎]] za [[1935.]] godinu. U tom trenutku bio je u [[Sabirni logor|koncentracijskom logoru]] još od 1933. i bolovao je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] i [[Srčane bolesti|bolesti srca]]. Vlada [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] mu ne dozvoljava da napusti zemlju. Sljedeće godine Nijemci mu zabranjuju da preuzme nagradu. {{Nobelova nagrada za mir}} == Vanjske poveznice == {{Commons}} *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1935/ossietzky-bio.html Životopis Carla von Ossietzkyog] {{GLAVNIRASPORED:Ossietzky, Carl von}} [[Kategorija:Njemački politički aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] tf2lnh95wue8q724mxgl3edekejdvz5 0 308554 7625032 7600426 2026-10-27T12:52:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625032 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselja u Venecijanskoj laguni | ime = Quarto d'Altino | slika = Stazione Quarto d'Altino.jpg | stanovništvo = 28.622 | godina popisa = 2010. | površina = | z. širina = 45.55 | z. dužina = 12.467 }} '''Quarto d'Altino''' je grad u [[Veneto|Venetu]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]] od 8.082 stanovnika<ref>[http://demo.istat.it/bilmens2010gen/index.html Dato Istat al 31/05/2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326075116/http://www.demo.istat.it/bilmens2010gen/index.html |date=26. ožujka 2016. }}.</ref> == Povijest == Povijest naselja neraskidivo je povezana s [[Antika|antičkim]] gradom [[Jadranski Veneti|jadranskih Veneta]] [[Altinum]]om, koji je za Rimljana postao municipij. Altinum je bio važna trgovačka luka u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali je nakon što ga je prvi put razorio [[Atila]] [[452.]], potpuno napušten u sljedećim stoljećima. Njegovi stanovnici potražili su sigurniji dom na otocima lagune u [[Venecija|Veneciji]], [[Torcello|Torcellu]], [[Murano|Muranu]], [[Burano|Buranu]]. Ruševine antičkog Altina postale su kamenolom iz kojeg se izvlačio materijal za gradnju novih objekata. Nakon toga se vjerojatno u vrijeme [[langobardi|Langobarda]] razvilo u zapadnom dijelu teritorije grada malo selo oko kapele posvećene sv. Mihaelu Arkanđelu, nazvano: "del Quarto", to je bilo zato što je to naselje bilo udaljeno četiri rimske milje od [[Antički Rim|rimskog]] [[Altinum]]a. Quarto je od [[1177.]] bilo u biskupiji [[Torcello]].<ref>Daniele Scomparin: La pieve di Casale sul Sile. Il territorio, le cappelle e i comuni minori, Piazza Editore - Silea, 1994. str. 44</ref> Od 15. stoljeća kad je [[Mletačka Republika]] otpočela s velikim melioracijskim radovima na isušivanju močvara na terenu Quarta d'Altina - otpočeo je i rast naselja. Od [[napoleon]]ske vlasti San Michele del Quarto je općina. Pravi rast naselje je doživjelo tek početkom 20. stoljeća kad je tu izgrađena željeznička pruga [[Trst]] - [[Venecija]] i most preko rijeke [[Sile]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1871.|1669 |1881.|1627 |1901.|1851 |1911.|2229 |1921.|2486 |1931.|2998 |1936.|3549 |1951.|4120 |1961.|3804 |1971.|4361 |1981.|5463 |1991.|6234 |2001.|7228 |2011.|8199 |2021.|8000 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.comune.quartodaltino.ve.it/ Službene stranice Quarto d'Altina] {{it icon}} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] jpdu8zc93i30f8b10amkt0le2hkhv3e 0 309174 7625297 7603783 2026-10-27T18:55:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625297 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Riđi guan'' | slika = Bearded Guan.jpg | status = NT | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 12 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2019 |title=''Penelope barbata'' |volume=2019 |article-number=e.T22678357A136646577 |doi=10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T22678357A136646577.en |access-date=12 November 2021}}</ref> | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[kokoške|Galliformes]] | familia = [[Cracidae]] | genus = ''[[Penelope (ptice)|Penelope]]'' | species = ''P. barbata'' | dvoimeno = ''Penelope barbata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Frank Chapman (ornitolog)|Chapman]], 1921. }} '''''Riđi guan''''' ({{lat.|Penelope barbata}}) je vrsta [[ptice]] iz roda [[Penelope (ptice)|Penelope]], porodice Cracidae. Živi u [[Ekvador]]u i [[Peru]]u. Prirodna staništa su joj [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] vlažne planinske [[šuma|šume]]. Ugrožena je gubitkom staništa. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=73 BirdLife Species Factsheet.] *[http://www.fao.org/docrep/t0750e/t0750e0e.htm Guans] at FAO.org *[https://web.archive.org/web/20130606161753/http://neotropical.birds.cornell.edu/portal/species/overview?p_p_spp=42032 Bearded Guan] at Neotropical Birds (Cornell University) *[https://www.hbw.com/ibc/species/bearded-guan-penelope-barbata Bearded Guan videos and photos] on the Internet Bird Collection *[http://www.oiseaux.net/photos/antoine.cazin/bearded.guan.1.html#monde Photo & specifics-High Res]; [http://www.oiseaux.net/photos/photo71.en.html Article] oiseaux [[Kategorija:Penelope]] k8s3vm6optn6tlr0s8gr1np2ydlm3e0 0 310767 7625322 7201194 2026-10-27T19:55:16Z Geoguesserplayer 351853 7625322 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Helidrom Monaco | izvorno ime = Héliport de Monaco | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Monaco Monte Carlo Heliport (24986336967).jpg | opis = | IATA = MCM | ICAO = LNMC {{Lokacijska karta|Monako|width=250|float=center |caption=|mark=Airplane_silhouette.svg|marksize=10 |label=MCM|position=right |lat_deg=43|lat_min=43|lat_sec=35|lat_dir=N |lon_deg=07|lon_min=25|lon_sec=14|lon_dir=E }}<small>Položaj helidroma na zemljovidu Monaka</small> | vrsta = javni | vlasnik-operater= | vlasnik = | operater = | grad = | lokacija = [[Fontvieille, Monako|Fontvieille]] | izgrađen = | uporaba = | visina-f = 20 | visina-m = 6 | koordinate = {{Coord|43|43|35|N|7|25|14|E|type:airport|display=inline,title}} | website = | metar-visina = | metar-staza = | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-f = | h2-ldužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | fusnota = }} '''Helidrom Monaco''' ([[IATA]]: ''MCM'', [[ICAO]]: ''LNMC'') nalazi se u četvrti [[Fontvieille, Monako|Fontvieille]] u [[Monako|Kneževini Monaku]]. ==Smještaj== [[Helidrom]] je smješten na samoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] u blizini nogometnog [[stadion Louis II.|stadiona Louisa II]]. Slijetanja i polijetanja vrše se samo s morske strane. Letovi do 20 km udaljene [[Zračna luka Nice Côte d'Azur|Zračne luke Nice Côte d'Azur]] u [[Francuska|Francuskoj]] odvija se duž obale. Helidrom je povezan autobusnim linijama [[Compagnie des Autobus de Monaco]] (CAM). ==Uporaba== Helidrom uglavnom rabe helikopterski operateri kao što su [[Heli Air Monaco]] i [[Monacair]]. ==Vanjske poveznice== *http://www.heliairmonaco.com/ [[Kategorija:Građevine u Monaku]] [[Kategorija:Zračne luke|Monaco]] {{GLAVNIRASPORED:Monaco, Helidrom}} {{Mrva-zračna luka}} 0jnpzvmaju7pc3fuqurxj5bkocynq4l 0 312434 7625161 7475565 2026-10-27T15:56:08Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625161 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Frederick Soddy | slika = Frederick Soddy.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. rujna]] [[1877.]] | mjesto_rođenja = [[Eastbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = [[22. rujna]] [[1956.]] | mjesto_smrti = [[Brighton]], Ujedinjeno Kraljevstvo | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1921. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Frederick Soddy''' ([[Eastbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[2. rujna]] [[1877.]] – [[Brighton]], Ujedinjeno Kraljevstvo, [[22. rujna]] [[1956.]]) je bio [[Englezi|engleski]] [[kemičar]], koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s [[Ernest Rutherford|Ernestom Rutherfordom]] postavio '''teoriju radioaktivnog raspadanja''' 1903., po kojoj atomi [[radioaktivnost|radioaktivnih]] elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica ([[alfa-čestica]], [[beta-čestica]] ili [[gama-čestica]]), pri čemu prelaze u [[atom]]e drugih [[Kemijski element|elemenata]]. Soddy je uveo pojam [[izotop]]a, kao različitog atoma istog elementa, kojem [[atomska jezgra]] ima jednaki [[električni naboj]], a različitu [[Relativna atomska masa|atomsku masu]]. 1921. je primio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]].<ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120101115409/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm |date=1. siječnja 2012. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref> ==Životopis== Frederick Soddy je išao u škole u Eastbourneu, Aberystwythu, da bi od 1898. do 1900. radio kao istraživač na [[Sveučilište Oxford|Sveučilištu Oxford]]. Od 1900. radi kao demonstrator na Sveučilištu McGill u [[Montréal]]u, gdje je radio s Ernestom Rutherfordom, na istraživanju [[radioaktivnost]]i. Primijetili su neobično ponašanje radioaktivnih elemenata, koji se raspadaju u nove kemijske elemente, stvarajući alfa-čestice, beta-čestice ili gama-čestice. U to vrijeme nije se puno znalo o radioaktivnosti. Frederick Soddy je otkrio '''zakon pomicanja''', po kojem se atomi radioaktivnih elemenata koji emitiraju alfa-čestice prelaze u atome, čija je [[atomska masa]] manja za 4 [[Atomska jedinica mase|atomske jedinice mase]], a [[atomski broj]] manji za 2, tj. prelaze u atome elemenata, koji u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]] zauzimaju položaj pomaknut za dva mjesta ulijevo, a atomi koji emitiraju beta-čestice prelaze u atome, koji uz istu atomsku masu povećavaju svoj atomski broj za 1, tj. prelaze u atome elemenata, koji u periodnom sustavu zauzimaju položaj pomaknut za jedno mjesto udesno. Soddy je uveo pojam [[izotop]]a, kao različitog [[atom]]a istog [[kemijski element|kemijskog elementa]], kojem [[atomska jezgra]] ima jednaki [[električni naboj]], a različitu [[atomska masa|atomsku masu]]. Izotopi ([[Grčki jezik|grč]]. ''isos'' – isti, ''topos'' – mjesto) upućuje se na činjenicu da su smješteni na istom mjestu u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]], su atomi istog kemijskog elementa koji imaju isti broj [[proton]]a i [[elektron]]a, a različit broj [[neutron]]a, zbog čega imaju ista kemijska svojstva, ali različitu [[Relativna atomska masa|atomsku masu]]. Dokazao je da postoje stabilni izotopi [[Olovo (element)|olova]]. [[Joseph John Thomson]] je dokazao kasnije da izotope imaju i kemijski elementi, koji nisu radioaktivni.<ref>"Experiments in Radioactivity, and the Production of Helium from Radium" William Ramsay; Frederick Soddy, journal = Proceedings of the Royal Society of London, 1903. – 1904.</ref> Frederick Soddy je proučavao i [[Ekonomija|ekonomske znanosti]] ([[Makroekonomija|makroekonomska politika]], [[devizni tečaj]] i drugo). Potvrdio je i [[Descartesov teorem]] 1936. Oženio se s Winifred Beilby 1908. Spominje se i kao jedan od začetnika [[Masena spektrometrija|masene spektroskopije]].<ref>Eric Zencey: ''[http://www.nytimes.com/2009/04/12/opinion/12zencey.html?_r=1&ref=opinion] "Mr. Soddy’s Ecological Economy" In: ''The New York Times, 2009.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Soddy, Frederick}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Britanski kemičari]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] 538uonfculkmyd5dmomq4nouiqbkd0k 0 312711 7625395 7623422 2026-10-27T21:55:01Z Zeljko 1196 7625395 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Karanfil]]}} {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Klinčić | slika =Syzygium_aromaticum_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-030.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Myrtales]] | familia = [[Myrtaceae]] | genus = ''[[Syzygium]]'' | species = '''''S. aromaticum''''' | dvoimeno = ''Syzygium aromaticum'' | dvoimeno_autorstvo = (L.) Merr. & L.M.Perry }} '''Klinčić''' (karanfilovac, [[latinski]]: ''Syzygium aromaticum'') vrsta je vazdazelenog tropskog [[Stablo|stabla]] iz porodice mirtovki (''[[Myrtaceae]]''), <ref name="Kew Science "/>reda ''[[Myrtales]]''. Potječe s [[Molučki otoci|Molučkih otoka]] u [[Indonezija|Indoneziji]], a danas se uzgaja u brojnim tropskim područjima zbog aromatičnih cvjetnih [[pup]]ova, koji se suše i upotrebljavaju kao [[začin]]. Jedna je od gospodarski najvažnijih vrsta roda ''[[Syzygium]]''. == Opis == Klinčić je vazdazeleno, snažno razgranato [[stablo]], obično visoko 8–20 metara, s gustom, često stožastom [[Krošnja|krošnjom]]. [[Kora (biljke)|Kora]] i [[listovi]] sadrže aromatična eterična ulja. Mlade [[Grana|grane]] nose nasuprotno raspoređene listove, koji su u početku ružičasti, a kasnije sjajni i tamnozeleni.<ref name="Kew "/> Listovi su jednostavni, kožasti, eliptični do duguljasto eliptični, dugi 5–13 cm i široki 2–6 cm. Vrh im je zašiljen, osnova klinasta, a rub cjelovit. Peteljke su duge 2–3 cm. Plojke imaju brojne sitne uljne žlijezde, osobito vidljive na donjoj strani. Zgnječeni listovi oslobađaju karakterističan miris klinčića.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni, skupljeni u vršne paštitaste [[cvat]]ove. Cvjetni [[pup]]ovi u početku su blijedi ili zelenkasti, a tijekom razvoja postaju ružičasti do jarkocrveni. Izduženo cvjetište sraslo je s donjim dijelom cvijeta i dugo je približno 13–20 mm. [[Čaška]] završava četirima kratkim, trokutastim [[lap]]ovima, dok vjenčić čine četiri [[Latica|latice]] koje prije otvaranja tvore zaobljenu kapicu. Pri otvaranju cvijeta latice otpadaju, otkrivajući brojne duge, bjelkastožute prašnike. Plodnica je podrasla.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je mesnata, duguljasto elipsoidna boba, duga približno 2–3 cm, široka oko 1,2–1,3 cm. Dozrijevanjem poprima tamnoljubičastu boju, a najčešće sadrži jednu [[sjeme]]nku. Na vrhu ploda ostaju vidljivi dijelovi čaške. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601421-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Izvor: Kew – prirodna i unesena rasprostranjenost Prirodno područje rasprostranjenosti vrste ograničeno je na [[Molučki otoci|Molučke otoke]] u Indoneziji. Nastanjuje vlažne tropske [[Šuma|šume]], osobito niže planinske padine s obilnim oborinama, visokom vlagom zraka i dobro dreniranim tlima.<ref name="Kew Science "/> Zbog gospodarske važnosti unesena je u brojna tropska područja, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Madagaskar]], [[Tanzanija|Tanzaniju]], [[Komori|Komore]], [[Sejšeli|Sejšele]], [[Sumatra|Sumatru]], [[Borneo]] i pojedine karipske otoke. Posebno je važna u uzgoju na [[Zanzibar]]u, Madagaskaru i u Indoneziji. == Sistematika i povijest == Vrstu je prvi opisao [[Carl Linné]] [[1753.]] pod nazivom ''Caryophyllus aromaticus'', u djelu Species Plantarum, na stranici 515. Američki botaničari [[Elmer Drew Merrill]] i [[Lily May Perry]] prenijeli su je [[1939.]] u rod ''[[Syzygium]]'', objavivši kombinaciju ''Syzygium aromaticum'' <small>(L.) Merr. & L.M.Perry</small> u časopisu Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences, 18: 196.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/601421-1 IPNI], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Uporaba == Najvažniji proizvod klinčića osušeni su, još neotvoreni cvjetni [[pup]]ovi. Beru se kada poprime crvenkastu boju, prije otvaranja cvjetova, a zatim se suše dok ne postanu tamnosmeđi i tvrdi.<ref name="Kew "/> Osušeni pupovi upotrebljavaju se kao začin u slanim i slatkim jelima, pekarskim proizvodima, umacima, napitcima i različitim začinskim mješavinama.<ref name="Kew "/> [[Eterična ulja|Eterično ulje]] klinčića bogato je [[Eugenol|eugenol]]om, spojem odgovornim za njegov karakterističan miris i velik dio biološkog djelovanja. Upotrebljava se u [[Parfumerija|parfumeriji]], [[Prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] i [[Stomatologija|stomatologiji]], osobito u pojedinim pripravcima za privremeno ublažavanje [[Zubobolja|zubobolje]]. Koncentrirano ulje može nadražiti kožu i sluznice, a gutanje većih količina može izazvati ozbiljno [[Trovanje|trovanje]].<ref name="Kew "/> Klinčić ima dugu povijest međunarodne [[Trgovina|trgovine]]. Tijekom 16. i 17. stoljeća europske pomorske sile natjecale su se za nadzor nad njegovom proizvodnjom na Molučkim otocima. Kasnijim širenjem uzgoja postupno je izgubio položaj rijetkog i iznimno skupog začina.<ref name="Kew "/> == Sinonimi == Prema Kewu: <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601421-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> Homotipski: * ''Caryophyllus aromaticus'' <small>L.</small> in Sp. Pl.: 515 (1753) * ''Eugenia aromatica'' <small>(L.) Baill.</small> in Hist. Pl. 6: 311 (1876), nom. illeg. homonym. post. * ''Eugenia caryophyllus'' <small>(Spreng.) Bullock & S.G.Harrison</small> in Kew Bull. 13: 52 (1958) * ''Myrtus caryophyllus'' <small>Spreng.</small> in Syst. Veg., ed. 16. 2: 485 (1825) Heterotipski: * ''Caryophyllus hortensis'' <small>Noronha</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 5(4): 11 (1790), nom. nud. * ''Caryophyllus silvestris'' <small>Teijsm. ex Hassk.</small> in Abh. Naturf. Ges. Halle 9: 167 (1866) * ''Eugenia caryophyllata'' <small>Thunb.</small> in Caryoph. Arom.: 1 (1788) * ''Jambosa caryophyllus'' <small>(Thunb.) Nied.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(7): 85 (1893) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Karanfilovac]] 26qqtfaccxljwhi45dto38jq6tndsoz 7625403 7625395 2026-10-27T22:03:07Z Zeljko 1196 7625403 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Karanfil]]}} {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Klinčić | slika =Syzygium_aromaticum_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-030.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Myrtales]] | familia = [[Myrtaceae]] | genus = ''[[Syzygium]]'' | species = '''''S. aromaticum''''' | dvoimeno = ''Syzygium aromaticum'' | dvoimeno_autorstvo = (L.) Merr. & L.M.Perry | karta_raspon =2005clove.PNG }} [[Datoteka:Clove trees.JPG|mini|lijevo|''S. aromaticum'']] [[Datoteka:Syzygium aromaticum (5288803347).jpg|mini|lijevo|''S. aromaticum'']] [[Datoteka:ZanCloves.JPG|mini|lijevo|''S. aromaticum'']] [[Datoteka:Cloves Munduk MRD.jpg|mini|lijevo|''S. aromaticum'']] [[Datoteka:CloveCloseUp.jpg|mini|desno|''S. aromaticum'']] '''Klinčić''' (karanfilovac, [[latinski]]: ''Syzygium aromaticum'') vrsta je vazdazelenog tropskog [[Stablo|stabla]] iz porodice mirtovki (''[[Myrtaceae]]''), <ref name="Kew Science "/>reda ''[[Myrtales]]''. Potječe s [[Molučki otoci|Molučkih otoka]] u [[Indonezija|Indoneziji]], a danas se uzgaja u brojnim tropskim područjima zbog aromatičnih cvjetnih [[pup]]ova, koji se suše i upotrebljavaju kao [[začin]]. Jedna je od gospodarski najvažnijih vrsta roda ''[[Syzygium]]''. == Opis == Klinčić je vazdazeleno, snažno razgranato [[stablo]], obično visoko 8–20 metara, s gustom, često stožastom [[Krošnja|krošnjom]]. [[Kora (biljke)|Kora]] i [[listovi]] sadrže aromatična eterična ulja. Mlade [[Grana|grane]] nose nasuprotno raspoređene listove, koji su u početku ružičasti, a kasnije sjajni i tamnozeleni.<ref name="Kew "/> Listovi su jednostavni, kožasti, eliptični do duguljasto eliptični, dugi 5–13 cm i široki 2–6 cm. Vrh im je zašiljen, osnova klinasta, a rub cjelovit. Peteljke su duge 2–3 cm. Plojke imaju brojne sitne uljne žlijezde, osobito vidljive na donjoj strani. Zgnječeni listovi oslobađaju karakterističan miris klinčića.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni, skupljeni u vršne paštitaste [[cvat]]ove. Cvjetni [[pup]]ovi u početku su blijedi ili zelenkasti, a tijekom razvoja postaju ružičasti do jarkocrveni. Izduženo cvjetište sraslo je s donjim dijelom cvijeta i dugo je približno 13–20 mm. [[Čaška]] završava četirima kratkim, trokutastim [[lap]]ovima, dok vjenčić čine četiri [[Latica|latice]] koje prije otvaranja tvore zaobljenu kapicu. Pri otvaranju cvijeta latice otpadaju, otkrivajući brojne duge, bjelkastožute prašnike. Plodnica je podrasla.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je mesnata, duguljasto elipsoidna boba, duga približno 2–3 cm, široka oko 1,2–1,3 cm. Dozrijevanjem poprima tamnoljubičastu boju, a najčešće sadrži jednu [[sjeme]]nku. Na vrhu ploda ostaju vidljivi dijelovi čaške. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601421-1/general-information Kew, opis], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Izvor: Kew – prirodna i unesena rasprostranjenost Prirodno područje rasprostranjenosti vrste ograničeno je na [[Molučki otoci|Molučke otoke]] u Indoneziji. Nastanjuje vlažne tropske [[Šuma|šume]], osobito niže planinske padine s obilnim oborinama, visokom vlagom zraka i dobro dreniranim tlima.<ref name="Kew Science "/> Zbog gospodarske važnosti unesena je u brojna tropska područja, uključujući [[Indija|Indiju]], [[Madagaskar]], [[Tanzanija|Tanzaniju]], [[Komori|Komore]], [[Sejšeli|Sejšele]], [[Sumatra|Sumatru]], [[Borneo]] i pojedine karipske otoke. Posebno je važna u uzgoju na [[Zanzibar]]u, Madagaskaru i u Indoneziji. == Sistematika i povijest == Vrstu je prvi opisao [[Carl Linné]] [[1753.]] pod nazivom ''Caryophyllus aromaticus'', u djelu Species Plantarum, na stranici 515. Američki botaničari [[Elmer Drew Merrill]] i [[Lily May Perry]] prenijeli su je [[1939.]] u rod ''[[Syzygium]]'', objavivši kombinaciju ''Syzygium aromaticum'' <small>(L.) Merr. & L.M.Perry</small> u časopisu Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences, 18: 196.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/601421-1 IPNI], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Uporaba == Najvažniji proizvod klinčića osušeni su, još neotvoreni cvjetni [[pup]]ovi. Beru se kada poprime crvenkastu boju, prije otvaranja cvjetova, a zatim se suše dok ne postanu tamnosmeđi i tvrdi.<ref name="Kew "/> Osušeni pupovi upotrebljavaju se kao začin u slanim i slatkim jelima, pekarskim proizvodima, umacima, napitcima i različitim začinskim mješavinama.<ref name="Kew "/> [[Eterična ulja|Eterično ulje]] klinčića bogato je [[Eugenol|eugenol]]om, spojem odgovornim za njegov karakterističan miris i velik dio biološkog djelovanja. Upotrebljava se u [[Parfumerija|parfumeriji]], [[Prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] i [[Stomatologija|stomatologiji]], osobito u pojedinim pripravcima za privremeno ublažavanje [[Zubobolja|zubobolje]]. Koncentrirano ulje može nadražiti kožu i sluznice, a gutanje većih količina može izazvati ozbiljno [[Trovanje|trovanje]].<ref name="Kew "/> Klinčić ima dugu povijest međunarodne [[Trgovina|trgovine]]. Tijekom 16. i 17. stoljeća europske pomorske sile natjecale su se za nadzor nad njegovom proizvodnjom na Molučkim otocima. Kasnijim širenjem uzgoja postupno je izgubio položaj rijetkog i iznimno skupog začina.<ref name="Kew "/> == Sinonimi == Prema Kewu: <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601421-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> Homotipski: * ''Caryophyllus aromaticus'' <small>L.</small> in Sp. Pl.: 515 (1753) * ''Eugenia aromatica'' <small>(L.) Baill.</small> in Hist. Pl. 6: 311 (1876), nom. illeg. homonym. post. * ''Eugenia caryophyllus'' <small>(Spreng.) Bullock & S.G.Harrison</small> in Kew Bull. 13: 52 (1958) * ''Myrtus caryophyllus'' <small>Spreng.</small> in Syst. Veg., ed. 16. 2: 485 (1825) Heterotipski: * ''Caryophyllus hortensis'' <small>Noronha</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 5(4): 11 (1790), nom. nud. * ''Caryophyllus silvestris'' <small>Teijsm. ex Hassk.</small> in Abh. Naturf. Ges. Halle 9: 167 (1866) * ''Eugenia caryophyllata'' <small>Thunb.</small> in Caryoph. Arom.: 1 (1788) * ''Jambosa caryophyllus'' <small>(Thunb.) Nied.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(7): 85 (1893) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Karanfilovac]] fm9zwevxbuiz8ogan6edjjylsa0ikme 0 313518 7625099 7457919 2026-10-27T14:54:11Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625099 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Eugene Wigner | slika = Wigner.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[17. studenoga]] [[1902.]] | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]] | datum_smrti = [[1. siječnja]] [[1995.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Princeton|New Jersey}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Fizika]], [[matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]], 1963. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Eugene Paul Wigner''' ([[Mađarski jezik|mađ.]] '''Wigner Jenő Pál'''; [[Budimpešta]], [[17. studenoga]] [[1902.]] – {{SAD grad|Princeton|New Jersey}}, [[1. siječnja]] [[1995.]]) bio je [[SAD|američki]] [[fizičar]] i [[matematičar]], [[Mađarska|mađarskog]] porijekla. Najpoznatiji je po teoriji [[Simetrija|simetrije]] u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], kao i po istraživanju građe [[Atomska jezgra|atomskoj jezgra]], kao i po nekoliko matematičkih poučaka. Prvi je pronašao trovanje [[ksenon]]om-135, koji nastaje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].<ref>Rhodes Richard: "Dark Sun: The Making Of The Hydrogen Bomb", publisher=Simon & Schuster, 1996.</ref> Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1963., koju su dijelili Maria Goeppert-Mayer, J. Hans D. Jensen i on, "za doprinose teoriji atomske jezgre i [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije".<ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230175058/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm |date=30. prosinca 2011. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref> ==Životopis== Eugene Wigner je rođen u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], a roditelji su mu bili [[Židovi]]. Kad je imao 11 godina, razbolio se vjerojatno od sušice ili [[Tuberkuloza|tuberkuloze]], pa su ga roditelji poslali šest tjedana u lječilište, u [[Austrija|austrijske]] [[planine]]. U to vrijeme liječenja, Eugene Wigner je iznenada pokazao interes za rješavanje složenih matematičkih problema. Od 1915. do 1919 polazio je [[Gimnazija|gimnaziju]] u Budimpešti, zajedno s [[John von Neumann|Johnom von Neumannom]], gdje su obojica išli na dodatne sate iz matematike. 1919. u Mađarskoj je na vlasti bio [[Komunizam|komunistički]] režim [[Béla Kun|Béle Kuna]], pa se Eugene Wigner preselio s obitelji u Austriju, a u međuvremenu su promijenili vjeru u [[luterani]]zam. Nakon pada Béle Kuna, vraćaju se nazad u Mađarsku.<ref>Andrew Szanton: "The Recollections of Eugene P. Wigner", publisher=Plenum, 1992.</ref> Od 1921. Eugene Wigner je studirao za [[inženjer]]a [[kemija|kemije]] u [[Berlin]]u. Svake srijede prisustvovao je sastancima Njemačkog društva fizičara, a tamo su bili i vrlo poznata imena u fizici, kao [[Max Planck]], [[Max von Laue]], Rudolf Ladenburg, [[Werner Heisenberg]], [[Walther Hermann Nernst|Walther Nernst]], [[Wolfgang Pauli]] i [[Albert Einstein]]. Eugene Wigner se posebno sprijateljio s [[Leó Szilárd|Leóm Szilárdom]] i [[Michael Polanyi|Michaelom Polanyiem]], s kojima je postao najbolji prijatelj. U to vrijeme izuzetno se zainteresirao za kvantnu mehaniku. Krajem 1920-tih, pomagao je velikom matematičaru [[David Hilbert|Davidu Hilbertu]], ali to je bilo veliko razočaranje za njega. Ipak, 1927. je postavio teoriju simetrije u kvantnoj mehanici, uvođenjem '''Wignerove D-matrice'''. Od 1931. radi na teoriji grupa u kvantnoj mehanici, a kasnije je nastavio na proučavanju atomske jezgre. Razvio je i teoriju [[nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]], poznatu kao '''Wigner–Eckartov poučak'''.<ref>Wigner E.: "Einige Folgerungen aus der Schrödingerschen Theorie für die Termstrukturen", journal=Zeitschrift für Physik, 1927.</ref> Od 1930. se seli u [[SAD]] na Univerzitet Princeton, budući su [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalisti]] već dolazili na vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]]. 1934. je upoznao [[Paul Dirac|Paula Diraca]], koji se kasnije i oženio njegovom sestrom Manci. 1936. se seli u [[Wisconsin]], gdje upoznaje svoju prvu ženu Ameliu Frank, koja na žalost umire sljedeće godine, što je Eugenea izuzetno pogodilo. Od 1937. postaje građanin SAD. Iako se nije bavio politikom i bio je [[Pacifizam|pacifist]] po uvjerenju, bio je jedan od glavnih zagovornika [[projekt Manhattan|projekta Manhattan]], za vrijeme kojeg su nastale prve [[atomska bomba|atomske bombe]], a dvije su bačene na [[Japan]] 1945. 1942. sudjeluje u gradnji prvog [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]] u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], gdje je ostvarena prva [[nuklearna lančana reakcija]].<ref>[http://www.anl.gov/Science_and_Technology/History/cp1list.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204040953/http://www.anl.gov/Science_and_Technology/History/cp1list.html |date=4. veljače 2012. }} "Science and Technology"</ref> 1941. se oženio sa svojom drugom ženom Mary Annette Wheeler, koja je bila [[profesor]] fizike, a završila je studij na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Ostali su zajedno do 1977., i imali su dvoje djece. Eugene Wigner je bio poznat po svojoj uljudnosti. 1963. je dijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagrade za fiziku]], a u to vrijeme se sve više bavi [[filozofija|filozofijom]]. Oženio se i treći put s Eileen Wigner. Treba napomenuti i sljedeći doprinos nauci s '''Wigner-Seitzovom ćelijom''', a to je [[geometrija|geometrijska]] konstrukcija koja se koristi u opisu [[Kristalna rešetka|kristalne rešetke]] u fizici čvrstoga stanja == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Wigner, Eugene}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Mađarski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Židovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] 4lw1cq7nyqrokhiykh68896fokqqvr4 0 315453 7625026 7620743 2026-10-27T12:41:04Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Istraživači Arktika|Istraživači Arktika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625026 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="float: right; clear: right; width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;" |- ! class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | Karl Weyprecht |- | class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | 8. rujna 1838. – 3. ožujka 1881. (42 god.) |- | colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa; line-height: 1.5em;" | [[File:Karl Weyprecht.jpg|250px]] |- ! Mjesto rođenja | [[Bad König]]<br/>(alternativno [[Michelstadt]] u [[Odenwald]]u u Njemačkoj) |- ! Mjesto smrti | [[Michelstadt]] |- ! Služba/grana | [[Austrougarska ratna mornarica]] |- ! Čin | ''[[k.u.k.]] [[Linienschiffsleutnant]]'' |- ! Zapovijedao | združeno s Juliusom von Payerom u [[Austrougarska polarna ekspedicija|Austrougarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874. koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]] |- ! Bitke/ratovi | [[Austro-sardinijski rat]]<br/>[[Viška bitka 1866.|Viška bitka (1866.)]] |}{{tab-predl}} '''Karl Weyprecht''' ('''Carl Weyprecht'''; [[Darmstadt]], [[8. rujna]] [[1838.]] – [[Michelstadt]], [[3. ožujka]] [[1881.]]), [[Austro-Ugarska|austrougarski]] istraživač. Bio je časnik (''[[k.u.k.]] [[Kapitänleutnant|Linienschiffsleutnant]]'') u [[Austrougarska ratna mornarica|Austrougarskoj ratnoj mornarici]]. Najslavniji je kao istraživač [[Arktik]]a, te advokat internacionalne suradnje u znanstvenoj polarnoj ekspediciji. Iako je nije uspio doživjeti, povezuje se s organizacijom prve [[Međunarodna polarna godina|Međunarodne polarne godine]]. S [[Julius von Payer|Juliusom von Payerom]] vodio je [[Austrougarska polarna ekspedicija|austrougarsku polarnu ekspediciju]] koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]]. {{GLAVNIRASPORED:Weyprecht, Karl}} [[Kategorija:Mornarički časnici Austrougarske ratne mornarice]] [[Kategorija:Istraživači Arktika]] m0qiqlbn83dyc3qwegr3w0hcm9o66n4 7625028 7625026 2026-10-27T12:42:26Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Austrijski istraživači|Austrijski istraživači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625028 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="float: right; clear: right; width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;" |- ! class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | Karl Weyprecht |- | class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | 8. rujna 1838. – 3. ožujka 1881. (42 god.) |- | colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa; line-height: 1.5em;" | [[File:Karl Weyprecht.jpg|250px]] |- ! Mjesto rođenja | [[Bad König]]<br/>(alternativno [[Michelstadt]] u [[Odenwald]]u u Njemačkoj) |- ! Mjesto smrti | [[Michelstadt]] |- ! Služba/grana | [[Austrougarska ratna mornarica]] |- ! Čin | ''[[k.u.k.]] [[Linienschiffsleutnant]]'' |- ! Zapovijedao | združeno s Juliusom von Payerom u [[Austrougarska polarna ekspedicija|Austrougarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874. koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]] |- ! Bitke/ratovi | [[Austro-sardinijski rat]]<br/>[[Viška bitka 1866.|Viška bitka (1866.)]] |}{{tab-predl}} '''Karl Weyprecht''' ('''Carl Weyprecht'''; [[Darmstadt]], [[8. rujna]] [[1838.]] – [[Michelstadt]], [[3. ožujka]] [[1881.]]), [[Austro-Ugarska|austrougarski]] istraživač. Bio je časnik (''[[k.u.k.]] [[Kapitänleutnant|Linienschiffsleutnant]]'') u [[Austrougarska ratna mornarica|Austrougarskoj ratnoj mornarici]]. Najslavniji je kao istraživač [[Arktik]]a, te advokat internacionalne suradnje u znanstvenoj polarnoj ekspediciji. Iako je nije uspio doživjeti, povezuje se s organizacijom prve [[Međunarodna polarna godina|Međunarodne polarne godine]]. S [[Julius von Payer|Juliusom von Payerom]] vodio je [[Austrougarska polarna ekspedicija|austrougarsku polarnu ekspediciju]] koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]]. {{GLAVNIRASPORED:Weyprecht, Karl}} [[Kategorija:Mornarički časnici Austrougarske ratne mornarice]] [[Kategorija:Istraživači Arktika]] [[Kategorija:Austrijski istraživači]] o1posvaib9roiuyxxm3u2ib7xlr0bxi 0 316575 7625339 7045561 2026-10-27T20:28:58Z ~2026-57348-46 376769 /* */ 7625339 wikitext text/x-wiki {| class="infobox biography vcard" cellspacing="2" style="width:22em; font-size:88%;" |- | colspan=2 style="text-align:center; font-size:125%; font-weight:bold;" | ''Čitalnica'' |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Osnovana | [[25. kolovoza]] [[1866.]]<br>[[Kastav]], [[Istra]], [[Austro-Ugarska]] |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Lokacija | {{coord|45.3734653|14.34874|format=dms|display=title,inline|scale:1000}} |- ! colspan=2 | Ostale informacije |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Predsjednik | [[Vjekoslav Vlah]] |- |} '''''Čitalnica''''' ili '''''Kastavska čitalnica''''' (poslije '''''Hrvatska čitaonica'''''), prva [[hrvatska]] [[čitaonica]] u [[Istra|Istri]] utemeljena u [[Kastav|Kastvu]] [[1866.]] godine. ''Čitalnica'' je nastala u vrijeme [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Slovenci|slovenskog]] [[čitaonički pokret|čitaoničkog pokreta]] u [[Istra|Istri]] i na [[kvarnerski otoci|kvarnerskim otocima]] koji je započeo krajem [[1860-ih]]. Po uzoru na čitaonice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] služila je kao sastajalište [[inteligencija (društveni sloj)|inteligencije]] i maloga [[građanstvo|građanstva]]. U početku je imala i političku ulogu jer je bila mjesto dogovaranja o političkom i kulturno-prosvjetiteljskom djelovanju kojemu je svrha bila postići političku ravnopravnost s [[Talijani u Istri|Talijanima u Istri]] i oduprijeti se postupku talijanske [[akulturacija|akulturacije]] i [[asimilacija|asimilacije]] hrvatskoga stanovništva.<ref>[https://istra.lzmk.hr/clanak/624 Istarska enciklopedija] B. Dobrić: ''čitaonice i čitaonički pokret'' (pristupljeno 5. studenoga 2016.)</ref> Njezini istaknuti predstavnici i članovi bili su [[Vjekoslav Vlah]], [[Fran Rubeša]], [[Ernest Jelušić]], [[Fran Bachmann]], [[Andrija Marotti]], te predstavnici istarskoga trolista [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. Nakon osnutka ''Čitalnice'' u istom su desetljeću osnovane ''[[Čitaonica u Velom Lošinju|Čitaonica]]'' u [[Veli Lošinj|Velom Lošinju]] ([[1867.]]) i ''[[Čitaonica u Puli|Čitaonica]]'' u [[Pula|Puli]] ([[1869.]]), a potom i u drugim [[Istra|istarskim]] mjestima. ==Više informacija== *[[povijest Istre]] *[[hrvatski narodni preporod u Istri]] *[[čitaonički pokret]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Istra]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] jxt699s0nn1yq4087u1jt0muv92ket0 7625459 7625339 2026-10-27T23:05:32Z Croxyz 205325 osporeno, bez izvora 7625459 wikitext text/x-wiki {| class="infobox biography vcard" cellspacing="2" style="width:22em; font-size:88%;" |- | colspan=2 style="text-align:center; font-size:125%; font-weight:bold;" | ''Čitalnica'' |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Osnovana | [[25. kolovoza]] [[1866.]]<br>[[Kastav]], [[Istra]], [[Austro-Ugarska]] |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Lokacija | {{coord|45.3734653|14.34874|format=dms|display=title,inline|scale:1000}} |- ! colspan=2 | Ostale informacije |- ! style="text-align:left; padding-left: 0.3em;" | Predsjednik | [[Vjekoslav Vlah]] |- |} '''''Čitalnica''''' ili '''''Kastavska čitalnica''''' (poslije '''''Hrvatska čitaonica'''''), prva [[hrvatska]] [[čitaonica]] u [[Istra|Istri]] utemeljena u [[Kastav|Kastvu]] [[1866.]] godine. ''Čitalnica'' je nastala u vrijeme [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Slovenci|slovenskog]] [[čitaonički pokret|čitaoničkog pokreta]] u [[Istra|Istri]] i na [[kvarnerski otoci|kvarnerskim otocima]] koji je započeo krajem [[1860-ih]]. Po uzoru na čitaonice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] služila je kao sastajalište [[inteligencija (društveni sloj)|inteligencije]] i maloga [[građanstvo|građanstva]]. U početku je imala i političku ulogu jer je bila mjesto dogovaranja o političkom i kulturno-prosvjetiteljskom djelovanju kojemu je svrha bila postići političku ravnopravnost s [[Talijani u Istri|Talijanima u Istri]] i oduprijeti se postupku talijanske [[akulturacija|akulturacije]] i [[asimilacija|asimilacije]] hrvatskoga stanovništva.<ref>[https://istra.lzmk.hr/clanak/624 Istarska enciklopedija] B. Dobrić: ''čitaonice i čitaonički pokret'' (pristupljeno 5. studenoga 2016.)</ref> Njezini istaknuti predstavnici i članovi bili su [[Vjekoslav Vlah]], [[Ernest Jelušić]], [[Fran Bachmann]], [[Andrija Marotti]], te predstavnici istarskoga trolista [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. Nakon osnutka ''Čitalnice'' u istom su desetljeću osnovane ''[[Čitaonica u Velom Lošinju|Čitaonica]]'' u [[Veli Lošinj|Velom Lošinju]] ([[1867.]]) i ''[[Čitaonica u Puli|Čitaonica]]'' u [[Pula|Puli]] ([[1869.]]), a potom i u drugim [[Istra|istarskim]] mjestima. ==Vidi još== *[[povijest Istre]] *[[hrvatski narodni preporod u Istri]] *[[čitaonički pokret]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Istra]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] miq1gway3le85uuu9jl8rgyj5tkemal 0 317813 7625475 7493381 2026-10-28T01:54:58Z Phazd 116068 dodan kraj izlaženja 7625475 wikitext text/x-wiki '''''Zarez''''' su bile [[Hrvatska|hrvatske]] [[novine]], dvotjednik za [[kultura|kulturna]] i društvena zbivanja, koji je izlazio u [[Zagreb]]u. Prvi broj objavljen je u veljači [[1999.]] godine, a posljednji 2016. Objavljivao ga je nakladnik ''Druga strana'' d.o.o., uz potporu [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] i Ureda za kulturu Grada Zagreba.<ref name="o nama">[https://web.archive.org/web/20110721103346/http://www.zarez.hr/onama.htm Zarez - O nama]</ref> == Urednici == *Marija Ćaćić (glavna urednica), Luka Ostojić (izvršni urednik), [[Nataša Govedić]] i [[Katarina Luketić]] (zamjenice glavnog urednika).<ref name="o nama"/> Prva je glavna urednica Zareza bila [[Andrea Zlatar Violić]]. == Suradnje == U suradnji s Kinoklubom Zagreb, časopis je producirao nekoliko epizoda internetskog talk-showa ''Sudnji dan''.<ref>{{Citation|title=SUDNJI DAN (talk show) Filmski specijal|url=https://www.youtube.com/watch?v=-NWtvSnkL9c|date=2014-06-27|accessdate=2026-06-28|last=Kinoklub Zagreb}} min. 0:59:25–0:59:30</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://zarez.abcdnk.hr Službena web-stranica] * [https://web.archive.org/web/20100211103004/http://www.zarez.hr/arhiva.htm Arhivirana web-stranica] {{mrva-tisak}} [[Kategorija:Hrvatski tiskani mediji]] [[Kategorija:Periodika]] 28e32j72h33nseyoyrqk7hxvm1k90ss 0 318151 7625188 6502461 2026-10-27T16:34:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625188 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:England Celtic tribes - South.png|mini|desno|Keltska plemena na jugu Britanije.]] '''Regnenses''', '''Regni''' odnosno '''Regini''' je bilo ime [[Briti|britskog]] [[Kelti|keltskog]] kraljevstva. Poslije je bilo [[civitas]]om u [[Britanija (rimska provincija)|rimskoj provinciji Britaniji]]. Granice su mu se podudarale s onima kasnijeg [[kraljevstvo Sussex|kraljevstva Sussexa]] te grofovije [[Sussex]]a, a prostirao se i na prostoru današnjeg [[Hampshire]]a. Glavni grad mu je bio [[Noviomagus Reginorum]] koji se nalazi na mjestu današnjeg [[Chichester]]a u okrugu [[Zapadni Sussex|Zapadnom Sussexu]]. == Literatura == *[[Tacit]], ''[[De vita Iulii Agricolae]]'' 14 *Bogaers, J. E. 1979. King Cogidubnus of Chichester: another reading of RIB 91. ''Britannia'' 10: 243-254. *Jackson, K. 1970. Roman-British names in the Antonine itinerary. ''Britannia'' 1: 68-82. *Rivet, A. L. F. & Smith, C. 1979. ''The Place-Names of Roman Britain''. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20051122192804/http://www.roman-britain.org/tribes/regnenses.htm Regnenses] na [http://www.roman-britain.org Roman-Britain.org] [[Kategorija:Povijest Engleske]] 04osn8i0cyyl60w3n4s444c66m0h8aq 0 325573 7625171 7072047 2026-10-27T16:05:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625171 wikitext text/x-wiki '''Red Cliff Chippewa''' (Gaa-miskwaabikaag, danas kao Red Cliff Band of Lake Superior Chippewa), jedna od bandi [[Chippewa]] Indijanaca<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/minn1.HTM#Chippewa Chippewa, Swanton]</ref> koja danas živi na rezervatu Red Cliff Indian Reservation, na jezeru [[Superior]] u okrugu [[bayfield, okrug (Wisconsin)|Bayfield]] u [[Wisconsin]]u. Glavno im je naselje Gaa-miskwaabikaag (Red Cliff). Red Cliffi porijeklo vuku od stare bande [[Kechegummewininewug]] (Gichigamiwininiwag) ili Lake Superior Chippewa, od kojih su se formirali i [[Bad River Chippewa]] s kojima čine čipevsku skupinu [[La Pointe Chippewa]]. Banda Red Cliff tradicionalno se bavila ribarenjem i žetvom divlje vodene riže [[Zizania aquatica]] i sakupljam divljeg šumsog bilja. Godine [[2012.]] u osmom mjesecu u planu im je otvaraje plemenskog nacionalnog [[Frog Bay]] (Frog Bay Tribal National Park).<ref>[http://indiancountrynews.net/index.php?option=com_content&task=view&id=12568&Itemid=1 Red Cliff Chippewa in Wisconsin to open park to public] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.glitc.org/pages/rcblsc.html Red Cliff Band of Lake Superior Chippewa Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128092156/http://www.glitc.org/pages/rcblsc.html |date=28. siječnja 2012. }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Wisconsin]] 8cenam4lwyctkdc8ta3oqvg35voysbf 0 328081 7624989 7600419 2026-10-27T12:20:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7624989 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Pula |izvorno ime= Nora |regija= Cagliari |pokrajina = Sardinija |slika grba = <!--Logo_pula.jpg--> |karta = |kratica regije= SAR |kratica pokrajine = CA |širina-stupnjevi = 39 |širina-minute= 1 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 9 |dužina-minute= 0 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 62 |mappaY = 265 |poštanski broj = 09010 |pozivni broj = 070 |istat = 092050 |zaštitnik = [[Sveti Ivan Krstitelj]] |stranica= [http://www.comune.pula.ca.it/ Pula Službene internet stranice] }} '''Pula''' (lat. Nora) je mjesto u Italiji, smješten u talijanskoj regiji [[Sardinija|Sardiniji]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|1700 |1871.|1485 |1881.|1668 |1901.|1781 |1911.|1964 |1921.|2066 |1931.|2131 |1936.|2275 |1951.|2611 |1961.|3642 |1971.|4770 |1981.|5371 |1991.|5857 |2001.|6535 |2011.|7141 |2021.|7106 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Luna}} * [http://www.comune.pula.ca.it Službene internet stranice] {{it}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 5zqnyphxzz1ys50evl53puy21nrfm41 0 328647 7625165 5010179 2026-10-27T15:59:18Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625165 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Akira Suzuki | slika = Nobel Prize 2010-Press Conference KVA-DSC 7383.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[12. rujna ]] [[1930.]] | mjesto_rođenja = [[Mukawa]], Japan | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|JAP}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2010. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Akira Suzuki''' (jap. 鈴木 章; [[Mukawa]], Japan, [[12. rujna ]] [[1930.]]) je japanski kemičar, dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] u 2010. godini. == Nagrade i odličja == * 1986. Weissberger-Williams Lectureship Award * 1987. Testimonial from the Korean Chemical Society * 1989. Chemical Society of Japan Award * 1995. DowElanco Lectureship Award * 2000. H. C. Brown Lecturer Award (Purdue University) * 2001. Distinguished Lecturer Award ([[Queen’s University (Kingston)]]) * 2010. Nobelova nagrada za kemiju == Vanjske poveznice == * [http://www.sigmaaldrich.com/Area_of_Interest/Chemistry/Chemical_Synthesis/Key_Resources/ChemFiles/Vol_2_No_1/Reference_Books.html Kratki životopis na stranici sigmaaldrich.com] {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Suzuki, Akira}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Japanski znanstvenici]] ed3ai0kn44vvimjnq956syainzcqh2c 0 329177 7625302 6791023 2026-10-27T19:04:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625302 wikitext text/x-wiki {{Infookvir neboder | Ime = Robert B. Atwood Building | Alternativno ime = | Slika = AtwoodBldg-AnchAK.jpg | opis slike = | Mjesto = {{SAD grad|Anchorage|Aljaska}} | Država = {{DZ+X|SAD}} | Koordinate = | pushpin_map = SAD Alaska Anchorage | od = | do = [[1983.]] | Otvorenje = [[17. ožujka]] [[1983.]] | Saniranje = | Rušenje = | Status = Izgrađen | Stil gradnje = | Arhitekt = Harold Wirum & Associates | Arhitekti = | Namjena = prostori Vlade Aljaske | Radna mjesta = | Broj soba = | Stanovi = | Vlasnik = Vlada [[Aljaska|Aljaske]] | Glavni korisnik = Vlada [[Aljaska|Aljaske]] | Graditelj = Hunt Building | Održavanje = | Visina = | Visina s antenom = | Visina krova = 81 | Dubina = | Po visini = | Po visini u = 2. u [[Aljaska|Aljaski]] | Katovi = 20 | Dizala = | Površina = | Materijal = | Konstrukcija = | Vrijednost = 27 milijuna [[Američki dolar|USD]] ([[1997.]]) | Sigurnost = }} '''Robert B. Atwood Building''' je poslovna zgrada u centru [[Anchorage]]a, glavnog grada [[Aljaska|Aljaske]]. Zgrada se koristi za urede Vlade savezne države [[Aljaska|Aljaske]]. Neboder ima 20 katova te je s 81 m visine druga najveća u toj federalnoj državi (prvi je [[Conoco-Phillips Building]]).<ref>[http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=robertba2odbuilding-anchorage-ak-usa Robert B. Atwood Building, Anchorage] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Zgrada ima devet dizala te mogućnost telekonferencije u dvoranama za konferenciju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://notes4.state.ak.us/pn/pubnotic.nsf/0/2e227340cd1dbe43892567f60066161c/$FILE/Rfp_1441.pdf |title=Atwood Building Property Manager -- Request for Proposals |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726094405/http://notes4.state.ak.us/pn/pubnotic.nsf/0/2e227340cd1dbe43892567f60066161c/$FILE/Rfp_1441.pdf |archive-date=26. srpnja 2011. |access-date=9. ožujka 2012.}}</ref> Savezna država [[Aljaska]] je [[2008.]] dovršila izgradnju nove parkirne garaže koja se nalazi preko puta ulice u kojoj je Robert B. Atwood Building. Garaža je nazvana Linny Pacillo po lokalnom parkirnom aktivistu Carolynu "Linny" Pacillu. On je tijekom [[1990-ih]] zajedno sa sestrom prosvjedovao u gradu protiv strogih zakona o parkingu. Linny Pacillo je umro [[2006.]] godine.<ref>[http://www.adn.com/626/story/520280.html Garage named for 'parking fairy' opens]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Sezmička istraživanja == [[2003.]] godine Američki geološki institut je instalirao mrežu akcelerometara po cijeloj zgradi kako bi se pomoću njih pratili učinci [[potres]]a na visokim zgradama. Zgrada je tada odabrana zbog svojih jedinstvenih svojstava a to je da se nalazi na povijesnom sezmološkom području. Istraživanjem se nastojalo prikupiti informacije kako slične velike objekte pripremiti za buduće jake potrese.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nsmp.wr.usgs.gov/celebi/celebi_atwood_spectra_200611.pdf |title=Recorded Earthquake Responses from the Integrated Seismic Monitoring Network of the Atwood Building, Anchorage, Alaska |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221100026/http://nsmp.wr.usgs.gov/celebi/celebi_atwood_spectra_200611.pdf |archive-date=21. veljače 2007. |access-date=9. ožujka 2012.}}</ref> == Povijest == Za [[Arhitektura|arhitekturu]] zgrade bila je zadužena tvrtka ''Harold Wirum & Associates'' a neboder je službeno otvoren za rad [[17. ožujka]] [[1983.]] Tada je bilo zauzeto samo 15% uredskog prostora. U rujnu [[1988.]] vlasništvo nad zgradom je prebačeno na tvrtku ''Equitable Life Assurance''. S druge strane, tvrtka je svoj interes i vlasništvo nad objektom prodala državi [[Aljaska|Aljaski]] [[1997.]] godine za 27 milijuna [[Američki dolar|USD]]. == Ime zgrade == Zgrada je najprije nosila ime '''Nelson Bunker Hunt''' po svojem izvornom graditelju i vlasniku, tvrtci ''Hunt Building''. Ime joj je u rujnu [[1985.]] promijenjeno u '''Enserch Center''' a kasnije ponovo preimenovano u '''Bank of America Center'''. Nedavno je zgradi ime promijenjeno u čast [[Robert B. Atwood|Roberta B. Atwooda]], urednika i izdavača lokalnih novina [[Anchorage Times]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neboderi u SAD-u]] [[Kategorija:Aljaska]] s3y37cag216yo8z53wbbuvc91zcr771 0 331443 7625405 7421377 2026-10-27T22:05:31Z ~2026-57424-02 376776 /* Nakon Drugoga svjetskog rata */ 7625405 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu [[Ivan Šarić|Ivanu Šariću]] iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref> === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> Osim što se brinuo za svoje vjernike surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim [[teolog]]om a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je [[komunisti]]čka vlast i, na [[Montirani politički sudski proces|montiranome sudskom procesu]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012200533/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 |date=12. listopada 2016. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> osuđen na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radija, u kojem je pozvao sve građane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] bfw87yisvop63wjbjtoxu0asqrbvc9l 7625429 7625405 2026-10-27T22:35:36Z ~2026-57424-02 376776 /* Drugi svjetski rat */ 7625429 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu [[Ivan Šarić|Ivanu Šariću]] iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref> === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> Surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim [[teolog]]om, a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je [[komunisti]]čka vlast i, na [[Montirani politički sudski proces|montiranome sudskom procesu]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012200533/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 |date=12. listopada 2016. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> osuđen na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radija, u kojem je pozvao sve građane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] gobd75jusc5wni2yg1v1rrf7dp0yfc9 7625457 7625429 2026-10-27T22:59:52Z Croxyz 205325 Citati se ne mijenanju. Treba izvor za tvrdnju. 7625457 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu [[Ivan Šarić|Ivanu Šariću]] iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref> === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> Surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim [[teolog]]om, a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je [[komunisti]]čka vlast i, na [[Montirani politički sudski proces|montiranome sudskom procesu]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012200533/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 |date=12. listopada 2016. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> osuđen na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, optuženih za međusobno nepovezana djela, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine za svih njih 25 dao zajedničko obrazloženje opsega 2 i pol tiskane stranice - koji se sastoji od stanovitih političkih opservacija o nacistima i ustašama, bez obrazloženja o dokazima kojima se ustanovljuje bilo čija pojedinačna krivica. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] geucbimg3b2jm4teo2ljbhgytiagnqs 7625462 7625457 2026-10-27T23:15:20Z ~2026-57424-02 376776 7625462 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]]. == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine. === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> S režimom je surađivao i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je zagrebačka vlast i osuđen je na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, od strane Vojnog suda Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13. okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.'' == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] bjmx8k4ruygtk9hus9jk9ymoh4h1fxv 7625464 7625462 2026-10-27T23:25:16Z Croxyz 205325 razlog uklanjanja? 7625464 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu [[Ivan Šarić|Ivanu Šariću]] iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref> === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> Surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim [[teolog]]om, a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je [[komunisti]]čka vlast i, na [[Montirani politički sudski proces|montiranome sudskom procesu]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012200533/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 |date=12. listopada 2016. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> osuđen na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, optuženih za međusobno nepovezana djela, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine za svih njih 25 dao zajedničko obrazloženje opsega 2 i pol tiskane stranice - koji se sastoji od stanovitih političkih opservacija o nacistima i ustašama, bez obrazloženja o dokazima kojima se ustanovljuje bilo čija pojedinačna krivica. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] geucbimg3b2jm4teo2ljbhgytiagnqs 7625469 7625464 2026-10-28T01:06:31Z ~2026-57424-02 376776 /* */ 7625469 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917.- |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]]. == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu. Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske. Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu. Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine. === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]]. U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom. Surađivao je sa režimom i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima. === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je nova zagrebačka vlast, koja ga je osudila na smrt. Obješen je ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba od strane Vojnog suda Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13. okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] 6cah37t8t8dk0tcdhdm98tmgp0jkdj1 7625570 7625469 2026-10-28T11:56:09Z Croxyz 205325 razlog uklanjanja? 7625570 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ismet ef. Muftić |slika = Ismet Muftić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1876.]] |mjesto rođenja = [[Žepče]] |datum smrti = [[29. lipnja]] [[1945.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |položaj = [[muftija]] zagrebački |mandat_start = 1917. |mandat_kraj = 1945. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = ured ukinut |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Ismet Muftić''' ([[Žepče]], [[1876.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je [[muftija]] zagrebački. Brat [[Halid Muftić|Halida Muftića]].<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu [[Ivan Šarić|Ivanu Šariću]] iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> == Životopis == Ismet ef. Muftić rodio se [[1876.]] godine u Žepču. Završio je [[islam]]sku [[šerijat]]sku školu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 284-285.</ref> Bio je civilni [[imam]], a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je [[1917.]] godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.<ref name="islamska-zajednica.hr">[http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php Islamska zajednica u RH: Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709064354/http://www.islamska-zajednica.hr/povijest/povijest_a.php |date=9. srpnja 2012. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> Godine [[1935.]] bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.<ref name="islamska-zajednica.hr"/> Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref> === Drugi svjetski rat === Nakon osnivanja [[NDH]] bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano [[12. travnja]] [[1941.]] godine, te vojni muftija [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]].<ref name="tko je tko"/> U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.<ref name="tko je tko"/> Surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim [[teolog]]om, a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.<ref name="tko je tko"/> === Nakon Drugoga svjetskog rata === Godine [[1945.]] uhvatila ga je [[komunisti]]čka vlast i, na [[Montirani politički sudski proces|montiranome sudskom procesu]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012200533/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=hr&rad=44475 |date=12. listopada 2016. }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> osuđen na smrt te obješen ispred [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|zagrebačke džamije]].<ref name="tko je tko"/> Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, optuženih za međusobno nepovezana djela, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine za svih njih 25 dao zajedničko obrazloženje opsega 2 i pol tiskane stranice - koji se sastoji od stanovitih političkih opservacija o nacistima i ustašama, bez obrazloženja o dokazima kojima se ustanovljuje bilo čija pojedinačna krivica. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je: :''a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.'' :''b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_3b/10 |title=Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i “družini” |publisher=DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio |accessdate=10. svibnja 2021.}}</ref> == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] * [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{niz| prethodi= | sredina= [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Muftija zagrebački]]<br>[[1917.]] – [[1945.]]| slijedi= }} {{mrva-islam}} <!-- muftija Hrv. oruž. snaga --> {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Ismet}} [[Kategorija:Vojna povijest NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Žepče]] [[Kategorija:Hrvatske muftije]] bfx8uwcgyypiqxtvbepyl9q6ihsscjl 0 334075 7625433 6505562 2026-10-27T22:39:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625433 wikitext text/x-wiki '''STK Varaždin''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[stolni tenis|stolnoteniski]] klub iz [[Varaždin]]a. == Uspjesi == Najveći uspjeh u povijesti ovog kluba do 2012. godine je igranje u završnici hrvatskog prvenstva 2011./2012. godine.<ref>[http://www.hsts.hr/Vijesti/varadin-ostavrio-najvei-uspjeh-o-povijesti.html Hrvatski stolnoteniski savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Varaždin ostvario najveći uspjeh u povijesti</ref> Izgubile su od višestrukih prvakinja zagrebačke [[HASTK Mladost Iskon]].<ref name="Hrsport2012">[http://www.hrsport.net/vijesti/439421/ostali-sportovi-stolni-tenis/mladost-iskon-osvojila-36-naslov-prvakinja-hrvatske/ Hrsport.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218172859/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/439421/ostali-sportovi-stolni-tenis/mladost-iskon-osvojila-36-naslov-prvakinja-hrvatske/ |date=18. veljače 2021. }} Mladost Iskon osvojila 36. naslov prvakinja Hrvatske, 2. svibnja 2012.</ref> == Poznate igračice == *[[Bojana Poljak]], igrala za hrvatsku reprezentaciju, osvojila europska odličja<ref name="Hrsport2012"/> *[[Petra Petek]], hrvatska seniorska reprezentativka<ref name="Hrsport2012"/> *[[Anja Novak]]<ref>[http://www.medjimurje.hr/clanak/2908/2011-01-18/st-tenis-nino-bujan-i-anja-novak-novi-vladari List Međimurje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nino Bujan i Anja Novak novi vladari, 18. siječnja 2011.</ref><ref name="Hrsport2012"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski stolnoteniski klubovi|Varaždin]] [[Kategorija:Šport u Varaždinu|Varaždin]] o4d6vvu29eu5sys5q2v6568pcv3nh0c 0 334496 7625299 6681271 2026-10-27T19:02:03Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625299 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Józef Rotblat | slika = Josef Rotblat ID badge.png | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[4. studenog]] [[1908.]] | mjesto_rođenja = [[Łódź]] | smrt = [[31. kolovoza]] [[2005.]] | mjesto_smrti = [[London]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} <br> {{ZD+X|SAD}} | poznat_po = [[Projekt Manhattan]] i borbi protiv nuklearnog oružja | zanimanje = Fizičar | nagrade = 1995. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Józef Rotblat''' ([[Łódź]], [[4. studenog]] [[1908.]] – [[London]], [[31. kolovoza]] [[2005.]]) bio je [[Velika Britanija|britanski]] [[fizičar]] iz [[židov]]ske [[obitelj]]i [[Poljaci|poljskog]] podrijetla. Kasnije je imao [[SAD|američko]] [[državljanstvo]]. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1995. godine. Józef Rotblat pridružio se Sveučilištu u [[Liverpool]]u kao pridruženi profesor [[1939.]] Radio je sa skupinom [[znanstvenik]]a u [[Los Alamos]]u u [[New Mexico|New Mexicu]], na [[Projekt Manhattan|projektu Manhattan]] (razvoj [[atomska bomba|atomske bombe]] bačene na [[Japan]]). Roblat je postavljao etička pitanja. U početku je vjerovao, da je bomba samo način, kako bi se zaustavila njemačka prijetnja. Godine [[1944.]], kada je otkriveno da [[nacistička Njemačka]] više nije u stanju proizvesti atomsku bombu napustio je projekt i vratio se u Liverpool. Nakon rata, postao je američki državljanin i posvetio se miroljubivoj primjeni [[fizika|fizike]], prije svega u [[nuklearna medicina|nuklearnoj medicini]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1995., zajedno s organizacijom za borbu protiv nuklearnog oružja [[Udruga Pugwash|Pugwash]], u kojoj je bio jedan od osnivača. Sudjelovao je u osnivanju Pugwash konferencije o znanosti i međunarodnoj suradnji, u [[Kanada|kanadskom]] mjestu [[Pugwash]]. Pokret je izrastao iz [[manifest]]a objavljenog u [[London]]u dvije godine prije u kojima su sudjelovali znanstvenici iz različitih područja kao što su: [[Albert Einstein]], [[Bertrand Russell]] i [[Linus Pauling]] vjerujući, da znanstvenici trebaju preuzeti odgovornost u svojim istraživanjima i eksperimentimza moguće naknadne loše posljedice kao što je bio slučaj s atomskom bombom. Smatrali su, da razvoj nuklearnog oružja prijeti opstanku [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Rotblat je služio kao tajnik Pugwash konferencije o znanosti i međunarodnoj suradnji (sa sjedištem u Londonu od [[1957.]] do [[1973.]], a kao predsjednik od 1988. bio je član Koordinacionog odbora za pokroviteljstvom Međunarodnog desetljeća za kulturu nenasilja i mira. {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Rotblat, Józef}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Poljski znanstvenici]] [[Kategorija:Židovi u SAD-u]] [[Kategorija:Životopisi, Varšava]] 1opkm7bg7p2474quvuzky31i70b4fd9 0 335292 7625135 7483924 2026-10-27T15:21:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625135 wikitext text/x-wiki '''Ratko Dobre''' ([[10. rujna]]<ref name="VUS">{{Citiranje časopisa |url=http://www.vus.hr/seminari_tecajevi/Razvoj%20turizma%20i%20poduzetnistva/Letak.pdf |title=VUS |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221140110/http://www.vus.hr/seminari_tecajevi/Razvoj%20turizma%20i%20poduzetnistva/Letak.pdf |archive-date=21. veljače 2007. |access-date=15. svibnja 2012.}}</ref> [[Šibenik]], [[1939.]] – [[Zagreb]], [[26. kolovoza]] [[2008.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] sveučilišni profesor iz područja ekonomije, znanstvenik, [[publicist]] i intelektualac. Područja njegova znanstvenog interesa bili su [[ekonomija]], podpodručje [[menadžment]] i upravljanje. Tim je temama pristupao s točke gledišta [[ekonomika|ekonomike]] i [[organizacija poduzeća|organizacije]] [[poduzeće|poduzeća]]. Drugo područje njegova interesa bila je biologija [[pčela]]. == Životopis == Rodio se je u Šibeniku 1939. godine. U Zadru je pohađao gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu. Magistrirao je na [[marketing]]u, a doktorirao na temi ''Teorijske osnove [[samoupravni socijalizam|samoupravnog]] organiziranja [[tržište|tržišne]] funkcije industrijske [[radna organizacija|radne organizacije]] i njihov odraz u aplikaciji'' 1981. godine. Usavršavao se i Italiji, na sveučilištu u [[Perugia|Perugiji]]. Prvo je radio je u poduzećima u analitičko-planskim i komercijalnim službama. Potom je prešao u prosvjetu.Od 1986. je znanstveni suradnik. Nakon što je postao profesorom na [[visoka škola|visokoj školi]], usmjerio se na pisanje visokoškolskih udžbenika i skripta. Kakvoća nekolicine njegovih naslova bila je tolika da su klasificirane kao knjige s elementima znanstvenog djela. Na Visokoj školi za [[turistički menadžment]] u Šibeniku je radio mnogo godina kao viši predavač i profesor, a poslije je bio i dekanom na istoj ustanovi. Suautor je programa po kojem je radila šibenska Visoka škola za turistički menadžment.<ref name="gradovi">[http://www.gradovi.org/Default.aspx?sid=30945 Lider Press - Virovitica dobila Visoku školu za menadžment]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Taj je program ujedno i program Visoke škole za menadžment u [[Virovitica|Virovitici]].<ref name="gradovi"/> U Zadru je od 2005. predavao na sveučilišnom Studiju menadžmenta [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]]. Njegov doprinos [[pčelarstvo|pčelarstvu]] su radovi u časopisu [[Pčela (časopis)|Pčeli]], gdje je bio u uredništvu i izdavačkom vijeću. Zajednički znanstveni rad u kojem je sudjelovao i Dobre izložen je 1984. u Brazilu na Svjetskom kongresu pčelara. Bio je vijećnikom u sveučilišnom vijeću splitskog sveučiišta i zadarskog Filozofskog fakulteta. Umro je 2008. godine. Pokopan je u Zadru. == Nagrade == *Dobitnik je triju visokih državnih odličja. *Humanitarni rad Ratka Dobre nije prošao nezapažen, pa je i za to dobio priznanja. *Njegova knjiga ''Organizacija tržišne funkcije'' je ušla u fundus vašingtonske [[Kongresna knjižnica|Kongresne knjižnice]]. *[[nagrada Grada Zadra]] za znanstvenu djelatnost == Djela == *''Organizacija tržišne funkcije u industrijskoj organizaciji udruženog rada'', 1983. *''Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća'', udžbenik Visoke škole za turizam u Šibeniku, 2001. *''Menadžment ugostiteljstva'', udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2003. *''Inovacije, tehnološke promjene i strategije'', udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2005. *''Osnove turizma'', 2005. (skripta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku) *''Poduzetništvo'', Sveučilište u Zadru, 2006. *''Ekonomika poduzeća: (s ekonomikom ugostiteljstva)'', udžbenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, 2006. *''Ekonomika poduzeća'', skripta, Zadar, 2007. (za Veleučilište u Varaždinu) *''Pogledi i mišljenja'', publicistika *''Informacija'', Čala, Ivo (ur.), [[Hrvatsko društvo održavatelja]], Zagreb, 2006. (suautor Petar Čovo).<ref>[http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=2.15&period=2002 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == *[http://www.zadarskilist.hr/clanci/27082008/umro-ratko-dobre Zadarski list] Umro Ratko Dobre, 27. kolovoza 2008. {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/20245/In-memoriam-prof-dr-sc-Ratko-Dobre.aspx Slobodna Dalmacija] In memoriam Ratko Dobre {{GLAVNIRASPORED:Dobre, Ratko}} [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]] [[Kategorija:Pčelarstvo]] [[Kategorija:Stočarstvo u Hrvatskoj]] rbz0mpahcirlfx3ptc1wtkticv2xvwa 0 336819 7625554 7616295 2026-10-28T11:29:41Z Argo Navis 852 7625554 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Jaguarundi | slika = Puma yagouaroundi.jpg | status = NT | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Herpailurus yagouaroundi'' |name-list-style=amp |author1=De Oliveira, T. |author2=Caso, A. |author3=Weston-Flores, M. |author4=Cepeda-Duque, J. |author5=Ramírez-Fernández, J. |year=2026 |article-number=e.T9948A284507933}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = ''[[Životinje|Animalia]]'' | phylum = ''[[Svitkovci|Chordata]]'' | classis = ''[[Sisavci|Mammalia]]'' | ordo = ''[[Carnivora]]'' | familia = ''[[Felidae]]'' | subfamilia = ''[[Felinae]]'' | genus = '''''Herpailurus''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Severtzov|Severtzov]], 1858 | species = '''''H. yagouaroundi''''' | dvoimeno = '' Herpailurus yagouaroundi'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|Geoffroy Saint-Hilaire]], 1803.) | sinonimi = {{collapsible list |bullets=true |''Felis yagouaroundi'' <small>Geoffroy, 1803</small> |''Puma yaguaroundi'' <small>Lacépède, 1809</small> |''F. eyra'' <small>Fischer, 1814</small> |''F. unicolor'' <small>Thraill, 1819</small> |''F. cacomitli'' <small>Berlandier, 1859</small> |''F. apache'' <small>[[Edgar Alexander Mearns|Mearns]], 1901</small> |''F. fossata'' <small>Mearns, 1901</small> |''F. panamensis'' <small>[[Joel Asaph Allen|Allen]], 1904</small> }} }} '''Jaguarundi''' ({{lat.|Herpailurus yagouaroundi}}) vrsta je male [[mačke]], koja živi u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. == Obilježja == Jaguarundi ima kratke [[ud]]ove i dugi [[rep]]. Dužina tijela je 65 [[cm]], a osim toga, otprilike 45 cm dug je [[rep]]. Što se tiče [[dlaka]] ima dvije inačice. Prva inačica je [[siva]], a druga smeđe-crvenkasta. Ranije su se ove dvije inačice računale kao dvije različite vrste, a samo siva inačica zvala se jaguarundi. Obje inačice pojavljuju se u istom [[omjer]]u i međusobno su u kontaktu. == Rasprostranjenost == Jaguaraundi se nalaze u tropskim i suptropskim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, od [[Teksas]]a preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Žive u različitim [[stanište|staništima]], ali uglavnom u [[šuma]]ma i na rubovima šuma. Rijetko se viđaju na čistinama i usred [[prašuma|prašume]]. == Način života == Ove mačke su noćne [[životinje]] i love: [[glodavac|glodavce]], [[zec|zečeve]], [[ptice]] i [[gmaz]]ove. Pomoću svog vitkog tijela, mogu se kretati i kroz gustu [[vegetacija (biljke)|vegetaciju]]. Dobri se snalaze u [[penjanje|penjanju]] te [[plivanje|plivanju]]. [[Skotnost]] traje oko 65 [[dan]]a, a zatim [[ženka]] rađa dva ili tri mladunca. Obično se pare dva puta godišnje. == Sistematika == Prethodno je vrsta uvrštena u zaseban rod ''Herpailurus''. Genetske studije pokazale su, da je jaguarundi usko povezan s pumom i zato su danas klasificirani u jedan rod [[puma]]. Zajedno, su usko povezani i s [[gepard]]om. == Izvori == {{Izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] sgi8j2a4qjhpdip59evcsli9vv3c1u3 0 337024 7625115 7489170 2026-10-27T15:04:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625115 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adler Diplomat 3 GS mit Holzgasgenerator-hinten rechts.JPG|mini|desno|300px|[[Automobil]] ''Adler Diplomat 3'' s [[Pirolitički kotao|pirolitičkim kotlom]] za rasplinjavanje [[drvni plin|drvnog plina]], vrste [[sintetski plin|sintetskog plina]] (1941.)]] [[Datoteka:Holzvergaser_Güssing.jpg|mini|desno|300px|Postrojenje za rasplinjavanje [[drvni plin|drvnog plina]] (vrste sintetskog plina) u [[Novi Grad (Gradišće, Austrija)|Novom Gradu]] ili Güssingu ([[Gradišće]], [[Austrija]]), koji koristi [[Stablo|drvne]] sječke.]] [[Datoteka:HTCW reactor.jpg|mini|desno|250px|HTCW reaktor, jedan od nekoliko načina da se rasplinjava gradski otpad.<ref>[http://www.htcw.info HTCW commercial web page]</ref>]] '''Rasplinjavanje''' ili '''uplinjavanje''' je jedan oblik nepotpunog [[gorenje|sagorijevanja]] krutog [[goriva]] ([[ugljen]], [[biomasa]], [[drveni ugljen]], gradski [[otpad]] ili slično) kojim nastaje [[sintetski plin]]. Zbog zagrijavanja na visokoj [[temperatura|temperaturi]], kruto gorivo počinje ispuštati zapaljive [[plin]]ove, koji ne sagorijevaju zbog nedostatka [[kisik]]a. Dakle, pomoću ovog postupka moguće je od [[drvo|drveta]] ili nekog drugog oblika biomase, proizvesti [[drvni plin]], koji se može koristiti kao pogonsko gorivo za [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motore s unutarnjim izgaranjem]], najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] pomoću agregata. Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: [[vodik]] (20%), [[ugljikov monoksid]] (20%) i [[metan]] (3%). Osim ova tri plina nastaju i [[dušik]] i [[ugljikov dioksid]] koji nisu zapaljivi. ==Rasplinjavanje biomase== Rasplinjavanje (gasifikacija) je [[Termokemija|termokemijski]] postupak koji se ostvaruje kada se [[biomasa]] zagrijava u sredini sa smanjenim udjelom [[kisik]]a i tada dolazi do proizvodnje [[sintetski plin|sintetskog plina]], niske ili srednje [[Ogrjevna vrijednost|ogrjevne vrijednosti]] i koji sadrži [[ugljikov monoksid]] CO i [[vodik]] H<sub>2</sub>. U zavisnosti od sadržaja ugljika i vodika biomase, te svojstava rasplinjača, ogrjevna vrijednost proizvedenog sintetskog plina može se mijenjati od 10 do 50% od ogrjevne vrijednosti [[prirodni plin|prirodnog plina]]. Ogrjevna vrijednost nastalog plina uvjetovana je udjelom ugljikovog monoksida i vodika koji nastaju tokom postupka rasplinjavanja. A preostali sastojci plina su prije svega [[ugljikov dioksid]] CO<sub>2</sub>, mala količina [[metan]]a CH<sub>4</sub> i drugih nesagorivih [[plin]]ova.<ref>[http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html] "Biogoriva (biofuels)", www.izvorienergije.com, 2012.</ref> Rasplinjavanje biomase nudi određene prednosti u odnosu na direktno [[gorenje|sagorjevanje]] biomase, jer je plin bez [[pepeo|pepela]] i drugih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] u produktima sagorjevanja, a posebno je pogodan za primjene kao što su visokoučinkoviti [[kotao|kotlovi]] i [[peć]]i. Proizvedeni plin može se dalje preraditi (očistiti), što bi omogućilo korištenje za pogon [[strojevi|strojeva]], kao što su brzohodni klipni [[motor]]i i [[turbina|turbine]] ili za mala postrojenja za [[Kogeneracija|kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije]] (< 5 [[vat|MW]]). Vrlo čist plin se također može koristiti kao [[sirovina]] za kemijske procese. [[Katalizator|Katalitički]] i biološki procesi su u fazi razvoja i svrha im je pretvorba [[sintetski plin|sintetskog plina]] u [[alkoholi|alkohol]] ([[bioetanol]]), [[biodizel]], sintetski prirodni plin i [[vodik]]. Svaka prihvatljivo suha biomasa se može pretvarati u sintetski plin, koji se također može koristiti kao gorivo ili kemijska sirovina. Proizvodnja [[bioplin]]a ima širok spektar mogućih primjena, uključujući odlagališta otpada, postrojenja za preradu gradske otpadne vode, poljoprivredne farme, industriju celuloze i [[papir]]a, te industriju hrane i pića.<ref>[http://www.urh.hr/arhiva/Vinkovci%202011/4%20Hladky-%20Tehnoligija%20isplinjavanjem%20biomase.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Proizvodnja električne i toplinske energije u kogeneracijskoj energani na bazi tehnologije isplinjavanja biomase", Nevenko Hladki, dipl. ing. stroj., www.urh.hr, 2012.</ref> ==Rasplinjavanje gradskog i industrijskog otpada== Gradski čvrsti [[otpad]] sadrži značajan dio [[Organska kemija|organske materije]], koja stvara različite plinovite produkte u uvjetima kada je otpad odložen, zbijen i pokriven na odlagalištima otpada. Anaerobne [[bakterije]] djeluju u okruženju bez [[kisik]]a, što dovodi do razlaganja organskih tvari i proizvodnje [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] i [[metan]]a. Ugljikov dioksid, koji je rastvorljiv u vodi, vjerojatno će otići izvan odlagališta otpada prirodnim procesom. S druge strane, metan koji je manje rastvorljiv u vodi i lakši od zraka, također će težiti da otiđe iz odlagališta otpada, ali odgovarajuće energetsko postrojenje na odlagalištu otpada će ga sakupiti i spaliti u energetske svrhe. Visokotemperaturno rasplinjavanje je destruktivna [[destilacija]] organske materije. Taj destilacijski proces je izazvan primjenom [[toplina|toplinske energije]] unesene posredno izvana, indirektno bez prisutnosti kisika, što reducira materijal na energetski upotrebive gorive plinove i neotrovne, netopive anorganske ostatke. Time se ostvaruje maksimalna redukcija [[volumen]]a. [[Temperatura]] se može podesiti za vođenje procesa između 1500 i 2000 [[Celzijev stupanj|°C]]. Reaktor za rasplinjavanje je ključni dio postrojenja. Radi bez odvođenja [[dim]]nih plinova u atmosferu i uplinjava energetski briket. Reaktor se grije indukcijskim električnim [[grijanje]]m, a sastoji se od specijalnih slojeva [[grafit]]a i [[aluminij]]ske [[keramika|keramike]]. [[Piroliza|Pirolitički]] plin se pročišćava tijekom napuštanja reaktora prije prelaska u spremnike. Krute čestice u plinu se [[Filtracija|filtriraju]] da se omogući nesmetana primjena plina za pogon [[plinska turbina|plinske turbine]]. Plin se nadalje koristi za pogon plinske turbine i uz mogućnost primjene i [[prirodni plin|prirodnog plina]]. Dodatna količina otpadne topline je na raspolaganju za daljnju upotrebu. Proizvedeni plin u reaktoru prevodi se preko [[katalizator]]a koji daje dovoljnu količinu vodika i kisika da se postigne željena temperatura procesa u reaktoru. U isto vrijeme osigurava se dovoljna količina gorivog plina za pogon [[električni generator|električnoga generatora]] koji proizvodi [[električna energija|električnu energiju]].<ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/265791.na_paper.pdf] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Suvremena ekološka rješenja energetskih postrojenja za pogon sustava, gradskog, prigradskog i međugradskog tračničkog prometa", Karlo Nađ, dipl. ing., prof. dr. sc. Jasna Golubić, Krešimir Mlinarić, dipl. ing., bib.irb.hr, 2012.</ref> ==Rasplinjavanje ugljena== Reakcijom [[ugljen]]a s [[vodena para|vodenom parom]] pri visokim [[temperatura]]ma nastaje sintetski plin (vodeni plin). To je nekad bio najzastupljeniji postupak dobivanja sintetskog plina (do 1960.). Dio ugljena (od 30 do 40%) u potpunosti izgara (zato se postupak provodi uz smjesu O<sub>2</sub>/H<sub>2</sub>O = 1/1), što osigurava reakcijsku [[toplina|toplinu]] za endotermnu reakciju nastajanja smjese CO/H<sub>2</sub>: :C + H<sub>2</sub>O → CO + H<sub>2</sub> ∆H°298 = 175,3 [[Džul|kJ]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]] :C + O<sub>2</sub> → CO<sub>2</sub> ∆H°298 = -393,5 kJ/mol :CO<sub>2</sub> + C → 2 CO ∆H°298 = 172,5 kJ/mol Endotermna reakcija rasplinjavanja (plinofikacije) [[ugljen]]a zahtijeva veliki utrošak [[energija|energije]] potrebne za temeljnu reakciju, a također je potrebna i vrlo visoka temperatura (od 900 do 1000&nbsp;°C) za odgovarajuću ukupnu brzinu reakcije, što se osigurava spaljivanjem ugljena. Premda je cijena sirovine, ugljena, prema drugim sirovinama relativno niska, postupak je ekonomičan samo uz vrlo velike proizvodne kapacitete i istodobne primjene "na licu mjesta" (uz [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]], [[rudnik|ugljenokopi]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] – "Sasol postupak").<ref>[http://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/3_Vidovic_NPP_sintezni_plin.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Sintezni plin", Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu, www.fkit.unizg.hr, 2012.</ref> ===Kombinirani proces s integriranim uplinjavanjem ugljena=== [[Kombinirani proces s integriranim uplinjavanjem|Kombinirani proces s integriranim uplinjavanjem ugljena]] IGCC ([[Engleski jezik|engl]]. ''Integrated Gasification Combined Cycle'') je [[tehnologija]] u kojom se [[ugljen]], [[biomasa]] ili [[otpad]] pretvara u [[sintetski plin]]. Zatim se odstranjuju nečistoće iz nastalog pline prije izgaranja, te se nastoji pretvoriti sve zagađivače u koristan ostatak. To rezultira nižim emisijama [[sumpor]]nog dioksida SO<sub>2</sub>, čestica i [[Živa|žive]]. Višak [[toplina|topline]] iz primarnog izgaranja i generacije se odvodi u [[generator pare]], što rezultira većom [[Stupanj iskorištenja|učinkovitošću]] u odnosu na konvencionalne [[termoelektrana|termoelektrane]] na [[ugljen]]. Prikazan je shematski prikaz rada postrojenja s inegriranim uplinjavanjem ugljena:<br /> <br /> [[Datoteka:IGCC diagram.svg|mini|center|800px|Shematski prikaz IGCC postrojenja HRSG.]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Industrijski plinovi]] [[Kategorija:Održive tehnologije]] [[Kategorija:Pretvorba energije]] [[Kategorija:Tehnologija elektrana]] [[Kategorija:Gospodarenje otpadom]] [[Kategorija:Piroliza]] [[Kategorija:Plinske tehnologije]] [[Kategorija:Plinovita goriva]] ix33td14rsp4nfxqy8h4zozcda3i7ui 0 339132 7625126 6306083 2026-10-27T15:14:53Z ~2026-57469-49 376739 7625126 wikitext text/x-wiki '''Kurejš''' j Pleme je nastanjivalo područje u i oko grada [[Meka|Meke]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Oni su bili čuvari svetoga hrama [[Ćaba|Ćabe]] za koji se smatra, da je najstariji [[hram]] ikad podignut. Porijeklo plemena Kurejš veže se za [[Abraham]]a točnije njegovog sina [[Jišmael]]a (Ismaila). Pripadnik ovog plemena bio je i [[Muhamed]]. Njegov predak u jedanaestom koljenu zvao se Fihr ili Kurejš po kojem je nazvano cijelo pleme. [[Hašemiti]] su pripadnici [[klan]]a iz plemena Kurejš. Oni su danas pripadnici [[dinastija|dinastije]], koja vlada [[Jordan]]om, a vladali su i [[Irak]]om prije svrgavanja [[monarhija|monarhije]]. {{Commonscat|Quraish}} [[Kategorija:Etničke grupe Saudijske Arabije]] 28g18ss1l0tgomuuoabfzd1u2623vx2 7625136 7625126 2026-10-27T15:22:47Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-57469-49|~2026-57469-49]] ([[User talk:~2026-57469-49|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 6232442 wikitext text/x-wiki '''Kurejš''' je arapsko [[pleme]] koje pripada ogranku [[arapi|Arapa]] Adnanija. Pleme je nastanjivalo područje u i oko grada [[Meka|Meke]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Oni su bili čuvari svetoga hrama [[Ćaba|Ćabe]] za koji se smatra, da je najstariji [[hram]] ikad podignut. Porijeklo plemena Kurejš veže se za [[Abraham]]a točnije njegovog sina [[Jišmael]]a (Ismaila). Pripadnik ovog plemena bio je i [[Muhamed]]. Njegov predak u jedanaestom koljenu zvao se Fihr ili Kurejš po kojem je nazvano cijelo pleme. [[Hašemiti]] su pripadnici [[klan]]a iz plemena Kurejš. Oni su danas pripadnici [[dinastija|dinastije]], koja vlada [[Jordan]]om, a vladali su i [[Irak]]om prije svrgavanja [[monarhija|monarhije]]. {{Commonscat|Quraish}} [[Kategorija:Etničke grupe Saudijske Arabije]] gj421swj3kjdaq898xcgz2d5fxuvaqc 0 340854 7625357 7620250 2026-10-27T21:04:41Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625357 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crveni koralj | slika = Corallium rubrum (Linnaeus, 1758) 11.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Cnidaria]] | classis = [[Octocorallia]] | ordo = [[Scleralcyonacea]] | familia = [[Coralliidae]] | genus = [[Corallium]] | status = EN | species = '''''C. rubrum''''' | dvoimeno = ''Corallium rubrum'' | subphylum = [[Anthozoa]] | dvoimeno_autorstvo = (Linneaus, 1758) | sinonimi = ''Corallium nobile'' (Pallas, 1766)<br/>''Isis nobilis'' Pallas, 1766<br/>''Madrepora corallium rubrum'' (Linnaeus, 1758)<br/>''Madrepora rubra'' Linnaeus, 1758 }} '''Crveni koralj''' (''Corallium rubrum''), poznat i kao plemeniti koralj, vrsta je [[Koralji|koralja]] iz porodice [[Coralliidae]] koju nalazimo u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].<ref>{{Citiranje weba|title=WoRMS - World Register of Marine Species - Corallium rubrum (Linnaeus, 1758)|url=https://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=125416#sources|access-date=2026-05-11|website=www.marinespecies.org|language=en}}</ref> Crveni koralj gospodarski je značajna vrsta zbog njegove duge povijesti korištenja u izradi [[Nakit|nakita]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Kružić|first=Petar|last2=Teskeredžić|first2=Emin|date=2002.|title=Mogućnosti vađenja i uzgoja crvenog koralja (''Corallium rubrum'' Linneaus 1758) u Hrvatskoj|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/7677|journal=Ribarstvo|volume=60|issue=4|pages=149-164|via=Hrčak}}</ref> == Osnovna obilježja == [[Kolonija (biologija)|Kolonije]] ovog koralja uglavnom su razgranate u jednoj ravnini, u obliku drvca. Većinom dosežu 10 do 30 centimetara. [[Polip (žarnjaci)|Polipi]] su visoki 1 cm i imaju 8 lovki. Kolonije su obojene crveno, polipi su bijele boje.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Prvan|first=Mosor|title=Priručnik za zaštitu mora i prepoznavanje živog svijeta Jadrana|last2=Jakl|first2=Zrinka|publisher=Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce|year=2016.|isbn=978-953-7810-03-0|location=Split|pages=130-131}}</ref> [[Skelet]] je načinjen od organske tvari i kalcijeva karbonata u obliku kalcita ili aragonita, a njegovo žarko crveno obojenje dolazi od [[Karotenoidi|karotenoidnog]] [[Pigment|pigmenta.]] Skelet je obavijen slojem tkiva u kojemu su isprepleteni kanalići koji međusobno povezuju polipe. Polipi se mogu u potpunosti uvući unutar tkiva.<ref name=":0" /> == Rasprostranjenost i staništa == Ova vrsta rasprostranjena je u na zapadu Sredozemnog mora, u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] na obalama [[Portugal|Portugala]] i [[Afrika|Afrike]], u centralnom Mediteranu i [[Jadransko more|Jadranskom moru]], a slabije na istočnim dijelovima Sredozemnog mora.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Garrabou|first=J.|last2=Bavestrello|first2=G.|last3=Cattaneo-Vietti|first3=R.|last4=Cerrano|first4=C.|last5=Garcia|first5=S.|last6=Goffredo|first6=S.|last7=Linares|first7=C.L.|last8=Ocaña|first8=O.|year=2015|title=''Corallium rubrum'' (Mediterranean assessment)|url=https://www.iucnredlist.org/species/50013405/110609252|url-status=live|access-date=11. svibnja 2026.|website=The IUCN Red List of Threatened Species|language=Engleski}}</ref> Crveni koralj raste na stjenovitom morskom dnu, na zasjenjenim područjima u [[Špilja|špiljama]], rupama i pukotinama. Ne pojavljuje se u područjima gdje je prisutna [[sedimentacija]].<ref name=":1" /> Ova vrsta je izrazito stenotermna i stenohalina, nalazimo je samo na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta vrlo male.<ref name=":0" /> Može nastanjivati raspon dubina od 5 do 300 m, ali najčešće je nalazimo između 30 i 150 m.<ref name=":2" /> Crveni koralj bitan je element [[Koraligen|koraligenske]] [[Biocenoza|biocenoze]], [[Biokonstrukcija|biokonstrukcijom]] stvarajući nakupine s mnogim zasjenjenim šupljinama koje služe kao staništa brojnim malenim [[Beskralježnjaci|beskralježnjacima]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bakran-Petricioli|first=Tatjana|title=MORSKA STANIŠTA - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja|publisher=Hrvatska agencija za okoliš i prirodu|year=2016.|isbn=978-953-7582-22-7|edition=2.|location=Zagreb|pages=127-132}}</ref> == Biologija == Kao i većina koralja, crveni koralj je [[filtrator]] te se hrani sitnim [[Plankton|planktonskim]] organizmima i otopljenim organskim tvarima u morskoj vodi. Zbog prehrane suspendiranim česticama u moru kolonije su oblikom prilagođene morskim strujama, pa su tako na mjestima sa slabim strujama kolonije nježnije i izduženije, a na mjestima s jakim strujama imaju čvršće grane. Također, na mjestima gdje morska voda struji u jednom smjeru kolonije su planarnog oblika, a na mjestima gdje se mješaju struje više smjerova kolonije su grmolike.<ref>Jasek, S. (2009) [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/object/pmf:3698/FILE0 Crveni koralj (Corallium rubrum L., 1758).] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} Završni rad. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.</ref> Razmnožavanje crvenog koralja može biti spolno i nespolno. Spolovi su razdvojeni, no postoje i [[Dvospolnost|hermafroditi]]. Muške spolne stanice ispuštaju se iz muškog polipa te plivaju prema ženskom polipu. [[Oplodnja]] se događa unutar ženskog polipa. Nakon oplodnje nastaje [[ličinka]] planula koja pliva 4 do 15 dana tražeći pogodno područje gdje će se nastaniti. Nakon nastanjivanja dolazi do [[Preobrazba (zoologija)|metamorfoze]] te mlada ličinka počinje stvarati skelet. Razvoj do spolne zrelosti traje oko dvije godine.<ref name=":0" /> == Koraljarstvo == [[Datoteka:Corallium rubrum (polished precious red coral) 1.jpg|mini|Uglađeni fragment crvenog koralja]] Upotreba crvenog koralja u gospodarske svrhe duž Mediterana zabilježena je još u antičkim vremenima, a spominje se u brojnim grčkim, rimskim i kršćanskim legendama i tekstovima. U Hrvatskoj je "lov na koralje" posebice bio izražen na području otoka [[Zlarin]]a, gdje se u zlatno doba [[koraljarstvo|koraljarstva]] vađenjem bavilo preko sto Zlarinjana s 18 brodova.<ref name=":0" /> Iako je vađenje koralja zamrlo početkom 20. stoljeća, koraljarstvo i dalje predstavlja velik problem za opstanak ove vrste. Vađenje koralja je i dalje legalno u Hrvatskoj.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_03_30_656.html Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem]</ref> Koralji se i dalje vade u [[Maroko|Maroku]], [[Alžir|Alžiru]], [[Tunis|Tunisu]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i Hrvatskoj, a većinu materijala kupuje i procesuira specijalizirana industrija u [[Napulj|Napulju]] ([[Torre del Greco]]).<ref name=":2" /> == Ugroženost i zaštita == Najstariji čimbenik koji utječe na ugroženost ove vrste jest koraljarstvo, značajno mjenjajući strukturu i zdravlje populacija crvenog koralja. Uz to, velik negativan utjecaj na crveni koralj imaju uništavanje staništa koćarenjem i sidrenjem, sedimentacija, [[zagađenje]] i prečesto i nemarno rekreativno [[ronjenje]]. Zadnjih godina zabilježeni su masovni pomori crvenog koralja pod utjecajem temperaturnih anomalija, posebice zbog kontinuiranog trenda povećanja temperature mora.<ref name=":2" /> Prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom Crvenom popisu]] ova vrsta svrstana je u kategoriju "Ugrožen (EN)".<ref name=":2" /> Na Crvenom popisu koralja Hrvatske nalazi se u kategoriji "Kritično ugrožen (CR)".<ref>{{Citiranje weba|title=Važeći crveni popisi u Republici Hrvatskoj {{!}} Zavod za zaštitu okoliša i prirode|url=https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ugrozenost-vrsta-i-stanista/crveni-1|access-date=2026-05-12|website=www.haop.hr}}</ref> Postoji napredak u zaštiti ove vrste. 1994. godine [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu|FAO]] je uveo zabranu vađenja koralja iznimno destruktivnom metodom pomoću naprave koja se naziva "inženj" – drveni ili metalni križ na čijim krajevima visi mreža. Godine 2011. uvedena je preporuka za vađenje koralja ispod minimalne dubine od 50 m, ali nisu sve države uvele navedeno pravilo. Crveni koralj prisutan je u mnogim morskim zaštićenim područjima i području [[Natura 2000]], a shodno tome potrebna je redovita procjena i izvještavanje prema članku 17. Direktive EU o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore za prioritetni stanišni tip „1170 Grebeni”, koji uključuje i crveni koralj.<ref name=":2" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Koralji]] [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Životinje Jadranskog mora]] 1r6zcmzjynhn4p6ws2lzgao4x3o553v 0 341091 7625257 6837851 2026-10-27T18:09:15Z ~2026-57415-18 376755 /* */ 7625257 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] <!--* [https://web.archive.org/web/20091112232747/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog]--> * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] <!--* [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wikipedia, Prva HNL Academy]--> <!--* [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog Juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] rw68i5ovcp734nsethi6eiszuhfd0e5 7625262 7625257 2026-10-27T18:13:49Z ~2026-57415-18 376755 /* Prvaci */ 7625262 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] <!--* [https://web.archive.org/web/20091112232747/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog]--> * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] <!--* [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wikipedia, Prva HNL Academy]--> <!--* [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog Juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] filhse2ca8ybqsr7escosbftdmkr4xd 7625263 7625262 2026-10-27T18:14:53Z Эльдар Шукоров 355157 /* Povezani članci */ 7625263 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] <!--* [https://web.archive.org/web/20091112232747/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog]--> * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] <!--* [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wikipedia, Prva HNL Academy]--> <!--* [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog Juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] 7qsjejy4a43tjxytx6d1kss0vxco898 7625264 7625263 2026-10-27T18:15:08Z Эльдар Шукоров 355157 /* Izvori */ 7625264 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] <!--* [https://web.archive.org/web/20091112232747/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog]--> * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] <!--* [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wikipedia, Prva HNL Academy]--> <!--* [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog Juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] 5ids77ux7bsjsq31fizj8b2n9lrfc5r 7625265 7625264 2026-10-27T18:16:26Z Эльдар Шукоров 355157 /* Vanjske poveznice */ 7625265 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog Juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] krls0bu49u2z47r4k59ue3bb2d9mr9n 7625267 7625265 2026-10-27T18:16:56Z Эльдар Шукоров 355157 /* Vanjske poveznice */ 7625267 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog, juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] dpsmyv8eaxzf6sa0icvfiicb0bzw9u0 7625461 7625267 2026-10-27T23:08:41Z Croxyz 205325 /* Prvaci */ 7625461 wikitext text/x-wiki '''[[Junior]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.|1992.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.|1995./1996.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.|1997./1998.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.|1998./1999.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.|2000./2001.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.|2001./2002.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.|2002./2003.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.|2003./2004.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.|2004./2005.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.|2005./2006.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./2007.]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske i nogometu za juniore 2007./08.|2007./2008.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.|2008./2009.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.|2012./2013.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.|2013./2014.]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.|2014./2015.]] ||[[RNK Split|Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.|2016./2017.]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2019./20.|2019./2020.]] ||odgođeno zbog [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije COVID-19]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2020./21.|2020./2021.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2021./22.|2021./2022.]]<ref name="SN:4-0">{{cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-je-opet-prvak-juniori-obranili-titulu-uvjerljivom-zavrsnicom-stavili-tocku-na-i-sjajne-sezone-15206274 |title=Hajduk je opet prvak! Juniori obranili titulu, uvjerljivom završnicom stavili točku na i sjajne sezone |publisher=[[Sportske novosti]] |website=sportske.jutarnji.hr |date=4. lipnja 2022. |accessdate=4. lipnja 2022.}}</ref> ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2022./2023 |Dinamo Zagreb |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1999./00., 2000./01., 2001./02., 2002./03., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2018./19. || 10 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21., 2021./22. || 8 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) || 1992./93., 1998./99., 2007./08. || 3 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1992., 1995./96., 2013./14. || 3 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1993./94., 2005./06., 2012./13. || 3 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 2006./07. || 1 |- |[[RNK Split|Split]] ||2014./15. ||1 |- |[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Zagreb)]] ||2016./17. ||1 |} == Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.) == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |1947. ||Mladost (Zagreb) |- |1948./49. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] |- |1949./50. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Zagreb)]] |- |1950./51. ||Dinamo (Zagreb) |- |1951. ||Dinamo (Zagreb) |- |1952. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1952./53. ||Hajduk (Split) |- |1953./54. ||Dinamo (Zagreb) |- |1954./55. ||Dinamo (Zagreb) |- |1956. ||Hajduk (Split) |- |1957. ||Hajduk (Split) |- |1958. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |1963. ||Dinamo (Zagreb) |- |1964. ||Rudar (Labin) |- |1965. ||Hajduk (Split) |- |1966. ||Dinamo (Zagreb) |- |1967. ||Dinamo (Zagreb) |- |1968. ||Dinamo (Zagreb) |- |1969. ||Hajduk (Split) |- |1970. ||Hajduk (Split) |- |1971. ||Hajduk (Split) |- |1972. ||Dinamo (Zagreb) |- |1973. ||Dinamo (Zagreb) |- |1974. ||Dinamo (Zagreb) |- |1975. ||Hajduk (Split) |- |1976. ||Dinamo (Zagreb) |- |1977. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978. ||Hajduk (Split) |- |1979. ||Dinamo (Zagreb) |- |1980. ||Dinamo (Zagreb) |- |1981. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1982. ||Hajduk (Split) |- |1983. ||Dinamo (Zagreb) |- |1984. ||Dinamo (Zagreb) |- |1985. ||Hajduk (Split) |- |1986. ||Dinamo (Zagreb) |- |1987. ||Rijeka |- |1988. ||Hajduk (Split) |- |1989. ||Hajduk (Split) |- |1990. ||Hajduk (Split) |- |1991. ||Hajduk (Split) |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- |width="170pt"|'''Klub''' ||'''Prvak''' ||'''Ukupno''' |- |[[Dinamo Zagreb|Dinamo]] ([[Zagreb]]) || 1949./50., 1950./51., 1951., 1953./54., 1954./55., 1963., 1966., 1967., 1968., 1972., 1973., 1974., 1976., 1979., 1980., 1983., 1984., 1986. || 18 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]] ([[Split]]) || 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. || 16 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] || 1981., 1987. || 2 |- |[[NK Osijek|Osijek]] || 1977. || 1 |- |Rudar (Labin) ||1964. ||1 |- |[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||1958. ||1 |- |Mladost (Zagreb) ||1957. ||1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] || 1952. || 1 |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://prvahnl.hr/natjecanja/juniori/ prvahnl.hr] * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-youthchamp.html rsssf.com, juniorski (U-18) prvaci Hrvatske] * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog, juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], arhiva--> *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 * [http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-juniori]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore| ]] 6hyfnns86jj1yu6qq2vkvg6d2gcc7hx 0 341100 7625258 7438803 2026-10-27T18:09:59Z ~2026-57415-18 376755 /* */ Nepotrebno 7625258 wikitext text/x-wiki '''[[Kadet]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992.|1992.]] ||[[Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1995./96.|1995./1996.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1997./98.|1997./1998.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1998./99.|1998./1999.]] ||[[Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2000./2001. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2001./2002. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2002./2003. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2003./2004. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2004./2005. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2005./2006. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2006./2007. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |2007./2008. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2008./2009. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2012./13.|2012./2013.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2013./14.|2013./2014.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2014./15.|2014./2015.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2016./17.|2016./2017.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2019./20.|2019./2020.]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2020./21.|2020./21.]]<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamovi-kadeti-proslavili-naslov-prvaka Dinamovi kadeti proslavili naslov prvaka], gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. lipnja 2021.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2021./22.|2021./2022.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2022./23.|2022./2023.]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/34292/kadeti-prvaci-hrvatske/ Kadeti prvaci Hrvatske], nk-osijek.hr, pristupljeno 4. svibnja 2023.</ref> ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2023./24.|2023./2024.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" |width="170pt"|Klub !Prvak !!Ukupno |- |[[NK Dinamo|Dinamo (Zagreb)]] <br> (Croatia, HAŠK Građanski) | 1992., 1998./99., 1999./00., 2001./02., 2002./03., 2005./06., 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2020./21., 2021./22., 2023./24. || 20 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] | 1994./95., 1995./96., 1996./97., 2000./01., 2003./04., 2004./05., 2011./12. || 7 |- |[[NK Osijek|Osijek]] | 1992./93., 1993./94., 2022./23. || 3 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) | 1997./98. || 1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] | 2006./07. || 1 |} == Prvenstva SR Hrvatske == Prvenstva SR Hrvatske za kadete su se održavala od 1989. godine. {| class="wikitable" !sezona !!prvak |- |1989. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1990. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1991. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |} == Povezani članci == *[[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]] *[[Prva hrvatska nogometna liga]] *[[Hrvatski nogometni savez]] *[[Nogomet u Hrvatskoj]] *[[Kup Hrvatske u nogometu]] *[[Superkup Hrvatske u nogometu]] *[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] ==Izvori== * [http://prvahnl.hr/natjecanja/kadeti/ službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20150626104830/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog - wayback arhiva] * Fredi Kramer i dr: ''Hrvatski nogometni savez : 80. obljetnica'', Zagreb, 1992., str. 165 * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog, juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], wayback arhiva * [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wiki, Prva HNL Academy] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 *[http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{izvori}} {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-kadeti]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete| ]] k8ubh5mskrb35bkpquu43nt60zp4x98 7625269 7625258 2026-10-27T18:18:00Z Эльдар Шукоров 355157 /* Izvori */ 7625269 wikitext text/x-wiki '''[[Kadet]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992.|1992.]] ||[[Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1995./96.|1995./1996.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1997./98.|1997./1998.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1998./99.|1998./1999.]] ||[[Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2000./2001. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2001./2002. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2002./2003. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2003./2004. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2004./2005. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2005./2006. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2006./2007. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |2007./2008. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2008./2009. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2012./13.|2012./2013.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2013./14.|2013./2014.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2014./15.|2014./2015.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2016./17.|2016./2017.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2019./20.|2019./2020.]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2020./21.|2020./21.]]<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamovi-kadeti-proslavili-naslov-prvaka Dinamovi kadeti proslavili naslov prvaka], gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. lipnja 2021.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2021./22.|2021./2022.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2022./23.|2022./2023.]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/34292/kadeti-prvaci-hrvatske/ Kadeti prvaci Hrvatske], nk-osijek.hr, pristupljeno 4. svibnja 2023.</ref> ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2023./24.|2023./2024.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" |width="170pt"|Klub !Prvak !!Ukupno |- |[[NK Dinamo|Dinamo (Zagreb)]] <br> (Croatia, HAŠK Građanski) | 1992., 1998./99., 1999./00., 2001./02., 2002./03., 2005./06., 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2020./21., 2021./22., 2023./24. || 20 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] | 1994./95., 1995./96., 1996./97., 2000./01., 2003./04., 2004./05., 2011./12. || 7 |- |[[NK Osijek|Osijek]] | 1992./93., 1993./94., 2022./23. || 3 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) | 1997./98. || 1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] | 2006./07. || 1 |} == Prvenstva SR Hrvatske == Prvenstva SR Hrvatske za kadete su se održavala od 1989. godine. {| class="wikitable" !sezona !!prvak |- |1989. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1990. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1991. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |} == Povezani članci == *[[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]] *[[Prva hrvatska nogometna liga]] *[[Hrvatski nogometni savez]] *[[Nogomet u Hrvatskoj]] *[[Kup Hrvatske u nogometu]] *[[Superkup Hrvatske u nogometu]] *[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] ==Izvori== * [http://prvahnl.hr/natjecanja/kadeti/ službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20150626104830/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog - wayback arhiva] * Fredi Kramer i dr: ''Hrvatski nogometni savez : 80. obljetnica'', Zagreb, 1992., str. 165 * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog, juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], wayback arhiva * [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wiki, Prva HNL Academy] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 *[http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{izvori}} {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-kadeti]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete| ]] le7a3jbe4t4brnqprs42966u3j1vzge 7625270 7625269 2026-10-27T18:19:56Z Эльдар Шукоров 355157 /* Povezani članci */ https://semafor.hns.family/natjecanja/114997450/pilot-projekt-liga-ulaznih-juniora-u-18-2627/detaljno/ Predlažem dodati članak 7625270 wikitext text/x-wiki '''[[Kadet]]sko prvenstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u''' se igra od 1992. godine. == Prvaci == {| class="wikitable sortable" !sezona !!prvak |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992.|1992.]] ||[[Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992./93.|1992./1993.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1993./94.|1993./1994.]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1994./95.|1994./1995.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1995./96.|1995./1996.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1996./97.|1996./1997.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1997./98.|1997./1998.]] ||[[NK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1998./99.|1998./1999.]] ||[[Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1999./2000.|1999./2000.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2000./2001. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2001./2002. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2002./2003. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2003./2004. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2004./2005. ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2005./2006. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2006./2007. ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |2007./2008. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2008./2009. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2009./10.|2009./2010.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2010./11.|2010./2011.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2011./12.|2011./2012.]] ||[[Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2012./13.|2012./2013.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2013./14.|2013./2014.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2014./15.|2014./2015.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2015./16.|2015./2016.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2016./17.|2016./2017.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2017./18.|2017./2018.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2018./19.|2018./2019.]]<ref>[https://hns.family/files/documents/17448/Glasnik_24-2019.pdf Glasnik], hns-cff.hr, pristupljeno 25. rujna 2019.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2019./20.|2019./2020.]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2020./21.|2020./21.]]<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamovi-kadeti-proslavili-naslov-prvaka Dinamovi kadeti proslavili naslov prvaka], gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. lipnja 2021.</ref> ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2021./22.|2021./2022.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2022./23.|2022./2023.]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/34292/kadeti-prvaci-hrvatske/ Kadeti prvaci Hrvatske], nk-osijek.hr, pristupljeno 4. svibnja 2023.</ref> ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2023./24.|2023./2024.]] ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |} === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" |width="170pt"|Klub !Prvak !!Ukupno |- |[[NK Dinamo|Dinamo (Zagreb)]] <br> (Croatia, HAŠK Građanski) | 1992., 1998./99., 1999./00., 2001./02., 2002./03., 2005./06., 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2012./13., 2013./14., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2020./21., 2021./22., 2023./24. || 20 |- |[[HNK Hajduk Split|Hajduk (Split)]] | 1994./95., 1995./96., 1996./97., 2000./01., 2003./04., 2004./05., 2011./12. || 7 |- |[[NK Osijek|Osijek]] | 1992./93., 1993./94., 2022./23. || 3 |- |[[NK Varteks|Varaždin]] <br> (Varteks) | 1997./98. || 1 |- |[[NK Zagreb|Zagreb]] | 2006./07. || 1 |} == Prvenstva SR Hrvatske == Prvenstva SR Hrvatske za kadete su se održavala od 1989. godine. {| class="wikitable" !sezona !!prvak |- |1989. ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1990. ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1991. ||[[Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |} == Povezani članci == * [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]] * [[Prva hrvatska nogometna liga]] * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Nogomet u Hrvatskoj]] * [[Kup Hrvatske u nogometu]] * [[Superkup Hrvatske u nogometu]] * [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] *[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] ==Izvori== * [http://prvahnl.hr/natjecanja/kadeti/ službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20150626104830/http://prva-hnl.hr/blog/ prva-hnl.hr/blog - wayback arhiva] * Fredi Kramer i dr: ''Hrvatski nogometni savez : 80. obljetnica'', Zagreb, 1992., str. 165 * [https://web.archive.org/web/20130811115450/http://prva-hnl.hr/blog/prva-hnl-juniorikadeti/pobjednici-u-obje-kategorije-do-sada-2/ prva-hnl.hr/blog, juniorski i kadetski prvaci Hrvatske 1992.-2013.], wayback arhiva * [https://en.wikipedia.org/wiki/Prva_HNL_Academy en.wiki, Prva HNL Academy] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/docs/NapridBili.pdf Naprid bili] Toni Bilić: Nema straha, budućnost je stigla, Naprid bili, br.1/2012., travanj 2012., str. 19 *[http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ Sport nedjeljom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214155429/http://sportnedjeljom.hr/hajduk-kadetski-i-juniorski-prvak-video/ |date=14. prosinca 2014. }} Hajduk kadetski i juniorski prvak] {{izvori}} {{PH-nogomet-mladi}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*p-kadeti]] [[Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete| ]] aft6x0ug733frrzyf5rrslh8sjeb243 10 342842 7625237 7619936 2026-10-27T17:19:12Z Flamingounicorn 243866 nekorišten parametar 7625237 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Predložak:Infookvir TV serija/styles.css" /><includeonly>{{Infookvir | name = Infookvir TV sezona | autoheaders = yes | tijeloclass = TV vevent | kurzivan naslov = {{#if:{{{kurzivan naslov|}}}|{{{kurzivan naslov}}}|da}} | iznad = {{If empty|{{{ime_serije|}}}{{{ime_emisije|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznadstil = {{#invoke:TV sezona|pozadina|pozadina={{{bg_colour|}}}{{{bg_color|}}}{{{bgcolour|}}}{{{bgcolor|}}}}}; font-size:125%; font-style:italic; padding: 0.25em 1em; line-height: 1.1em | iznadclass = summary | podzaglavlje = {{#invoke:TV sezona|podzaglavlje|podzaglavlje={{{broj sezone|}}}{{{naziv sezone|}}}}} | podzaglavljestil = {{#invoke:TV sezona|pozadina|pozadina={{{bg_colour|}}}{{{bg_color|}}}{{{bgcolour|bgcolor|}}}}}; padding: 0.25em 1em; font-size: 125%; padding: 0.25em 1em; line-height: 1.1em; font-size: 125%; font-weight:bold | podzaglavljeclass = summary | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina|}}}|sizedefault=frameless |upright=1}} | opisstil = TV-opis | opis = {{{natpis_pod_slikom|}}} | zaglavljestil = {{#invoke:TV sezona|pozadina|pozadina={{{bg_colour|}}}{{{bg_color|}}}{{{bgcolour|bgcolor|}}}}}; padding: 0.25em 1em; line-height: 1.5em; | paramstil = white-space:nowrap; padding-right:0.65em; | param1 = Država podrijetla | vrijednost1 = {{{država|}}} | param2 = Jezik | vrijednost2 = {{{jezik|}}} | param3 = Uloge | vrijednost3 = {{{uloge|}}} | param4 = {{{paramAux1|}}} | vrijednost4 = {{{vrijednostAux1|}}} | param5 = Broj epizoda | vrijednost5 = {{{broj epizoda|}}} | param6 = Trajanje epizode | vrijednost6 = {{{trajanje|}}} | zaglavlje7 = Prvo prikazivanje | param8 = Mreža | vrijednost8 = {{{mreža|}}} | param9 = {{#invoke:TV datum|prikazivanje|premijera={{{premijera|}}}|finale={{{finale|}}}}} | vrijednost9 = {{#invoke:TV datum|datum|premijera={{{premijera|}}}|finale={{{finale|}}}}} | zaglavlje10 = Prikazivanje u Hrvatskoj | param11 = Mreža | vrijednost11 = {{{u_hrv|}}} | param12 = {{#invoke:TV datum|prikazivanje|premijera={{{premijera_hrv|}}}|finale={{{finale_hrv|}}}|decat=y}} | vrijednost12 = {{#invoke:TV datum|datum|premijera={{{premijera_hrv|}}}|finale={{{finale_hrv|}}}|decat=y}} | rowclass13 = mreza | param13 = Mreža | vrijednost13 = {{{u_hrv2|}}} | param14 = {{#invoke:TV datum|prikazivanje|premijera={{{premijera_hrv2|}}}|finale={{{finale_hrv2|}}}|decat=y}} | vrijednost14 = {{#invoke:TV datum|datum|premijera={{{premijera_hrv2|}}}|finale={{{finale_hrv2|}}}|decat=y}} | rowclass15 = mreza | param15 = Mreža | vrijednost15 = {{{u_hrv3|}}} | param16 = {{#invoke:TV datum|prikazivanje|premijera={{{premijera_hrv3|}}}|finale={{{finale_hrv3|}}}|decat=y}} | vrijednost16 = {{#invoke:TV datum|datum|premijera={{{premijera_hrv3|}}}|finale={{{finale_hrv3|}}}|decat=y}} | zaglavlje17 = Kronologija sezona | vrijednost18 = {{#invoke:TV sezona|kronologija|prethodna={{{prethodna|}}}|sljedeća={{{sljedeća|}}}}} | vrijednost19 = {{#invoke:TV sezona|popis_epizoda|popis_epizoda={{{popis epizoda|}}}}} | zaglavlje20 = Vanjske poveznice | vrijednost21 = {{#invoke:TV sezona|poveznice|web={{{web_stranica|}}}|imdb={{{imdb_id|}}}}} }}<!-- Praćenje pogrešaka -->{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste infookvir TV sezona s nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Stranica koristi [[Predložak:Infookvir TV sezona]] s nepoznatim parametrom "_VALUE_". Pogledajte [[Predložak:Infookvir TV sezona#Svi parametri|popis podržanih parametara]].|kurzivan naslov | pozadina | bg_colour | bg_color | bgcolour | bgcolor | ime_serije | ime_emisije | broj sezone | naziv sezone | slika | veličina | natpis_pod_slikom | država | jezik | uloge | paramAux1 | vrijednostAux1 | broj epizoda | trajanje | mreža | premijera | finale | u_hrv | premijera_hrv | finale_hrv | u_hrv2 | premijera_hrv2 | finale_hrv2 | u_hrv3 | premijera_hrv3 | finale_hrv3 | prethodna | sljedeća | popis epizoda | web_stranica | imdb_id }}<!-- Provjeri Wikipodatke -->{{#invoke:Provjeri hrvatski jezik na Wikipodatcima|kategorije|stavka=[[Kategorija:Televizijski program bez stavke na Wikipodatcima]]|hrvatski_opis=[[Kategorija:Televizijski program bez hrvatskog opisa na Wikipodatcima]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija|noext=y}} [[Kategorija:Televizijski infookviri]]</noinclude> pr8t135xyd7gskqt4n5ekcd2awdzi8t 0 460629 7625347 7419903 2026-10-27T20:47:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625347 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ronan Keating | Img = Ronan Keating 3.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = '''Ronan Patrick John Keating''' | Pseudonim = | Rođenje = [[3. ožujka]] [[1977.]] | Mjesto rođenja = [[Dublin]], [[Irska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = pjevač | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = [http://www.ronankeating.com/ Službena stranica] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ronan Patrick John Keating'''<ref name="RonanBiography">{{cite web |url=http://www.sing365.com/music/lyric.nsf/Ronan-Keating-Biography/477B5AA424C51D2C48256A86001239F9 |title=Ronan Keating Biography |publisher=Sing365.com |accessdate=13. travnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110109035229/http://www.sing365.com/music/lyric.nsf/Ronan-Keating-Biography/477B5AA424C51D2C48256A86001239F9 |archivedate=9. siječnja 2011.}}</ref> ([[Dublin]] [[3. ožujka]] [[1977.]]) [[Irska|irski]] [[pjevač]], [[kantautor]], [[glazbenik]] i [[filantrop]]. Ronan Keating je rođen 1977. godine, kao najmlađe od petero djece. Njegov otac Gerry Keating bio vozač kamiona, a njegova majka Marie je bila frizerka i imala je svoj salon u [[Dunshaughlin]]u. Ima jednu sestru Lindu i tri brata Ciarana, Gerarda i Garya.<ref name="Ronan Keating Biography">{{cite web |last=Cheap |first=Buy |url=http://allartistbiography.blogspot.com/2008/06/ronan-keating.html |title=All Artist Biography: Ronan Keating |publisher=Allartistbiography.blogspot.com |date=3. lipnja 2008. |accessdate=12. travnja 2012.}}</ref> U mlađim godinama bavio se atletikom i predstavljao je Irsku na nekoliko turnira, također je radio kao pomoćnik u trgovini cipela. Godine 1993. postao je član grupe [[Boyzone]]. Grupa nastupa u raznim klubovima i [[pub]]ovima prije nego što je potpisan ugovor s izdavačkom kućom [[PolyGram]]. Godine [[1998.]] Ronanu umire majka u dobi od 54 godine<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1177815.stm |title=ENTERTAINMENT &#124; Baby girl for Ronan |publisher=BBC News |date=19. veljače 2001. |accessdate=12. travnja 2012.}}</ref> od [[Rak dojke|raka dojke]], što je rezultiralo osnivanjem zaklade Marie Keating.<ref>{{cite news |author=Rebecca Hardy |url=http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1159699/Ronan-Keating-My-mums-cancer-death-drove-drink-Ive-grown-now.html |title=Ronan Keating: My mum's cancer death drove me to drink but I've grown up now &#124; Mail Online |work=Daily Mail |date=7. ožujka 2009. |accessdate=12. travnja 2012. |location=London}}</ref><ref>[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article1042279.ece?token=null&offset=24&page=3 Ireland: Interview: Ciaran Byrne meets Ronan Keating] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Times Online</ref> U travnju 1998. oženio je [[Yvonne Connolly]] par ima troje djece Jacka (rođen 15. ožujak 1999.), Marie (rođeun 18. veljača 2001.) i Alia (rođen 7. rujna 2005.). Par se rastao krajem 2011. nakon gotovo 14 godina braka, jer je Ronan imao aferu s pratećom plesačicom, odluka je došla u javnost u travnju 2012. Zajedno s glumicom [[Carrie Crowley]] vodio je [[Pjesma Eurovizije 1997.|Euroviziju]] 1997. godine u Dublinu. Od 1994. do 1999., Boyzone je objavio 17 singlova, tri studijska albuma i jedan kompilacijski album prije rasformiranja 2000. godine. Još prije raspada grupe Boyzone Ronan je 1999. snimio pjesmu [[When You Say Nothing at All]] za film "[[Ja u ljubav vjerujem]]". Od 1999. godine snimio je devet albuma. === Diskografija === * ''Ronan'' (2000.) * ''Destination'' (2002.) * ''Turn It on''(2003.) * ''Bring You Home''(2006.) * ''Songs for My Mother''(2009.) *''Winter Songs''(2009.) * ''Duet''(2010.) *''When Ronan Met Burt''(2011.) *''Fires''(2012.) ==Vanjske poveznice== *[http://www.ronankeating.com/ Službena stranica] ==Izvor== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Keating, Ronan}} [[Kategorija:Irski pjevači‎]] [[Kategorija:Televizijski voditelji]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] r6w55udt6av9ri5nifunbztvhczozze 0 460914 7625282 7359834 2026-10-27T18:30:49Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625282 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Seán MacBride | slika = Seán MacBride 1984.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[26. siječnja]] [[1904.]] | mjesto_rođenja = [[Pariz]] | smrt = [[15. siječnja]] [[1988.]] | mjesto_smrti = [[Dublin]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|IRS}} | poznat_po = | zanimanje = Političar | nagrade = 1974. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Seán MacBride''' ([[Pariz]], [[26. siječnja]] [[1904.]] – [[Dublin]], [[15. siječnja]] [[1988.]]) [[Irska|irski]] i međunarodni političar, te načelnik glavnog stožera [[IRA]]-e.<ref name="oireachtas_db">{{cite web |url=http://www.oireachtas.ie/members-hist/default.asp?housetype=0&HouseNum=12&MemberID=671&ConstID=77 |title=Mr. Seán MacBride |work=Oireachtas Members Database |accessdate=22. rujna 2009. |url-status=dead |archive-date=5. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180505142015/http://www.oireachtas.ie/members-hist/default.asp?housetype=0&HouseNum=12&MemberID=671&ConstID=77 }}</ref> Seán MacBride rođen je [[1904.]] u [[Pariz]]u kao sin bojnika [[John MacBrid|Johna MacBrida]] i glumice i aktivistice [[Maud Gonne|Maude Gonne]]. Njegov prvi jezik bio [[francuski]], ostao je u Parizu do [[Uskrsni ustanak|Uskrsnog ustanaka]] 1916. godine. Poslije je poslan u školu Mount St. Benedict's u irski grad [[Gorey]]. Pridružio se [[Irski dobrovoljci|irskim dobrovoljcima]] 1919. kada je u dobi od 15 godina bio aktivan član u [[Irski rat za neovisnost|Irskom ratu za neovisnost]]. Protivio se potpisivanju [[Anglo-irski sporazum|Anglo-irskog sporazuma]] 1921. godina zbog čega je završio u zatvoru. Bio je osobni tajnik [[Éamon de Valera|Éamonu de Valeru]], radio je kao novinar u Parizu, da bio 1927. godine postao načelnik IRA-e. Godine 1946., MacBride je osnovao republikansko socijalističku stranku [[Clann na Poblachta]] u nadi da da će zamijeniti vladajuću irsku stranku [[Fianna Fail]]. U listopadu 1947. osvojio je mjesto u [[Dáilu Eireann]]u. Na općim izborima 1948. stranka Clann na Poblachta osvaja sam deset mandata, međutim ulazi u vladu, a MacBride je izabran za ministra vanjskih poslova.<ref>Saturday Evening Post; 4/23/1949, Vol. 221 Issue 43, pp. 31–174, 5p</ref> Bio je ministar vanjskih poslova kada je [[Vijeće Europe]] izradilo [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]] te je jedna od ključnih osoba da se usvoji konvencija. Jedan je od utemeljitelja [[Amnesty International]]a, bio je glavni tajnik Međunarodne komisije pravnika (1963. - .1971) kasnije je bio izabran za predsjednik (1968. – 1974.). Od 1974. do 1985. godine predsjednik je Međunarodnog mirovnog zavoda u Ženevi. Potpredsjednik je Organizacije za Europsko ekonomsku suradnju i predsjednik Odbora ministara Vijeća Europe. MacBrid je u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] bio: *Pomoćnik glavnog tajnika *Predsjednik Glavne skupštine *Visoki povjerenik za izbjeglice *Visoki povjerenik za ljudska prava *Visoki povjerenik za Namibiju *Predsjednik UNESCO-ove Međunarodne komisije za proučavanje komunikacijskih problema Tijekom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih, neumorno je radio za [[ljudska prava]] diljem svijeta. Godine 1974. dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]<ref name="UN chronicle">United Nations Chronicle, Sep95, Vol. 32 Issue 3, p. 14, 2/5p, 1c; (AN 9511075547)</ref> kasnije je dobio [[Lenjinova nagrada za mir|Lenjinovu nagradu za mir]] (1975. – 1976.) i [[UNESCO]]-ovu srebrenu madalju za usluge (1980.). Umro je u [[Dublin]]u 15. siječnja 1988., u dobi od 83 godine 11 dana prije svog 84. rođendana. Pokopan je u groblju [[Glasnevin]] među irskim domoljubima u jednostavnom grobu s majkom, suprugom i sinom. ==Izvor== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:MacBride, Seán}} [[Kategorija:Irski političari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Irski politički aktivisti]] h1lcoqbpra82tltylg3u1vrwvsxhey5 0 461099 7625321 7573945 2026-10-27T19:54:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625321 wikitext text/x-wiki {{prijevod|sr}} [[Slika:Kolovrat (Коловрат) Swastika (Свастика) - Rodnovery.svg|mini|Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja]] [[Slika:RozetaSolarSymbol.svg|mini|Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca]] Slavensko '''rodnovjerje''' ili '''rodna vjera''' definira oblik življenja stare [[slaveni|slavenske]] vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od [[Starovjerje|starovjerja]]); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik [[Vjerovanje|vjerovanja]] i [[Duhovnost|duhovno]]-[[magija|magijskih]] praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek [[folklor]]ni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje [[Starovjerje|stare slavenske vjere]], s punom sviješću za moderno doba.<ref name="ihjj.hr">Vukelić, Deniver: "Slavensko rodnovjerje u regionalnom kontekstu južnoslavenskih naroda u prva dva desetljeća 21. stoljeća" [http://ihjj.hr/uploads/content/vilinska%20vrata%20program.pdf Znanstveni skup VILINSKA VRATA, Starigrad Paklenica, 5. i 6. listopada 2012.]</ref> Sustav vjerovanja i duhovno-magijskih praksi, predodžbi i obrazaca usmjeren je na štovanje [[kult]]a predaka i izvornih slavenskih božanstava koja personificiraju i antropomorfiziraju stvaralačke i uništavalačke energije prirode prema slavenskim kulturnim tradicijama. Rodnovjerne skupine to čine svjesnim odabirom i u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] šire i učvršćuju svoja djelovanja na različitim poljima, od čistih duhovno-magijskih praksi, pa sve do [[Glazba|glazbe]], [[književnost]]i, [[Primijenjena umjetnost|primijenjene umjetnosti]] i drugih oblika društvenog stvaranja i prezentiranja.<ref name="ihjj.hr"/> === Pojam === '''Rodnovjerje''' kao pojam dolazi iz sintagme rodna vjera koja je otprilike jednaka u čitavom slavenskom svijetu, a sam pojam dolaze iz [[Ruski jezik|ruskog]] – ''pодноверие''. Također je sličan izraz i u drugim [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] – ''родноверје'' u [[Srpski jezik|srpskom jeziku]], ''pідновірство'' u [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]], ''pоднавераваннe'' u [[Bjeloruski jezik|bjeloruskom]], ''rodzimowierstwo'' u [[Poljski jezik|poljskom]], ''rodnověří'' u [[Češki jezik|češkom]] i ''rodnoverie'' u [[Slovački jezik|slovačkom jeziku]]. Naziv rodna vjera može se naći već početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], primjerice u nazivu [[Ukrajina|ukrajinske]] rodnovjerne organizacije "Rodna vjera" (ukr. ''Рідна віра'') osnovane [[1934.]] godine, dok naziv rodnovjerje nastaje krajem osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Rodnovjerje je ustvari naziv za '''etničku religiju''' općenito. U [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] pojmu rodnoverje odgovara izraz ''etnikos'' (grč. ἐθνικός), a u [[Ruski jezik|ruskom jeziku]] koristi se i pojam ''язычество'', koji potječe od [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog]] pojma ''ıảzы́kъ'' (narod, pleme, rod) i u djelima kršćanskih autora označava vjeru mnogobožačkih religija. U [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pojmu rodnovjerje odgovaraju izrazi ''ethnic religion'' i ''native faith'', što je i izravni prijevod pojma rodnovjerje. Organizacije etničkih religija iz više [[Europa|europskih]] zemalja su [[1998.]] godine osnovale međunarodno tijelo – '''Europski kongres etničkih religija''' (engl ''European Congress of Ethnic Religions'').<ref name="ihjj.hr" /> === Pravci u okviru slavenskog rodnovjerja === U nedostatku preciznih definicija i sporazuma oko nazivlja u teoriji vjere, kako u stručnoj zajednici, tako i među slavenskim rodnovjernim župama, teško je napraviti jasnu i definitivnu podjelu u okviru slavenskog rodnovjerja. Jedan od glavnih uzroka nepostojanja ustanovljene i opće prihvaćene terminologije su nedostatak antropoloških istraživanja zajednice slavenskog rodnovjerja''<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Aitamurto|first=Kaarina|url=https://researchportal.helsinki.fi/en/publications/russian-rodnoverie-negotiating-individual-traditionalism-2/|title=Russian Rodnoverie: Negotiating Individual Traditionalism|date=2016|publisher=University of Helsinki|isbn=978-951-51-1932-2|editor-last=Hämäläinen|editor-first=Riku|series=Uskontotiede|location=Helsinki|pages=220–235|editor-last2=Pesonen|editor-first2=Heikki|editor-last3=Utriainen|editor-first3=Terhi}}</ref>'' i nedostatak objektivnosti i nepristranosti u dijelu znanstvene zajednice''.<ref name="„Analiz sovremennogo mifotvorčestva v noveйših issledovaniяh po яzыčestvu“">{{Citiranje weba|title=Учётная запись пользователя {{!}} Либрусек|url=http://lib.rus.ec/b/274905/read|access-date=2026-01-06|website=lib.rus.ec}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=SVEVLAD - Milan Petrovic: Slovenska vera - nasledje koje dolazi!|url=http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/petrovic_intervju.html|access-date=2026-01-06|website=www.svevlad.org.rs}}</ref>'' Prema A. B. Gurku u slavenskom rodnovjerju postoje dvije osnovne grane: tradicionalno rodnovjerje i [[Neopoganstvo|neopoganske]], [[Eklekticizam|eklektičke]] vjeroispovijesti slavenskog rodnovjerja. Ove dvije grane u gruboj aproksimaciji predstavljaju rodnovjerje ruralne populacije (koja je zadržala slavenske obrede, običaje i praznike sa sela)<ref>Odэrborn P., ''„Praўdzіvы і gruntoўnы apoved pra veru rusaў“'', [[1582.]], reprint:Belaruskі gіstarыčnы aglяd. [[2005.]], tom 12., Sšыtkі 1—2 (22—23), str. 178.</ref> i rodnovjerje u urbanim sredinama (koje se u pojedinim slučajevima pored narodne predaje oslanja i na novije autorske tekstove).<ref name="„Neoяzыčestvo v Belarusi“">Gurko A., ''„Neoяzыčestvo v Belarusi“'', Belaruskaя dumka. 1999. № 10. str. 123—131</ref><ref name="Neoяzыčestvo i nacionalizm.">Šnirelьman, V. A., ''„Neoяzыčestvo i nacionalizm. Vostočnoevropeйskiй areal“'', Issledovaniя po prikladnoй i neotložnoй эtnologii. № 114. IЭA RAN, [[1998.]]</ref><ref name="Neoяzыčestvo na prostorah Evrazii.">Šnirelьman, V. A., ''„Neoяzыčestvo na prostorah Evrazii.“'', Bibleйsko-bogoslovskiй institut sv. apostola Andreя, [[Moskva]], [[2001.]]</ref> * tradicionalno slavensko rodnovjerje – najveći broj župa, udruga i organizacija slavenskog rodnovjerja spada upravo u tu grupu ** ''pravoslavno rodnovjerje'' – pojedini slavenski rodnovjerni sebe nazivaju ''pravoslavnima''. Ovaj naziv potječe iz tumačenja smatrajući da je [[Pravoslavlje|pravoslavno kršćanstvo]] nastalo iz dvovjerja, razdoblja kada su rodnovjerje i kršćanstvo paralelno djelovali u slavenskim zemljama. Sam izraz je nastao na osnovu mita o tri svijeta (Javu, Pravu i Navu). Drugo objašnjenje je da se ''pravoslavlje'' odnosi na slavljenje pravde u drevnoj Rusiji.<ref name=":0" /> Dvije najveće organizacije rodnovjernih koji sebe nazivaju pravoslavnima su Slavenska rodnovjerna župa Vladivostoka „Štit Simargla“ u Rusiji i „Rodovo ognjište Rodne pravoslavne vjere“ u Ukrajini. * [[Neopoganstvo|neopoganski]] pravci i organizacije rodnovjernih – pravci zasnovani na kombiniranju predaje slavenskih naroda s autorskim tekstovima novijeg datuma ** ''slavenski vedizam'' – neopravac u slavenskom rodnovjerju, koji u rodnovjerje unosi elemente modernog hinduizma i vedizma.<ref>{{Citiranje weba|last=Kakaševski|first=Vesna|title=www.starisloveni.com :: Krishnji, Stari Sloveni, Staroslovenska mitologija, religija i istorija|url=https://www.starisloveni.com/English/Krisnji.html|url-status=live|access-date=2026-01-06|website=www.starisloveni.com}}</ref> Ovaj pravac se uglavnom zasniva na djelima Aleksandra Asova.<ref>{{Citiranje weba|last=Asov|first=Aleksandar|date=2003|title=Slovenski bogovi (ćirilica)|url=https://www.scribd.com/document/444245262/Aleksandar-Asov-Slovenski-bogovi-pdf|url-status=live|access-date=2026-01-06|website=www.scribd.com}}</ref><ref>Aleksandar Asov, „[http://balbu.eu/catalog/alternativna-ucenja-ezoterija-astrologija-parapsihologija/aleksandar-asov,slovenska-vedska-astrologija-i-kalendar Slovenska-vedska astrologija i kalendar]“, Pešić i sinovi, Beograd, 2003., {{ISBN|86-7540-025-X}}</ref> ** ukrajinske, neopoganske verzije slavenskog rodnovjerja: ''RUNvira'' (ukrajinska, monoteistička, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja zasnovana na radovima Lava Silenka), ''Ladovera'', ''Jagnovera'' ** ''novodrevno vedomstvo'' – slovačka, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja ** ''Rodna crkva Poljske'' – poljska, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja === Vjerovanja, obredi i praznici slavenskog rodnovjerja === Vjerovanja (tradicionalnih) slavenskih rodnovjeraca zasnivaju se na štovanju prirodnih sila, ponekad antropomorfiziranih u likovima patronskih božanstava, kao i na kultovima predaka.<ref name = "Яzыčestvo drevnih slavяn"/><ref name="„Božestva drevnih slavяn.“">Famincыn A. S., ''„Božestva drevnih slavяn.“'', Sankt-Petersburg, 1884.</ref> Podjela Slavena na četiri velike skupine: ''polapske'', ''istočne'', ''zapadne'' i ''južne'', uvjetovala je postojanje određenih razlika u panteonima, običajima, kao i nazivima božanstava. Značajan udio u slavenskom rodnovjerju čini kult predaka i kult vegetacije, kao i kultovi mitoloških bića vezanih za određena mjesta ili pojave. U ''svete životinje'' koje uživaju posebno poštovanje spadaju orao i sokol,<ref>Živan J. Grujičić, [http://www.svevlad.org.rs/predanje_files/orao.html ''„Prokletsvo je ubiti orla“''], Folklor magazin, br. 9, str. 63, Beograd, [[2007.]], ISSN 1451-0545</ref> vuk i zmija. Tijekom obreda je česta upotreba ''„žive vatre“'' (vatra je dobivena trenjem dvaju komada drveta ili uz pomoć kremena), rituala vezanih za kult vatre (kao što je preskakanje plamena) i upotreba vode (bacanje vijenaca cvijeća u vodu, ritualno kupanje i sl.). Vatra i voda se koriste u cilju obrednog pročišćenja. O svetkovinama kao što su Jurjevo, rade se vijenci od bilja, posebno ljekovitog, pri čemu svaka biljka u vijencu ima svoju simboliku. U obredima sudjeluje čitava zajednica. Svetkovine se održavaju u [[Kapište|kapištima]] ili češće na otvorenom, oko [[kumir]]a slavenskih božanstava. Glavni blagdani slavenskog rodnovjerja vezani su za prividno kretanje Sunca tijekom godine (zimska kratkodnevica, ljetna dugodnevica, proljetna i jesenja ravnodnevica). === Rasprostranjenost slavenskog rodnovjerja i novija povijest === Grupe rodnovjernih postoje u svim slavenskim zemljama, kao i u zemljama s brojnim slavenskim iseljeništvom ili značajnijim postotkom slavenskog stanovništva kao što su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Kazahstan]], [[Estonija]], [[Litva]]. U većini ovih zemalja postoje registrirane udruge, organizacije i župe slavenskog rodnovjerja, a u pojedinim zemljama (Rusija, Ukrajina, Poljska) slavensko rodnovjerje je državno priznata religija. Ni u jednoj od zemalja u kojoj postoje slavenske rodnovjerne župe, udruge ili organizacije broj slavenskih rodnovjernih ne prelazi 1‰ populacije. ==== Rusija ==== [[Slika:Trubc Boyan.JPG|mini|180px|Spomenik Bojanu, mitskom unuku boga [[Veles (mitologija)|Velesa]] i ruskom bardu u gradu [[Trubčevsk]]u, [[Brjanska oblast]]]] [[Slika:Добрыня Никитич.jpg|lijevo|mini|180px|Dobrinja Nikitič, ilustracija za knjigu "Русские былинные богатыри", rad Andreja Rjabuškina, [[1895.]]]] Iako je rusko plemstvo prihvatilo kršćanstvo još krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]], obredi slavenske vjere su se nastavili prakticirati među Rusima, a pojedini sakralni objekti slavenske vjere su ostali u funkciji s originalnom namjenom sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref><ref name="[https://azbyka.ru/otechnik/religiovedenie/jazycheskie-svjatilishha-drevnih-slavjan/ Яzыčeskie svяtiliщa drevnih slavяn]">{{Cite book|author=Rusanova I. P., Timoщuk B. A|title=Языческие святилища древних славян|publisher=Ladoga-100|year=2007|isbn=978-5-94494-051-3|location=[[Moskva]]}}</ref> U ruskoj narodnoj predaji su ostali sačuvani mitovi i obredi slavenske vjere.<ref>Sinяvskiй A. D. , ''„Ivan-durak: očerk russkoй narodnoй verы“'', Agraf, Moskva, [[2001.]], {{ISBN|5-7784-0160-4}}</ref><ref>G. P. Fedotov, [http://philologos.narod.ru/fedotov/earth.htm ''„Matь-Zemlя“''] v ''„Stihi duhovnыe (Russkaя narodnaя vera po duhovnыm stiham)“''/ Vstup. st. N.I. Tolstogo; Poslesl. S.E. Nikitinoй; Podgotovka teksta i komment. A.L. Toporkova, Progress, Gnozis, Moskva, [[1991.]], {{ISBN|5-01-003633-9}}</ref> [[Slavenska mitologija]] nadahnjuje [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandra Puškina]] da [[1820.]] godine objavi poemu „Ruslan i Ludmila“. Puškin je ovu poemu napisao na osnovu ruskih narodnih bajki koje mu je u djetinjstvu pričala baka. Poema je zanimljiva i s lingvističke strane jer je Puškin upotrebljavao arhaične verzije za imena, koja su bila odomaćena u narodu, ali ne i u ruskom jeziku građanstva na prijelazu iz [[18. stoljeće|18.]] u [[19. stoljeće]]. Romantizam u Rusiji doprinosi težnji za nacionalnim preporodom u krugovima inteligencije, što brojne umjetnike i znanstvenike navodi da u narodnoj predaji i kulturi ruskog naroda potraže ideje za svoje radove. U prvom dijelu [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ozbiljniji pristup ruskoj redakciji slavenske vjere nalazimo u radovima I. P. Saharova.<ref>Saharov, Ivan Petrovič, ''„Skazaniя Russkogo Naroda.“'', Tom 1., Sankt-Peterburg, [[1836.]]; Saharov, Ivan Petrovič, ''„Skazaniя Russkogo Naroda.“'', Tom 2., „Narodnый dnevnik. Prazdniki i obыčai“, Sankt-Peterburg, [[1849.]]</ref> Polovinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ponajviše zahvaljujući radovima A. N. Afanasjeva,<ref>Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Zoomorfičeskie božestva u slavяn“'', „Otečestvennыe zapiski“, № 1 — 3, [[1852.]]; Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Яzыčeskie predaniя o ostrove Buяne“'', „Vremennike obщestva istorii i drevnosteй rossiйskih“, № 9, [[1858.]]; Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Poэtičeskie vozzreniя slavяn na prirodu“'', tom 1—3., Moskva, [[1865.]] – [[1869.]]</ref><ref>Aleksandar Afanasjev je poznat i po tome što je sakupio najveću zbirku narodnih priča i bajki (preko 600), koja po obujmu prelazi bilo koje djelo slične vrste u povijesti.</ref> dolazi do popularizacije [[Slavenska mitologija|slavenske mitologije]] u Rusiji. Pod utjecajem radova Afanasjeva, istaknuti ruski pisci i kompozitori kao što su [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] i [[Igor Stravinski]] stvaraju neka od svojih najpoznatijih djela. Među ruskim stvarateljima nadahnutih motivima slavenske mitologije se nalaze i [[Petar Iljič Čajkovski|Petar Čajkovski]], [[Nikolaj Gogolj]], Sergej Aksakov, Nikolaj Rerih i mnogi drugi.<ref>Riordan, James. ''„[http://books.google.rs/books?id=mJhOzLLVT24C&pg=PA217&lpg=PA217&dq=%22Russian+Fairy+Tales+and+Their+Collectors%22&source=bl&ots=9YQ1IJL-zl&sig=1fFBz7olPaGpdhwbqdCeTktVU6Y&hl=en&sa=X&ei=lkJGT_jmO-7R4QT0wvmsDg&redir_esc=y#v=onepage&q=%22Russian%20Fairy%20Tales%20and%20Their%20Collectors%22&f=false Russian Fairy Tales and Their Collectors]. A Companion to the Fairy Tale.“'', Hilda Ellis Davidson and Anna Chaudhri. Cambridge: D.S. Brewer, [[2003.]], p 219., {{ISBN|9780859917841}} {en}</ref> Paralelno s Afanasjevim, i drugi istaknuti članovi ruske intelektualne elite objavljuju radove o slavenskoj vjeri, ilustrirane djelima poznatih ruskih slikara kao što su Andrej Rjabuškin i [[Viktor Vasnecov]].<ref name="„Božestva drevnih slavяn.“" /><ref>Sreznevskiй, Izmail Ivanovič, ''„Roženicы u slavяn i drugih яzыčeskih narodov.“'', Tip. Aleksandra Semena, [[Moskva]], [[1855.]]</ref><ref>Kotlяrevskiй, Aleksandr Aleksandrovič, ''„O pogrebalьnыh obыčaяh яzыčeskih slavяn. Issledovanie“'', [[Moskva]], [[1868.]]</ref><ref>''„Russkie bыlinnыe bogatыri“'', Knigoizdatelьstvo German Goppe, Sankt-Petersburg, risunki A. P. Rяbuškin, [[1895.]]</ref> I početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izlazi više radova koji se bave slavenskom vjerom i njenim utjecajem na rusku povijest i kulturu.<ref>Korinfskiй, Apollon Apollonovič, ''„Narodnaя Rusь. Kruglый godъ skazanій, povѣriй, obыčaevъ i poslovicъ russkago naroda“'', Moskva, [[1901.]]</ref><ref>Aničkov, Evgeniй Vasilьevič, ''„Vesennяя obrяdovaя pesnя na Zapade i u slavяn.“'', Tipografiя Imperatorskoй Akademii Nauk, Sankt-Peterburg, [[1903.]], častь 1. „Ot obrяda k pesne.“, reprint: {{ISBN|9785998984310}} — častь 2. „Ot pesni k poэzii“, [[1905.]]</ref><ref>N.M.Galьkovskiй, ''„Borьba hristianstva s ostatkami яzыčestva v Drevneй Rusi“'', tom pervый - [[1916.]], tom vtoroй - [[1913.]], reprint: Moskva: Indrik, [[2000.]], {{ISBN|5-85759-108-2}}</ref><ref>Aničkov, Evgeniй Vasilьevič, ''„Яzыčestvo i drevnяя Rusь.“'', Sankt-Peterburg, [[1914.]], reprint: Moskva: Indrik, [[2003.]], {{ISBN|8-85759-187-2}}</ref><ref>Zelenin, Dmitriй Konstantinovič, ''„Očerki russkoй mifologii.“'', V. 1. Petrograd, [[1916.]], reprint: Zelenin, D. K.,''„Izbrannыe trudы. Očerki russkoй mifologii: Umeršie neestestvennoю smertью i rusalki“'', Indrik, Moskva, [[1995.]], {{ISBN|5-85759-018-3}}</ref> O utjecaju koji je slavenska vjera imala na rusko stvaralaštvo na početku XX stoljeća, „srebrno doba“ ruske književnosti, najbolje svjedoče riječi Vjačeslava Ivanova iz [[1908.]] godine: ''„Oživljeni interes za mit je jedna od najznačajnih crta naše nove poezije.“''.<ref>''Kritičeskoe Obozrenie'', 1907, II (recenziя o 'Яri' S. Gorodeckogo) - navedeno u: Vяčeslav I. Ivanov. ''„Sobranie sočineniй“'', tom 2, Foyer Oriental Chrétien, Brюsselь, 1974., str. 566</ref> Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] godine, društveno-politička situacija prekida dotadašnji rad na popularizaciji slavenske vjere, onemogućavajući ozbiljan znanstveni rad i registraciju rodnovjernih udruga. Prema riječima Apolona Korinfiskog u pismu Spiridonu Drožinu,''... ne pišem ništa, potpuno sam slomljen i rastgrnut na komade, proklinjem sav život u suvremenom arhinasilničkom režimu'' (1921.). Korinfiski će biti uhićen [[1928.]] godine i zajedno s ostalim članovima književnog kruga u kojem se kretao osuđen za antisovjetsku djelatnost. Od početka [[1930-ih|tridesetih]] do kraja [[1950-ih|pedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] podržava se upotreba simbola slavenske etničke religije u umjetničkim djelima širom [[SSSR]]-a, kao način suprotstavljanja propagandi koja je bila usmjerena protiv ustrojstva SSSR-a i kulture ruskog naroda.<ref name="„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“">Nagovicыn A.E., Gavrilov D.A., ''„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“'', Sbornik naučnыh stateй filosofskogo fakulьteta MGU, pod red. I.N. Яblokova, P.N. Kostыleva, sost. A.V. Vorobьev, P.N. Kostыleva, Izdatelьstvo „Socialьno-političeskaя mыslь“, Moskva, [[2004.]], str. 179-186</ref> Razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u području znanstvenih radova o slavenskoj vjeri obilježila su djela Borisa Ribakova,<ref name = "Яzыčestvo drevnih slavяn">{{Cite book|last=Аничков |first=Евгений Васильевич |title=Язычество и Древняя Русь |url=http://books.google.com/books?id=MeYynQEACAAJ |year=2003 |origyear=1914 |location=Moskva |publisher=Индрик}}</ref><ref>Rыbakov B.A., ''„Drevnяя Rusь. Skazaniя. Bыlinы. Letopisi“'', Akademiя nauk SSSR, Moskva, [[1963.]]</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bohemia|first=Digital library|title=Борис Рыбаков: Язычество Древней Руси / Paganism of Ancient Rus / Pohanství na starodávné Rusi|url=https://www.academia.edu/31064861/%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81_%D0%A0%D1%8B%D0%B1%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2_%D0%AF%D0%B7%D1%8B%D1%87%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE_%D0%94%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%B5%D0%B9_%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8_Paganism_of_Ancient_Rus_Pohanstv%C3%AD_na_starod%C3%A1vn%C3%A9_Rusi}}</ref><ref>L. S. Kleйn, [http://www.nordic-land.com/topic/1352 ''„Voskrešenie Peruna. K rekonstrukcii vostočnoslavяnskogo яzыčestva.“''], Sankt-Peterburg: Evraziя, [[2004.]], {{ISBN|5-8071-0153-7}}.</ref> koja su zajedno s djelima autora kao što su Apolon Kuzmin,<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.livre-rare-book.com/book/30016025/albeb44fb407148ee47|title=Kuzmin A. The Fall of Perun. In Russian /Kuzmin A. Padenie Peruna.|language=en}}</ref> Oleg Trubačev,<ref>{{Citiranje knjige|last=Трубачев|first=Олег Николаевич|url=https://books.google.hr/books/about/%D0%AD%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D0%B7_%D0%B8_%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%8C%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0.html?id=JmoXAQAAIAAJ&redir_esc=y|title=Этногенез и культура древнейших славян: лингвистические исследования|date=1991|publisher=Наука|isbn=978-5-02-011081-6|language=ru}}</ref> V.V. Sedov,<ref>Sedov V.V., ''„Яzыčeskie svяtiliщa smolenskih krivičeй“'', Kratkie soobщeniя Instituta arheologii AN SSSR, vыpusk 87, str. 57-65., [[1962.]]</ref><ref>Sedov V.V. ''„Drevnerusskaя narodnostь“'', Institut arheologii RAN, Moskva, [[1999.]], {{ISBN|5-9551-0005-9}}; Sedov V.V., ''„Slavяne v rannem srednevekovьe“'', Institut Arheologii RAN, Moskva, [[1995.]], {{ISBN|5-87059-021-3}}</ref> i N.I. Tolstoj,<ref>Tolstoй N. I., ''„Očerki slavяnskogo яzыčestva“'', Indrik, Moskva, [[2003.]], {{ISBN|5-85759-236-4}}</ref> dovela do popularizacije slavenske vjere u Rusiji. Ugled koji navedeni autori uživaju među slavenskim rodnovjernim udrugama u Rusiji ilustriraju slučajevi održavanja ''trizni'' u Moskvi u čast Ribakova i Kuzmina.<ref name="„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prve vjerske rodnovjerne župe na području [[RSFSR]] se javljaju krajem osamdesetih godina. U tadašnjem [[Lenjingrad]]u, [[1986.]] godine se formira „Društvo volhva“, koje u proljeće [[1990.]] godine postaje „Savez Veneda“.<ref>[http://sso-kaluga.narod.ru/vn6-8.htm ''Vestnik Soюza Slavяnskih Obщin''] № 6 (8) [[1998.]], {ru}</ref> Prva rodnovjerna udruga nastaje [[1988.]] godine, u selu Popovka u [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]]. Početkom [[1990-ih|devedesetih]] nastaje komuna u [[Kirovska oblast|Kirovskoj oblasti]] RSFSR.<ref>[http://articles.latimes.com/1992-11-28/news/mn-1011_1_russian-pagan ''„Russian Pagans Find Roots in the Forest : Religion: Marxism, Leninism left spiritual emptiness, which leader of loose, growing sect wants to fill with gods of nature.“''], Carey Goldberg, Los Angeles Times, 28. novembar [[1992.]], {en}</ref> Od tada, do danas širom Rusije se osnivaju rodnovjerne župe.<ref name="„Яzыčestvo šagaet po Rossii“">[http://www.pravda.ru/video/society/622.html ''„Яzыčestvo šagaet po Rossii“''], [http://www.pravda.ru/ Pravda.Ru], [[1. kolovoza]] [[2011.]] {ru}</ref> Iz interesa za slavensku vjeru i kulturu nastaju društva koja oživljavaju stare slavenske obrede i običaje – obredno-etnografski ansambl „Lado“ se osniva [[1988.]] godine.<ref>Sergeй Alekseev, [http://www.xpomo.com/ruskolan/liter/lado.htm ''„Ostrov slavяnskoй Tradicii“''] {ru}</ref> Kao datum prvog službenog priznavanja slavenskog rodnovjerja na području Rusije, nakon kraja [[10. stoljeće|10.stoljeća]], uzima se [[14. veljače]] [[1994.]] godine, kada je registrirana moskovska slavenska rodnovjerna župa<ref>Registracionnый nomer 443, [http://www.paganism.ru/comm-msp.htm ''Moskovskaя Slavяnskaя Яzыčeskaя Obщina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729012704/http://www.paganism.ru/comm-msp.htm |date=29. srpnja 2017. }} {ru}</ref> koja je neslužbeno postojala još od sredine [[1980-ih|osamdesetih]]. Prva javna proslava praznika Kupala u Rusiji nakon više stoljeća je održano [[25. srpnja]] [[1994.]] godine na rijeci Vorji.<ref name="sso-kaluga.narod.ru">[http://sso-kaluga.narod.ru/vn6-8.htm ''„Slavяnskoe mirovozzrenie v Rossii v 90-h godah XX veka.“''] (Doklad na Vsemirnoй Яzыčeskoй Konferencii), „Vяtič“, Vestnik Soюza Slavяnskih Obщin № 6 (8) 1998. {ru}</ref> Tijekom [[1990-ih|devedesetih]] i prvih godina [[21. stoljeće|21. stoljeća]] dolazi do udruživanja slavenskih rodnovjernih župi i organizacija u krovni savez. Krovna organizacija koja pokriva najveći dio područja [[Rusija|Rusije]] je „Savez slavenskih župa slavenske rodne vjere“, koji je osnovan 1997. godine udruživanjem slavenskih rodnovjernih župa iz [[Moskva|Moskve]], Kaluge i [[Obninsk]]a.<ref>Gomenюk G., Tereщenko S., [http://ansobor.ru/articles.php?id=136 „Russkoe i ukrainskoe neoяzыčestvo“], Centr Apologetičeskih Issledovaniй, Russkaя Pravoslavnaя Cerkovь. Novosibirskaя eparhiя, [[2003.]], {ru}</ref> Za vođu saveza je [[19. srpnja]] iste godine izabran Vadim Stanislavovič Kazakov, vođa slavenske rodnovjerne župe Kaluge, koji na toj funkciji ostaje do 2011. godine, kada je preuzima Maksim Belojar Ionov.<ref name="Dorošenko" /> U okviru „Saveza slavenskih župa slavenske rodne vjere“ djeluju sljedeće slavenske rodnovjerne župe:<ref>[http://rodnovery.ru/ru.php?id=156 ''„Obщinы SSO SRV“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208070350/http://rodnovery.ru/ru.php?id=156 |date=8. veljače 2012. }}, Soюz Slavяnskih Obщin Slavяnskoй Rodnoй Verы, 6.2.2012. {ru}</ref> * [[Anapa|anapska]] slavenska župa * [[balašov]]ska slavenska župa * [[brjansk]]a slavenska župa „Svijet Svaroga“ * kaluška slavenska župa * klajpedska slavenska župa „Savez Ljutića“ * [[krasnodar]]ska gradska rodnovjerna župa „Slovenski iskon“ * kubinska slavenska župa * [[kurgan]]ska slavenska župa „Lada“ * [[magnitogorsk]]a slavenska župa * [[Moskva|moskovska]] župa rodnovjernih * moskovska slavenska župa „Krug Vjatića“ * [[novokuznjeck]]a slavenska župa * [[novorosijsk]]a slavenska župa * [[Čeljabinska oblast|čeljabinska]] slavenska župa * [[orel]]ska slavenska župa * [[rostov]]ska slavenska župa * slavenska župa „Sventovid“ (Slavjansk na Kubanu) * [[smolensk]]a slavenska župa „Jutro Svaroga“ * stavropoljska slavenska župa „Slavensko nasljeđe“ * [[tambov]]ska slavenska župa „Živa“ * [[čerepovec]]ka slavenska župa „Gromnica“ „Velesov krug“ je savez koji je nastao [[1999.]] godine udruživanjem više slavenskih rodnovjernih župa. Rodnovjerne župe koje trenutno čine „Velesov krug“ su:<ref>[http://www.velesovkrug.ru/sobyitiya/obschinyi-velesov-krug.html Obщinы Velesova Kruga] {ru}</ref> * [[obninsk]]a slavenska rodnovjerna župa „Triglav“, osnovana [[1993.]] godine<ref>[http://velesovkrug.nm.ru/obs1/obs003.htm Istoriя obninskoй obщinы «Triglav»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130000640/http://velesovkrug.nm.ru/obs1/obs003.htm |date=30. siječnja 2009. }}, Velesov krug</ref> * ruskoslavenska rodnovjerna župa „Rodoljublje”, osnovana u Moskvi [[24. veljače]] [[1998.]] godine * [[Kostromska oblast|kostromska]] rodnovjerna župa „Kolo”, osnovana [[1999.]] godine * [[Rjazanjska oblast|rjazanjska]] rodnovjerna župa „Trojesvet”, osnovana [[2000.]] godine * slavenska župa permske pokrajine „Svarožići”, osnovana [[2001.]] godine * slavenska župa Donbasa i Priazovlja „Divlje polje”,(Divlje polje je područje oko [[Crno more|Crnog mora]] i rijeke [[Azov]], koje se naziva i Nova Rusija, Slobodna Ukrajina, a najpoznatije je kao Zaporožje – domovina zaporoških kozaka) osnovana [[21. rujna]] [[2008.]] godine * [[minsk]]a župa rodnovjernih „Kolo Svaroga”, osnovana [[2009.]] godine * [[Samara|samarska]] rodoslavna vedska župa „Bojarga”, osnovana [[2009.]] godine * župa „Rodovići” grada [[Komsomolsk na Amuru|Komsomolska na Amuru]] „Krug rodnovjerne tradicije“ je savez nastao [[2000.]] godine, kada je više rodnovjernih udruga potpisalo prvi službeni dokument ovog saveza ''Kolomenski sporazum'', kojim se uređuju odnosi unutar i izvan saveza i postavljaju osnove vijeća saveza. Za datum službenog nastanka saveza se uzima [[17. ožujka]] [[2002.]] godine, kada su u Moskvi, u [[Kapište|kapištu]] u čertanovskom parku lideri petnaest rodnovjernih udruga i župa potpisali ''Bitcevski sporazum'' o osnivanju „Ujedinjenog žrečko-volhskog savjeta Kruga rodnovjerne tradicije“.<ref name="Bitcevskoe Obraщenie" /> „Krugu rodnovjerne tradicije“ kasnije pristupaju i rodnovjerne udruge iz drugih zemalja (Ukrajina, Norveška, Danska), koja slijede etničke vjere ne samo slavenskih, već i drugih naroda.<ref name="Dorošenko">Dorošenko M., [http://www.iriney.ru/sects/heathen/news009.htm ''„Slavяnskoe neoяzыčestvo“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815131915/http://www.iriney.ru/sects/heathen/news009.htm |date=15. kolovoza 2012. }}, Doklad na sekcii «Totalitarnыe sektы i metodы protivodeйstviя im» XI Roždestvenskih obrazovatelьnыh čteniй, Centr religiovedčeskih issledovaniй svящennomučenika Irineя Lionskogo, 30.1.2003., {ru}</ref> Djelatnost „Kruga rodnovjerne tradicije“ je zasnovana na „Manifestu rodnovjerne tradicije“.<ref>Gavrilov D. A., Brutalьskiй N. P., Avdonina D. D., Speranskiй N. N., [http://proza.ru/2007/04/16-178 ''„Manifest яzыčeskoй Tradicii“''], Ladoga-100, Moskva, [[2007.]], {{ISBN|978-5-94494-047-6}} {ru}</ref> Članice „Kruga rodnovjerne tradicije“ su sljedeće udruge: * rodnovjerna župa „Koledo Vjatića“, koja djeluje u Moskvi i Troicku, * rodnovjerni „Krug Bera“, koji djeluje u Moskvi, Rjeutovu i Odincovu, * podoljska rodnovjerna župa „Četiri jabuke“, * dolgoprudnjenska slavenska rodnovjerna župa „Vjatići“, * kaljiningradska rodnovjerna župa „Oćtina Skolota“, osnovana [[3. prosinca]] [[2002.]] godine * slavenska rodnovjerna župa „Unuci Dažboga“, koja djeluje u Vladimiru, * ruska rodnovjerna župa „Jarilo“, koja djeluje u Habarovsku i Birobidžanu, * [[obninsk]]a rodnovjerna župa „Velesova staza“, * serpuhovska rodnovjerna župa „Finist“, * ženska rodnovjerna župa „Zvečka“, koja djeluje u Moskvi, * župa „Dom Svaroga“, koja djeluje u Moskvi, Petrogradu i Rostoku, * tradicionalna župa „Klan vuka“, koja djeluje u Kislovodsku * nastavno-stvaralački centar „Volhovarn“ iz Odese u Ukrajini. Članice „Kruga rodnovjerne tradicije“ su i udruge neslavenskih etničkih religija: * „Gardakoven“ – grupa koja okuplja rodnovjerne različitih etničkih religija (nordijske, keltske, slavenske i dr.) i djeluje u Moskvi i Koroljevu, * liga „Oslobođenje razuma“ – religiozna grupa helenizmosa, koja djeluje u [[Volgograd]]u. Osim navedenih krovnih organizacija, rodnovjerni su grupirani i u Savez slavenskih župa „Sjeverni savez“, Sveruski religiozni savez „Ruska narodna vjera“, „Očuvanje Slavena“, „Moskovsku slavensku rodnovjernu župu“,<ref>[http://www.rodnovery.com/index.php?name=news&op=view&id=32 Rešenie № 1 Učrediteleй „Soюza Slavяnskih Obщin Slavяnskoй Rodnoй Verы“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130605084931/http://www.rodnovery.com/index.php?name=news&op=view&id=32 |date=5. lipnja 2013. }} {ru}</ref> slavensku rodnovjernu župu Vladivostoka „Štit Simargla“, župu grada [[Balašov]]a „Nasljeđe predaka“, [[Jekaterinburg|jekaterinburšku]] župu starovjeraca „Svarožić“, [[kursk]]o-sjeversku slavensku župu, udruženje prirodne vjere „Slavija“, kemerovsku slavensku rodnovjernu župu i dr. U gradu Tomsku [[4. listopada]] [[2007.]] godine otvoren je prvi Muzej slavenske mitologije.<ref>[http://slavput.ru/museum-of-slavic-mythology/about/ O muzee slavяnskoй mifologii] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415042803/http://slavput.ru/museum-of-slavic-mythology/about/ |date=15. travnja 2012. }}, Slavяnskiй Putь {ru}</ref> Širom Rusije je, od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, podignuto više [[kapište|kapišta]] u kojima su postavljeni [[kumir]]i slavenskih božanstava.<ref name="„Яzыčestvo šagaet po Rossii“" /> Prema podacima Federalne registracijske službe od prosinca [[2006.]] godine, na području Ruske Federacije je službeno registrirano osam rodnovjernih vjerskih zajednica.<ref>[http://www.religare.ru/2_36302.html ''Svedeniя o religioznыh organizaciяh, zaregistrirovannыh v Rossiйskoй Federacii''], Po dannыm Federalьnoй registracionnoй službы, Pravoslavnый pravozaщitnый centr „Territoriя Cerkvi“, 19. dekabrь 2006., {ru}</ref> ==== Bjelorusija ==== Zbog specifičnih povijesnih prilika u oblasti Polesju (Polesje je tijekom srednjeg vijeka i renesanse bilo u sastavu Velike kneževine Litve, na čijem je području isticanje rodnovjerja, kao i drugih vjeroispovijesti, bilo dozvoljeno tijekom Srednjeg vijeka i kasnije.<ref>''„Gedimino laiškai“'' - parengė S.C. Rowell, Vilnius, [[2003.]], p. 184., {{ISBN|5-415-01700-3}}</ref> Ova oblast je bila pošteđena i mongolske najezde tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]) na području [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] slavensko se je rodnovjerje nastavilo prakticirati među narodom i nakon pokrštavanja drugih područja koja čine teritorij današnje Bjelorusije.<ref name="„Neoяzыčestvo v Belarusi“" /><ref>Toporov V.N., ''„Značenie belorusskogo areala v эtnogenetičeskih issledovaniяh.“'', Slavяne: adzіnstva і mnagastaйnascь: Mіžnarodnaя kanferэncыя (Mіnsk, 24 – 27 maя 1990 g.): Tэzіsы dakladaў i pavedamlennяў. Sekcыя 2. Эtnagenez slavяn., Mіnsk, [[1990.]], str. 89.</ref><ref name="„Tradicionnaя эtničeskaя religiя v Belarusi“">Alekseй Dzermant, [http://cytadel.org/articles/tradicionnaja-etnicheskaja-religija-v-belarusi ''„Tradicionnaя эtničeskaя religiя v Belarusi“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120123105037/http://cytadel.org/articles/tradicionnaja-etnicheskaja-religija-v-belarusi |date=23. siječnja 2012. }}, Proekt „Citadelь“ {ru}</ref><ref>Kacar M., ''„Paganskae kapіšča ў Mensku ў XIX – XX st.“'', Druvis - Alьmanah Cэntra Эtnakasmalogіі „Kryŭja“, [[2005.]] № 1., str. 129-133.</ref> U ovoj oblasti se nalaze i značajna arheološka nalazišta, na kojima su otkrivena [[Kapište|kapišta]] slavenske vjere, ispitivani krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>F. V. Pokrovskiй, ''„Arheologičeskaя karta Grodnenskoй gubernii“'', Trudы IX Arheologičeskogo sъezda v Vilьne v 1893 g., Moskva [[1895.]], tom 1, Priloženie, str. 45</ref> i tijekom druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]],<ref>Kuza A.V., Solovьeva G.F., ''„Яzыčeskoe svяtiliщe v zemle radimičeй“'', Sovetskaя arheologiя №1, str. 147-155, Nauka, Moskva, [[1972.]]</ref><ref>Э. Zaйkoўskі, [http://kamunikat.fontel.net/www/czasopisy/bzh/09/09kom_zajkouski.htm ''„Яzыčnіctva na sumežžы Panяmonnя і Padlяšša ў sяrэdnяveččы“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226194359/http://kamunikat.fontel.net/www/czasopisy/bzh/09/09kom_zajkouski.htm |date=26. veljače 2014. }}, Belaruskі Gіstarыčnы Zbornіk - Białoruskie Zeszyty Historyczne № 9, str. 120–123, Białystok, [[1998.]]</ref><ref>Lыsenko P.F., ''„Яzыčeskoe svяtiliщe drevnego Turova“'', Slavяne i ih sosedi: Arheologiя, numizmatika, эtnologiя, Pod red. A.A.Egoreйčenko, str. 51-57, Vedы, Minsk, [[1998.]], {{ISBN|985-450-011-X}}</ref> koji su uvršteni u kulturno-povijesne spomenike Bjelorusije,<ref>[http://www.levonevski.net/pravo/razdelb/text6/page34.html Postanovlenie Ministerstva kulьturы Respubliki Belarusь ot 10 aprelя 2003 g. №11 "Ob utverždenii Gosudarstvennogo spiska istoriko-kulьturnыh cennosteй Respubliki Belarusь"], str. 34 {be}</ref> a u ruralnim krajevima se još uvijek obilježavaju svetkovine posvećene slavenskim božanstvima. Nakon raspada [[SSSR]]-a, tijekom [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20 stoljeća]] nastaju vojni, vojno-povijesni i kulturno-povijesni klubovi koji promiču povratak slavenskoj kulturi, tradiciji i vjeri (klubovi „Bjaloveški barjak“, „Radegast“, „Ojra“ iz [[Minsk]]a, „Braslava“ iz Gomelja). Iz njih nastaju organizacije i slavenske rodnovjerne župe. Za razliku od ostalih slavenskih država, u Bjelorusiji postoji više vladinih i socijalnih programa koji rade u korist ponovnog rađanja i vraćanja u društvo tradicionalnih narodnih vrijednosti. Narodni praznici (Kupala, Maslenica, Dožinke) slave se na razini države. Na izučavanju predkršćanske povijesti i tradicije radi veliki broj povjesničara, arheologa, filologa i etnologa pri znanstvenim ustanovama kao što su Katedra za povijest i teoriju kulture Bjeloruskog državnog pedagoškog sveučilišta, Institut etnografije i folklora, Znanstveno-istraživački centar folklora Bjeloruskog državnog sveučilišta i dr., što rezultira velikim brojem objavljenih stručnih radova i izdanja koja obrađuju slavensku vjeru.<ref>[http://www.velesovkrug.ru/obnovleniya-na-sayte/rodnoverie-v-belorussii.html''„Rodnoverie v Belorusii“''], Velesov Krug, [[2006.]]</ref> U [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] rodnovjerne u Kobrinu okuplja slavenska vedska župa „Put Peruna“, čiji je osnivač i vođa Vladimir Sacevič. Vladimir Sacevič je istovremeno i član Rodnovjernog slavenskog vijeća.<ref>[http://rodovid.name/uhvala_7_ru.html ''Rešenie sedьmogo rodobogo slavяnskogo veča''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029185717/http://rodovid.name/uhvala_7_ru.html |date=29. listopada 2013. }}, Mіžnarodniй Slov'яnsьkiй Portal „Rodovіd“ {ru}</ref>} „Put Peruna“ ne surađuje samo s drugim rodnovjernim župama, već i s organizacijama drugih vjeroispovesti.<ref>[http://www.liveinternet.ru/journalshowcomments.php?jpostid=125231832&journalid=1894196&go=next&categ=4 Pervый Meždunarodnый Duhovnый Festivalь „Solnečnaя dolina“] {ru}</ref> Na području Bjelorusije djeluje i rodnovjerna župa [[Minsk]]a „Kolo Svaroga”, koja je član udruge slavenskih rodnovjernih župa „Velesov krug“. U Minsku djeluje i ispostava organizacije „Očuvanje Slavena“. ==== Ukrajina ==== [[Slika:Časopis DAŽBOG štampan 1935 u Lavovu 2.jpg|lijevo|mini|Naslovnica časopisa „[[Dažbog]]“, tiskanog u [[Lavov]]u, [[1935.]] godine., [[Ukrajina]]]] [[Slika:Donetsk step 04 kudlaenko.jpg|lijevo|mini|Kip boga [[Jarilo|Jarila]] u [[Donjeck]]u, [[Ukrajina]]]] [[Slika:RunviraRKP.png|mini|150px|Simbol organizacije RUNvira]] Kao i kod drugih europskih naroda, s pojavom [[Romantizam|romantizma]] krajem [[18. stoljeće|18.]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] dolazi do povećanog interesa intelektualne elite za narodnu predaju. Usprkos represivnom režimu carističke Rusije u okviru koje se nalazio veći dio moderne Ukrajine, ukrajinski pisci, folkloristi i intelektualci su pristupili ideji nacionalnog preporoda s entuzijazmom. Vodeći pisci kroz svoja djela promiču narodne običaje i narodnu predaju. Najpoznatija djela takve vrste su „''Šumska pjesma''“ Lesje Ukrajinke, „''Sjenke zaboravljenih predaka''“ Mihaila Kocjubinskog i slavenskom mitologijom nadahnute priče [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]]. Međutim, ukrajinski jezik je bio zabranjen u višim slojevima društva, a „ukrajinofilski“ pisci i kulturni aktivisti su bili proganjani tijekom većeg dijela [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name="The Revival of Ukrainian Native Faith" /> Prva registrirana rodnovjerna udruga u [[Ukrajina|Ukrajini]] je organizacija „Rodna vjera“, koju je [[1934.]] godine osnovao prof. Vladimir Šajan. Tijekom Drugog svjetskog rata dolazi do okupacije Ukrajine od strane nacističke Njemačke, te 5. studenog [[1943.]] godine, prof. Vladimir Šajan sudjeluje u osnivanju rodnovjerne paravojne organizacije „Red vitezova boga Sunca“, koja je imala za cilj duhovno i fizičko oslobođenje Ukrajine od [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i [[Staljinizam|staljinističkog]] [[SSSR]]-a. Organizacija je ubrzo pripojena Organizaciji ukrajinskih nacionalista, u okviru koje djeluje kao jedinica pod nazivom „Perun“.<ref>[http://svaroh.al.ru/svarohs/sv-boh/mur2.html ''„Licar ordenu Boga Soncя“'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Larisa Murovič, Svarog {uk}</ref> Ukrajinski rodnovjerci su sudjelovali u borbama tijekom Drugog svjetskog rata i u drugim vojskama. Lav Silenko se borio protiv nacista kao vojnik [[Crvena armija|Crvene armije]]; pada u njemačko zarobljeništvo [[1941.]] godine. Krajem Drugog svjetskog rata, zbog represije staljinističkog režima, veliki broj rodnovjernih Ukrajinaca emigrira na Zapad u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadu]]. Jedan od učenika Vladimira Šajana je bio i Lav Silenko, koji nakon razlaza sa Šajanom, početkom [[1960-ih|šezdesetih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]], osniva neopogansku vjersku zajednicu RUNvira [[1964.]] godine u [[SAD]]. Prva vjerska zajednica RUNvire je registrirana [[3. prosinca]] [[1966.]] godine u [[Chicago|Chicagu]], a potom [[15. listopada]] [[1971.]] godine u [[Atlantic City, New Jersey|Atlantic City]]u. Ubrzo slijede registracije u drugim gradovima SAD.<ref>[http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr.htm ''„Rіdna Vіra v Ukraїnі“''. Іstoriko-svіtoglяdniй analіz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125001235/http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr.htm |date=25. studenoga 2011. }}, Rodove Vogniщe Rіdnoї Pravoslavnoї Vіri {uk}</ref> Prvi hram u Ukrajini RUNvira osniva tek nakon raspada [[SSSR]]-a [[1991.]] godine. RUNvira je u Ukrajini registrirana kao vjerska zajednica [[1. svibnja]] [[1992.]] godine pod rednim brojem 237. Trenutno sjedište RUNvire je u gradu Spring Glen u [[New York (savezna država)|državi New York]]. Za razliku od većine drugih rodnovjernih zajednica, RUNvira je zasnovana na [[Monoteizam|monoteističkoj]] reformi [[Starovjerje|stare vjere]] u kojoj je uloga vrhovnog boga dodijeljena [[Dažbog]]u, a sadrži elemente [[Budizam|budizma]], [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] i drugih religija i oslanja se na kontroverzne radove pojedinih povjesničara iz SAD i [[Izrael]]a.<ref>Silenko L., ''„Maga Vіra: Rіdna Ukraїnsьka Nacіonalьna Vіra (RUNVіra)“'', Spіvvіdnošennя vіri, nauki, fіlosofії, іstorії - Ob'єdnannя Sinіv і Dočok Ukraїni Rіdnoї Ukr. Nac. Vіri, New York, [[1979.]]; Silenko L., ''„Maga Vіra: Svяte pisьmo: Velike svіtlo volі“'' - spіvvіdnošennя vіri, nauki, fіlosofії, іstorії, Oberegi, Kiїv, [[1998.]], {{ISBN|966-513-110-9}}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata ima vrlo malo publikacija koje se bave slavenskom vjerom.<ref>Ogієnko Іvan, Mitropolit Іlarіon, ''„Dohristiяnsьkі vіruvannя ukraїnsьkogo narodu. Іstoriko-relіgійna monografія“'', [[1965.]], reprint:Oberegi, Kiїv, [[1991.]], {{ISBN|5-8104-0005-1}}</ref> U Kijevu su [[1975.]] godine nađeni ostaci [[Kapište|kapišta]] s polovine [[10. stoljeće|10. stoljeća]] o kojem govori ''[[Povijest minulih godina]]'', kao i neki od artefakata koji se spominju u toj i drugim slavenskim kronikama.<ref>Toločko P., Borovsьkiй Я. ''„Яzičnicьke kapiщe v gorodі Volodimira“'', Arheologія Kiєva, str. 3-10, Kiїv, [[1979.]]</ref> Krajem [[1980-ih|osamdesetih]] i početkom [[1990-ih|devedestih]] godina nastaju udruge zasnovane na tradicionalnom rodnovjerju, kao što je „Veliki oganj“, osnovano u Žitomiru 17. kolovoza [[1990.]] godine. Ubrzo se osnivaju župe ove udruge u Kijevu [[1992.]] godine, u Rivnu i Donjecku [[1993.]] godine. „Veliki oganj“ ima podružnice i u [[Sofija|Sofiji]] i [[Moskva|Moskvi]]. [[Kijev]]ska slavaeska rodnovjerna župa „Pravoslavlje“ osniva se [[1993.]] godine (i registrirana je [[18. lipnja]] [[1997.]]). Ova će župa postati predak trenutno najveće udruge slavenskih rodnovjernih u Ukrajini – „Ujedinjenje rodnovjernih Ukrajine“ – udruge registrirane [[2001.]] godine, koje je nastalo spajanjem više rodnovjernih župa i udruga. Župa „Rodna ukrajinska vjera“ osnovana je [[1994.]] godine u [[Vinička oblast|viničkoj oblasti]]. Župa je ciljano osnovana baš u Viničkoj oblasti iz povijesnih razloga. Vinička oblast je središte Podoljskog područja u kojem su zbog posebnih povijesnih prilika bolohivski kneževi uspjeli omogućiti slobodno ispovijedanje slavenske vjere sve do [[1620.]] godine. Iz Ternopoljske oblasti Podoljskog područja potječe i nalaz glasovitog zbručkog idola iz [[1848.]] godine. Ukrajinska duhovna akademija rodnovjernih registrirana je [[25. rujna]] [[2002.]] godine. Paralelno s osnivanjem općina tradicionalnog slavenskog rodnovjerja osnovaju se i općine RUNvire u Ukrajini. Rodnovjerne organizacije i udruge u Ukrajini<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr2_rus.htm |title=''„Stanovlenie i razvitie rodnoveriя rusinov (ukraincev) v noveйšee vremя“'', Mežimir Mыkolaiv, Rodovoe ogniщe Rodnoй Pravoslavnoй Verы {ru} |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827145325/http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr2_rus.htm |archive-date=27. kolovoza 2009. |access-date=17. listopada 2012. }}</ref> su podjeljene u dvije grupe:<ref>[http://mokosha.at.ua/index/ridnoviri_ukrajini/0-11 ''Tablica „Rodnoverie na Ukraine 2010“''], sostavlena V. Kuznecovыm {ru}</ref><ref>R.D. Mыkolaev,[http://rugevit.ru/vera/stat/rnu.htm ''„Rodnoverie na Ukraine. Struktura i ideologiя ukrainskih яzыčeskih tečeniй“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218230006/http://rugevit.ru/vera/stat/rnu.htm |date=18. veljače 2009. }} {ru}</ref> 1) tradicionalne rodnovjerne : * '''„Veliki oganj“''' — vodi Genadij Nikolajevič Bocenjuk (Knez Ogin); udruga registrirana [[7. ožujka]] [[1992.]] godine i ima 10 župa; * '''„Ujedinjenje rodnovjernih Ukrajine“''' — vodi Galina Lozko; savez više slavenskih rodnovjernih župa i udruga, registriran [[24. svibnja]] [[2001.]] godine. Ima 26 župa i više udruga:<ref>[http://oru.org.ua/index.php/kontakti.html Ob`єdnannя Rіdnovіrіv Ukraїni-kontakti] {uk}</ref> ** [[kijev]]ske župe „Pravoslavlje“, „Drvo života“ i „Vojska Perunova“ ** klavidijevska župa „Velesiči“ ** [[Poltava|poltavska]] župa „Pravoslavlje“ ** župa „Glas predaka“ (Kamenjec-Podolski) ** [[lavov]]ska župa „Galičani“ ** [[Černivci|černivcka]] župa „Sjaj“ ** [[černigov]]ska župa „Izvori“ ** [[mikolajiv]]ska župa „Poklonici Sunca“ ** [[Ternopilj|ternopoljska]] župa „Svarga“ ** župa „Severjani“ ** borispolska župa „Poljani“ ** lubnička župa „Orijani“ ** berdjanska župa „Svarog“ ** mirgorodska župa „Perun“ ** [[Ivano-Frankivsk|ivano-frankivska]] župa „Ujedinjeni u Svargi“ ** [[odesa]]nska župa „Mokoš“ ** [[harkov]]ske župe „Božiči“, „Svjatoslavoviči“ i „Slobodni krug“ ** nikopoljska opština „Pravoslavlje“ ** [[Vinica (Ukrajina)|vinička]] župa „Vijenac božji“ ** [[Zaporožje|zaporoška]] župa „Rusalka“ ** tivrovska župa „Zora Svaroga“ ** smelanska župa „Rusiči“ ** slavenska rodnovjerna udruženja u Bijeloj crkvi (Terezin), [[Donjeck]]u, Alčevsku i Slavjansku * '''„Rodovo ognjište Rodne pravoslavne vjere“''' — vode Vrhovni volh Vladimir Kurovski i njegova žena Lada; udruga registrirana [[15. srpnja]] [[2003.]] godine i ima 32 župe; * '''„Sabor rodne ukrajinske vjere“''' — vodi Orij (Oleg) Bezverhij; udruga registrirana [[29. listopada]] [[2000.]] godine i ima 12 župa; * '''„Ruski pravoslavni krug“''' — vrhovni volh Svjatovit Pašnik; udruga registrirana [[6. listopada]] [[2007.]] godine i ima 8 župa i 7 grupa. 2) [[Neopoganstvo|neopoganske]] organizacije zasnovane na rodnovjerju i [[Slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]]: * najveća organizacija je '''„Rodna ukrajinska nacionalna vjera“''' (registrirana u [[SAD]] [[3. prosinca]] [[1966.]] godine, a u Ukrajini [[28. svibnja]] [[1992.]] godine), skraćeno „RUNvira“,<ref name="kar">Olena Karpenko, [http://www.karpenko.net/Dip_Neoyaz.html ''„Rozdіl VI. Neoяzičnictvo Neorelіgії ta mіsce neoяzičnictva sered nih - ukraїnsьke neoяzičnictvo - "mi ne naležimo do neorelіgійnih konfesій" - zasadi rіdnovіrsьkogo včennя - obrяdovіstь - яzičnicьko-hristiяnsьkі vzaєmovplivi“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418062642/http://www.karpenko.net/Dip_Neoyaz.html |date=18. travnja 2010. }} {uk}</ref> koja u Ukrajini ima 49 župa, ali jedan dio njih ne radi. RUNvira je dominantna među rodnovjernim Ukrajincima u dijaspori u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]]. * '''Ladovera''' – osnivači su O. Šokalo i J. Šilov; vrhovni bog im je Orije – svejedini duh svjetlosti, ne postoje aktivne župe. * '''Jagnovera''' – zasniva se na knjizi „Bereža“, V. Rubana iz [[1999.]] godine. Organizacija je neaktivna. ==== Poljska ==== [[Slika:Wolin Triglav.JPG|mini|150px|[[Kumir]] boga [[Triglav]]a u [[Volin]]u, [[Poljska]]]] [[Slika:Polish_Rodnover_celebrations_(0).PNG|mini|Rodnovjerni obred u [[Poljska|Poljskoj]]]] [[Slika:Replika Swiatowida ze Zbrucza.jpg|lijevo|mini|150px|Replika Zbručkog [[Kumir]]a u [[Krakov]]u, [[Poljska]]]] [[Slika:Symbol Rodzimej Wiary.png|mini|150px|Simbol poljske zajednice rodnovjernih „Rodna vjera“]] Za prethodnika modernih rodnovjernih organizacija se smatra Adam Czarnocki, koji u svom djelu iz [[1818.]] godine „O predkršćanskom slavjanstvu“ (djelo je objavio pod pseudonimom Zorian Dołęga-Chodakowski) predlaže nacionalni preporod kroz povratak narodnoj kulturi predkršćanskog razdoblja.<ref>[http://www.sbc.org.pl/dlibra/docmetadata?id=10649&from=&dirids=1&ver_id=569111&lp=1&QI=23A3761B4D00A119961A0427442572E7-22 ''„O Sławiańszczyźnie przed chrześcijaństwem“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426235114/http://www.sbc.org.pl/dlibra/docmetadata?id=10649&from=&dirids=1&ver_id=569111&lp=1&QI=23A3761B4D00A119961A0427442572E7-22 |date=26. travnja 2014. }}, Zorian Dołega Chodakowski (pseud.), Kraków, [[1818.]] {pl}</ref> Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], s pojavom [[Poljska|poljskog]] [[Romantizam|romantizma]], kroz istraživanje i popularizaciju narodne predaje, dolazi do književnih i filozofskih pokušaja povratka narodnoj kulturi. Karakterističan primjer su romantične tragedije Juliusza Słowackog,<ref name="„Balladyna“">[http://balladyna.klp.pl/ ''„Balladyna“''], Juliusz Słowacki, Paryż, [[1839.]]</ref><ref name="„Lilla Weneda“">''„Lilla Weneda“'', Juliusz Słowacki, Paryż, [[1840.]]</ref> Ryszarda Wincenty Berwińskog<ref name="„Bogunka na Gople“">''„Bogunka Na Gople“'', Ryszard Wincenty Berwiński, [[1840.]]</ref> i rana djela Adama Mickiewicza,<ref name="„Ballady i Romanse“">''„Ballady i Romanse“'', Adam Mickiewicz, Wilno, [[1822.]]</ref><ref name="„Dziady“">''„Dziady“'', Adam Mickiewicz, Wilno, [[1823.]] - Drezno, [[1832.]]</ref> u kojima narodna vjerovanja, običaji i obredi postaju glavna književna tema. I drugi poljski književnici se okreću [[Starovjerje|staroj vjeri]]. Rastuće zanimanje za slavensku vjeru u poljskoj javnosti izazvala su i otkrića Zbručkog idola, kamenog [[kumir]]a, koji je nađen [[1848.]] godine u rijeci Zbruč u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]]<ref>Joachim Lelewel, [http://biblioteka.wejherowo.pl/dlibra/dlibra/docmetadata?id=4275 ''„Polska wieków średnich czyli Joachima Lelewela w dziejach narodowych polskich postrzeżenia.“'', T. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326144249/http://biblioteka.wejherowo.pl/dlibra/dlibra/docmetadata?id=4275 |date=26. ožujka 2012. }}, nakł. J.K. Żupański, [[1855.]]</ref> i kaleža ukrašenog svastikama iz doba pševorske kulture, nađenog [[1936.]] godine u blizini Lođa.<ref>Łukasz Antosik, ''„Popielnica ze starą swastyką. Rodowód wojennych symboli Litzmannstadt“''</ref> Kaležu se gubi trag nakon nacističke okupacije nad Poljskom. Tijekom Drugog svjetskog rata, nacisti su izdavali keramičke medaljone sa slikom ovog kaleža (№22 u seriji ''„Vječni Njemački Istok“'' (Ewiger Deutscher Osten), koja je izdavana u zimu [[1942.]]/[[1943|43.]] godine).<ref>Archaeologia Polona, Volume 42, [[2004.]] pp. 302-303.</ref> [[Jozef Kraševski]] [[1876.]] godine izdaje svoje najpopularnije djelo, pseudopovijesni roman „Stara basn“ (Stara bajka).<ref>Józef Bachórz, [http://literat.ug.edu.pl/autors/kraszew.htm ''Józef Ignacy Kraszewski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304054901/http://literat.ug.edu.pl/autors/kraszew.htm |date=4. ožujka 2012. }}, Wirtualna biblioteka literatury Polskiej {pl} {en}</ref> Po ovom djelu je [[2003.]] godine, poljski reditelj Jerzy Hoffman snimio film „Stara basn- Kiedy slonce bylo bogiem“ (Stara bajka – Kada je sunce bilo bog).} [[Slika:Medallion Urnenfund bei Litzmannstadt.png|lijevo|mini|150px|Keramički medaljon koji prikazuje kalež ukrašen svastikama nađen [[1936.]] godine kod Lođa]] U razdoblju između dva svjetska rata u Poljskoj djeluje više rodnovjernih udruga. Najveći utjecaj među rodnovjernima je imao Jan Stachniuk osnivač udruge „Zadruga“ i istoimenog časopisa, koji izlazi od [[1937.]] godine.<ref>[http://toporzel.republika.pl/listasta.html ''Jan Stachniuk - życie i dzieło''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926162517/http://toporzel.republika.pl/listasta.html |date=26. rujna 2012. }}, Wydawnictwa Toporzeł, Wrocław {pl}</ref> Nastavljač njegovog rada i vođa „Zadruge“ od [[1956.]] godine je Antoni Wacyk (koji je ujedno i autor gesla „Zadruge“ – ''„Odkatoliczyć, unarodowić, dowartościować Polaka!“'' „Odkatoličiti, ponaroditi, poštovati Poljaka!“). Osim „Zadruge“, djeluju i druge rodnovjerne udruge kao što su „Leški krug štovatelja Svetovida“ (Lechickie Koło Czcicieli Światowida), osnovano [[1921.]] godine i grupe okupljene oko časopisa „Demiurg“, koji izlazi od [[1934.]] godine<ref>[http://barnimregalica.pl/oboz.html Obóz Federacji Bałto Słowian – ośrodek refleksji geopolitycznej w czasach stalinizmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519064137/http://barnimregalica.pl/oboz.html |date=19. svibnja 2012. }} {pl}</ref> i tjednika „Światowid“. Tjednik je nastavio izlaziti i nakon Drugog svjetskog rata pod različitim imenima, ali je prenamijenjen u časopis koji se bavi turizmom i putovanjima. Kao posljedica djelovanja ovih udruga u Poljskoj pred [[Drugi svjetski rat]] dolazi do povećanog zanimanja za nacionalnu kulturu, tradiciju i [[Starovjerje|staru vjeru]]. Tako za vrijeme Međunarodnog summita izviđača u Birkenheadu, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] [[1929.]] godine, poljski izviđači umjesto stijega postavljaju [[kumir]] boga [[Svetovid]]a.<ref>[http://audiovis.nac.gov.pl/obraz/181648/2240c08630e4cb8d61fa390eec1dd448/ Międzynarodowy zlot harcerzy w Birkenhead, Narodowe Archiwum Cyfrowe, sygn. 1-M-468-7 {pl}]</ref> [[Kumir]] boga [[Svetovid]]a je postavljen i prilikom proslave dana mora u [[Krakov]]u [[1934.]] godine. Tradicija proslave mora potiče s kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Kao državni praznik se slavi od [[1932.]] godine. Na proslavama sudjeluju ribarske i druge barke i Ratna mornarica Poljske.<ref>[http://audiovis.nac.gov.pl/obraz/131225/8b1ab430fbd2e3ce22938fde4d488a7f/ Obchody Święta Morza w Krakowie, Narodowe Archiwum Cyfrowe, sygn. 1-P-3577-20 {pl}]</ref> Poljski slikari Marian Wawrzeniecki,<ref>Wawrzeniecki, M., ''„Tabu u ludu naszego“'', „Wisła“, 20., [[1916.]]/[[1917.]], s. 249-257.</ref><ref>[http://bialczynski.wordpress.com/co-to-za-strony/klan/straznicy-wiary-slowianskiej-wiary-przyrodzoney/szczep-rogate-serce-i-swiete-kolo-czcicieli-swiatowida/marian-wawrzeniecki-1863-1943-dabrowid-szczepu/ Marian Wawrzeniecki (1863 – 1943) – dąbrowid Szczepu] {pl}</ref> Zofia Stryjeńska<ref>[http://www.slowianskawiara.hekko.pl/index.php?option=com_content&task=view&id=185&Itemid=37 Nie tylko o Zofii Stryjeńskiej- Bogi słowiańskie, Poranek i Łowy Bogów]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {pl}</ref> i drugi, stvaraju djela na temu slavenske vjere. Poznati kipar Stanisław Szukalski [[1929.]] godine osniva umjetničku grupu „Pleme Rogato srce“ (Szczep Rogate Serce) čiji su članovi neki od najpoznatijih poljskih slikara i kipara.<ref name="„Neopaganism in Central-Eastern Europe“">Piotr Wiench, ''„Neopaganism in Central-Eastern Europe“'', Spoleczenstwo otwarte 4/[[1995.]]; 5th World Congress of Central and Eastern European Studies in Warsaw, [[1995.]]; New Religious Phenomena in Central and Eastern Europe after the Fall of Communism, Cracow [[1995.]], Institute of Philosophy and Sociology, Polish Academy of Sciences, Warsaw, 09.02.[[2007.]]</ref><ref>Marek Rau, [http://www.taraka.pl/index.php?id=rupo_24.htm ''„Szczep Rogate Serce“'']. Współczesny ruch neopogański w Europie, Uniwersytet Warszawski - Instytut Stosowanych Nauk Społecznych, Warszawa, [[1999.]] {pl}</ref><ref>Lechosław Lameński, ''„Stach z Warty. Szukalski i Szczep Rogate Serce”'', Wydawnictwo KUL, Lublin, [[2007.]]</ref><ref>Czesław Białczyński, [http://bialczynski.wordpress.com/co-to-za-strony/klan/straznicy-wiary-slowianskiej-wiary-przyrodzoney/szczep-rogate-serce-i-swiete-kolo-czcicieli-swiatowida/ ''Szczep Rogate Serce oraz o Świętym Kole Czcicieli Światowida (ŚKCŚ); ich korzeniach i następcach z SSŚŚŚ''] {pl}</ref> Drugi svjetski rat privremeno prekida rad rodnovjernih udruga u Poljskoj, a njihovi pripadnici se uključuju u borbu za oslobođenje Poljske od nacističke okupacije, uglavnom preko ''narodnooslobodilačke'' organizacije „Narodni seljački ustanak“ (Stronnictwo Zrywu Narodowego).<ref>Sylwester Fertacz, ''„Polska myśl słowiańska w okresie drugiej wojny światowej“'', Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice, [[2000.]], {{ISBN|83-226-0965-5}}</ref> Jan Stahnjuk je tijekom rata bio član „Narodnog seljačkog ustanka“ i bio je borac Poljske domovinske armije (Armia Krajowa) tijekom [[Ustanak u varšavskom getu|Varšavskog ustanka]]. Tri puta je ranjavan i za izvršene zapovijedi odlikovan je Križem za hrabrost (Krzyż Walecznych). Nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti onemogućuju rad rodnovjernih udruga, tako da je udruga „Sveti krug obožavatelja Svetovida“ zabranjena [[1947.]] godine. Njeni članovi neuspešno pokušavaju ponovo registrirati udrugu [[1960.]] i [[1970.]] godine.<ref>''„Czciciele Polski pogańskiej“'', Michał Łapiński, Tomasz Szczepański, kwartalnik historyczny Karta 19, Warszawa, [[1996.]], s. 104 - 117.</ref> Jan Stahnjuk je uhićen [[1949.]] godine i osuđen na dugogodišnji zatvor. Tiskanje časopisa „Zadruga“ nije bilo dozvoljeno nakon kraja rata. U postkomunističkom razdoblju nastaju rodnovjerne udruge koja nastavljaju tradiciju „Zadruge“ i „Svetog kruga obožavatelja Svetovida“. Andrzej Wylotek osniva u Varšavi [[1991.]] godine časopis „Element“ (Żywioł), koji povremeno izlazi do [[1997.]] godine.<ref>T. Szczepański, ''„Rozmowa z Andrzejem Wylotkiem, koordynatorem Narodowego Zespołu Koncepcyjno-Studyjnego, wydawcą pisma neopogańskiego „Żywioł”'', „Trygław“, №1, [[1997.]]</ref><ref>[http://bialczynski.wordpress.com/tag/zywiol/ Strażnik Wiary Słowian – Andrzej Wylotek (Anidrżej z Parczewa: 1959 – 2001?) – Zadruga, Niklot, Rodzimy Kościół Polski, Szczep Rogate Serce] {pl}</ref> Prva registracija rodnovjerja (kao službeno priznate vjere u Poljskoj) u postkomunističkom razdoblju je izvršena [[24. ožujka]] [[1995.]] godine, kada je registrirana [[Neopoganstvo|neopoganska]] vjerska zajednica ''Rodna crkva Poljske'' (Rodzimy Kościół Polski). Rodna crkva Poljske, kao i ''Poljska slavenska crkva'' (Polski Kościół Słowiański)registrirana kao vjerska zajednica u Ciechocineku [[1. lipnja]] [[1995.]] godine, nastavljaju tradiciju „Svetog kruga obožavatelja Svetovida“. Slavensko rodnovjerje je kao jedna od ravnopravnih, državnih vjeroispovijesti, priznata od [[4. ožujka]] [[1996.]] godine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.msw.gov.pl/portal/pl/92/9108/Koscioly_i_zwiazki_wyznaniowe_wpisane_do_rejestru_kosciolow_i_innych_zwiazkow_wy.html |title=Spisak registriranih vjerskih zajednica pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Poljske {pl} |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20121219040619/http://www.msw.gov.pl/portal/pl/92/9108/Koscioly_i_zwiazki_wyznaniowe_wpisane_do_rejestru_kosciolow_i_innych_zwiazkow_wy.html |archive-date=19. prosinca 2012. |access-date=17. listopada 2012. }}</ref> preko vjerske zajednice rodnovjernih „Rodzima Wiara“, koja nastavlja tradiciju „Zadruge“. Također je aktivna i ''zapadno-slavenska vjerska udruga „Słowiańska Wiara“ koja je nastala [[2006.]] godine udruživanjem više rodnovjernih organizacija. Udruga „Słowiańska Wiara“(Slavenska vjera) službeno je priznata kao ravnopravna vjerska zajednica [[9. listopada]] [[2009.]] godine. Od [[1995.]] godine djeluje i ''zadruga rodne vjere'' „Aristos“. Djela Jana Stahnjuka su inspirirala i nastanak časopisa „Triglav“, koji povremeno izlazi od [[1997.]] godine. Oko časopisa „Triglav“ nastaje Udruga za tradiciju i kulturu „Niklot“, po knezu Niklotu ([[1090.]] – [[1160.]]), zadnjem neovisnom i rodnovjernom vladaru Bodrića i rodonačelniku kuće Meklenburga, koji je poginuo u križarskim ratovima koji su vođeni protiv Slavena, a registrirana je u Varšavi [[11. rujna]] [[1998.]] godine. Od 2009. godine registrirana je i udruga „KolomirKołomir“, a udruga „Żertwa” je osnovano [[2010.]] godine i registriraao [[9. rujna]] [[2011.]] godine u Bidgošču.<ref>[http://www.krs-online.com.pl/stowarzyszenie-zertwa-krs-705746.html Stowarzyszenie „Żertwa” - KRS: 0000395303], Krajowy Rejestr Sądowy {pl}</ref> Slavenske rodnovjerne u [[Wrocław]]u ukuplja udruga šleskih rodnovjernih „Watra“, a u [[Varšava|Varšavi]] djeluje i grupa „WiD“. Preživjeli članovi „Zadruge“ su u [[Wrocław]]u osnovali izdavačku kuću „Wydawnictwa Toporzeł“ koja izdaje knjige o rodnovjerju i drugim mnogobožačkim religijama i čiji je glavni i odgovorni urednik Zdzisław Słowiński član Rodnovjernog slavenskog vijeća. Jedan od članova te grupe je i Antoni Wacik. Svake godine u gradu [[Volin]]u se održava festival Slavena i Vikinga(Festiwal Słowian i Wikingów), na kojem se može vidjeti rekonstrukcija života i običaja Slavena i Vikinga iz razdoblja prije kršćanstva. ==== Češka ==== [[Slika:Socha Radegasta.jpg|mini|[[Kumir]] boga [[Radgost]]a na istoimenoj planini, [[Češka]], rad češkog kipara Albina Polášeka, [[1929.]]]] Nakon Prvog sveslavenskog kongresa u [[Prag]]u, [[1848.]] godine, među [[Česi]]ma jača težnja za nacionalnim preporodom, po ugledu na druge slavenske narode, te se pojavljuje interes za slavensku kulturu i vjeru.<ref>Máchal, Jan Hanuš, ''„Nákres slovanského bajeslovi“'', nakl. F. Šimáček, Praha, [[1891.]], reprint: {{ISBN|978-1271655427}}</ref><ref>Růžička, Josef, ''„Slovanské bajeslovi (mythologie).“'', Praha, [[1906.]]</ref> Izlazi više djela koja se bave, kako narodnom predajom i slavenskom vjerom,<ref>Krolmus J., ''„Staročeské pověsti, zpěvy, slavnosti, hry, obyčeje, a nápěvy ohledem na bájesloví Českoslovanské jež sebral W. S. Sumlork (Krolmus)“'', Praha, [[1851.]]</ref><ref>Erben K. J., ''„Báje slovanské o stvoření světa“'', Praha, [[1866.]]</ref><ref name="Rostlinstvo">{{Cite book|last=Sobotka |first=Primus |title=Rostlinstvo a jeho význam v národních písních, pověstech, bájích obřadech a pověrách slovanských“ |year=1879 |publisher=Nákladem Matice c̆eské |location=Praha}}</ref><ref>Horák J., ''„Národopis československý – přehledný nástin.“'', s.342-403, in: Československá vlastivěda II. Praha [[1933.]]</ref> tako i sakralnim arheološkim nalazima.<ref>Krolmus J., ''„Poslední božiště Černoboha s runami na Skalsku, v kraji Boleslavském, v Čechách“'', Praha, [[1857.]]</ref> Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastaju svjetski poznata djela nadahnuta slavenskom vjerom od kojih su najpoznatija „Slavenska epopeja“ Alfonsa Muhe (rađena od [[1910.]] do [[1928.]] godine) i [[kumir]] boga [[Radgost]]a, rad češkog kipara Albína Polášeka, koji je postavljen na vrhu planine Radgost [[1931.]] godine (Na mjesto originalnog rada, koji je [[1998.]] godine premješten u gradsku vijećnicu Frenštata pod Radgostom, postavljena je replika). Replike kumira boga Radgosta se nalaze širom Češke, npr. u zoološkom vrtu u Pragu.<ref name="Socha Radegasta v Zoologické zahradě">[http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Radegast.jpg Socha Radegasta v Zoologické zahradě Praha] {cz}</ref>} S usponom [[Fašizam|fašizma]] i [[Nacizam|nacizma]] u zapadnoeuropskim državama, djela Alfonsa Muhe i drugih slavenskih umjetnika nadahnutih slavenskom kulturom, kao i radovi koji se bave slavenskom vjerom i tradicijom proglašavaju se nepoželjnim. Ubrzo dolazi do sklapanja [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]], okupacije i komadanja Čehoslovačke od strane nacističke Njemačke. Alfons Muha je jedna od prvih osoba koje je uhitio [[Gestapo]] po ulasku njemačkih trupa u Prag u proljeće [[1939.]] godine. Od posljedica ispitivanja od strane Gestapo-a, Alfons Muha ubrzo umire.<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F50713FE3954107A93CAA8178CD85F4D8385F9&scp=14&sq=Mucha+died&st=p ''„Mucha, Noted Artist, Dropped First Name; Death Due To Shock Caused By Germans' Seizure Of Prague.“''], New York Times. 18 July [[1939.]], {en}</ref>} U [[Češka|Češkoj Republici]] su aktivna udruženje rodnovjernih zajednica „Společenství Rodná víra“<ref>[http://www.ceskatelevize.cz/ivysilani/208562215500009-cesty-viry/ Dokument ČT o Rodné víře z cyklu Cesty víry], 31. 8. [[2008.]] {cs}</ref><ref>[http://is.muni.cz/th/74206/ff_m/?lang=cs ''„Slovanské pohanství dnes - Vlivy novopohanství na společnost i jednotlivce“''], Jiří Atweri, magisterská diplomová práce, Masaryk University, Brno, [[2007.]] {cs}</ref> i udruga „Velesův lid“ (Velesov narod). ==== Slovačka ==== [[Slika:Sveti gaj rodne vere simbol.jpg|lijevo|mini|100px|Simbol župe „Sveti gaj rodne vjere“]] [[Slika:Dažbogovi unuci simbol.jpg|mini|100px|Simbol župe „Dažbogovi unuci“]] U [[Slovačka|Slovačkoj Republici]] je registrirano više rodnovjernih župa i udruženja: *istočnoslavenska rodnovjerna župa „Svätoháj Rodnej Viery“ (Sveti gaj rodne vjere) *njitranska rodnovjerna župa „Dažbogovi vnuci“ (osnovana [[21. prosinca]] [[2006.]] godine u Njitri *udruga „Slovanská jednota“, koja okuplja Čehe i Slovake *udruga „Rodolesie“ iz Velikog Krtiša *udruga „Bratstvo Perunove sjekire“ (osnovano [[2000.]] godine) *slavenska rodnovjerna župa „Paromova Dúbrava“ (Perunova Dubrava) *udruga „Karpatský Pecúch“ (Karpatski domaćini) *udruga „Rarach“ ''(Rarah je u slavenskoj mitologiji mitološko biće koje pravi nevolje ljudima, ali može biti i dobri uslužni duh. Poznat je pod različitim nazivima: cikavac (Hercegovina), škrljatelc (Slovenija), šetek (Češka), macić (Dalmacija), mamniče (Bugarska) itd.)''.<ref>LJ. Radenković, ''„Macić“'', Slovenska mitologija - Enciklopedijski rečnik, redaktori: Svetlana M. Tolstoj, Ljubinko Radenković, str. 348-349, Zepter World Book, [[Beograd]], [[2001.]], {{ISBN|86-7494-025-0}}</ref> } *Najveća udruga je „Perunov Kruh“ (Perunov Krug) ''(osnovana u [[prosinac|prosincu]] [[1997.]] godine)'', a ima podružnice u svim većim gradovima Slovačke *Jedan od važnijih autora za slovačko rodnovjerstvo, a koji je prepoznat i od slovačke etnološke akademije, jest '''Miroslav Švický''', znan i kao ''ŽiariSlav'', a koji je objavio knjigu ''Návrat Slovenov''. Oko sebe je okupio grupu ljudi zvanu ''Rodný kruh'' i slijedi neuobičajeni pristup neopoganizmu pod slovačkim imenom '''vedomectvo''' ''(od vedomec - znalac)''. Njihov je fokus na razumijevanju i proučavanju preživjelih duhovno-magijskih ostataka u Slovačkoj danas, radije nego reprodukciji rituala opisanih u povijesnoj i etnološkoj literaturi koja je često fragmentarna ili su je pisali stranci. Njihov je cilj obnova sklada s prirodom čuvanjem starih obreda, umijeća, obrta, glazbe kao i kreiranje novih u istome duhu, pod nazivom ''novodrevo'', ''novodrevná hudba''. Švický je ujedno i pjevač glazbenog sastava ''Bytosti'', koja svira glazbu te vrste.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Bugarska ==== U [[Bugarska|Bugarskoj]] djeluju rodnovjerne udruge „Dulo“, „Rodna vjera“, „Slavenska krv“ u Gabrovu i „Slaveni“ u Šumenu. Pri Rodnovjernom slavenskom vijeću udruga „Slaveni“ predstavlja inž.Stefan Serafimov.<ref>[http://ateney.ru/bol/bg017.htm ''„Otnovo na Dunavskiя brяg“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130327025822/http://ateney.ru/bol/bg017.htm |date=27. ožujka 2013. }}, Russkiй Meždunarodnый Žurnal „Ateneй“ {bg}</ref> ==== Slovenija ==== ''Dvovjerje'' je u Sloveniji postojalo sve do kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]],<ref name="„Slovenske mitološke starine“">Dr Josip Mal, ''„Slovenske mitološke starine“'', Glasnik muzejskega društva za Slovenijo. Letnik, XXI, Ljubljana 1940., str. 2</ref> o čemu svjedoči i usmena tradicija,<ref>Medvešček P., Podobnik R., ''„Skrivnost in svetost kamna: zgodbe o čarnih predmetih in svetih znamenjih na Primorskem“'', Založništvo tržaškega tiska, Trst, [[1992.]], {{ISBN|978-8871740454}}</ref><ref>Medvešček P., Šaver B., Podobnik R., Čar J., ''„Let v lunino senco: pripovedi o starih verovanjih“'',Taura, Nova Gorica, [[2006.]], {{ISBN|9789612386207}}, {{ISBN|961-238-620-X}}</ref> a dio obreda se je nastavio prakticirati među [[Slovenci]]ma do danas.<ref>[http://tvprofil.net/show/1720368/osvatina-poganski-ogenj-dokumentarno-igrani-film Osvatina, poganski ogenj], dokumentarno-igrani film {sl};Medvešček P., [http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=48560640 ''„Osvatina – poganski ogenj“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225162616/http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=48560640 |date=25. veljače 2014. }}. Etnolog 2: Glasnik Slovenskega etnografskega muzeja, št. 1, [[1992.]], str. 151-156., Ljubljana, [[1992.]] {sl}</ref> U području oko [[Bohinjsko jezero|Bohinjskog jezera]] zabilježeno je da su obredi slavenske vjere vršeni i u prvoj polovini [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]].<ref>Joža Čop, ''„O Črnem biku ali Čarnem juncu“'', Studia Mythologica Slavica 9, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, [[2006.]], str. 345-355</ref> U planinskim krajevima zapadne Slovenije se slavenska vjera, u ''značajno smanjenom obliku'' i u tajnosti, nastavila kontinuirano prakticirati i u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].<ref>[http://tvslo.si/predvajaj/jelenk-sveta-gora-starovercev/ava2.120714411/ ''„Jelenk - sveta gora starovercev“''], igrano-dokumentarni film, RTV Slovenija, Ljubljana, [[2009.]], 1:45-3:20;19:40-20:25;22:40-23:50;24:10-24:50;{sl}</ref> U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izlazi časopis „Ljubljanski zvon“ u kojem se objavljuju djela s motivima slavenskog nasljeđa slovenskih pisaca kao što su Josip Jurčič<ref>Josip Jurčič, ''„Slovenski svetev in učitelj“'', Ljubljanski zvon, Ljubljana, [[1886.]]; reprint: Josip Jurčič, ''„Slovenski svetev in učitelj“'', V: Zbrano delo, Državna založba Slovenije, Ljubljana, [[1957.]]</ref> i dr. Na samom početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]], u nekoliko uzastopnih brojeva godišnjaka „Dom in svet“ (Dom i svijet), više autora objavljuje radove koje obrađuju temu slavenske vjere.<ref>Gruden, Josip V.: ''„Na vojvodskem prestolu: povest iz slovenske starodavnosti“'', Dom in svet, letnik 14, št. 1, [[1901.]]</ref> Izdaju se naslovi koji se sa stručne i s umjetničke strane bave slavenskom vjerom.<ref>Ivan Vuk, ''„Zorislava : povest iz davnih dni“'', Družba sv. Mohorja, [[1913.]]</ref><ref>Josip Ogrinec, ''„Vojnimir ali poganstvo in krst : povest iz časov pokrščevanja Slovencev“'', Katoliška bukvarna, [[1913.]]</ref><ref>Peter Bohinjec, ''„Svetobor : povest iz konca 11. stoletja“'', Katoliška bukvarna, [[1917.]]</ref><ref>Ilka Vašte, ''„Mejaši : povest iz davnih dni“'', Učiteljska tiskarna, [[1923.]]</ref><ref>Joža Lovrenčič, ''„Cesta in njen vozel : (povest iz XIV. stoletja)“'', Jugoslovanska knjigarna, [[1931.]]</ref><ref>Ivan Matičič, ''„Živi izviri“'', Samozaložba, [[1937.]]</ref> Franc Saleški Finžgar izdaje [[1907.]] godine svoj najpoznatiji povijesni roman ''„Pod svobodnim soncem. Povest davnih dedov“'' (Pod slobodnim Suncem – povest davnih predaka).<ref name="„Fran Saleški Finžgar“">[http://nl.ijs.si:8080/fedora/get/sbl:0480/VIEW/ ''„Frančišek Saleški Finžgar“''] V: Slovenski biografski leksikon 1925–1991. Elektronska izdaja SAZU, Ljubljana, [[2009.]], {sl}</ref><ref>Fran Saleški Finžgar, ''„Pod svobodnim soncem - povest davnih dedov“'', Katoliška Bukvarna, [[1912.]]</ref> I drugi slovenski pisci, kao što su Mimi Malenšek, Oskar Hudales, Matija Prelesnik,<ref>Prelesnik, Matija: ''„Naš stari greh : polabska povest“'', Dom in svet, letnik 16, št. 1, [[1903.]]; Prelesnik, Matija: ''„V smrtni senci : baltiška povest“'', Dom in svet, letnik 17, št. 1, [[1904.]]; Prelesnik, Matija: ''„Vineta : baltiška povest“'', Dom in svet, letnik 18, št. 1, [[1905.]]</ref> Janko Moder, Franc Bevk,<ref>France Bevk, ''„Umirajoči bog Triglav“'', Goriška matica, [[1930.]]</ref> Ivan Sivec i drugi, koriste motive slavenske vjere u svojim djelima.<ref>Nejc Petrič, [http://staroverci.si/leposl.html#1 ''„Rodna vera v slovenskem leposlovju“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105085507/http://www.staroverci.si/leposl.html#1 |date=5. studenoga 2013. }} {sl}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata zanimanje za slavensku vjeru je ograničeno na krugove slovenskih umjetnika. U tom razdoblju utjecaj slavenske vjere se ogleda u djelima Janka Modera (povijesni roman ''„Sveta zemlja - kronika slovenskog roda“''),<ref>Janko Moder, ''„Sveta zemlja : kronika slovenskega rodu - Neznano ljudstvo se budi“'', tom 1, Mladinska knjiga, Ljubljana, [[1952.]];''„Sveta zemlja: kronika slovenskega rodu - Vladar Samo“'', tom 2, Mohorjeva družba, Celje, [[2004.]], {{ISBN|9789612185114}}</ref> Oskara Hudalesa (povijesni romani ''„Između dva svijeta“'' i ''„Požar krvi“''). Krajem [[1980-ih|osamdesetih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zahvaljujući utjecaju radova slovenskih znanstvenika koji su istraživali podrijetlo [[Slovenci|Slovenaca]], u Sloveniji dolazi povećanog zanimanja za slavensku vjeru i kulturu općenito.<ref>Marko Osolnik, Andreja Paljevec, ''„Obred je pogovor s naravo“'', Misteriji, listopad, 2010.</ref><ref>Tina Zgonik , ''„Vsi smo po malem pogani“'', Nedelo, 28. marca 2010.</ref><ref>Anja Avdič Batista, ''„Daritev pozabljenim bogovom“'', Primorske novice, 14. prosinca 2011.</ref> Popularizaciji slavenske vjere doprinose novija arheološka otkrića,<ref>Jana Puhar, Andrej Pleterski, [http://sms.zrc-sazu.si/En/SMS8/Andrej_8.html ''„The Stone of Krkavče in Oral Tradition and in the Context of Ritual Landscape Structure“''], Studia Mythologica Slavica 8, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, [[2005.]] {sl}</ref><ref>Celin, Mateja, [http://www.delo.si/druzba/panorama/slovenj-gradec-v-trikotniku-poganskih-kultnih-tock.html ''„Slovenj Gradec v trikotniku poganskih kultnih točk“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111001951/http://www.delo.si/druzba/panorama/slovenj-gradec-v-trikotniku-poganskih-kultnih-tock.html |date=11. siječnja 2012. }}, [http://www.delo.si/ Delo], 18.08.2011. {sl}</ref><ref>Andrej Pleterski, [http://www.dedi.si/dediscina/433-kacarsko-izrocilo-o-trocanu ''„Kačarsko izročilo o tročanu“''], Digitalna enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem {sl}</ref> znanstveno-dokumentarni<ref>Kastelic H., Sterle J., [http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=9475988 ''„Med hribi kačjih glav (Videoposnetek)“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150708001420/http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=9475988 |date=8. srpnja 2015. }}, RTV Slovenija, Ljubljana, [[2004.]], {sl}</ref> i igrano-dokumentarni filmovi.<ref>Sterle J., ''„Iskanje slovanskih bogov“'', Dokumentarni TV film, TV Slovenija, Ljubljana</ref><ref>Sterle J., Meško P., [http://tvslo.si/predvajaj/sveta-voda-urocka-dokumentarni-film/ava2.121984888 ''„Sveta voda Uročka“''], dokumentarni film, TV Slovenija, Ljubljana, [[2011.]], {sl}</ref> [[Slika:Staroverci simbol.jpg|mini|150px|Perunica, Znak boga [[Perun]]a, znak udruge „Staroverci“]] U [[Slovenija|Republici Sloveniji]] od [[2005.]] godine djeluje rodnovjerna udruga „'''Staroverci'''“, koje je ustanovilo tri starovjerne župe: *Župa „[[Svetovid]]“, na području [[Kranjska|Kranjske]], *Župa „Nikrmana“, na području [[Primorska|Primorske]], *Župa „[[Perun]]“, na području [[Štajerska (Slovenija)|Štajerske]]. Na području Republike Slovenije trenutno su uspostavljena četiri rodnovjerna hrama: * Danin u Strugi * [[Svetovid]]ov pod Limbarskom gorom u [[Općina Moravče|općini Moravče]] * [[Perun]]ov u Šentjuru kod [[Celje|Celja]] * [[Svarožić]]ev u okolini [[Kopar|Kopra]] Kipar [[Slavko Batista]] je u Rižanskoj dolini podigao čitav niz kamenih [[kumir]]a slavenskih božanstava.<ref name="Svetišče staroslovanskih bogov v dolini Rižane">Vid Avdič Batista, [http://staroverci.si/simbol.html ''„Simbol sončnega boga v slovanski mitologiji.Svetišče staroslovanskih bogov v dolini Rižane“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105084945/http://www.staroverci.si/simbol.html |date=5. studenoga 2013. }} {sl}</ref> U aktivnosti udruge „Staroverci“ spadaju i organizirane proslave praznika, izdavačka djelatnost, stalna muzejska postavka slavenske mitologije u Strugi na Dolenjskem,<ref>[http://www.staroverci.si/olshansky.html ''„Otvoritev muzejske staroverske sobe slovanske in slovenske mitologije na gradu Struga“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120630164707/http://www.staroverci.si/olshansky.html |date=30. lipnja 2012. }}, 7. mali traven [[2010.]], {sl}</ref> brojni kulturno-umjetnički događaji motivirani slavenskom vjerom. Kao udruga, Staroverci zainteresirani su za istraživanje, proučavanje i primarno oživljavanje stare slavenske vjere i duhovnosti. Jedna od glavnih zadaća jest dokazivanje da je pogrešan stav modernog društva koji smatra da je mitologija, za koju se kaže da je krv naroda, stvar prošlosti. Kroz tradiciju (mitove, legende i folklor), povijest i lingvistiku Staroverci traže novo svjetlo koje će osvijetliti narodna vjerovanja na razumljiv način prihvatljiv modernom čovjeku. Osnivač prve rodnovjerne, "staroverske" župe u Sloveniji, Staroverske župe ''Svetovid'' i aktualni vođa rodnovjernih strujanja u Sloveniji je povjesničar '''Matjaž Anžur''' koji je smjestio sjedište svoje župe u staroj kuriji u slovenskom starom gradu Strugi. U Strugi je održana i 6. međunarodna konferencija i zasjedanje Vijeća rodne vjere 8. i 9. kolovoza 2009., a na kojoj je bilo prisutno 11 predstavnika šest slavenskih naroda.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Hrvatska ==== [[Slika:Saint George slays the dragon, Croatia, 8th century.jpg|lijevo|mini|Prikaz ''božanskog boja'' boga [[Perun]]a i boga [[Veles (mitologija)|Velesa]] (u teriomorfnoj formi), Žrnovnica, [[Hrvatska]], [[8. stoljeće]].]] [[Slika:Perunova svetinja - simbol.jpg|mini|Znak udruge „Perunova Svetinja“]] Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] dolazi do povećanog interesa za sakupljanje i očuvanje narodne predaje.<ref>Sremac S., ''„Pleszopiszen Maksimilijana Vrhovca ili kako je kolo postalo simbolom zajedništva“'', Narodna umjetnost - hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 39/2, str. 141-158, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, [[2002.]]</ref> Godine [[1877.]] Matica hrvatska uputila je „Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama“, a već 1896. godine raspolaže s više desetina tisuća narodnih pjesama i drugih stavki narodne književnosti.<ref>''„Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike“'', sastavio Krešimir Mlač, Matica Hrvatska, Zagreb, [[1972.]], str. 11</ref> Kroz narodnu predaju, obredi i običaji predkršćanske slavenske vjere su opstali u hrvatskom narodu do današnjih dana.<ref name="Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama"/><ref>Katičić, R., [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112599 ''„Hoditi-roditi. Tragom tekstova jednog praslavenskog obreda plodnosti“''], Studia Ethnologica Croatica, Vol. 1, str. 45-63, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, [[1989.]]</ref><ref>Dragić M., ''„Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti“'', str. 24-72, Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Split, [[2007.]], {{ISBN|978-953-7395-16-2}}</ref> Jedna od najznačajnih osoba u Hrvatskoj u drugoj polovici [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je [[Natko Nodilo]], koji svojim radovima<ref>''„Religija Srba i Hrvata, na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnoga“'', Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. [[1885.]] – [[1890.]]</ref> i sudjelovanjem u političkom životu (Natko Nodilo je bio jedan od osnivača narodnog pokreta u Splitu i jedna od vođa Narodne stranke u Hrvatskoj. Zalagao se za ujedinjenje južnih Slavena) promiče slavensku vjeru u hrvatskom narodu. Pod utjecajem njegovih radova, narodne predaje hrvatskog naroda i arheoloških nalaza,<ref>Marun, Fr. L, [http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=0162dc90-5fb1-424e-b643-968e0d22a414 ''„Arkeologički prilozi o religiji poganskih Hrvata“''], Starohrvatska prosvjeta, Godište 3, broj 2, str. 78-83, Hrvatsko starinarsko družtvo u Kninu, Knin, [[1897.]]</ref> stvaraju hrvatski umjetnici kao što su [[Ivana Brlić-Mažuranić]],<ref name="„Priče iz davnine“">[http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Brli2.htm ''„Priče iz davnine“''], [http://www.matica.hr/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110704130027/http://www.matica.hr/ |date=4. srpnja 2011. }}, [[Zagreb]], [[1916.]]</ref><ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“">Marjanić S., ''„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“'', Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb, Narodna umjetnost, 43/2, [[2006.]], str. 163-186</ref> [[Vladimir Nazor]],<ref name="Vladimir Nazor">''„Slavenske legende“'', Vladimir Nazor, [[Zadar]], [[1900.]]; ''„Živana“'', mitički epos u 9 pjesama, Vladimir Nazor, Zadar, [[1902.]]; ''„Utva zlatokrila“'', romantički ep u 5 pjevanja, Vladimir Nazor, [[Zagreb]], [[1916.]]; ''„Arkun“'', Vladimir Nazor, Zagreb, [[1920.]]</ref><ref name="„Slavistička istraživanja“" /> [[Jakov Gotovac]]. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata zanimanje za slavensku vjeru je minimalno, najznačajnija su izdanja Franje Ledića.<ref>Franjo Ledić, ''„Narodna filozofija u poslovicama o vuku“'', Tiskano u vlastitoj nakladi, Zagreb, [[1960.]]; Franjo Ledić, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavena.html ''„Mitologija Slavena - Tragom kultova i vjerovanja starih Slavena“'', knjiga 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130902051224/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavena.html |date=2. rujna 2013. }}, Tiskano u vlastitoj nakladi - Tiskara Epoha, Zagreb, [[1969.]]; Franjo Ledić, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavdva.html ''„Mitologija Slavena - Tragom kultova i vjerovanja starih Slavena“'', knjiga 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127072828/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavdva.html |date=27. siječnja 2013. }}, Vjesnik , Zagreb, [[1970.]]; Franjo Ledić, ''„Divovske legende - Divovski svijet prahistorije. Tragom postanka divovskog mita“'', knjiga 1, Tiskano u vlastitoj nakladi Zagreb, [[1973.]]; Franjo Ledić, ''„Divovske legende - Legende o divovima Slavena“'', knjiga 2, Tiskano u vlastitoj nakladi Zagreb, [[1973.]]</ref> Nakon raspada [[SFRJ]] u hrvatskoj stručnoj javnosti dolazi do povećanog zanimanja za predkršćanski period što dovodi do značajnih arheoloških otkrića,<ref>Ante Milošević, ''„Divine Battle pictured: Visual and iconographic view of the horseman relief from Žrnovnica in Dalmatia“''. Perunovo koplje, Studia Mythologica Slavica, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana, [[2011.]], {{ISBN|978-961-254-292-4}}</ref> znanstvenih radova<ref name="Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama">[https://www.bib.irb.hr/937207 Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama]</ref><ref name="Hod kroz godinu">{{Cite book|last=Belaj |first=Vitomir |title=Hod kroz godinu |year=2007 |publisher=Golden marketing, Tehnička knjiga |location=[[Zagreb]] |isbn=978-953-212-334-0}}</ref> i zanimanja hrvatskih umjetnika za slavensku vjeru,<ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“" /> na primjer [[Lidija Bajuk|Lidije Bajuk]] (zbirke priča ''„Kneja“'' i ''„Kneja - vilinska šuma“'')<ref>Lidija Bajuk, ''„Kneja - bajkovite priče“'', Mozaik Knjiga d.o.o., [[1999.]], {{ISBN|978-9531963237}};Lidija Bajuk, ''„Kneja - Vilinska šuma“'', [[2002.]]</ref> i Mojmira Novakovića.<ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“" /> [[Slika:Savez_Hrvatskih_Rodnovjeraca_-_logo.png|mini|300px|Zastava sa znakom SHR-a (Savez Hrvatskih Rodnovjeraca).]]U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je [[2003.]] osnovana neformalna zajednica '''Rodnovjerna Župa Perunica''', a nakon što su njezini brojni članovi i prijatelji, inače aktivni na brojnim kulturno-umjetničkim područjima u 2011. godini pokrenuli i neprofitnu udrugu „Perunova svetinja“<ref name="Razgovor sa Damirom Markotićem iz grupe Svarica">''Razgovor sa Damirom Markotićem iz grupe „Svarica“'', [http://starisloveni.com/CasopisVeles.html Veles], broj 4, mart [[2012.]], str.16-21</ref>(registrirana [[24. travnja]] [[2011.]] godine u [[Lovran]]u pri [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]) rodnovjerje u Hrvata doživljava značajne transformacije. [[Slika:Perun-Ucka.jpg.jpg|lijevo|mini|Kip boga [[Perun]]a, na planinskom vrhu Perun u parku prirode Učka, [[Hrvatska]].]]Na Vijeću starješina, održanom uoči [[jesen]]jeg krijesa, ''Plodova'', [[21. rujna]] [[2012.]] župi Perunica je dodan [[narod]]ni predznak imenu te je tako nastala ''Hrvatska rodnovjerna župa Perunica''. Također, Vijeće starješina dijeli Perunicu na dvije župe, te tako nastaju '''Hrvatska rodnovjerna župa Perunica, [[Zagreb]]''' i '''Hrvatska rodnovjerna župa Perun, [[Učka]]'''. Na taj način izvršena je podjela hrvatske rodnovjerne zajednice na [[sjever]]nu i [[Jug|južnu]] skupinu radi lakše koordinacije. ''Hrvatskoj rodnovjernoj župi Perunica'' sjedište je u [[Zagreb]]u, a sveti gaj na [[Žumberak|Žumberku]]. ''Hrvatskoj rodnovjernoj župi Perun'' sjedište je u [[Lovran]]u, a sveti gaj na [[Učka|Učki]]. Na istome Vijeću, po transformaciji župa, potpisan je između predstavnika obiju župa ''"Žumberački sporazum"'' te je njime stvoren '''Savez hrvatskih rodnovjeraca''', čime su udareni temelji organiziranijoj koordinaciji svih hrvatskih rodnovjeraca i njihovih župa, ali i temelji jednostavnije [[Komunikacija|komunikacije]] s prijateljskim skupinama izvan Hrvatske, kao što je Vijeće rodne vjere, koje je u ljeto [[2012.]] godine poslalo posebne pozdrave hrvatskim rodnovjercima, te ih ujedno i pozvalo da sudjeluju u budućem radu Vijeća već od [[2013.]] godine u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="ihjj.hr"/> Jedan od najvažnijih [[Umjetnost|umjetničkih]] [[Mediji|medija]] hrvatskog rodnovjerja je i glazbeni sastav '''Svarica''' koji broj devet članova. Svarica je pokrenuta kao mali dvočlani glazbeni projekt pod utjecajem [[Slaveni|slavenske]] i [[Europa|europske]] [[Tradicionalna glazba|folklorne glazbe]] [[2008.]] godine. Prva demosnimka od 5 pjesama pod nazivom ''"Livade Svetovida”'' snimljena je iste godine. Dvije godine kasnije, [[2010.]], Svarica raste na šest članova i prvi put svira kao predgrupa [[Rusi|ruskom]] [[Glazbeni sastavi|glazbenom sastavu]] [[Arkona (sastav)|Arkona]]. Sljedeće, [[2011.]] godine izlazi puni [[Glazbeni album|album]] s 11 autorskih pjesama, pod imenom "U ime sunca". U međuvremenu, broj članova raste na devet i Svarica svira sve više javnih koncerata diljem [[Hrvatska|Hrvatske]]. Također u živoj izvedbi sviraju i na svim hrvatskim rodnovjernim slavljima. Zadnji snimani album, "U krilu Moraninom", koji je objavljen 10. ožujka [[2013.]] godine otvorio je sastavu vrata izvan granica države.<ref name="ihjj.hr"/> 30. lipnja [[2013.]] godine udruga Perunova Svetinja dovršava prvi veći uspješni projekt, u suradnji s javnom ustanovom [[Park prirode Učka|Parkom Prirode "Učka"]], te na vrhu brda Perun postavljaju prvi kip boga Peruna nakon više od tisuću godina.<ref>"Svečano postavljen kip starohrvatskog boga Peruna, Službena Web-stranica PP Učka" [http://www.pp-ucka.hr/svecano-predstavljanje-kipa-starohrvatskog-boga-peruna/]</ref> ==== Srbija ==== Vjerovanja, obredi i običaji slavenske vjere opstali su među srpskim narodom i nakon prihvaćanja kršćanstva.<ref name="„Slovenske mitološke starine“" /><ref name="Srpska knjiga mrtvih">{{Cite book|last=Jovanović |first=B. |title=Duh paganskog nasleđa — u srpskoj tradicionalnoj kulturi |year=2002 |publisher=Svetovi |location=Novi Sad |isbn=978-86-7047-367-6}}</ref><ref name="„Mit i religija u Srba“">Čajkanović, Veselin, ''„Mit i religija u Srba“'', [http://www.srpskaknjizevnazadruga.com Srpska književna zadruga], kolo LXIV knjiga 443, priredio Vojislav Đurić, [[Beograd]], [[1973.]]</ref>(''„Jesi li činila s babama (vračarama) bogomrski blud, jesi li se molila vilama ili Rodu i Rožanicama, a Perunu i Horsu i Mokoši u čast pila i jela: (treba) da držiš post u poklonjenju tri godine!“'', Nomokanon svetoga Save, prijevod na srpski prof. [[Sreten Petrović]] u ''„Kršćanstvo i drevna slavenska religija“'',<ref name="„Hrišćanstvo i drevna slovenska religija (Prilog dijalektici Svetog u likovima paganske i hrišćanske religije)“">Petrović, Sreten, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/petrovic_paganstvohristjanstvo.html ''„Hrišćanstvo i drevna slovenska religija (Prilog dijalektici Svetog u likovima paganske i hrišćanske religije)“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100708224649/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/petrovic_paganstvohristjanstvo.html |date=8. srpnja 2010. }}, Junir, [[Niš]], [[2001.]]</ref> navedeno u ''„Slavenske mitološke starine“''.<ref name="„Slovenske mitološke starine“" />)<ref>[http://www.etno-institut.co.rs/GEI/GEI_LVI_1/todorovic_56_1.pdf Ivica Todorović, ''Rezultati suvremenih istraživanja narodne religije Srba – opći presjek''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [http://www.doiserbia.nb.rs/journal.aspx?issn=0350-0861&AspxAutoDetectCookieSupport=1 Glasnik Etnografskog instituta SANU] (sveska 56, br. 1, str.53-70), [http://www.etno-institut.co.rs/ Etnografski institut SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204225532/http://www.etno-institut.co.rs/ |date=4. veljače 2015. }}, Beograd, [[2008.]]</ref><ref>[http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/lozko_eneja.html Rіdna Vіra v Serbії] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402135425/http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/lozko_eneja.html|date=2. travnja 2015.}}, [[Galina Lozko|Lozko G. S.]], ''Probudžena Eneя. Єvropeйsьkiй etnorelіgійniй renesans'', : Div, [[Harkov|Harkіv]], [[2006.]], str. 192-198, {{ISBN|966-8504-20-8}} {uk}</ref> Istovremeno s borbom za neovisnost i pojavom romantizma u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], u Srbiji dolazi do povećanog interesa za narodnu kulturu i običaje. Izuzetan rad na prikupljanju narodne predaje [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]],<ref name="„Život i običaji naroda srpskoga“" /><ref>''„Sabrana djela Vuka Karadžića“'', Prosveta - Nolit, [[Beograd]], [[1987.]], {{ISBN|86-07-00117-5}}, {{ISBN|86-07-00120-5}}</ref> ali i drugih entuzijasta kao što su [[Miloš S. Milojević]]<ref>M. S. Milojević, ''„Pesme i običaji ukupnog naroda srpskog“'', [[Beograd]], tom 1. [[1869.]], tom 2. [[1870.]]</ref> i [[Jaša Prodanović]],<ref>Jaša Prodanović, ''„Naša narodna književnost“'', Grafički institut "Narodna misao", Beograd, [[1932.]]</ref> omogućio je da značajan dio kulture Srba bude očuvan, usprkos turbulentnim događajima tijekom [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Na osnovu sakupljene narodne predaje i uspoređivanja istog s predajom drugih slavenskih<ref>M. S. Milojević, ''„Običaji velikorusa“'', prijevod s ruskog, [[Beograd]], [[1869.]]</ref> i ne samo slavenskih naroda, nastaju i prve rekonstrukcije slavenske vjere različite kvalitete.<ref name="„Mit i religija u Srba“" /><ref>Vasiljev, Spasoje, [http://www.rastko.rs/antropologija/svasiljev-mitologija_c.html ''„Slovenska mitologija“''], [[Srbobran]], [[1928.]]</ref> Tijekom [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], pojedini političari kao što je [[Jaša Tomić]]<ref>Jaša Tomić, ''Kritika Stanojevićeve „Istorije srpskog naroda“.'', reprint: Jaša Tomić, ''Filozofsko-kritički spisi. Kritika Stanojevićeve „Istorije srpskog naroda“.'', Prometej, Novi Sad, [[2007.]], {{ISBN|978-86-515-0076-6}}</ref> nalaze ideološku inspiraciju u slavenskoj vjeri. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pojedine javne ličnosti u svojim tekstovima spominju slavensku vjeru, kao na primer [[Dragoš Kalajić]],<ref>Dragoš Kalajić, ''„Ustajte na desnu nogu“'', Pogledi, broj 268, rujan [[2005.]]</ref> Istovremeno srpski pisci, pjesnici i slikari u svojim djelima koriste motive slavenskog rodnovjerja. Među njima su i [[Desanka Maksimović]] (zbirka pjesama ''„Ljetopis Perunovih potomaka“''), [[Vasko Popa]] (zbirka pjesama ''„Vuća so“''), [[Ljubivoje Jovanović]] i drugi. Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] objavljeno je više djela koja se bave slavenskom vjerom,<ref>Rastko Kostić, ''„Pad Arkone ili sumrak slovenskog paganizma“'', Atos, Beograd, [[2009.]], str. 179-203, {{ISBN|978-86-904569-3-2}}</ref><ref>''„Sunce- starešina slovenskog naroda“, zbornik radova „Konferencije o slovenskom nasleđu“'', EEKC „Sfera“, Novi Sad, [[2007.]], str. 98 -103, {{ISBN|978-86-85539-05-3}}</ref><ref>Milenko Bodirogić, ''„Srpska mitologija“ - [http://www.orfelin.info/Untitled_1.htm „Vile i zmajevi“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110915072029/http://www.orfelin.info/Untitled_1.htm |date=15. rujna 2011. }}'', Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2009.]], {{ISBN|978-86-6039-003-7}}, [http://www.orfelin.info/pb_1.htm ''„Prognana bića“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130312135555/http://www.orfelin.info/pb_1.htm |date=12. ožujka 2013. }}, Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2010.]], {{ISBN|978-86-6039-004-4}}, ''„Buntovnici“'', Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2012.]], {{ISBN|978-86-6039-005-1}}</ref><ref>Nenad Gajić, ''„Slovenska mitologija“'', Laguna, Beograd, [[2011.]], {{ISBN|978-86-521-0529-8}}</ref> a nekoliko izdavačkih kuća redovno izdaje naslove vezane za tematiku slavenskog rodnovjerja. Na inicijativu književnika [[Dragan Jovanović|Dragana Jovanovića]], jednog od pobornika povratka slavenskoj vjeri u Srbiji,<ref>[[Dragan Jovanović (pisac)|Dragan Jovanović]], [http://issuu.com/ekomedija/docs/dragan_jovanovic ''„Vraćam se u staroverce“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202150246/http://issuu.com/ekomedija/docs/dragan_jovanovic|date=2. veljače 2014.}}, intervju, [[Budimpešta]], [[16. srpnja]] [[2009.]]</ref> prvi put od doba Nemanjića, u selu ''Mokra'' kod ''Bele Palanke'', na mjestu ''Ravnište'', za koje se veže bezbroj lokalnih legendi, [[25. srpanj|25. srpnja]] [[2011.]] godine, podignut je [[kumir]] boga [[Svetovid]]a.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/Srbija+danas/913946/Kumir+na+Ravni%C5%A1tu+.html ''Kumir na Ravništu''], RTS, [[25. lipnja]] [[2011.]]</ref> U pojedinim ruralnim krajevima Srbije dolazi do rekonstrukcije i ponovnog prakticiranja pojedinih obreda slavenske vjere.<ref>dr Mirjana Zakić, ''„Rekonstrukcija lazaričkog ophoda u Srbiji“'', Sunce — starešina slovenskog naroda, zbornik radova „Konferencije o slovenskom nasleđu“, EEKC „Sfera“, [[Novi Sad]], [[2007.]], str. 98 -103, {{ISBN|978-86-85539-05-3}}</ref><ref>Sanja Radinović, Mirjana Zakić, ''„Cosmological Ideas of Circle and Spiral in Female Initiation Rites - Lazarice and Kraljice - of Southeastern Serbia“'', 39. ICTM World Conference, Vienna, 4-11 July 2007.</ref><ref>Snežana Lazić, [http://www.rtv5.rs/drustvo/drustvo/3377/dodole-u-nisu-donele-kisu-video.html ''Dodole u Nišu donele kišu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120827222152/http://www.rtv5.rs/drustvo/drustvo/3377/dodole-u-nisu-donele-kisu-video.html |date=27. kolovoza 2012. }}, RTV5, [[13. srpnja]] [[2012.]], [[Niš]]</ref> U Srbiji trenutno postoji jedna registrirana udruga rodnovjernih pod imenom "Staroslavci" koja okuplja četrdesetak članova, djeluju u Beogradu, a tvrde da su im ciljevi izučavanje i popularizacija slavenske mitologije te rekonstrukcija i oživljavanje starih narodnih običaja. ==== Bosna i Hercegovina ==== Rodnovjerne u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od kraja [[2011.]] godine okuplja udruga '''„Svaroži krug“''' kao dio panslavenskog pokreta ''Praskozorje'', a djeluje u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u.<ref>[http://www.depo.ba/vijest/67651 ''„Zapalili Babu Jagu da otjeraju zimu i sve loše iz prethodne godine“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306162036/https://depo.ba/clanak/67651/zapalili-babu-jagu-da-otjeraju-zimu-i-sve-lose-iz-prethodne-godine |date=6. ožujka 2021. }}, Depo portal, 21.03.2012</ref><ref>[http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/paljenjem-babe-jage-svarozi-krug-obiljezio-prvi-dan-proljeca/120321107 ''„Paljenjem Babe Jage Svaroži krug obilježio prvi dan proljeća“''], Sarajevo-x, 21.03.2012.</ref> Za sebe kažu da im cilj nije samo širenje [[duhovnost]]i, već i znanstveni pristup, istraživanje, proučavanje, očuvanje i oživljavanje slavenske tradicije u Bosni i Hercegovini. Okupljaju desetak zainteresiranih, većinom mlađe populacije.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Litva ==== Na području [[Litva|Litve]] djeluje klajpedska slavenska općina „Savez Ljutića“, članica „Saveza slavenskih župa slavenske rodne vjere“. ==== SAD ==== Na području [[SAD]]-a među ukrajinskim iseljeništvom djeluje RUNvira, koju je osnovao Lav Silenko [[1964.]] godine. Prva vjerska zajednica RUNvire je registrirana [[3. prosinca]] [[1966.]] godine u [[Chicago|Chicagu]], a potom [[15. listopada]] [[1971.]] godine u [[Atlantic City]]-u. Ubrzo slijede registracije u drugim gradovima [[SAD]]. Trenutno sjedište RUNvire je u gradu [[Spring Glen]] u državi [[New York (savezna država)|New York]]. U [[SAD]] djeluje i ''slavenska rodnovjerna župa „Slovenstvo“''. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Slavenska mitologija i religija}} [[Kategorija:Slavenska kultura]] [[Kategorija:Neopoganstvo]] 3lue7scbqnqt1ccdmgl2zulqnbyktl0 0 468624 7625142 6159599 2026-10-27T15:31:16Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625142 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Paul Karrer | slika = Paul Karrer.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[21. travnja]] [[1889.]] | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]] | datum_smrti = [[18. lipnja]] [[1971.]] | mjesto_smrti = [[Zürich]], [[Švicarska]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ŠVI}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1937. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Paul Karrer''' ([[Moskva]], [[21. travnja]] [[1889.]] – [[Zürich]], [[18. lipnja]] [[1971.]]), [[Švicarska|švicarski]] [[kemičar|organski kemičar]], najpoznatiji po istraživanju [[vitamin]]a. Zajedno s [[Walter Norman Haworth|Walterom Normanom Haworthom]] dobio je 1937. godine [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. ==Izvori== *{{cite journal |pmid=10761480 |year=2000 |author1=Shampo |first2=RA |title=Paul Karrer--research on vitamins |volume=75 |issue=4 |pages=328 |journal=Mayo Clinic proceedings. Mayo Clinic}} *{{cite journal |pmid=11615740 |year=1978 |author1=Isler |title=Paul Karrer, 21 April 1889--18 June 1971 |volume=24 |pages=245–321 |journal=Biographical memoirs of fellows of the Royal Society. Royal Society (Great Britain) |doi=10.1098/rsbm.1978.0009}} *{{cite journal |pmid=4566692 |year=1972 |author1=Schmid |title=Paul Karrer, 1889-1971 |volume=28 |issue=5 |pages=367–70 |journal=Bulletin der Schweizerischen Akademie der Medizinischen Wissenschaften}} *{{cite journal |pmid=4565808 |year=1972 |author1=Roche |title=Paul Karrer (1889-1971) |volume=156 |issue=4 |pages=89–92 |journal=Bulletin de l'Academie nationale de medecine}} *{{cite journal |pmid=13115412 |year=1953 |author1=Karrer |first2=M |first3=R |title=Crystallized 3-carboxamide-N1-D-ribosidopyridinium bromide and related compounds |volume=12 |issue=1-2 |pages=51–5 |journal=Biochimica et biophysica acta}} ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/chemistry/laureates/1937/karrer-bio.html Nobel Prize biography] {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Commonscat}} {{GLAVNIRASPORED:Karrer, Paul}} [[Kategorija:Švicarski kemičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] 8wohajrrd9dvdwv6zmmh84gy7v2lvkc 0 468801 7625413 7360805 2026-10-27T22:10:13Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625413 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:India South India Locator Map.svg|mini|desno|Južna Indija]] '''Južna Indija''' je područje pod kojim se podrazumijevaju [[Indija|indijske]] države [[Andhra Pradesh]], [[Karnataka]], [[Kerala]] i [[Tamil Nadu]], kao i [[Unijske teritorije Indije|teritorije]] [[Lakshadweep]] i [[Pondicherry]], koje pokrivaju 19,31 % površine Indije. Za područje se rabi i izraz '''Dravida''', spomenu u [[Jana gana mana|državnoj himni Indije]].<ref> John McLeod., "A History of India"], Greenwood Press 0,2002 </ref> Južna Indija je smještena na [[poluotok]] u [[Dekanski visoravan|Dekanskoj visoravni]] te je okružuju [[Arapsko more]] na zapadu, [[Indijski ocean]] na jugu i [[Bengalski zaljev]] na istoku. Zemljopis područja je raznolik i uključuje dva planinska lanca - [[Zapadni Ghat|Zapadni]] i [[Istočni Ghat]], kao i visoravan u središtu. Rijeke [[Godavari]], [[Krišna (rijeka)|Krišna]], [[Tungabhadra]] i [[Kaveri]] su važne izvori vode. Većina Indijaca u južnom dijelu zemlje govori jedan od [[dravidski jezici|dravidskih jezika]]: [[kannada]], [[malayalam]], [[Tamilski jezik|tamilski]], [[Telugu jezik|telugu]] i [[Tulu jezik|tulu]]. Kroz [[Povijest Južne Indije |povijest]] su dijelovima Južne Indije vladala kraljevstva čija su osvajanja imala utjecaj na [[Južna Azija|južnu]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu]] [[Azija|Aziju]] te imala ulogu u povijesti i razvoju modernih država kao [[Šri Lanka]], [[Singapur]], [[Filipini]], [[Indonezija]], [[Tajland]] i [[Malezija]]. Područje je [[Britanska Istočna Indija|kolonizirala]] [[UK|Britanija]] i postupno uključila u [[Britansko Carstvo]]. Nakon fluktuacija u desetljećima nakon [[Indijski pokret za nezavisnost|nezavisnosti Indije]], gospodarstva južnoindijskih država su u posljednja tri desetljeća zabilježila rast iznad nacionalnoig prosjeka. Dok su južnoindijske države zabilježile određeni napredak prema određenim [[socio-ekonmija|socio-ekonomskim]] indikatorima.<ref name="outlook1">[http://outlookindia.com/full.asp?fodname=20070716&fname=AOpenning+Essay+%28F%29&sid=1 The Better Half] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160320010101/http://outlookindia.com/full.asp?fodname=20070716&fname=AOpenning+Essay+%28F%29&sid=1 |date=20. ožujka 2016. }}. Outlook India. July 16, 2007</ref><ref name="outlook2">[http://outlookindia.com/full.asp?fodname=20070716&fname=HThe+Stats&sid=1 Also A Head for Numbers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502014202/http://outlookindia.com/full.asp?fodname=20070716&fname=HThe+Stats&sid=1 |date=2. svibnja 2013. }}. Outlook India. July 16, 2007</ref> jaz među staležima, nepismenost i siromaštvo i dalje ostaju problem, kao i u ostatku zemlje. [[Poljoprivreda]] je i dalje glavni izvor [[neto društveni proizvod|neto društvenog proizvoda]], dok s druge strane raste [[informatička tehnologija]]. Politikom Južne Indije, za razliku od Sjeverne Indije, dominiraju male regionalne stranke umjesto velikih nacionalnih stranaka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjsk epoveznice == {{Commonscat-inline|South India}} {{wikivoyage|South India}} * {{dmoz|Regional/Asia/India/Regions/Southern_India}} {{Indija}} [[Kategorija:Zemljopis Indije]] 1phz1y7osb7b0alzj0ythq29xb8tjhp 0 468826 7625166 7409786 2026-10-27T16:01:32Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625166 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ahmed H. Zewail | slika = Ahmed Zewail (2010).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[26. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Damanhur]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|EGI}} <BR>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1999. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Ahmed H. Zewail''' ([[arapski]] أحمد حسن زويل) [[Damanhur]], [[26. veljače]] [[1946.]]) je [[egipat]]sko - [[SAD|američki]] [[kemičar]]. Dobiitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrada za kemiju]] [[1999.]] Za svoj rad u istraživanju [[femtokemija|femtokemije]]. Profesor je fizike i kemije na [[Kaltek|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]] (''California Institute of Technology''). Na ovom sveučilištu radi od [[1976.]] Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko [[femto]] sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih [[laser]]skih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija. == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20051024002343/http://www.its.caltech.edu/~femto/ Internetska prezentacija profesora Zevaila] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1999/zewail-lecture.html Govor na dodjeli Nobelove nagrade] {{mrva-nobel-kemija}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Zewail, Ahmed H.}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Životopisi, Egipat]] [[Kategorija:Američki kemičari]] oqu6f51j0lcavyt328qqhfunj91nhpo 7625169 7625166 2026-10-27T16:03:45Z Divna Jaksic 974 datum smrti 7625169 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ahmed H. Zewail | slika = Ahmed Zewail (2010).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[26. veljače]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Damanhur]] kraj [[Aleksandrija|Aleksandrije]] | datum_smrti = [[2. kolovoza]] [[2016.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Pasadena|Kalifornija}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|EGI}} <BR>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1999. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Ahmed H. Zewail''' ([[arapski]] أحمد حسن زويل) [[Damanhur]], [[26. veljače]] [[1946.]] - {{SAD grad|Pasadena|Kalifornija}}, [[2. kolovoza]] [[2016.]]), [[egipat]]sko - [[SAD|američki]] [[kemičar]]. Dobiitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrada za kemiju]] [[1999.]] Za svoj rad u istraživanju [[femtokemija|femtokemije]]. Profesor je fizike i kemije na [[Kaltek|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]] (''California Institute of Technology''). Na ovom sveučilištu radi od [[1976.]] Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko [[femto]] sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih [[laser]]skih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija. == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20051024002343/http://www.its.caltech.edu/~femto/ Internetska prezentacija profesora Zevaila] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1999/zewail-lecture.html Govor na dodjeli Nobelove nagrade] {{mrva-nobel-kemija}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Zewail, Ahmed H.}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Životopisi, Egipat]] [[Kategorija:Američki kemičari]] 5893hu5zwcdgf2cm4k8jemioa893mn1 0 472402 7625363 7623391 2026-10-27T21:09:32Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625363 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Louis Sullivan |period = [[arhitektura industrijske revolucije]] - [[moderna arhitektura]] |slika = LouisSullivan.jpg |veličina = 200px |opis = Louis Sullivan 1919. god. (detalj slike Franka A. Wernera) |rođenje = [[3. rujna]] [[1856.]] |mjesto rođenja = [[Boston]], [[Massachusetts]], [[SAD]] |smrt = [[14. travnja]] [[1924.]] |mjesto smrti=[[Chicago]], [[Illinois]] |vrsta = [[arhitektura]] |praksa = [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]], ''[[École des Beaux-Arts]]'', Adler & Sullivan |utjecao = [[Frank Lloyd Wright]], [[moderna arhitektura]] |utjecali= [[renesansna arhitektura]], [[Henry Hobson Richardson]] |djela = ''[[Auditorium Building]]''<br>''[[Guaranty Building]]'' <br>''[[Wainwright Building]]'' }} '''Louis Henry Sullivan''' ([[3. rujna]] [[1856.]] – [[14. travnja]] [[1924.]]) je bio istaknuti [[SAD|američki]] [[arhitekt]], dizajner interijera, teoretičar i kritičar koji je djelovao na prijelazu iz 19. u [[20. stoljeće]]. Poznat i kao „otac [[neboder]]a”<ref>Mervyn D. Kaufman, ''Father of Skyscrapers: A Biography of Louis Sullivan'', Little, Brown and Company, Boston, 1969.</ref> i „otac modernizma”,<ref>[http://www.credoreference.com/entry/chambbd/sullivan_louis_henry Sullivan, Louis Henry] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}, Chambers Biographical Dictionary, Chambers Harrap, London, 2007.</ref> Sullivan je najznačajnija osoba [[čikaška škola arhitekture|čikaške škole arhitekture]] i uz svog štićenika, [[Frank Lloyd Wright|Franka Lloyda Wrighta]], jedan od najpoznatijih modernih američkih arhitekata. [[Datoteka:Prudential_buffalo_louis_sullivan.jpg|mini|lijevo|''[[Prudential Building]]'', [[Chicago]], [[Illinois]] (1894.)]] ==Životopis== [[Datoteka:Auditorium_Building_Chicago_June_30,_2012-92.jpg|mini|''[[Auditorium Building]]'', Chicago (1889.)]] [[Datoteka:ChicagoStockExchange01.jpg|mini|Ulaz u Čikašku zgradu burze koja je uništena 1972., danas u dvorištu [[Art Institute of Chicago|Umjetničkog instituta Chicaga]]]] Sullivanov otac je bio Irac, a majka Švicarka koji su oko 1840. godine emigrirali u SAD i Sullivan je odrastao u South Readingu, danas [[Wakefield]], [[Massachusetts]]. U mladosti je proveo mnogo vremena u istraživanju prirode, ali i fascinantne arhitekture u [[Boston]]u. Tako je odlučio upisati srednju inženjersku školu u kojoj je na njega veliki utjecaj imao predavač Moses Woolson. Kako bi što prije upisao studij arhitekture na [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT)]] polagao je neke ispite izvanredno i upisao je fakultet kao šesnaestogodišnjak. No, poslije samo jedne godine studija odlazi u [[Philadelphia|Philadelphiju]] gde je radio kod arhitekta [[Frank Furness]]a. Godine 1873. Furnessov studio je zadesila velika kriza i Sullivan se preselio u [[Chicago]] gde je vladala velika graditeljska groznica nakon velikog požara iz 1871. godine. Radio je za Williama LeBarona Jenneya, koji je prvi izgradio zgradu s čeličnom konstrukcijom. No, poslije godinu dana Sullivan odlazi u [[Pariz]] na studij Akademije likovnih umjetnosti (''[[École des Beaux-Arts]]'') gde ga je opčinila [[Michelangelo]]va umjetnost, ali koju nije želio imitirati nego ostvariti njezinu snagu. Vraća se u Chicago i radi kao crtač za tvrtku Joseph S. Johnston & John Edelman u kojoj je projektirao interijer zgrade Moody Tabernacle s ''fresco secco'' ukrasima. Godine 1879. Sullivan se zaposlio kod [[Dankmar Adler|Dankmara Adlera]], gde je poslije godinu dana postao njegov partner. Oni su zajedno stvorili svoje najznačajnije građevine i ostvarili priznanje kao učitelji arhitekture. Iako su već imali nekoliko izgrađenih zgrada slavu su stekli nerealiziranim projektima od [[Colorado|Colorada]] do [[Seattle]]a. Tvrtka ''Adler & Sullivan'' je postala poznata po visokim poslovnim zgradama, a Sullivan se smatrao za prvog arhitekta koji je znao potpuno projektirati i realizirati visoke i skupe zgrade pomoću novih čeličnih konstrukcija ([[neboder]]e). God. 1893. je bila godina sudbonosnih slomova u njegovom životu; završio je uspješnu suradnju s Adlerom i izbacio je mladog Wrighta. Uz to ga je napustila i supruga. Sullivan je izgubio narudžbe, posjed, posao i počeo se odavati alkoholu. Svoje posljednje godine je proveo živeći od priloga svojih kolega i umro je siromašan i napušten 1924. godine u jednoj maloj hotelskoj sobici u Chicagu. Sa svojim bivšim štićenikom se pomirio prije smrti, tako da je Frank Lloyd Wright organizirao njegov pokop. ==Djela== Vrhunski projekt tvrtke ''Adler & Sullivan'' je bila zgrada ''Auditorium bilding'' iz 1889. godine u Chicagu. Ona je pored kazališta za 3000 posjetitelja bila i hotel, i imala je administrativne prostore, a tu su Adler i Sullivan zauzeli najviši kat za svoj studio. Zbog ove zgrade je Chicago odabran da bude domaćin Svjetske izložbe 1893. godine. Ostale njihove znamenite građevine su bile: Zgrada Wainwright, [[St. Louis, Missouri]] (1891.), Zgrada Schiller (kasnije ''Garrick Building'', 1890.) u Chicagu, Zgrada čikaške burze (1894.), ''Guaranty Building'' (poznata i kao Prudential Building, [[Buffalo, New York|Buffalo]], New York (1895. – 1896.) i Robna kuća Carson Pirie Scott u Chicagu (1899. – 1904.). Sullivanove težnje u arhitekturi definira [[racionalizam|racionalistička]] krilatica '''„forma slijedi funkciju”''' koja će kasnije postati temeljem [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]] i [[dizajn]]a u cijelom 20. stoljeću. Njegov cijeli citat glasi: {{citat|To je prožimajući zakon svih organskih i anorganskih stvari,<br> svih fizičkih i metafizičkih stvari,<br> svih ljudskih i nadljudskih stvari,<br> svih iskrenih manifestacija svijesti, srca, duše,<br> da je život prepoznatljiv u svom izražavanju,<br> da forma uvijek slijedi funkciju. To je zakon.|Louis Sullivan, ''[http://www.scribd.com/doc/104764188/Louis-Sullivan-The-Tall-Office-Building-Artistically-Considered The Tall Office Building Artistically Considered]'', izvorno objavljeno u časopisu ''Lippincott's Magazine #57'' u ožujku 1896. god.}} ===Kronološki popis značajnijih projekata=== * Grobnica Martina Ryersona, groblje Graceland, Chicago, Illinois, [[1887.]] * ''Auditorium Building'', Chicago, [[1889.]] * Poslovna zgrada ''Wainwright Building'', [[St. Louis, Missouri]], [[1890.]] * Mauzolej Wainwright, Chicago, [[1892.]] * Neboder ''Guaranty Building Buffalo'', [[Buffalo, New York|Buffalo]], [[New York]], [[1894.]] – [[1895.]] * Robna kuća Carson Pirie Scott, Chicago, [[1899.]] * Robna kuća Schlesinger & Mayer, Chicago, [[1899.]] – [[1904.]] * Ruska pravoslavna Crkva sv. Trojstva, Chicago, [[1903.]] * ''National Farmer's Bank'', [[Owatonna]], [[Minnesota]], [[1908.]] * ''Peoples Savings Bank'', [[Cedar Rapids]], Iowa, [[1912.]] * ''Van Allen Building'', [[Clinton]], [[Iowa]], [[1914.]] * ''Merchants' National Bank'', Grinnell, Iowa, [[1914.]] * ''Home Building Association Company'', [[Newark]], [[Ohio]], [[1914.]] * ''Krause Music Store'', Chicago, [[1922.]] <gallery> Slika:Wainwright building st louis USA.jpg|[[Wainwright building]], St. Louis (1890.) Slika:LSWainwright Maus.jpg|Mauzolej Wainwright, Chicago (1892.) Slika:Carsons_Pirie_Scott_&_Co.jpg|Robna kuća Carson Pirie Scott, Chicago (1899.) Slika:Louis Sullivan - exterior - Holy Trinity Russian & Greek Orthodox Church, 1121 North Leavitt Street, Chicago, Cook County, IL.jpg|Crkva sv. Trojstva, Chicago (1903.) Slika:OwatonnaBank.JPG|''National Farmer's Bank'', [[Owatonna]] (1908.) </gallery> ==Izvori== {{Commonscat}} {{izvori}} * Richard Nickel, Aaron Siskind, John Vinci and Ward Miller, ''[http://richardnickelcommittee.org/ The Complete Architecture of Adler & Sullivan]'' * Donald Hoffmann, ''Frank Lloyd Wright, Louis Sullivan, and the skyscraper'', Courier Dover Publications, 1998. {{ISBN|978-0-486-40209-3}} ==Vanjske poveznice== *''[http://louissullivanfilm.com/home/ Louis Sullivan: the Struggle for American Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110831141959/http://louissullivanfilm.com/home/ |date=31. kolovoza 2011. }}'', film Marka Richarda Smitha iz 2010. *[https://web.archive.org/web/20091028152838/http://geocities.com/SoHo/1469/sullivan.html Lieber-Meister – The Louis Sullivan Page] {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Sullivan, Louis}} [[Kategorija:Američki arhitekti]] [[Kategorija:Moderni arhitekti]] jmwolhex9179kfyfwrvgifkyfuky4j1 0 486002 7625279 7621282 2026-10-27T18:25:20Z ~2026-57411-34 376757 Milan Pavlović je rođen 22. prosinca 1969. godine u Sarajevu (SFRJ). 7625279 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[22. prosinca]] [[1969.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1969.]]{{ni}}) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu [[Čuvari noći]] redatelja [[Namik Kabil|Namika Kabila]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] agavvtn1o1yeyhv71muwj7507o4bow9 7625408 7625279 2026-10-27T22:07:44Z ~2026-57291-45 376778 /* */ 7625408 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[22. prosinca]] [[1969.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1969.]]{{ni}}) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu '''Čuvari noći''' redatelja '''Namik Kabil|Namika Kabila'''. Široj publici je najpoznatiji kao '''Dino Mehmeda-Mujkić''' iz humoristične serije '''Lud, zbunjen, normalan'''. U '''prosincu 2024. godine''' glumac je proslavio svoj '''55. rođendan'''. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] gpbaitrpuyl3lx6nbt65j93tnigm4s9 7625412 7625408 2026-10-27T22:09:32Z ~2026-57291-45 376778 /* */ 7625412 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[22. prosinca]] [[1969.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] | visina = 1,85 m }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1969.]]{{ni}}) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu '''Čuvari noći''' redatelja '''Namika Kabila'''. Široj publici je najpoznatiji kao '''Dino Mehmeda-Mujkić''' iz humoristične serije '''Lud, zbunjen, normalan'''. U '''prosincu 2024. godine''' glumac je proslavio svoj '''55. rođendan'''. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] e08i3j3883wmroqimkfbth4rcyh9fkh 7625414 7625412 2026-10-27T22:10:28Z ~2026-57291-45 376778 /* */ 7625414 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[22. prosinca]] [[1969.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] | visina = 1,85 m }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1969.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu '''Čuvari noći''' redatelja '''Namika Kabila'''. Široj publici je najpoznatiji kao '''Dino Mehmeda-Mujkić''' iz popularne humoristične serije '''"Lud, zbunjen, normalan"'''. U '''prosincu 2024. godine''' glumac je proslavio svoj '''55. rođendan'''. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 13kugrdf56daoqaa6ipca8uzn7audxi 7625458 7625414 2026-10-27T23:03:15Z Croxyz 205325 izvor? 7625458 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[2. siječnja]] [[1970.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[2. siječnja]] [[1970.]]{{ni}}) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu [[Čuvari noći]] redatelja [[Namik Kabil|Namika Kabila]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 2afogc2g2953jg9rd5izb73xkryrlgo 7625490 7625458 2026-10-28T05:27:52Z ~2026-57480-41 376794 /* */ Milan Pavlović je rođen 22. prosinca 1969. godine u Sarajevu. 7625490 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[22. prosinca]] [[1969.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] | visina = 1,85 m }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[22. prosinca]] [[1969.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu '''Čuvari noći''' redatelja '''Namika Kabila'''. Široj je publici u javnosti poznat kao '''Dino Mehmeda-Mujkić''' u popularnoj bosanskohercegovačkoj humorističnoj seriji '''"Lud, zbunjen, normalan'''. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 1o4qhly39hlfcgvokb61zzlk6hxqiws 7625567 7625490 2026-10-28T11:53:14Z Croxyz 205325 izvor? 7625567 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Milan Pavlović | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[2. siječnja]] [[1970.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = | nacionalnost =[[Bosna i Hercegovina]] | poznat_po = | zanimanje = [[glumac]] }} '''Milan Pavlović''' ([[Sarajevo]], [[2. siječnja]] [[1970.]]{{ni}}) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]]ski, [[TV|televizijski]] i [[kazalište|kazališni]] [[glumac]]. Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u filmu [[Čuvari noći]] redatelja [[Namik Kabil|Namika Kabila]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Dino Mehmeda Mujkić * [[Sex i selo]] kao Brzi * [[Mujo i Haso]] kao Mujo * [[Naša mala klinika]] kao Frakson Mustafić === Filmske uloge === * [[Čuvari noći]] kao Brizla (2008.) * [[Sretan put Nedime]] (2006.) * [[Nebo iznad krajolija]] kao Ćata (2006.) * [[Go West]] kao Milo (2005.) * [[Srijedom]] kao Panja (2004.) * [[Marginalci]] kao Krešo (2022.) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=1777102|ime=Milan Pavlović}} {{GLAVNIRASPORED:Pavlović, Milan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački televizijski glumci]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački kazališni glumci‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 2afogc2g2953jg9rd5izb73xkryrlgo 0 486730 7625566 7614464 2026-10-28T11:52:38Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Deinotherium_Skelton.jpg s NMNS_Tokyo_-_Deinotherium_skeleton.jpg 7625566 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Deinotherium'' | status = izumrli | raspon_fosila = srednji [[miocen]] – rani [[pleistocen]] | slika = Dinotherium.jpg | slika_opis = Ilustracija ''Deinotheriuma'', [[Heinrich Harder]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[surlaši|Proboscidea]] | subordo = †[[Deinotheriidae|Deinotheroidea]] | familia = †[[Deinotheriidae]] | subfamilia = †'''Deinotheriinae''' | genus = †'''''Deinotherium''''' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], [[1829.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = ''D. bozasi'' ([[Camille Arambourg|Arambourg]], [[1934.]])<br> ''D. giganteum'' ([[Johann Jakob Kaup|Kaup]], [[1829.]])<br> ''D. indicum'' ([[Hugh Falconer|Falconer]], [[1845.]]) | sinonimi = ''Dinotherium'' }} '''''Deinotherium''''' ("užasna zvijer" od [[grčki|grčkog]] δεινός, ''deinós'' – "užasno" i θηρίον, ''theríon'' – "zvijer") bio je veliki prapovijesni srodnik današnjih slonova koji se pojavio sredinom [[miocen]]a i izumro tijekom ranog [[pleistocen]]a. Tijekom tog vremena vrlo se malo mijenjao. Za života je vjerojatno sličio današnjim [[slon]]ovima, osim što mu je surla bila kraća, a na donjoj čeljusti imao je kljove koje su se krivile prema dolje. Ostatci vrste ''[[Deinotherium giganteum]]'' pronađeni su 1912. u [[Marija Gorica|Mariji Gorici]].<ref>[https://muzejbrdovec.hr/zbirke/geolosko-paleontoloska/ GEOLOŠKO-PALEONTOLOŠKA ZBIRKA], Muzej Brdovec, pristupljeno 19. siječnja 2025.</ref> == Taksonomija i evolucija == [[Image:Deinotherium giganteum skull.JPG|thumb|left|upright|Lubanja vrste ''D. giganteum'', Oxford University Museum of Natural History]] [[Datoteka:NMNS Tokyo - Deinotherium skeleton.jpg|thumb|left|240px|Skelet]] ''Deinotherium'' je tipičan rod porodice [[Deinotheriidae]] i razvio se od manjeg, ranomiocenskog roda ''[[Prodeinotherium]]''. Ti surlaši predstavljaju sasvim različitu liniju evolucijskog podrijetla od drugih slonova, koja se vjerojatno odvojila vrlo rano u povijesti evolucije cijele te skupine. Velika skupina u koju spadaju slonovi prije je uključivala i još nekoliko srodnih grupa: osim Deinotheriidae, postojali su i pripadnici [[Gomphoteriidae]] (od kojih su imali donje prednje zube slične lopatama) i [[mastodont]]i. Do danas su preživjeli samo slonovi. Priznate se tri vrste roda ''Deinotherium'', i sve tri su vrlo velike. ''Deinotherium giganteum'' je tipična vrsta i opisan je iznad. On je pretežno kasnomiocenska vrsta i jedina je poznata vrsta koja je nastanjivala prostor oko [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Posljednja populacija je nastanjivala [[Rumunjska|Rumunjsku]] tijekom srednjeg pliocena (prije 2 do 4 milijuna godina). U općini [[Eppelsheim]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[1836.]] godine pronađena čitava [[lubanja]] dužine od 1,2 m i širine 0,9 m, što ukazuje na to da je ta životinja prelazila veličinu današnjih slonova. ''Deinotherium indicum'' bio je azijska vrsta koja je nastanjivala prostore [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Izdvajao se po krupnijim zubima i izraštajima od 4. predkutnjaka do 3. [[kutnjak]]a. ''D. indicum'' se pojavio sredinom miocena i bio je najčešći tijekom kasnog miocena. Izumro je prije oko 7 milijuna godina (kasni miocen). ''Deinotherium bozasi'' je bio afrička vrsta. Karakterističan je po užoj nosnoj dolini i manjim ali više pozicioniranim nosnicama, višom i užom lubanjom i kraćom čeljusnom simfizom nego kod druge dvije vrste. ''D. bozasi'' se pojavio na početku kasnog miocena i nastavio živjeti nakon što su druge dvije vrste izumrle. Najmlađi fosili potiču iz formacije Kanjera u [[kenija|Keniji]], starosti od oko milijun godina (rani [[pleistocen]]). == Opis == Dentalna formula vrste ''D. giganteus'' je 0-0-2-3/1-0-2-3 s okomitom zamjenom obraznih zuba. Imao je dvije skupine bilofodontnih i trilofodontnih zuba. Kutnjaci i zadnji predkutnjaci bili su slični kao kod [[tapiri|tapira]], rubi za rezanje okomito postavljeni – te osobine pokazuju da su se pripadnici Deinotheriidae vrlo rano odvojili od ostalih slonova; ostali predkutnjaci služili su za drobljenje. Lubanja je bila kratka, niska i ravna na vrhu (za razliku od razvijenijih surlaša koji su imali više i kupolastije čelo; to ukazuje na to da su pripadnici Deinotheriidae bili manje inteligentni od ostalih surlaša), s vrlo velikim i izdignutim ''Condylus occipitalis''. Nosni otvor je ograničen i velik, što ukazuje na to da im je surla bila velika. ''Rostrum'' je bio dug, a udubljenja na njemu široka. Čeljusna simfiza (u donjoj čeljusti) vrlo je duga i zakrivljena prema dolje što je, zajedno s kljovama zakrivljenim prema nazad, osobina karakteristična za grupu Deinotheriidae; nisu imali gornje kljove. == Paleoekologija == Mnogo se raspravlja o načinu na koji je ''Deinotherium'' koristio svoje neobične kljove. Moguće je da ih je koristio za iskopavanje podzemnih dijelova biljaka kao što su korijen i krtola, za povlačenje grana prema dolje kako bi ih slomio i došao do lišća, ili za guljenje meke kore s drveta. Fosili ''Deinotheriuma'' otkriveni su na nekoliko nalazišta u Africi gdje su pronađeni i ostaci čovjekovih prapovijesnih srodnika. == Rasprostranjenost == ''Deinotherium'' je nastanjivao dijelove Azije, Afrike i Europe. [[Adrienne Mayor]] je u djelu "The First Fossil Hunters: Paleontology In Greek and Roman Times" ("Prvi lovci na fosile: Paleontologija u doba Grka i Rimljana") predložila ideju da su njegovi ostaci koje su ljudi nalazili u Grčkoj podstakli nastanak mitova o divovima. Jedan zub pronađen u plitkim miocenskim slojevima tla na [[kreta|Kreti]]<ref>Athanassiou, A. 2004. On a Deinotherium (Proboscidea) finding in the Neogene of Crete. Carnets de Géologie/Notebooks on Geology.</ref> ukazuje na to da je Kreta bila bliža ili čak i povezana s glavnim kopnom tijekom [[mesinska kriza|mesinske krize]] saliniteta (razdoblja drastičnog isušivanja Sredozemnog mora). == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *[[Robert L. Carroll|Carroll, R.L.]] (1988), ''Vertebrate Paleontology and Evolution'', WH Freeman & Co. *[[Edwin Harris Colbert|Colbert, E. H.]] (1969), ''Evolution of the Vertebrates'', John Wiley & Sons Inc (2nd ed.) *Harris, J.M. (1976) Evolution of feeding mechanisms in the family Deinotheriidae (Mammalia: Proboscidea). ''Zool. J. Linn. Soc.'' 56: 331-362 *[http://paleopolis.rediris.es/cg/CG2004_L05/ Athanassios Athanassiou, ''On a Deinotherium (Proboscidea) finding in the Neogene of Crete''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120721084844/http://paleopolis.rediris.es/cg/CG2004_L05/ |date=21. srpnja 2012. }}: abstract *[http://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Dinotherium Dinotherium] == Vanjske poveznice == *[http://www.abc.net.au/beasts/factfiles/factfiles/deinotherium.htm Činjenice o Deinotheriumu – ABC] [[Kategorija:Rodovi Deinotheriidae]] [[Kategorija:Miocenski sisavci]] [[Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 1q4a5mnfqhsvuh5ki09znfgvgd6kud6 0 489113 7625140 7471263 2026-10-27T15:29:20Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625140 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Mario J. Molina | slika = Mario Molina 1c389 8387.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[19. ožujka]] [[1943.]] | mjesto_rođenja = [[Mexico City]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1995. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Mario J. Molina''' ([[Mexico City]], [[19. ožujka]] [[1943.]]), američki je kemičar [[Meksikanci|meksičkog]] podrijetla. Godine [[1995.]] mu je zajedno s [[Paul J. Crutzen|Paulom Crutzenom]] i [[F. Sherwood Rowland|Sherwoodom Rowlandom]] dodijeljena [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelova nagrada za kemiju]] ''za njihove radove u okviru atmosferske kemije prvenstveno za oblast nastanka i cijepanja ozona''. U zemaljskoj [[atmosfera|atmosferi]] nalaze se male količine [[ozon]]a, plina čije se [[molekula|molekul]]e sastoje od tri atoma [[vodik]]a (O₃). Iako se ozon može naći u prirodi u malim količinama ipak igra važnu ulogu za život na [[Zemlja|Zemlji]]. Ozon, zajedno s običnim vodikovim plinom (O₂), upija najveći dio sunčevih [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih zraka]] i na taj način sprječava da opasno zračenje dođe do površine Zemlje. Bez zaštitnog ozonskog sloja ne bi životinje i biljke mogle postojati, u svakom slučaju ne na Zemlji. Crutzensov, Molinasov i Rowlandsov istraživački rad je objasnio kako dolazi do nastanka [[ozon]]a i kako se ozon raspada kroz kemijske procese u atmosferi. Oni su također pokazali kako je ozonov sloj osjetljiv na ispuštanje raznih tvari u atmosferu. Upozorili su o štetnim posljedicama nekontroliranog ispuštanja [[freon]]a, što je dovelo do rasprava diljem zemaljske kugle i što je na kraju dovelo do uvođenja zakona koji su se protivili takvim štetnim ispuštanjima u većini zemalja. ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1995/index.html Nobelprize.org, Nobelova nagrada za kemiju 1995.] *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1995/molina-autobio.html Nobelprize.org, Mario J. Molina - Autoobiografija] {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:J. Molina, Mario}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Američki kemičari]] [[Kategorija:Životopisi, Meksiko]] dspkjbwjkacut3jwuyo4fwjac6ymacg 0 490303 7625271 6279205 2026-10-27T18:19:57Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625271 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Alfonso García Robles | slika = Alfonso Garcia Robles 1981.jpg | veličina = | opis_slike = Alfonso García Robles 1981. godine | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. ožujka]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = Zamora, [[Michoacán]] | smrt = [[2. rujna]] [[1991.]] | mjesto_smrti = [[Ciudad de México]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|MEX}} | poznat_po = | zanimanje = Diplomat i političar | nagrade = 1982. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Alfonso García Robles''' (Zamora, [[Michoacán]], [[20. ožujka]] [[1911.]] — [[Ciudad de México]], [[2. rujna]] [[1991.]]) bio je [[Meksiko|meksički]] [[diplomat]] i [[političar]], koji je zajedno s [[Švedska|šveđankom]] [[Alva Myrdal|Alvom Myrdal]], dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1982. godine. García Robles je rođen u gradu [[Zamora de Hidalgo]] u meksičkoj saveznoj državi [[Michoacán]]. Studirao je pravo na Nacionalnom autonomnom sveučilišu Meksika (UNAM). U vanjsku politiku se uključuje 1939. godine. Prvo je bio delegat 1945. godine na [[Konferencija u San Franciscu konferenciji|Konferenciji u San Franciscu]] koju su organizirali [[Ujedinjeni narodi]]. On je bio [[veleposlanik]] u [[Brazil]]u od 1962. do 1964., i bio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova u razdoblju od 1964. do 1970. godine. Od 1971. do 1975. radio je kao predstavnik svoje zemlje u Ujedinjenim narodima, a kasnije je imenovan stalnim meksičkim predstavnikom u [[Odbor za razoružanje|Odboru za razoružanje]]. García Robles dobio nagradu za mir kao jedan od pokretača [[Sporazum iz Tlatelolca|Sporazuma iz Tlatelolca]], kojim su [[Latinska Amerika]] i [[Karibi]] postali slobodne zone bez [[Nuklearno oružje|nuklearnog naoružanja]]. Sporazum je 1967. godine potpisala većina država u regiji, iako je nekim državama trebalo neko vrijeme da ratificiraju sporazum. ==Izvor== * [http://www.nobel.se/peace/laureates/1982/index.html Nobelov odbor podaci o nagrađenima 1982 . godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803025730/http://www.nobel.se/peace/laureates/1982/index.html |date=3. kolovoza 2004. }} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-nobel-mir}} {{GLAVNIRASPORED:García Robles, Alfonso}} [[Kategorija:Meksički političari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] 59oadx8lejph2hjkkwwiowtngx2cu0c 0 492908 7625199 6254157 2026-10-27T16:43:19Z Croxyz 205325 7625199 wikitext text/x-wiki [[File:Güdesweiler-Wolkenstein-20100523-01.jpeg|mini|Wolkenstein]] '''Franz Xaver Ölzant''' ([[Oberzeiring]], [[Austrija]], [[1934.]] – [[Pfaffenschlag bei Waidhofen an der Thaya]], [[15. listopada]] [[2026.]]) bio je [[Austrija|austrijski ]][[kipar]]. Na Akademiji likovnih umjetnosti u [[Beč]]u (''Akademie der bildenden Künste'') bio je od 1986. do 2001. sveučilišni profesor. Ölzant je imao niz kiparskih izložbi u Austriji, Njemačkoj i Japanu. == Vanjske poveznice == * [http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Franz_Xaver_Ölzant?uselang=de Commons: Franz Xaver Ölzant] – zbirka izložbi * [https://web.archive.org/web/20110928174937/http://www.fx.oelzant.net/ Osobna stranica Franz Xaver Ölzanta] {{GLAVNIRASPORED:Ölzant, Franz Xaver}} [[Kategorija:Likovni umjetnici]] [[Kategorija:Austrijski kipari]] layurmwe35u2plzumozeube0vtp0pxl 0 497600 7625289 7484230 2026-10-27T18:38:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6) 7625289 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vojislav_Šešelj.jpg|mini|desno|Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine]] '''''Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije''''' je pseudohistoriografsko djelo [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], [[Srbi|srpskog]] političara i predsjednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Objavljeno je [[2007.]] godine u izdanju [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i s 1032 stranice najobimnije je djelo [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. Knjiga je sinteza u kojoj su na jednom mjestu skupljeni svi radovi [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskih]] povjesničara koji promiču tvrdnju [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] "[[Srbi svi i svuda]]". Prvo izdanje knjige tiskano je u 500 primjeraka; recenzenti knjige su Mirko Zurovac i dr. Nikola Žutić. Treće izdanje knjige iz iste 2007. godine ima nakladu od 3600 primjeraka;<ref>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=2106244820513444&rec=4&sid=1 "Virtualna biblioteka Srbije", podaci za 3. izdanje knjige "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 19. svibnja 2015.</ref> 2010. godine knjiga je doživjela i četvrto izdanje, tada u nakladi od 4000 primjeraka.<ref>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=2106244820513444&rec=1&sid=1 "Virtualna biblioteka Srbije", podaci za 4. izdanje knjige "Rimokatolički projekat veštačke hrvatske nacije"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 19. svibnja 2015.</ref> Dosljedno velikosrpskoj misli, u knjizi u kojoj se bavi Hrvatima kao glavnoj prepreci ostvarenju [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskog]] projekta, Šešelj poriče postojanje [[Bošnjaci|bošnjačke]], [[Makedonci|makedonske]] i [[Crnogorci|crnogorske]] nacije. Knjiga nije od koristi za proučavanje [[Hrvati|povijesti hrvatskog naroda]], ali predstavlja svojevrsni kompendij velikosrpskih [[Antihrvatstvo|antihrvatskih]] i [[Kroatofobija|kroatofobnih]] ideja - te zacijelo može koristiti za prepoznavanje izvora i ciljeva raznih [[Šovinizam|šovinističkih]] koncepata koji se koriste radi promoviranja ideja [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. == Tvrdnje i teze == Šešelj u svojoj opsežnoj knjizi iznosi i nastoji dokazati više tvrdnji: * Prva je da je [[štokavsko narječje|štokavski]] samo [[srpski jezik|srpski]] jezik, a [[kajkavsko narječje|kajkavski]] samo [[slovenski jezik|slovenski]]. Stoga je [[čakavsko narječje|čakavica]] zapravo jedini [[hrvatski jezik]] i samo čakavci su pravi [[Hrvati]] (tako na str. 12 - 13), * Druga je tvrdnja da je [[Rimokatolička crkva]], koja nikad ne će oprostiti [[Srbi]]ma što su se u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] većinom odlučili za [[pravoslavlje]], instrumentizirala Srbe [[katoličanstvo|katolike]] namećući im ilirsko, jugoslavensko i naposljetku hrvatsko ime, te ih pomoću historiografskih pamfleta i krivotvorina, te promicanjem mržnje prema pravoslavlju učinila najefikasnijim sredstvom za uništenje srpskog naroda.<ref>[http://www.jutarnji.hr/seselj---hrvati-su-najefikasnije-vatikansko-sredstvo-za-unistenje-srpskog-naroda-/175011/ www.jutarnji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023061443/http://www.jutarnji.hr/seselj---hrvati-su-najefikasnije-vatikansko-sredstvo-za-unistenje-srpskog-naroda-/175011/ |date=23. listopada 2013. }}, "Šešelj: 'Hrvati su najefikasnije vatikansko sredstvo za uništenje srpskog naroda'", objavljeno 20. svibnja 2007., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Neki su Srbi izvorno katolici (Dubrovnik), tvrdi Šešelj, a većina ih je pokatoličena ili nuđenjem zemlje i hrane ili nasilno kroz stoljeća sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kad se genocid nad pravoslavnim Srbima zbio dva puta, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom]] i u [[Domovinski rat|ratu 1990-ih]]. Srpski vladari i narod su do [[1219.]] godine lutali između katoličanstva i pravoslavlja. Smatra se da su prije te godine dvije trećine Srba bili katolici. [[Vukan Nemanjić]] je bio katolik. Stvorena je monstruozna državna tvorevina u čijim je korijenima beskrajna antisrpska mržnja, a [[1995.]] je akcijom zapadnih sila protjeran skoro cijeli srpski narod s ozemlja te monstruozne hrvatske države. Glavnim krivcem za ratove Šešelj smatra [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|sv. Ivana Pavla II.]], jer je [[Vatikan]] među prvima priznao protupravno proglašenu neovisnost Hrvatske i zalagao se za bombardiranje Srba, * Treća je tvrdnja kako se "zagorska varijanta slovenskog" (kajkavski) naziva hrvatskim tek od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] kad su pred [[Turci]]ma odbjegli hrvatski plemići bili naseljeni u današnjem [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] gdje su tamo zatečenim kajkavcima (Slovencima) nametnuli hrvatski nacionalni identitet, * Četvrta je tvrdnja da je Rimokatolička crkva stoljećima ustrajno djelovala kao vodeća svjetska zločinačka organizacija, lišena bilo kakvih [[moral]]nih skrupula i rukovođena najogoljenijim makijavelističkim načelima. Lako se može uočiti da Šešelj u svojem iznimno opsežnom djelu ne ulazi dublje ni u lingvističke, etnografske, ili teološke aspekte svojih [[Kroatofobija|kroatofobnih]] teza - jer za to očito ne raspolaže potrebnim znanjem: on se uglavnom zadržava na politiziranom prikazivanju povijesnih okolnosti, prikazujući bez imalo zadrške samo one elemente povijesnih procesa koji su pogodni za dokazivanje ispravnosti njegovih [[Radikalizam|radikalnih]] političkih koncepata - koji uključuju mržnju i prezir prema hrvatstvu kao "najefikasnijem vatikanskom sredstvu za uništenje srpskog naroda" (str. 11). Primjerice tvrdi Šešelj da Bosna prije 19. stoljeća (tj. do uspostavljanja austro-ugarske vlasti u tom području) nije imala baš nikakvog hrvatskog narodnog obilježja - makar tim područjem, primjerice, još početkom 15. stoljeća vlada velikaš imenom [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], te su Turci jednog od svojih velikih vezira ("predsjednika vlade", najvažnijih državnih dužnosnika iza samog sultana) poznali pod imenom ''Hırvat Rüstem-Paşa -'' tj. [[Rustem-paša Hrvat]] (početak 16. stoljeća), drugoga kao [[Sijavuš-paša Hrvat|Hirvat Siyavuş Paşa]] (kraj 16. stoljeća). Na stranicama svoje knjige Šešelj prezrivo "pljuje" na povijesne pisce poput [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslava Klaića]] ili [[Ivo Pilar|Ive Pilara]], koji o historiografiji nesumnjivo znadu mnogo više od Šešelja. ===Tematske cjeline=== Knjiga je podijeljena na šest tematskih cjelina: * Prvi dio je ''Pristupna rasprava,'' * Drugi i [[povijest|povjesničarima]] najvažniji dio zove se ''Fantazmagorije hrvatskih istoričara''. Nastoji prikazati kako su autori knjiga o hrvatskoj povijesti i ideolozi hrvatskog [[nacionalizam|nacionalizma]] izmišljali, koristili krivotvorenje, prisvajanje srpskog identiteta i jezika i improviziranje kako bi ''dokazali nepostojeće''. Šešelj u pojedinosti izučava i kompromitira hrvatsku povijest po [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslavu Klaiću]], [[Ferdo Šišić|Ferdi Šišiću]] i [[Ivo Pilar|Ivi Pilaru]] (alias Südlandu). Govori o "preuveličavanju uloge jedva poznatog [[kralj Tomislav|Tomislava]]", "izmišljanju Panonske Hrvatske", "izmišljanju [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]]", dokazivanju postojanja hrvatske državnosti i dvojnih naslova u [[Ugarska|Ugarskoj]]. Navodno neopravdano hrvatski povjesničari ugarske kraljeve nazivaju ugarsko-hrvatskim, te [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Bosna|Bosnu]] - koje da do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] navodno nisu imale nikakvo hrvatsko narodnosno obilježje - hrvatskim zemljama, * U trećem dijelu ''Plasiranje očiglednih falsifikata kao autentični metod hrvatske istoriografske škole'' Šešelj se osvrće na radove [[Dominik Mandić|Dominika Mandića]], hercegovačkog fratra kojeg smatra najvećim hrvatskim krivotvoriteljem, * Četvrti dio ''Hrvatski nacionalni ideolozi od Ljudevita Gaja do Ante Pavelića kao instrumenti za realizaciju političkih ciljeva rimokatoličkog klerikalizma'' bavi se radovima najznačajnijih hrvatskih povjesničara. Iznosi da [[Ljudevit Gaj]], [[Nijemci|Nijemac]] podrijetlom, otvoreno kaže da su Hrvati prisvojili srpski jezik za svoj, ali da to današnji hrvatski povjesničari zaglušujućom galamom žele potisnuti (što je doista golema simplifikacija složenih jezičnih i političkih rasprava koje su dugi niz godina tekle između [[Vuk Karadžić|Vuka S. Karadžića]] i Ljudevita Gaja<ref>usp. o toj temi, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=76024 "Ljudevit Gaj i Vuk Sr. Karadžić"], Miodrag Popović (Beograd), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.3 No.1 Lipanj 1973. </ref>). Nakon ilirizma slijedi nova obmana za Srbe, jugoslavenstvo. Njega promiče biskup [[Josip Juraj Strossmayer]], također Nijemac podrijetlom. Nakon neuspjeha s plasiranjem ilirizma i jugoslavenstva, hrvatstvo ''pali'' kao efikasno sredstvo za širenje katolicizma na istok. Nakon Strossmayera Šešelj raščlanjuje djela [[Franjo Rački|Franje Račkog]], [[Mihovil Pavlinović|Mihovila Pavlinovića]] (''glavnog kroatizatora dalmatinskih Srba''), [[Ante Starčević]]a (''utemeljivača savremene hrvatske nacionalne ideologije''), braće [[Antun Radić|Antuna]] i [[Stjepan Radić|Stjepana]] Radića, [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] i vođe [[ustaše|ustaškog]] pokreta [[Ante Pavelić]]a. Šešelj se obazire na negiranje i svođenje srpskog jezika na [[ekavski izgovor]], (navodno) proglašavanje kajkavskog i čakavskog narječjima štokavskog, proglašavanje nepohrvaćenih Srba zapadno od [[Drina|Drine]] Hrvatima pravoslavne i [[islam]]ske vjeroispovijesti (jer su, za Šešelja, Bošnjaci zapravo Srbi), te "ruženje i unakarađivanje srpskog jezika" (govori Šešelj s odijumom o "izmišljanju potpuno novih riječi i izraza" od strane hrvatskih nacionalista, ignorirajući činjenicu da i srpski jezik vrvi novotvorenicama nastalima radi zamjene grčkih, turskih, crkvenoslavenskih, danas i engleskih riječi) i proglašavanje istog hrvatskim, * Peti dio bavi se Drugim svjetskim ratom i ime mu je ''Rimokatolički karakter ustaškog genocida nad srpskim narodom''. Spominje se floskula o ''granici na Drini'' i proglašavanje - kako Šešelj definira - suradnika ustaškog režima [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] blaženikom Rimokatoličke crkve, * Šesti dio zove se ''Titova i Tuđmanova realizacija državotvornih ciljeva rimokatoličkog zločinačkog projekta veštačke hrvatske nacije''. Šešelj smjelo tvrdi kako je legendarni vođa jugoslavenskih [[komunizam|komunista]] [[Josip Broz Tito]] bio prikriveni hrvatski nacionalist i šovinist. Bavi se "umjetnim inauguriranjem" hrvatstva u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] za vrijeme Jugoslavije, gdje da katolici nikad ranije nisu imali nikakve veze s Hrvatima. Tito je, tvrdi Šešelj, pridonio da se vojvođanski [[Bunjevci]] i [[Boka kotorska|bokokotorski]] katolici počnu smatrati Hrvatima. Zatim se bavi "krivotvoriteljem" i Titovim generalom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], prvim hrvatskim predsjednikom. Tito je formiranjem republika i davanjem izvjesnih ovlasti spomenutima stvorio preduvjete za razbijanje Jugoslavije i stvaranje etnički čiste hrvatske države. Tuđman je, navodi Šešelj, realizirao zločinačke ideje rimske kurije prognavši sve Srbe iz nove ustaške države u kojoj se promiče mržnja prema svemu srpskom i što jasnije diferenciranje od Srba, osobito krivotvorenjem povijesti i nastojanjem srpski jezik zvati hrvatskim i što više ga "unakaraditi" i učiniti različitim od srpskog. ===Tvrdnja o "vještačkim nacijama i nacionalnostima"=== Osim Hrvata, Šešelj odnarođenim Srbima smatra i [[Bošnjaci|Bošnjake]], koji su po njemu ''Srbi islamske vere'', kao i [[Crnogorci|Crnogorce]] i [[Makedonci|Makedonce]]. Izmišljanje muslimanske/bošnjačke i crnogorske nacije od strane Titovih komunista Šešelj vidi kao još jedan antisrpski projekt. Sluti kako bi neovisnost Crne Gore i promicanje postojanja posebne crnogorske nacije moglo pomoći Rimokatoličkoj crkvi u njenim daljnjim nastojanjima širenja i uništavanja pravoslavlja. Autor knjige djelo je izdao u [[Haški sud|pritvoru]] u [[Haag]]u. Od svojih ideja nije odustao. Svjedočeći u obranu [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], Šešelj je u lipnju [[2013.]] izjavio da u BiH žive samo Srbi katoličke, islamske i pravoslavne vjeroispovijesti.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=06&dd=07&nav_category=64&nav_id=720921 www.b92.net], "Šešelj: U BiH oduvek žive samo Srbi", objavljeno 7. lipnja 2013., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Mnogi drugi srpski sudionici ratova 1990-ih podržali su ovu tvrdnju. Na suđenju Radovanu Karadžiću ratni gradonačelnik [[Trebinje|Trebinja]] [[Božidar Vučurević]] iznio je svoje mišljenje da su u BiH ratovali Srbi: "poislamljeni Srbi, pokatoličeni Srbi i Srbi koji su ostali Srbi."<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=03&dd=25&nav_category=64&nav_id=698545 www.b92.net], "Vučurević: Muslimani otišli sami, " objavljeno 25. ožujka 2013., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Sam je prvi predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] Radovan Karadžić [[2010.]] u Haagu izjavio da je ponosan na Srbe muslimane koji su veoma popularni u srpskom narodu, poput [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] i [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]].<ref>[http://www.kurir-info.rs/karadzic-ponosan-na-srbe-muslimane-clanak-36628 www.kurir-info.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023061536/http://www.kurir-info.rs/karadzic-ponosan-na-srbe-muslimane-clanak-36628 |date=23. listopada 2013. }}, "Karadžić: Ponosan na Srbe muslimane", objavljeno 12. lipnja 2010., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Neki srpski sudionici rata ne simpatiziraju Šešelja, njegove tvrdnje i njegovo ponašanje. Tako je zapovjednik [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] [[Ratko Mladić]] [[2011.]] na saslušanju u [[Beograd]]u izjavio da je Šešelj kreten koji sramoti sebe i srpski narod i državu.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/256696/General-Ratko-Mladic-Seselj-je-kreten www.blic.rs], "General Ratko Mladić: Šešelj je kreten!", objavljeno 29. svibnja 2010., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> ==Želja za hrvatskim odgovorom== Želeći potaknuti hrvatske povjesničare na raspravu, Srpska radikalna stranka je nedugo po objavi poslala profesorima povijesti na [[FFZG|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] više primjeraka ove knjige. Budući [[Predsjednici Srbije|predsjednik Srbije]] [[Tomislav Nikolić]] tom je prilikom kazao: "Mi smo poslali 48 knjiga u Hrvatsku na različite adrese, ali samo po jedan primjerak svakom pravnom fakultetu, [[HAZU|Akademiji znanosti i umjetnosti]] i [[Sabor]]u, a posebno predsjedniku Sabora [[Vladimir Šeks|Vladimiru Šeksu]] koji dobro zna o čemu se radi. Samo želimo provocirati hrvatsku povijesnu znanost o ovom pitanju progovoriti. Neka oni iznesu argumente, a podacima iz Šešeljeve knjige uopće se ne može prigovoriti."<ref>[http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=8665 www.srpskadijaspora.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150621223717/http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=8665 |date=21. lipnja 2015. }}, "ŠEŠELJEVE KNJIGE ZATRPALE ZAGREB", objavljeno 30. svibnja 2007., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Hrvatski povjesničari knjigom se nisu pozabavili. Objavljivanje knjige kratko je prokomentirao tadašnji predsjednik [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]], kazavši da je Šešelj podrijetlom [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat iz Hercegovine]] i da ga to boli. "Žao mi je što takve teze forsira stranka koja ima najveće povjerenje u Srbiji. To je daleko od zdravog razuma, pogotovo u trenutku kada smo nakon deset godina, htjeli ili ne htjeli, došli u situaciju razvijati dobrosusjedske odnose. Šešelj sigurno ima teškoću, jer je etnički Hrvat iz Hercegovine. To ga izgleda boli", kazao je predsjednik HSP-a [[Anto Đapić]] za srpski ''Kurir''.<ref>[http://www.24sata.hr/politika/a-apic-vojislav-seselj-je-zapravo-hrvat-i-to-ga-boli-35566 www.24sata.hr], "A. Đapić: Vojislav Šešelj je zapravo Hrvat i to ga boli!", objavljeno 3. studenog 2007., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> Vojislavov sinovac Risto isprovociran tom izjavom odgovorio je da u Hercegovini nema Hrvata, nego su sve to „pokatoličeni Srbi”. Dodao je da je njegov stric čista ''Srbenda'' i pozvao Antu Đapića vratiti se svojim pravoslavnim korijenima želeći mu preko redakcije pokloniti 101. njegovu knjigu.<ref>[http://www.vesti.rs/Vesti/SESELJ-JE-SRBENDA.html www.vesti.rs], "ŠEŠELJ JE SRBENDA!", objavljeno 5. studenog 2007., pristupljeno 22. listopada 2013.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je knjiga prošla nezapaženo i nije pobudila interes među navodnim ''Srbima katolicima''. == Povezani članci == * [[Bugarska tema]] * [[Bugarska gora]] * [[Dubrovačka povelja]] * [[Stara Srbija]] * [[Dubrovački srbokatolički pokret]] * [[Beogradska operacija]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.scribd.com/doc/36405054/Rimokatolicki-Zlocinacki-Projekat-Vestacke-Hrvatske-Nacije-LATINICA Cijela knjiga "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije"] {{POKAŽINASLOV:''Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije''}} [[Kategorija:Velikosrpski pokret]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] [[Kategorija:Pseudopovijest]] 9zaci8qce03wdovvai2fflqjixfgzhw 0 511023 7625502 7572956 2026-10-28T07:29:18Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Orašar|Orašar]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625502 wikitext text/x-wiki '''"Orašar: Neispričana priča" '''([[2014.]]) je hrvatska animirana [[web serija]] podijeljena u 40 nastavaka koja govori o Prvom svjetskom ratu. Ispričana je iz perspektive Orašara. == Radnja == Serija je smještena tijekom razdoblja Prvog svjetskog rata. Na početku serije, [[Orašar]] je zaključan u škrinji i ne zna kako je dospio u nju kada ga pronalazi stariji [[muškarac]] Gustave i odnosi tinejdžerici Lucindi te joj ga daruje kao poklon za [[Božić]]. Te iste noći grad biva bombardiran te Lucinda, njezina [[majka]] i njena dva brata (Harry i Luke) bježe u sklonište. No, Lucinda staje na pola puta shvativši da je zaboravila Orašara te odlazi po njega, a kada se vrati u sklonište vidi da njene obitelji tamo nema. Lucinda odluči potražiti svoju [[obitelj]] pod svaku cijenu i kreće na dugu potragu. Pregledava bolnice, bježi od vojske, i zajedno s [http://Orašarom Orašarom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} preživljava na koje god načine može. == Likovi == '''Orašar''' je [[lik]] o kojem jako malo saznajemo iako je on glavni i jedini pripovjedač u cijeloj seriji. On je u principu {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. Malo govori, svoju hranu daje ostalima i riskira svoj život za dobrobit ostalih. Kroz cijelu seriju pratimo njegov odnos s Lucindom. '''Lucinda''' je drugi glavni lik. Iako ima samo 15 godina, vrlo je bistra i pametna. Ona je odlučna, ambiciozna i skromna. Također je glavni pokretač radnje u seriji. Kroz seriju pratimo njezin {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} i uspon. '''Majka''', iako o njoj jako malo saznajemo, svejedno je vrlo važan čimbenik u cijeloj seriji. Njezinim nestankom, Lucinda se prvi put suočava sa svijetom odraslih i nameće se jako važno pitanje,a to je "Kamo ću sad?" '''Harry''', srednje [[dijete]]. Ima 10 godina i isto je vrlo bistar i pametan. Također je vrlo snalažljiv što mu pomaže u preživljavanju. '''Luke''', namlađe [[dijete]]. Ima samo 6 [[godina]], ali je zato vrlo spretan i godine mu neće otežati preživljavanje u ratu. '''Gustave''', Orašarov spasitelj i [[neprijatelj]]. Muškarac od 45 godina koji odlazi u [[rat]] tipičan je primjer klasičnog vojnika kojeg je [[rat]] uvelike promijenio. == Pregled epizoda == {| class="wikitable" |- ! Epizoda !! Nadnevak |- | Epizoda 1 || 10. srpnja |- | Epizoda 2 || 11. srpnja |- | Epizoda 3 || 12. srpnja |- | Epizoda 4 || 13. srpnja |- | Epizoda 5 || 14. srpnja |- | Epizoda 6 || 15. srpnja |- | Epizoda 7 || 16. srpnja |- | Epizoda 8 || 17. srpnja |- | Epizoda 9 || 18. srpnja |- | Epizoda 10 || 19. srpnja |- | Epizoda 11 || 20. srpnja |- | Epizoda 12 || 21. srpnja |- | Epizoda 13 || 22. srpnja |- | Epizoda 14 || 23. srpnja |- | Epizoda 15 || 24. srpnja |- | Epizoda 16 || 25. srpnja |- | Epizoda 17 || 26. srpnja |- | Epizoda 18 || 27. srpnja |- | Epizoda 19 || 28. srpnja |- | Epizoda 20 || 29. srpnja |- | Epizoda 21 || 30. srpnja |- | Epizoda 22 || 31. srpnja |- | Epizoda 23 || 1. kolovoza |- | Epizoda 24 || 2. kolovoza |- | Epizoda 25 || 3. kolovoza |- | Epizoda 26 || 4. kolovoza |- | Epizoda 27 || 5. kolovoza |- | Epizoda 28 || 6. kolovoza |- | Epizoda 29 || 7. kolovoza |- | Epizoda 30 || 8. kolovoza |- | Epizoda 31 || 9. kolovoza |- | Epizoda 32 || 10. kolovoza |- | Epizoda 33 || 11. kolovoza |- | Epizoda 34 || 12. kolovoza |- | Epizoda 35 || 13. kolovoza |- | Epizoda 36 || 14. kolovoza |- | Epizoda 37 || 15. kolovoza |- | Epizoda 38 || 16. kolovoza |- | Epizoda 39 || 17. kolovoza |- | Epizoda 40 || 18. kolovoza |} == Uloge == * Orašar: [[Lovro Preprotnik]] == Filmska ekipa == * Ideja: [[Irena Grgić]] * Scenarij: [[Sanja Graz]], [[Irena Grgić]] * Produkcija: [[Magnolia Naklada]] * Montaža: [[Mario Bogdan]], [[Vedran Žarinić]] == Glazba == [[Glazba]] koja se čuje u uvodnoj i završnoj špici jest [[glazba]] uzeta iz opere "[[Orašar]]" koju je skladao [[ruski]] [[skladatelj]] [[Petar Iljič Čajkovski|Petar Iilijič Čajkovski]]. == Vanjske poveznice == * [http://www.imdb.com/title/tt3444058/?ref_=ttfc_fc_tt "Orašar: Neispričana priča" na IMDb-u] * [http://orasar.yolasite.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Web serije]] [[Kategorija:Hrvatske animirane televizijske serije]] [[Kategorija:Orašar]] c24egakbzba6k3toeouk6al9k8wapey 0 512789 7625402 7566765 2026-10-27T21:59:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625402 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rutvica | slika = Ruta montana Habito 2010-6-17 DehesaBoyaldePuertollano.jpg | slika_opis = Ruta montana | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Rutoideae]] | genus = '''''Ruta''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | FCD = rod }} '''Rutvica''' (menjek, {{lat.|Ruta}}), biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''Rutaceae''). Priznato je 12 vrsta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35941-1 Kew], pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> U [[Hrvatska|Hrvartskoj]] rastu tri vrste, ''Ruta angustifolia'', [[smrdljiva rutvica]], i jezičac ili ruta gorska, poznata i kao ruta sinja i ruda divja. To je otporna, zimzelena višegodišnja biljka, ljekovita, ali i opasna jer prilikom rukovanja može izazvati [[fitofotodermatitis]], odnosno fototoksičnu dermatozu, koja se očituje pojavom crvenila i plikova na koži, pa se preporuča nošenje [[Rukavice|rukavica]] prilikom branja ove vrste. == Morfologija == ''Ruta'' je rod trajnih zeljastih biljaka i [[polugrm]]ova iz porodice [[Rutaceae]]. Biljke su bez [[trn]]ova, snažno [[aroma]]tične i gusto žljezdasto istočkane.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni do dvostruko perasto razdijeljeni. [[Cvat]]ovi su prostrani, metličasto razgranati paštitasti cvatovi, smješteni na vrhovima [[stabljika]] i u gornjim pazušcima listova.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ova i [[latica]] ima po četiri ili pet. [[Prašnik]]a je osam ili deset. Plodnica je četvero- ili peteropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom. Vrat [[Tučak|tučka]] je jedan.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je režnjevita lokulicidna kapsula. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000033661;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Ruta angustifolia]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Ruta chalepensis]]'' <small>L.</small> # ''[[Ruta corsica]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ruta graveolens]]'' <small>L.</small> # ''[[Ruta lamarmorae]]'' <small>Bacch., Brullo & Giusso</small> # ''[[Ruta lindsayi]]'' <small>Turrill</small> # ''[[Ruta microcarpa]]'' <small>(Svent.) Agullo et al.</small> # ''[[Ruta montana]]'' <small>(L.) L.</small> # ''[[Ruta museocanariensis]]'' <small>Marrero Rodr., Vidal-Matutano, Delg.-Darias & Jaén-Molina</small> # ''[[Ruta nanocarpa]]'' <small>R.Mesa, A.Portero, J.Martín-Carbajal & Reyes-Bet.</small> # ''[[Ruta oreojasme]]'' <small>Webb & Berth.</small> # ''[[Ruta pinnata]]'' <small>L. fil.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Desmophyllum'' <small>Webb & Berthel.</small> in Hist. Nat. Iles Canaries 3(2; 1): 14 (1836) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutvica| ]] [[Kategorija:Rodovi Rutoideae]] gly8vnzyxtbhx313dixg987r4jvk20q 0 513644 7625058 6983337 2026-10-27T13:40:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625058 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radio Soli | logo = Radio Soli.gif | razina = regionalna | frekvencija = 92,7 MHz i 103,4 MHz | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[5. studenoga]] [[1995.]]<ref name="Gradovrh">[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Gradovrh: časopis Matice hrvatske za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Zvonimir Banović]]: ''Hrvatski radio Radio postaja Soli (Slušali ste glas svoga srca i razuma)'', Naklada Matice hrvatske – Tuzla, Godište X, rujan 2013., str. 196-199 (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref>| prestanak = [[2011.]]<ref name="HB">[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rijec-o-velikoj-podvali-20590.html HercegBosna - Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] Gloria Lujanović/Dnevnik.ba: ''Je li Tuzla uistinu multikulturalna i tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?'', 1. lipnja 2016. (pristupljeno 18. svibnja 2017.)</ref> | prijašnja imena = | vlasnik = | sjedište = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | adresa = "O3" stara željeznička stanica, 2. korpusa Armije RBiH, Lamela 3, Tuzla | slogan = Slušajte glas Vašeg srca i razuma! | stream = [https://web.archive.org/web/20100505060304/http://www.radiosoli.ba:80/LiveRadioSoli.aspx Uživo] (arhiv) | web = [http://www.radiosoli.ba/ www.radiosoli.ba/] }} '''Radio Soli''' je bila jedna od tuzlanskih [[radio]] postaja. Emitirala je na [[Hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini|hrvatskom]] jeziku. Proradila je [[5. studenoga]] [[1995.]] godine. Prve riječi u eteru bile su Hrvatski radio Radio postaja Soli emitira program na 92,7 megaherca...”, a izgovorila ih je Barkica Gojak. Postaju je blagoslovio fra [[Petar Matanović]]. Ispočetka je emitirala ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i subotom vlastiti program od 15 do 19 sati, a nedjeljom od osam do 12 sati. Poslije se broj sati vlastita programa povećavao. Mnogim je suradnicima rad u Solima bio prvi dodir s novinarstvom. Bili su tu i iskusni novinari. Glavni urednik bio je [[Zvonimir Banović]] zatim, Boris Ćurković, urednik informativnoga i političkog programa, Gabrijela Banović, urednica kulturnoga i zabavnog programa, Branislav Pero Štumf, glazbeni urednik te najodgovorniji za tehniku Zoran Mrkić. Ovim je radijompo prvi puta u središte zbivanja stavljen hrvatski doprinos u očuvanju i razvijanju Tuzle i regije kao sredine zajedničkog življenja. Postaja je emitirala serijal o povijesti Hrvata u Soli, redovna emisija o braniteljima, o bojovnicima [[115. brigada HVO "Zrinski"|115. HVO brigade “Zrinski”]], o poduzećima koja su skromno materijalno skrbila nekoliko hrvatskih udruga, vjerski program, učenje hrvatskoga jezika, te ozbiljna glazba, koja se jedino tada pod palicom Branislava Štumfa i mogla čuti s valova postaje Soli. Vrlo je bila slušana emisija izvorne glazbe. Postaja je održavala redoviti radio-most s hrvatskim postajama u Livnu, Orašju, Kiseljaku, Žepču, Busovači. Prvi se put moglo čuti vijesti o stanju u mjestima s hrvatskom većinom. Čuti druge govoriti hrvatskim jezikom na radijskim valovima bila je prava mala revolucija u Tuzli. Soli su probile ondašnju [[informacijska blokada|informacijsku blokadu]] u kojoj su do ljudi u Tuzli dolazile jednostrane vijesti iz Sarajeva, ponavljane s lokalnih postaja, u kojima se nijekao hrvatski identitet, Hrvate izravno optuživali ili najčešće dovodili u kontekst rušenja bosanskohercegovačke države. Sve do pojave Radija Soli, nije se moglo čuti o drukčijem političkom stajalištu od onoga kojega je propagirao bošnjački politički i vojni vrh.<ref name="Gradovrh"/> Godine 2011. preselio je na novu adresu, "O3" stara željeznička stanica, 2. korpusa Armije RBiH, Lamela 3.<ref name="Radio Soli">[https://web.archive.org/web/20110902085752/http://www.radiosoli.ba/# Radio Soli] Naslovna stranica (arhivirano 2. rujna 2011., pristupljeno 12. svibnja 2017.)</ref> Javni je servis koji se financirao isključivo prodajom vlastitog radijskog vremena.<ref>[https://hr-hr.facebook.com/pg/RadioSoli/about/?ref=page_internal Facebook - Radio Soli] Info (pristupljeno 12. svibnja 2017.)</ref> Zbog financijskih i pravnih problema, s emitiranjem programa prestao je 2011. godine. Misiju Radija Soli nastavlja [[Zavičajni radio Breške]] zahvaljujući članovima udruge Društvo Breščana.<ref name="HB" /> Nudila je online streaming program (slušanje radio programa uživo putem [[internet]]a) za svoje slušatelje. Osnovana je [[1995.]] godine. Osnovna ideja osnivača bila je obogatiti prostore [[tuzla]]nskog kraja medijem koji će svoj program emitirati na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] i koji će svakodnevno promicati [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kulturu Hrvata]] katolika kao i ostalih, a u duhu multikulturalnosti i multietničnosti ovog kraja.<ref name="10. godina postojanja">[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsb.php?id=8645 Tuzlarije] ''10. godina postojanja i rada Radio Soli'', 15. studenoga 2005.</ref> Jedan je od dva medija Hrvata tuzlanskog kraja, uz tri godine stariji [[Hrvatski glasnik (Tuzla)|Hrvatski glasnik]].<ref name="Maja Jurić">{{Citiranje www |naslov=Radio Soli i Hrvatski glasnik mediji koji Hrvate u Tuzli drže na okupu |url=http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&task=view&id=8588&Itemid=2 |autor=Maja Jurić l DL |izdavač=poskok.info, 19. svibnja 2007. |preuzeto=31. svibnja 2014.}}</ref> Jedina su radijska kuća u Tuzlanskoj županiji koja program emitira na hrvatskom jeziku. Kao što su osnivači i željeli, Radio Soli izuzetno vode računa o njegovanju kulturne tradicije i izvornih običaja Hrvata ovoga područja.<ref name="sudbonosno DA">{{Citiranje www |naslov=Sudbonosno DA u radijskom eteru, samo na Radiju Soli... |url=http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/sudbonosno-da-u-radijskom-eteru-samo-na-radiju-soli-3455.html |VL / HB.org |izdavač=HercegBosna - Portal Hrvata Bosne i Hercegovine, napisano 09. svibnja 2011. |preuzeto=17. lipnja 2014.}}</ref> Radio Soli imao je deset djelatnika čijm ogromnim naporima, dobroj volji, njihovoj upornosti, velikom trudu da program bude što kvalitetniji i raznovrsniji. Zahvaljujući njihovoj upornosti ovaj radio opstao je. Do 2007. Vlada Hrvatske redovito je financijski pomagala ovu postaju.<ref name="Maja Jurić"/> Osnivanje Radio difuzije Soli pripremalo se zadnje godine oslobodilačkog rata u Bosni. Početak emitiranja bio je iste godine. Radio Soli počeo je raditi kao mala postaja koja je okupljala entuzijaste i već unutar 10 godina postala je respektabilni medij. Radio Soli emitirao je informativni program, bogati zabavno-glazbeni program, zbivanja iz vjerskog i kulturnog života, športska zbivanja te sadržaje za djecu i mladež.<ref name="10. godina postojanja"/> Hrvatski glasnik i Radio Soli često nailazili su na nepovjerenje kod drugih građana koji neopravdano smatraju da su ta dva medija samo usmjereni na promicanje svega hrvatskog.<ref name="Maja Jurić"/> Godišnje Radio Soli realizirao je nekoliko projekata koji su po sadržajem i načinom realizacije jedinstveni u BiH. U Solima isticali su kao primjer prvo vjenčanje uz izravni radijski prijenos u BiH u prostorijama jedne radijske postaje,<ref name="10. godina postojanja"/> gdje mladenci pristanak izriču izravno u eter i tako osvaja vrijedne nagrade i bračno putovanje.<ref name="Maja Jurić"/> Tradiciju prijenosa vjenčanja su nastavili godinama poslije. Emisiju su emitirali na Valentinovo [[14. veljače ]]u prigodnom programu u sklopu kojega je središnji dio vjenčanje u živo.<ref name="po treći put">(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=15096 Tuzlarije] V.K.: ''Po treći put vjenčanje na talasima Radija Soli'' 8. veljače 2007. Pristup stranici 10. svibnja 2014.]</ref> Šesteročlana ekipa Radija Soli mladencima osmišljava kreativnu garderobu, priređuje atraktivnu vožnju limuzinom do radija u stilu hollywoodskih zvijezda te ostale sjajne ideje.<ref name="sudbonosno DA"/> Osim vjenčanja u živo, slušateljima Radija Soli od 2004. godine na Valentinovo izabirao je posebni žiri najljepšu ljubavnu pjesmu na natječaju za izbor najljepše ljubavne pjesme ili najljepše ljubavne priče. U žiriju za najljepšu pjesmu i najljepšu ljubavnu priču bili su bošnjački književnik [[Jasmin Imamović]], hrvatski književnik [[Šimo Ešić]], i glavni i odgovorni urednik [[Hrvatski glasnik (Tuzla)|Hrvatskog glasnika]] [[Juraj Novosel]].<ref>[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=15215 Tuzlarije - V.K.. Izabrana najljepša ljubavna pjesma. 16. veljače 2007. Pristup stranici 31. svibnja 2014.]</ref> Za Valentinovo bili su i drugi sadržaji za slušatelje Radija Soli koji su zaljubljeni ili to žele biti.<ref name="po treći put"/> Drugi primjer je humanitarnog karaktera “Dani domaćih proizvoda” kroz koji se prikupljalo sredstva za JU Dom za nezbrinutu djecu u Slavinovićima i Narodnu kuhinju u Tuzli.<ref name="10. godina postojanja"/> Ostali projekti Radija Soli bili su “Natjecanje novinara u pravljenju gulaša”, “Dani domaćih proizvoda”, “Veliki novogodišnji party” i “Žena godine Tuzlanske županije”,<ref name="Maja Jurić"/> emisije Jutro, kviz Bez muškaraca,<ref>[https://hr-hr.facebook.com/RadioSoli?_fb_noscript=1 Radio Soli na Facebooku]</ref> underground and alternative radio show Metal Mind i Rock Files,<ref>{{Citiranje www |naslov=Potpuna nezainteresovanost općine Tuzla prema mladim glazbenicima vlastitog grada |url=http://www.barikada.com/svastara/2005/2009-06-24_rock_files_multimedija.php |autor=Tomica Račić |izdavač=Barikada - World of Music |preuzeto=17. lipnja 2014. |archive-date=2. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101002085752/http://www.barikada.com/svastara/2005/2009-06-24_rock_files_multimedija.php |url-status=dead }}</ref> zajednički program s [[Radio postaja Odžak|Radio postajom Odžak]] u Županiji Posavskoj. Programska shema bila je: od ponedjeljka do petka u 7 Kronika HR Zagreb, 7.30 Jutarnji program - "Dobro jutro", u 8 - Vijesti, 9 - 10 - Promidžbeni program, 9.45 - Vijesti, u 10 - Otvoreni radio - prijepodne, u 12 - Vijesti, u 12.15 Otvoreni radio - popodne, od 13 emisije Treće poluvrijeme, Tema tjedna, Znanjem do zdravlja, Biznis plan /Posao.ba, Radio portal, u 14 - Glazbene želje, u 15 - Kronika HR Zagreb, u 16 - Promidžbeni program, u 17 - Vijesti, u 18 - Emisije - R, u 19 - Promidžbeni program, od 20 - Glazbena večer. Subotom je u 7 Kronika HR Zagreb, u 7.20 Dobro jutro, jutarnji program, 08.00 Vijesti, 08.05 Dobro jutro, jutarnji program, 09.00 Glazbeno-promidžbeni program, 10.30 Planet mladih - obrazovna emisija, 12.00 Promidžbeni program, 20.00 Glazbena večer. Nedjeljom je 07.00 Emisija za selo, 10.00 Promidžbeni program, 12.00 Bez ograničenja - pozdravi i čestitke uz narodnu glazbu, 19.00 Prijenos sv. mise - Međugorje i 20.00 Glazbena večer.<ref name="Radio Soli"/> Godine 2000. dobio je dugoročnu dozvolu Regulatorne agencije za djelomično pokrivanje tuzlanske regije.<ref>(boš.) [http://rak.ba/bos/aktuelnost.php?uid=1270765489&root=1270195155 Regulatorna agencija za komunikacije] ''IMC objavljuje rezultate natjecanja za dobijanje dugoročnih dozvola u Tuzlanskoj regiji'', 6. veljače 2001. (pristupljeno 29. svibnja 2017.)</ref> Radio Soli emitirao je na frekvencijama od 92,7 MHz i 103,4 MHz.<ref>[https://hr-hr.facebook.com/RadioSoli Radio Soli na Facebooku]</ref> Frekvencijom je pokrivao teritorij Tuzlanske županije, dijelove dobojske regije i Posavske županije.<ref name="sudbonosno DA"/> Glavni i odgovorni urednik Radija Soli bio je Miljenko Čajić.<ref name="Maja Jurić"/> Direktorica bila je Jasna Subotić.<ref name="sudbonosno DA"/> Član [[Koordinacija hrvatskih i katoličkih udruga s područja Tuzlanske županije|Koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga s područja Tuzlanske županije]].<ref name="KT">[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1161 Katolički tjednik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ankica Stjepić-Ćosić: ''Pomoći realiziranje strateških projekata hrvatskih i katoličkih udruga''. (pristupljeno 18. svibnja 2017.)</ref> Gašenjem Radija Soli tuzlanski Hrvati žive u medijskom mraku, jer mjesna RTV Tuzla program emitira na bošnjačkom jeziku i vrlo rijetko se bavi sadržajima u svezi s Hrvatima.<ref name="HB" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.radiosoli.ba/ Radio Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110902085752/http://www.radiosoli.ba/ |date=2. rujna 2011. }} *[https://hr-hr.facebook.com/RadioSoli Radio Soli na Facebooku] [[Kategorija:Radijske postaje na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini|Soli]] [[Kategorija:Mediji u Tuzli]] jhrpu6yb46lffn3b5zhchx5l5kndf8e 0 514789 7625248 4342068 2026-10-27T17:57:49Z ~2026-57254-85 376754 /* Strategije rješenja problema */ 7625248 wikitext text/x-wiki '''Rješenje problema''' ([[engleski jezik|engl.]] ''problem solving''), postupak utvrđenja određena problema i pronalaska njegova rješenja. Sastoji se od uporabe generičkih metoda ili metoda ''ad hoc'', na prikladan način, radi pronalaska rješenjâ postavljenim problemima. Neke tehnike rješenja problema koje su razvijene i rabe se u [[umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]], [[računarstvo|računarstvu]], [[inženjerstvo|inženjerstvu]], [[matematika|matematici]], [[medicina|medicini]] itd. povezane su s mentalnim tehnikama rješenja problema koje se proučavaju u [[psihologija|psihologiji]]. Iz motrišta [[kognitivni pristup|kognitivnog pristupa]] postupak rješenja problema najsloženiji je od svih intelektualnih funkcija i definira se kao [[kognitivni proces]] višeg reda, koji zahtijeva koordinaciju i kontrolu elementarnih i fundamentalnih vještina. == Strategije rješenja problema == * [[analiza korijena uzroka]] * [[analiza sredstava i ciljeva|analiza sredstava iz EU fondova za i ciljeva]] * [[analogija]] * [[apstrakcija]] * [[dokaz (istina)|dokaz]] * [[istraživanje]] * [[metoda pokušaja i pogreške]] * [[metode fokalnih objekata]] * [[morfološka analiza (rješenje problema)|morfološka analiza]] * [[oluja mozgova]] * [[postrano mišljenje]] * [[analiza|razdvoji pa vladaj]] * [[redukcija (kompleksnost)|redukcija]] * [[testiranje hipoteza]] == Vidi još == {{div col|cols=2}} * [[algoritam]] * [[amplifikacija inteligencije]] * [[divergentno mišljenje]] * [[edukacijska psihologija]] * [[forenzično inženjerstvo]] * [[Greyov problem]] * [[heuristika]] * [[inovacija]] * [[kreativno rješenje problema]] * [[logičko rasuđivanje]] * [[misao]] * [[propitivanje]] * [[psihodelici u eksperimentima rješenja problema]] * [[računarstvo]] * [[Herbert A. Simon]] * [[teorija C-K]] * [[transdisciplinarni studiji]] * [[umjetna inteligencija]] {{div col end}} [[kategorija: umjetna inteligencija]] [[kategorija: psihologija]] 0hb7x3muxf0jqsiqffcgdgfh7g96bi1 0 520640 7625255 7410194 2026-10-27T18:06:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625255 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Richard Brinsley Sheridan | slika = Richard Brinsley Sheridan 1751 - 1816.jpg | veličina = 220px | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[30. listopada]] [[1751.]] | smrt = [[7. srpnja]] [[1816.]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[političar]] i [[dramski pisac]] }} '''Richard Brinsley Butler Sheridan''' ( [[Dublin]], [[30. listopada]] [[1751.]] – [[London]], [[7. srpnja]] [[1816.]]) bio je [[UK|britanski]] [[političar]] i [[dramski pisac]], koji se osobito istaknuo pisanjem [[komedija]]. Po podrijetlu je bio [[Irci|Irac]], no najviše je djelovao u Londonu kao [[Politika|politički aktivist]]. Napisao je dvadesetak kazališnih djela. ==Životopis== Rodio se u Dublinu u umjetničkoj obitelj: otac mu je bio kazališni glumac i učitelj dikcije, a majka Frances Chamberlaine Sheridan [[spisateljica]], osobito poznata po djelu ''Memoari Sidney Biddulph''.<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Sheridan, Richard Brinsley |url=https://enciklopedija.hr/clanak/55705 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=23. prosinca 2014.}}</ref> Obitelj Sheridan se [[1758.]] preselila u London kada je Richard imao sedam godina. Od 1762. do 1768. pohađao je školu Harrow gdje su se školovali samo dječaci. Nakon škole studirao je [[pravo]], no taj studij uskoro prekida jer se želio posvetiti pisanju [[Drama|dramskih tekstova]]. Uskoro se počeo zanimati i za [[Politika|politiku]]. Godine [[1780.]], u dobi od dvadeset i devet godina, postao je zastupnikom u [[Engleska|engleskom]] [[parlament]]u i tu je dužnost obavljao sve do [[1812.]]: bio je vrlo popularan kao političar, a osobito se iskazao i kao vješt [[Govorništvo|govornik]]. Tijekom [[1806.]] godine bio je proglašen [[Blagajna|rizničarom]] [[Ratna mornarica|Ratne mornarice]]. Kao političar je svojedobno bio vrlo utjecajan, no kao pisac nije bio osobito slavan.<ref name="HE"/><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/540046/Richard-Brinsley-Sheridan/6615/Political-career Encyclopædia Britannica: Richard Brinsley Sheridan / Political career], pristupljeno 17. prosinca 2014. {{engl}}</ref> Nakon početnoga neuspjeha prve od njegovih komedija običaja ''Suparnici'', zahtijevao je promjenu podjele uloga i stila izvedbe te postigao velik uspjeh. Suvlasnikom londonskoga kazališta "Drury Lane" postao je 1776. i vodio ga do [[požar]]a (1806.), koji ga je novčano uništio i doveo u dužnički zatvor (1813.):<ref name="HE"/> pred kraj života bio je potpuno osiromašen.<ref>[http://www.theatrehistory.com/irish/sheridan001.html Theatre History.com – Richard Brinsley Sheridan (1751-1816)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228212338/http://www.theatrehistory.com/irish/sheridan001.html |date=28. veljače 2008. }}, pristupljeno 23. prosinca 2014.</ref> Godine 1812. je bio izbačen iz parlamenta zbog neplaćanja dugova. Umro je u bijedi, zaboravljen od svakoga i preminuo je kao [[Alkoholizam|kronični alkoholičar]]. Premda je napisao malo izvornih komedija, britkim dijalozima, [[Satira|satiričkim prikazom]] snobizma, pohlepe, [[Licemjerje|licemjerja]] i lažnog [[intelekt]]ualizma te smislom za stvaranje komičnih situacija i karakterizaciju, nadvisio je tadašnju dramsku produkciju.<ref name="HE"/> ==Djela (izbor)== *''Suparnici'' ([[Engleski|engl.]] ''The Rivals'', 1775.) *[[komična opera]] ''Pratilja'' (engl. ''The Duenna'', 1775.) *''Škola skandala'' (engl. ''The School for Scandal'', 1777.) *''Putovanje u Scarborough'' (engl. ''A Trip to Scarborough'', 1977.) *''Kritičar ili Pokus tragedije'' (engl. ''The Critic: or, a Tragedy Rehearsed'', 1779.) *''Pizzaro'' (1799.) ==Literatura== #Cousin, John William: ''A Short Biographical Dictionary of English Literature'', London: J. M. Dent & Sons, 1910. {{ISBN|978-1290426831}} #Klingberg, Frank J. & Hustvedt, Sigurd B. (ur.): ''The Warning Drum. The British Home Front Faces Napoleon. Broadsides of 1803'', Berkeley & Los Angeles: University of California Press, 1944. #Taylor, David Francis: ''Theatres of Opposition: Empire, Revolution, and Richard Brinsley Sheridan'', Oxford: Oxford University Press, 2012. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://enciklopedija.hr/clanak/55705 Sheridan, Richard Brinsley] Hrvatska enciklopedija. LZMK {{hrv oznaka}} (životopis) *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/540046/Richard-Brinsley-Sheridan Encyclopædia Britannica: Richard Brinsley Sheridan] {{engl}} (životopis, autor: Cecil John Layton Price) *[https://web.archive.org/web/20080228212338/http://www.theatrehistory.com/irish/sheridan001.html Theatre History.com – Richard Brinsley Sheridan (1751-1816)] {{engl}} (životopis) *[http://www.encyclopedia.com/topic/Richard_Brinsley_Sheridan.aspx Encyclopedia.com – Richard Brinsley Sheridan] {{engl}} (životopis) {{GLAVNIRASPORED:Sheridan, Richard Brinsley}} [[Kategorija:Britanski političari do 1914.]] [[Kategorija:Britanski književnici]] dzi7yzlnlxvpdhtnrhi10drxdydu0iz 0 522644 7625084 7168783 2026-10-27T14:29:22Z Divna Jaksic 974 datum smrti 7625084 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = John Robert Schrieffer | slika = John Robert Schrieffer 1972.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[31. svibnja]] [[1931.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Oak Park|Illinois}} | datum_smrti = [[27. srpnja]] [[2019.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Tallahassee|Florida}} | prebivalište = | državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = Sveučilište Pennsylvania, <br> Sveučilište Kalifornija, <br> Sveučilište Florida, <br> Državno sveučilište Florida, Sveučilište Birmingham | alma_mater = [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettski tehnološki institut (MIT)]] <br> Sveučilište Illinois u Urbani | doktorski_mentor = [[John Bardeen]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Supravodljivost]] <br> [[BCS-teorija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1972.) | religija = | fusnote = }} '''John Robert Schrieffer''' ({{SAD grad|Oak Park|Illinois}}, [[31. svibnja]] [[1931.]] - {{SAD grad|Tallahassee|Florida}}, [[27. srpnja]] [[2019.]]), američki [[fizičar]]. Studirao na [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettskom tehnološkom institutu]] (MIT) u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]] i [[Illinois]]kom sveučilištu u Urbani, gdje je i [[doktor]]irao 1957. Radeći na doktorskoj disertaciji, razvio je teoriju gubitka [[električni otpor|električnog otpora]] u [[metal]]ima na niskim [[temperatura]]ma. To je bila prva uspješna mikroteorija&nbsp;[[supravodljivost]]i. Za&nbsp;[[BCS-teorija|BCS-teoriju]] razvijenu 1957. na temelju teorije o supravodljivosti dobio je, zajedno s [[John Bardeen|Johnom Bardeenom]] i [[Leon Neil Cooper|Leonom Neilom Cooperom]], [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1972.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/54979 |title=Schrieffer, John Robert |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> === Supravodljivost === {{Glavni|Supravodljivost}} [[datoteka:Magnet 4.jpg|mini|lijevo|250px|[[Magnet]] koji lebdi iznad supravodiča zbog [[Meissnerov učinak|Meissnerovog učinka]] ([[Walther Meissner]]).]] '''Supravodljivost''' je stanje pojedinih [[tvar]]i koje se na niskim [[temperatura]]ma očituje u nestanku njihova&nbsp;[[Električni otpor|električnoga otpora]], prolasku&nbsp;[[električna struja|električne struje]] kroz tanku [[izolator]]sku barijeru unutar njih bez električnoga otpora ('''Josephsonov učinak''' - [[Brian Josephson]]) i lebdenju [[magnet]]a iznad njihove površine ('''Meissnerov učinak''' - [[Walther Meissner]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/58849 |title=supravodljivost |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> Supravodljivost je [[kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava i ne može se objasniti [[Klasična mehanika|klasičnom fizikom]]. Tipično nastaje u nekim [[materijal]]ima na jako niskim [[temperatura]]ma (nižim od -200 [[°C]]). ==== BCS-teorija ==== {{Glavni|BCS-teorija}} '''BCS-teorija''' ili '''Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija''' je prva mikroskopska teorija&nbsp;supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim [[temperatura]]ma u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] supravodiča privlačno međudjelovanje [[elektron]]–rešetka–elektron nadjačava odbojnu [[Coulombov zakon|električnu silu među elektronima]], tj. da elektroni pri prolasku kroz rešetku privlače njezine [[ion]]e, što rezultira povećanjem gustoće [[Električni naboj|pozitivnog naboja]] u tom području i, dok se rešetka ne vrati u ravnotežno stanje, privlači druge elektrone. U takvim uvjetima elektroni kojima su&nbsp;[[spin]]ovi i&nbsp;[[Količina gibanja|količine gibanje]] suprotni gibaju se u parovima ('''Cooperovi parovi'''), a svaki par elektrona na međusobnoj udaljenosti od približno 100&nbsp;[[metar|nm]] giba se kroz kristalnu rešetku bez gubitka [[energija|energije]] i može&nbsp;[[tuneliranje|tunelirati]] kroz [[izolator]]sku barijeru. Porastom temperature [[atom]]i rešetke sve jače [[titranje|titraju]], iznad kritične temperature razdvajaju elektronske parove, elektroni se više ne mogu gibati bez gubitaka i pojavljuje se [[električni otpor]]. Za razvoj BCS-teorije&nbsp;[[John Bardeen]],&nbsp;[[Leon Neil Cooper]] i&nbsp;John Robert Schrieffer dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1972.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=6445 |title=BCS-teorija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Schrieffer, John Robert}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] q79go9rh8yud26bvzt7zsp2mgkc6wz7 0 527155 7624997 7624962 2026-10-27T12:26:24Z Marko wiki master 376720 Dodaj izvor [[m:Web2Cit| #Web2Cit]] 7624997 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta u Hrvatskoj |naziv = Državna cesta D10 |naziv alt = Podravski ipsilon |boja = državna |oznaka = Državna cesta D10.svg |karta = Croatia Autocesta A12.svg |slika = |opis slike = |E oznaka = |vrsta = [[Državne ceste u Hrvatskoj|državna cesta]] |dužina = 35,0 km |upravitelj = |planirana dužina = 86,4 km |vrijeme izgradnje = |početna točka = Čvorište Sv. Helena ([[Autocesta A4|A4]]) |čvorovi = |krajnja točka = G.P. Gola (granica s [[Republika Mađarska|Republikom Mađarskom]]) |regije = [[Zagrebačka županija]], [[Koprivničko-križevačka županija]] |gradovi = [[Vrbovec]], [[Križevci]], [[Koprivnica]] }} '''Državna cesta D10''' (bivši naziv: ''Autocesta A12'') je [[Državne ceste u Hrvatskoj|brza cesta]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u izgradnji od čvorišta [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Sveta Helena]] ([[Autocesta A4|A4]]) preko [[Vrbovec|Vrbovca]], [[Križevci|Križevaca]] i [[Koprivnica|Koprivnice]] do graničnog prijelaza s [[Mađarska|Mađarskom]] [[Gola]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_13_296.html Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u autoceste]</ref> == Projektiranje == Planirana dužina ceste iznosi 86,4&nbsp;km. Projekt je podijeljen na pet dionica i gradnja ceste počinje na dionici Gradec-Sokolovac, poddionici Gradec-Kloštar Vojakovački, dužine 20 kilometara te ukupne vrijednosti radova 1,17 milijardi kuna. Radovi su službeno otvoreni [[27. travnja]] [[2009.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2009/travanj/predsjednik_vlade_na_obiljezavanju_pocetka_radova_na_dionicama_podravsko_bilogorskog_ipsilona |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112091623/http://vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2009/travanj/predsjednik_vlade_na_obiljezavanju_pocetka_radova_na_dionicama_podravsko_bilogorskog_ipsilona |archive-date=12. siječnja 2012. |access-date=22. travnja 2019.}}</ref> == Plan izgradnje u fazama == Dinamika radova na državnoj cesti '''DC10''' (poznatoj kao dio Podravskog ipsilona) u razdoblju od 2016. godine do danas obilježena je dovršetkom ključnih dionica prema Križevcima, ali i dugotrajnim fazama projektiranja te pomicanjem rokova za nastavak prema Koprivnici.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Jutarnji list - Desetljećima se gradi cesta prema Koprivnici: Nova dionica opet kasni, nastavak još u projektiranju|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/desetljecima-se-gradi-cesta-prema-koprivnici-nova-dionica-opet-kasni-nastavak-jos-u-projektiranju-15752697|access-date=2026-10-27|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> '''FAZA 1: Puštanje u promet dionice do Križevaca (2016.)'''<ref>{{Citiranje weba|title=D10 and DC12 expressways: Sveta Helena – Vrbovec – Križevci and Vrbovec – Bjelovar – Virovitica|url=https://infraworldwide.com/en/projects/hr-d10-dc12|access-date=2026-10-27|website=InfraWorldWide|language=en}}</ref> * '''Završetak važnog čvora:''' U rujnu 2016. godine službeno je puštena u promet poddionica '''Gradec – Križevci''' duljine oko 12,5 kilometara. * '''Status:''' Time je završena brza cesta u punom profilu od čvora Sveta Helena (A4) pa sve do ulaza u Križevce. Nakon toga uslijedilo je višegodišnje zatišje u samoj gradnji, dok su se pripremale podloge za nastavak trase '''FAZA 2: Dionica Križevci – Kloštar Vojakovački (2020. – prosinca 2026.)'''<ref>{{Citiranje weba|last=Ivor Zvonimir Kruljac|first=Tportal|date=05.10.2026.|year=2026.|orig-year=2026.|editor-link=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gradi-se-nova-brza-cesta-kod-krizevaca-hrvatske-ceste-otkrile-detalje-20261005|title=Priča bez kraja: Pomaknut rok za brzu cestu prema Koprivnici|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gradi-se-nova-brza-cesta-kod-krizevaca-hrvatske-ceste-otkrile-detalje-20261005|url-status=live|archive-url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gradi-se-nova-brza-cesta-kod-krizevaca-hrvatske-ceste-otkrile-detalje-20261005|access-date=2026-10-27|website=tportal.hr}}</ref> Ova dionica duljine '''7,5 kilometara''' ključna je za spajanje Križevaca s nastavkom prema Koprivnici. * '''Priprema i uvođenje u posao:''' Ugovor s izvođačem (Kamgrad) potpisan je nakon dugotrajnih javnih nabava i rješavanja dokumentacije, a radovi su realno započeli tek u kasnijoj fazi zbog izmjena projekata vanjske odvodnje i zahtjevnog terena. * '''Tijek radova:''' Na trasi se gradi čak sedam većih objekata (vijadukti, nadvožnjaci). Inicijalni rokovi koji su predviđali dovršetak do ljeta 2026. pomaknuti su zbog tehničkih zahtjeva sustava odvodnje. * '''Trenutačni status (listopad 2026.):''' Radovi se nalaze u završnoj fazi. Prema službenim informacijama investitora Hrvatske ceste d.o.o., novi ugovorni rok za završetak ove dionice je '''23. prosinca 2026. godine'''. '''FAZA 3: Dionica Kloštar Vojakovački – Koprivnica (Trenutačni status)'''<ref>{{Citiranje novina|last=Poslovni.hr/Hina|date=2026-10-05|title=Novi rok za brzu cestu je kraj prosinca: Dionica prema Koprivnici još nije ni u fazi gradnje|language=hr|work=Poslovni dnevnik|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/novi-rok-za-brzu-cestu-je-kraj-prosinca-dionica-prema-koprivnici-jos-nije-ni-u-fazi-gradnje-4557990|access-date=2026-10-27}}</ref> Ovaj dio trase dug je oko '''22,5 do 24 kilometra''' i najiščekivaniji je dio projekta za Podravinu. * '''Faza projektiranja:''' Tijekom lipnja 2026. godine odabran je projektant za izradu glavnih projekata (tvrtka IPZ). * '''Status:''' Ova dionica '''još uvijek nije u fazi fizičke gradnje'''. Trenutačno se na projektantskim stolovima rješava dokumentacija te ishođenje građevinskih dozvola. Radovi na terenu očekuju se tek nakon dovršetka ove faze i provođenja javnog natječaja za same izvođače radova. == Izlazi i gradovi == {| class="wikitable" |- !scope="col"|Županija !scope="col"|km !scope="col"|Izlaz !scope="col"|Naziv !scope="col"|Odredište !scope="col"|Napomena |- | rowspan=7 |[[Datoteka:Zagrebačka županija (grb).gif|20px]] <br> [[Zagrebačka županija]] | 0,0 | align=center | [[Datoteka:HR road sign E47 (2005).svg|20px]] | [[Sveta Helena]] | {{cesta|A4}}<br>[[Image:E65-HR.svg|x20px|link=Europski pravac E65]]<br>[[Image:E71-HR.svg|x20px|link=Europski pravac E71]]<br>[[Image:Z3016-HR.svg|x20px|Ž3016]] | Poveznica prema [[Zagreb]]u, [[Varaždin]]u (preko [[Autocesta A4|A4]]) i [[Rakovec|Rakovcu]], Sveti Heleni i [[Donja Zelina|Donjoj Zelini]] ({{cesta|D3}}) (preko Ž3016) |- | 8,0 | align=center | 1 | [[Vrbovec|Vrbovec 1]] | {{cesta|D41}}<br>[[Image:Z3034-HR.svg|x20px|Ž3034]] | Poveznica prema [[Vrbovec|Vrbovcu]] (preko [[Luka (Vrbovec)|Luke]]), [[Križevci]]ma i [[Koprivnica|Koprivnici]] (preko {{cesta|D41}}) i [[Dugo Selo|Dugom Selu]] (preko Ž3034) |- | 10,8 | align=center |[[File:Prometni znak C35.svg|21px|alt=Prometni znak Parkiralište]] | colspan=3 |Odmorište Luka |- | 12,9 | align=center | 2 | [[Prilesje]] | [[Image:Z3079-HR.svg|x20px|Ž3079]] | Južna poveznica prema Vrbovcu |- | 16,2 | align=center | 3 | [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubrava]] | {{cesta|D26}}<br>[[Image:Z3288-HR.svg|x20px|Ž3288]] | Jugoistočna poveznica prema Vrbovcu (preko Ž3288) i poveznica prema [[Čazma|Čazmi]] i [[Garešnica|Garešnici]] (preko {{cesta|D26}}) |- | 21,0 | align=center |[[Datoteka:HR road sign E47 (2005).svg|20px]] <br> 4 | Vrbovec&nbsp;2 | {{cesta|D12}} | Poveznica prema [[Bjelovar]]u preko {{cesta|D12}} |- | 24,0 | align=center | 5 | [[Gradec]] | {{cesta|D28}}<br>[[Image:Z3052-HR.svg|x20px|Ž3052]] | Poveznica prema Vrbovcu preko Ž3052 |- | rowspan=7|[[Datoteka:Koprivničko-križevačka_županija_(grb).gif |20px]] <br> [[Koprivničko-križevačka županija]] | 35,0 | align=center | 6 | [[Križevci]] | {{cesta|D22}} | Poveznica prema Križevcima preko {{cesta|D22}} |- | bgcolor=#ddffdd|42,5 | bgcolor=#ddffdd align=center | 7 | bgcolor=#ddffdd|Kloštar Vojakovački | bgcolor=#ddffdd|{{cesta|D41}} | bgcolor=#ddffdd|Poveznica prema Carevdaru preko DC41 |- | bgcolor=#ffdddd |10,0 | bgcolor=#ffdddd align=center | 8 | bgcolor=#ffdddd |[[Sokolovac]] | bgcolor=#ffdddd |[[Image:Z2181-HR.svg|x20px|Ž2181]] | bgcolor=#ffdddd |Poveznica prema [[Koprivnica|Koprivnici]] preko {{cesta|D41}} |- | bgcolor=#ffdddd |12,5 | bgcolor=#ffdddd align=center | 9 | bgcolor=#ffdddd |[[Koprivnica]] | bgcolor=#ffdddd |{{cesta|D41}} | bgcolor=#ffdddd |Spoj na Koprivnica jug |- | bgcolor=#ffdddd |10,5 | bgcolor=#ffdddd align=center | 10 | bgcolor=#ffdddd |[[Sigetec]] | bgcolor=#ffdddd |{{cesta|D41}} | bgcolor=#ffdddd |Poveznica prema Botovu preko DC41 |- | bgcolor=#ffdddd |12,0 | bgcolor=#ffdddd align=center | 11 | bgcolor=#ffdddd |[[Gola]] | bgcolor=#ffdddd |[[Datoteka:Državna cesta D210.svg|44x44px|lijevo|bezokvira]] | bgcolor=#ffdddd |Poveznica prema Ždali preko DC210 |- | bgcolor=#ffdddd |86,4 | bgcolor=#ffdddd align=center |[[File:HR road sign B33-2.svg|21px|alt=Granični prijelaz]] | bgcolor=#ffdddd colspan=3 |G.P. Gola (granica s Mađarskom) - Kraj trase u RH |} {| class="mw-collapsible" |- ! colspan=2 align=center | Legenda |- |style="width: 1em" bgcolor=#ddffdd | | U izgradnji |- |style="width: 1em" bgcolor=#ffdddd | | Planirano |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.huka.hr/images/mreza_autocesta/hr/2012/a12.pdf Bivša autocesta A12 na stranicama Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031841/http://www.huka.hr/images/mreza_autocesta/hr/2012/a12.pdf |date=24. rujna 2015. }} {{Mrva-cesta u Hrvatskoj}} {{Državne ceste u Hrvatskoj}} {{Autoceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Državne ceste u Hrvatskoj|10]] [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj|12]] og3fps2gyb5t47eysb7gc6kxj0t6uyy 0 527208 7625146 7420560 2026-10-27T15:34:27Z Divna Jaksic 974 slika 7625146 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Willard Libby | slika = Willard Libby in Lab.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[17. prosinca]] [[1908.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Grand Valley|Colorado}}, [[SAD]] | datum_smrti = [[8. rujna]] [[1980.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Radioaktivnost]] | radna_institucija = Sveučilište [[Columbia]], <br> Sveučilište u [[Chicago|Chicagu]], <br> Sveučilište u [[Los Angeles]]u | alma_mater = Sveučilište [[Berkeley]], Columbia | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Datiranje ugljikom-14|Radiokarbonsko datiranje]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1960.]] | religija = | fusnote = }} '''Willard Libby''' ({{SAD grad|Grand Valley|Colorado}}, 17.&nbsp;prosinca&nbsp;1908. – {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, 8.&nbsp;rujna&nbsp;1980.), američki [[kemičar]]. Doktorirao na Kalifornijskome sveučilištu u [[Berkeley]]ju, gdje je boravio od 1933. do 1944. Od godine 1945. do 1959. radio u Institutu za nuklearne znanosti Sveučilišta u Chicagu, a zatim kao profesor kemije Kalifornijskoga sveučilišta u Los Angelesu. Od godine 1941. do 1945. sudjelovao u [[projekt Manhattan|projektu Manhattan]] na pripremi prve [[atomska bomba|atomske bombe]]. Poznat je po otkriću metode određivanja starosti [[organska kemija|organskih tvari]] s pomoću [[ugljik]]ova radioizotopa ¹⁴C ([[radioizotopno datiranje]]). Metoda se pokazala izvanredno korisnom u [[arheologija|arheološkim]], [[Antropologija|antropološkim]] i [[geologija|geološkim]] istraživanjima, a Libby je za to otkriće 1960. nagrađen [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovom nagradom za kemiju]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/36340 |title=Libby, Willard Frank |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> [[datoteka:Geiger.png|lijevo|mini|300 px|[[Ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]] == Radiougljično ili radiokarbonsko datiranje == {{Glavni|Datiranje ugljikom-14}} '''Datiranje ugljikom-14''', '''radiougljično datiranje''' ili '''radiokarbonsko datiranje''' je određivanje starosti [[Organska kemija|organskih tvari]] na temelju omjera broja [[atom]]a stabilnog [[ugljik]]ova [[izotop]]a ¹²C i [[radioaktivnost|radioaktivnog]] izotopa ¹⁴C. Izotop ¹⁴C nastaje u visokim slojevima [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] djelovanjem [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] na [[dušik]] (¹⁴N). On se, vezan u [[ugljikov dioksid|ugljikovu dioksidu]] (CO₂), širi brzo i ravnomjerno cijelom [[biosfera|biosferom]]. Njegova se količina u atmosferi nije mijenjala kroz dugo vremensko razdoblje; zapravo, bila je konstantna sve do 1950-ih, kada je testiranjem [[Nuklearno oružje|termonuklearnog oružja]] u velikim količinama bio proizveden i raspršen u okoliš. Iz [[atmosfera|atmosfere]] ¹⁴C prelazi izravno u [[biljke]] i neizravno, preko [[Hranidbeni lanac|hranidbenoga lanca]], u druge žive organizme. Zbog toga je u [[Organizam|živim bićima]] omjer ¹²C i ¹⁴C konstantan. Kada se smrću prekine izmjena tvari između organizma i atmosfere, radioaktivni se raspad ne zaustavlja i organske tvar počinje gubiti ¹⁴C. Određivanjem preostalog ¹⁴C u nekom uzorku nežive tvari može se izračunati koliko je vremena prošlo od trenutka [[smrt]]i. [[Vrijeme poluraspada]] ugljika ¹⁴C iznosi 5 730&nbsp;[[godina]]; ustanovi li se, na primjer, da neki komad [[drvo|drveta]] ili [[drveni ugljen|drvenog ugljena]] sadrži upola manje ugljika ¹⁴C nego živo [[stablo]], zaključuje se da je taj komad drveta ili ugljena star 5 730&nbsp;godina, ako sadrži samo četvrtinu količine ¹⁴C koju je imao dok je drvo bilo živo, star je 11&nbsp;460&nbsp;godina. [[Geigerov brojač|Geiger-Müllerovim brojilom]] mogu se odrediti i ekstremno male količine tog izotopa. U živom drvetu od jednoga bilijuna atoma ugljika samo je jedan radioaktivan, u jednom gramu svježeg uzorka ugljika dogodi se približno 13,5 raspada u minuti. Danas se može odrediti starost organskih tvari: [[pergament]]a, [[odjeća|odjeće]], [[fosil]]a, ljudskih i životinjskih [[kost]]iju i drugog, od 500 do 50&nbsp;000&nbsp;godina. Metoda se primjenjuje u [[arheologija|arheologiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[geologija|geologiji]], [[Geofizika|geofizici]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=39864 |title=radioizotopno datiranje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Libby, Willard}} [[Kategorija:Američki kemičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] b20ek1moi6804cdgot8524org7b331i 0 528974 7625107 6461611 2026-10-27T15:00:40Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625107 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Manfred Eigen | slika = Eigen,Manfred 1996 Göttingen b.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. svibnja]] [[1927.]] | mjesto_rođenja = [[Bochum]] | datum_smrti = [[6. veljače]] [[2019.]] | mjesto_smrti = [[Göttingen]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] i [[fizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]], 1967. | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Manfred Eigen''' ([[Bochum]], [[9. svibnja]] [[1927.]] - [[Göttingen]], [[6. veljače]] [[2019.]]), [[Njemačka|njemački]] biofizičar. Završio je studij [[fizika|fizike]] i [[kemija|kemije]], član i bivši ravnatelj [[Institu Max Planck|instituta "Max Planck"]] u [[Göttingen]]u. Istraživao je mehanizme regulacije enzimenzimskih reakcija, posebno je poznat po svojoj [[teorija|teoriji]] evolucije bioloških [[makromolekula]]. S R.G.W.Norrishom i G.Porterom dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za kemiju [[1967.]] "za studije o izrazito brzim kemijskim reakcijama" Uz njegovu je pomoć hrvatska kemičarka i biofizičarka s Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu [[Greta Pifat-Mrzljak]] (1939. – 2009.) 1991. organizirala [[:s:Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj]] koji su potpisala 124 dobitnika Nobelove nagrade. Pifat-Mrzljak je poslije u jednom intervjuu spomenula njegovu knjigu [[Das Spiel]] (Igra) koja obrađuje teme našega vremena u refleksiji prirodoslovlja preko prirodnih zakona i evolucije, kao knjigu koja je najviše utjecala na nju.<ref name="direktno">av/h: [https://direktno.hr/domovina/tuzna-vijest-preminuo-nobelovac-manfred-eigen-dopisni-clan-hazu-146653/ ''TUŽNA VIJEST Preminuo je nobelovac Manfred Eigen, dopisni član HAZU''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209124335/https://direktno.hr/domovina/tuzna-vijest-preminuo-nobelovac-manfred-eigen-dopisni-clan-hazu-146653/ |date=9. veljače 2019. }}, direktno.hr, 8. veljače 2019. Pristupljeno 8. veljače 2019.</ref> Od [[1992.]] dopisni je član [[HAZU]] u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.<ref name="direktno"/> Umro je 6. veljače 2019. godine u 92. godini.<ref name="direktno"/> === Izvori === * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 372. Za izdavača: [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], [[Zagreb]] 2001.g. {{ISBN|953-6036-33-9}} {{izvori}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Eigen, Manfred}} [[Kategorija:Njemački kemičari]] [[Kategorija:Njemački biofizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] sh703s64i1jz3zbr2osiw6b5imytlcw 0 539595 7625396 7586309 2026-10-27T21:55:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625396 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Ruski muzej fotografije |slika = Russkij muzej fotografii0.JPG |opis_slike = Ruski muzej fotografije 2008. |osnovan = [[1992.]] |lokacija = Ulica Piskunova 9a, Nižnji Novgorod, 603005 |tip = |izlošci = |broj posjetitelja = |ravnatelj = Vera Mihajlovna Tarasova |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = |web = [http://www.fotomuseum.nnov.ru/ www.fotomuseum.nnov.ru] }} '''Ruski muzej fotografije''' (rus. Ру́сский музе́й фотогра́фии) u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] - državna kulturna ustanova [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodske oblasti]]. U [[muzej]]u se nalazi velika kolekcija fotografske opreme, literature, fotografija [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]], u njemu se odvijaju događaji od međunarodne važnosti poput ''Volžskog bijenala'',<ref>NTA-Privoložje, [http://www.nta-nn.ru/news/item/?ID=241831 Fotofestival' "Volžskoje biennale-2014 otkryls'a v Nižnem Novgorode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305015258/http://www.nta-nn.ru/news/item/?ID=241831 |date=5. ožujka 2016. }}, 3. srpnja 2014.</ref> festivala ''Svetopis'',<ref>Novyj Nižnij, [http://news.newnn.ru/news/81977 Rossijskij festival' "Svetopis' – 2015" projdet v Nižnem Novgorode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305090036/http://news.newnn.ru/news/81977 |date=5. ožujka 2016. }}, 12. ožujka 2015.</ref> a također ''Nižegorodski oblasni festival fotografije''.<ref>NTA-Privoložje, [http://www.nta-nn.ru/news/item/?ID=243638 Vystavka rabot XVIII Oblastnogo festival'a fotografii im. Karelina i Dmitrijeva otkrojets'a v Nižnem Novgorode 16 sent'abr'a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 1. kolovoza 2014.</ref> Od [[2007.]] do [[2010.]] ovdje se održavao godišnji ''Ruski fotografski festival mladeži''.<ref>Ruski muzej fotografije: [http://www.fotomuseum.nnov.ru/ O muzeju], preuzeto 1. svibnja 2015.</ref><ref>Muzeji Rusije, [http://www.museum.ru/N31816 Rossijskij fotografičeskij festival' molodjoži v Nižnem Novgorode], preuzeto 1. svibnja 2015.</ref> Pri Ruskom muzeju fotografije djeluje "Nižegorodska fotoškola" u kojoj vodeći ruski i strani stručnjaci drže predavanja iz fotografije.<ref>Ruski muzej fotografije, [http://www.fotomuseum.nnov.ru/school.html Prosvetitel'skije kursy "Nižegorodskaja fotoškola"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615054436/http://www.fotomuseum.nnov.ru/school.html |date=15. lipnja 2013. }}, preuzeto 1. svibnja 2015.</ref> ==Zgrada muzeja== Ruski muzej fotografije se nalazi u zgradi sagrađenoj u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Upravo su u toj zgradi radili svjetski poznati fotografi [[Andrej Karelin]] ([[1837.]] – [[1906.]]) - utemeljitelj umjetničke fotografije, i [[Maksim Dmitrijev]] ([[1858.]] – [[1948.]]) - osnivač [[Publicistika|publicističke]] fotografije. Na prvom katu zgrade nalazio se fotografski atelje, koji je bio posebno za to projektiran i sagrađen. Da bi bilo više svjetla, jedan od zidova ateljea na uličnoj strani je bio od stakla. Na drugom katu živjela je obitelj Maksima Dmitrijeva, a u prizemlju se nalazila njegova [[fototipija]]. U kući broj 9 u ulici Osipnaja (kasnije Malaja Pečorskaja, sada ulica Piskunova) krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] boravili su mnogi poznati ljudi različitih profesija i staleža.<ref name="nizfot">Nižegorodskaja fotografija, NNg, Dekom, 2007.</ref> O tome govore uspomene slikara [[Fjodor Bogorodski|Fjodora Bogorodskog]]<ref>Bogorodskij, F.S., Moj tvorčeskij put', Moskva, 1931.</ref>: <blockquote>''"On (fotografski atelje) zauzimao je cijeli prvi kat bijele kuće od kamena... Na svim zidovima kod ulaza i stuba od lijevanog željeza nalazile su se fotografije koje su prikazivale život i svakodnevicu Nižnjeg Novgoroda. Gotovo nasuprot ove kuće nalazila se specijalna drvena vitrina s ogromnim glačanim staklom. Ta je vitrina bila vrlo popularna, oko nje su se uvijek tiskali gledatelji. Ovdje su se mogle vidjeti fotografije A.M. Gorkog s F.I. Šaljapinom, V.G. Koroljenka, P.I. Meljnjikova-Pečorskog, drugih kulturnih radnika i umjetnika."''</blockquote> ==Izlošci== Bez obzira na godine postojanja, muzej čuva u svojim fondovima više od 175 tisuća izložaka: [[fotografija|fotografije]], [[dagerotipija|dagerotipije]], [[negativ]]e, fotografije na [[staklo|staklu]] i [[porculan]]u, [[fotoaparat]]e, aparate za povećavanje fotografija (engl. enlarger), fotoalbume, medalje, pisma, osobne stvari poznatih fotografa (počevši od [[1870.]] godine do danas). U prizemlju se nalazi povijesna izložba. Ovdje su predstavljene izvanredne fotografije ne samo Andreja Karelina i Maksima Dmitrijeva, no i njihovih suvremenika: M. Hripkova, M. Gagajeva, I. Ivanova, D. Lejbovskog i drugih. Na mnogim izloženim fotografijama može se vidjeti [[Nižnji Novgorod]] na granici [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]], Nižegorodski sajam i Sveruska umjetničko-industrijska izložba iz [[1896.]] godine. Uz starinske fotoaparate u obliku drvenih sanduka, s [[objektiv]]om predviđenih za staklene [[negativ]]e, predstavljene su također savršenije kamere proizvođača [[Agfa-Gevaert|Agfa]], [[Zeiss Ikon]], [[Goerz]], [[Voigtländer]], aparati legendarnih proizvođača [[Eastman Kodak|Kodak]], poznata [[Leica]]. Ovdje se nalaze sovjetski fotoaparati [[20. stoljeće|20. stoljeća]], npr. drveni putnički fotoaparat koji je pripadao [[Maksim Dmitrijev|M. Dmitrijevu]]. Veličina kadra te kamere iznosi 45х55 cm, a teži, zajedno s [[objektiv]]om, oko 100 kg.<ref name="nizfot"/> U izložbenoj dvorani nalazi se stalna postavka [[stereofotogrametrija|stereofotografije]] i [[holografija|holograma]]. Na prvom katu muzeja nalazi se dvorana u kojoj se održavaju izložbe suvremenih ruskih i stranih fotografa.<ref>Institut Francais Rossia, [http://www.institutfrancais.ru/ru/regiony/fotografiya-giyom-geren Fotografija – Gijom Geren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403032953/http://www.institutfrancais.ru/ru/regiony/fotografiya-giyom-geren |date=3. travnja 2016. }}, preuzeto 1. svibnja 2015.</ref><ref>Muzeji Rusije, [http://www.museum.ru/N56662 Vystavka Serkanta Hekimidži "Meždu nami i svetom" v Russkom muzeje fotografii], preuzeto 1. svibnja 2015.</ref> ==Bilješke== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://ru-ru.facebook.com/RusskijMuzejFotografii Ruski muzej fotografije] na [[Facebook]]u * Muzeji Rusije: [http://www.museum.ru/M1641 Ruski muzej fotografije] [[Kategorija: Fotografija]] [[Kategorija: Muzeji u Rusiji]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] 4lq5vzgx7d674dvddjzprpmh1ubpe5n 0 549272 7625148 6184149 2026-10-27T15:36:26Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625148 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Tomas Lindahl | slika = Tomas Lindahl 0113.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[28. siječnja]] [[1938.]] | mjesto_rođenja = Kungsholmen, [[Stockholm]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ŠVE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2015. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Tomas Robert Lindahl''' (Kungsholmen, [[Stockholm]], [[28. siječnja]] [[1938.]]), švedski je [[biokemija|biokemičar]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] u 2015. godini zajedno s [[Aziz Sancar|Azirom Sancarom]] i [[Paul Modrich|Paulom Modrichem]], "za radove na otkrivanju načina na koji stanice obnavljaju oštećeni DNK".<ref>{{Cite news |title=Nobel Prize in Chemistry Awarded to Tomas Lindahl, Paul Modrich and Aziz Sancar for DNA Studies |url=http://www.nytimes.com/2015/10/08/science/tomas-lindahl-paul-modrich-aziz-sancarn-nobel-chemistry.html |newspaper=The New York Times |date=7. listopada 2015. |access-date=7. listopada 2015. |issn=0362-4331 |first=William J. |last=Broad}}</ref><ref name="NP-20151007">{{cite news |author=Staff |title=THE NOBEL PRIZE IN CHEMISTRY 2015 - DNA repair – providing chemical stability for life |url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2015/popular-chemistryprize2015.pdf |format=[[PDF]] |date=7. listopada 2015. |work=Nobel Prize |accessdate=7. listopada 2015.}}</ref> Lindahl je doktorirao 1967. na Karolinskom institutu a šef je Imperial Cancer Research Funda u Engleskoj. U periodu 1978. – 1982. bio je profesor medicinske i fiziološke kemije na Sveučilištu u [[Göteborg]]u. Tomas Lindahl je od 1989. član švedske Kraljevske akademije znanosti a 1991. Sveučilište u Göteborgu dodijelilo mu je [[Doctor honoris causa|počasni doktorat]]. ==Nagrade== * Royal Societys "Kraljevska medalja" 2007. * "Copley medalja" 2010. * [[Nobelova nagrada za kemiju]] 2015. == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Lindahl, Tomas}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Švedski kemičari]] sbmx8bh5xo12o7ch92rork4gpmutgmp 0 549273 7625158 7318709 2026-10-27T15:49:17Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625158 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Aziz Sancar | slika = Aziz Sancar 0060.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[8. rujna]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[Savur]], provincija [[Mardin]], [[Turska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|TUR}} <BR>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2015. [[Nobelova nagrada za kemiju]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Aziz Sancar''' ([[Savur]], provincija [[Mardin]], [[Turska]], [[8. rujna]] [[1946.]]), je tursko-američki znanstvenik. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] u 2015. godini zajedno s [[Tomas Lindahl|Tomasom Lindahlom]] i [[Paul Modrich|Paulom Modrichem]], "za radove na otkrivanju načina na koji stanice obnavljaju oštećeni DNK".<ref>{{Cite news |title=Nobel Prize in Chemistry Awarded to Tomas Lindahl, Paul Modrich and Aziz Sancar for DNA Studies |url=http://www.nytimes.com/2015/10/08/science/tomas-lindahl-paul-modrich-aziz-sancarn-nobel-chemistry.html |newspaper=The New York Times |date=7. listopada 2015. |access-date=7. listopada 2015. |issn=0362-4331 |first=William J. |last=Broad}}</ref><ref name="NP-20151007">{{cite news |author=Staff |title=THE NOBEL PRIZE IN CHEMISTRY 2015 - DNA repair – providing chemical stability for life |url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2015/popular-chemistryprize2015.pdf |format=[[PDF]] |date=7. listopada 2015. |work=Nobel Prize |accessdate=7. listopada 2015.}}</ref> Sancar je završio studij medicine na Sveučilištu u [[Istanbul]]u 1969.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.carolinaturkevi.org/about.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151009200839/http://www.carolinaturkevi.org/about.htm |archive-date=9. listopada 2015. |access-date=13. listopada 2015.}}</ref> Doktorirao je 1977. na Sveučilištu u Texasu. Profesor je na Sveučilištu North Carolina School of Medicine u Chapel Hillu. ==Izvori== {{izvori}} {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{GLAVNIRASPORED:Sancar, Aziz}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]] [[Kategorija:Životopisi, Turska]] [[Kategorija:Američki kemičari]] jav68icue3dkp0bzhiykezzr9dr96ke 0 550219 7625071 7445369 2026-10-27T14:10:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625071 wikitext text/x-wiki '''Rafo Ferri''' ([[Ston]], [[24. veljače]] [[1899.]] – [[Split]], [[22. kolovoza]] [[1969.]]), hrvatski liječnik [[ftizeolog]], [[pulmolog]] i [[kulturna povijest|kulturni povjesnik]]<ref name="hebeta">[https://enciklopedija.hr/clanak/19364 Ferri, Rafo] Hrvatska enciklopedija, LZMK (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref><ref name="irb"/> == Životopis == Rođen u Stonu. Sin je poznatog liječnika [[Antun Ferri|Antuna Ferrija]].<ref name="irb">[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=26154 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Belicza, Biserka; Vučak, Ivica: Dr. Antun Ferri i dr. Rafo Ferri , Zbornik radova Zaslužni splitski liječnici u prošlosti od 1946.do 1975.godine / Kraljević, Ljubomir (ed). – Split : Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Split , 1999. 51-78.</ref> Osnovnu školu pohađao u [[Trpanj|Trpnju]].<ref>[http://os-trpanj.skole.hr/skola/povijest?only_mod_instance=52_589_0&st3_action=move_doc&st3_id= OŠ Trpanj] O povijesti škole, skole.hr (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref> U Zagrebu i Beču studirao medicinu koju je završio 1924. godine. Radi u Splitu od sljedeće godine kao liječnik Dispanzera za prsne bolesti u Splitu. Godine 1931. osnovao je plućni odjel bolnice u Splitu<ref name="irb"/> koji je vodio do 1962. godine.<ref name="hebeta"/> Taj se odjel osamostalio, a pod Ferrijevim vodstvom postao je poznata specijalizirana bolnička institucija u Dalmaciji na polju ftizeologije i pulmologije. Antituberkulozni dispanzer u Splitu vodio je do 1948. godine.<ref name="irb"/> U hrvatskim južnim krajevima ostao zabilježen kao pionir [[borba protiv tuberkuloze|protutuberkulozne]] službe.<ref name="hebeta"/> Toliko je pridonio borbi protiv sušice (tuberkuloze) da je postao istoznačnicom zaštite od te bolesti u gradu Splitu i Dalmaciji. Ovoj me problemu sveobuhvatno pristupao, polazeći od socijalno-medicinskih i preventivno-higijenskih načela. Još 1925. sastavio je plan grada Splita na kojemu su bile prikazane "crne točke" umrlih od sušice (tuberkuloze) od 1900. do 1924. godine. Ferrijev rad urodio je plodom, tako da je pretkraj njegove karijere ta bolest uklonjena. Osnovao je Društvo za borbu protiv tuberkuloze. Na Ferrijev poticaj osnovana je služba za [[transfuzija krvi|transfuziju krvi]] i Stanica za transfuziju krvi u splitskoj bolnici.<ref name="irb"/> Bolesnike je liječio koristeći [[arteficijelni pneumotoraks]], [[transfuzija|transfuzije]] ftiziogene krvi i kombinacije [[tuberkulostatik]]a radi sprječavanja pojave [[rezistencija (medicina)|rezistencije]] kod uzročnika bolesti.<ref name="irb"/> Istaknut kao hrabri sudionik antifašističke borbe u Splitu.<ref>[http://www.ratnakronikasplita.com/impresum/uvod Ratna kronika Splita 1941-1945 (ur.izdanja Marin Kuzmić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131018021430/http://ratnakronikasplita.com/impresum/uvod |date=18. listopada 2013. }} Uvod, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, Split, 2010. (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref> Bavio se i povjesničarskim radom. Proučavao je medicinsku prošlost Splita i Dubrovnika, povijest [[epidemiologija|epidemiologije]] i [[pomorski sanitet|pomorskoga saniteta]], a osobiti je naglasak stavio na povijest Poljica.<ref name="hebeta"/> Autor brošura ''More kao izvor zdravlja'' u nakladi [[Jadranska straža (časopis)|Jadranske straže]] 1928. godine i ''Tuberkuloza u Splitu i asanacija grada: sa sedam crteža'' iz 1925. godine.<ref>[http://katalog.gkmm.hr Katalog Gradske knjižnice Marka Marulića – Rezultati pretraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150918081611/http://katalog.gkmm.hr/ |date=18. rujna 2015. }} Pregledni zapisi Ferri, Rafo</ref> Član [[Hrvatski liječnički zbor|Zbora liječnika Hrvatske]] i mnogih [[pulomolgija|pulmoloških]] i ftizeoloških društava. Cijenjen u svijetu. Dopisivao se s nobelovcem [[Selman Abraham Waksman|S. Waksmanom]],<ref name="irb"/> rodom iz Priluke kraj Kijeva u Ukrajini.<ref>[http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1952/waksman-bio.html Nobelprize.org] Selman A. Waksman – Biographical – The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1952 (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4913906 US National Library of Medicine National Institutes of Health] [[PubMed]]: Krvavica-Volarić K: [Prof. Rafo Ferri, M. D]., Lijec Vjesn. 1970;91(11):1248. {{GLAVNIRASPORED:Ferri, Rafo}} [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Ston]] j6pkgy816htkf1zqsml8utfdv3r91xj 0 550592 7625205 7622570 2026-10-27T16:48:00Z Croxyz 205325 7625205 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Claude Cohen-Tannoudji | slika = Claude Cohen-Tannoudji.JPG | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = [[1. travnja]] [[1933.]] | mjesto_rođenja = [[Constantine]] | datum_smrti = [[22. listopada]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Pariz]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = [[Collège de France]]&nbsp;u Parizu | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Atomska stupica]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1997.) | religija = | fusnote = }} '''Claude Cohen-Tannoudji''' ([[Constantine]], [[1. travnja]] [[1933.]] – [[Pariz]], [[22. listopada]] [[2026.]])<ref>{{Citiranje novina|last=Augereau|first=Jean-François|date=2026-10-23|title=Claude Cohen-Tannoudji, prix Nobel de physique et dompteur d’atomes, est mort|language=fr|work=Le Monde|url=https://www.lemonde.fr/disparitions/article/2026/10/23/claude-cohen-tannoudji-prix-nobel-de-physique-et-dompteur-d-atomes-est-mort_6799052_3382.html|access-date=2026-10-23|issn=1950-6244}}</ref> bio je francuski [[fizičar]]. [[Profesor]] na ''[[Collège de France]]''&nbsp;u [[Pariz]]u (od 1973. do 2004.). Djelovao je u ''Laboratoire de Physique de l’École Normale Supérieure'' u Parizu. Pridonio usavršavanju metoda Dopplerova hlađenja [[helij]]evih atoma do [[temperatura|temperature]] od 0,18 μ[[Kelvin|K]] (brzina od 2&nbsp;[[metar|cm]]/[[sekunda|s]]). Za razvoj metoda [[hlađenje|hlađenja]] i zarobljavanja atoma s pomoću [[laser]]ske svjetlosti dobio je sa [[Steven Chu|Stevenom Chuom]] i [[William Daniel Phillips|Williamom Danielom Phillipsom]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1997). Član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] (od 1981).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12203 |title=Cohen-Tannoudji, Claude |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Atomska stupica == {{glavni|Atomska stupica}} [[datoteka:MicroChipAtomicTrap00.jpg|200px|mini|lijevo|[[Integrirani krug]] [[Atomska stupica|atomske stupice]] razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005.]] '''Atomska stupica''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''atomic trap'') je uređaj za usporavanje ([[hlađenje]]) [[atom]]a u malom dijelu prostora radi njihova [[Spektroskopija|spektroskopskog]] proučavanja. Osnovna je tehnika Dopplerovo hlađenje, pri kojem se upotrebljava [[laser]]sko svjetlo nešto niže [[frekvencija|frekvencije]] od određenog elektronskog prijelaza u atomu. Takvo svjetlo usmjeri se na brze atome u snopu ili pari. Zbog Dopplerova učinka atom ''vidi'' [[foton]]e kao [[Rezonancija|rezonantne]]. Fotoni se apsorbiraju i tako pobuđeni atom [[Fluorescencija|fluorescira]] emitirajući foton u nasumičnu smjeru. Tako se prenosi [[Kutna količina gibanja|moment količine gibanja]] s fotona na [[atom]], a to uz lavinu fotona uzrokuje usporavanje atoma. Primjenom laserskoga snopa u svih 6 smjerova zadržavaju se atomi u zadanom prostoru (optička molasa). Ako se primijene dodatna [[magnetsko polje|magnetska polja]] i laser, atomi se mogu ohladiti na nekoliko milijuntinki [[Kelvin]]a. Sudari tako ohlađenih atoma omogućuju proučavanje raznih [[Kvantna mehanika|kvantnih učinaka]]. Načela laserskoga zarobljavanja primjenjuju se za proučavanje [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]] koji se drže izolirani, a da im se ne naškodi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4488 |title=atomska stupica |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Cohen-Tannoudji, Claude}} [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] jfbopx8k6md0e3e23qwhfj5rlyx0iqd 7625206 7625205 2026-10-27T16:48:14Z Croxyz 205325 7625206 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Claude Cohen-Tannoudji | slika = Claude Cohen-Tannoudji.JPG | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = [[1. travnja]] [[1933.]] | mjesto_rođenja = [[Constantine]] | datum_smrti = [[22. listopada]] [[2026.]] | mjesto_smrti = [[Pariz]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = [[Collège de France]]&nbsp;u Parizu | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Atomska stupica]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1997.) | religija = | fusnote = }} '''Claude Cohen-Tannoudji''' ([[Constantine]], [[1. travnja]] [[1933.]] – [[Pariz]], [[22. listopada]] [[2026.]])<ref>{{Citiranje novina|last=Augereau|first=Jean-François|date=2026-10-23|title=Claude Cohen-Tannoudji, prix Nobel de physique et dompteur d’atomes, est mort|language=fr|work=Le Monde|url=https://www.lemonde.fr/disparitions/article/2026/10/23/claude-cohen-tannoudji-prix-nobel-de-physique-et-dompteur-d-atomes-est-mort_6799052_3382.html|access-date=2026-10-23|issn=1950-6244}}</ref> bio je francuski [[fizičar]]. [[Profesor]] na ''[[Collège de France]]''&nbsp;u [[Pariz]]u (od 1973. do 2004.). Djelovao je u ''Laboratoire de Physique de l’École Normale Supérieure'' u Parizu. Pridonio usavršavanju metoda Dopplerova hlađenja [[helij]]evih atoma do [[temperatura|temperature]] od 0,18 μ[[Kelvin|K]] (brzina od 2&nbsp;[[metar|cm]]/[[sekunda|s]]). Za razvoj metoda [[hlađenje|hlađenja]] i zarobljavanja atoma s pomoću [[laser]]ske svjetlosti dobio je sa [[Steven Chu|Stevenom Chuom]] i [[William Daniel Phillips|Williamom Danielom Phillipsom]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1997.). Član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] (od 1981.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12203 |title=Cohen-Tannoudji, Claude |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Atomska stupica == {{glavni|Atomska stupica}} [[datoteka:MicroChipAtomicTrap00.jpg|200px|mini|lijevo|[[Integrirani krug]] [[Atomska stupica|atomske stupice]] razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005.]] '''Atomska stupica''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''atomic trap'') je uređaj za usporavanje ([[hlađenje]]) [[atom]]a u malom dijelu prostora radi njihova [[Spektroskopija|spektroskopskog]] proučavanja. Osnovna je tehnika Dopplerovo hlađenje, pri kojem se upotrebljava [[laser]]sko svjetlo nešto niže [[frekvencija|frekvencije]] od određenog elektronskog prijelaza u atomu. Takvo svjetlo usmjeri se na brze atome u snopu ili pari. Zbog Dopplerova učinka atom ''vidi'' [[foton]]e kao [[Rezonancija|rezonantne]]. Fotoni se apsorbiraju i tako pobuđeni atom [[Fluorescencija|fluorescira]] emitirajući foton u nasumičnu smjeru. Tako se prenosi [[Kutna količina gibanja|moment količine gibanja]] s fotona na [[atom]], a to uz lavinu fotona uzrokuje usporavanje atoma. Primjenom laserskoga snopa u svih 6 smjerova zadržavaju se atomi u zadanom prostoru (optička molasa). Ako se primijene dodatna [[magnetsko polje|magnetska polja]] i laser, atomi se mogu ohladiti na nekoliko milijuntinki [[Kelvin]]a. Sudari tako ohlađenih atoma omogućuju proučavanje raznih [[Kvantna mehanika|kvantnih učinaka]]. Načela laserskoga zarobljavanja primjenjuju se za proučavanje [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]] koji se drže izolirani, a da im se ne naškodi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4488 |title=atomska stupica |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Cohen-Tannoudji, Claude}} [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] 5sbp9u5gcwfqre4ag9mo1oucnrjv9nb 0 551614 7625453 7620427 2026-10-27T22:53:27Z Croxyz 205325 7625453 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|46. tjedan 2022.}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mislav Oršić | slika = [[Datoteka:Mislav Oršić.jpg|250px]] | opis slike = Oršić u dresu [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yataija]] [[2016.]] godine | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Mislav Oršić<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) |publisher=[[FIFA]] |page=8 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = ''Orša'' | datum rođenja = [[29. prosinca]] [[1992.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | datum smrti = | visina = 179 cm<ref name=dinamo>[https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> | težina = 69 kg<ref name=dinamo/> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 99 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2008.]] <br />[[2008.]] – [[2009.]] | juniorski klubovi = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] <br> [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija]]<br />[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | godina = [[2009.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]]<br />[[2014.]] <br /> [[2015.]]<br />[[2016.]]<br />[[2016.]]<br />[[2017.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]]<br> [[2025.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br />[[Spezia Calcio|Spezia]]<br />[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br /> → [[NK Celje|Celje]] (posudba)<br /> {{nowrap|→ [[Jeonnam Dragons]] (posudba)}}<br /> [[Jeonnam Dragons]]<br />[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]] <br />[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[Southampton F.C.|Southampton]] <br> [[Trabzonspor]] <br> [[Pafos FC|Pafos]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(21)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}132 {{0}}{{0}}(57) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]]<br />[[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=18}}<br />{{NogRep|HRV|do=19}}<br />{{NogRep|HRV|do=20}}<br />{{NogRep|HRV|do=21}}<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }} | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Mislav Oršić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]], [[NK Kustošija|Kustošiju]] i [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]. Za potonji klub ostvario je 2009. seniorski debi. Kao igrač tog kluba, Oršić je postao najmlađi igrač koji je postigao [[hat-trick]] u [[1. HNL]]. U Interu je ostao do 2013. kada prelazi u redove [[Italija|talijanskog]] drugoligaša [[Spezia Calcio|Spezije]] za koju je igrao jednu sezonu. Potom postaje igrač [[HNK Rijeka|Rijeke]] za koju nikada nije igrao, već je bio posuđen [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u koji ga i otkupljuje. Nakon godine i pol u Južnoj Koreji, Oršić je prešao u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]. Poslije pola godine u Narodnoj Republici Kini, Oršić se u veljači 2017. vratio u Južnu Koreju te je postao igrač kluba [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]. S tim je klubom osvojio [[Južnokorejski nogometni kup|kup]] ujedno i svoj prvi trofej. Krajem svibnja 2018. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. S [[#Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima|28]]<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/ac-milan-postao-je-jos-jedna-momcad-na-nevjerojatnom-orsicevom-popisu---742311.html AC Milan postao je još jedna momčad na nevjerojatnom Oršićevom popisu], Gol.hr, objavljeno 14. rujna 2022., pristupljeno 14. rujna 2022.</ref> postignutih pogodaka, Oršić je uz [[Bruno Petković|Brunu Petkovića]], ne samo Dinamov rekorder po broju postignutih golova u [[Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima|europskim klupskim natjecanjima]], već i rekorder među svim hrvatskim klubovima. U europskim utakmicama zabijao je brojnim velikanima kao što su [[Atalanta BC|Atalanta]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], [[Villarreal CF|Villarreal]], [[West Ham United F.C.|West Ham United]], [[Sevilla F.C.|Sevilla]], [[Chelsea F.C.|Chelsea]] i [[A.C. Milan|Milan]]. U 16 nastupa protiv klubova iz Lige petica, Oršić je 12 puta bio strijelac.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/ma-decko-je-klasa-za-sebe-orsic-u-14-nastupa-protiv-klubova-iz-liga-petice-zabio-cak-12-golova-860378 Ma dečko je klasa za sebe! Oršić u 14 nastupa protiv klubova iz Liga petice zabio čak 12 golova!?], [[24sata]], objavljeno 15. rujna 2022., pristupljeno 15. rujna 2022.</ref> Oršić je s hat-trickovima postignutima protiv Atalante i Tottenham Hotspura, jedini igrač u povijesti Dinama koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama. U jednom navratu uvršten je u najbolju momčad [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Svoju nogometnu karijeru Oršić je započeo u [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevci]]. Potom je igrao za [[NK Kustošija|Kustošiju]] sve do 2008. kada je prešao u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] za iznos od 90.000 kuna.<ref name="90k">Damir Mrvec, [https://www.vecernji.hr/sport/iz-kustosije-u-inter-presao-je-za-90-000-kuna-a-sada-vrijedi-5-5-milijuna-eura-1346556 Iz Kustošije u Inter prešao je za 90.000 kuna, a sada vrijedi 5,5 milijuna eura], [[Večernji list]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-naravno-da-imam-tremu-s-13-godina-zbog-modrica-sam-isao-na-sjever-a-sada-cu-igrati-uz-najboljeg-igraca-svijeta-foto-20190831 Mislav Oršić: Naravno da imam tremu. S 13 godina zbog Modrića sam išao na sjever, a sada ću igrati uz najboljeg igrača svijeta], Tportal, objavljeno 31. kolovoza 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> === Inter Zaprešić === Za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] debitirao je 12. rujna 2009. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Inter izgubio od [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] s minimalnih 0:1.<ref name="90k" /><ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Svoja prva tri gola za kluba postigao je 13. svibnja 2010. kada je Inter u utakmici zadnjeg ligaškog kola pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 4:2.<ref name="INT" /> Tim golovima osigurao je opstanak Intera u 1. HNL.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/orsic-valjda-su-me-svi-ti-skauti-primjetili-403930 Oršić: Valjda su me svi ti skauti primjetili!], [[Večernji list]], objavljeno 29. travnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Tada je imao samo 17 godina i 135 dana<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/jedini-zagrepcanin-u-momcadi-hajduk-mu-musterija-a-kek-ga-se-odrekao-1265588 Jedini Zagrepčanin u momčadi: Hajduk mu mušterija, a Kek ga se odrekao], [[Večernji list]], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> te je postao najmlađi strijelac prvenstvenog hat-tricka u 1. HNL.<ref name="Rud72" /> Dana 22. rujna 2012. postigao je gol i dvije asistencije na ligaškoj utakmici protiv [[NK Zadar|Zadra]] koji je poražen rezultatom 1:5.<ref name="INT" /> U veljači 2013. bio je meta [[Italija|talijanskog]] prvoligaša [[Torino FC|Torina]].<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/torino-zagrizao-za-interova-mislava-orsica-lazio-bi-brozovica-511750 Torino zagrizao za Interova Mislava Oršića, Lazio bi Brozovića], [[Večernji list]], objavljeno 17. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Postigao je dva pogotka u utakmici 1. HNL odigrane 22. veljače 2013. protiv [[NK Slaven Belupo|Slavena Belupa]] koja je završila 2:2.<ref name="INT" /><ref>Borut Šips, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maxtv-prva-liga-dva-remija-orsic-zaustavio-crni-niz-intera-20130223 MAXtv Prva liga: Dva remija, Oršić zaustavio crni niz Intera], Tportal, objavljeno 22. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Idući put kada je postigao dva gola u nekoj ligaškoj utakmici bilo je 28. ožujka kada je Inter igrao 2:2 s Lokomotivom.<ref name="INT" /> U utakmici domaćeg prvenstva odigranoj 27. travnja protiv Zadra koji je poražen rezultatom 1:2, Oršić je prvi put bio [[Kapetan (šport)|klupski kapetan]] te je postigao gol i asistenciju.<ref name="INT" /> S 12 postignutih pogodaka u [[1. HNL 2012./13.|sezoni 2012./13. 1. HNL-a]], Oršić je bio najbolji strijelac kluba te je sa [[NK Zagreb|Zagrebovim]] [[Besart Abdurahimi|Besartom Abdurahimijem]] dijelio četvrtu poziciji na ljestvici najboljih strijelaca 1. HNL 2012./13.<ref>[https://web.archive.org/web/20130702140259/http://www.hrsport.net/statistika/245/strijelci/ LJESTVICA STRIJELACA], Sportnet.rtl.hr., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U srpnju 2013. [[Engleska|engleski]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] ponudio je za Oršića Interu 850.000 funti, odnosno 975.000 eura.<ref>James Dickenson, [https://www.express.co.uk/sport/football/415591/Crystal-Palace-ponder-move-for-Croatia-U21-starlet-Mislav-Orsic Crystal Palace ponder move for Croatia U21 starlet Mislav Orsic], [[Daily Express]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>Luka Vuletić, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-na-meti-crystal-palacea-nude-mu-975000-324335 Mislav Oršić na meti Crystal Palacea: Nude mu 975.000 €], [[24sata]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>D. K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/engleski-prvoligas-kupuje-igraca-hrvatske-druge-lige-20130718 Engleski prvoligaš kupuje igrača hrvatske druge lige], Tportal, objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U kolovozu 2013. Oršić je trebao prijeći u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref> Alen Orlić, [https://web.archive.org/web/20151117144738/http://sportske.jutarnji.hr/mario-pasalic-u-cataniji-za-1-5-milijuna-eura--mislav-orsic-stize-u-hajduk-/1123251/ Mario Pašalić u Cataniji za 1,5 milijuna eura, Mislav Oršić stiže u Hajduk?], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. kolovoza 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Za Inter je sveukupno u 90 ligaških susreta postigao 22 gola i 7 asistencija.<ref name="INT" /> === Spezia === U rujnu 2013. prešao je u talijansku [[Spezia Calcio|Speziju]] za nepoznati iznos.<ref name="TM" /><ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-ufficiale-mislav-orsic-allo-spezia-c-il-transfert.8152.html MERCATO: UFFICIALE MISLAV ORSIC ALLO SPEZIA, C'È IL TRANSFERT], [[Spezia Calcio]], objavljeno 21. rujna 2013., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je debitirao tek 3. prosinca u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Spezia dobila [[Delfino Pescara 1936|Delfino]] iz [[Pescara|Pescare]] 3:0.<ref name="SPE">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3522&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Spezia Calcio], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Serie B|talijanskoj drugoj ligi]] debitirao je 29. prosinca kada je Spezia od [[Latina Calcio 1932|Latine]] izgubila rezultatom 1:4.<ref name="SPE" /> Oršić je prvi put bio član početne postave Spezije u svojoj predzadnjoj utakmici za klub odigrane 2. svibnja 2014. protiv [[Reggina 1914|Reggine]] koju je Spezia dobila 2:1.<ref name="SPE" /><ref>[https://www.acspezia.com/news/spezia-reggina-orsic-e-ferrari-le-novit-dal-primo-minuto.9615.html SPEZIA-REGGINA: ORSIC E FERRARI LE NOVITÀ DAL PRIMO MINUTO], [[Spezia Calcio]], objavljeno 2. svibnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je sveukupno odigrao devet utakmica u drugoj ligi te dvije u kupu, no nikada nije postigao niti jedan gol za klub, no postigao je dvije asistencije u ligi.<ref name="SPE" /> === Rijeka === Dana 25. lipnja 2014. Spezia je prodala Oršića [[HNK Rijeka|Rijeci]]<ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-mislav-orsic-si-trasferisce-allhnk-rijeka.9932.html MERCATO: MISLAV ORSIC SI TRASFERISCE ALL'HNK RIJEKA], [[Spezia Calcio]], objavljeno 29. prosinca 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> s kojom je idući dan potpisao ugovor na dvije godine s mogućnošću produljenja ugovora na još jednu godinu.<ref>[https://web.archive.org/web/20161030204510/https://nk-rijeka.hr/vijest/za-rijeku-potpisao-mislav-orsic/ Za Rijeku potpisao Mislav Oršić], [[HNK Rijeka]], objavljeno 26. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Rijeku nikada nije nastupio, već je bio posuđen [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u. === Celje === Dana 31. kolovoza, na posljednji dan prijelaznog roka, Oršić je posuđen [[NK Celje|Celju]]<ref name="TM" /><ref>[https://web.archive.org/web/20161002095648/https://nk-rijeka.hr/vijest/potpisao-marko-vesovic/ Potpisao Marko Vešović], [[HNK Rijeka]], objavljeno 1. rujna 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> u kojem je ostao do kraja prve polovice sezone.<ref name="TM" /> Za Celje je debitirao 13. rujna u utakmici [[1. SNL]] protiv [[ND Gorica|Gorice]] koja je završila 1:1.<ref name="CELJ">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=710&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Celje], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Slovenski nogometni kup|Slovenskom nogometnom kupu]] ostvario je svoj debi tri dana kasnije kada je [[NK Kranj|Zarica Kranj]] poražena 1:2.<ref name="CELJ" /> Svoj prvi gol i asistenciju za Celje postigao je 27. rujna u ligaškoj utakmici u kojoj je Celje pobijedilo [[NK Domžale|Domžale]] 2:0.<ref name="CELJ" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvatski-nogometas-potezom-poput-ronaldinhova-odusevio-navijace-965195 Mislav Oršić potezom poput Ronaldinhova oduševio navijače], [[Večernji list]], objavljeno 4. listopada 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Celje je u 16 utakmica postigao dva gola i četiri asistencije.<ref name="CELJ" /> === Jeonnam Dragons === Dana 1. siječnja 2015. Rijeka je posudila Oršiću [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.<ref>Rok Plestenjak, [https://siol.net/sportal/nogomet/junaska-enajsterica-celja-izgubila-pomembnega-hrvata-175603 Junaška enajsterica Celja izgubila pomembnega Hrvata], Siol.net, objavljeno 1. siječnja 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U južnokorejskoj ligi, zvanoj [[K League 1|K League Classic]], Oršić je bio registriran kao „Orša” ([[Korejski jezik|korejski]]: 오르샤) jer su drugi igrači imali problema s izgovaranjem njegovog prezimena.<ref>[http://www.footballist.co.kr/news/articleView.html?idxno=14468 전남 오르시치 등록명 ‘오르샤’로 새 출발, 왜?], Footballist, objavljeno 27. veljače 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U ligi je debitirao 8. ožujka protiv [[Jeju United FC|Jeju Uniteda]] s kojim je Oršićev novi klub igrao 1:1.<ref name="JEO">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=6503&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Jeonnam Dragons], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Prvu asistenciju za Jeonnam Dragons postigao je 26. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Jeonbuk Hyundai Motors]] poražen 2:1.<ref name="JEO" /> U svojoj debitantskoj utakmici u [[Korejski nogometni kup|Korejskom nogometnom kupu]] odigranoj 13. svibnja protiv [[Suwon Samsung Bluewings]]a, Oršić je postigao svoj prvi gol za klub.<ref name="JEO" /> Deset dana kasnije u ligaškom susretu protiv Jeju Uniteda od kojeg je Jeonnam Dragons izgubio 3:2, Oršić je postigao asistenciju i svoj prvi pogodak u korejskoj ligi.<ref name="JEO" /> U ligaškoj utakmici odigranoj 20. lipnja protiv [[FC Seoul|Seoula]], Oršić je postigao gol i asistenciju te je time sudjelovao u postizanju jedina dva gola na utakmici.<ref name="JEO" /> Dana 12. srpnja ponovno je postigao gol i asistenciju, ovaj put protiv [[Daejeon Hana Citizen|Daejeon Citizena]] koji je u ligaškom susretu poražen 2:3.<ref name="JEO" /> Četrnaest dana kasnije postigao je dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Jeonnam Dragons pobijedio Jeju United 3:1.<ref name="JEO" /> S Jeonnam Dragonsom ispao je u polufinalu Južnokorejskog nogometnog kupa 2015.<!---U Južnoj Koreji jedna sezona traje čitavu kalendarsku godinu.---><ref name="JEO" /> U sezoni 2015. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao devet golova i osam asistencija u 33 ligaške utakmice, kao i jedan gol u četiri utakmice kupa.<ref name="JEO" /> U studenom 2015. Jeonnam Dragons aktivirao je klauzulu o otkupu Oršićevog ugovora za milijun američkih dolara.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2015/11/15/17359762/mislav-or%C5%A1i%C4%87-donosi-rijeci-milijun-dolara Mislav Oršić donosi Rijeci milijun dolara], Goal.com, objavljeno 15. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=109&aid=0003200720 오르샤, 전남으로 완전 이적...3년 계약], Sports.news.naver.com, objavljeno 13. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U utakmici drugog kola sezone 2016., Oršić je 20. ožujka postigao svoj prvi gol i asistenciju te sezone i to protiv Suwon Samsung Bluewingsa s kojim je Jeonnam Dragons igrao 2:2.<ref name="JEO" /> Postigao je dva gola u utakmici kupa odigranoj 11. svibnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 4:0.<ref name="JEO" /> Dana 15. lipnja postigao je gol i asistenciju protiv [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundaija]] koji je poražen 3:1 u ligaškoj utakmici.<ref name="JEO" /> U sezoni 2016. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao pet golova i tri asistencije u 17 ligaških utakmica te dva gola u jednoj utakmici kupa.<ref name="JEO" /> === Changchun Yatai === U srpnju 2016. prešao je u [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=139&aid=0002058293 [단독] ‘킥 마스터’ 오르샤, 이장수의 창춘 이적], Sports.news.naver.com, objavljeno 26. rujna 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> za 1,3 milijuna eura.<ref name="TM" /> Za Changchun Yatai debitirao je 3. srpnja kada je njegov novi klub izgubio 3:0 od [[Shanghai Shenhua F.C.|Shanghai Greenland Shenhue]] u utakmici [[Kineska Super Liga|Kineske Super Lige]].<ref name="CHA">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=4768&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Changchun Yatai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 24. srpnja kada je [[Hebei F.C.|Hebei China Fortune]] pobijedio Changchun Yatai 2:1.<ref name="CHA" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-zabio-prvijenac-u-kineskoj-ligi-1101884 Mislav Oršić zabio prvijenac u kineskoj ligi], [[Večernji list]], objavljeno 26. srpnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj drugi, ujedno i posljednji gol za klub, postigao je 10. rujna u utakmici protiv [[Shandong Taishan F.C.|Shandong Luneng Taishana]] koja je završila 1:1.<ref name="CHA" /> Za Changchun Yatai upisao je dva pogotka u 14 nastupa.<ref name="CHA" /> === Ulsan Hyundai === U veljači 2017. prešao je u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=108&aid=0002589156 [오피셜] 울산 현대, 크로아티아 FW 오르샤 영입], Sports.news.naver.com, objavljeno 9. veljače 2017., pristupljeno 30. prosinca 2021.</ref> i to za 935 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Ulsan Hyundai debitirao je 21. veljače u utakmici grupne faze [[AFC Liga prvaka|AFC Lige prvaka]] u kojoj je njegova nova momčad izgubila 2:0 od [[japan]]skog [[Kashima Antlers]]a.<ref name="ULS">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3535&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ulsan Hyundai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref> Tjedan dana kasnije postigao je svoja prva dva gola za klub u utakmici istog natjecanja u kojoj je Ulsan Hyundai pobijedio [[Australija|australski]] [[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]] 6:0.<ref name="ULS" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvat-kojeg-su-platili-milijun-dolara-s-dva-pogotka-briljirao-u-azijskoj-ligi-prvaka-1152823 Hrvat kojeg su platili milijun dolara s dva pogotka briljirao u Azijskoj ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 28. veljače 2017., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[K League 1|južnokorejskoj ligi]] debitirao je za Ulsan Hyundai 4. ožujka kada je [[Pohang Steelers]] poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi gol u tom natjecanju u dresu Ulsan Hyundaija postigao je 2. travnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Sedamnaest dana kasnije ostvario je svoj [[Južnokorejski nogometni kup|kupski]] debi za klub i to protiv [[Chuncheon FC|Chuncheona]] koji je izgubio susret 3:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi klupski gol i asistenciju u kupu postigao je 9. kolovoza kada je Ulsan Hyundai pobijedio klub [[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]] 3:1.<ref name="ULS" /> Protiv istog je protivnika postigao dva gola 9. rujna kada je Ulsan Hyundai slavio s 4:2.<ref name="ULS" /> Dana 19. studenog postigao je gol i asistenciju u ligaškom susretu koji je Gangwon izgubio 1:2.<ref name="ULS" /> Dana 29. studenog asistirao je za drugi gol Ulsana Hyundaija u prvoj finalnoj utakmici južnokorejskog nogometnog kupa protiv [[Busan IPark]]a kojeg je Ulsan Hyundai dobio rezultatom 1:2.<ref name="ULS" /> Uzvratna utakmica odigrana 3. prosinca završila je bez golova te je time Ulsan Hyundai osvojio južnokorejski kup,<ref name="ULS" /> a Oršić svoj prvi trofej u karijeri. Svoja prva dva gola i prvu asistenciju u sezoni 2018. postigao je 13. veljače 2018. kada je Ulsan Hyundai u AFC Ligi prvaka igrao 3:3 s [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victoryjem]].<ref name="ULS" /> Osam dana kasnije asistirao je za oba gola Ulsana Hyundai u utakmici istog natjecanju protiv japanskog kluba [[Kawasaki Frontale]] koja je završila 2:1.<ref name="ULS" /> Dana 4. travnja ponovno je postigao dva gola protiv Melbourne Victoryja. Taj je put Ulsan Hyundai slavio s visokih 6:2.<ref name="ULS" /> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Gangwona koji je izgubio utakmicu 3:1.<ref name="ULS" /> === Dinamo Zagreb === ==== Sezona 2018./19. ==== Dana 25. svibnja 2018. Oršić je postao novi igrač [[zagreb]]ačkog Dinama i to za milijun eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/orsic-potpisao-za-dinamo ORŠIĆ: ISPUNIO SE MOJ DJEČAČKI SAN], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/pojacanje-sletjelo-u-maksimiru-dinamo-ga-platio-milijun-eura-1247922 Pojačanje sletjelo u Maksimiru: Dinamo ga platio milijun eura?!], [[Večernji list]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-ispunio-bjelicinu-zelju-mislav-orsic-novi-igrac-plavih-575250 Dinamo ispunio Bjeličinu želju: Mislav Oršić novi igrač 'plavih'], [[24sata]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-bjelica-odobrio-dovodenje-hit-igraca-iz-azije-foto-20180525 Trener Bjelica odobrio dovođenje hit-igrača iz Azije!], Tportal, objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Odabrao je dres s brojem 99 jer je dres s brojem 9 nosio Dinamov igrač [[Mario Budimir]].<ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/samo-ja-idem-od-zapresica-do-zagreba-preko-juzne-koreje-583666 'Samo ja idem od Zaprešića do Zagreba preko – Južne Koreje'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za novi je klub debitirao i postigao svoj prvi gol 24. srpnja u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] u kojoj je [[izrael]]ski [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] poražen s visokih 5:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-novu-sezonu-otvara-protiv-izraelskog-prvaka-hapoela-1260275 Petarda u Maksimiru! Dinamo pregazio izraelskog prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/decko-sam-iz-zagreba-najezio-sam-se-kad-sam-cuo-te-ovacije-583561 'Dečko sam iz Zagreba, naježio sam se kad sam čuo te ovacije'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Janković, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/maksimir-dobio-novu-neocekivanu-zvijezdu-to-se-zove-briljantan-povratak-u-hrvatski-nogomet-foto-20180725 Maksimir dobio novu neočekivanu zvijezdu: To se zove briljantan povratak u hrvatski nogomet], Tportal, objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 3. kolovoza kada je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.<ref name="DIN" /> Četrnaest dana kasnije na utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 2:1, postigao je gol za 2:0, ujedno i svoj prvi ligaški gol u dresu Dinama. Tom je pobjedom Dinamo sjeo na vrhu ljestvice [[1. HNL 2018./19.]]<ref name="DIN" /><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-osijeka-bjelica-je-opet-izmiksao-cijeli-sastav-586535 'Modri' dobili Osijek u Zagrebu i zasjeli na vrh ljestvice HNL-a], [[24sata]], objavljeno 17. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.<ref name="DIN" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 26. rujna kada je [[HNK Sloga Mravince|Sloga]] iz [[Mravince|Mravinca]] poražena s minimalnih 0:1.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol u UEFA Europskoj ligi postigao je 25. listopada kada je [[FC Spartak Trnava|Spartak]] iz [[Slovačka|slovačkog]] grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]] poražen 1:2.<ref name="DIN" /> Prvi gol u kupu za Dinamo postigao je 5. prosinca kada je u četvrtfinalnoj utakmici kupa postigao jedini gol protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-se-zeli-prikljuciti-rijeci-i-osijeku-u-polufinalu-kupa-603392 Rutinska pobjeda Dinama! Oršić donio polufinale Kupa...], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-moj-dolazak-u-dinamo-je-pun-pogodak-gol-je-bio-sretan-603422 Oršić: Moj dolazak u Dinamo je pun pogodak, gol je bio sretan], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Dana 2. veljače 2019. Oršić je u utakmici 1. HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 7:2, postigao svoj prvi [[hat-trick]] za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/bjelica-zadovoljan-ali-istice-suparnik-nam-je-iz-jedne-sanse-zabio-dva-gola-1298483 Bjelica zadovoljan ali ističe: Suparnik nam je iz jedne šanse zabio dva gola], [[Večernji list]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> To mu je bio drugi hat-trick u karijeri, prvi je postigao 2010. u dresu [[zaprešić]]kog [[NK Inter Zaprešić|Intera]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]].<ref name="Rud72">Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rekorder-orsic-hat-trick-je-zabio-brze-i-od-lea-messija-612227 Rekorder Oršić: Hat-trick je zabio brže i od Lea Messija...], [[24sata]], objavljeno 4. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Ta tri gola postigao je u samo 7 minuta i 47 sekundi te je time oborio rekord za najbrži postignuti hat-trick u povijesti Dinama kojeg je do tada držao [[Igor Cvitanović]] koji je postigao tri gola u devet minuta utakmice [[1. HNL 1995./96.]] protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]] koja je završila 6:0.<ref name="Rud72" /> Također, Oršićev hat-trick na utakmici protiv Rudeša tada je bio drugi najbrži hat-trick u povijesti 1. HNL. U tom trenutku rekord za najbrži postignuti hat-trick u 1. HNL držao je [[Davor Vugrinec]] koji je u šest minuta postigao tri gola za [[NK Zagreb|Zagreb]] u utakmici u kojoj je Osijek pobijedio 5:3.<ref name="VUG">D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/promijenjene-knjige-rekorda-dinamo-je-to-jos-napravio-samo-partizanu-a-orsic-je-srusio-cvitanovica-foto-20190202 Promijenjene knjige rekorda; Dinamo je to još napravio samo Partizanu, a Oršić je srušio Cvitanovića], Tportal, objavljeno 5. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Zadnji put kada je Dinamo zabio sedam golova prije navedene utakmice protiv Rudeša bilo je 2011. kada je dobio [[NK Varaždin|Varaždin]] 7:0.<ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-rudesa-koji-im-je-vec-jednom-otkinuo-bod-612096 Dinamo napunio Rudeš: Osam godina nije bilo ovakve golijade], [[24sata]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Također, ovo je druga službena utakmica u povijesti Dinama u kojoj je Dinamo pobijedio sa 7:2. Prva je bila 20. svibnja 1964. kada je u polufinalu [[Kup maršala Tita 1963./64.|Kupu maršala Tita 1963./64.]] poražen [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]].<ref name="VUG" /> Dana 17. veljače Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Slaven Belupa koja je završila 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-proigrao-tek-nakon-sat-vremena-hajrovic-i-orsic-dalekometnim-bombama-razbili-slaven-belupo-foto-20190217 Dinamo proigrao tek nakon sat vremena; Hajrović i Oršić dalekometnim bombama 'razbili' Slaven Belupo], Tportal, objavljeno 18. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-protiv-slavena-s-cak-11-novih-igraca-u-odnosu-na-el-614629 'Modri' razbili Slaven Belupo i Viktoriji poslali snažnu poruku], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u uzvratnoj utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2018./19. u kojoj je [[Češka|češki]] klub [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] poražen 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/izbornice-jesmo-li-u-petkovicu-dobili-zamjenu-za-mandzukica-615414 Izborniče, jesmo li u Petkoviću dobili zamjenu za Mandžukića?], [[24sata]], objavljeno 22. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Akcijom [[Bruno Petković|Bruna Petkovića]] i [[Dani Olmo|Danija Olma]] kojom je Oršić postigao gol za 1:0, [[UEFA]] je proglasila potezom dana.<ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 2:1 tako da je ovom pobjedom izborio osminu finalu natjecanja.<ref name="DIN" /> Dana 13. travnja Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Istra 1961 poražena rezultatom 0:4.<ref name="DIN" /><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dinamo-vec-danas-moze-osvojiti-naslov-prvaka-hnl-a-624377 Dinamo razbio Istru u gostima i na korak je do titule prvaka], [[24sata]], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol u finalu kupa u kojem je Dinamo izgubio od [[HNK Rijeka|Rijeke]] 1:3.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bitka-za-rabuzinovo-sunce-olmo-i-petko-protiv-puljica-630796 Sunce se vratilo na Kvarner! Rijeka je osvojila Hrvatski kup], [[24sata]], objavljeno 22. svibnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> U sezoni 2018./19. postigao je 13 golova i 7 asistencija u 44 utakmica.<ref name="DIN" /> ==== Sezona 2019./20. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Petar Stojanović (nogometaš)|Stojanović]]''' | RCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LCB = '''[[Dino Perić|Perić]]''' | LB = '''[[Marin Leovac|Leovac]]''' | RM = '''[[Nikola Moro|Moro]]''' | DM = '''[[Emir Dilaver|Dilaver]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Dani Olmo|Olmo]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Atalanta BC|Atalante]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2020%2Fmatches%2Fround%3D2001140%2Fmatch%3D2027029%2F Dinamo Zagreb 4 – 0 Atalanta], [[UEFA]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Sezonu 2019./20. započeo je pogotkom u utakmici prvog kola [[1. HNL 2019./20.]] odigrane 19. srpnja 2019. protiv Lokomotive Zagreb koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-bez-pola-momcadi-protiv-uvijek-neugodnih-lokosa-640501 Bjeličin stroj je nezaustavljiv! Obje momčadi promašile penal], [[24sata]], objavljeno 19. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] te je tako sudjelovao u postizanju oba gola na utakmici protiv [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtala]] iz [[Tbilisi]]ja.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rezultat-bolji-od-dojma-bjelica-isao-na-sigurno-junak-je-orsic-641056 Rezultat bolji od dojma: Bjelica išao na sigurno, junak je Oršić!], [[24sata]], objavljeno 23. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> U UEFA Ligi prvaka debitirao je 18. rujna te je pritom postigao svoj prvi hat-trick u tom natjecanju i to protiv [[Atalanta BC|Atalante]], treće najbolje talijanske momčadi, koja je poražena 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-kao-nikad-manji-autsajder-krece-u-ligu-prvaka-1346228 Plava rapsodija u Maksimiru! Dinamo slomio Atalantu, Oršić zabio 'hat-trick'], [[Večernji list]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/igraci-dinama-kao-u-transu-ovo-je-cudo-odigrali-smo-fantasticno-moglo-je-mozda-biti-i-vise-golova-foto-20190919 Igrači Dinama kao u transu: Ovo je čudo, odigrali smo fantastično, moglo je možda biti i više golova], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/talijanski-mediji-vriste-o-sramoti-koju-je-atalanta-dozivjela-u-zagrebu-foto-20190919 Talijanski mediji 'vrište' o sramoti koju je Atalanta doživjela u Zagrebu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/junak-mislav-orsic-debitirao-hat-trickom-u-ligi-prvaka-i-otkrio-nam-sto-ce-napraviti-s-trofejom-kojeg-je-ponio-kuci-foto-20190919 Junak Mislav Oršić debitirao hat-trickom u Ligi prvaka i otkrio nam što će napraviti s trofejem koji je ponio kući], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref name="ATA40">[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/maksimir-ce-gorjeti-dinamo-protiv-atalante-u-1-kolu-lp-a-649361 Maksimir slavi fantastičnu noć! Hat-trick Oršić srušio Atalantu], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-se-igra-nogometa-stojke-i-ademi-dodavaju-a-orsic-trpa-649394 Večer života Oršića: Prvi, drugi pa treći... Gollini će ga sanjati], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Postigavši hat-trick, Oršić je postao peti Hrvat koji je zabio hat-trick na nekoj utakmici UEFA Lige prvaka, poslije [[Dado Pršo|Dade Prše]], [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]], [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-peti-hrvat-s-hat-trickom-u-lp-u-a-tek-deveti-u-debiju-649501 Oršić peti Hrvat s hat-trickom u LP-u, a tek deveti u debiju...], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Tom je pobjedom Dinamo ostvario svoju prvu pobjedu u UEFA Ligi prvaka od 16. rujna 2015. kada je pobijedio [[Arsenal F.C.|Arsenal]] 2:1.<ref name="ATA40" /> Taj poraz bio je drugi najteži Atalantin u zadnjih pet godina.<ref>Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/cestitke-vecer-kad-je-dinamo-od-atalante-napravio-atlantidu-649403 Čudesno: Večer kad je Dinamo od Atalante napravio Atlantidu], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Mislav Oršić bio je među četiri igrača koji su bili kandidati za najboljeg igrača prvog kola UEFA Lige prvaka, a ostali su bili: [[Ángel Di María]], [[Erling Haaland]] i [[Marc-André ter Stegen]].<ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-me-u-kandidatima-za-igraca-kola-u-ligi-prvaka-1346584 Oršić među kandidatima za igrača kola u Ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Starešinčić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/evo-gdje-mozete-glasati-za-dinamovog-junaka-koji-je-sredio-atalantu-foto-20190919 Evo gdje možete glasati za Dinamovog junaka koji je sredio Atalantu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Nagradu je na kraju osvojio Erling Haaland.<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0255-0e99f20f0002-ec132bef01b8-1000--haaland-takes-player-of-the-week-honour/ Haaland takes Player of the Week honour], [[UEFA]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Oršić je s klupskim suigračem [[Marin Leovac|Marinom Leovcem]] koji je postigao prvi gol na utakmici protiv Atalante, uvršten u najbolju momčad prvog kola UEFA Lige prvaka 2019./20.<ref name="LP1920">Jelena Ćubel, [https://www.24sata.hr/sport/kakva-dominacija-hrvata-tri-nasa-igraca-u-momcadi-tjedna-649746 Kakva dominacija Hrvata! Tri naša igrača u momčadi tjedna], [[24sata]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Dana 18. listopada, točno mjesec dana od utakmice protiv Atalante, Oršić je ponovno postigao hat-trick, ovaj put u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 2:4.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-ispremijesao-sastav-gorica-jos-ne-zna-ni-za-bod-654320 Golijada u V. Gorici! Dinamo na krilima Oršića srušio domaćine], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/sahtar-cuvaj-se-kada-orsic-ovako-igra-dinamo-pobje-uje-654347 Šahtar, čuvaj se! Kada Oršić ovako zabija, Dinamo pobjeđuje], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a koja je završila 2:2.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-plavi-pred-novim-europskim-izazovom-ademi-i-petkovic-upitni-1354091 Dinamo odličnom igrom stigao do boda u Harkivu, a mogao je puno više], [[Večernji list]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sjajna-partija-dinama-u-ukrajini-osvojili-su-modri-veliki-bod-ali-mogli-su-i-puno-vise-foto-20191022 Sjajna partija Dinama u Ukrajini; osvojili su 'modri' veliki bod, ali mogli su i puno više...], Tportal, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-prvu-pobjedu-protiv-sahtara-petko-i-ademi-igraju-655041 Stative uzele pobjedu Dinamu: Gubili, okrenuli pa osvojili bod], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/za-orsicem-su-gutali-prasinu-stojanovic-najlosiji-na-terenu-655068 Za Oršićem su gutali prašinu, Marlos amaterski izgubio loptu], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 10. studenog u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:0, Oršić je ponovno postigao hat-trick za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamo-demolirao-rijeku-cetiri-gola-modri-su-zabili-u-razmaku-od-12-minuta-uz-hat-trick-mislava-orsica-foto-video-20191110 VIDEO Dinamo 'demolirao' Rijeku; četiri gola 'modri' su zabili u razmaku od 12 minuta uz hat-trick Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rijeka-krece-u-napad-dinamo-s-najjacim-sastavom-na-rujevici-658649 Pala petarda na Rujevici: Oršić i Petković deklasirali su Rijeku], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Vukušić, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-ovo-je-bilo-za-sahtar-znamo-da-smo-bolji-od-toga-658696 Oršić: 'Ovo je bilo za Šahtar, znamo da smo bolji od toga...'], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 30. studenog kada je Istra 1961 u utakmici 1. HNL poražena 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-zelli-isprati-gorak-okus-atalante-istra-bjezi-od-2-hnl-662512 Oršić i Kadzior izdominirali su Istrane! Ćuže je zabio penal...], [[24sata]], objavljeno 30. studenog 2019.</ref> Oršić je 29. veljače 2020. postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je završila 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-opet-na-klupi-colak-i-stefulj-zele-scenarij-s-rujevice-678638 'Modri' se pojavili u 10 minuta nastavka i utrpali još tri gola], [[24sata]], objavljeno 29. veljače 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2020./21. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Stefan Ristovski|Ristovski]]''' | RCB = '''[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]''' | LCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LB = '''[[Bartol Franjić|Franjić]]''' | RM = '''[[Lovro Majer|Majer]]''' | CM = '''[[Kristijan Jakić|Jakić]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2029893/ Dinamo Zagreb 3 – 0 Tottenham], [[UEFA]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} [[Datoteka:Mislav-Orsic.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2021.]] godine]] Oršić je postigao gol i asistenciju 16. kolovoza 2020. u utakmici prvog kola [[1. HNL 2020./21.]] u kojoj je Lokomotiva Zagreb poražena s visokih 6:0.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Hrvoje Tironi, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-trazi-popravak-imidza-protiv-rasprodane-lokomotive-711337 Dinamo deklasirao Lokomotivu: Majer odigrao 'partiju života'], [[24sata]], objavljeno 16. kolovoza 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 12. rujna postigao je gol i asistenciju protiv [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]] koji je izgubio ligaški susret rezultatom 1:2.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-hajduk-i-dinamo-igraju-veliki-derbi-na-poljudu-pogledajte-sastave-1430924 Dinamo na Poljudu slavio protiv Hajduka, Oršić zabio golčinu], [[Večernji list]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-je-ipak-u-prvih-11-a-tu-je-i-gvardiol-hajduk-s-gyurcsom-715993 Dinamo u spektaklu slavio na Poljudu! Zabili Oršić i Kastrati], [[24sata]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola postigao je 4. listopada kada je Dinamo u ligi igrao 1:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref name="DIN" /><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-mislav-orsic-s-dva-je-vrhunska-slobodnjaka-osigurao-dinamu-pobjedu-kod-varazdina-i-spasio-debitanta-lauritsena-blamaze-foto-20201004 VIDEO, FOTO Mislav Oršić s dva je vrhunska 'slobodnjaka' osigurao Dinamu pobjedu kod Varaždina i spasio debitanta Lauritsena blamaže], Tportal, objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-ne-zna-za-poraz-moze-li-ga-ugroziti-varazdin-720103 Dinamo uz puno muke srušio Varaždin! Briljirao sjajni Oršić], [[24sata]], objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> U posljednjoj utakmici [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 10. prosinca 2021. protiv [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]] koju je Dinamo dobio 3:1, Oršić je postigao jedan gol.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, Patrik Mršnik, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/dinamo-slavi-ali-ipak-nije-postao-svjetski-rekorder-hrvat-pokvario-potpuni-show-modrih-na-maksimiru-15036166 DINAMO SLAVI, ALI IPAK NIJE POSTAO SVJETSKI REKORDER! HRVAT POKVARIO POTPUNI SHOW MODRIH NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-se-veceras-moze-upisati-u-povijest-mamic-odabrao-najjaci-sastav-1452851 Dinamo sa stilom dovršio posao u skupini, minute su nedostajalo da uđe i u povijest], [[Večernji list]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamovi-igraci-nakon-velicanstvene-pobjede-protiv-cska-zale-samo-za-jednim-to-nam-ipak-nije-trebalo-foto-20201211 VIDEO/FOTO Dinamovi igrači nakon veličanstvene pobjede protiv CSKA žale samo za jednim: To nam ipak nije trebalo...], Tportal, objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Također, nastup na ovoj utakmici bio je Oršićev 37. uzastopni u europskim natjecanjima, a da nije dobio karton. Time je Oršić oborio klupski rekord za najviše uzastopnih nastupa u europskim natjecanjima bez dobivanje kartona, koji je prethodno držao [[Tomislav Butina]].<ref>Ante Buškulić, [https://www.24sata.hr/sport/luda-sezona-rekorda-u-europi-dinamo-ih-vec-postavio-osam-747433 Luda sezona rekorda u Europi: Dinamo ih već postavio osam!], [[24sata]], objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola ponovno je postigao 27. siječnja 2021. i to u ligaškoj utakmici protiv splitskog Hajduka koja je završila 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-golove-mislava-orsica-kojih-se-ne-bi-posramio-ni-lionel-messi-foto-20210127 VIDEO/FOTO Pogledajte golove Mislava Oršića, kojih se ne bi posramio ni Lionel Messi], Tportal, objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Batišić, [https://www.24sata.hr/sport/petko-i-gavro-napadaju-hajduk-hajdukov-junak-krece-s-klupe-742058 Dinamo još jednom bolji od Hajduka! 'Bili' promašivali, oduševio velemajstor Oršić...], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 5. veljače Oršić je potpisao novi višegodišnji ugovor s Dinamom.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/vijesti/mislav-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom MISLAV ORŠIĆ POTPISAO NOVI UGOVOR S DINAMOM!], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/sjajne-vijesti-za-dinamo-jedan-od-najboljih-igraca-i-novi-vatreni-potpisao-ugovor-tu-je-moj-dom-15048353 SJAJNE VIJESTI ZA DINAMO, JEDAN OD NAJBOLJIH IGRAČA I NOVI VATRENI POTPISAO UGOVOR: ‘TU JE MOJ DOM!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-se-pohvalio-mozda-i-najvecim-poslom-u-ovom-prijelaznom-roku-sjajni-napadac-potpisao-visegodisnji-ugovor-s-modrima-20210205 Dinamo se pohvalio možda i najvećim poslom u ovom prijelaznom roku; sjajni napadač potpisao višegodišnji ugovor s 'modrima'], Tportal, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka postigao je dvije asistencije u utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je [[Rusija|ruski]] [[FK Krasnodar|Krasnodar]] poražen rezultatom 2:3.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-u-hladnoj-rusiji-protiv-krasnodara-na-minus-13-746387 Petko zaledio Ruse! Dinamovci na koračić od osmine finala EL], [[24 sata]], objavljeno 18. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije Oršić je postigao jedini gol na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-u-maksimiru-ide-po-povijesnu-pobjedu-1471905 Spasibo, Krasnodar! Dinamo je opet bolji, Modri su prošli u osminu finala Europske lige!], [[Večernji list]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/hakleri-petko-i-jakic-pa-killer-orsic-pogledajte-kako-je-zabio-i-dosao-na-koracic-od-povijesti-747717 'Hakleri' Petko i Jakić pa 'killer' Oršić: Pogledajte kako je zabio i došao na koračić od povijesti!], [[24sata]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 7. ožujka u ligaškoj utakmici protiv Rijeke te je tako sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/tomic-s-kulenovicem-u-napadu-mamic-ide-s-udarnim-sastavom-749405 'Modri' do osme pobjede u nizu: Ivanušec i Oršić srušili Riječane], [[24sata]], objavljeno 7. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Četiri dana poslije Oršić je igrao u utakmici osmine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je Dinamo izgubio 0:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je vodio [[José Mourinho]].<ref name="DIN" /><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/pogledajte-kako-je-majstor-kane-srusio-dinamo-modri-tragicar-nakon-gafa-primio-gol-kroz-noge-15057135 POGLEDAJTE KAKO JE MAJSTOR KANE SRUŠIO DINAMO! MODRI TRAGIČAR NAKON GAFA PRIMIO GOL KROZ NOGE], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-cudo-u-londonu-hoce-li-mou-odmarati-zvijezde-750232 Obrana je poklanjala golove, a Kane bio nemilosrdan: Dinamo će sad trebati čudo za prolazak], [[24sata]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 14. ožujka protiv Varaždina kojeg je Dinamo dobio 5:0, Oršić je postigao dva gola i dvije asistencije.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-bez-milosti-razbio-nemocne-varazdince-modri-su-usred-varazdina-opalili-petardu-foto-20210314 VIDEO/FOTO Dinamo bez milosti razbio nemoćne Varaždince; 'modri' su usred Varaždina opalili 'petardu'], Tportal, objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rapsodija-golova-pogledajte-kako-je-dinamo-razbio-varazdin-750688 Rapsodija golova: Pogledajte kako je Dinamo razbio Varaždin], [[24sata]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Na toj utakmici postigao je svoj 50. gol u dresu Dinama.<ref>N. Lipovac, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/mislav-orsic-puno-sam-puta-pogledao-taj-video-definitivno-sam-lose-reagirao-lose-se-pripremio-15058277 MISLAV ORŠIĆ: ‘PUNO SAM PUTA POGLEDAO TAJ VIDEO! DEFINITIVNO SAM LOŠE REAGIRAO, LOŠE SE PRIPREMIO...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka, četiri dana poslije utakmice s Varaždinom, Dinamo je igrao uzvratnu utakmicu osmine finale UEFA Europske lige 2020./21. protiv Tottenhama od kojeg je u prvoj utakmici izgubio 0:2.<ref name="DIN" /> U 62. minuti susreta Oršić je na asistenciju [[Lovro Majer|Lovre Majera]] postigao gol za 1:0. 21 minutu kasnije lopta je od [[Bruno Petković|Brune Petkovića]] preko [[Arijan Ademi|Arijana Ademija]] došla do [[Iyayi Believe Atiemwen|Iyayija Believea Atiemwena]] na desnom krilu. Atiemwen se probio u [[šesnaesterac]] i potom s preciznošću uputio loptu po zemlji na deset metara gdje je utrčao Oršić i zabio po sredini gola za 2:0. Utakmica je tako odvedena u [[Produžetci (nogomet)|produžetke]] pošto je rezultat na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] bio jednakom onome u [[London]]u prije tjedan dana. U 106. minuti susreta Oršić je sjurio između trojice igrača Tottenhama te je s ruba šesnaesterca zabio gol [[Hugo Lloris|Hugu Llorisu]] za konačnih 3:0.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-sva-tri-fantasticna-gola-mislava-orsica-nevjerojatna-utakmica-dinamovog-napadaca-zbog-kojeg-jose-mourinho-nece-moci-spavati-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte sva tri fantastična gola Mislava Oršića; nevjerojatna utakmica Dinamovog napadača zbog kojeg Jose Mourinho neće moći spavati], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigavši taj [[hat-trick]], Oršić je postao prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama (svoj prvi je postigao sezonu ranije protiv Atalante). Broj golova koje je postigao Oršić u europskim utakmicama na toj je utakmici narastao s 14 na 17. Time je Oršić postao najbolji strijelac Dinama u europskim utakmicama. Prethodno su taj rekord držale klupske legende [[Igor Cvitanović]] i [[Slaven Zambata]] od kojih je svaki od njih postigao 15 golova. Prije ove utakmice [[Miljenko Mumlek]] i [[Zlatko Vujović]] držali su rekord za broj postignutih europskih pogodaka u dresu nekog hrvatskog kluba. Mumlek je zabio 16 golova dok je bio igrač [[varaždin]]skog [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]], a Vujović isto toliko dok je bio igrač Hajduka.<ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-dinamov-je-junak-a-pogledajte-ovu-nepravdu-prema-njemu-1477515 Mislav Oršić Dinamov je junak, a pogledajte ovu nepravdu prema njemu!], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Oršić je postao tek drugi igrač u povijesti koji je zabio Tottenhama hat-trick u nekoj europskoj utakmici. Prvi koji je to postigao bio je [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Serge Gnabry]] koji je hat-trick postigao sezonu ranije.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefa-nominirala-mislava-orsica-za-igraca-tjedna-u-europskoj-ligi-glasajte-za-dinamovog-napadaca-koji-je-torpedirao-tottenham-i-mourinha-iz-europe-foto-20210319 UEFA nominirala Mislava Oršića za igrača tjedna u Europskoj ligi; glasajte za Dinamovog napadača koji je 'torpedirao' Tottenham i Mourinha iz Europe], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> UEFA je u najboljih 11 tog kola UEFA Europske lige uvrstila tri Dinamova igrača: [[Dominik Livaković|Dominika Livakovića]], [[Kévin Théophile-Catherine|Kévina Théophile-Catherinea]] i Mislava Oršića.<ref name="TOT1">S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefi-nije-bilo-dovoljno-sto-je-nagradila-mislava-orsica-pa-je-u-momcad-tjedna-ubacila-jos-dva-dinamova-igraca-foto-20210320 Uefi nije bilo dovoljno što je nagradila Mislava Oršića, pa je u momčad tjedna 'ubacila' još dva Dinamova igrača], Tportal, objavljeno 20. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Također, Oršića je UEFA proglasila najboljim igračem kola.<ref name="TOT2">[https://www.vecernji.hr/sport/veliko-priznanje-za-dinamo-i-orsica-ovo-pokazuje-koliko-je-mocan-hrvatski-prvak-1477718 Veliko priznanje za Dinamo i Oršića: Ovo pokazuje koliko je moćan hrvatski prvak], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref name="TOT3">S.Š./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ako-je-i-bilo-kakvih-dilema-vise-ih-nema-uefa-je-posteno-nagradila-velicanstveno-izdanje-mislava-orsica-foto-20210319 Ako je i bilo kakvih dilema, više ih nema. Uefa je pošteno nagradila veličanstveno izdanje Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamo je pobjedom protiv Tottenhama izborio četvrtfinale UEFA Europske lige 2020./21., prvo četvrtfinale u nekom europskom klupskom natjecanju nakon pola stoljeća.<ref>D.S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-kako-gori-ispred-maksimirskog-stadiona-na-kojem-se-dogodilo-cudo-stotine-navijaca-s-igracima-proslavilo-povijesni-uspjeh-foto-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte kako je gorjelo ispred maksimirskog stadiona na kojem se dogodilo čudo; stotine navijača s igračima proslavilo povijesni uspjeh Dinama], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamova pobjeda nad Tottenhamom izabrana je za drugu najbolju utakmicu te sezone UEFA Europske lige.<ref>S.Š., [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamovo-gazenje-tottenhama-i-hat-trick-mislava-orsica-izabrani-su-za-drugu-najbolju-utakmicu-europske-lige-ove-sezone-20210515 VIDEO Dinamovo gaženje Tottenhama i hat-trick Mislava Oršića izabrani su za drugu najbolju utakmicu Europske lige ove sezone], Tportal, objavljeno 15. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U četvrtfinalu Dinamo je igrao s [[Villarreal CF|Villarrealom]]. Na Maksimiru je Dinamo 8. travnja izgubio 0:1, a u uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije 2:1.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-11fe731e793d-9e2c65aca865-1000--highlights-report-villarreal-win/ Dinamo Zagreb 0-1 Villarreal: Gerard Moreno gives visitors narrow win], [[UEFA]], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-120c86a04706-b41442c1dd52-1000--highlights-report-villarreal-ease-through/ Villarreal 2-1 Dinamo Zagreb (agg: 3-1): Villarreal ease through to semi-finals], [[UEFA]], objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> Oršić je bio jedini Dinamov strijelac na tim utakmicama.<ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljeni-su-sastavi-za-utakmicu-villarreala-i-dinama-modri-od-prve-minute-idu-s-najjacim-sastavom-bruno-petkovic-je-u-prvih-11-20210415 VIDEO/FOTO Dinamo nije uspio; Villarreal je slavio 2:1 i izborio plasman u polufinale Europske lige], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/moze-li-dinamo-do-polufinala-utakmica-istine-s-villarrealom-756730 Kraj 'modre' bajke: Oršić dao nadu, ali Villarreal ide dalje!], [[24sata]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U finalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigranoj 19. svibnja, Dinamo je pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 6:3, a Oršić je pritom dva puta bio strijelac.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-devet-golova-u-senzacionalnom-finalu-dinamo-cudesno-osvojio-duplu-krunu-slave-hajduk-rijeka-15074402 VIDEO: DEVET GOLOVA U SENZACIONALNOM FINALU! DINAMO ČUDESNO OSVOJIO DUPLU KRUNU, SLAVE HAJDUK, RIJEKA...], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-20-sati-dinamo-i-istra-u-finalu-kupa-pogledajte-sastave-1493821 Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s devet golova svladao Istru i osvojio Kup], [[Večernji list]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/puljani-traze-cudo-u-v-gorici-dinamo-po-16-trofej-u-kupu-762998 Gem, set i meč za novi Kup! Dinamo u golijadi srušio Istru], [[24sata]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> UEFA je Oršića i njegovog klupskog suigrača Livakovića uvrstila u najbolju momčad UEFA Europske lige 2020./21.<ref name="EL20211">[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20212">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/zasluzeno-priznanje-dva-igraca-dinama-u-najboljoj-postavi-europske-lige-1496905 Zasluženo priznanje! Dva igrača Dinama u najboljoj postavi Europske lige], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20213">S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamov-dvojac-je-medu-najboljima-u-europi-brojni-igraci-s-maksimira-su-zasjali-ove-sezone-ali-ova-dvojica-su-bas-odusevila-20210529 Dinamov dvojac je među najboljima u Europi; brojni igrači s Maksimira su zasjali ove sezone, ali ova dvojica su baš oduševila], Tportal, objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20214">Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/novi-uspjeh-uefa-u-najbolji-tim-el-stavila-dvojicu-dinamovaca-764910 Novi uspjeh: Uefa u najbolji tim EL stavila dvojicu dinamovaca!], [[24sata]], objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2021./22. ==== Oršić je postigao jednu asistenciju i izborio jedan [[Jedanaesterac (nogomet)|kazneni udarac]] 30. rujna 2021. u utakmici [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] odigrane protiv [[KRC Genk|Genka]] koji je poražen 0:3.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-po-nastavak-sjajnog-napadackog-niza-protiv-genk-1527341 Pravo lice Dinama za prvu pobjedu: Ivanušec načeo, a Petko iz penala dokrajčio domaćine], [[Večernji list]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-pobjede-protiv-genka-otkrio-sto-je-najvise-motiviralo-dinamove-igrace-stvarno-nam-je-bilo-dosta-toga-foto-20211001 Mislav Oršić nakon pobjede protiv Genka otkrio što je najviše motiviralo Dinamove igrače: Stvarno nam je bilo dosta toga...], Tportal, objavljeno 1. listopada 2021., pristupjeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-modri-kao-iz-udzbenika-kako-je-ivanusec-probio-belgijce-787459 VIDEO 'Modri' kao iz udžbenika! Kako je Ivanušec probio Belgijance i Petković kulerski izveo penale], [[24sata]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol iz [[Udarac iz kuta|kornera]] u utakmici osmine finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigrane 27. listopada protiv [[2. HNL|drugoligaškog]] kluba [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelo Brdo]] koji je izgubio susret 2:3.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-zabio-iz-kornera-pa-priznao-nisam-to-gadao-ali-je-uslo-1534603 Oršić zabio iz kornera pa priznao: Nisam to gađao, ali je ušlo], [[Večernji list]], objavljeno 28. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-zeli-popraviti-los-dojam-kod-vodece-momcadi-2-hnl-a-trener-krznar-zabrinut-je-zbog-dvije-stvari-koje-imaju-veze-s-nezgodnim-domacinom-20211027 FOTO Dinamo se mučio protiv BSK-a, a onda je Mislav Oršić zabio spektakularan gol iz kornera za pobjedu 3:2 ], Tportal, objavljeno 27. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Dana 9. prosinca Oršić je u utakmici posljednjeg kola grupne faze UEFA Europske lige 2021./22. odigrane protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] postigao jedini pogodak na susretu. Tom je pobjedom Dinamo osvojio drugo mjesto u skupini te se tako plasirao u doigravanju za osminu finala.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-spektakularan-gol-orsica-cak-su-i-navijacima-west-hama-padale-vilice-od-ljepote-1546170 VIDEO Pogledajte spektakularan gol Oršića, čak su i navijačima West Hama padale vilice od ljepote], [[Večernji list]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-utakmice-prokomentirao-svoje-remek-djelo-evo-sto-je-rekao-foto-20211209 Mislav Oršić nakon utakmice prokomentirao svoje remek djelo, evo što je rekao], Tportal, objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-majko-mila-kakav-gol-pogledajte-orsicevu-bombetinu-802230 VIDEO Majko mila, kakav gol! Pogledajte Oršićevu bombetinu], [[24sata]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Oršićev pogodak UEFA je proglasila najboljim pogotkom tog kola.<ref name="WHU1">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/jos-jedno-veliko-priznanje-za-orsica-1546307 Još jedno veliko priznanje za Oršića], [[Večernji list]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU2">V.R./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/orsiceva-golcina-u-londonu-kojoj-se-svi-dive-obisla-svijet-a-stigla-je-i-potvrda-iz-uefe-proglasen-je-za-najljepsi-pogodak-kola-u-europskoj-ligi-foto-20211210 Oršićeva golčina u Londonu kojoj se svi dive obišla svijet, a stigla je i potvrda iz Uefe; proglašen je za najljepši pogodak kola u Europskoj ligi!], Tportal, objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU3">[[HINA]], [https://www.24sata.hr/sport/i-uefa-prepoznala-orsicevu-bombu-proglasili-golom-kola-802399 I Uefa prepoznala: Oršićevu bombu proglasili golom kola], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Tri dana poslije utakmice s West Ham Unitedom, 12. prosinca, Oršić je postigao dva gola u ligaškom susretu protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je završio 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-modri-u-25-minuta-rijesili-slaven-i-popeli-se-iznad-hajduka-pogledajte-golove-15132195 VIDEO: MODRI U 25 MINUTA RIJEŠILI SLAVEN I POPELI SE IZNAD HAJDUKA, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/modri-nakon-velike-europske-pobjede-traze-pobjedu-i-povratak-forme-u-ligi-spikic-i-andric-od-prve-minute-20211212 VIDEO 'Modri' do sigurne pobjede na Maksimiru! Raspoloženi Oršić i Andrić presudili Belupu i Dinamo je došao do bitna tri boda u prvenstvu], Tportal, objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-koprivnici-lovi-formu-uoci-novog-europskog-izazova-786401 'Modra' rapsodija u Koprivnici: Oršić oduševio majstorijom], [[24sata]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Dana 19. prosinca Oršić je asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hrvatski-dragovoljac/video-dinamo-na-krilima-perica-i-andrica-slavio-u-kranjcevicevoj-i-izbio-na-vrh-ljestvice-pogledajte-golove-15135088 VIDEO: DINAMO NA KRILIMA PERIĆA I ANDRIĆA SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ I IZBIO NA VRH LJESTVICE, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Edi Džindo, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/kopic-uoci-novog-testa-ne-treba-nas-zanimati-kako-ce-drugi-klubovi-odigrati-1548576 Dinamo slavio i došao na vrh Prve HNL, ali Hr. dragovoljac je imao više udaraca], [[Večernji list]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-se-lako-obracunao-s-nedoraslim-dragovoljcem-modri-su-zabili-dva-gola-a-jos-su-im-dva-ponistena-foto-20211219 VIDEO/FOTO Dinamo se lako obračunao s nedoraslim Dragovoljcem; 'modri' su zabili dva gola, a još su im dva poništena...], Tportal, objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> U siječnju 2022. [[FA Premier liga|premierligaški]] klub [[Burnley F.C.|Burnley]] pokušao je od Dinama kupiti Oršića.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/englezi-otkrivaju-dinamova-kapitalca-zeli-velikan-iz-premier-lige-1556614 Englezi otkrivaju: Dinamova kapitalca želi velikan iz Premier lige], [[Večernji list]], objavljeno 20. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-pred-novim-fantasticnim-transferom-ali-bez-obzira-na-silne-milijune-to-bi-moglo-uzdrmati-modru-svlacionicu-foto-20220125 Dinamo pred novim fantastičnim transferom, ali bez obzira na silne milijune to bi moglo uzdrmati 'modru' svlačionicu], Tportal, objavljeno 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-odlazi-iz-dinama-burnley-je-ponudio-osam-milijuna-eura-modri-se-i-dalje-premisljaju-811362 Oršić odlazi iz Dinama? Burnley je ponudio osam milijuna eura! 'Modri' se i dalje premišljaju], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je htio prijeći u Burnley, no čelnici maksimirskog kluba odbili su ponudu od 8 do 9 milijuna eura zbog načina plaćanja, iako su bili zadovoljni iznosom ponude. Također, jedan od razloga zašto je Dinamo odbio ponudu bio je nedostatak adekvatne zamjene za Oršića.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-zeli-otici-u-burnley-ali-dinamo-ipak-odbio-engleze-811505 Mislav Oršić želi otići u Burnley, ali Dinamo ipak odbio Engleze!], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Burnley je htio platiti Dinamu u što više rata, dok je Dinamo tražio da Burnley odmah plati kompletni iznos.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-uvijek-ne-popusta-orsic-i-dalje-daleko-od-burnleya-811823 Dinamo još uvijek ne popušta: Oršić i dalje daleko od Burnleya], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Zatim je Dinamo odbio ponudu od 10 milijuna eura.<ref name="desetmil">Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-odbio-10-milijuna-eura-ali-orsic-zeli-otici-pogledajte-koliku-mu-placu-nude-englezi-15150744 DINAMO ODBIO 10 MILIJUNA EURA! ALI, ORŠIĆ ŽELI OTIĆI, POGLEDAJTE KOLIKU MU PLAĆU NUDE ENGLEZI...], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Potom je predsjednik Burnleyja došao u Zagreb kako bi pregovarao s čelnicima Dinama,<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/na-pomolu-preokret-u-transferu-mislava-orsica-dinamo-rekao-ne-a-suvlasnik-premierligasa-stigao-u-zagreb-15151166 NA POMOLU PREOKRET U TRANSFERU MISLAVA ORŠIĆA?! DINAMO REKAO NE, A SUVLASNIK PREMIERLIGAŠA STIGAO U ZAGREB...], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/doznajemo-predsjednik-burnleyja-u-dosao-je-u-zagreb-po-orsica-1558943 Ekskluzivno doznajemo: Predsjednik Burnleyja došao je u Zagreb po Oršića!], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> no bez uspjeha. Oršić je na kraju ostao u Dinamu.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-orsic-ostaje-u-dinamu-pogledajte-kako-su-modri-navijacima-priopcili-najljepsu-vijest-15151291 VIDEO: ORŠIĆ OSTAJE U DINAMU! POGLEDAJTE KAKO SU MODRI NAVIJAČIMA PRIOPĆILI NAJLJEPŠU VIJEST], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</reF><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-orsic-ostaje-u-dinamu-dinamo-objavio-intrigantan-video-1559043 VIDEO Oršić ide s Dinamom po naslov prvaka! Englezi otpali iz dogovora], [[Večernji list]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-je-odbio-ponudu-engleza-od-cak-10-milijuna-eura-i-pobjednicki-objavio-mislav-orsic-ostaje-na-maksimiru-20220129 Dinamo je odbio ponudu Engleza od čak 10 milijuna eura i pobjednički objavio: Mislav Oršić ostaje na Maksimiru!], Tportal, objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Hrvoje Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/video-dinamo-zaintrigirao-navijace-orsic-ipak-ostaje-812140 VIDEO Dinamo zaintrigirao navijače: Oršić ipak ostaje!], [[24sata]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 1. veljače Oršić je potpisao novi ugovor s Dinamom koji vrijedi do ljeta 2026.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/velika-vijest-s-maksimira-mislav-orsic-otkrio-istinu-o-transferu-u-englesku-i-potpisao-za-dinamo-do-34-godine-15152467 VELIKA VIJEST S MAKSIMIRA: MISLAV ORŠIĆ OTKRIO ISTINU O TRANSFERU U ENGLESKU I POTPISAO ZA DINAMO DO 34. GODINE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>B.T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-euforija-na-maksimiru-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom-i-porucio-idemo-po-naslov-prvaka-foto-20220201 VIDEO/FOTO Euforija na Maksimiru; Oršić potpisao novi ugovor s Dinamom i poručio: Idemo po naslov prvaka], Tportal, objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-je-potpisao-novi-ugovor-htio-sam-otici-u-burnley-ali-je-presudila-volja-navijaca-i-kluba-812717 Oršić je potpisao novi ugovor: 'Da, htio sam otići u Englesku! Ali onda sam shvatio poruku...'], [[24sata]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Pet dana kasnije Oršić je dvaput bio strijelac u ligaškom susretu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koji je završio 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/dinamo-nastavlja-kopicevski-na-orsicev-pogon-petkovic-se-jednim-potezom-opet-iskljucio-za-iducu-utakmicu-15154739 DINAMO NASTAVLJA ‘KOPIĆEVSKI‘, NA ORŠIĆEV POGON, PETKOVIĆ SE JEDNIM POTEZOM OPET ISKLJUČIO ZA IDUĆU UTAKMICU], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/suci-nisu-vidjeli-ademijev-prekrsaj-prije-penala-a-dinamo-je-uzeo-bodove-1561267 Suci nisu vidjeli Ademijev prekršaj prije penala, a Dinamo je uzeo bodove], [[Večernji list]], objavljeno 7. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/kopic-je-opet-dao-prednost-andricu-petkovic-na-klupi-813749 Dinamo se provukao u Puli s igračem više: VAR im poništio penal, Oršić opet spasio sve], [[24sata]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je 17. veljače postigao jedan gol u utakmici doigravanja za osminu finalu protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] od koje je Dinamo izgubio 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-prekrasan-gol-maestra-orsica-koji-je-vratio-nadu-dinamu-1564392 VIDEO Pogledajte prekrasan gol maestra Oršića koji je vratio nadu Dinamu], [[Večernji list]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spektakl-u-sevilli-dinamo-protiv-spanjolskog-velikana-u-potrazi-za-novim-europskim-iznenadenjem-cekaju-se-postave-20220217 Sevilla pobijedila Dinamo! Modri odigrali dobru utakmicu ali greške su ih koštale boljeg rezultat], Tportal, objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Thea Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-pet-minuta-ludila-orsic-je-sjajno-zabio-a-sevilla-odgovorila-s-2-gola-u-2-minute-816374 Pogledajte pet minuta ludila! Oršić je sjajno zabio, a Sevilla odgovorila s 2 gola u 2 minute], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Sedam dana kasnije Oršić je iz penala postigao jedini gol u uzvratnoj utakmici.<ref name="DIN" /><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-protiv-seville-modri-traze-pobjedu-i-jos-jedno-europsko-cudo-na-maksimiru-20220224 FOTO], Dinamo odigrao sjajnu utakmicu i pobijedio veliku Sevillu! Malo je falilo Modrima za prolaz u osminu finala, Tportal, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/navijaci-vjeruju-u-cudo-10-000-navijaca-bodrit-ce-modre-na-maksimiru-protiv-andaluzana-817841 Dinamo ispao iz Europe! Oršić je dao nadu, ali Španjolci idu dalje], [[24sata]], objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 15. travnja Oršić je postigao dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Istre 1961 koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/video-golijada-pregrst-sansi-jedna-od-dinamovih-akcija-sezone-i-orsic-show-pogledajte-i-gaf-gostiju-15184544 VIDEO: GOLIJADA, PREGRŠT ŠANSI, JEDNA OD DINAMOVIH AKCIJA SEZONE I ORŠIĆ SHOW! POGLEDAJTE I GAF GOSTIJU], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-dinamo-vs-istra-plavi-na-ispit-pred-derbi-s-oporavljenim-ivanusecom-1579148 Oršić zabio dva komada već u prvom dijelu, Emreli dodao još jedan za slavlje plavih], [[Večernji list]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-nakon-bitne-pobjede-na-rujevici-docekuje-istru-na-maksimiru-pobjeda-je-imperativ-petkovic-na-klupi-20220415 VIDEO/FOTO Dinamo golovima Oršića i Emrelija došao do rutinske pobijede protiv Istre! Bitna tri boda u borbi za naslov u HT Prvoj ligi], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2022./23. ==== [[Datoteka:Mislav-Orsic-2022.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2022.]] godine]] Dana 23. srpnja 2022. postigao je gol i asistenciju u utakmici [[HNL]] (do početka sezone liga se zvala 1. HNL) odigrane protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.<ref name="DIN" /> Šest dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] odigranoj 8. kolovoza protiv [[Bugarska|bugarskog]] kluba [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] kojeg je Dinamo dobio 4:2, Oršić je postigao dva pogotka od kojih je drugi iz [[Jedanaesterac|penala]]. Taj pogodak bio je Oršićev 25. u svim europskim klupskim natjecanjima.<ref>[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/mislav-orsic-stigao-je-protiv-ludogoreca-do-25-europskog-gola-u-dinamovom-dresu/ Mislav Oršić je protiv Ludogorca stigao do 25. europskog gola u Dinamovom dresu], Telesport, [[Telegram (portal)|Telegram]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> Kasnije tijekom te utakmice Dinamu je bio dosuđen još jedan penal. Umjesto da izvede penal i tako postigne [[hat-trick]], Oršić je prepustio izvođenje penala klupskom suigraču [[Bruno Petković|Bruni Petkoviću]] koji je zabio za konačnih 4:2.<ref>Mislav Znaor, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-otkrio-zasto-je-petkovicu-prepustio-penal-ovo-jos-nisam-dozivio-zvizduci-su-nepotrebn-853334 Oršić otkrio zašto je Petkoviću prepustio penal: Ovo još nisam doživio! Zvižduci su nepotrebni], [[24sata]], objavljeno 8. kolovoza 2022., pristupljeno 9. kolovoza 2022.</ref> Dana 20. kolovoza Oršić je u ligaškoj utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 5:2 postigao jedan pogodak i ostvario svoj 200. službeni nastup za Dinamo Zagreb.<ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-u-velikoj-krizi-na-noge-dinamu-vec-ih-dijeli-8-bodova-855306 Perić srušio Osječane s dva gola], [[24sata]], objavljeno 20. kolovoza 2022., pristupljeno 25. kolovoza 2022.</ref> Dana 2. rujna Oršić je postigao jedan pogodak i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je završila 3:1.<ref>[[HINA]], Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/sudar-prvog-i-posljednjeg-u-ligi-ranjena-rijeka-stize-u-maksimir-857876 Oršić je golčinom i s dva asista sredio Rijeku i najavio Chelsea], [[24sata]], objavljeno 2. rujna 2022., pristupljeno 2. rujna 2022.</ref> Četiri dana kasnije, nakon što je pretrčao 50-ak metara u kontri, Oršić je postigao jedini pogodak na utakmici grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] odigrane protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-orsicevu-majstoriju-petko-jednim-potezom-izbacio-stopera-od-82-milijuna-eura-858610 Strijelac gola od 21 mil. kuna: Uh, ma ne znam što bih rekao! Svatko je ugradio svoj dio u ovo], [[24sata]], objavljeno 6. rujna 2022., pristupljeno 6. rujna 2022.</ref> Idući dan, Chelseajev menadžer [[Thomas Tuchel]] koji je dvije sezone ranije osvojio [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Ligu prvaka 2020./21.]] s Chelseajem, dobio je otkaz.<ref>[https://www.chelseafc.com/en/news/article/chelsea-football-club-part-company-with-thomas-tuchel Chelsea Football Club part company with Thomas Tuchel], [[Chelsea F.C.|Chelsea]], objavljeno 7. rujna 2022., pristupljeno 7. rujna 2022.</ref> Dana 14. rujna, osam dana nakon utakmice s Chelseajem, Oršić je postigao gol u utakmici UEFA Lige prvaka u kojoj je Dinamo izgubio 3:1 od [[A.C. Milan|Milana]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-jedna-od-najljepsih-akcija-godine-pogledajte-sto-su-orsic-i-petkovic-napravili-obrani-milana-15247737 VIDEO: JEDNA OD NAJLJEPŠIH AKCIJA GODINE! POGLEDAJTE ŠTO SU ORŠIĆ I PETKOVIĆ NAPRAVILI OBRANI MILANA], [[Sportske novosti]], objavljeno 14. rujna 2022., pristupljeno 14. rujna 2022.</ref> Dana 13. studenoga postigao je dva gola i assitenciju u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je poražena s visokih 2:7.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rijeka/nezapamceni-potop-i-golema-sramota-rijeke-dinamo-joj-na-rujevici-zabio-sedam-komada-15274749 NEZAPAMĆENI POTOP I GOLEMA SRAMOTA RIJEKE! DINAMO JOJ NA RUJEVICI ZABIO - SEDAM KOMADA!], [[Sportske novosti]], objavljeno 13. studenoga 2022., pristupljeno 13. studenoga 2022.</ref> To je bila njegova posljedna utakmica u dresu Dinama. Za Dinamo je sveukupno zabio 91 gol u 216 utakmica. === Southampton === Početkom siječnja 2023. [[Southampton F.C.|Southampton]], posljednja momčad [[Engleska|engleske]] [[FA Premier liga|Premier lige]], prvotno je [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] za Oršića ponudila pet milijuna eura na rate, no Dinamo je odbio tu ponudu.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/doznajemo-koliko-su-englezi-ponudili-za-orsica-i-sto-trazi-dinamo-sad-je-jasno-i-sto-zeli-zvijezda-modrih-15292370 DOZNAJEMO KOLIKO SU ENGLEZI PONUDILI ZA ORŠIĆA I ŠTO TRAŽI DINAMO! SAD JE JASNO I ŠTO ŽELI ZVIJEZDA MODRIH], [[Sportske novosti]], objavljeno 4. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> Dinamo je na kraju prihvatio Southamptonovu drugu ponudu od šest milijuna koji s bonusima mogu narasti na osam milijuna eura.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/kako-su-tekli-pregovori-oko-orsica-i-sto-je-sve-dogovoreno-brekalo-stize-u-dinamo-evo-zasto-to-nije-realno-15292818 KAKO SU TEKLI PREGOVORI OKO ORŠIĆA I ŠTO JE SVE DOGOVORENO: ‘BREKALO STIŽE U DINAMO? EVO ZAŠTO TO NIJE REALNO‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> To je tada bio najveći iznos za koji je Dinamo prodao nekog svojeg igrača, a da je imao 30 ili više godina.<ref name="gotovo">Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/gotovo-je-englezi-slomili-modre-mislav-orsic-napusta-dinamo-otkrivamo-detalje-velikog-posla-na-maksimiru-15292730 GOTOVO JE, ENGLEZI ‘SLOMILI‘ MODRE, MISLAV ORŠIĆ NAPUŠTA DINAMO! OTKRIVAMO DETALJE VELIKOG POSLA NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> Godinu dana ranije Dinamo je odbio ponudu [[Burnley F.C.|Burnleyja]] od 10 milijuna eura za Oršića.<ref name="desetmil" /> Oršić je potom bio nagrađen novim ugovorom s godišnjom plaćom od 1,2 milijuna eura te mu je obećano da će ga prilikom iduće ponude pustiti u bilo koji klub, ako ponuda bude biti zadovoljavajuća za klub. Prodavši Oršića, Dinamo je uštedio 3,5 milijuna eura na njegovim plaćama za posljednje tri godine ugovora.<ref name="gotovo" /> Dana 6. siječnja 2023. Oršić je potpisao ugovor sa [[Southampton F.C.|Southamptonom]] na dvije i pol godine.<ref>[https://www.southamptonfc.com/news/2023-01-06/announcement-southampton-dinamo-zagreb-transfer-mislav-orsic Saints complete Oršić signing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230109131353/https://www.southamptonfc.com/news/2023-01-06/announcement-southampton-dinamo-zagreb-transfer-mislav-orsic |date=9. siječnja 2023. }}, [[Southampton F.C.]], objavljeno 6. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> Time je postao 28. Hrvat u povijesti [[FA Premier liga|Premier lige]].<ref>Emir Fulurija, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/orsic-ce-postati-28-hrvatski-nogometas-koji-ce-zaigrati-u-premiershipu-mozete-li-se-sjetiti-ostalih-hrvata-15292758 ORŠIĆ ĆE POSTATI 28. HRVATSKI NOGOMETAŠ KOJI ĆE ZAIGRATI U PREMIERSHIPU! MOŽETE LI SE SJETITI OSTALIH HRVATA?], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> Oršić je za Southampton debitirao 11. siječnja 2023. ušavši u 83. minuti četvrtfinalne utakmice [[Engleski liga-kup|Engleskog liga-kupa]] u kojoj je [[Manchester City F.C.|Manchester City]] poražen 2:0.<ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/video-orsic-debitirao-i-southampton-odmah-sokirao-manchester-city-pogledajte-sjajne-golove-1648638 VIDEO Oršić debitirao i Southampton odmah šokirao Manchester City! Pogledajte sjajne golove], [[Večernji list]], objavljeno 11. siječnja 2023., pristupljeno 11. siječnja 2023.</ref> U [[FA Premier liga|Premier ligi]] je debitirao 21. siječnja kada je ušao kao zamjena u 84. minuti utakmice protiv [[Aston Villa|Aston Ville]] od koje je Southampton izgubio 0:1.<ref>Alfie House, [https://www.dailyecho.co.uk/sport/saints/reports/reports0405/23267475.southampton-rue-two-disallowed-goals-aston-villa-snatch-win/ Southampton rue two disallowed goals as Aston Villa snatch win], [[Southern Daily Echo|Daily Echo]], objavljeno 21. siječnja 2023., pristupljeno 21. siječnja 2023.</ref> Sedam dana kasnije debitirao je u [[FA kup]]u i to protiv [[Football League Championship|drugoligaša]] [[Blackpool F.C.|Blackpoola]] koji je ispao iz natjecanja izgubivši 2:1.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/zaboravljeni-junak-s-maksimira-zamijenio-orsica-hrvat-opet-na-udaru-predvidljiv-je-procitali-su-ga-15300139 ZABORAVLJENI JUNAK S MAKSIMIRA ZAMIJENIO ORŠIĆA, HRVAT OPET NA UDARU: ‘PREDVIDLJIV JE, PROČITALI SU GA‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2023., pristupljeno 28. siječnja 2023.</ref> Oršić je za Southampton odigrao sveukupno 5 utakmica: 1 u Premier ligi (6 minuta) i po dvije u FA kupu i Engleskom liga-kupu.<ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/germanijak-doznaje-gotovi-pregovori-orsic-novi-igrac-trabzonspora/115553 Germanijak doznaje: Gotovi pregovori – Oršić novi igrač Trabzonspora!], Germanijak, objavljeno 27. lipnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> Southampton je na kraju sezone ispao iz Premier lige u [[EFL Championship|Championship]].<ref>Ben Grounds, [https://www.skysports.com/football/news/11700/12879067/southampton-relegated-from-the-premier-league-james-ward-prowse-says-he-and-team-mates-will-carry-regrets Southampton relegated from the Premier League: James Ward-Prowse says he and team-mates will carry regrets], [[Sky Sports]], objavljeno 13. svibnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> === Trabzonspor === Dana 30. lipnja 2023. Oršić je prešao iz [[Southampton F.C.|Southamptona]] u [[Turska|turski]] [[Trabzonspor]]<ref>[https://www.southamptonfc.com/en/news/article/orsic-completes-trabzonspor-move Oršić completes Trabzonspor move], [[Southampton F.C.]], objavljeno 30. lipnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref><ref>[https://www.bbc.co.uk/sport/football/66072786 Mislav Orsic: Southampton winger completes move to Turkish side Trabzonspor], [[BBC]], objavljeno 30. lipnja 2023., pristupljeno 8. srpnja 2023.</ref> za iznos od 4 milijuna eura, uključujući bonuse.<ref>Jacob Tanswell, [https://www.nytimes.com/athletic/4646814/2023/06/28/southampton-transfer-mislav-orsic/ Southampton accept Trabzonspor offer for Mislav Orsic], [[The New York Times]], objavljeno 28. lipnja 2023., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Tadašnji trener Trabzonspora bio je [[Nenad Bjelica]]. On je prethodno bio trener [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] tijekom dijela razdoblja u kojem je Oršić bio igrač Dinama. Oršić je iskazao da je Bjelica bio glavni razlog njegovog dolaska u Trabzonspor.<ref>[https://hns.team/en/news/26701/mislav-orsic-novi-igrac-trabzonspora/ Mislav Oršić novi igrač Trabzonspora], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 30. lipnja 2023., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Oršić je tijekom srpnja na pripremama zadobio ozljedu zbog koje nije mogao igrati sve do ožujka.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-trenutak-kada-se-orsic-ozlijedio-otkriveno-koliko-moze-trajati-oporavak-1697464 VIDEO Pogledajte trenutak kada se Oršić teško ozlijedio. Otkriveno koliko može trajati oporavak], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2023., pristupljeno 12. kolovoza 2023.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/konacno-mislav-orsic-se-vraca-na-teren-u-velikoj-ispovijesti-otkrio-mucne-detalje-osobne-kalvarije-1754530 Konačno: Mislav Oršić se vraća na teren! U velikoj ispovijesti otkrio mučne detalje osobne kalvarije], [[Večernji list]], objavljeno 17. ožujka 2024., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Bjelica je u međuvremenu dobio otkaz u listopadu.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/bjelica-dobio-otkaz-u-trabzonsporu-uprava-izgubila-strpljenje-hrvata-ceka-odsteta-15381963 Bjelica dobio otkaz u Trabzonsporu! Uprava izgubila strpljenje, Hrvata čeka odšteta], [[Sportske novosti]], objavljeno 7. listopada 2023., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Za Trabzonspor je debitirao 3. travnja 2024. ušavši s klupe u drugoj minute sudačke nadoknade na utakmici [[Süper Lig]]a protiv [[Konyaspor]]a koji je poražen 1:3. To je bio njegov prvi službeni nastup nakon 399 dana kada je još uvijek igrao za [[Southampton F.C.|Southampton]].<ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/vratio-se-mislav-orsic-broncani-vatreni-igrao-nakon-399-dana-974762 Vratio se Mislav Oršić! Brončani 'vatreni' igrao nakon 399 dana], [[24sata]], objavljeno 3. travnja 2024., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Asistirao je 25. srpnja u utakmici 2. kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2024./25.|UEFA Europske lige 2024./25.]] protiv [[Slovačka|slovačkog]] [[Ružomberok]]a koja je završila 0:2.<ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-asistirao-i-gurnuo-slovake-prema-splitu-zira-ce-na-osijek-a-rijeka-je-saznala-lose-vijesti-996283 Oršić asistirao i gurnuo Slovake prema Splitu, Zira će na Osijek, a Rijeka je saznala loše vijesti], [[24sata]], objavljeno 25. srpnja 2024., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Trener Trabzonspora izbacio ga je iz prve momčadi tijekom studenog 2024.<ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/svi-igraju-orsic-ni-u-zapisniku-klub-ga-je-udaljio-iz-momcadi-1014974 Svi igraju, Oršić ni u zapisniku: Klub ga je udaljio iz momčadi!], [[24sata]], objavljeno 10. studenog 2024., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> S Trabzonsporom je idući mjesec raskinuo ugovor.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/doznajemo-orsic-raskinuo-ugovor-sest-mjeseci-prije-isteka-hoce-li-dinamo-iskoristiti-jedinstvenu-priliku-15535455 Doznajemo: Oršić raskinuo ugovor šest mjeseci prije isteka. Hoće li Dinamo iskoristiti jedinstvenu priliku?], [[Sportske novosti]], objavljeno 21. prosinca 2024., pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> Oršić je za Trabzonspor odigrao svega 402 minute u 16 utakmica i pritom postigao jednu asistenciju.<ref>[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=449&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Trabzonsopor], [[Transfermarkt]], pristupljeno 22. prosinca 2024.</ref> === Pafos === Oršić je 22. siječnja 2025. potpisao ugovor s [[cipar]]skim prvoligaškim klubom [[Pafos FC|Pafos]].<ref>Frane Maršić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/transferi/gotovo-je-orsic-ima-novi-klub-suigrac-ce-mu-biti-hrvatski-reprezentativac-15545421 Gotovo je! Oršić ima novi klub, suigrač će mu biti hrvatski reprezentativac], [[Sportske novosti]], objavljeno 22. siječnja 2025., pristupljeno 22. siječnja 2025.</ref> Debitirao je osam dana kasnije u četvrtfinalnoj utakmici [[Ciparski nogometni kup|kupa]] u kojoj je [[APOEL FC|APOEL]] eliminiran s 5:4 na [[jedanaesterac (nogomet)|penale]] nakon što je rezultat bio 1:1.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/orsic-debitirao-u-novom-klubu-i-zabio-s-bijele-tocke-sjajni-ivusic-obranio-dva-penala-za-polufinale-15548245 Oršić debitirao u novom klubu i zabio s bijele točke, sjajni Ivušić obranio dva penala za polufinale], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. siječnja 2025., pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> U [[Ciparska prva divizija|ligi]] je debitirao 3. veljače protiv kluba [[PAC Omonia 29M]] koji je poražen s 2:1.<ref name="PAF">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=45457&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Pafos FC], [[Transfermarkt]], pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Prvi gol za Pafos postigao je 13. veljače u svom klupskom debiju u [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijskoj ligi]]. Tada je Pafos igrao 1:1 s [[AC Omonia|AC Omonijom]].<ref name="PAF" /><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/video-mislav-orsic-usao-s-klupe-pa-zabio-za-remi-u-ciparskom-derbiju-u-konferencijskoj-ligi-pogledajte-kako-1838094 VIDEO Mislav Oršić ušao s klupe pa zabio za remi u ciparskom derbiju u Konferencijskoj ligi, pogledajte kako], [[Večernji list]], objavljeno 13. veljače 2025., pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Dvaput je bio strijelac 30. travnja u prvom polufinalnom susretu kupa odigranom protiv kluba [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] kojeg je Pafos pobijedio s 4:2.<ref>Edi Ban, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-velika-utakmica-i-dva-gola-mislava-orsica-pogledajte-majstorski-potez-bivse-dinamove-zvijezde-15579360 VIDEO: Velika utakmica i dva gola Mislava Oršića! Pogledajte majstorski potez bivše Dinamove zvijezde], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. travnja 2025., pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> To je bila prva utakmica u kojoj je Oršić postigao dva pogotka od od 13. studenog 2022. kada je [[HNK Rijeka|Rijeka]] izgubila 2:7 od [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/mislav-orsic-ovo-nije-ucinio-dvije-i-pol-godine-a-jedna-cinjenica-daleko-je-vaznija-od-golova-15579473 Mislav Oršić ovo nije učinio dvije i pol godine, a jedna činjenica daleko je važnija od golova], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. svibnja 2025., pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> S Pafosom je osvojio prvenstvo, prvo u klupskoj povijesti, 4. svibnja kada je bio strijelac protiv kluba [[Aris Limassol FC|Aris Limassol]] koji je dobiven 4:0.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-orsic-ponovno-zabio-medu-strijelcima-i-bivsi-hajdukovac-pafos-slavi-povijesnu-titulu-15580511 VIDEO: Oršić ponovno zabio, među strijelcima i bivši hajdukovac! Pafos slavi povijesnu titulu], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. svibnja 2025., pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> U uzvratnoj utakmici trećeg kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Lige prvaka 2025./26.]] odigranoj 12. kolovoza 2025., postigao je gol i asistenciju protiv [[FK Dinamo Kijev|kijevskog Dinama]] čime je sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka utakmice.<ref>K.L., [[HINA]], [https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/pafos-izbacio-dinamo-kijev-orsic-zabio-i-asistirao-12287547 Pafos izbacio Dinamo Kijev, Oršić zabio i asistirao], [[HRT]], objavljeno 12. kolovoza 2025., pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> Pafos je te sezone prvi put u povijesti izborio UEFA Ligu prvaka.<ref>[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/momcad-izgradena-na-hnl-igracima-izbacila-je-zvezdu-i-dohvatila-ligu-prvaka-ovo-je-njezina-prica/ Momčad izgrađena na HNL igračima izbacila je Zvezdu i dohvatila Ligu prvaka. Ovo je njezina priča], [[Telegram (portal)|Telesport]], objavljeno 27. kolovoza 2025., pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> Zaigrao je u prvoj klupskoj utakmici u UEFA Ligi prvaka 17. rujna 2025. protiv [[Olympiakos SFP|Olympiakosa]] s kojim je Pafos igrao 0:0.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/live/cr7023xd3plt#Pafos Olympiakos 0 0 Pafos], [[BBC Sport]], objavljeno 17. rujna 2025., pristupljeno 10. lipnja 2026.</ref><ref>Stipe Karadžole, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-igrao-pafos-izdrzao-s-igracem-manje-luda-utakmica-u-pragu-1891726 Oršić igrao, Pafos izdržao s igračem manje, luda utakmica u Pragu], [[Večernji list]], objavljeno 17. rujna 2025., pristupljeno 10. lipnja 2026.</ref> U idućem kolu UEFA Lige prvaka, Oršić je 30. rujna postigao prvi klupski pogodak u tom natjecanju i to protiv [[FC Bayern München|minhenskog Bayerna]] od kojeg je Pafos izgubio 1:5.<ref>Karlo Ledinski, [https://www.vecernji.hr/sport/video-manuela-neura-ispitivali-kako-mu-je-orsic-zabio-golcinu-on-poludio-na-pitanje-1895087 VIDEO Manuela Neuera ispitivali kako mu je Oršić zabio golčinu, on poludio na pitanje], [[Večernji list]], objavljeno 1. listopada 2025., pristupljeno 10. lipnja 2026.</ref> Postigao je gol i asistenciju 28. siječnja 2026. u utakmici UEFA Lige prvaka u kojoj je Pafos pobijedio [[Slavia Prag|prašku Slaviju]] 4:1.<ref>Karlo Koret, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-fantasticnu-predstavu-orsica-u-ligi-prvaka-doveo-pafos-nadomak-prolaska-1928920 VIDEO Pogledajte fantastičnu predstavu Oršića u Ligi prvaka: Doveo Pafos nadomak prolaska], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2026., pristupljeno 10. lipnja 2026.</ref> === Povratak u Dinamo Zagreb === Oršić je 9. lipnja 2026. potpisao višegodišnji ugovor sa [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkim Dinamom]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/mislav-orsic-ponovno-u-dinamu Mislav Oršić ponovno u Dinamu], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 9. lipnja 2026., pristupljeno 1. srpnja 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 18 do 21 godine.<ref name="HNS" /> Poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] Oršić je prvi put dobio 19. kolovoza 2019. od izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dalic-prvi-put-pozvao-orsica-bartolec-unutra-rog-je-ispao-644594 Dalić je prvi put pozvao Oršića, Duje Ćaleta-Car nije na popisu!], [[24sata]], objavljeno 19. kolovoza 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Protiv potonjeg protivnika je i debitirao 9. rujna kada je Hrvatska igrala 1:1 u [[Baku]]u. Tada je zamijenio [[Ante Rebić|Antu Rebića]] u 86 minuti susreta.<ref name="HNS" /><ref>[https://semafor.hns.family/utakmice/30263965/azerbajdzan-hrvatska-1-1/ HRVATSKA PONOVNO DONIJELA BOD IZ BAKUA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 9. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu HRVATSKOJ BOD U AZERBAJDŽANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211212160053/https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu |date=12. prosinca 2021. }}, [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 10. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Dana 17. svibnja 2021. Zlatko Dalić [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.|objavio je popis koji sadrži imena 26 igrača]] za odgođeno Europsko prvenstvo 2020. Među tim igračima bio je i Oršić.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/popis-hrvatske-za-euro-2020-ovo-je-26-vatrenih-koji-putuju-na-europsko-prvenstvo---652063.html Dalić objavio popis za Euro 2020: Poznato svih 26 imena, izbornik objasnio iznenađenj], Gol.hr, objavljeno 17. svibnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Na tom natjecanju nije nastupao na niti jednoj utakmici grupne faze, već je jedino odigrao utakmicu osmine finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Na toj je utakmici zamijenio Rebića u 67. minuti kada je Hrvatska gubila 3:1. U 85. minuti postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju, a u drugoj minuti sudačke nadoknade asistirao je [[Mario Pašalić|Mariju Pašaliću]] za 3:3. Španjolska je u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]] pobijedila Hrvatsku 5:3.<ref name="HNS" /><ref>[https://semafor.hns.family/utakmice/51156832/hrvatska-spanjolska-3-5/ HRVATSKA ZAUSTAVLJENA U PRODUŽECIMA, ŠPANJOLSKOJ GOLIJADA U KOPENHAGENU], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/bio-sam-tako-napaljen-kada-sam-ulazio-da-bio-sam-ljut-sto-ne-igram-euro-mogli-smo-bolje-15084531 ‘BIO SAM TAKO NAPALJEN KADA SAM ULAZIO... DA, BIO SAM LJUT ŠTO NE IGRAM. EURO? MOGLI SMO BOLJE‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Dana 9. studenoga 2022. Zlatko Dalić uvrstio je Oršića na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>[[HINA]], Josip Tolić, Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dalic-objavljuje-konacan-popis-za-sp-osmorica-ce-otpasti-872307 Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali...], [[24sata]], objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 9. studenoga 2022.</ref> Na tom je Svjetskom prvenstvu 27. studenoga Oršić asistirao [[Lovro Majer|Lovri Majeru]] za konačnih 4:1 protiv [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanade]].<ref>Tomislav Juranović, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2022/video-hrvatska-napunila-mrezu-kanade-prvi-smo-u-skupini-velika-vecer-kramarica-15280259 VIDEO: HRVATSKA NAPUNILA MREŽU KANADE, PRVI SMO U SKUPINI, VELIKA VEČER KRAMARIĆA!], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. studenoga 2022., pristupljeno 27. studenoga 2022.</ref> Dana 8. prosinca, dan prije četvrtfinalne utakmice protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], Oršića je uhvatila lagana [[viroza]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2022/orsic-ne-igra-protiv-brazila-odaberite-sastav-koji-bi-trebao-krenuti-po-jednu-od-najvecih-pobjeda-ikad-15284261 ORŠIĆ NE IGRA PROTIV BRAZILA, ODABERITE SASTAV KOJI BI TREBAO KRENUTI PO JEDNU OD NAJVEĆIH POBJEDA IKAD!], [[Sportske novosti]], objavljeno 8. prosinca 2022., pristupljeno 9. prosinca 2022.</ref> Na utakmici protiv Brazila, ušao je u 114. minuti, a tri minute kasnije asistirao je [[Bruno Petković|Bruni Petkoviću]] za konačnih 1:1 te time odveo utakmicu na penale. Oršić je uspješno realizirao četvrti penal, dok je [[Marquinhos]] promašio posljedni penal. Hrvatska je izbacila Brazil 4:2 na penale.<ref>[[HINA]], [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2022/video-najveca-senzacija-sp-a-hrvatska-izbacila-brazil-junak-livi-unistio-snove-velesile-15284536 VIDEO: NAJVEĆA SENZACIJA SP-A! HRVATSKA IZBACILA BRAZIL, JUNAK LIVI UNIŠTIO SNOVE VELESILE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 9. prosinca 2022., pristupljeno 9. prosinca 2022.</ref> Postigao je gol za konačnih 2:1 u utakmici za treće mjesto protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]].<ref>{{Cite web |date=2022-12-17 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=2022-12-17 |publisher=[[The Guardian]] |language=}}</ref> == Statistika == === Klupska statistika === ''Zadnji put ažurirano 1. srpnja 2026.''<ref>[https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway, pristupljeno 2. ožujka 2023.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Nacionalni kup !colspan="2"|Liga-kup !colspan="2"|Superkup !colspan="2"|Kontinentalno !colspan="2"|Sveukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]||[[1. HNL]] |8||3||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||9||3 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]||1. HNL |25||3||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||26||3 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]||1. HNL |24||4||2||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||26||4 |- |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]||1. HNL |33||12||1||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||34||12 |- !colspan=2|Sveukupno !90!!22!!5!!0!!colspan=2|–!!colspan=2|–||colspan=2|–||95!!22 |- |[[Spezia Calcio|Spezia]]||2013./14.||[[Serie B]] |9||0||2||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||11||0 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]||1. HNL |colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|– |- |[[NK Celje|Celje]] (posudba)||[[Prva slovenska nogometna liga 2014./15.|2014./15.]]||[[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] |13||2||3||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||16||2 |- |[[Jeonnam Dragons]] (posudba)||2015.||[[K League 1|K League Classic]] |33||9||4||1||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||37||10 |- |[[Jeonnam Dragons]] |2016.||K League Classic |17||5||1||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||18||7 |- |[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]||2016.||[[Kineska Super Liga]] |14||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||14||2 |- |rowspan=3|[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]||2017.||K League Classic |38||10||6||1||colspan=2|–||colspan=2|–||5||2||49||13 |- |2018.||K League 1 (preimenovano) |14||4||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||7||4||21||8 |- !colspan=2|Sveukupno !52!!14!!6!!1!!colspan=2|–!!colspan=2|–!!12!!6!!70!!21 |- |rowspan=6|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]||1. HNL |24||6||4||2||colspan=2|–||colspan=2|–||16||5||44||13 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]||1. HNL |28||13||2||1||colspan=2|–||1||0||12||7||43||21 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]||1. HNL |32||16||4||2||colspan=2|–||colspan=2|–||15||6||51||24 |- |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]||1. HNL |33||14||2||1||colspan=2|–||colspan=2|–||15||5||50||20 |- |[[HNL 2022./23.|2022./23.]]||HNL (preimenovano) |15||8||0||0||colspan=2|–||1||0||12||5||28||13 |- !colspan=2|Sveukupno !132!!57!!12!!6!!colspan=2|–!!2!!0!!70!!28!!216!!91 |- |[[Southampton F.C.|Southampton]] |2022./23.||[[FA Premier liga|Premier liga]] |1||0||2||0||2||0||colspan=2|–||colspan=2|–||5||0 |- |rowspan=3|[[Trabzonspor]] |2023./24.||[[Süper Lig]] |6||0||2||0||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||8||0 |- |2024./25.||Süper Lig |5||0||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||3||0||8||0 |- !colspan=2|Sveukupno !11||0||2||0||colspan=2|–||colspan=2|–||3||0||16||0 |- |rowspan="3"|[[Pafos FC|Pafos]] ||2024./25.||[[Ciparska prva divizija]] |11||1||4||2||colspan=2|–||colspan=2|–||4||1||19||4 |- ||2025./26.||Ciparska prva divizija |31||1||3||0||colspan=2|–||1||0||14||3||49||4 |- !colspan=2|Sveukupno !42||2||7||2||colspan=2|–||1||0||18||4||68||8 |- |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[HNL 2026./27.|2026./27.]]||[[HNL]] |0||0||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||0||0||0||0 |- !colspan=3|Sveukupno u karijeri !414!!113!!44!!12!!2!!0!!3!!0!!103!!38!!566!!163 |} ==== Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima ==== {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 24. srpnja 2018. | [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{Z|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|5:0 | Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|2. | 22. kolovoza 2018. | [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]] | {{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | align=center|1:'''1''' | align=center|1:1 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|3. | 25. listopada 2018. | [[Štadión Antona Malatinského]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] | {{Z|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|1:'''2''' | align=center|1:2 | rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|4. | 8. studenog 2018. | rowspan="2"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{Z|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|'''3''':1 | align=center|3:1 |- ! align=center|5. | 21. veljače 2019. | {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|6. | 23. srpnja 2019. | [[Stadion Mihail Meshi]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{Z|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:2 | rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|7. | 30. srpnja 2019. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{Z|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 |- ! align=center|8. | 21. kolovoza 2019. | {{Z|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]] | align=center|'''2''':0 | align=center|2:0 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|9. | rowspan="3"|18. rujna 2019. | rowspan="3"|{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=3 align=center|4:0 | rowspan=4|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|10. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|11. | align=center|'''4''':0 |- ! align=center|12. | 22. listopada 2019. | [[Stadion Metalist]], [[Harkov]], [[Ukrajina]] | {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | align=center|1:'''2''' | align=center|2:2 |- ! align=center|13. | 10. prosinca 2020. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|3:1 | Grupna faza [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|14. | 25. veljače 2021. | {{Z|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|15. | rowspan=3|18. ožujka 2021. | rowspan=3|{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | align=center|'''1''':0 | rowspan=3 align=center|3:0 | rowspan=3|Osmina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|16. | align=center|'''2''':0 |- ! align=center|17. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|18. | 15. travnja 2021. | [[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]], [[Villarreal]], [[Španjolska]] | {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | align=center|2:'''1''' | align=center|2:1 | Četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|19. | 13. srpnja 2021. | [[Hlíðarendi]], [[Reykjavik]], [[Island]] | {{Z|ISL}} [[Valur]] | align=center|0:'''2''' | align=center|0:2 | Prvo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] |- ! align=center|20. | 21. listopada 2021. | [[Allianz Stadion]], [[Beč]], [[Austrija]] | {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | align=center|1:'''1''' | align=center|2:1 | rowspan=2| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|21. | 9. prosinca 2021. | [[Olimpijski stadion u Londonu|London Stadium]], [[London]], [[Engleska]] | {{Z|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:1 |- ! align=center|22. | 17. veljače 2022. | [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]] | rowspan=2|{{Z|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | align=center|1:'''1''' | align=center|3:1 | rowspan=2|Doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|23. | 24. veljače 2022. | rowspan=5|[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 |- ! align=center|24. | rowspan=2|9. kolovoza 2022. | rowspan=2|{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=2 align=center|4:2 | rowspan=2|Treće kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] |- ! align=center|25. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|26. | 24. kolovoza 2022. | {{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | align=center|'''1''':0 | align=center|4:1 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] |- ! align=center|27. | 6. rujna 2022. | {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 | rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] |- ! align=center|28. | 14. rujna 2022. | [[San Siro]], [[Milano]], [[Italija]] | {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] | align=center|2:'''1''' | align=center|3:1 |} === Reprezentativna statistika === ''Zadnji put ažurirano 9. lipnja 2026.''<ref name="HNS">[https://hns.team/igraci/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 5. prosinca 2022.</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] |2010.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!1!!0 |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="2" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] |2010.||3||0 |- |2011.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!0 |- | rowspan="3" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] |2011.||2||0 |- |2012.||5||1 |- |2013.||2||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!9!!1 |- | rowspan="1" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] |2013.||4||1 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!1 |- | rowspan="5" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}]] |2019.||3||0 |- |2020.||2||0 |- |2021.||9||1 |- |2022.||13||1 |- |2025.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!28!!2 |- !colspan=2|Sveukupno!!46!!4 |} ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 28. lipnja 2021. | [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] | align=center|10. | {{NogRep|ŠPA}} | align=center|'''2''':3 | align=center|3:5 | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] |- ! align=center|2. | 17. prosinca 2022. | [[Međunarodni stadion Khalifa]], [[Al Rayyan]], [[Katar]] | align=center|27. | {{NogRep|MAR}} | align=center|'''2''':1 | align=center|2:1 | Utakmica za treće mjesto [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] |- |} == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] (1. kolo grupne faze)<ref name="LP1920" /> * Član momčadi kola [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT1" /> * Igrač kola UEFA Europske lige: 2020./21. (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT2" /><ref name="TOT3" /> * Član momčadi sezone UEFA Europske lige: 2020./21.<ref name="EL20211" /><ref name="EL20212" /><ref name="EL20213" /><ref name="EL20214" /> * Gol kola UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] (6. kolo)<ref name="WHU1" /><ref name="WHU2" /><ref name="WHU3" /> * Drugi najbolji gol grupne faze UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0270-13fa8e56dc3f-58f0bb03883c-1000--kyogo-furuhashi-wins-europa-league-goal-of-the-group-stage/ Kyogo Furuhashi wins Europa League Goal of the Group Stage], [[UEFA]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref><ref>[https://hns.family/vijesti/23572/orsicev-pogodak-drugi-najbolji-u-grupnoj-fazi-europske-lige/ ORŠIĆEV POGODAK DRUGI NAJBOLJI U GRUPNOJ FAZI EUROPSKE LIGE], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref> * [[Trofej nogometaš]] – Član najbolje momčadi [[1. HNL]]: [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>[https://www.nacional.hr/huns-objavio-dobitnike-nagrade-trofej-nogometas/ HUNS objavio dobitnike nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]<ref>Tomislav Gabelić, Zdravko Barišić, Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/igraci-i-treneri-odlucili-livaja-je-najbolji-igrac-sezone-u-hnl-u-842201 Igrači i treneri odlučili: Livaja je najbolji igrač sezone u HNL-u! Evo tko je sve u dream-teamu], [[24sata]], objavljeno 14. lipnja 2022., pristupljeno 14. lipnja 2022.</ref> * [[2024.]] Odlukom predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: ''"Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru"'' <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.</ref> ===Klupska=== '''Ulsan Hyundai''' * [[Južnokorejski nogometni kup]] '''(1):''' 2017. '''Dinamo Zagreb''' * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(5):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. '''Pafos''' * [[Ciparska prva divizija]] '''(1):''' 2024./25. * [[Ciparski nogometni kup]] '''(1):''' 2025./26. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] (3. mjesto)<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> == Zanimljivosti == * Dio glavne tribine stadiona [[NK Kustošija Zagreb|Kustošije]] nosi ime po Mislavu Oršiću.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/stize-i-tribina-mislava-orsica-kustosija-mu-odaje-veliku-cast-655475 Stiže i 'tribina Mislava Oršića': Kustošija mu odaje veliku čas], [[24sata]], objavljeno 24. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/stigla-i-posljednja-gradjevinska-dozvola-za-tribinu-mislav-orsic-video/67283 Stigla i posljednja „građevinska dozvola“ za tribinu Mislav Oršić (VIDEO)], Germanijak, objavljeno 31. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> *Oršićev najdraži postignuti gol je njegov treći na uzvratnoj utakmici osmine finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 18. ožujka 2021. protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je Dinamo na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] dobio 3:0.<ref>Fabijan Hrnčić, Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-nakon-pobjede-vlasic-nas-je-motivirao-u-neku-ruku-a-gol-mi-nije-najdrazi-u-dresu-dinama-802409 Oršić nakon pobjede: Vlašić nas je motivirao pa nam čestitao, a gol mi nije najdraži za Dinamo], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mislav Oršić}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * {{HNS|15830/mislav-orsic}} * [https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Oršić, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši Pafosa]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Southamptona]] [[Kategorija:Nogometaši Trabzonspora]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] e99o8qq83qndgky5zzgxjbgt66emp4r 0 557432 7625406 6936363 2026-10-27T22:05:50Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625406 wikitext text/x-wiki {{infookvir otočje | ime = Kukuruzno otočje | izvorno ime = {{špa.|Las Islas del Maíz}} | slika = Little Corn Island.JPG | slika_opis = Obala Malog Kukuruznog Otoka | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Map of the Corn Islands (Nicaragua).png | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|12.22|-83.013|format=dms|display=it}} | lokacija = | dz = NIK | zaljev = | more = [[Karipsko more]] | površina = 12.9 | broj otoka = 2 | otoci = | najviši vrh = | najveće naselje= | naselje_stan = | naselje_godina = | stanovništvo = 7429 | stan_godina = 2005. | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Nikaragva | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 16 | pushpin_label_position = bottom | bilješke = | zaštita = }} '''Kukuruzno otočje''' ({{špa.|Las Islas del Maíz}}) dva su [[otok]]a u [[Karipsko more|Karipskom moru]], udaljena 70 km od obale [[Nikaragva|Nikaragve]]. Otočje čini jednu od 12 općina nikaragvanske autonomne regije [[Autonomna regija Južnokaripska Obala|Južnokaripska Obala]]. ==Povijest== Kukuruzno otočje je zajedno s istočnom polovicom današnje Nikaragve bilo [[UK|britanski]] protektorat od [[1655.]] do [[1860.]] godine, u periodu kada je to područje poznato pod nazivom [[Obala komaraca]]. U prošlosti na području otočja djelovali su pirati. Nikaragvanska Vlada aneksirala je regiju 1894. godine. Prema [[Ugovor Bryan–Chamorro|Ugovoru Bryan–Chamorro]] iz 1914. godine, otoci su dati u zakup SAD-u na 99 godina.<ref>{{Citiranje weba|url=https://books.google.com/books?id=0UQ6AQAAIAAJ&pg=PA379&dq=1914+treaty+with+nicaragua&hl=en&sa=X&ei=HyB2VfmCHtWzyAS4hYDgDA&ved=0CDUQ6AEwBDgK#v=onepage&q=1914%20treaty%20with%20nicaragua&f=false|title=Treaties and Other International Agreements of the United States of America|access-date=2022-11-22|website=[[Google knjige]]|language=en}}</ref> Sjedinjene Američke Države nikad nisu održale značajnu prisutnost na otocima. Pravo [[SAD]]-a da koriste otoka trajalo je do 25. travnja 1971. godine, kada je zakup i službeno završen raskidom Ugovora Bryan-Chamorro 14. srpnja 1970., za vrijeme predsjednika [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasia Somoza Debayle]].<ref>{{cite web |url=http://www.doi.gov/oia/islands/dusputedislands.cfm |title=Bivši sporni otoci |publisher=Ured otočnih poslova, U.S. Department |accessdate=6. rujna 2015. |archive-date=9. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150609072112/http://www.doi.gov/oia/islands/dusputedislands.cfm |url-status=dead }}</ref> ==Zemljopis== Kukuruzno otočje sastoje se od '''Velikog Kukuruznog Otoka''' (''Isla Grande del Maíz'', često jednostavno nazivanog Kukuruzni Otok, ''Isla del Maíz''), s površinom od 10 km², i ''' Malog Kukuruznog Otoka''' (''Isla Pequeña del Maíz''), s površinom od 2,9 km². Ukupna površina je 12,9 km². [[Mount Pleasant Hill]] na sjeveru Velikog Kukuruznog Otoka je najviša točka otoka s 113 metara. Najviša točka Malog Kukuruznog Otoka je na 38 metara kod vidikovca na sjevernom dijelu otoka. Prema procjenama lokalnih vlasti iz 2009. godine, na Velikom Kukuruznom Otoku živi 6.200, a na Malom Kukuruznom Otoku 1.200 stanovnika. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.bigcornisland.com/ BigCornIsland.com Turizam na Kukuruznom otočju] * [http://www.traveltwins.dk/CENTRAL%20AMERICA/Nicaragua/corn%20islands%20site.htm 2007 Izvješće s putovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422041357/http://www.traveltwins.dk/CENTRAL%20AMERICA/Nicaragua/corn%20islands%20site.htm |date=22. travnja 2009. }} === Drugi projekti === {{Commonscat-inline}} {{Wikivoyage|Big Corn Island}} {{Wikivoyage|Little Corn Island}} [[Kategorija:Nikaragvanski otoci]] [[Kategorija:Otočja u Karibima]] fk97npkxntzvg7xo3nztr2usjmf6u3a 0 557970 7625089 7195493 2026-10-27T14:35:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625089 wikitext text/x-wiki {{Jednostrano}} {{NPOV/popraviti|autor=ImeldoMax}} '''Bertrand Rando (Drago) Paršić''' ([[Sveta Nedjelja (Hvar)]], [[1. studenoga]] [[1912.]] – [[Korčula (grad)|Korčula]], [[11. listopada]] [[2004.]]),<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/202236 Crkva u svijetu, 50 (2015), br. 1] Petar Marija Radelj: Obilježenost Rajmunda Kuparea Vrboskom. O stotoj obljetnici rođenja, str. 140</ref><ref>[https://bib.irb.hr/datoteka/201651.Gveres_bibl.doc Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Tomo Vereš (1930.-2002.)</ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/kultura/1754-zato-su-poteeni-crkveni-objekti-u-drugim-jugoslavenskim-republikama-a-na-meti-su-iskljuivo-hrvatski Hrvatski fokus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160302021851/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/kultura/1754-zato-su-poteeni-crkveni-objekti-u-drugim-jugoslavenskim-republikama-a-na-meti-su-iskljuivo-hrvatski |date=2. ožujka 2016.}} Ivica Luetić: Zašto su pošteđeni crkveni objekti u drugim jugoslavenskim republikama, a na meti su isključivo hrvatski? U povodu 50 godina svoga djelovanja, Gradski muzej Korčula tiskao je 13. svezak godišnjaka na 490 stranica, podijeljenih na osam dijelova, kreirano 20. siječnja 2011. 14:55, Objavljeno petak, 21. siječnja 2011.</ref><ref name="GK_Feljton">[http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903072301/http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf |date=3. rujna 2014. }} Feljton. [[Frano Prcela]]: SJEĆANJA O. RANDA PARŠIĆA NA JEDANAEST TITOVIH TAMNICA (1): »Ljudska tijela plutaju u moru...«, broj 18, 1. svibnja 2011.</ref> hrvatski [[Dominikanci|dominikanac]], [[Politički zatvorenik|politički uznik]], žrtva jugokomunističkih progona,<ref name="hrsvijet">[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=13990:qzabranjeno-sjeanjeq-dominikanca-randa-paria-&catid=74:knjigozori&Itemid=348 IKA/Hrsvijet] "Zabranjeno sjećanje" dominikanca Randa Paršić, Arhiva - stari hrsvijet.net 2, 17. svibnja 2011.</ref> [[prevoditelj]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/39962 Bogoslovska smotra, Vol.39 No.4 Travanj 1970.] Recenzija, Prikaz, autor [[Jordan Kuničić]]. Girolamo Berutti, Tajne u gradu mrtvih, preveo o. Rando Paršić, Izazov istine, Korčula, 1969.</ref> pisac i teolog<ref name="#1">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/224501/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Ignoriranje velikana. Split nije pokazao zanimanje za Delmatinom ostavštinom, Razgovarao: Damir Šarac, 15. listopada 2013.</ref> te crkveni nakladnik. == Životopis == Rođen je 1912. godine. Svećeničkim putem pošao je Rando, njegov brat don [[Juraj Paršić|Juraj]] (Zore) i bratić o. Zlatan Plenković.<ref name="hrsvijet"/> Rado je propovijedao i u ljetopis korčulanskog dominikanskog samostana bilježio interna događanja, te nadasve sažimao ključne crkvene i nacionalne događaje, što je rezultiralo s nekoliko tisuća stranica teksta.<ref name="GK_Feljton"/> 3. lipnja 1940. došao je u splitski dominikanski samostan, a već 9. rujna premješten je u Bol na Braču.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/219771 KB 40, 165-190, Split 2014.] Iz splitske prošlosti. I. Armada: Dominikanski samostan u Splitu u doba drugoga svjetskog rata, str. 166</ref> Od jugokomunističkih progona trpio je još od početka drugog svjetskog rata. Već tad su komunisti "popravljali" ljude. Nasilan ideološki preodgoj upravljen je bio prema svim slojevima, pa i prema nedovoljno revnom članstvu. Rando Paršić je bio među onima koje su jugokomunisti zauzetije preodgajali. Zamjerio im se još 1941. godine. Bilo je to na Braču kad je kao odgojitelj branio učenike iz sjemeništa i konvikta od njihova napada kada su na obali pjevali rodoljubne pjesme. Iskoristili su prvu prigodu za osvetu Paršiću. Iz ratnih vremena ističe se sjećanje na 28. studenoga 1943. kad je Rando držao sv. misu u Gružu. Srećom je preživio, jer je zbog lijepog vremena odlučio ne propovijedati u crkvi Sv. Križa radi toga da puk malo uživa na suncu. Netom po završenoj misi, pojavili su se engleski zrakoplovi koji su u bombardiranju bombardirali i tu crkvu Sv. Križa.<ref name="M.Stojic">[http://www.miljenko.info/osobno/read/1404 Mrežna knjižnica Miljenko Stojić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304154142/http://www.miljenko.info/osobno/read/1404 |date=4. ožujka 2016.}} [[Miljenko Stojić]]: Ne popraviše ga. Rando Paršić, Zabranjeno sjećanje, Dominikanski samostan sv. Nikole, Korčula, 2011. Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, 22. travnja 2013.; hrsvijet.net, 21. travnja 2013.</ref> Zrakoplovi Ujedinjenog Kraljevstva bombardirali su hotel Petku gdje se nalazio stožer njemačke vojske i pri tome i obližnju crkvu Sv. Križa.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=136352 IKA] Knjiga dominikanca Randa Paršića predstavljena u Dubrovniku, Zabranjeno sjećanje, 4. studenoga 2011., vijest IKA V - 136352/11</ref> Jugoslavenske komunističke vlasti nekoliko su ga puta natjerale u [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|progonstvo]]. Listopada 1944. prvi je put uhićen.<ref name="hrsvijet"/> To je bilo kad su jugokomunisti ušli u Dubrovnik 18. listopada 1944. godine. Tad su odmah počeli nemilosrdno trijebiti zatečene prema već davno prije pripremljenim popisima, ubijajući bez suda i suđenja, što je zasmetalo i Saveznicima, kako je izjavio moćnik Ante Jurjević Baja. Rando je bio tad uhićen. Uslijedile su godine saslušanja, zatvaranja i raznih ponižavanja.<ref name="M.Stojic"/> Utamničen je u Dubrovniku i Korčuli a studenoga iste godine pušten je na slobodu. 1. lipnja 1945. opet je uhićen, noću u ruševinama samostana Sv. Križa, u Gružu. Bio je fizički i psihički maltretiran. 18. lipnja 1945. nakon danonoćnih ispitivanja, gladovanja i samicâ odveden je na suđenje s grupom okrivljenika (gostioničar Pero Mihaljević, Vinko Filičić, dvije djevojke) u kojoj je bio i njegov subrat dr. o. [[Dominik Barač]] kao glavnooptuženi. Optužnica ga je sarkastično optuživala za pisanje letaka u kojima se pozivalo narod na bojkot proslave sv. Vlaha, zatim za huškanje naroda te za podržavanje vođe 'škripara' [[Petar Bakić|Petra Bakića]]. Paršić je za razliku od Barača prošao bolje. Barač je osuđen na smrt strijeljanjem i trajan gubitak građanskih prava zbog izmišljene protunarodne i terorističke aktivnosti. Paršića je sud osudio također zbog izmišljenih stvari u optužnici te ga osudio na četiri godine robije i pet godina gubitka građanskih prava. Vinko Filičić osuđen je na robiju i [[gubitak građanskih prava]].<ref name="GK_Feljton"/> U presudi je Paršić okrivljen da je znao za tu Baračevu "protunarodnu aktivnost, ali ju nije prijavio vlastima". Kao i Barač prebačen je u Trogir. Barač je ondje strijeljan, a Paršić je odveden u kaznionicu u Staroj Gradišci gdje je robijao do 10. veljače 1948. godine.<ref name="hrsvijet"/> Morao je trpiti svakakva ponižavanja. S drugima je ondje morao rušiti crkvu. Zatvorska je uprava građu od srušene crkve iskoristila za gradnju kino dvorane.<ref name="M.Stojic"/> Nakon izlaska na slobodu, radio je u pastoralu u Resniku. Novi progon uslijedio je 1957. godine. Od početka srpnja do konca studenoga 1957. poslan je na robiju na zloglasni Goli otok.<ref name="hrsvijet"/> Aktivan i na nakladničkom polju. Godine 1969. u samostanu sv. Nikole na Korčuli pokrenuo je novu nakladu "Izvori istine", poslije poznatu po izdavanju knjiga propovjedničkog sadržaja, naročito propovjedničke revije "Homilije".<ref>[http://www.redovnistvo.ba/hr/page.php?id=17 Dominikanci - Konferencija viših redovnickih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine]</ref> Svoja sjećanja na robiju zaključio je riječima u autobiografskoj knjizi: “Već sam više puta rekao da svoje progonitelje i mučitelje neću prozivati niti prstom prokazivati. Njihovu nečovječnost prepuštam Božjem smilovanju!” (str. 122).<ref name="ljevak">[http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-15876 Knjižara Ljevak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160301142545/http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-15876 |date=1. ožujka 2016.}} Rando Paršić, Zabranjeno sjećanje</ref> Nije zaboravio svoje supatnike s teških robijaških dana, posebice svećenike te u autobiografiji prisjeća se svećenika Iva Bjelokosića, Mihovila Kolarića, Pavla Pašićeka, Mihovila Kanotija, Ivana Perhača te franjevaca Leonarda Bajića, Milana Šetke, Petra Grabića, Krste Kržanića, Metoda Latinca, Bernarda Medvida, Benka Tulića, Bone Miroševića i drugih.<ref name="hrsvijet"/> U autobiografiji je naveo jedanaest tamnica Titovog režima.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=343:sjeanja-o-randa-paria-na-jedanaest-titovih-tamnica&catid=32:godina-2011&Itemid=292 Glas Koncila] Sjećanja o. Randa Paršića na jedanaest Titovih tamnica, Objavljeno u Glasu Koncila br. 18-20/11, strana 21.</ref> Autobiografsku knjigu nije htio sastaviti, samozatajno braneći stav da njegovo iskustvo nije vrijedno isticati među tisućama još većih. Knjigu je napisao na nagovor drugih.<ref name="M.Stojic"/> Dočekao je pad komunizma. U uzničkom mu je kartonu stajala riječ kojom ga je režim obilježio: nepopravljiv.<ref name="M.Stojic"/> Kao svećenik došao je do dijamantnog jubileja svećeništva. Veći dio svog života proveo je u dominikanskom samostanu u Korčuli.<ref name="ljevak"/> Prema sjećanu hrvatskog akademskog slikara [[Josip Botteri Dini|Josipa Botterija Dinija]] u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, Paršić je bio duhovni uzor klapskom pedagogu [[Ljubo Stipišić|Ljubi Stipišiću Delmati]], dok je Stipišiću sklonost prema glazbi i sakralnoj baštini poticao njegov rođak fr. [[Zlatan Plenković (dominikanac)|Zlatan Plenković]], također dominikanac i glazbenik.<ref name="#1"/> == Djela == * ''Zabranjeno sjećanje'', autobiografija, Dominikanski samostan sv. Nikole u Korčuli, 2011. pogovor o. [[Anto Bobaš]], ur. [[Frano Prcela]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.dulist.hr/rando-parsic/ Dubrovački list] Rando Paršić *[https://www.youtube.com/watch?v=bp4jo-rmNho DominikanciHR - YouTube] Promocija knjige Zabranjeno sjećanje o pateru Randu OP *[http://free-st.htnet.hr/Dr-Bezina/osobna_imena.htm Dr. fra Petar Bezina - popis osobnih imena iz knjige PROGONI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060723202834/http://free-st.htnet.hr/Dr-Bezina/osobna_imena.htm |date=23. srpnja 2006. }} Parsic, fr. Bertrand (Rando) {{GLAVNIRASPORED:Paršić, Rando}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski dominikanci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Životopisi, Sveta Nedjelja (Hvar)]] 1qal6e8zktieqefva96qcdrtr6ie7re 0 561213 7625175 7296651 2026-10-27T16:17:41Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625175 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Svjetlana Aleksijevič | slika = Swetlana_Alexijewitsch_2013_cropped.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[31. svibnja]] [[1948.]] | mjesto rođenja = [[Ivano-Frankivsk]] | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|BJE}} | zanimanje = [[Književnik|Književnica]] i [[novinar]]ka | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 2015. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = Svetlana Alexijevich Autograph.jpg | web = | fusnote = }} '''Svjetlana Aleksandrovna Aleksijevič''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Святлана Аляксандраўна Алексіевіч, [[Ivano-Frankivsk]], [[31. svibnja]] [[1948.]]) je [[Bjelorusija|bjeloruska]] istraživačka [[novinar]]ka i prozna spisateljica beletristike, koja piše na [[Ruski jezik|ruskom jeziku]]. Dobitnica je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 2015. "za polifono pisanje, spomenik patnji i hrabrosti u našem vremenu".<ref>http://www.svd.se/nedrakning-snart-avslojas-nobelpriset-i-litteratur Preuzeto 7. travnja 2016.</ref> Prva je osoba iz Bjelorusije dobitnica Nobelove nagrade za književnost.<ref>http://www.pbs.org/newshour/rundown/svetlana-alexievich-investigative-journalist-belarus-wins-nobel-prize-literature/ Preuzeto 7. travnja 2016.</ref> == Životopis == Rođena je&nbsp;u zapadnom ukrajinskom gradu [[Stanislaviv]]u (od 1962. [[Ivano-Frankivsk]]) od oca [[Bjelorusi|Bjelorusa]] i majke Ukrajinke. Odrasla je u Bjelorusiji. Nakon završetka škole radila je kao reporter u nekoliko lokalnih novina prije diplomiranja na [[Bjeloruski državni sveučilište|Bjeloruskom državnom sveučilištu]] (1972.) i postala dopisnica za književni magazin ''Neman'' u [[Minsk]]u (1976.).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://who.bdg.by/obj.php?&kod=262 |title=Preuzeto 7. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140918014331/http://who.bdg.by/obj.php?&kod=262 |archive-date=18. rujna 2014. |access-date=7. travnja 2016.}}</ref> == Knjige == * ''Rat nema žensko lice'', Minsk: Mastatskaya litaratura, 1985. ** {{jezikk|engl.|engleski}} ''The Unwomanly Face of War'', (posebno), iz ''Always a Woman: Stories by Soviet Women Writers'', Raduga Publishers, 1987. ** {{jezikk|engl.|engleski}} ''War’s Unwomanly Face'', Moskva : Progress Publishers, 1988, {{ISBN|5-01-000494-1}}. ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Der Krieg hat kein weibliches Gesicht.'' Henschel, Berlin 1987, {{ISBN|978-3-362-00159-5}}. ** {{jezikk|njem.|njemački}} Novo, prošireno izdanje; übersetzt von Ganna-Maria Braungardt. Hanser Berlin, München 2013, {{ISBN|978-3-446-24525-9}}.*'Цинковые мальчики'' (''Tsinkovye malchiki'', [[Cink|Zinc]]-Covered Boys), Moskva: Molodaya Gvardiya, 1991.'' ** {{jezikk|engl.|engleski}} ''Zinky Boys: Soviet Voices from the Afghanistan War'' (W W Norton & Co Inc 1992; {{ISBN|0-393-03415-1}}) Other edition: ''Zinky boys: Soviet voices from a forgotten war'' (The ones who came home in zinc boxes), preveli Julia i Robin Whitby, London: Chatto & Windus, 1992, {{ISBN|0-7011-3838-6}}. ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Zinkjungen. Afghanistan und die Folgen.'' Fischer, Frankfurt am Main 1992, {{ISBN|978-3-10-000816-9}}.<ref>spiegel.de 1992: [http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-13681589.html Auszug]</ref> ** {{jezikk|njem.|njemački}} Novo, prošireno izdanje; Hanser Berlin, München 2014, {{ISBN|978-3-446-24528-0}}.*Зачарованные смертью (''Zacharovannye smertyu'', Enchanted with Death; "Oduševljeni smrću"), Moskva: Slovo, 1994. {{ISBN|5-85050-357-9}} * Чернобыльская молитва (''Chernobylskaya molitva'', Chernobyl Prayer; "hrv: Černobilska molitva"), Moskva: Ostozhye, 1997. {{ISBN|5-86095-088-8}} ** {{jezikk|engl.|engleski}} ''[[:en:Voices from Chernobyl|Voices from Chernobyl: The Oral History of a Nuclear Disaster]]'' (Dalkey Archive Press 2005; {{ISBN|1-56478-401-0}}). ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Tschernobyl. Eine Chronik der Zukunft.'' Aufbau, Berlin 2006, {{ISBN|3-7466-7023-3}}. * Последние свидетели: сто недетских колыбельных (''Poslednie svideteli: sto nedetskikh kolybelnykh'', The Last Witnesses: A Hundred of Unchildlike Lullabys), Moskva, Palmira, 2004, {{ISBN|5-94957-040-5}} (prvo izdanje: Moskva: Molodaya Gvardiya, 1985) ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Die letzten Zeugen. Kinder im Zweiten Weltkrieg.'' Neues Leben, Berlin 1989; neu: Aufbau, Berlin 2005, {{ISBN|3-7466-8133-2}}. (Originaltitel: '' Poslednyje swedeteli''). Neubearbeitung und Aktualisierung 2008. Aus dem Russischen von Ganna-Maria Braungardt. Berlin: Hanser-Berlin 2014, {{ISBN|978-3446246478}} * Время секонд хэнд (''Vremya sekond khend'', Second-hand Time; "Vrijeme iz druge ruke"), Moscow: Vremia, 2013. {{ISBN|978-5-9691-1129-5}} ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Secondhand-Zeit. Leben auf den Trümmern des Sozialismus.'' Hanser Berlin, München 2013, {{ISBN|978-3-446-24150-3}}; als Taschenbuch: Suhrkamp, Berlin 2015, {{ISBN|978-3-518-46572-1}}.<ref>[http://www.dradio.de/aktuell/2150077/ ''Eine Stimme der Sprachlosen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622073823/http://www.dradio.de/aktuell/2150077/ |date=22. lipnja 2013. }} dradio.de, 20.</ref> * ''Зачарованные смертью'' (Zacharovannye Smertyu, ''Enchanted with Death'') (Bjeloruski: 1993, Ruski: 1994) ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Im Banne des Todes. Geschichten russischer Selbstmörder.'' Fischer, Frankfurt am Main, 1994, {{ISBN|3-10-000818-9}}). ** {{jezikk|njem.|njemački}} ''Seht mal, wie ihr lebt. Russische Schicksale nach dem Umbruch.'' Berlin ([[:en:Aufbau-Verlag|Aufbau]], Berlin 1999, {{ISBN|3-7466-7020-9}}). == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice== * [http://www.dalkeyarchive.com/book/?fa=customcontent&GCOI=15647100621780&extrasfile=A09F76ED%2DB0D0%2DB086%2DB637F81345FA715A%2Ehtml "A Conversation with Svetlana Alexievich"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902182609/http://www.dalkeyarchive.com/book/?fa=customcontent&GCOI=15647100621780&extrasfile=A09F76ED%2DB0D0%2DB086%2DB637F81345FA715A%2Ehtml |date=2. rujna 2012. }}, iz The Center for Book Culture * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5355810 'Voices of Chernobyl': Survivors' Stories], iz National Public Radio, 21. travnja 2006. * [http://www.telegraph.co.uk/culture/books/3644603/A-conspiracy-of-ignorance-and-obedience.html A conspiracy of ignorance and obedience], članak o autorici u ''Telegraph Magazine'' * [http://belarusdigest.com/story/svetlana-alexievich-belarusian-language-rural-and-literary-unripe-14532 Svetlana Alexievich: Belarusian Language Is Rural And Literary Unripe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130701180252/http://www.belarusdigest.com/story/svetlana-alexievich-belarusian-language-rural-and-literary-unripe-14532 |date=1. srpnja 2013. }} * [https://www.youtube.com/watch?v=m-24eVoHNLQ Lukashenka's comment on Alexievich] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Aleksijevič, Svjetlana}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Bjeloruski novinari]] [[Kategorija:Bjeloruski književnici]] fx89724k8c1yi8006nxm7gb4dfvunay 0 563799 7624996 7620739 2026-10-27T12:24:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rtovi u Europi|Rtovi u Europi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Europa)|Rtovi Arktičkog oceana (Europa)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7624996 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|rt}} [[Datoteka:Rudolf Island.PNG|mini|desno|280px|[[Rudolfov otok]] na kojem se nalazi Rt Fligely]] [[Datoteka:Kap Fligely 1 2012-08-10.jpg|mini|desno|280px|Rt Fligeli]] '''Rt Fligely''' ([[ruski]]: мыс Флигели) je najsjevernija točka [[Europa|Europe]], [[Euroazija|Euroazije]], [[Afroeuroazija|Afroeuroazije]] i [[Rusija|Rusije]].<ref>Russian Geographic Society: [http://int.rgo.ru/media/photo-media/scenic-russia/franz-joseph-land-the-%E2%80%9Crussian-antarctic-in-miniature%E2%80%9D/attachment/32-2/ «Cape Fligely on Rudolph Island — the northernmost point of the '''Eurasian''' landmass»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826184600/http://int.rgo.ru/media/photo-media/scenic-russia/franz-joseph-land-the-%e2%80%9crussian-antarctic-in-miniature%e2%80%9d/attachment/32-2/ |date=26. kolovoza 2014. }}; «Мыс Флигели на острове Рудольфа — крайняя северная островная точка России и '''Евразии'''»</ref><ref>A. Umbreit. [http://books.google.com.ua/books?id=zaUMdfjn_QoC&pg=PA4 Spitsbergen, Svalbard, Franz Josef Land, & Jan Meyen.] Bradt Travel Guides, 2009. {{ISBN|1841622400}}.</ref> Nalazi se 911&nbsp;km od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]], na sjevernoj obali [[Rudolfov otok|Rudolfova otoka]] koji je dio [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]. Ovaj rt je prva posjetila [[Austrougarska polarna ekspedicija]] 12. travnja 1874. godine, ime je dobio po austrijskom kartografu [[August von Fligely|Augustu von Fligelyu]]. Ovo mjesto prvi su posjetili mornar Ante Zaninović, pomorski dočasnik Edward Eagle i voditelj ekspedicije [[Julius von Payer]].<ref>[http://magazines.russ.ru/inostran/2003/3/rains.html Кристоф Рансмайр «Ужасы льдов и мрака»]</ref> Administrativno pripada [[Arhangelska oblast|Arhangelskoj oblasti]]. ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Zemlja Franje Josipa]] [[Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arhangelskoj oblasti]] 64pod4nvvieu2uek0fn658tipv4l0dv 7625051 7624996 2026-10-27T13:23:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije|Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi u europskom dijelu Rusije|Rtovi u europskom dijelu Rusije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625051 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|rt}} [[Datoteka:Rudolf Island.PNG|mini|desno|280px|[[Rudolfov otok]] na kojem se nalazi Rt Fligely]] [[Datoteka:Kap Fligely 1 2012-08-10.jpg|mini|desno|280px|Rt Fligeli]] '''Rt Fligely''' ([[ruski]]: мыс Флигели) je najsjevernija točka [[Europa|Europe]], [[Euroazija|Euroazije]], [[Afroeuroazija|Afroeuroazije]] i [[Rusija|Rusije]].<ref>Russian Geographic Society: [http://int.rgo.ru/media/photo-media/scenic-russia/franz-joseph-land-the-%E2%80%9Crussian-antarctic-in-miniature%E2%80%9D/attachment/32-2/ «Cape Fligely on Rudolph Island — the northernmost point of the '''Eurasian''' landmass»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826184600/http://int.rgo.ru/media/photo-media/scenic-russia/franz-joseph-land-the-%e2%80%9crussian-antarctic-in-miniature%e2%80%9d/attachment/32-2/ |date=26. kolovoza 2014. }}; «Мыс Флигели на острове Рудольфа — крайняя северная островная точка России и '''Евразии'''»</ref><ref>A. Umbreit. [http://books.google.com.ua/books?id=zaUMdfjn_QoC&pg=PA4 Spitsbergen, Svalbard, Franz Josef Land, & Jan Meyen.] Bradt Travel Guides, 2009. {{ISBN|1841622400}}.</ref> Nalazi se 911&nbsp;km od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]], na sjevernoj obali [[Rudolfov otok|Rudolfova otoka]] koji je dio [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]. Ovaj rt je prva posjetila [[Austrougarska polarna ekspedicija]] 12. travnja 1874. godine, ime je dobio po austrijskom kartografu [[August von Fligely|Augustu von Fligelyu]]. Ovo mjesto prvi su posjetili mornar Ante Zaninović, pomorski dočasnik Edward Eagle i voditelj ekspedicije [[Julius von Payer]].<ref>[http://magazines.russ.ru/inostran/2003/3/rains.html Кристоф Рансмайр «Ужасы льдов и мрака»]</ref> Administrativno pripada [[Arhangelska oblast|Arhangelskoj oblasti]]. ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Zemlja Franje Josipa]] [[Kategorija:Rtovi u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arhangelskoj oblasti]] spgpvw965vqjx1rr26bapqr7sd5tn6l 0 565003 7625418 7157243 2026-10-27T22:14:17Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625418 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Vellmar | ime_genitiv = | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = DEU Vellmar COA.svg | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Njemačka | slika_lokacijska_karta_opis = Vellmar na karti Njemačke | širina-stupnjevi = 51 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 28 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|NJE}} | lokacija1_ime = Savezna država | lokacija1_info = [[Hessen]] | lokacija2_ime = Kotar | lokacija2_info = [[Kassel]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = ''Manfred Ludewig''<ref>[http://www.vellmar.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?region_id=435&waid=418&item_id=857089&oldrecord=82801&oldmodul=5&olddesign=0&oldkeyword=0&oldeps=20&oldaz=all&oldcat=0&fsize=1&contrast=0 Gradonačelnik]</ref> | stranka_vođe = [[SPD]] | površina_bilješke = | površina_ukupna = 13,7 km²<ref>[http://www.vellmar.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?region_id=435&waid=419&item_id=856287&oldrecord=82184&oldmodul=5&olddesign=0&oldkeyword=0&oldeps=20&oldaz=all&oldcat=0&fsize=1&contrast=0 Brojevi i podaci]</ref> | površina_kopna = | površina_vode = 0,108 km² | postotak_vode = | visina = 163-361 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013 | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 19.282<ref>[http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Popis broja stanovnika njem. saveznih država.]</ref> | stanovništvo_gustoća = 1.305 st./km² | vremenska_zona = CET | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = CEST | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 34246 | pozivni_broj = 0561 | gradovi_prijatelji = [[Zell am See]]<br>[[Bewdley]]<br>[[Smartin]] | web_stranica = [http://www.vellmar.de/startseite/main.htm www.vellmar.de] | bilješke = }} '''Vellmar''' je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Hessen]]. Prema procjeni iz 2013. godini, u gradu je živjelo 19.282 stanovnika. == Zemljopis == Općina se nalazi na nadmorskoj visini od 163 do 361 metara. Površina općine iznosi 14,0&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2013. godine, živjelo 19.282 stanovnika. Prosječna gustoća stanovništva iznosi 1.305 stanovnika/km². [[File:Vellmar in KS mit Labels.svg|thumb|right|Lokacija općine Vellmar u kotaru [[Kassel]]]] == Gradovi prijatelji == * {{Z|AUT}} [[Zell am See]], [[Austrija]], (9. rujan 1978) * {{Z|UK}} [[Bewdley]] (u blizini Birminghama), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], (11. travanj 1989) * {{Z|MAĐ}} [[Smartin]] (mađ. Szigetszentmárton), [[Mađarska]], (17. listopad 1993) == Stanovništvo == Promjena stanovništva od 1905 do 2013 godine. {| | valign="top" | {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | 1905 || align="right" | 2.171 |- | 1939 || align="right" | 5.034 |- | 1950 || align="right" | 6.651 |- | 1970 || align="right" | 10.344 |} | valign="top" | {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | 1980 || align="right" | 17.533 |- | 1990 || align="right" | 18.740 |- | 1995 || align="right" | 18.867 |- | 2000 || align="right" | 18.318 |} | valign="top" | {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | 2005 || align="right" | 19.675 |- | 2010 || align="right" | 19.264 |- | 2013 || align="right" | 19.282 |} |} === Stanovništvo po kotarima === Broj stanovnika po gradskim kotarima: {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" | Gradski kotar ! style="background:#efefef;" | 2013 |- | [[Niedervellmar]] || align="right" | 5.228 |- | [[Frommershausen]] || align="right" | 2.571 |- | [[Obervellmar]] || align="right" | 8.418 |- | [[Vellmar-West]] || align="right" | 3.065 |- | |- | Ukupno || align="right" | 19.282 |} == Vjere == 57% stanovnika su [[Protestantizam|evangelici]]. [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] su manjina od 16%. {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" | Vjera ! style="background:#efefef;" | 2013 |- | [[Protestantizam|Evangelici]] || align="right" | 57 % |- | [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] || align="right" | 16 % |- | Ostalo || align="right" | 27 % |} == Poznate osobe == * [[Braća Methe|Bernd i Reiner Methe]] (1964–2011), Suci [[rukomet]]a == Literatura == *Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. {{ISBN|3411062525}}. *Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-36836-0}}. *Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. {{ISBN|0521189748}}. *Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. {{ISBN|0791095126}}. *Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. *Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. {{ISBN|0521347483}}. *Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. {{ISBN|3885570963}}. *Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. {{ISBN|3075095206}}. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline}} {{Wikivoyage|Vellmar}} * [http://www.vellmar.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?region_id=435&waid=417 Službena stranica] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hessen]] ct4rl50vqb5ya03g2pmix934rns8n38 0 569243 7625057 7521080 2026-10-27T13:35:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6) 7625057 wikitext text/x-wiki '''Radimir''', istaknuta obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] iz [[Dobrota|Dobrote]]<ref name="Stanić">[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=21200 Glas Koncila] Branimir Stanić: ''Formula koja obnavlja čovjeka i kulturu: pastoral ljepote'', 30. rujna 2012. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> koja je uz dobroćanske obitelji [[Dabčević]]a, [[Dabinović]]a, [[Ivanović (Dobrota)|Ivanovića]], [[Kamenarović]]a, [[Tripković]]a i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref> Nekad su bili najbrojnije bratstvo u Dobroti.<ref name="Kapetansko groblje51"/> Bratstvo Radimir bilo je najbrojnije i najbogatije u Dobroti početkom 19. stoljeća. Posjedovali su 24 kuće od Ljute do Kotora. Dali su najviše kapeana. "[[Krivi palac]]" u Dobroti dobio je današnji oblik zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tad je ova barokna palača pripadala obitelji Radimir.<ref name="bokabay"/> Palača Radimiri (Jabuka) kategorizirana je kao kulturno dobro III. kategorije.<ref name="DUP">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'', str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> Kroz povijest su dali preko dvjesta pomoraca. Posjede su imali u Dobroti i [[Tivat|Tivtu]].<ref>[http://radiotivat.com/index.php/35-tivat-kroz-stoljeca/21918-radimir-kamenarovic.html Radio Tivat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818202701/http://radiotivat.com/index.php/35-tivat-kroz-stoljeca/21918-radimir-kamenarovic.html |date=18. kolovoza 2016. }} ''RADIMIR, KAMENAROVIĆ ''. Anita Mažibradić- "Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara", Donja Lastva 2015. (projekat Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, finansiran od Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina Crne Gore) (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> Ističe se [[Antun Božov Radimir]] (1760. – 1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena i [[Božo Antonov Radimir]] (1738. – 1766.), vitez sv. Marka. Antun Božov Radimir je sufinancirao izgradnju nove crkve sv. Mateja u Dobroti i dao sredstva da se sagradi kapela sv. Antuna i poklonio je mramorni oltar te pozlaćeni relikvijar.<ref>[http://www.kotorskabiskupija.me/dobrota-sv-matej/ Kotorska biskupija] Don Ante Dragobratović: ''Dobrota – Sv. Matej'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> Još su se isticali vitez [[Božo Radimir]] (1738. – 66.), [[Krsto Radov Radimir]] (1766. – 1832.), nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona te [[Filip Tripov Radimir|Filip Tripov]] (1828. – 1901.), nositelj diplome ruskog crnomorskog zapovjedništva tijekom Krimskog rata, 1854. godine.<ref name="bokabay">(crnogorski) [https://web.archive.org/web/20150629013118/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=4&Itemid=68&lang=sr Palate u Boki Kotorskoj - Dobrota], bokabay.info, pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref> Danas je poznati pripadnik obitelji [[Zoran Radimir]], najveći kolekcionar materijalnih i kulturnih dobara Dobrote. Njegova je etnografska zbirka otvorena za širu javnost 2012. godine kao privremeni stalni postav u obiteljskoj crkvici sv. Mihaila u Dobroti,<ref name="Stanić"/><ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3749-otvorena-etno-zbirka-obitelji-radimir-u-dobroti Radio Dux] Radio Dux: ''Otvorena etno zbirka obitelji Radimir u Dobroti'', 6. srpnja 2013. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> gdje se nalazi obiteljska kapela Radimira.<ref>(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref><ref>(crnogorski) [http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/or/planskadokumentacija/Kotor/GUP_DOBROTA/GUP-Dobrota-tekst.pdf MANS — Mreža za afirmaciju nevladinog sektora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181217062858/http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/or/planskadokumentacija/Kotor/GUP_DOBROTA/GUP-Dobrota-tekst.pdf |date=17. prosinca 2018. }} ''GUP Dobrota'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref> Radimiri su dali slikara [[Dragutin Radimir|Dragutina (Draga) Radimira Dobroćanina]], koji je oslikao kameni oltar kapele Gospe od Karmela iz 1874. na kapetanskom groblju crkve sv. Eustahija u Dobroti.<ref name="Kapetansko groblje51">[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 51 (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> Pokraj crkve sv. Eustahija u Dobroti napravljeno je kapetansko groblje, na kojem su pored bratstava Ivanovića, Ivanovića-Moro, Tripkovića, Dabinovića, Kosovića, Marovića, Vulovića, Pasinovića i Petrovića pokopani i Radimiri.<ref>[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 49 (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Pomorstvo]] [[Kategorija:Dobrota]] 7ktei9rc0ncuweluhil4dpj4vhme5ti 0 569883 7625064 7602990 2026-10-27T14:00:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625064 wikitext text/x-wiki '''Radoničić''' je [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatska]] pomorska kapetanska i trgovačka obitelj iz [[Prčanj]]a i [[Dobrota|Dobrote]] u Boki, Crna Gora. Spada u istaknute obitelji iz Prčanja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/121010 Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.]</ref> Radoničići su bili bitni i u Dobroti. S još 26 starih dobrotskih rodova (bratstava) bili su nositelji pomorskog gospodarstva i trgovačke djelatnosti u vremenima uzleta dobrotskog gospodarstva krajem 18. i početkom 19. stoljeća.<ref> A. Tomić: Stara dobrotska bratstva i njihov doprinos pomorstvu od početka XVIII stoljeća do danas, GPMK, sv. 23/1975 </ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/18795 Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000.] Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke: ''Dobrotski rodovi i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima'', str. 222</ref> Obitelj je dala nekoliko poznatih pripadnika, poput kotorskog biskupa [[Tripun Radoničić|Tripuna]], slikara [[Marko Radoničić|Marka]], a iz [[Dobrota|dobrotske]] grane liječnika [[Karlo Radoničić|Karla]].<ref>[http://stariweb.mef.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/dragutin-karlo-radonicic-2.html STUDMEF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160914225741/http://stariweb.mef.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/dragutin-karlo-radonicic-2.html |date=14. rujna 2016. }} napisao Vladimir Dugački, obradio i uredio: Mirza Žižak: ''Prof. dr. sc. Dragutin Karlo Radoničić, utemeljitelj prve katedre za internu medicinu u Hrvatskoj'' (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> Povijesnoj znanosti zanimljiv je pravnik koji se bavio obavještajnom djelatnošću u drugom svjetskom ratu, [[Karl Radoničić]] (r. 1912.), sina osnivača kardiologije, sveučilišnog profesora i člana JAZU-a Karla Radoničića.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/142841 Radovi - Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb] Branka Boban: ''Vojno-obavještajni rad dr. Karla Radoničića i grupe domobranskih mornaričkih časnika za NOP i veza s I. S. (1943. - 1944.)'', str. 354 i 373, Vol. 44, Zagreb 2012, ISSN 0353-295X</ref> Prvi mali admiral Bokeljske mornarice bio je Ivan Radoničić, izabran 1904. godine.<ref>[http://www.hgi.co.me/naslovna/po%C4%8Dele-tripundanske-sve%C4%8Danosti Hrvatska građanska inicijativa, Preuzeto s portala: Radio DUX] ''Počele tripundanske svečanosti'', 27. siječnja 2012. (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> Ističe se još kapetan i brodovlasnik [[Ivan Radoničić]] (1822. – 1893.). Bio je načelnik dobrotske općine. Bio je vlasnik i suvlasnik više jedrenjaka te privatne kapele u svojoj kući u Dobroti.<ref>[http://www.museummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2014/jedra%20boke%20mart%202014.pdf Jedra Boke - ožujak 2014.] Radojka Abramović, Petar Palavršić: ''Slavni kapetani Boke Kotorske - kataloški prikaz -'', str. 11 (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> Na poluotoku Plagenti, 1,5 km od [[Kotor]]a, kod Dobrote, posjedovali su [[palača Radoničić|palaču]], današnji Institut za biologiju mora. Obitelj je taj poluotok kupila od kotorske općine za francuske vlasti 1808. godine, za 500 talira. Palaču je sagradio kapetan '''Krsto Jozov Radoničić''', a poslije je u njoj ugostio 1847. svog prijatelja Petra II. Petrovića Njegoša.<ref>(srp.) [http://letovanje.crna.gora.me/item/947 Palata Radoničić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916200050/http://letovanje.crna.gora.me/item/947 |date=16. rujna 2016. }} (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> Dobrotska bratstva Radoničića, Vickovića i Ilića imala su svoje grobnice pokraj [[crkva Gospe od Milosrđa u Dobroti|crkve Gospe od Milosrđa]] u Tabačini, koja pripada župi sv. Mateja. Nakon izgradnje groblja crkve sv. Mateja u Dobroti, počeli su Radoničići graditi svoje grobnice.<ref>[https://hgdcgkotor.files.wordpress.com/2014/01/hrvatski-glasnik-101-web.pdf Hrvatski glasnik rujan 2013.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antun Tomić: ''Kapetansko groblje'', str. 49 (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Prčanj]] [[Kategorija:Dobrota]] [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] 109q4enc4ddhxgfnd7o0rp49lpfx7uf 0 571933 7625213 5939935 2026-10-27T16:53:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625213 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Self-portrait_(1628-1629),_by_Rembrandt.jpg|mini|<center>''[[Autoportret s razbarušenom kosom]]'', oko&nbsp;1628., kad je imao 22 godine. Djelomično ''[[kjaroskuro]]'' vježba. ([[Državni muzej u Amsterdamu|Državni muzej]], [[Amsterdam]])]] '''Rembrandtovi autoportreti''' čine važan dio opusa ovog [[Nizozemska|nizozemskog]] [[barok]]nog [[slikar]]a [[Rembrandt]]a. On je naslikao skoro stotinu [[autoportret]]a, uključujući približno 50 slika, 32 [[bakropis]]a i 7 crteža. Ovi ovdje kronološki prikazani autoportreti predstavljaju Rembrandtov vizualni dnevnik u rasponu od oko 40 godina. [[Datoteka:Self-portrait at 34 by Rembrandt.jpg|mini|<center>''[[Autoportret u 34. godini]]'' (1640.), u kostimu u stilu iz prethodnog stoljeća ([[Nacionalna galerija]], [[London]])]] [[Datoteka:Rembrandt van Rijn - Self-Portrait - Google Art Project.jpg|mini|<center>''[[Autoportret s beretkom i podignutom kragnom]]'', 1659. ([[Nacionalna galerija umjetnosti]], [[Washington, D.C.|Washington]])]] [[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 135.jpg|mini|<center>''[[Autoportret u 63. godini]]'' – datiran u 1669., godinu Rembrandtove smrti, iako na drugim portretima izgleda mnogo stariji (Nacionalna galerija, London)]] == Galerija autoportreta == === Slike === <gallery widths="140px" heights="140px" perrow="5"> Datoteka:Rembrandt - Clowes self-portrait, 1629.png|''[[Autportret (Rembrandt, 1629.)|Autoportret]]'', 1629. ([[Indijanapoliski muzej umjetnosti]]) Datoteka:Rembrandt van Rijn 184.jpg|''Autoportret'', oko&nbsp;1629. ([[Germanski nacionalni muzej]], [[Nürnberg]]) Datoteka:Rembrandt laughing.jpg|''Nasmijani Rembrandt'', oko&nbsp;1628., ponovo otkriven 2008.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rembrandtresearchproject.org/index.php?12 |title=E. van de Wetering, 'Rembrandt laughing, c. 1628 – a painting resurfaces' in Kroniek van het Rembrandthuis, June 2008 |access-date=13. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130405233422/http://www.rembrandtresearchproject.org/index.php?12 |archive-date=5. travnja 2013. |url-status=dead}}</ref> ([[Muzej J. Paul Getty]], [[Los Angeles]]) Datoteka:Rembrandt van Rijn 199.jpg|''Autoportret'', 1630. ([[Nacionalni muzej u Stockholmu|Nacionalni muzej]], [[Stockholm]]) Datoteka:Harmensz van Rijn Rembrandt - Ritratto di giovane - Google Art Project.jpg|''[[Autoportret u mlađoj dobi]]'', 1634. ([[Uffizi]], [[Firenca]]) Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 144.jpg|Rembrandt 1632., kad je uživao veliki uspjeh kao moderan portretist Datoteka:Rembrandt self-portrait 1635.jpeg|''[[Autoportret u kapi s bijelim perima]]'', 1635. ([[Baklendska opatija]], [[Devon]]) Datoteka:Selfportrait Rembrandt1641.jpg|''Autoportret'', oko 1640. (1639. – 1641.) ([[Muzej Norton Simon]], [[Pasadena]]) Datoteka:Rembrandt Harmenszoon van Rijn - Large Self-Portrait - Google Art Project.jpg|''[[Autoportret (Rembrandt, Beč)|Autoportret]]'', ulje na platnu, 1652. ([[Muzej povijesti umjetnosti u Beču|Muzej povijesti umjetnosti]], [[Beč]]) Datoteka:Rembrandt - Zelfportret - Google Art Project.jpg|''Autoportret'', 1658. (Frick kolekcija, [[New York]]) Datoteka:Rembrant Self-Portrait, 1660.jpg|''[[Autoportret (Rembrandt, Altman)|Autoportret]]'', 1660. ([[Metropolitan|Muzej Metropolitan]], [[New York City|New York]]) Datoteka:Rembrandt Self-portrait (Kenwood).jpg|''[[Autoportret s dva kruga]]'', 1660. ([[Kenwood House]], London) Datoteka:Rembrandt, Auto-portrait, 1660.jpg|''Autoportret na štafelaju'', 1660. ([[Louvre]]) Datoteka:Rembrandt_Harmensz._van_Rijn_-_Zelfportret_als_de_apostel_Paulus_-_Google_Art_Project.jpg|''[[Autoportret kao apostol Pavao]]'', 1661. ([[Rijksmuseum]], [[Amsterdam]]) Datoteka:Rembrandt van Rijn 142 version 02.jpg|''[[Autoportret kao Zeuksis]]'', oko 1662.; jedan od 2 autoportreta na kojima je Rembrandt okrenut nalijevo<ref name="W1">White, 200</ref> </gallery> === Crteži === <gallery widths="140px" heights="140px" perrow="4"> Datoteka:Rembrandt van Rijn - Zelfportret.jpg|''Autoportret'' – olovka i tuš na [[papir]]u (oko 1628.-1629.) Datoteka:Rembrandtselfportraitweb.jpg|''Autoportret kao orijentalni moćnik s [[kris]]om'' (bakropis, 1634.) Datoteka:Self-portrait with Saskia.jpg|''Autoportret sa Saskijom'' (bakropis, 1636.) Datoteka:Self portrait leaning on si 373x470.jpg|''Autoportret naslanjajući se na sims'' (bakropis, 1639.) </gallery> == Izvori == {{commonscat|Self-portraits by Rembrandt}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rembrandtpainting.net/complete_catalogue/start_self_portraits.htm Complete Rembrandt Catalogue: Self Portraits] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Rembrandtove slike|Autoportreti]] [[Kategorija:Slike iz 17. stoljeća]] 1i85ly5fkftzkddx3r7gi5q91g7eu6r 0 572127 7624990 7623795 2026-10-27T12:20:59Z Jelacic2000 370849 7624990 wikitext text/x-wiki {{Infobox Ivica Šola | Ime = Ivica Šola |slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] |veličina = |opis slike = Ivica Šola, 2026. | Godina rođenja = 1968 | Zanimanje = teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 6tg9nb9g9zkh1yi4p0ti555cret0g91 7624991 7624990 2026-10-27T12:21:57Z Jelacic2000 370849 7624991 wikitext text/x-wiki {{Infobox | Ime = Ivica Šola |slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] |veličina = |opis slike = Ivica Šola, 2026. | Godina rođenja = 1968 | Zanimanje = teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] piz4h2dp65fv10rhis8brfqtvuy51hg 7624992 7624991 2026-10-27T12:23:04Z Jelacic2000 370849 7624992 wikitext text/x-wiki {{Infobox |Ime = Ivica Šola |slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] |veličina = |opis slike = Ivica Šola, 2026. |Godina rođenja = 1968 |Zanimanje = teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 9s016kscnzfwatj8doen6an5o37da1e 7624993 7624992 2026-10-27T12:23:38Z Jelacic2000 370849 7624993 wikitext text/x-wiki {{Infookvir |Ime =Ivica Šola |slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] |veličina = |opis slike =Ivica Šola, 2026. |Godina rođenja =1968 |Zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] mz92o7x55zqj7tbskvet55ov8nbwx4b 7625005 7624993 2026-10-27T12:31:02Z Jelacic2000 370849 7625005 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | Zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 9y7goakx7fmoye78j3fcfltuwjwes01 7625006 7625005 2026-10-27T12:31:21Z Jelacic2000 370849 7625006 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] fiwgkv5botfs3w56su0qbm3tqljq6v1 7625009 7625006 2026-10-27T12:31:52Z Jelacic2000 370849 7625009 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = Ivica Šola, 2026. | rođenje =1968 | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] k7unh6num0dklfhhp5j9b1xrgu1tkrc 7625014 7625009 2026-10-27T12:32:12Z Jelacic2000 370849 7625014 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] fiwgkv5botfs3w56su0qbm3tqljq6v1 7625019 7625014 2026-10-27T12:33:07Z Jelacic2000 370849 7625019 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> ==Znanstveni rad== Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> ==Publicistički rad== Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 1nsb3b316pz5e6yd9k55216kto0anyx 7625023 7625019 2026-10-27T12:34:49Z Jelacic2000 370849 7625023 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | mjesto_rođenja =Đakovo | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> ==Znanstveni rad== Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> ==Publicistički rad== Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja određenih totalitarnih režima.<ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] fnz4mu2n6jzpl8ka079b3032tisrqvy 7625037 7625023 2026-10-27T12:54:35Z Jelacic2000 370849 7625037 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika = [[File:20261023-ivicasola.jpg|thumb|Ivica Šola, October 2026.]] | veličina = | opis_slike = | rođenje =1968 | mjesto_rođenja =Đakovo | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> ==Znanstveni rad== Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> ==Publicistički rad== Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od rujbna 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja totalitarnih režima.<ref name=":1" /> <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Braća Šola ruše mitove|date=2025-09-11|url=https://www.dnevno.hr/magazin/braca-sola-ruse-mitove-istina-o-ustasama-partizanima-i-obicnom-covjeku-3054296/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 6nos9hhsxzqpn84xe9xyh951irw98bu 7625192 7625037 2026-10-27T16:36:53Z Croxyz 205325 7625192 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime =Ivica Šola | slika =[[File:20261023-ivicasola.jpg|250px]] | veličina = | opis_slike = Šola 2026. | rođenje =1968 | mjesto_rođenja =Đakovo | zanimanje =teolog, komunikolog, novinar, profesor }} '''Ivica Šola''' ([[Đakovo]], [[1968.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[teolog]], [[komunikolog]] i [[novinar]], kolumnist [[Glas Slavonije|Glasa Slavonije]] i profesor na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]. ==Životopis== Godine 1994. diplomirao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Godine 1998. magistrirao je na [[Papinsko lateransko sveučilište|Papinskom lateranskom sveučilištu]] u [[Rim]]u na temu ''Značenja pojma odluke u filozofiji [[Martin Buber|Martina Bubera]]''. Doktorsku disertaciju ''Etički aspekti filozofije Luigia Pareysona. Istina, bitak, sloboda'' obranio je 2012. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.<ref>[http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ Doc. dr. sc. Ivica Šola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019004556/http://kulturologija.unios.hr/odjel/nastavnici/doc-dr-sc-sola-ivica/ |date=19. listopada 2016. }}, pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> ==Znanstveni rad== Tijekom karijere predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. godine zaposlen je na Kulturologiji Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Godine 2026. postaje redovitim profesorom u trajnom zvanju iz interdisciplinarnog područja komunikologije i teologije na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je nositelj kolegija Medijske teorije i društvo, Uvod u studije medija, Uvod u komunikologiju, Etika i medijska kultura te Nove kulturne paradigme. Bio je voditelj Katedre za medijsku kulturu Odsjeka za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, voditelj Doktorske škole Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te, predsjednik Povjerenstva za izradu Elaborata studijskog programa poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Komunikologija u Doktorskoj školi Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2019-05-22|title=prof. dr. sc. Ivica Šola – Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|url=https://www.uaos.unios.hr/amo-team/doc-dr-sc-ivica-sola/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> Autor je nekoliko znanstvenih knjiga i nekoliko desetaka znanstvenih članaka. Član je Matice hrvatske i Hrvatske akademije za odgojno obrazovne znanosti, te više povjerenstava na Sveučilištu (stegovno povjerenstvo, povjerenstvo za sukob interesa, te povjerenstvo za zaštitu radnika). Služi se talijanskim, njemačkim, španjolskim i engleskim jezikom.<ref name=":1" /> ==Publicistički rad== Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Objavljuje u Novom listu, Globusu, Vjensiku, Vijencu, Večernjem listu te Slobodnoj Dalmaciji. Također surađuje s listovima Večer (Slovenija), Movis (Švicarska), Svjetlo Riječi (Bosna i Hercegovina), Sieci (Poljska). U Glasu Slavonije također je radio kao zamjenik glavnog urednika, izvršni urednik, urednik posebnih izdanja, suvlasnik i predsjednik nadzornog odbora. Bio je politički komentator i savjetnik za RTL, HRT te Z1, kao i komentator na Vatikanskom radiju. Godine 2015. s glavnim urednikom Nikicom Govićem pretvara polutabloid 7Dnevno u politički tjednik, povezujući ga s portalom Dnevno.hr.<ref name=":1" /> Od rujna 2025. godine Ivica Šola i Pero Šola zajedno vode emisiju „Poglavniku nema tko da piše“, u jedinstvenom žanru ''historytainmenta'', koji su oni kreirali i osmislili. Na temelju arhivskih istraživanja proučava se svakodnevni život ljudi tijekom razdoblja totalitarnih režima.<ref name=":1" /><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Braća Šola ruše mitove|date=2025-09-11|url=https://www.dnevno.hr/magazin/braca-sola-ruse-mitove-istina-o-ustasama-partizanima-i-obicnom-covjeku-3054296/|access-date=2026-10-23|language=hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|wikicitat=Ivica Šola}} {{GLAVNIRASPORED:Šola, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]] [[Kategorija:Komunikolozi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] 2qmp3mu6ba53ecqzmhezy4m7ca3ions 0 575911 7625376 7524615 2026-10-27T21:20:58Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625376 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Rovaniemi | ime_genitiv = Rovaniemija | izvorno_ime = <small>Rovaniemi </small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Rovaniemi 06101999 rescanned.jpg| | veličina_slike =300px | opis_slike =Rovaniemi iz zraka. Snimljeno listopada 1999. godine. | slika_zastava = Rovaniemi.lippu.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Rovaniemi.vaakuna.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 66 | širina-minute = 30 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 025 | dužina-minute = 44 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|FIN}} | lokacija1_ime =[[Finske provincije|Provincija]] | lokacija1_info =[[Laponija (Finska)|Laponija]] | lokacija2_ime =[[Finske regije|Regija]] | lokacija2_info = Rovaniemijska subregija | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime =Grad od | utemeljenje1_datum =[[1960.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 8.016,72 km² | površina_kopna = 7.581,97 km² | površina_vode = 434,75 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2016. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =61.781 | stanovništvo_gustoća =8,15 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =00xxx | pozivni_broj =+358 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.rovaniemi.fi/ www.rovaniemi.fi/] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Finska | bilješke = }} '''Rovaniemi''' je [[Popis gradova u Finskoj|grad]] (fin. ''kaupunki'', šve. ''stad'') i [[Općine u Finskoj|općina]] u [[Finska|Finskoj]]. Upravno je središte i komercijalno središte najsjevernije finske provincije [[Laponija (Finska)|Laponije]]. Nalazi se deset kilometara južno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]], između brda [[Ounasvaara|Ounasvaare]] i [[Korkalovaara|Korkalovaare]], na ušću rijeke [[Ounasjoki]] u rijeku [[Kemijoki]]. Grad i okolna [[Rovaniemi (seoska općina)|seoska općina Rovaniemi]] (fin. ''Rovaniemen maalaiskunta'') su spojeni u jednu jedinicu 1. siječnja 2006. godine. Nova općina je površine 8.016,72 četvornih kilometara i približnog broja stanovnika od 62.000. Gradsku povelju ima od 1960. godine. ==Ime == ''Rova'' u imenu Rovaniemi se često smatra da je iz [[laponski jezici|laponskih jezika]], jer "''roavve''" na sjevernolaponskom označava šumoviti greben ili brdo ili mjesto starog šumskog požarišta. Na narječjima [[južnolaponski jezik|južnolaponskog]] jezika ''rova'' znači hrpu kamenja, stijenu ili grupu stijena u brzacima ili čak peć za saunu. ''Niemi'' u imenu znači "[[rt]]". Različiti izgovori su [[inarijskolaponski jezik|inarijskolaponski]] Ruávinjargâ; [[sjevernolaponski jezik|sjevernolaponski]] Roavenjárga i ''Roavvenjárga''; [[skoltskolaponski jezik|skoltskolaponski]] Ruäˊvnjargg. == Povijest == Područje Rovaniemija je vjerojatno neprekidno naseljeno još od kamenog doba. Periodično krčenje novog zemljišta radi poljodjelstva i primjena metode [[posijeci-i-spali]] došla je oko 750.pr. Kr. do 530. pr. Kr. Artefakti u ovom području sugeriraju da je bio rastući broj putnika iz [[Karelija|Karelije]] na istoku, [[Häme]] na jugu i Arktičkog oceana na sjeveru koji su se pojavili od 500. godine i poslije. Narod [[Saami]]ja smatra se da je najizvornija domorodačka populacija koja danas postoji u ovom području. Prvi pisani spomen imena Rovaniemi u službenim dokumentima datira iz 1453. godine. To je bio skup malih sela čiji su stanovnici živjeli uglavnom od poljodjelstva i uzgoja životinja, uz ribarstvo i lovstvo kao najvažnije sporedne djelatnosti. Iskorištavanje [[prirodni resursi|prirodnih resursa]] 1800-ih snažno je pogurao naprijed razvitak ovog područja. Ekstenzivno gospodarenje [[pridobivanje drva|trupcima]] na brojnim lokacijama i zlatna groznica privukli su tisuće ljudi u Laponiju. Porastom rudarenja prirodnih resursa, Rovaniemi je postao poslovno središte ove provincije. Nakon što je Finska u drugom svjetskom ratu kapitulirala pred Sovjetskim Savezom i potpisala [[Moskovsko primirje]], našla se u [[Laponijski rat|Laponijskom ratu]] s dojučerašnjim saveznikom Njemačkom. Polovicom listopada 1944. ovdje se odvila [[bitka kod Rovaniemija|bitka]]. Njemačke snage su se povlačile uz taktiku [[spaljena zemlja|spaljene zemlje]]. Premda je njemački general [[Lothar Rendulic]] zapovijedio da se unište samo javne zgrade, 13. listopada 1944. stigla je zapovijed da se unište sve zgrade u gradu osim bolnica i kuća u kojima su bili stanari.<ref>Suomen Kuvalehti 39/2004</ref> Njemačke zalazne snage su pripremale razaranje, kad je odjednom eksplodirao vlak sa streljivom u gradskoj željezničkoj postaji i užgao drvene kuće u gradu. Njemačke snage pretrpjele su velike gubitke, uglavnom od krhotina stakla. Postrojba finskih komandosa tvrdila je da je digla u zrak taj vlak što je mogao biti prvi uzrok ruševnosti grada. Uzrok je onda bio nepoznat i općenito se mislilo da je to bila nakana Rendulica. Tijekom trajanja neprijateljstava 90% građevina u gradu je uništeno.<ref>Kallioniemi 1989, s. 196–209</ref> 19 km od Rovaniemija je njemačko groblje gdje su pokopani vojnici koji su poginuli tijekom ratovanja u Laponiji. == Klima == [[Datoteka:Rovaniemi - Aurora Borealis.jpg|mini|250px|Polarna svjetlost u Rovaniemiju, snimljena večeri 7. svibnja 2012. godine.]] Zbog blizine arktičkog kruga, klima u Rovaniemiju je [[subarktička klima|subarktička]], po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] ''Dfc''). Ljeta su kratka, ugodna, zime su duge, hladne i sniježne. Grad je južno od crte srednje godišnje izoterme od 0°C. Ipak smrzavanje tla ograničeno je čak i tijekom zime zbog uobičajena teška sniježna pokrova. Krajnje sjeverni položaj kombiniran s učestalom naoblakom za rezultat ima nisku razinu sunčeva sjaja u zimskim mjesecima. U prosincu je tek ispod šest minuta izravna sunčeva svjetla dnevno. Zime su ponešto pod utjecajem morskog zraka koji dolazi od [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]], što osigurava prosječne temperature manje ekstremne od očekivanih za unutrašnjost pri ovim zemljopisnim širinama. Prosječna godišnja temperatura u Rovaniemiju je 0,9 °C. Snijeg se u prosjeku zadržava na tlu 175 dana godišnje. Najniža ikad zabilježena temperatura u zračnoj luci je −38,1 °C, 28. siječnja 1999. godine. Istog su dana dnevne temperature od -47,5 °C zabilježene na obližnjim meteorološkim postajama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://suja.kapsi.fi/asema-kuukausi.php?aika=1999-01-01&asema=101933 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. prosinca 2016. |archive-date=15. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160915063828/http://suja.kapsi.fi/asema-kuukausi.php?aika=1999-01-01&asema=101933 |url-status=dead }}</ref> Najviša temperatura ikad zabilježena u Rovaniemiju zabilježena je 10. lipnja 2011. i iznosila je 30,7 °C. Usprkos činjenici da se Rovaniemiju događa [[polarni dan]] od 7. lipnja do 6. srpnja, ne doživljava polarnu noć. Ipak, Sunce zimi proviri jedva proviri iznad obzora.<ref>http://www.timeanddate.com/sun/finland/rovaniemi?month=7&year=2015</ref> Turiste privlači [[polarna svjetlost]]. U finskoj Laponiji broj pojava polarne svjetlosti može doseći dvjesta, dok u južnoj Finskoj je obično manje od dvadeset. == Znanost == Rovaniemi je sjedište [[Arktičko sveučilište|Arktičkoga sveučilišta]]. == Šport == * [[Rovaniemen Palloseura]] (RoPs), prvoligaški nogometni klub * [[FC Santa Claus]], trećeligaški nogometni klub * [[Rovaniemen Kiekko]] (RoKi), drugoligaški klub hokeja na ledu * Lakkapää (prije [[Rovaniemen Santasport]] i [[Perungan Pojat]]), odbojkaški klub, četverostruki prvaci Finske == Gradovi pobratimi == *[[Ajka]], Mađarska *[[Cadillac, Michigan]], SAD *[[Drvar]], [[BiH]] *[[Grindavík]], Island *[[Harbin]], Kina *[[St. Johann in Tirol]], Austrija *[[Kassel]], Njemačka *[[Kiruna]], Švedska *[[Murmansk]], Rusija *[[Narvik]], Norveška *[[Neustrelitz]], Njemačka *[[Olsztyn]], Poljska *[[Veszprém]], Mađarska == Slavni stanovnici == *[[Jari Tervo]], pisac * [[Harri Olli]], skijaš skakač * [[Timo K. Mukka]], pisac * [[Antti Autti]], snowboarder i osvajač zlatne medalje na zimskim X igrama 2005. * [[Tanja Poutiainen]], alpska skijašica * [[Janne Tapio]], svjetski prvak u sniježnom crossu * [[Tomi Putaansuu]] ([[Mr. Lordi]]), vodeći pjevač hard rock sastava [[Lordi]]ja, pobjednika Eurovizije * [[Antti Tuisku]], pjevač * [[Selo Svetoga Nikole]] (Joulupukin Pajakylä) u Rovaniemiju je "[[Father Christmas|Fathera Christmasa]]"<ref name="northpole">[http://www.the-north-pole.com/history History of Santa Claus]</ref><ref name="village">{{Citiranje časopisa |url=http://www.santaclausvillage.info/eng/main.htm |title=Santa Claus' Village on the Arctic Circle in Rovaniemi in Lapland in Finland |journal= |access-date=12. prosinca 2016. |archive-date=11. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080511171444/http://www.santaclausvillage.info/eng/main.htm |url-status=dead }}</ref><ref name="office">{{Citiranje časopisa |url=http://www.santaclauslive.com/main.php?link=joulupukin_kammari&kieli=eng |title=Joulupukin Kammari – Santa Claus Office – Joulupkki, Lapland, Finland, Rovaniemi |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430161036/http://www.santaclauslive.com/main.php?link=joulupukin_kammari&kieli=eng |archive-date=30. travnja 2008. |access-date=12. prosinca 2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} == Vanjske poveznice == {{wikivoyage|Rovaniemi}} *[http://www.rovaniemi.fi/ Rovaniemi] (finski) [[Kategorija:Gradovi u Finskoj]] b8t1fojewcose9gvlubmos3mcgbxht9 0 577205 7625210 7573917 2026-10-27T16:50:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625210 wikitext text/x-wiki '''Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu''' zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica. == Povijest== U starom vijeku ovdje su se štovali plemenski kultovi. U starorimskoj državi štovala su se [[rimska mitologija|rimska]] božanstva. U toj su religiji bili utjecaji [[Grčka mitologija|starogrčke]] i [[Etruščani|etruščanske]] religije. Pojava kršćanstva uskoro je došla na otok Britaniju. Kršćanstvo se brže širilo uz zapadnu polovicu Britanije i otok Irsku, nego uz istočnu polovicu. Cornwall, Wales, zapadna Engleska i zapadna Škotska i sjeverna Irska primili su kršćanstvo od 2. do 5. stoljeća, a istočna polovica otoka Britanije primila je kršćanstvo od 5. do 9. stoljeća. Na sjevernoj granici Rimskog Carstva, uz Hadrijanov zid, raširio se kult [[mitraizam|Mitre]], koji je bio i na području današnjeg Walesa i Londona, zatim kultovi [[Jupiter Dolichenski|Jupitera Dolichenskog]]. Na jugu su postojale stare zajednice židovskih vjernika. Seoba naroda donijela je valove poganih Germana. Normanska osvajanja pridonijela su dolasku skandinavske religije. Skandinavski element pokršten je do 12. stoljeća. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je od pokrštenja tradicijski kršćanska zemlja zapadne Crkve, t.j. rimokatoličanstva, sve do pojave anglikanizma. [[Velika šizma]] zaobišla je ove zemlje. [[Zapadni raskol]] odrazio se da su rimokatolici u Engleskoj i Sjevernoj Irsrkoj bili uz rimskog papu, a u Škotskoj uz protupapu iz Avignona. Protestantizam se postupno proširio, ali smjenu katoličanstva kao dominantne vjere donio je anglikanizam. Anglikanci su u početku najjača uporišta imali na jugu Engleske. Sjeverna Irska, Wales, jugozapadna Škotska i središnja Engleska imali su oko 1560. važan udio anglikanaca, kalvinisti i cvinglijanci bili su važni udio stanovnika u Škotskoj i središnjoj i sjevernoj Engleskoj. Rimokatolici su se održali kao važni udio stanovnika u Sjevernoj Irskoj, Walesu, središnjoj i sjevernoj Engleskoj te Škotskoj. Ostali protestanti činili su manji udio stanovnika. U Ujedinjenom Kraljevstvu su od uspostave anglikanizma rimokatolici bili smatrani kao čimbenikom nestabilnosti. Kralj Henrik VIII. prekinuo je sveze s Katoličkom crkvom iz straha da bi katolici mogli ugroziti sigurnost kraljevine. Pokušaji prevrata, neuspjela [[Barutna urota]] iz 1605. i slično išli su na štetu. Bili su 1688. i 1700. godin doneseni zakoni kojim se britanskim prijestolonasljednicima zabranjuje sklapanje braka s osobama rimokatoličke vjere, ali ne i sa Židovima, muslimanima, hinduistima ili pak s ateistima. Zakoni su doneseni da bi se osigurali da na vlast može doći samo protestantski nasljednik i da se nikako ne bi moglo dogoditi da bi za kralja mogao doći rimokatolik. Zakonskim se mjerama spriječilo vjenčanje potencijalnog nasljednika s pripadnicom Rimokatoličke Crkve. Jedina mogućnost takva braka bila je da se rimokatolički partner odreče rimokatoličke vjere i prijeđe na protestantsku.<ref>Antonio Mandir: [http://www.vecernji.hr/svijet/princevi-i-princeze-moci-ce-sklapati-brak-i-s-katolicima-335971 ''Prinčevi i princeze moći će sklapati brak i s katolicima ''], Večernji list, 14. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Točnije, zakon iz 1701. brani nasljeđivanje prijestolja pripadniku kraljevske obitelji, ako on "održava zajedništvo sa sjedištem Rimske Crkve, prikloni se papinskoj religiji ili se vjenča s papistom".<ref>kta/ika: [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=30775 ''Cameron: Britanskim monarsima treba biti dozvoljeno vjenčanje s katolicima''], KTABKBIH, 14. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Automatski se člana kraljevske obitelji briše s popisa mogućih nasljednika prijeđe li na katoličanstvo ili prekrši ostale stavke tog zakona.<ref>Dario Sušanj: [http://www.velikabritanija.net/2011/04/22/kraljevska-linija-nasljedjivanja/ ''Kraljevska linija nasljeđivanja''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Velikabritanija.net, 22. travnja 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Sveti [[Tomas Morus]], ondašnji britanski premijer, platio je životom jer nije htio dopustiti da kralj uzme tuđu ženu.<ref>(): [http://www.frama-posusje.com/1308-za-kakvoga-politicara-katolik-ne-smije-glasovati ''Za kakvoga političara katolik ne smije glasovati?'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Frama Posušje, Objavio: Glas Koncila, 5. rujna 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> U Britaniji su poslije protestantske reformacije gotovo pa tretirani na status "odmetnika", pa su djelovali skoro kao podzemni pokret sve do najmanje ranog 18. stoljeća. Zakoni protiv rekuzancije - odbijanja nazočenju anglikanskim bogoslužjima bili su na snazi od Elizabete I. do Đure III., makar se mora reći da nisu uvijek jednako strogo bili sprovađani.<ref>Roland Flamini: [http://www.worldaffairsjournal.org/article/still-here-case-british-catholics ''Still Here: The Case of British Catholics''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902052243/http://www.worldaffairsjournal.org/article/still-here-case-british-catholics |date=2. rujna 2017. }}, World Affairs, ožujak/travanj 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.(eng.)</ref> Britanski premijer zakonskih je ograičenja koja ga u stvari ograničavaju biti katolikom.<ref>Darko Pavičić: [http://www.vecernji.hr/premium/tonyju-blairu-pomogao-sam-da-postane-katolik-1122089 ''Fra Mario Knezović: Tonyju Blairu pomogao sam da postane katolik''], Večernji list, 19. listopada 2016. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref><ref>Stephen Bates: [https://www.theguardian.com/politics/2007/jun/22/uk.religion1 ''After 30 years as a closet Catholic, Blair finally puts faith before politics ''], The Guardian, 22. lipnja 2007. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Izričite zakonske prepreke za izbor neanglikanca za premijera nema. Ipak, dolazi se u sraz s ustavnom ulogom premijera zbog njegove uloge u postavljanju visokih dužnosnika Engleske Crkve. Premda završnu riječ ima britanski vladar u izboru, on ipak djeluje prema premijerovom savjetu. Zakoni iz 1829. (Roman Catholic Relief Act, odjeljak 17) i 1858. (Jews' Relief Act, odjeljak 4) ne dopuštaju rimokatoliku ni židovskom vjerniku savjetovati vladara u crkvenim stvarima.<ref>James Hough: [http://www.answers.com/Q/Can_you_have_a_Roman_Catholic_Prime_Minister_of_Great_Britain ''Can you have a Roman Catholic Prime Minister of Great Britain?''], Answers.com. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Posljedica takve potiskivačke politike je da rimokatoličanstvo u Britaniji trpi, a Britanija nikad nije imala rimokatolika za premijera.<ref name="Pascoe">T. A. Pascoe: [http://www.catholicherald.co.uk/issues/june-3rd-2016/how-catholics-can-reclaim-britain/ ''How Catholics can reclaim Britain''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113131908/http://www.catholicherald.co.uk/issues/june-3rd-2016/how-catholics-can-reclaim-britain/ |date=13. siječnja 2017. }}, Catholic Herald, 2. lipnja 2016. Pristupljeno 12. siječnja 2017.(eng.)</ref> Vremenom su u Ujedinjeno Kraljevstvo doselili muslimani, sikih i budisti iz bivših engleskih kolonija, a broj im je narastao zbog visoka priraštaja. Izmjenama zakona dopušteno je britanskom monarhu vjenčati se s katolikom odnosno katolkinjom, ali i dalje ne smije biti katolik.<ref>David Kerr: [http://www.catholicnewsagency.com/news/british-monarch-can-now-marry-a-catholic-but-cannot-be-one/ ''British monarch can now marry a Catholic but cannot be one''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161228180806/http://www.catholicnewsagency.com/news/british-monarch-can-now-marry-a-catholic-but-cannot-be-one/ |date=28. prosinca 2016. }}, Catholic News Agency, 28. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Broj katolika u Ujedinjenom Kraljevstvu narastao je doseljavanjem radne snage iz novih zemalja EU s područja središnje i istočne Europe, zatim Azije (Indija, iz sav. države Kerale), Latinske Amerike i Afrike. Zbog tih doseljenika procvale su rimokatoličke crkve u području Londona, Readinga, Southamptona te sjevernije u starim katoličkim sredinama kao Lancashireu i Liverpoolu. Zbog tih doseljenika crkvene se vlasti trude prilagoditi novim jezicima. Sjedište engleske katoličke hijerarhije je Westminsterska katedrala.<ref>(): [http://www.economist.com/node/16943865 ''Catholics in Britain. The fruits of adversity''], 2. rujna 2010. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> == Vjerska struktura == Procjene koje navodi CIA govore o sljedećem vjerskom sastavu za 2011.:<ref name="CIA">(eng.) [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html CIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220203407/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html |date=20. prosinca 2018. }} ''The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions''. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> * kršćani 59,5% ([[anglikanci]], [[rimokatolici]], [[prezbiterijanci]], [[metodisti]]) * [[muslimani]] 4,4% * [[hinduisti]] 1,3% * ostali 2% * neodređeno 7,2% * bez vjere 25,7% Rimokatolika je 5 milijuna. Muslimana je 3 milijuna.<ref name="Pascoe"/> == Galerija == <gallery> |Religije u Europi u rimsko doba. Datoteka:Expansion of christianity.jpg|Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju. Datoteka:Great Schism 1054 with former borders-.png|Europa u doba velike podjele 1054. godine. Datoteka:Modern history; Europe (1904) (14785615523).jpg|Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100. Datoteka:Europe religions 1560.jpg|Religije u Europi 1560. </gallery> ==Izvori== {{izvori|30em}} {{commonscat|Religion in the United Kingdom}} {{Religija u Europi}} {{GLAVNIRASPORED:Ujedinjeno Kraljevstvo, Religija}} [[Kategorija:Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu| ]] 6msgaprzpztie6q95rl1jv1t36xymmd 0 580202 7625275 7401507 2026-10-27T18:22:06Z Эльдар Шукоров 355157 /* Izvori */ 7625275 wikitext text/x-wiki '''Kup [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u za juniore''' u organizaciji [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] se igra od 1963. godine. <br> Juniorski kup se ranije nazivao ''omladinski kup'', zbog tadašnjeg naziva uzrasne skupine.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1678 ''Nogometni leksikon'', omladinci] pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref><ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1333 ''Nogometni leksikon'', juniori] pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref> == Kup SR Hrvatske == 1963. i 1964./65. se igrao kup na razini [[Hrvatski nogometni savez|Nogometnog saveza Hrvatske]], a potom je igran kup po regijama i zonama, sa završnim turnirom. Pobjednici kupa bi se plasirali dalje u natjecanje [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu|omladinskog kupa Jugoslavije]]. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!pobjednik !!finalist |- |1963. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Borovo Vukovar|Borovo (Borovo – Vukovar)]] |- |1964./65. ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||[[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] |- |1965./66. ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1966./67. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Borovo Vukovar|Borovo (Borovo – Vukovar)]] |- |1967./68. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |- |1968./69. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1969./70. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[HNK Borovo Vukovar|Borovo (Borovo – Vukovar)]] |- |1970./71. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1971./72. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1972./73. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |1973./74. ||[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] ||[[NK Rab|Rab]] |- |1974./75. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1975./76. ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |1976./77. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1977./78. ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1978./79. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1979./80. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] |- |1980./81. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] || |- |1981./82.<ref name="kvarnerski">[http://kvarnerski.com/rijecki-omladinski-nogomet-od-1947-do-2007/ kvarnerski.com, ''RIJEČKI OMLADINSKI NOGOMET od 1947. do 2007.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170103093931/http://kvarnerski.com/rijecki-omladinski-nogomet-od-1947-do-2007/ |date=3. siječnja 2017. }}, objavljeno 8. listopada 2013., pristupljeno 19. ožujka 2017.</ref> |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1982./83. ||[[NK Čakovec|MTČ-Sloga Čakovec]] || |- |1983./84. ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] || |- |1984./85. ||[[NK Osijek|Osijek]] || |- |1985./86. ||[[NK Osijek|Osijek]] || |- |1986./87. ||[[NK Osijek|Osijek]] || |- |1987./88. ||[[NK Osijek|Osijek]] || |- |1988./89. ||[[NK Osijek|Osijek]] || |- |1989./90.<ref name="kvarnerski"/> ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |1990./91. |colspan="2" align="center"|<small> ''nije igrano'' </small> |} == Kup Republike Hrvatske == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !!sezona !!pobjednik !!finalist |- |1992.<ref name="kvarnerski"/> ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[RNK Split|Split]] |- |1992./93. || || |- |1993./94.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1994-1995.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[RNK Split|Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] |- |1994./95.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1995-1996.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1995./96.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1996-1997.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1996./97.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1997-1998.'', ISSN 1330-2523 </ref><ref name="kvarnerski"/> |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |1997./98.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1998-1999.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1998./99.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1999-2000.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |1999./00.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2000-2001.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |2000./01.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2001-2002.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |2001./02.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2002-2003.'', ISSN 1330-2523 </ref> ||[[NK HAŠK Zagreb|HAŠK Zagreb]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |2002./03.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2003-2004.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |2003./04.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2004-2005.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2004./05.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2005-2006.'', ISSN 1330-2523, str. 400 </ref> |[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |2005./06.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2006-2007.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2006./07.<ref name="kvarnerski"/><ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2007-2008.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešić]] |- |2007./08. || || |- |2008./09.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2006-2007.'', ISSN 1330-2523, str. 388 </ref> |[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] ||[[NK Zadar|Zadar]] |- |2009./10.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2010-2011.'', ISSN 1330-2523 </ref><ref> [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/89436/umag-juniori-hajduka-pokupili-sve-kante slobodnadalmacija.hr, ''Umag: juniori Hajduka pokupili sve 'kante'''], objavljeno 21. veljače 2010., pristupljeno 19. ožujka 2017. </ref> |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2010./11.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2011-2012.'', ISSN 1330-2523 </ref> |[[RNK Split|Split]] ||[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac Zagreb]] |- |2011./12. || || |- |2012./13. || || |- |2013./14.<ref> [http://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/237062/maloku-i-prce-donijeli-trofej-juniorima slobodnadalmacija.hr, ''Maloku i Prce donijeli trofej juniorima''], objavljeno 5. lipnja 2014., pristupljeno 19. ožujka 2017. </ref> |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[RNK Split|Split]] |- |2014./15. || || |- |2015./16.<ref>[http://akademija-krpanbabic.com/juniori-pobjednici-hrvatskog-nogometnog-kupa/ akademija-krpanbabic.com, ''Juniori – Pobjednici Hrvatskog nogometnog kupa !!!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170320052057/http://akademija-krpanbabic.com/juniori-pobjednici-hrvatskog-nogometnog-kupa/ |date=20. ožujka 2017. }}, objavljeno 19. svibnja 2016., pristupljeno 19. ožujka 2017.</ref><ref>[http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/juniori-akademije-krpanbabic-pobjednici-hrvatskog-nogometnog-kupa/119767/ radio.hrt.hr, ''Juniori Akademije Krpan&Babić pobjednici Hrvatskog nogometnog kupa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319120028/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/juniori-akademije-krpanbabic-pobjednici-hrvatskog-nogometnog-kupa/119767/ |date=19. ožujka 2017. }}, objavljeno 21. svibnja 2016., pristupljeno 19. ožujka 2017.</ref> |[[NK Elektra Osijek|Hypo-Limač Elektra Osijek]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2016./17.<ref> [https://hns.family/vijesti/16300/hajduku-pionirski-i-juniorski-kup-dinamu-kadetski/ hns-cff.hr, ''Hajduku pionirski i juniorski Kup, Dinamu kadetski], objavljeno 19. svibnja 2017., pristupljeno 22. svibnja 2017. </ref> |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2017./18.<ref> [https://hns.family/vijesti/18061/video-dinamo-hajduk-i-osijek-osvojili-trofej-kupa/ hns-cff.hr, ''Tri finala u Ivankovu - Video: Dinamo, Hajduk i Osijek osvojili trofej Kupa''], objavljeno 22. svibnja 2018., pristupljeno 25. svibnja 2018. </ref> |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |2018./19.<ref> [https://hns.family/vijesti/19982/osijek-trijumfirao-u-sva-tri-finala-kupa-za-mladje-uzraste/ hns-cff.hr, ''Osijek trijumfirao u sva tri finala Kupa za mlađe uzraste''], objavljeno 21. svibnja 2019., pristupljeno 21. svibnja 2019. </ref> |[[NK Osijek|Osijek]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |- |2019./20. | || |- |2020./21. |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] || [[NK Osijek|Osijek]] |} == Poveznice == * [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Hrvatski nogometni savez]] == Izvori == * [[Fredi Kramer]] i dr: ''Hrvatski nogometni savez : 80. obljetnica'', Zagreb, 1992., str. 163-170 * [[Franjo Frntić]] i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980'', Zagreb, 1983., str. 171 {{izvori}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*kup-juniori]] [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|*mladi-juniori]] d5iickksfm13iii6ykkwwemkrsi5795 0 580239 7625427 7525506 2026-10-27T22:28:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625427 wikitext text/x-wiki '''SEHA Gazprom League 2016./17.''' je šesto izdanje regionalne [[rukomet]]ne [[SEHA liga|SEHA lige]]. Sudjeluje je deset klubova iz sedam država - [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Makedonija|Makedonije]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Slovenija|Slovenije]]. <br> Ligu je osvojio ''[[RK Vardar|Vardar]]'' iz [[Skoplje|Skoplja]]. == Sudionici == * {{Z|BJE}} ''[[HC Meshkov Brest|Meškov]]'', [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] * {{Z|BIH}} ''[[HRK Izviđač Ljubuški|Izviđač Central Osiguranje]]'', [[Ljubuški]] * {{Z|HRV}} ''[[RK NEXE|NEXE]]'', [[Našice]] * {{Z|HRV}} ''[[RK Croatia Osiguranje Zagreb|PPD Zagreb]]'', [[Zagreb]] * {{Z|MAĐ}} ''[[MKB Veszprém KC|Telekom Veszprém]]'', [[Veszprém]] * {{Z|MAK}} ''[[RK Metalurg Skopje|Metalurg]]'', [[Skoplje]] * {{Z|MAK}} ''[[RK Vardar|Vardar]]'', [[Skoplje]] * {{Z|SLK}} ''[[HT Tatran Prešov|Tatran]]'', [[Prešov]] * {{Z|SLO}} ''[[RK Celje|Celje Pivovarna Laško]]'', [[Celje]] * {{Z|SLO}} ''[[RK Velenje|Gorenje]]'', [[Velenje]] == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj !!klub !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="turquoise" |1. ||{{Z|MAK}} Vardar ||18 ||15 ||2 ||1 ||599 ||510 ||47 |rowspan="4"|završni turnir |- bgcolor="turquoise" |2. ||{{Z|MAĐ}} Telekom Veszprém ||18 ||14 ||2 ||2 ||521 ||458 ||44 |- bgcolor="turquoise" |3. ||{{Z|BJE}} Meškov ||18 ||11 ||2 ||5 ||552 ||500 ||35 |- bgcolor="turquoise" |4. ||{{Z|HRV}} PPD Zagreb ||18 ||11 ||1 ||6 ||496 ||469 ||34 |- |5. ||{{Z|SLO}} Celje Pivovarna Laško ||18 ||11 ||0 ||7 ||561 ||545 ||33 |rowspan="6"| |- |6. ||{{Z|SLO}} Gorenje Velenje ||18 ||6 ||0 ||12 ||501 ||520 ||18 |- |7. ||{{Z|HRV}} NEXE Našice ||18 ||5 ||3 ||10 ||493 ||523 ||18 |- |8. ||{{Z|MAK}} Metalurg ||18 ||5 ||2 ||11 ||453 ||472 ||17 |- |9. ||{{Z|SLK}} Tatran ||18 ||4 ||1 ||13 ||469 ||548 ||13 |- |10. ||{{Z|BIH}} Izviđač CO ||18 ||1 ||1 ||16 ||503 ||603 ||4 |} == Završni turnir == ''Final four'' turnir igran u [[Brest (Bjelorusija)|Brestu]] od 7. do 9. travnja 2017. {| class="wikitable" !klub1 !!rez. !!klub2 |- !colspan="3"|poluzavršnica |- |{{Z|MAK}} '''Vardar''' ||align="center"| 36:28 ||{{Z|HRV}} PPD Zagreb |- |{{Z|MAĐ}} '''Telekom Veszprém''' ||align="center"|33:31 <br> <small> (29:29, 4:2 pen) </small> ||{{Z|BJE}} Meškov |- !colspan="3"| |- !colspan="3"|za 3. mjesto |- |bgcolor="goldenrod"|{{Z|BJE}} '''Meškov''' ||align="center"|23:19 ||{{Z|HRV}} PPD Zagreb |- !colspan="3"| |- !colspan="3"|za pobjednika |- |bgcolor="gold"|{{Z|MAK}} '''Vardar''' ||align="center"|26:21 ||bgcolor="silver"|{{Z|MAĐ}} Telekom Veszprém |} == Povezani članci == * [[Premijer liga 2016./17.]] == Izvori == * [http://www.seha-liga.com/tablica seha-liga.com, ljestvica], pristupljeno 18. ožujka 2017. * [https://web.archive.org/web/20170411072143/http://www.seha-liga.com/rezultati seha-liga.com, rezultati], pristupljeno 18. ožujka 2017. * [http://sportnet.rtl.hr/statistika/387/ljestvice/ sportnet.hr, SEHA Gazprom liga 2016./17., ljestvica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170222181711/http://sportnet.rtl.hr/statistika/387/ljestvice/ |date=22. veljače 2017. }}, pristupljeno 18. ožujka 2017. * [http://sportnet.rtl.hr/statistika/387/rezultati/ sportnet.hr, SEHA Gazprom liga 2016./17., rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170330010407/http://sportnet.rtl.hr/statistika/387/rezultati/ |date=30. ožujka 2017. }}, pristupljeno 18. ožujka 2017. {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://seha-liga.com/ seha-liga.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727013054/http://seha-liga.com/ |date=27. srpnja 2017. }} {{SEHA liga}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:SEHA liga|2016-17]] tr0mxd3r4krm51q05sv4mpisk0056lz 0 581356 7625163 6816366 2026-10-27T15:56:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625163 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raška Oblast.png|mini|Raška oblast]] '''Raška oblast''' je bila [[oblasti u Kraljevini SHS|oblast]] u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Sjedište je bilo u [[Čačak|Čačku]]. Osnovana je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od [[26. lipnja]] [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Ukinuta je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od [[3. listopada]] [[1929.]] godine.<ref name="Boban">Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.</ref><ref>(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{oblasti u Kraljevini SHS}} [[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS]] [[Kategorija:Kosovo u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Srbija u prvoj Jugoslaviji]] rbd92k5ndbexw8drspkasru6u7jnl6e 0 582668 7625060 7353143 2026-10-27T13:48:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625060 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radiopostaja Drvar | logo = | razina = regionalna | frekvencija = 89,5 [[Megaherc|MHz]] | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = | sjedište = [[Drvar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | adresa = Ante Bušića 4, Drvar<ref>[http://www.nadji.info/ba/radio-drvar-ante-busica-drvar/ve12161/ Nadji.info] ''Radio Drvar'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref><ref>[http://www.poslovni-adresar.ba/radio-drvar.html Poslovni adresar] ''Radio Drvar'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> | slogan = | stream = | web = }} '''Radiopostaja Drvar''' je bila javna lokalna [[radio]] postaja na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] čije je sjedište u općini [[Drvar]]u.<ref>[http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/Kultura%20Komuniciranja%20br%201.pdf Kultura komuniciranja br. 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000333/http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/Kultura%20Komuniciranja%20br%201.pdf |date=29. travnja 2017. }} Milan Vego: ''Radio u Bosni i Hercegovini'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, svibnja 2011. str. 196 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Emitirao od dolaska hrvatskih snaga u BiH 1990-ih. Uređivala ga je [[Jadranka Lovrenović]], koja je bila jedna od prvih članica osoblja [[Hrvatski radio Bobovac|Radio Bobovca]], kad se program emitirao iz studija u [[Kiseljak]]u jedan sat dnevno. Postaja je bila vrlo slušana i dobre programske sheme. Nažalost, postaja nije izdržala neka unutarnja previranja.<ref>[https://issuu.com/midnightrider/docs/bobovac200 Issuu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000213/https://issuu.com/midnightrider/docs/bobovac200 |date=29. travnja 2017. }} Nikolina Pavlić: ''Drvar - izgubljeni grad'', [[Bobovac (časopis)|Bobovac]] broj 200, kolovoz 2011., str. 4 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Krajem [[1997.]] godine počinje povratak Srba u [[Drvar]], [[Glamoč]] i [[Grahovo]], a već u prvoj polovici [[1998.]] godine SFOR nasilno [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma |istjeruje Hrvate]] iz njihovih domova i bivaju sve teža vremena za hrvatski Radio Drvar. Za Hrvate su osobito bila teška vremena dok je visoki međunarodni predstavnik za BiH bio Wolfgang Petritsch.<ref>[http://www.mojdrvar.tk/ Moj Drvar.tk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200302174822/http://www.mojdrvar.tk/ |date=2. ožujka 2020. }} Povijest</ref><ref>[http://www.croatia.ch/tjedan/10032002.php#3 Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115204411/http://www.croatia.ch/tjedan/10032002.php#3 |date=15. siječnja 2009. }} Hrvati iz Drvara u Hrvatskoj</ref><ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1720&Itemid=160 HaKaVe.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241209114352/http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1720&Itemid=160 |date=9. prosinca 2024. }} Haaški sud - moćno oružje protivnika hrvatske državnosti</ref><ref>[http://www.hic.hr/dom/346/dom03.htm HIC] Dom i svijet Broj 346 9. srpnja 2001.: Udruga Hrvata za kulturni i povijesni identitet "Pset - Graovo" ''Apel: Pomozite Bosanskom Grahovu!'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> 1998. godine emitirao je 5,5 sati programa i bila je među 28 hrvatskih radio postaja u Federaciji BiH.<ref>(boš.) [http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf Novosti o medijima broj 7, serija I] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429092615/http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf |date=29. travnja 2017. }} ''Medijska slika BiH - Hrvatski mediji u Federaciji'', str. 7 i 8, Sarajevo, 1. lipnja 1998. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Radiopostaja Drvar trpila je i zbog mjera [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisnog povjerenstva za medije]] (IMC), pa je bila suspendirana i novčano kažnjavana jer je "kršila Kodeks" tog Povjerenstva, koje je osnovala međunarodna zajednica.<ref>[http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/knigaljudskaprava.pdf Media online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513013056/http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/knigaljudskaprava.pdf |date=13. svibnja 2013. }} ''Ljudska prava: priručnik za novinare'', Priredili: Dušan Babić, Zoran Udovičić i Zija Dizdarević, Sarajevo, veljače 2000., str. 30 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Postaja je zapošljavala petoro djelatnika. Ravnatelj radiopostaje bio je Mijo Brkić. 2000-ih je vladajuća stranka u toj općini ([[SNSD]]) po svemu sudeći htjela ugasiti tu radijsku postaju. Cilj gašenja je bio da gašenjem postaje koja program emitira na hrvatskom jeziku primora Hrvate da napuste i radiopostaju i drvarsku općinu, kako je javila [[NINA]]. Djelatnici Radio Drvara stupili su 2005. u štrajk.<ref name="nina">[http://blog.dnevnik.hr/livno1/2005/10/1620340156/radio-drvar-se-gasi-zbog-hrvata.html Livno1] (NINA) nv: ''Radio Drvar se gasi zbog Hrvata'' , 21. listopada 2005. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Prekinuli su emitiranje programa 16. veljače 2006. jer općinske vlasti nisu poštovale sporazum iz prosinca 2005. o isplati zaostalih plaća i uplati doprinosa za zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje.<ref name="široki">[http://www.radiosirokibrijeg.com/arhiv/4001-gasi-li-se-radiopostaja-drvar Radio Široki Brijeg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000138/http://www.radiosirokibrijeg.com/arhiv/4001-gasi-li-se-radiopostaja-drvar |date=29. travnja 2017. }} ''Gasi li se Radiopostaja Drvar?'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> U izjavi za [[Radio Livno]] ravnatelj postaje je povodom tog štrajka rekao da su posrijedi razlozi političke naravi. Djelatnici ove radijske postaje do sada imali dosta nesuglasja s vladajućom strankom, kojoj nije odgovarao nacionalni sastav zaposlenih (četvoro hrvatske i samo jedan srpske nacionalnosti), emitiranje programa na hrvatskom, premda je ovaj medij otvoren i za srpski jezik kojim se inače koristi glavni urednik Radija koji je srpske nacionalnosti i član SNSD-a. Dok je trajao [[štrajk]], postaja je svaki dan reemitirala [[Radio Herceg-Bosne|Radija Herceg-Bosne]], glazbu iz studija i džinglove.<ref name="nina"/> Tehničku opremu ovoj radio postaji donirala Vlada Republike Hrvatske.<ref name="nina"/><ref>[http://direktno.hr/direkt/sto-su-sve-radili-hrvati-eliminirani-iz-natjecaja-nepodobni-sdp-ovcima-11739/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000106/http://direktno.hr/direkt/sto-su-sve-radili-hrvati-eliminirani-iz-natjecaja-nepodobni-sdp-ovcima-11739/ |date=29. travnja 2017. }} direktno.hr: ''Što su sve radili Hrvati eliminirani iz natječaja ...'' 1. travnja 2015. (pristupljeno 28. travnja 2017.) {{citat|Radi pružanja potpunije slike javnosti i dokaza da su iz natječaja eliminirani bez pravog razloga, a nakon 20 godina rada i više od tristo poslova, iz Radija. d.o.o. poslali su opsežnu dokumentaciju.|}}</ref><ref>[https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//56-08a.pdf Vlada Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429000154/https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//56-08a.pdf |date=29. travnja 2017. }} ''Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa Hrvata u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2004. godinu'' - Radio Drvar nabava opreme 177.000 kn (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Ravnatelj je tad rekao da će u slučaju gašenja Radio Drvara donirana oprema biti vraćena donatoru.<ref name="nina"/> 4. travnja 2006. u Sarajevu su predstavnici RAK-a održali sastanak s načelnicom Drvara Ankom Papak-Dodik i članom Upravnom odbora JP Radiopostaje Drvar Ljiljana Dodik. Sastanku nije nazočio ravnatelj radiopostaje Mijo Brkić. Na sastanku je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) iznijela stavove da u skladu s uvjetima dozvole za zemaljsko emitiranje neće tolerirati nekorištenje dodijeljenih resursa, te da će poduzeti sve raspoložive mjere. 10. travnja 2006. godine stigao je dopis načelnici općini Drvar Anki Papak-Dodik i ravnatelju JP Radiopostaja Drvar Miji Brkiću od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Agencija ih je upozorila da je krajnji rok za početak emitiranja programa te radiopostaje 30. travnja 2006., a ako ne počnu, upozoreni su da će biti pokrenut postupak oduzimanja dugoročne dozvole za zemaljsko emitiranje programa.<ref>[http://blog.dnevnik.hr/livnohbz/2006/04/1620896013/radio-drvar-mora-zapoceti-emitiranje-do-30travnja.html LivnoHBZ] (NINA) nv: ''Radio Drvar mora započeti emitiranje do 30. travnja'', 10. travnja 2006. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Na zahtjev načelnice općine Drvara Anke Papak–Dodik, direktora Javnog poduzeća Radiopostaja Drvar Mije Brkića i predsjednika Upravnog odbora te radijske postaje Milorada Trninića, RAK je poslao dopis. U dopisu od 5. svibnja RAK je odredio kao krajnji rok za početak emitiranja programa odredio 13. svibnja 2006., inače ide poduzimanje mjera.<ref name="široki"/> Program je emitirala s odašiljača: * 89,5 MHz (Velika Visoka, Drvar), snage 5 kW<ref>(eng.) [https://www.google.com/maps/d/kml?mid=ziGzs2wvMEWY.kFrue21yW5_Q Google] Transmitters (BiH) </ref> (Oštrelj) (k10), snage 2,3<ref>(eng.) [http://fmscan.org/net.php?itu=BIH&pxf=Radio+Drvar FMSCAN] ''Radio Drvar'' (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://poskok.info/index.php/vijesti-mainmenu-2/88-drvar/2042-radio-drvar-suvise-hrvatski-da-bi-opstao Poskok.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429184916/http://poskok.info/index.php/vijesti-mainmenu-2/88-drvar/2042-radio-drvar-suvise-hrvatski-da-bi-opstao |date=29. travnja 2017. }} Radio Drvar - suviše hrvatski da bi opstao {{GLAVNIRASPORED:Drvar, Radiopostaja}} [[Kategorija:Radijske postaje na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Drvar]] 3hedcts5a2i2ivcel5g95zb6chvydca 0 584555 7625278 7401536 2026-10-27T18:23:59Z Эльдар Шукоров 355157 /* Kup Republike Hrvatske */ Nepotrebno 7625278 wikitext text/x-wiki '''Kup [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u za pionire''' u organizaciji [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] se igra u dobnoj skupini ''pionira'' (do 15 godina). Ovisno o godini i sustavu natjecanja, igra se na cijelom području Hrvatske na ispadanje, ili kao završni turnir pobjednika regionalnih kupova. == Kup Republike Hrvatske == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!mjesto !!pobjednik !!finalist |- |2015./16.<ref> [https://hns.family/vijesti/13460/dinamu-dvije-titule-hypo-limacu-jedna/ hns-cff.hr, ''DINAMU DVIJE TITULE, HYPO LIMAČU JEDNA''], objavljeno 19. svibnja 2016., pristupljeno 25. svibnja 2017. </ref> |[[Sisak]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] |- |2016./17.<ref> [https://hns.family/vijesti/16300/hajduku-pionirski-i-juniorski-kup-dinamu-kadetski/ hns-cff.hr, ''HAJDUKU PIONIRSKI I JUNIORSKI KUP, DINAMU KADETSKI''], objavljeno 19. svibnja 2017., pristupljeno 25. svibnja 2017. </ref> |[[Ludbreg]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2017./18.<ref> [https://hns.family/vijesti/18061/video-dinamo-hajduk-i-osijek-osvojili-trofej-kupa/ hns-cff.hr, ''Tri finala u Ivankovu - Video: Dinamo, Hajduk i Osijek osvojili trofej Kupa''], objavljeno 22. svibnja 2018., pristupljeno 25. svibnja 2018. </ref> |[[Ivankovo]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2018./19.<ref> [https://hns.family/vijesti/19982/osijek-trijumfirao-u-sva-tri-finala-kupa-za-mladje-uzraste/ hns-cff.hr, ''Osijek trijumfirao u sva tri finala Kupa za mlađe uzraste''], objavljeno 21. svibnja 2019., pristupljeno 21. svibnja 2019. </ref> |[[Slavonski Brod]] ||[[NK Osijek|Osijek]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |} == Poveznice == * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]] * [[Hrvatski nogometni savez]] == Izvori == {{izvori}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*kup-pioniri]] [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|*mladi-pioniri]] t7369h4jzui5d6jwtx5q32syr1b1qbr 0 584558 7625273 7401537 2026-10-27T18:20:46Z Эльдар Шукоров 355157 /* Kup SR Hrvatske */ 7625273 wikitext text/x-wiki '''Kup [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[nogomet]]u za kadete''' u organizaciji [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] se igra od 1988. godine. Ovisno o godini i sustavu natjecanja, igra se na cijelom području Hrvatske na ispadanje, ili kao završni turnir pobjednika regionalnih kupova. == Kup SR Hrvatske == {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !sezona <br> (godina) !! mjesto !!pobjednik !!finalist |- |1988.<ref> [[Franjo Frntić]] i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980'', Zagreb, 1983., str. 165 </ref> | ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] || |- |1989.<ref name="kvarnerski">[http://kvarnerski.com/rijecki-omladinski-nogomet-od-1947-do-2007/ kvarnerski.com, ''RIJEČKI OMLADINSKI NOGOMET od 1947. do 2007.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170103093931/http://kvarnerski.com/rijecki-omladinski-nogomet-od-1947-do-2007/ |date=3. siječnja 2017. }}, objavljeno 8. listopada 2013., pristupljeno 25. svibnja 2017.</ref> |[[Rijeka]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1990. || || || |- |1991. || || || |} == Kup Republike Hrvatske == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!mjesto !!pobjednik !!finalist |- |1992. || || || |- |1992./93. || || || |- |1993./94.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1994-1995.'', str. 388, ISSN 1330-2523 </ref><ref name="kvarnerski"/> |[[Varaždin]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] ||[[NK Zagreb|Zagreb]] |- |1994./95.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1995-1996.'', str. 443, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Kostrena]] <br> [[Hreljin]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1995./96.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1996-1997.'', str. 490, ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||[[HNK Rijeka|Rijeka]] |- |1996./97.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1997-1998.'', ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |1997./98.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1998-1999.'', str. 345, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |1998./99.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 1999-2000.'', str. 330, ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |1999./00.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2000-2001.'', str. 319, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[NK Osijek|Osijek]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] |- |2000./01.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2001-2002.'', str. 315, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Rovinj]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2001./02.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2002-2003.'', str. 346, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Rovinj]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] |- |2002./03.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2003-2004.'', str. 369, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2003./04.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2004-2005.'', str. 383, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2004./05.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2005-2006.'', str. 400, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2005./06.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2006-2007.'', ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[NK Zadar|Zadar]] |- |2006./07.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2007-2008.'', str. 381, ISSN 1330-2523 </ref> |[[Poreč]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2007./08. || || || |- |2008./09.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2006-2007.'', str. 388, ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] ||[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |2009./10.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hoo.hr/downloads/almanah_2010-2011_lr.pdf |title=Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2010-2011.'', str 403, ISSN 1330-2523 |access-date=25. svibnja 2017. |archive-date=2. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181202022526/https://www.hoo.hr/downloads/almanah_2010-2011_lr.pdf |url-status=dead }}</ref> | ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2010./11.<ref> Kruno Sabolić: ''Hrvatski sportski almanah 2011-2012.'', ISSN 1330-2523 </ref> | ||[[NK Osijek|Osijek]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |2011./12. || [[Osijek]]|| [[NK Osijek|Osijek]]|| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2012./13.<ref> [https://hns.family/vijesti/568/hajdukovi-kadeti-impresivno-do-kupa/ hns-cff.hr, ''HAJDUKOVI KADETI IMPRESIVNO DO KUPA''], objavljeno 22. svibnja 2013., pristupljeno 25. svibnja 2017. </ref> |[[Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |2013./14.<ref> [https://hns.family/vijesti/4624/dinamovi-kadeti-nakon-jedanaesteraca-do-kupa/ hns-cff.hr, ''DINAMOVI KADETI NAKON JEDANAESTERACA DO KUPA''], objavljeno 8. svibnja 2014., pristupljeno 25. svibnja 2017. </ref> | ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] |- |2014./15.<ref> [https://hns.family/vijesti/10843/dinamovi-kadeti-osvojili-hrvatski-kup/ hns-cff.hr, ''DINAMOVI KADETI OSVOJILI HRVATSKI KUP], objavljeno 27. svibnja 2015., pristupljeno 25. svibnja 2017. </ref> |[[Vinkovci]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] |- |2015./16.<ref><small> [https://hns.family/vijesti/13460/dinamu-dvije-titule-hypo-limacu-jedna/ hns-cff.hr, ''DINAMU DVIJE TITULE, HYPO LIMAČU JEDNA''], objavljeno 19. svibnja 2016., pristupljeno 25. svibnja 2017. </small></ref> |[[Sisak]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2016./17.<ref><small> [https://hns.family/vijesti/16300/hajduku-pionirski-i-juniorski-kup-dinamu-kadetski/ hns-cff.hr, ''HAJDUKU PIONIRSKI I JUNIORSKI KUP, DINAMU KADETSKI''], objavljeno 19. svibnja 2017., pristupljeno 25. svibnja 2017. </small></ref> |[[Ludbreg]] ||[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |2017./18.<ref> [https://hns.family/vijesti/18061/video-dinamo-hajduk-i-osijek-osvojili-trofej-kupa/ hns-cff.hr, ''Tri finala u Ivankovu - Video: Dinamo, Hajduk i Osijek osvojili trofej Kupa''], objavljeno 22. svibnja 2018., pristupljeno 25. svibnja 2018. </ref> |[[Ivankovo]] ||[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||[[NK Osijek|Osijek]] |- |2018./19.<ref> [https://hns.family/vijesti/19982/osijek-trijumfirao-u-sva-tri-finala-kupa-za-mladje-uzraste/ hns-cff.hr, ''Osijek trijumfirao u sva tri finala Kupa za mlađe uzraste''], objavljeno 21. svibnja 2019., pristupljeno 21. svibnja 2019. </ref> |[[Slavonski Brod]] ||[[NK Osijek|Osijek]] ||[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |} == Poveznice == * [[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]] * [[Kup Hrvatske u nogometu za pionire]] * [[Hrvatski nogometni savez]] == Izvori == {{izvori}} {{Nogomet u Hrvatskoj}} {{Mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije|*kup-kadeti]] [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|*mladi-kadeti]] 74tqvkexoy8b9wqgozqyl6seiyhkzah 0 592567 7625323 7417536 2026-10-27T19:56:59Z ~2026-57338-46 376765 /* */ Slika glumca Cordera 7625323 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Joaquín Cordero Aurrecoechea | slika =Guardia de Honor a Joaquín Cordero (8496929008) (cropped).jpg | veličina = 170px | rođenje =[[16. kolovoza]] [[1922.]] | mjesto_rođenja =[[Puebla (grad)|Heroica Puebla de Zaragoza, Puebla]] | smrt =[[19. veljače]] [[2013.]] | mjesto_smrti =[[Ciudad de México]] | supruga =Alma Guzmán<ref>[http://www.informador.com.mx/entretenimiento/2012/390864/6/expresan-condolencias-a-joaquin-cordero-por-la-muerte-de-su-esposa.htm Expresan condolencias a Joaquín Cordero por la muerte de su esposa]. „''Alma Guzmán, esposa de Joaquín Cordero, falleció la mañana del miércoles por diversos problemas de salud''.”</ref> | djeca = | roditelji = }} '''Joaquín Cordero''' [xoakin kordero] ('''Joaquín Cordero Aurrecoechea'''; [[Puebla (grad)|Heroica Puebla de Zaragoza, Puebla]], 16. kolovoza 1922. — [[Ciudad de México]], 19. veljače 2013.) je bio meksički filmski, kazališni i televizijski glumac, koji je najpoznatiji po ulogama u telenovelama.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0179516/ IMDb: Joaquín Cordero] (1923–2013)</ref> Njegov je brat bio [[Víctor Cordero Aurrecoechea]]. == Filmografija == *El Corsario Negro *Una Gitana en México *No Te Cases con mi Mujer *Mujer *Se La IIevo el Remington — Rodrigo *La rebelian de los fantasmas — Romeo *Yo maté a Juan Charrasasquedo *Las dos huerfanitas — Morete *Arrabalera — Luis *Todos son mis hijos — Juan Salgado *Venganza en el Circo — Fernando *Romance de Fieras — Javier Ponce *Cinco vidas y un destino — Marrcos Navarro *[[El boxeador]] — Natalio Sanchez *Dr. Satan<ref>Robert Michael Cotter (2008). ''The Mexican Masked Wrestler and Monster Filmography''. McFarland. [https://books.google.hr/books?id=C7rwCQAAQBAJ&pg=PA190&dq=Joaqu%C3%ADn+Cordero&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Joaqu%C3%ADn%20Cordero&f=false Str. 190].</ref> *México de mis recuerdos — Pablo Flores *[[El Ardiente Secreto]] — Eduardo *[[Los parientes pobres]] — Evaristo Olmos *[[Mi destino eres tú]] — José Ignacio Rivadeneira Orendain *[[Za tvoju ljubav]] — Lazaro Robledo *[[Abrázame muy fuerte]] — Severiano Álvarez *[[Između ljubavi i mržnje (telenovela)|Između ljubavi i mržnje]] — [[Popis likova iz telenovele Između ljubavi i mržnje|Fernando Villareal]] *[[Opijeni ljubavlju]] — Amador *[[Maćeha]] *[[Fuego en la sangre]] == Poveznice == *[[José Luis Cordero (glumac)|José Luis Cordero]], Joaquínov nećak == Izvori i bilješke== {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Cordero, Joaquín}} [[Kategorija:Meksički filmski glumci]] [[Kategorija:Meksički televizijski glumci]] 5psvy1bij43wqk1t0g2t2nknvto47ob 0 596553 7625349 7607990 2026-10-27T20:50:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 10 #IABot (v2.0.9.6) 7625349 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2019.}} [[Datoteka:Stele Mnesarete Glyptothek Munich 491 n1.jpg|thumb|right|Nadgrobna [[stela]] Mnesarete; mlada robinja (lijevo) i njena pokojna gospodarica;<ref>Ovo je jedna od kompozicija svojstvenih pogrebnim stelama; v. npr. {{harvnb|Wassermann|1969|loc=str. 198}}.</ref> iz [[Atika|Atike]], oko 380. pr. n. e., ([[Glyptothek]], [[München]], [[Njemačka]])]] '''Ropstvo u staroj Grčkoj''' bilo je uobičajena institucija kao i u drugim [[Antika|antičkim]] društvima. Procjenjuje se kako je većina [[Atena (polis)|atenskih]] [[Polis|građana]] posjedovala barem jednog roba, a [[Starogrčka književnost|grčki pisci]] uglavnom su [[ropstvo]] smatrali i prirodnim i nužnim. Na određeno preispitivanje tog gledišta nailazi se u [[Sokratovski dijalozi|sokratovskim dijalozima]], a kod [[Stoicizam|stoičkih filozofa]] nalazi se najstarija zabilježena osuda ropstva.{{sfn|Roberts|2007|loc=str. 176‒177, 223}} Danas [[historiografija]] razlikuje robove koji su predstavljali osobnu pokretnu imovinu vlasnika i robove koji su bili vezani za zemlju, kakvi su, na primjer, bili [[penesti]] u [[Tesalija|Tesaliji]] ili [[heloti]] u [[Sparta|Sparti]], koji su više nalikovali srednjovjekovnim [[kmet]]ovima i na neki način bili smatrani dijelom nekretnine na kojoj su se nalazili. Osobni rob je osoba lišena slobode i prisiljena na pokoravanje vlasniku, koji ga može kupiti, prodati ili ga posuditi drugoj osobi, kao i bilo koju drugu svojinu. Proučavanje ropstva u staroj Grčkoj susreće se sa značajnim metodološkim teškoćama. Dokumentarni izvori su raštrkani i sačuvani u vrlo fragmentarnom stanju, i pri tom se uglavnom odnose na Atenu. Nijedan antički spis ne bavi se u cijelosti ovom temom, a i grčki zakoni zanimali su se za ropstvo samo kao za izvor prihoda. U [[Grčka komedija|grčkim komedijama]] i [[Grčka tragedija|tragedijama]] robovi su prikazani na stereotipan način, dok se u [[Ikonografija|ikonografiji]] ne uočava razlika u prikazivanju robova i [[obrt]]nika. == Nazivlje == [[Datoteka:Phlyax scene Louvre CA7249.jpg|thumb|Gospodar (desno) i njegov rob (lijevo), scena iz [[Flijačka farsa|flijačke farse]], pojedinost s [[Krater (posuda)|kratera]] crvenofiguralnog stila, [[Sicilija]] (oko [[350. pr. Kr.]] – [[340. pr. Kr.]] ([[Muzej Louvre]], [[Pariz]]).]] Stari su Grci imali nekoliko riječi kojima su označavali roba, što može dovesti do dvosmislenosti kad se uporaba tih riječi u određenom tekstu promatra van njihovog ispravnog konteksta. U [[Homer]]a, [[Heziod]]a i [[Teognid]]a rob se zove {{gr}}: δμώς / ''dmōs''.{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: δμώς}} Ta riječ ima općenito značenje, ali se posebno odnosi na ratne zarobljenike koji su činili dio [[Ratni plijen|ratnog plijena]],<ref>Npr. [[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:1.365-1.420 I, 398], u kojoj [[Telemah]] spominje "robove koje je divni [[Odisej]] za [njega] zaplijenio".</ref> odnosno predstavljali dio osvojene imovine. U [[Klasična Grčka|klasično doba]] Grci su za roba često rabili riječ {{gr}}: ἀνδράποδον / ''andrapodon'',<ref>Ovu riječ [[Homer]] rabi jednom u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:7.442 VII, 475], gdje se odnosi na ratne zarobljenike; taj je stih kao sumnjiv označio [[Aristarh iz Samotrake]], slijedeći [[Zenodot|Zenodota]] i [[Aristofan Bizantinac|Aristofana Bizantinca]]; v. {{harvnb|Kirk|1990|loc=str. 291}}.</ref> (doslovno: "onaj s ljudskim nogama"), koja stoji nasuprot riječi {{gr}}: τετράποδον / ''tetrapodon'' = "četvroronožac", tj. stoka.{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: ἀνερ}} Najfrekventnija riječ je {{gr}}: δοῦλος / ''doulos'',{{sfn|Liddell|Scott|1990|loc=s.v. [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2328156 δοῦλος]}} koja stoji nasuprot riječi za "slobodnog čovjeka" ({{gr}}: ἐλεύθερος / ''eleútheros''); stariji oblik ove riječi nalazi se na [[Mikenska Grčka|mikenskim]] natpisima kao ''do-e-ro'' (= "rob" ili "sluga", "kmet") i kao ''do-e-ra'' (= "robinja" ili "sluškinja", "kmetkinja"). [[Glagol]] {{gr}}: δουλεὐω, koji postoji i u [[Novogrčki jezik|novogrčkom]] i znači "raditi", može se metaforički koristiti i za druge oblike vlasti, kao što je prevlast jednog polisa nad drugim ili moć roditelja nad djecom.{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: δοῦλος}}{{sfn|Mactoux|1981|loc=str. 20‒42}} U konačnici,rabio se i naziv {{gr}}: οἰκέτης / ''oiketēs'', koji znači "stanar" i odnosi se na kućnu poslugu.{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: οἰκος}} Drugi nazivi nisu precizni i mogu se razumjeti samo u odgovarajućem kontekstu. Riječ {{gr}}: θεράπων / ''therapōn'' u [[Homer]]a znači "pomoćnik", npr. za [[Patroklo|Patrokla]] se kaže da je [[Ahilej]]ev ''therapōn'',<ref>[[Homer]], ''[[Ilijada]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:16.200-16.248 XVI, 244]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:18.148-18.180 XVIII, 152].</ref> a za [[Merion (mitologija)|Meriona]] da je [[Idomenej]]ev ''therapōn'';<ref>[[Homer]], ''[[Ilijada]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:23.93-23.137 XXIII, 113].</ref> u klasično je doba ta riječ označavala "slugu".{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: θεράπων}} Ponekad se rabi i riječ {{gr}}: ἀκόλουθος / ''akolouthos'' (doslovno: "pratitelj"), odnosno njena [[umanjenica]] {{gr}}: ἀκολουθίσκος, kojom se posebno označavao [[paž]].{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: ἀκόλουθος}} Riječ {{gr}}: παῖς / ''pais'' (doslovno: "dijete") koristi se u značenju "dečko", "potrčko",{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: παῖς}} a ima i [[pejorativ]]no značenje kad se koristi za dozivanje odraslog roba.{{sfn|Cartledge|2003|loc=str. 137}} Naposljetku, riječ {{gr}}: σῶμα / ''sōma'' (= "tijelo") rabila se u kontekstu oslobađanja robova.{{sfn|Chantraine|1999|loc=s.v. {{gr}}: σῶμα}} == Počeci ropstva == [[Datoteka:Aias Kassandra Louvre G458.jpg|thumb|left|Žene kao ratne zarobljenice: [[Mali Ajant]] odvodi [[Kasandra|Kasandru]], tondo s [[Crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog]] [[kiliks]]a, oko 440‒430. pr. n. e., [[Louvre]]]] Robovi su postojali već u [[Mikenska Grčka|mikenskom razdoblju]], kako se vidi iz brojnih glinenih pločica otkopanih u [[Pilos]]u. Razlikuju se dvije pravne kategorije robova: "robovi ({{gr}}: εοιο)"{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 32}} i "robovi boga ({{gr}}: θεοιο)", pri čemu se u tom slučaju vjerojatno radilo o [[Posejdon]]u.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 32}} Robovi u službi boga uvijek se spominju po imenu i posjeduju vlastitu zemlju; njihov je pravni položaj blizak položaju slobodnih ljudi. Priroda i podrijetlo njihove vezanosti za božanstvo ostaju nejasni.{{sfn|Burkert|1985|loc=str. 45}} Po imenima običnih robova zaključuje se da su neki od njih potjecali s [[Kitera|Kitere]], [[Hios]]a, [[Lemnos]]a i iz [[Halikarnas]]a i vjerojatno su ih oteli i porobili [[pirati]]. Pločice ukazuju na to da je bračna zajednica robova i slobodnih ljudi bila uobičajena pojava i da su robovi mogli posjedovati i obrađivati vlastitu zemlju. Čini se da glavnu podjelu u mikenskom svijetu nije predstavljala podjela na slobodne ljude i robove, već na ljude koji su se nalazili u palači i one koji su bili izvan nje.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 35}}{{sfn|Mele|1976|loc=str. 115‒155}} Ne postoji kontinuitet između mikenskog razdoblja i [[Homer]]ovog doba, u kojem su društvene strukture odražavale hijejarhiju koja je ustanovljena tijekom [[Mračno doba Grčke|mračnog doba Grčke]]. Mijenja se i nazivlje: rob više nije ''do-e-ro'' ''(doulos)'', nego ''dmōs''.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 36}} Robovi koji se spominju u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' uglavnom su žene, ratne zarobljenice,<ref>Npr. [[Hriseida]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:1.1-1.32 I, 12–13]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:1.1-1.32 I, 29–30]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:1.92-1.129 I, 111–115]), [[Briseida]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:2.653-2.694 II, 688–689]), Diomeda ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:9.620-9.668 IX, 665–666]), Ifida ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:9.620-9.668 IX, 666–668]) i Hekameda ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:11.616-11.654 XI, 624–627]).</ref> dok se za zarobljene muškarce plaćao otkup<ref>V. npr. u ''Ilijadi'' molbe [[Troja|Trojanca]] [[Adrast|Adrasta]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:1.33-1.67 I, 46–50]), sinova [[Antimah|Antimahovih]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:11.122-11.162 XI, 131–135]) i [[Likaon (Prijamov sin)|Likaona]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:21.64-21.96 XXI, 74–96]), koji svi preklinju za milost u zamjenu za novčanu nagradu.</ref> ili su, pak, ubijani u boju. I u ''Odiseji'' većinu robova čine žene.<ref>Pedeset robinja nalazi se na [[Odisej|Odisejevom]] imanju ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:22.378-22.429 XXII, 421]) i na [[Alkinoj|Alkinojevom]] dvoru ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:7.77-7.106 VII, 103]).</ref> Te su robinje radile kao sluškinje,<ref>U ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', prije nego što će se boriti s [[Ahilej|Ahilejem]] u dvoboju, [[Hektor]] svojoj supruzi, [[Andromaha|Andromahi]], proriče kako će provesti život u zarobljeništvu i spominje tkanje i nošenje vode ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:6.414-6.465 VI, 454–458]). U ''[[Odiseja|Odiseji]]'' sluškinje se brinu oko vatre na ognjištu ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:20.91-20.132 XX, 123]), pripremaju gozbu za [[Penelopa|Penelopine]] [[Penelopini prosci|prosce]] ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:1.125-1.177 I, 147]), melju žito ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:7.77-7.106 VII, 104]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:20.91-20.132 XX, 109–109]), pripremaju postelju ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:7.317 VII, 340–342]) i brinu se o gostima.</ref> a ponekad i kao [[Konkubina|konkubine]].<ref>U ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' Hrisedia spava s [[Agamemnon|Agamemnonom]], Briseida i Diomeda s [[Ahilej|Ahilejem]], Ifida s [[Patroklo|Patroklom]]. U ''[[Odiseja|Odiseji]]'' dvanaest robinja spavaju s proscima ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:20.1-20.43 XX, 6–8]) protivno [[Eurikleja|Euriklejinoj]] naredbi ([http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:22.378-22.429 XXII , 423–425]).</ref> Pojavljuju se i neki robovi muškarci, osobito u ''Odiseji'', od kojih je najpoznatiji svinjar [[Eumej]]. Rob je dio uže "obitelji" ili "kućanstva" ''(oikos)'': [[Laert]] objeduje sa svojom poslugom,<ref>[[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:16.135-16.185 XVI, 140–141].</ref> a zimi i spava u njihovom društvu.<ref>[[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:11.180-11.224 XI, 188–191].</ref> Riječ ''dmōs'' nije smatrana pogrdnom, i [[Eumej]], "božanski" svinjar,<ref>[[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:14.1-14.47 XIV, 3] ({{gr}}: δῖον ὑφορβόν).</ref> nosi isti [[epitet]] kao i homerski [[junak|junaci]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 43}} No, ropstvo je ipak bilo sramotno, i sam Eumej kaže da "Zeus, čiji glas nadaleko se čuje, oduzima pola čovjekove vrline kad mu dođe dan ropstva".<ref>[[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:17.290-17.335 XVII, 322–323]; cf. {{harvnb|Garlan|1982|loc=str. 43}}.</ref> Teško je utvrditi u kojem je trenutku tijekom [[Arhajska Grčka|arhajskog razdoblja]] počela trgovina robljem. [[Heziod]] u ''[[Poslovi i dani|Poslovima i danima]]'' (7. stoljeće pr. n. e.) ima brojne sluge,<ref>Npr. [[Heziod]], ''[[Poslovi i dani]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:405-447 405] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> no njihov status nije razvidan. ''Douloi'' se spominju u [[Grčka lirika|lirskih pjesnika]] kao što su [[Arhiloh]] i [[Teognid iz Megare]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 43}} Prema [[Epigrafija|epigrafskim]] zapisima, [[Drakont]]ovi zakoni o ubojstvu (oko 620. pr. n. e.) spominjali su i robove.<ref>"{{gr}}: κατὰ ταὐτὰ φόνοθ δίκας εἷναι δοῦλον κτείναντι ἢ ἐλεὐτερον", {{harvnb|Dareste|Haussoulier|Reinach|1904|loc=4, 5, 8}}.</ref> Prema [[Plutarh]]u, [[Solon]] je oko 594./3. pr. n. e. zabranio robovima ići u [[Palestra|vježbališta]] i upuštati se u [[homoseksualnost u staroj Grčkoj|homoseksualne spolne odnose]] s dječacima.<ref>[[Plutarh]], ''Solonov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg007.perseus-grc1:1.3 I, 3].</ref> Pred kraj arhajskog razdoblja robovi se spominju sve češće. Ropstvo postaje sve prisutnije upravo u trenutku kad je Solon postavio temelje [[Atenska demokracija|atenske demokracije]]. [[Klasična filologija|Klasični filolog]] [[Moses Finley]] zamjećuje kako je na [[Hios]]u, za koji [[Teopomp]] kaže da je bio prvi polis koji je organizirao trgovinu robljem,<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:265b VI, 265b]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:265c 265c] = [[Fragmente der griechischen Historiker|FGrH]] 115, fr. 122.</ref> u 6. stoljeću pr. n. e. ustanovljeno [[Demokracija|demokratsko]] državno uređenje, te zaključuje da "jedan aspekt grčke povijesti, ukratko, predstavlja istodobni uspon slobode ''i'' ropstva".{{sfn|Finley|1997|loc=str. 170–171}} == Robovi i gospodarstvo == [[Datoteka:Amphora olive-gathering BM B226.jpg|thumb|right|250px|[[Poljoprivreda u staroj Grčkoj|Poljoprivreda]], u kojoj je radilo mnogo robova; [[Crnofiguralni stil|crnofiguralna]] [[amfora]] [[Slikar Antimen|slikara Antimena]], oko 520. pr. n. e., [[British Museum|Britanski muzej]].]] Robovima su se mogle povjeriti sve dužnosti osim onih [[Politika|političkih]].{{sfn|Finley|1997|loc=str. 180}} Za sve Grke jedino je politika bila dostojna građanina, dok su ostale dužnosti, kad god je to bilo moguće, prepuštane onima koji nisu bili građani nekog polisa.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 148}} Tu se važnost pridavala statusu, a ne samoj djelatnosti. Robovi su najviše radili u poljoprivredi, koja je predstavljala osnovu grčke ekonomije. Neki sitni zemljoposjednici mogli su imati jednog ili čak dva roba.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 149}} Opsežan korpus literature za zemljoposjednike (kao što je [[Ksenofont]]ov spis ''[[O ekonomiji (Ksenofont)|O ekonomiji]]'') potvrđuje prisustvo desetaka robova na većim imanjima, pri čemu se radilo kako o običnim radnicima tako i o nadzornicima. Opseg u kojem se u zemljoradnji rabila robovska radna snaga još uvijek je predmet rasprave.<ref>{{harvnb|Jameson|1977}} smatra da su se robovi iskorištavani u veoma velikoj mjeri, dok {{harvnb|Wood|1983}} i {{harvnb|Wood|1988}} to osporava.</ref> Sigurno je to da je u Ateni uporaba robovske radne snage na selu bila vrlo česta, ali i to da Grčka nije poznavala ona golema mnoštva robova koja su radila na [[Stari Rim|rimskim]] [[latifundija]]ma.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 150}} Robovska radna snaga služila je u [[Rudarstvo|rudnicima]] i [[kamenolom]]ima, u kojima su radili veliki brojevi robova, koje su često državi iznajmljivali bogati pojedinci. Prema [[Ksenofont]]u, [[Strategos|strateg]] [[Nikija]] iznajmio je državi tisuću robova za rad u rudnicima [[srebro|srebra]] u [[Laurion|Lauriju]] u [[Atika (pokrajina)|Atici]], Hiponik ih je dao šest stotina, a Filomid njih tri stotine, pri čemu su dobivali jedan [[obol]] dnevno po robu, što je ukupno iznosilo 60 [[Drahma|drahmi]] godišnje.<ref>[[Ksenofont]], ''[[Sredstva ili o prihodima]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg011.perseus-grc1:4.14 IV, 14]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg011.perseus-grc1:4.15 15].</ref> To je za bogate Atenjane bilo jedna od najisplativijih ulaganja. Procjenjuje se da je oko 30 000 robova radilo u [[Torik#Rudnici srebra|laurijskim rudnicima]] i na preradi rude.{{sfn|Lauffer|1956|loc=str. 916}} Ksenofont predlaže da polis treba kupiti veliki broj robova, do tri državna roba po jednom građaninu, tako da od njihovog iznajmljivanja mogu živjeti svi građani.<ref>[[Ksenofont]], ''[[Sredstva ili o prihodima]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg011.perseus-grc1:4.17 IV, 17].</ref> Robovi su radili i u obrtu i [[Trgovina|trgovini]]. Kao i u poljoprivredi, i tu su rabljeni za poslove koje slobodni članovi obitelji nisu mogli obavljati. Najviše su radili u radionicama: u [[Lisija|Lisijinoj]] tvornici štitova radilo je 120 robova,<ref>[[Lisija]], ''[[Protiv Eratostena]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0540.tlg012.perseus-grc1:19 19].</ref> dok je [[Demosten]]ov otac posjedovao 32 nožara i 20 izrađivača postelja.<ref>[[Demosten]], ''[[Protiv Afoba|Prvi govor protiv Afoba]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg027.perseus-grc1:9 9].</ref> I u samom kućanstvu korištena je robovska radna snaga. Tu je glavna uloga roba bila pomagati gospodaru u njegovim poslovima i pratiti ga na putu. U vrijeme rata služio je kao [[ordinans]] građaninu-[[hoplit]]u. Robinje su se bavile kućnim poslovima, kao što je pečenje [[kruh]]a i izrada [[tekstil]]a. Kućnog roba nisu imali samo najsiromašniji građani.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 151–152}} == Demografija == === Brojnost === [[Datoteka:NAMA Cheval & esclave éthiopien.jpg|thumb|left|Rob iz [[Etiopija (antika)|Etiopija]] pokušava ukrotiti konja; nadgrobna [[stela]] iz [[Atika|Atike]] nepoznatog nadnevka (možda između 4. i 1. stoljeća pr. n. e.), [[Nacionalni arheološki muzej Atene]].]] Teško je procijeniti broj robova u staroj Grčkoj, jer se takvi popisi nisu vršili i da su se u različitim oblastima primjenjivale različite definicije ropstva. Sigurno je to da je robovsko stanovništvo bilo najbrojnije u Ateni, gdje je u 6. u 5. stoljeću pr. n. e. bilo i do 80 000 robova,{{sfn|Lauffer|1956|loc=str. 916}} odnosno, u prosjeku su na jedno kućanstvo dolazila tri do četiri roba. [[Tukidid]] u 5. stoljeću pr. n. e. piše o tome kako je tijekom [[Dekelejski rat|dekelejskog rata]], 20 890 robova, većinom obrtnika, prebjeglo [[Antička Sparta|Lakedemonjanima]]. Najniža procjena, od oko 20 000 robova u [[Demosten]]ovo vrijeme, značila bi kako je na jedno kućanstvo dolazio jedan rob.{{sfn|Jones|1957|loc=str. 76–79}} Između 317. i 307. pr. n. e. atenski tiranin [[Demetrije Faleronski]] naredio je provođenje popisa stanovništva u Atici, koji je ishodovao ovim brojkama: 21 000 građana, 10 000 [[Meteci|meteka]] i 40 000 robova.<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:272c VI, 272c], gdje se citira povjesničar [[Ktesiklo]], čije je djelo inače izgubljeno.</ref> Govornik [[Hiperid]] u svojoj besjedi ''Protiv Aristogitona'' prisjeća se kako je pokušaj da se 15 000 vojno sposobnih robova unovači za rat doveo do poraza u [[Bitka kod Heroneje (338. pr. Kr.)|bici kod Heroneje 338. pr. Kr.]], što se slaže s Ktesiklovim brojkama koje navodi [[Atenej]]. Iz pisanih izvora može se zaključiti kako je većina slobodnih atenskih građana posjedovala barem jednog roba. Komediograf [[Aristofan]] u svom ''[[Plut (Aristofan)|Plutu]]'' prikazuje siromašne seljake koji imaju po nekoliko robova, a [[Aristotel]] navodi da se tipično kućanstvo sastoji i od [[Oslobođenici|oslobođenika]] i robova.<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1252a 1252a26]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1252b b15].</ref> Prema tome, ako netko nije posjedovao roba, bilo je razvidno kako se radi o siromahu. [[Lisija]], u svom govoru ''Za nemoćnika'', gdje zastupa bogalja koji moli za mirovinu, objašnjava da je "moj prihod vrlo mali i sad već moram sve te stvari raditi sam i čak ne mogu sebi priuštiti ni roba koji će to raditi za mene".<ref>[[Lisija]], ''Za nemoćnika'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0540.tlg024.perseus-grc1:6 6].</ref> S druge strane, u Grčkoj nije bilo onakvoga golemog mnoštva robova karakterističnog za [[stari Rim]]. Kad Atenej navodi primjer Mnasona, Aristotelovog prijatelja i vlasnika tisuću robova, izgleda da se radi o jednom od iznimnih slučajeva.<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:264d VI, 264d].</ref> [[Platon]], koji je pred kraj života imao pet robova, kaže da vrlo bogati građani imaju pedeset robova.<ref>[[Platon]], ''[[Država (Platon)|Država]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:9.578d IX, 578d]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:9.578e 578e].</ref> [[Tukidid]], pak, procjenjuje da je otok [[Hios]] imao proporcionalno najveći broj robova, s iznimkom [[Lakonija (drevna Grčka)|Lakonije]].<ref>[[Tukidid]], ''[[Povijest peloponeskog rata]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:8.40.2 VIII, 40, 2].</ref> === Izvori robova === U robove su ponajviše pretvarani [[ratni zarobljenici]], zatim ljudi koje su na moru oteli pirati i koje su na kopnu oteli zarobljenici te, naposljetku, oni koji su kupljeni u tuđini.{{sfn|Musić|1910|loc=str. 5}} ==== Rat ==== Prema pravilima ratovanja koja su vrijedila u antici, pobjednik je nad poraženom stranom stjecao apsolutna prava, bilo da se radilo o vojnicima ili ne.<ref>Opširnije u {{harvnb|Ducrey|1968}}</ref> Porobljivanje, ako i nije bilo sustavno, predstavljalo je uobičajenu praksu. [[Tukidid]] bilježi kako je [[Nikija]] zarobio 7 000 stanovnika [[Carini|Hikare]] na [[Sicilija|Siciliji]] i prodao ih za 120 [[talenat]]a u obližnju [[Catania|Katanu]].<ref>[[Tukidid]], ''[[Povijest peloponeskog rata]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:6.62.3 VI, 62, 3]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:6.62.4 4]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:7.13.2 VII, 13, 2].</ref> Slično tome, pučanstvo [[Olint]]a bilo je porobljeno 348. pr. n. e., kao što je i [[Aleksandar Veliki]] 335. pr. n. e. pretvorio u roblje stanovništvo [[Teba (Grčka)|Tebe]], a [[Ahajski savez]] porobio stanovnike [[Mantineja|Mantineje]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 57}} Činjenica da su u Grčkoj postojali robovi grčkoga roda stalno je u slobodnih Grka izazivala osjećaj nelagode. I porobljivanje gradova uvijek se smatralo kontroverznim postupkom. Neki su zapovjednici odbijali to učiniti, kao, na primjer, [[Sparta]]nci [[Agesilaj II.]]<ref>[[Plutarh]], ''Agesilajev život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg044.perseus-grc1:6 6].</ref> i [[Kalikratid]].<ref>[[Ksenofont]], ''[[Helenska povijest]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg001.perseus-grc1:1.6.14 I, 6, 14].</ref> Neki su gradovi donosili zakone koji su zabranjivali pretvaranje neprijatelja u roblje: polovinom 3. stoljeća pr. n. e. [[Milet]] se obvezao na to da nijednog slobodnog građanina [[Knosos]]a neće pretvoriti u roba, a recipročnu je obvezu na sebe preuzeo i Knosos.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 57}} S druge strane, veliki je prestiž donosilo ako bi netko otkupio slobodu za stanovništvo grada koje je u cijelosti bilo pretvoreno u roblje: [[Kasandar]] je tako 316. pr. n. e. otkupio slobodu za Tebance.<ref>[[Diodor Sicilijski]], ''Povijesna knjižnica'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc2:19.53.2 XIX, 53, 2].</ref> Prije njega [[Filip II. Makedonski]] prvo je porobio i onda oslobodio stanovništvo [[Stagira|Stagire]].<ref>[[Plutarh]], ''Aleksandrov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg047.perseus-grc1:7.2 VII, 2].</ref> ==== Pirati i razbojnici ==== Značajan i stalan priljev robova osiguravali su i pirati i razbojnici,<ref>Sami Grci zapravo nisu pravili razliku između pirata i razbojnika te su ih zvali nekad {{gr}}: λῃσταί ''(lēstaí)'' nekad {{gr}}: πειραταί ''(peiratai)''; cf. {{harvnb|Garlan|1978|loc=str. 2}}.</ref> premda je značaj tog izvora ovisio od jedne oblasti do druge i od jednog razdoblja do drugog.<ref>V. {{harvnb|Ormerod|1924}}, {{harvnb|Brulé|1978}} i {{harvnb|Gabrielsen|1978}}.</ref> Pirati i razbojnici zahtijevali bi otkup kad god bi im status njihove žrtve to omogućivao. Ako otkup ne bi bio plaćen ili ne bi bio ni isplativ, zarobljenici su prodavani nekom trgovcu robljem.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 230}} Stanovništvo nekih oblasti praktično se specijaliziralo za bavljenje piratstvom, što Tukidid opisuje kao "stari način života" ({{gr}}: ὁ παλαιός τρόπος) te navodi primjere [[Ozolska Lokrida|Ozolskih Lokriđana]], [[Etolci|Etolaca]] i [[Akarnanija|Akarnanaca]].<ref>[[Tukidid]], ''[[Povijest peloponeskog rata]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:1.5.3 I, 5, 3].</ref> Izvan Grčke takvim su se poslovima bavili neki [[Iliri]], [[Feničani]] i [[Etruščani]]. Njima se u [[Helenizam|helenističko doba]] mogu pridružiti [[Kilikija|Kilikijci]] i stanovnici planinskih područja na [[Mala Azija|maloazijskoj]] obali. [[Strabon]] objašnjava kako je bavljenje piratstvom bilo popularno među Kilikijcima jer je donosilo velike prihode; [[Delos]], koji nije bio daleko, omogućivao je "promet deset tisuća robova dnevno".<ref>[[Strabon]], ''Geografija'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:14.5.2 XIV, 5, 2] ({{gr}}: ἡ Δῆλος, δυναμένη μυριάδας ἀνδραπόδων αὐθημερὸν καὶ δέξασθαι καὶ ἀποπέμψαι).</ref> Uspon [[Rimska Republika|Rimske Republike]], značajnog potrošača robovske radne snage, pridonio je dodatnom razvoju tržišta robova i zamahu piratstva.{{sfn|Garlan|1978|loc=str. 6}} Međutim, u 1. stoljeću pr. n. e. [[Pompej Veliki]] i potom [[Oktavijan August]] uglavnom su iskorijenili gusare iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i time osigurali pomorske trgovačke puteve na Mediteranu.{{sfn|Garlan|1978|loc=str. 6‒7}} ==== Trgovina robljem ==== Između kraljevstava i država odvijala se trgovina robljem. Na fragmentarnom popisu robova zaplijenjenih od strane Atenjana koji su bili osuđeni za skrnavljenje [[Herma|hermi]] nalaze se i imena 32 roba čije je podrijetlo utvrđeno: 13 robova došlo je iz [[Trakija|Trakije]], 7 iz [[Karija|Karije]], a ostali iz [[Kapadocija|Kapadocije]], [[Skitija|Skitije]], [[Frigija|Frigije]], [[Lidija|Lidije]], [[povijest Sirije|Sirije]], [[Ilirija|Ilirije]], [[Antička Makedonija|Makedonije]] i [[Peloponez]]a.{{sfn|Pritchett|Pippin|1956|loc=str. 278}}{{sfn|Pritchett|1961|loc=str. 27}} Lokalni trgovci prodavali su robove iz svoje zemlje grčkim kolegama. Glavna žarišta trgovine robljem bila su, kako se čini, [[Efez]], [[Bizantij]] i daleki [[Tanais]] na ušću rijeke [[Don]]a. Neki "barbarski" robovi bili su žrtve rata ili lokalnih pirata, a druge su u ropstvo prodali vlastiti roditelji.<ref>[[Herodot]], ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:5.6 V, 6].</ref><ref>[[Filostrat]], ''[[Život Apolonija iz Tijane]]'', [http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_7_11.html#%A712 7, 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029085617/http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_7_11.html#%A712|date=29. listopada 2012.}}.</ref> Nema izravnih infomacija o prometu robova, ali ima posrednih svjedočanstava. Prije svega, pripadnici nekih naroda stalno su prisutni u masi robova, na primjer [[Skiti|skitski]] strijelci angažirani u Ateni kao policijski odred; najprije njih tri stotine, a naposljetku gotovo tisuću.{{sfn|Plassart|1913|loc=str. 151‒213}} Osim toga, imena kojima se nazivaju robovi u komedijama često ukazuju na geografsko podrijetlo, npr. ''Thrāta'' ({{gr}}: Θρᾷττα), koja se sreće u [[Aristofan]]ovim ''[[Ose (Aristofan)|Osama]]'', ''[[Aharnjani]]ma'' i ''[[Mir (Aristofan)|Miru]]'', znači jednostavno "Tračanka".<ref>U klasičnom i [[Helenistička Grčka|helenističkom]] razdoblju ime je robu davao njegov gospodar; to je moglo biti gospodarevo ime, [[Etnicitet|etničko]] ime kao u gornjem primjeru, ime iz njihovog zavičaja (Manes za Liđanina, Mida za [[Frigija|Frigijca]] itd.), neko povijesno ime (Aleksandra, Kleopatra i sl.). Ukratko, rob je mogao ponijeti praktično bilo koje ime, ali barbarska su se imena mogla dati samo robovima; v. {{harvnb|Masson|1973|loc=str. 9‒21}}.</ref> Najzad, narodnost roba mogla je biti važan kriterij pri kupovini koju su obavljali kupci na veliko; antički su autori savjetovali da na jednom mjestu ne treba koncentrirati previše robova istog podrijetla, kako bi se ograničio rizik od pobune.<ref>[[Platon]], ''[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg034.perseus-grc1:6.777 777c-d].</ref><ref>[[Aristotel]], ''[[Ekonomika (Aristotel)|Ekonomika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg029.perseus-grc1:1.1344b 1344b].</ref> Moguće je da su, kao i kod Rimljana, pripadnici nekih etničkih skupina smatrani produktivnijom robovskom snagom u odnosu na neke druge. Cijena roba ovisila je o njegovim vještinama i sposobnostima. [[Ksenofont]] je jednog radnika u laurijskim rudnicima procijenio na 180 drahmi;<ref>[[Ksenofont]], ''[[Sredstva ili o prihodima]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg011.perseus-grc1:4 IV].</ref> dok se radnik na velikim radovima plaćao jednu drahmu dnevno. Nožari Demostenovog oca vrijedili su između 500 i 600 drahmi ponaosob.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 61}} Cijena je ovisila i o broju robova u ponudi; u 4. stoljeću pr. n. e. bilo ih je jako puno, pa je tržište išlo na ruku kupcima. Trgovački gradovi prikupljali su porez na prodaju robova. Na primjer, velika tržnica robova bila bi priređena tijekom svetkovine u [[Apolon]]ovom hramu na [[Akcij]]u. Akarnanijski savez, koji se starao o organizaciji, dobivao je polovinu prihoda od poreza, a druga je polovina išla gradu [[Anaktorij]]u, na čijem se ozemlju nalazio rt Akcij.<ref>''[[Inscriptiones Graecae]]'', IX 1², 2, 583 (oko 216. pr. n. e.).</ref> Kupci su dobivali jamstvo za zaštitu od [[Skriveni nedostaci|skrivenih nedostataka]]; kupovina se mogla poništiti ako bi se ispostavilo kako je rob obogaljen, a kupac o tome nije bio obavješten.<ref>[[Hiperid]], ''Protiv Atenogena'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0030.tlg003.perseus-grc1:15 15] i [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0030.tlg003.perseus-grc1:22 22].</ref> === Odgajanje robova === [[Datoteka:Funerary stele Louvre Ma4498.jpg|thumb|right|290px|Nadgrobna srela za dvoje male djece i njihovog pedagoga, koji su poginuli u potresu; [[Nikomedija]], 1. stoljeće pr. n. e., [[Louvre]].]] Izgleda da Grci nisu "uzgajali" robove, tj. nisu se planski brinuli o njihovom "razmnožavanju", barem ne u klasično doba, premda je proporcija robova rođenih u kućanstvima, kako se čini, bila dosta visoka u [[Ptolemejski Egipat|ptolemejskom Egiptu]] i na [[delfi]]jskim natpisima o [[Manumisija|oslobađanju robova]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 61}} Razlozi su ponekad bili prirodni; na primjer, u rudnicima su radili isključivo muškarci. S druge strane, po kućama su radile mnogobrojne robinje. Međutim, primjer afričkih robova na [[Jug SAD-a|američkom jugu]] pokazuje kako se broj robova može umnožiti.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 155}} Ova nepodudarnost još nije sasvim objašnjena. Ksenofont je savjetovao da među robovima muškarci i žene trebaju živjeti odvojeno, "da sluge ne bi rađali djecu bez našeg odobrenja; jer pošteni se sluge, ako imaju obitelj, pokažu još odanijim, ali oni iskvareni, ako žive u zajednici, još više se okrenu nestašnosti".<ref>[[Ksenofont]], ''[[O ekonomiji (Ksenofont)|O ekonomiji]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg003.perseus-eng1:9.5 IX, 5].</ref> To je objašnjenje možda ekonomske prirode; čak i kvalificiran rob bio je jeftin,{{sfn|Pritchett|Pippin|1956|loc=str. 276‒281}} što znači da je bilo isplativije kupiti roba nego ga odgajati.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 58}}{{sfn|Finley|1997|loc=str. 154‒155}} Osim toga, porođaj je životno ugrožavao majku-robinju, a bebine šanse preživjeti djetinjstvo nisu bile baš visoke.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 58}} Robovi rođeni u kući ''(oikogeneis)'' često su predstavljali neku vrstu povlaštenog sloja među robovima. Primjerice, njima su se povjeravala djeca vlasnika da ih vode do škole, tj. bili su "[[Pedagogija|pedagozi]]" u prvobitnom značenju te riječi.{{sfn|Carlier|1995|loc=str. 203}} Neki od njih bili su vlasnikova djeca, ali u većini gradova, ukljućujući Atenu, dijete je svoj građanski status nasljeđivalo po majci, a ne po ocu.{{sfn| Garlan|1982|loc=str. 58}} == Status robova == U Grčkoj je postojalo više stupnjeva robovskog položaja. Bilo je mnogobrojnih katerogija, počevši od slobodnog građanina do roba kao pokretne imovine, preko [[Penesti|penesta]] ili [[Heloti|helota]], građana kojima su oduzeta građanska prava ([[atimija]]), [[oslobođenik]]a, vanbračne djece i [[Meteci|meteka]].{{sfn|Finley|1997|loc=str. 147}} Svima je zajedničko bilo to što su bili lišeni građanskih prava. [[Moses Finley]] utvrđuje ove kriterije za određivanje stupnja ropstva: pravo na posjedovanje imovine, upravljanje radom druge osobe, mogućnost kažnjavanja druge osobe, zakonska prava i dužnosti (mogućnost hapšenja i vansudskog kažnjavanja ili pravo na podnošenje tužbi sudu), obiteljska prava i povlastice (brak, nasljeđivanje i sl.), mogućnost [[Društvena pokretljivost|društvene pokretljivosti]] (manumisija ili emancipacija, pristup pravima građana), religijska prava i obveze, vojna prava i dužnosti (vojna služba u ulozi pomoćnika, teško ili lako naoružanog vojnika ili mornara).{{sfn|Finley|1997|loc=str. 165–189}} === Atena === [[Datoteka:NAMA Loutrophoros Polystratos.jpg|thumb|left|Pogrebni [[lutrofor]]; na desnoj strani bradati rob nosi štit i kacigu svog gospodara, 380.–370. pr. n. e., [[Nacionalni arheološki muzej Atene]].]] Atenski su robovi bili imovina svog gospodara (ili države), koji je njima mogao raspolagati kako je htio. Mogao ih je dati, kupiti, iznajmiti ili oporučiti. Rob je mogao imati supružnika i djecu, ali takav robovski brak nije bio priznat u očima države i gospodar je članove obitelji mogao u svakom trenutku rastaviti i poslati ih na rad u različite oblasti.{{sfn| Garlan|1982|loc=str. 47}} Robovi nisu imali puni pristup sudu, kakav su imali građani, i u sudskim postupcima zastupao ih je njihov vlasnik.<ref>[[Antifont (osoba)|Antifont]], ''Prva tetralogija'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0028.tlg002.perseus-grc1:2.7 II, 7]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0028.tlg002.perseus-grc1:4.7 IV, 7].</ref><ref>[[Demosten]], ''Protiv Panteneta'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg037.perseus-grc1:51 51] i ''Protiv Evegra i Mnesibula'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg047.perseus-grc1:14 14], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg047.perseus-grc1:15 15], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg047.perseus-grc1:60 60].</ref> Za isti prekršaj slobodni građani kažnjavani su novčanom kaznom, a robovi šibanjem, pri čemu se čini kako je jedan udarac vrijedio jednu drahmu.{{sfn|Carlier|1995|loc=str. 203}} Uz nekoliko manje važnih iznimki iskaz koji je rob davao na sudu bio je pravno valjan jedino ako je dat pod mukama.<ref>Npr. [[Likurg iz Atine|Likurg]], ''Protiv Leokrata'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0034.tlg001.perseus-grc1:29 29].</ref> Robovi su prilikom svjedočenja podvrgavani mučenju jer se smatralo da inače, zbog odanosti prema gospodaru, ne bi odali ništa što bi mu naštetilo. Jedan slavni primjer odanog roba bio je [[Temistoklo]]v rob [[Ahemenidsko Cartvo|Perzijanac]] [[Sikin]], koji je usprkos svom perzijskom podrijetlu izdao [[Kserkso I.|Kserksa I.]] i pomogao Atenjanima u [[Bitka kod Salamine|Bici kod Salamine]]. I pored mučenja na sudu atenski je rob na posredan način bio zaštićen: ako je rob podnosio zlostavljanje, njegov je gospodar mogao podnijeti tužbu za nadoknadu štete i pripadajuće kamate ({{gr}}: δίκη βλάβης / ''dikē blabēs'').{{sfn|Carlier|1995|loc=str. 203}} Slično tome, ako je gospodar previše zlostavljao svog roba, svaki ga je građanin mogao tužiti ({{gr}}: γραφὴ ὕβρεως / ''graphē hybreōs''), pri čemu se tužba nije podnosila zbog roba, nego kako bi se spriječila pretjerana "oholost" ({{gr}}: ὕβρις / ''[[hybris]]'').<ref>[[Eshin]], ''Protiv Timarha'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:17 17].</ref> [[Isokrat]] je tvrdio da "čak ni najodvratniji rob ne može biti ubijen bez suđenja";<ref>[[Isokrat]], ''Panatenejski govor'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0010.tlg021.perseus-grc1:181 181].</ref> moć gospodara nad njegovim robom nije bila apsolutna.{{sfn|Morrow|1937|loc=str. 212}} [[Drakon|Drakonov]] je zakon, izgleda, predviđao smrtnu kaznu za ubojstvo roba; u osnovi se nalazilo ovo načelo: "je li zločin bio takav da bi, ako dobije na zamahu, nanio ozbiljnu štetu društvu"?<ref>[[Likurg iz Atene|Likurg]], ''Protiv Leokrata'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0034.tlg001.perseus-grc1:66 66].</ref> Tužba koja se mogla podići protiv ubojice roba nije bila tužba za nadoknadu štete, kao u slučaju umora nečije stoke, nego {{gr}}: δίκη φονική (''dikē phonikē''), gdje se zahtijevala kazna za religijsko oskvrnuće koje donosi prolijevanje krvi.{{sfn|Morrow|1937|loc=str. 213}} U 4. stoljeću pr. n. e. optuženom je sudio sud kod Paladija ({{gr}}: Παλλάδιον), koji je bio nadležan za [[ubojstvo iz nehaja]];<ref>[[Aristotel]], ''[[Ustav atenski (Aristotel)|Ustav atenski]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg003.perseus-grc1:57.3 LVII, 3].</ref> izgleda da je kazna uglavnom bila teža od novčane kazne, ali manja od smrtne ― možda [[izgnanstvo]], kao što je bio slučaj prilikom ubojstva [[Meteci|meteka]].{{sfn|Morrow|1937|loc=str. 213}} [[Datoteka:Mines 1.jpg|thumb|right|Robovi na radu u rudnicima srebra u [[Laurion|Lauriju]], [[korint]]ska [[terakota]], 5. stoljeće pr. n. e.]] Međutim, robovi su pripadali gospodarevom kućanstvu. Tek kupljenog roba dočekivali su s orašastim i drugim voćem, upravo kao i nevjestu.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 47}} Robovi su sudjelovali u većini obiteljskih i građanskih kultova, izričito su se pozivali na gozbu za [[Anstesterije#Choes|Hoje]], drugi dan svetkovine [[Antesterije|Antesterija]],{{sfn|Burkert|1985|loc=str. 259}} a bila im je dopuštena i inicijacija u [[Eleusinske misterije]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 47}} Rob je mogao tražiti [[azil]] u nekom [[Grčki hram|hramu]] ili pokraj [[žrtvenik]]a, isto kao i slobodan čovjek. Robovi su poštivali ista božanstva kao i njihovi gospodari, a mogli su prakticirati i vlastite vjerske obrede, ako su ih imali.{{sfn|Burkert|1985|loc=str. 259}} Robovi nisu mogli posjedovati imovinu, ali su im njihovi gospodari često dopuštali uštedjeti dovoljno novca za otkup svoje slobode,{{sfn|Carlier|1995|loc=str. 204}} a postoje i svjedočanstva o robovima koji sami vode poslove i gospodarima kao naknadu plaćaju samo utvrđeni iznos novca. U Ateni je postojao i zakon koji je zabranjivao udaranje robova: ako bi netko u Atini udario nekoga za koga je mislio da je rob, mogao je naposljetku otkriti kako je zapravo udario slobodnog građanina, jer mnogi građani nisu nosili ništa bolju odjeću nego robovi. Drugi Grci čudili su se tome što su Atenjani dopuštali ogovaranje među robovima.<ref name="psks110">[[Ksenofont|Pseudo-Ksenofont]], ''[[Ustav atenski]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg015.perseus-grc1:1.10 I, 10].</ref> Atenski robovi borili su se zajedno sa slobodnim ljudima u [[Maratonska bitka|Bici na Maratonu]] i bili su ovjekovječeni na spomeniku.<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:1.29.6 I, 29, 6].</ref> Prije [[Bitka kod Salamine|Bitke kod Salamine]] bilo je službeno objavljeno da građani trebaju spašavati sebe, svoje supruge, djecu i robove.<ref>[[Plutarh]], ''Temistoklov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg010.perseus-grc1:10.4 X, 4]‒[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg010.perseus-grc1:10.5 5].</ref> Određena su ograničenja i posebna zaduženja postojala u pogledu seksualnog ponašanja robova. Na primjer, rob nije mogao sa slobodnim dječacima stupiti u [[homoseksualnost|homoseksualni]] spolni odnos ("Rob ne smije biti ljubavnik slobodnog dječaka niti ići za njim, inače će u javnosti dobiti pedeset udaraca šibom"), a bio im je zabranjen i pristup u [[Palestra|palestre]] ("Rob ne smije vježbati niti se mazati uljem u vježbalištima"). Oba zakona pripisuju se [[Solon]]u.<ref>[[Eshin]], ''Protiv Timarha'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:138 138]‒[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:139 139].</ref> Očevi koji su željeli zaštititi svoje sinove od neželjenog udvaranja dodjeljivali su im roba-čuvara, koji se zvao "pedagog" i koji je pratio dječaka svuda kamo je ovaj išao. Sinovi poraženih neprijatelja pretvarani su u robove i često bili primoravani na rad u muškim bordelima, kao, na primjer, u slučaju [[Fedon iz Elide|Fedona iz Elide]], kojeg su bogati [[Sokrat]]ovi prijatelji na molbu tog filozofa otkupili i oslobodili takvog posla.<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0004.tlg001.perseus-grc1:1.2 II, 105].</ref> S druge strane, izvori svjedoče i o tome da se [[silovanje]] robova kažnjavalo, barem povremeno.{{sfn|Kroll|loc=[http://www.well.com/user/aquarius/kroll-pederasty.htm cols. 897–906]}} === Robovi u Gortinu === [[Datoteka:Gortys law inscription.jpg|thumb|right|Fragment [[Gortinski zakon|Gortinskog zakona]] iz grada [[Gortin]]a na [[Kreta|Kreti]].]] U gradu Gortinu na Kreti, prema jednom [[Gortinski zakon|zakonu]] iz 6. stoljeća pr. n. e. urezanom na kamenu, robovi (''doulos'' ili ''oikeus'') bili su u potpunoj vlasti svojih gospodara. Djeca robova pripadala su njihovim gospodarima.{{sfn|Lévy|1995|loc=str. 178}} Gospodar je bio odgovoran za prekršaje koje bi njegovi robovi počinili i dobivao je odštetu za zločine koje su drugi počinili prema njegovim robovima.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 200}} U zakonu iz Gortina, gdje se predviđaju samo novčane kazne, one su udvostručene za robove koji su počinili prekršaj. Obratno, za prekršaj učinjen protiv nekog roba plaćala se manja kazna nego za prekršaj protiv slobodne osobe. Na primjer, silovanje slobodne žene kažnjavalo se s 300 [[stater]]a (400 [[Drahma|drahmi]]), dok se u slučaju da rob siluje robinju koja nije djevica kazna stajala samo jedan [[obol]] (šestina drahme).{{sfn|Finley|1997|loc=str. 201}} Robovi su mogli posjedovati kuću ili stoku, koju su mogli ostaviti svojim potomcima, a isto je slučaj bio i s odjećom i namještajem.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 200}} Njihova je obitelj bila priznata zakonom: robovi su mogli stupiti u brak, razvesti se, napisati oporuku i naslijediti imovinu isto kao i slobodni ljudi.{{sfn|Lévy|1995|loc=str. 179}} === Dužničko ropstvo === U Ateni je postojalo [[dužničko ropstvo]] sve dok ga [[Solon]] nije ukinuo. To je značilo da bi građanin koji nije mogao otplatiti svoje dugove, postajao rob svog vjerovnika.<ref>[[Aristotel]], ''[[Ustav atenski]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg003.perseus-grc1:2.2 II, 2].</ref><ref>[[Plutarh]], ''Solonov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg007.perseus-grc1:13.2 XIII, 2].</ref> Stvarna priroda ovog odnosa nije poznata i predmet je žive rasprave među suvremenim povjesničarima: je li se uistinu radilo o ropstvu ili o nekoj drugoj vrsti ovisnosti? U svakom slučaju, to je pitanje prije svega dotjecalo seljake poznate kao "hektēmoroi"<ref>Doslovno, "šestinari", jer su od svoje žetve dugovali jednu šestinu ili pet šestina (zavisno od tumačenja).</ref> koji su obrađivali unajmljenu zemlju koja je pripadala bogatim zemljoposjednicima, a nisu bili u mogućnosti plaćati zakupninu. U teoriji, oni koji su tako dopali ropstva bili bi oslobođeni nakon otplate duga. Taj je sustav, uz razne inačice, postojao na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], a spominje se i u ''[[Biblija|Bibliji]]''.<ref>''[[Ponovljeni zakon|Deuteronomija]]'', 15:12–17.</ref> Solon je ovu vrstu ropstva ukinuo [[Sisahteja|sisahtejom]] ({{gr}}: σεισάχθεια / ''seisachtheia''), tj. ukidanjem dugova, koja je spriječila vjerovnike polagati pravo na neku osobu i zabranila prodaju slobodnih Atenjana u ropstvo, uključujući i mogućnost da netko sam sebe proda. [[Aristotel]] u ''[[Ustav atenski|Ustavu atenskom]]'' navodi jednu Solonovu pjesmu: <blockquote> Potvrdit će mi to pred sudom vremena<br/> najveća mati [[Olimpska božanstva|besmrtnika olimpskih]],<br/> najbolja, Zemlja crna, s koje nekad ja<br/> na mnogi način makoh kamen i s njim dug.<br/> A prije je robovala, sad je slobodna.<br/> U božji grad, Atenu, vratih građane<br/> što bijahu rasprodani: jedni s nepravdom,<br/> a drugi po zakonu; jedne teška nevolja<br/> u bijeg natjera, te [[Atički dijalekt|jezik atički]]<br/> zaboraviše, jer su posvuda lutali.<br/> A onima što ovdje bijahu robovi (''douleia'')<br/> i drhtahu pred svojim gospodarima (''despōtes'')<br/> slobodu dadoh. Tako vlašću zakona<br/> dovedoh u sklad nasilje i pravičnost,<br/> i što obećah, sve to lijepo ispunih.<ref>[[Aristotel]], ''[[Ustav atenski]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg003.perseus-grc1:12.4 XII, 4]; prev. {{harvnb|Đurić|1990|loc=str. 161–162}}.</ref> </blockquote> Premda riječi koje Solon rabi ukazuju na ''tradicionalnu'' vrstu ropstva, dužničko se ropstvo ipak razlikovalo makar po tome što je porobljeni Atenjanin ostajao Atenjanin, ovisio je o drugome Atenjaninu, u rodnom mjestu.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 174}} Upravo ovaj aspekt objašnjava veliki val nezadovoljstva ropstvom u 6. stoljeću pr. n. e., čiji cilj nije bio oslobađanje svih robova, nego samo onih koji su zbog dugova pretvoreni u robove.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 160}} U Solonovim su reformama ipak bile predviđene dvije iznimke: skrbnik nevjenčane žene koja je izgubila [[djevičanstvo]] imao ju je pravo prodati kao robinju,<ref>[[Plutarh]], ''Solonov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg007.perseus-grc1:23.2 XXIII, 2].</ref> i građanin je mogao "[[Izlaganje djece|izložiti]]" (napustiti) neželjeno dijete, koje je onda netko drugi mogao preuzeti i odgojiti ga kao roba.{{sfn|Brulé|1992|loc=str. 83}} === Oslobađanje robova === [[Datoteka:NAMA Masque esclave.jpg|thumb|right|[[Kazališna maska]] roba u grčkoj komediji, 2. stoljeće pr. n. e., [[Nacionalni arheološki muzej Atene.]]]] [[Manumisija|Oslobađanje robova]] prakticiralo se na Hiosu barem od 6. stoljeća pr. n. e.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 79}} Ta je praksa vjerojatno postojala i ranije, jer se radilo o postupku koji se u cijelosti odvijao usmenim putem. Neformalni postupci emancipacije potvrđeni su i u [[Klasična Grčka|klasičnom razdoblju]]. Bilo je dovoljno imati svjedoke, koji bi s građaninom pošli na javnu ceremoniju emancipacije njegovog roba, koja se odvijala ili u [[kazalište u staroj Grčkoj|kazalištu]] ili pred nekim javnim skupom.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 80}} Ta je praksa u Ateni zabranjena polovinom 6. stoljeća pr. n. e., kako bi se izbjegli neredi.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 80}} Oslobađanje robova postalo je češće u 4. stoljeću pr. n. e. i zabilježeno je na kamenim [[Epigrafija|natpisima]] koji su pronađeni u svetištima kao što su [[delfi]]jsko i [[Dodona|dodonsko]]. Ti natpisi većinom potječu iz 2. i 1. stoljeća pr. n. e. i 1. stoljeća nove ere. Bilo je moguće i skupno oslobađanje robova; poznat je jedan primjer s otoka [[Tasos]]a iz 2. stoljeća pr. n. e. To se vjerojatno događalo u doba rata i kao nagrada za odanost koju su robovi iskazali,{{sfn|Dunant|Pouilloux|1952loc=str. 35–37}} no raspoloživi se dokazi u većini slučajeva bave dragovoljnim činom koji vrši gospodar, koji je uglavnom muškarac, ali u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] pojavljuju se i žene koje oslobađaju svoje robove. Često se od roba tražilo za sebe platiti makar onoliko kolika je bila njegova tržišna vrijednost. U tu su svrhu mogli rabiti svoju ušteđevinu ili uzeti tzv. "pijateljski" zajam ({{gr}}: ἔρανος / ''eranos'') od svog gospodara, prijatelja ili klijenta, kako je, na primjer, postupila [[hetera]] [[Neera (hetera)|Neera]].<ref>[[Demosten]], ''Protiv Neere'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg059.perseus-grc1:29 29].</ref> Emancipacija je često imala vjersko obilježje, gdje se smatralo da je rob "prodan" nekom božanstvu, često delfijskom [[Apolon]]u,<ref>V. {{harvnb|Foucart|1865}}.</ref> ili je nakon emancipacije bio posvećen. Hram bi dobio dio novca i pojavio bi se kao jamac ugovora. Oslobađanje roba moglo je biti i potpuno građanski postupak i u tom slučaju umjesto božanstva nastupao je službenik polisa.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 82}} Sloboda koju je rob dobivao bila je ili potpuna ili djelomična, što je ovisilo o gospodarevoj odluci. U slučaju potpune slobode, emancipirani rob bio je zakonski zaštićen od svih pokušaja ponovno ga pretvoriti u roba, što bi, na primjer, možda mogli pokušati nasljednici njegovog bivšeg gospodara.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 83}} U slučaju djelomične slobode, oslobođeni rob imao je neke obveze prema bivšem gospodaru. Najrestriktivnija vrsta ugovora bila je ''paramone'', vrsta porobljivanja ograničenog trajanja tijekom kojega je gospodar zadržavao praktično apsolutna prava.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 84}} U odnosu prema polisu oslobođeni je rob bio daleko od statusa čovjeka koji je rođen kao slobodni građanin. Imao je cijeli niz obveza, kako se može vidjeti i iz [[Platon]]ovih prijedloga u ''[[Zakoni (Platon)|Zakonima]]'':<ref>[[Platon]], ''[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg034.perseus-grc1:11.915 XI, 915a–c].</ref> tri puta mjesečno mora se pojaviti u kući bivšeg gospodara, zabranjeno mu je steći više imetka od njega itd. U stvari, status emancipiranih robova bio je sličan položaju [[Meteci|meteka]], stalno naseljenih stranaca, koji su bili slobodni, ali nisu uživali građanska prava.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 87}} === Spartanski robovi === [[Sparta]]nski građani ([[Spartijati]]) imali su [[Heloti|helote]], zavisne ljude koje je kao kolektiv posjedovala država. Nije poznato jesu li imali i osobne robove. Spominju se neki ljudi koje su Spartanci oslobodili, što se s helotima navodno nije smjelo činiti, ili koji su bili prodati van [[Lakonija (drevna Grčka)|Lakonije]]: pjesnik [[Alkman]];<ref>[[Heraklid Lembo]], fr. 9 Dilts i ''[[Suda]]'', s.v. [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alpha%2C1289+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL Ἀλκμάν]</ref> zatim neki Filoksen s [[Kitera|Kitere]], koji je navodno sa svim svojim sugrađanima porobljen kad je njegov grad bio zauzet, a kasnije je prodan nekom Atenjaninu;<ref>''[[Suda]]'', s.v. [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C393&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL Φιλόξενος].</ref> neki kuhar iz Sparte kojega je kupio [[Dionisije Stariji]] ili neki kralj [[Pontsko Kraljevstvo|Ponta]] ― obje inačice spominje Plutarh;<ref>[[Plutarh]], ''Likurgov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg004.perseus-grc1:12.7 XII, 7].</ref> te, naposljetku, čuvene spartanske dojilje, koje su atenski roditelji visoko cijenili.<ref>[[Plutarh]], ''Likurgov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg004.perseus-grc1:16.5 XVI, 5].</ref><ref>[[Plutarh]], ''Alkibijadov život'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg015.perseus-grc1:1.2 I, 2].</ref> U nekim antičkim izvorima spominju se i robovi i heloti, što možda ukazuje na to da se nije radilo o istoj stvari. [[Platon]] u dijalogu ''[[Alkibijad I]]'', opisujući spartansko bogatstvo, navodi i "vlasništvo nad robovima, osobito helotima",<ref>"{{gr}}: …ἀνδραπόδων κτήσει τῶν τε ἄλλων καὶ τῶν εἱλωτικῶν", [[Platon]], ''[[Alkibijad I.]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg013.perseus-grc1:122d 122d].</ref> a [[Plutarh]] piše o "robovima i helotima".<ref>"{{gr}}: …δοὐλοις καὶ Εἴλωσι", [[Plutarh]], ''Usporedba Likurga i Nume'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg006.perseus-grc1:2.4 II, 4].</ref> Napokon, [[Tukidid]] izvješćuje kako je sporazum kojim se 464. pr. n. e. okončala pobuna helota predviđao da će svaki [[Mesenija|mesenski]] pobunjenik koji se nakon toga nađe na [[Peloponez]]u "biti rob onoga koji ga zarobi", što znači da u to doba posjedovanje osobnih robova nije bilo zabranjeno. Povjesničari se stoga uglavnom slažu da su i u spartanskom polisu postojali osobni robovi, barem počevši od [[Peloponeski rat|lakedemonske pobjede nad Atenom]] 404. pr. n. e., ali da ih nije bilo u velikom broju i da su ih imali samo pripadnici viših slojeva.{{sfn|Oliva|1971|loc=str. 172–173}}{{sfn|Ducat|1990|loc=str. 55}}{{sfn|Lévy|2003|loc=str. 112–113}} Kao i u drugim grčkim polisima, osobni robovi mogli su se kupiti ili zarobiti u ratu. == Život robova == [[Datoteka:Black slave Louvre Br361.jpg|thumb|right|Crni zarobljenik s vezanim rukama, [[ptolemejski Egipat]], 2.–1. stoljeće pr. n. e., [[Louvre]].]] Teško je procijeniti životne uvjete grčkih robova. Prema [[Aristotel]]u, dnevna rutina robova može se sažeti u tri riječi: "rad, disciplina i prehrana".<ref>[[Aristotel]], ''[[Ekonomika (Aristotel)|Ekonomika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg029.perseus-grc1:1.1344a 1344a].</ref> [[Ksenofont]] savjetuje da s robovima treba postupati kao s domaćim životinjama, odnosno kazniti neposlušnost i nagraditi dobro ponašanje.<ref>[[Ksenofont]], ''[[O ekonomiji (Ksenofont)|O ekonomiji]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg003.perseus-eng1:13.6 XIII, 6].</ref> S druge strane, Aristotel kaže da robove prije treba tretirati kao djecu i da s njima ne treba rabiti samo naredbe, nego i preporuke, jer je rob sposoban razumjeti razloge kad mu se objasni.<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1260b 1260b].</ref> Grčka književnost obiluje scenama u kojima se robovi šibaju; to je bio jedan od načina prisiljavanja na rad, a drugi su bili nadzor njihove prehrane, odjeće i odmora. Stupanj nadzora odmjeravao je vlasnik ili nadzornik, koji je također mogao biti rob. Stoga, na početku [[Aristofan]]ovih ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezova]]'' dva se roba žale na to da ih novi nadzornik "tuče i udara bez prestanka"<ref>[[Aristofan]], ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:1-39 4–5] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> Na drugom mjestu Aristofan slika jedan od tipičnih priora u grčkoj komediji: <blockquote> Također je otpustio one robove koji su stalno bježali ili su varali nekoga ili bivali šibani. Uvijek su iz izvodili uz suze, tako da im se neki od drugih robova mogao izrugivati pitajući ih: "Ti jadniče, št se dogodilo tvojoj koži? Izgleda kao da se silna vojska udaraca bičem sručila na tebe i ostavila traga na tvojim leđima?"<ref>[[Aristofan]], ''[[Mir (Aristofan)|Mir]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:734-764 743–749].</ref> </blockquote> Položaj robova dosta je ovisio o njihovome statusu; robovi u laurijskim rudnicima i ''portai'' (prostitutke u bordelu) živjeli su u posebno teškim uvjetima, dok su državni robovi, obrtnici, trgovci i bankari uživali relativnu slobodu.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 147}} U zamjenu za određeni iznos novca ({{gr}}: ἀποφορά / ''apophora'') koji su plaćali svom gospodaru mogli su sami živjeti i raditi.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 147}} Tako su mogli zaraditi novac za sebe, kojim bi im ponekad bio dovoljan za otkup svoje slobode. Mogućnost emancipacije doista je predstavljala jaku motivaciju, premda je istinski stupanj teško procijeniti.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 165}} Antički pisci smatrali su da atički robovi uživaju "izrazito sretnu sudbinu":<ref>{{harvnb|Morrow|1937|loc=str. 210}}; v. [[Platon]], ''[[Država (Platon)|Država]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:8.563b VIII, 563b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306171426/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:8.563b |date=6. ožujka 2021. }}; [[Demosten]], ''[[Treća Filipika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg009.perseus-grc1:3 3] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; [[Eshin]], ''Protiv Timarha'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:54 54]; [[Aristofan]], ''[[Eklesijazuse]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:711-745 721–722] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; [[Plaut]], ''[[Stiho (Plaut)|Stiho]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi018.perseus-lat1:3.1 III, 1, 48–49 (st. 447–450)].</ref> [[Pseudo-Ksenofont]] se tuži na slobodu koju sebi dopuštaju atenski robovi: "što se tiče robova i meteka u Ateni, oni sebi sve dopuštaju; ne možeš ih ni udariti, a ne će ti se ni skloniti u stranu da prođeš".<ref name="psks110"/> Ovo navodno dobro postupanje prema robovima nije spriječilo 20 000 atenskih robova krajem [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] prebjeći [[sparta]]nskoj vojsci u [[Dekeleja|Dekeleji]].<ref>[[Tukidid]], ''[[Povijest peloponeskog rata]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0003.tlg001.perseus-grc1:7.27.5 VII, 27, 5].</ref> Radilo se prvenstveno o iskusnim obrtnicima (''kheirotekhnai''), koji su vjerojatno spadali u skupinu robova prema kojima se postupalo bolje. Naslov jedne [[Srednja atička komedija|komedije iz 4. stoljeća pr. n. e.]] pjesnika [[Antifan (komediograf)|Antifana]] glasi ''Hvatač odbjeglih robova'' ({{gr}}: Δραπεταγωγός / ''Drapetagōgos'')<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:161e 161e].</ref> ukazuje na to da bijeg robova nije bio nepoznanica.{{sfn|Cartledge|2003|loc=str. 139}} S druge strane, nema podataka o nekoj većoj pobuni robova koja bi se mogla usporediti sa [[Spartak]]ovim ustankom u [[Stari Rim|rimskoj državi]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 180}} To se možda može objasniti time što su grčki robovi živjeli relativno raštrkano, što bi predstavljalo prepreku za planiranje nečeg velikog.{{sfn|Finley|1997|loc=str. 162–163}} Pobune robova bile su rijetke, čak i u Rimu. Pojedinačni činovi pobune robova protiv gospodara, premda rijetki, ipak se spominju u izvorima; jedan sudski govor spominje pokušaj jednog roba, dječaka od 12 godina, usmrtiti svog gospodara.<ref>[[Antifont (osoba)|Antifont]], ''O Herodovom ubojstvu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0028.tlg005.perseus-grc1:69 69] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> == Mišljenja o ropstvu u Grčkoj == === Povijesna gledišta === [[Datoteka:Actor slave Louvre CA265.jpg|thumb|left|Komična predstava roba koji sjedi na žrtveniku i gleda torbu koju bi rado ukrao, oko 400.–375. pr. n. e., [[Louvre]]]] Antički pisci gotovo nikada ne dovode u pitanje samu instituciju ropstva. Za [[Homer]]a i [[Arhajska Grčka|arhajske pisce]] ropstvo je predstavljalo jednu od neizbježnih posljedica rata. [[Heraklit]] kaže da je "rat otac svega, kralj svega ... neke pretvara u robove, a neke oslobađa".<ref>[[Heraklit]], fr. 53.</ref> U [[Klasična Grčka|klasično doba]] glavno opravdanje ropstva bilo je ekonomsko.{{sfn|Mactoux|1980|loc=str. 52}} S [[Antička filozofija|filozofske]] točke gledišta, istodobno se razvila ideja o "prirodnom" ropstvu, pa tako [[Eshil]] u svojim ''[[Perzijanci (Eshil)|Perzijancima]]'' kaže da se Grci "ne zovu robovima ili podložnicima bilo kojeg gospodara",<ref>[[Eshil]], ''[[Perzijanci (Eshil)|Perzijanci]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0085.tlg002.perseus-grc1:232-248 242] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306171457/https://licensebuttons.net/l/by-sa/3.0/us/88x31.png |date=6. ožujka 2021. }} ({{gr}}: οὔτινος δοῦλοι κέκληνται φωτὸς οὐδ᾽ ὑπήκοοι).</ref> dok su [[Perzijanci]], kako kaže [[Euripid]] u ''[[Helena (Euripid)|Heleni]]'', "svi robovi osim jednoga" ― cara.<ref>[[Euripid]], ''[[Helena (Euripid)|Helena]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg014.perseus-grc1:253-292 276] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306171430/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg014.perseus-grc1:253-292 |date=6. ožujka 2021. }}.</ref> Krajem 5. stoljeća pr. n. e. [[Hipokrat]] o ovoj ideji iznosi svoje teorije. Prema njemu, umjerena [[Anatolija|anatolska]] klima proizvela je tihe i pokorne ljude.<ref>[[Hipokratski korpus]], ''O zraku, vodama i mjestima'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0627.tlg002.perseus-grc1:23 23].</ref> To objašnjenje ponavlja i [[Platon]],<ref>[[Platon]], ''[[Država (Platon)|Država]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:4.435a IV, 435a]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:4.436a 436a].</ref> a potom i [[Aristotel]] u ''[[Politika (Aristotel)|Politici]]'',<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1327b VII, 1327b].</ref> gdje razvija koncept "prirodnog ropstva": "jer onaj koji u svom umu ima sposobnost predviđanja po prirodi je gospodar, a onaj koji te stvari može raditi svojim tijelom podložan je i po prirodi je rob".<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1252a I, 1252a30].</ref> Za razliku od životinje, rob ima sposobnost razumijevanja, "ali voljnog djela nema uopće".<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1260a I, 1260a].</ref> Istodobno, [[sofisti]] su razvijali gledište po kojem su svi ljudi, i Grci i [[barbari]], pripadali istome ljudskom rodu,<ref>Npr. [[Hipija iz Elide]], koga citira [[Platon]] u ''[[Protagora (Platon)|Protagori]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg022.perseus-grc1:337c 337c] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; [[Antifont (osoba)|Antifont]], ''[[Oksirinhijski papirusi|Pap. Oxyr.]]'' 9:1364.</ref> pa su stoga neki ljudi robovi, iako imaju dušu slobodnog čovjeka, i obratno.<ref>Tu je ideju izrekao još [[Euripid]], ''[[Ijon (Euripid)|Ijon]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg010.perseus-grc1:836-858 854–856] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> I Aristotel je prepoznao tu mogućnost i tvrdio je da se ropstvo ne može nametnuti ako gospodar nije bolji od roba, u skladu sa svojom teorijom o "prirodnom" ropstvu.<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:1.1255a I, 1255a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> Sofisti su zaključili da istinsko ropstvo nije stvar statusa nego duha; stoga, kako je [[Menandar]] rekao, "budi duhom slobodan, iako si rob: i tako više nećeš biti rob".<ref>[[Menandar]], fg. 857.</ref> Ova ideja, koju će kasnije ponoviti [[Stoicizam|stoici]] i [[Epikurejstvo|epikurejci]], nije zapravo predstavljala suprotstavljanje ropstvu, nego prije njegovu trivijalizaciju.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 130}} Grci nisu mogli razumjeti društvo u kojem nema robova. Robovi postoje čak i u [[Aristofan]]ovom imaginarnom gradu [[Kukunebograd]]u, u komediji ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'', kao i u [[Utopija|utopijskim]] državama koje Platon opisuje u ''Zakonima'' i ''Državi''.<ref>[[Platon]], ''[[Država (Platon)|Država]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:10.469b X, 469b] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }};– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:10.470c X, 470c].</ref> Utopijski gradovi [[Faleja iz Halkedona|Faleje iz Halkedona]] i [[Hipodam iz Mileta|Hipodama iz Mileta]] temelje se na jednakoj raspodjeli imovine, ali državni robovi služe kao obrtnici<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:2.1267b II, 1267b].</ref> i kao zemljoradnici.<ref>[[Aristotel]], ''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:2.1268a II, 1268a] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> U "izokrenutim gradovima" na vlast su dovedene žene i čak je ukinuta privatna imovina, kao u ''[[Lizistrata|Lizistrati]]'' i ''[[Eklesijazuse|Ženama u narodnoj skupštini]]'', ali robovi koji bi zapovijedali gospodarima nisu prikazani. Jedino tijekom mitskog [[Zlatno doba|zlatnog doba]] nije postojalo robova, jer su sve ljudske potrebe tada bile zadovoljene same od sebe. U takvom društvu, objašnjava Platon, mogao si imati obilnu žetvu bez ikakve sjetve. U [[Teleklid]]ovim ''Amfiktioncima''<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:268b 268b]– [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:268d d] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306171509/https://licensebuttons.net/l/by-sa/3.0/us/88x31.png |date=6. ožujka 2021. }}.</ref> ječmeni kruh bori se sa pšeničnim oko toga koji će od njih ljudi pojesti. Štoviše, predmeti se sami miču; tijesto se samo mjesi, a vino iz vrča samo se lijeva. Društvo bez robova tako je prepušteno nekom drugom vremenu i prostoru. U "normalnom" društvu potrebni su robovi. === Suvremena gledišta === Ropstvo u staroj Grčkoj često je bilo predmet o kojem su govorili kršćanski [[Apologetika|apologeti]], kojima se uglavnom pripisuju zasluge za njegovu propast. Od 16. stoljeća rasprava o grčkom ropstvu poprimila je moralizatorsku narav. Postojanje [[Kolonijalizam|kolonizatorskog]] ropstva značajno je utjecalo na tu raspravu, pri čemu su mu neki autori pripisivali civilizacijske zasluge, a drugi su ga kritizirali zbog nepravdi koje je prouzrokovalo.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 8}} Tako je [[Henri-Alexandre Wallon]] 1847. objavio i ''Povijest ropstva u antici'' među drugim djelima u kojima se zalagao za [[ukidanje ropstva]] u [[Francusko carstvo|francuskim kolonijama]]. U 19. stoljeću rasprava se okrenula političko-ekonomskim temama. Nastojalo se utvrditi faze u organizaciji ljudskih društava i točno identificirati mjesto ropstva u staroj Grčkoj. [[Karl Marx|Marksov]] utjecaj tu je bio presudan; za njega antičko društvo karakterizira razvoj privatnog vlasništva i dominantnu (ne sekundarnu, kao u drugim pretkapitalističkim društvima) narav ropstva kao [[Način proizvodnje|načina proizvodnje]].{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 10–13}} [[Pozitivizam|Pozitivisti]], koje predstavlja povjesničar [[Eduard Meyer]] (''Ropstvo u antici'', 1898.) uskoro su se suprotstavili ovoj [[Marksizam|marksističkoj]] teoriji. Prema njemu, ropstvo je predstavljalo temelj grčke demokracije; ono je stoga bilo pravna i društvena pojava, a ne ekonomska.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 13–14}} Historiografija 20. stoljeća, predvođena znanstvenicima kao što je Joseph Vogt, u ropstvu je vidjela uvjete za razvoj elita. Obratno, ta teorija također ukazuje na mogućnost uključivanja robova u elitu. Napokon, Vogt smatra da je suvremeno društvo, zasnovano na humanističkim vrijednostima, nadmašilo ovaj stupanj razvoja.{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 19–20}} Rasprava o ropstvu u antičkoj Grčkoj vodi se i dalje, posebice u vezi s dva pitanja: može li se za staru Grčku reći da je bila "robovsko društvo" i jesu li grčki robovi činili posebnu [[Društvena klasa|društvenu klasu]]?{{sfn|Garlan|1982|loc=str. 201}} == Povezani članci == * [[Ropstvo u Starom Rimu]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == <div style="height: 300px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> *{{Citation |last=Brulé |first=Pierre |title=La Piraterie crétoise hellénistique |publisher=Belles Lettres |place=Pariz |year=1978 |contribution-url=http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/reg_0035-2039_1980_num_93_440_4273_t1_0272_0000_2 |isbn=2-251-60223-2}} * {{cite journal |last=Brulé |first=Yves |year=1992 |title=Infanticide et abandon d'enfants |journal=Dialogues d'histoire ancienne |volume=18 |issue=18‒2 |pages=53‒90 |url=http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/dha_0755-7256_1992_num_18_2_2016}} *{{Citation |last=Burkert |first=Walter |title=Greek Religion |publisher=Blackwell Publishing |place=Oxford |year=1985 |isbn=0-631-15624-0}} *{{Citation |last=Carlier |first=P. |title=Le IVe siècle grec jusqu'à la mort d'Alexandre |publisher=Seuil |place=Pariz |year=1995 |isbn=2-02-013129-3}} *{{Citation |last=Cartledge |first=Paul |author-link=Paul Cartledge |contribution=Rebels and Sambos in Classical Greece |title=Spartan Reflections |publisher=[[University of California Press]] |place=Berkeley |year=2003 |isbn=0-520-23124-4}} *{{Citation |last=Chantraine |first=P. |title=Dictionnaire étymologique de la langue grecque |publisher=Klincksieck |place=Pariz |year=1999 |isbn=2-252-03277-4}} * {{cite book |last1=Dareste |first1=R. |last2=Haussoullier |first2=B. |last3=Reinach |first3=Th. |year=1904 |title=Recueil des inscriptions juridiques grecques |volume=2 |location=Pariz |publisher=E. Leroux}} *{{Citation |last=Ducat |first=Jean |title=Les Hilotes |publisher=École française d'Athènes |place=Pariz |year=1990 |isbn=2-86958-034-7}} *{{Citation |last=Ducrey |first=P. |title=Le traitement des prisonniers de guerre en Grèce ancienne. Des origines à la conquête romaine |publisher=De Boccard |place=Pariz |year=1968}} *{{Citation |last1=Dunant |first1=C. |last2=Pouilloux |first2=J. |title=Recherches sur l'histoire et les cultes de Thasos |volume=2 |publisher=École française d'Athènes |place=Pariz |year=1958}} * {{cite book |last=Đurić |first=Miloš N. |year=1990 |title=Istorija helenske književnosti |location=Beograd |publisher=Zavod za udžbenike i nastavna sredstva}} *{{Citation |last=Finley |first=Moses |author-link=Moses Finley |title=Économie et société en Grèce ancienne |publisher=Seuil |place=Pariz |year=1997 |isbn=2-02-014644-4}} * {{cite journal |last=Foucart |first=P. |year=1865 |title=Mémoire sur l'affranchissement des esclaves par forme de vente à une divinité d'après les inscriptions de Delphes |journal=Archives des missions scientifiques et littéraires |volume=2 |issue=2 |pages=375–424}} * {{Citation |last=Gabrielsen |first=V. |contribution=La piraterie et le commerce des esclaves |editor-last=Erskine |editor-first=E. |title=Le Monde hellénistique. Espaces, sociétés, cultures. 323‒31 av. J.-C. |volume=495‒511 |publisher=Presses Universitaires de Rennes |place=Rennes |year=2004 |isbn=2-86847-875-1}} * {{cite journal |last=Garlan |first=Yves |year=1978 |title=Signification historique de la piraterie grecque |journal=Dialogues d'histoire ancienne |volume=4 |issue=4 |pages=1‒16 |url=http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/dha_0755-7256_1978_num_4_1_2937}} *{{Citation |last=Garlan |first=Yves |title=Les esclaves en Grèce ancienne |publisher=La Découverte |place=Pariz |year=1982 |isbn=2-7071-2475-3}} * {{cite journal |last=Jameson |first=M. H. |year=1977 |title=Agriculture and Slavery in Classical Athens |journal=The Classical Journal |volume=73 |pages=122–145}} *{{Citation |last=Jones |first=Arnold Hugh Martin |author-link=Arnold Hugh Martin Jones |title=Athenian Democracy |publisher=Blackwell Publishing |place=Oxford |year=1957}} *{{Citation |last=Kirk |first=Geoffrey S. |author-link=Geoffrey Kirk |title=The Iliad: a Commentary |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=1990 |isbn=0-521-28172-5}} * {{Citation |last=Kroll |first=Wilhelm |contribution=Knabenliebe |editor-last1=Pauly |editor-last2=v |title=Realencyclopaedie der klassischen Altertumswissenschaft |pages=11}} * {{cite journal |last=Lauffer |first=S. |year=1956 |title=Die Bergwerkssklaven von Laureion |journal=Abhandlungen |volume=12 |pages=904–916}} *{{cite book |last1=Liddell |first1=Henry George |last2=Scott |first2=Robert |title=A Greek-English Lexicon |url=https://archive.org/details/b31364949_0002 |year=1940 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford}} *{{Citation |last=Lévy |first=E. |title=La Grèce au Ve siècle de Clisthène à Socrate |publisher=Seuil |place=Pariz |year=1995 |isbn=2-02-013128-5}} *{{Citation |last=Lévy |first=E. |title=Sparte |publisher=Seuil |place=Pariz |year=2003 |isbn=2-02-032453-9}} * {{Citation |last=Mele |first=A. |contribution=Esclavage et liberté dans la société mycénienne |title=Proceedings of the 1973 GIREA Workshop on Slavery, Besançon 2–3 mai 1973 |publisher=Les Belles Lettres |place=Pariz |year=1976}} * {{Citation |last=Mactoux |first=M.-M. |title=Douleia: Esclavage et pratiques discursives dans l'Athènes classique |publisher=Belles Lettres |year=1980 |isbn=2-251-60250-X}} * {{Citation |last=Mactoux |first=M.-M. |contribution=L'esclavage comme métaphore : ''douleo'' chez les orateurs attiques |title=Proceedings of the 1980 GIREA Workshop on Slavery, Kazimierz, 3–8 November 1980 |publisher=Index |year=1981}} * {{Citation |last=Masson |first=O. |contribution=Les noms des esclaves dans la Grèce antique |title=Proceedings of the 1971 GIREA Workshop on Slavery, Besançon, 10–11 mai 1971 |pages=8‒23 |publisher=Belles Lettres |place=Pariz |year=1973}} * {{cite journal |last=Morrow |first=G. R. |year=1937 |title=The Murder of Slaves in Attic Law |url=https://archive.org/details/sim_classical-philology_1937-07_32_3/page/210 |journal=Classical Philology |volume=32 |issue=3 |pages=210‒227}} * {{cite book |last=Musić |first=August |year=1910 |title=Nacrt grčkih i rimskih starina |location=Zagreb |publisher=Kralj. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada}} * {{cite book |last=Oliva |first=P. |year=1971 |title Sparta and her Social Problems |location=Prag |publisher=Academia}} *{{Citation |last=Ormerod |first=H. A. |title=Piracy in the Ancient World |publisher=Liverpool University Press |place=Liverpool |year=1924}} * {{cite journal |last=Plassart |first=A. |year=1913 |title=Les Archers d'Athènes |journal=Revue des études grecques |volume=XXVI |pages=151‒213}} * {{cite journal |last=Pritchett |first=W. K. |year=1961 |title=Five New Fragments of the Attic Stelai |journal=Hesperia |volume=30 |issue=1 |pages=23–29}} * {{cite journal |last1=Pritchett |first1=W. K. |last2=Pippin |first2=A. |year=1956 |title=The Attic Stelai, Part II |journal=Hesperia |volume=25 |issue=3 |pages=178–328}} *{{Citation |last=Roberts |first=J. M. |title=The New Penguin History of the World |publisher=Penguin |year=2007}} * {{cite journal |last=Wassermann |first=Felix M. |year=1969 |title=Serenity and Repose: Life and Death on Attic Tombstones |journal=The Classical Journal |volume=64 |issue=5 |url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/3296215?uid=3738928&uid=2129&uid=2&uid=70&uid=4&sid=21104602363721}} * {{cite journal |last=Wood |first=Ellen Meiksins |year=1983 |title=Agriculture and Slavery in Classical Athens |journal=American Journal of Ancient History |volume=8 |pages=1–47}} *{{Citation |last=Wood |first=Ellen Meiksins |title=Peasant-Citizen and Slave: The Foundations of Athenian Democracy |publisher=Verso |place=New York |year=1988 |isbn=0-86091-911-0}} </div> == Vanjske poveznice == * [http://ista.univ-fcomte.fr/pageLibre0001274a.html GIREA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061215203146/http://ista.univ-fcomte.fr/pageLibre0001274a.html |date=15. prosinca 2006. }}, Međunarodna skupina za proučavanje ropstva u antici * [http://www.sfu.ca/nomoi/2004/06.htm#6f Bibliografska baza podataka o grčkom zakonodavstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121009143021/http://www.sfu.ca/nomoi/2004/06.htm#6f |date=9. listopada 2012. }} na [http://www.sfu.ca/nomoi/ Nomoi] * [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/greek-slaves.html Isprave o ropstvu u Grčkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131011225244/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/greek-slaves.html |date=11. listopada 2013. }} na [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/asbook.html ''Ancient History Sourcebook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141126071443/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/asbook.html |date=26. studenoga 2014. }} * [http://www.attalus.org/docs/other/inscr_24.html Isprave o oslobađanju robinja u Delfima] na ''attalus.org'' * [http://ista.univ-fcomte.fr/acces_BDD_esclavage_antique.html Tematski indeks o ropstvu i ovisnim odnosima, po autoru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317123053/http://ista.univ-fcomte.fr/acces_BDD_esclavage_antique.html |date=17. ožujka 2008. }} * [http://ista.univ-fcomte.fr/catalogue_biblio_numerique.html Bibliothèque numérique ISTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325023250/http://ista.univ-fcomte.fr/catalogue_biblio_numerique.html |date=25. ožujka 2008. }} Slobodna knjižnica [[Kategorija:Stara Grčka]] [[Kategorija:Ropstvo]] 328abvuggfcg9bas48db1q84z4advza 0 597731 7625247 7274885 2026-10-27T17:57:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625247 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhododendron lukiangense'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Ericaceae]] | genus = [[Rhododendron]] | species = ''R. lukiangense'' | subspecies = nema | dvoimeno = ''Rhododendron lukiangense'' | dvoimeno_autorstvo = Franch. }} '''Rhododendron lukiangense''' ([[Kineski jezik|kineski]] 蜡叶杜鹃 la ye du juan), grmlje ili manje drveće iz porodice [[Ericaceae]]. Naraste od 2 do 4 metra visine. Vrsta je raširena je po [[Kina|kineskim]] provincijama [[Sichuan]] i [[Yunnan]] te na [[Tibet]]u ([[Xizang]]), obično po [[bor]]ovim i miješanim šumama, šikarama, [[dolina]]ma i obalama [[potok]]a i to na nadmorskim visinama od 2600 - 3500 metara.<ref>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=242344123 Flora of China]</ref> Cvjeta u [[Veljača|veljači]] i [[Ožujak|ožujku]], cvjetovi su rozi,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.esveld.nl/htmldiaen/r/rhluki.php |title=Plantentuin Esveld |access-date=13. prosinca 2017. |archive-date=6. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130306124129/http://www.esveld.nl/htmldiaen/r/rhluki.php |url-status=dead }}</ref> listovi kožnati. == Sinonimi == * ''Rhododendron admirabile'' <small>I. B. Balf. & Forrest</small><ref name="Cat.">[http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/c2ff75c9437fb4cf1d4e0a7d2ea62867] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Catalogue of Life: 28th November 2017</ref> * ''Rhododendron adroserum'' <small>I. B. Balf. & Forrest</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron ceraceum'' <small>I. B. Balf. & W.W. Sm.</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron gymnanthum'' <small>Diels</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron lukiangense subsp. admirabile'' <small>(I. B. Balf. & Forrest) Tagg</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron lukiangense subsp. adroserum'' <small>(I. B. Balf. & Forrest) Tagg</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron lukiangense subsp. ceraceum'' <small>(I. B. Balf. & W.W. Sm.) Tagg</small><ref name="Cat. "/> * ''Rhododendron lukiangense subsp. gymnanthum'' <small>(Diels) Tagg</small><ref name="Cat. "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pjenišnik]] [[Kategorija:Flora Tibeta]] [[Kategorija:Flora južne-središnje Kine]] bkh3e3loivtmc064qeae91cjx9a4gdv 0 602219 7625209 7420940 2026-10-27T16:50:20Z Divna Jaksic 974 slika 7625209 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Alice Munro | boja = | slika = Alice Munro 2006 (cropped).jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[10. srpnja]] [[1931.]] | mjesto rođenja = [[Wingham, Ontario|Wingham]], [[Ontario]] | smrt = [[13. svibnja]] [[2024.]] | mjesto smrti = [[Port Hope, Ontario|Port Hope]], [[Ontario]] | zanimanje = [[književnica]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[kratka priča]] | teme = | period = | supruga = | suprug = James Munro<br>Gerald Fleming | djeca = Sheila Munro<br>Jenny Munro | djela = | nagrade = Nobelova nagrada za književnost 2013. | potpis = | web = | fusnote = }} '''Alice Munro''' ([[Wingham, Ontario|Wingham]], [[Ontario]], [[10. srpnja]] [[1931.]] – [[Port Hope, Ontario|Port Hope]], [[Ontario]], [[13. svibnja]] [[2024.]]) bila je [[kanada|kanadska]] književnica, dobitnica [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 2013.<ref name="NP">[http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/2013/munro-facts.html ''Alice Munro - Facts'', Nobelprize.org, Nobel Media AB 2014] (pristupljeno 20. siječnja 2018.)</ref> Piše na engleskom jeziku, jednostavnim proznim stilom. Bitno je doprinijela žanru [[Kratka priča|kratke priče]] u zadnjim desetljećima 20. stoljeća i 21. stoljeću. ==Životopis== Rođena kao Alice Anne Laidlaw u obitelji oca farmera i majke učiteljice. Pisati je počela u tinejdžerskim danima. Studirala je na Sveučilištu Zapadni Ontario i radila u knjižnici. Nakon udaje za Jamesa Munra seli u [[Dundarave]]. Godine 1963. par se seli u Victoriju gdje je otvorio knjižaru. Pisanju se posvetila od kasnih 1960-ih. Ima dvije kćeri iz prvog braka. S drugim suprugom Geraldom Flemingom bila je u braku od 1976. do njegove smrti 2013. Živjela je jednostavnim i povučenim životom u kanadskom gradiću [[Clinton (Ontario)|Clinton]] u pokrajini [[Ontario]].<ref name="NP"/> Kratke priče objavljivala je od 1953. u časopisima. Sabirala ih je u prvoj zbirci "Ples sretnih sjenâ" (Dance of the Happy Shades) 1968. Roman "Životi djevojaka i žena" (The Lives of Girls and Women) objavljuje 1971. Koncipiran je kao skup kratkih priča sa zajedničkom protagonisticom.<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Munro, Alice |url=https://enciklopedija.hr/clanak/42443 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. siječnja 2018.}}</ref> Radnja njenih priča često je smještena na području Hurona na jugozapadu Ontarija i oslonjena na svakidašnjicu. Teme ponekad potječu iz autoričinog života. Složenost ljudskog bića, međuljudskih odnosa i moralnih dilema prikazuje jednostavnim jezikom. Likovi su nerijetko u sukobu s običajima i tradicijom. U kratkoj formi [[Pripovijetka|pripovijetke]] Munro uspijeva prikazati kompleksnosti epskih razmjera kakve se obično ostvaruju u [[roman]]u.<ref name="HE"/><ref name="NP"/> ==Djela (nepotpun popis)== * Ples sretnih sjenâ (Dance of the Happy Shades, 1968.), zbirka priča * Životi djevojaka i žena (The Lives of Girls and Women, 1971.), roman * Što misliš tko si? (Who Do You Think You Are?, 1978.), zbirka priča * Jupiterovi mjeseci (The Moons of Jupiter, 1982.), zbirka priča * Moj prijatelj iz mladosti (Friend of My Youth, 1986.), zbirka priča * Javne tajne (Open Secrets, 1994.), zbirka priča * Služba, družba, prošnja, ljubav, brak (Hateship, Friendship, Courtship, Loveship, Marriage, 2001.), zbirka priča * Odbjegla (Runaway, 2004.), zbirka priča * Previše sreće (Too Much Happiness) 2009., zbirka priča<ref name="HE"/> ==Nagrade (izbor)== * 1968. Nagrada Governor General's za književnost, Kanada * 1978. Nagrada Governor General's za književnost, Kanada * 1986. Nagrada Governor General's za književnost, Kanada * 1998. Nagrada Giller * 2004. Nagrada Giller * 2009. [[Nagrada Man Booker International]] za životno djelo * 2013. [[Nobelova nagrada za književnost]] ==Izvori== {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Munro, Alice}} [[Kategorija:Kanadski umjetnici]] [[Kategorija: Književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] kzcnx3zc9yn65tq8dchz1gxfie0ir5h 0 607308 7625367 7604583 2026-10-27T21:15:39Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625367 wikitext text/x-wiki {{Slično|o zemlji koja je postojala do 1992. godine|državu koja je postojala od 1992. do 2003.|Savezna Republika Jugoslavija}} {{Preusmjerava|Jugoslavija}} {{Infookvir bivše zemlje svijeta |hr_ime = Jugoslavija |izvorno_ime = |status = |status_tekst = |period = 1918. – 1992.<br />1941. – 1945.: [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Okupacija sila Osovine]] |grb = Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg |grb_veličina = 70px |grb_i = |grb_tip = |zastava = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg |zastava_veličina = 125px |zastava_i = |zastava_tip = |grb1 = Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg |grb1_veličina = 70px |grb1_opis = Amblem |zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |zastava1_veličina = 125px |zastava1_opis = Zastava |geslo = |himna = [[Himna Kraljevine Jugoslavije]] (1919. – 1945.){{parabr}}{{Centar|[[File:Himna Kraljevine Jugoslavije.ogg]]}}<br/>[[Hej, Slaveni]] (1945. – 1992.){{parabr}}{{Centar|[[File:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}} |mapa = Yugoslavia location map.svg |mapa_veličina = |mapa_opis = Jugoslavija u [[Međuraće|Međuraću]] (gore) i tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] (dolje) |glavni_grad = [[Beograd]] |glavni_grad_egzil = |jezik = [[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-hrvatsko-slovenski]] {{small|(prije 1944.)}} <br/> [[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-hrvatski]] {{small|(de facto; od 1944.)}} |vlada_tip = |zamjenik12 = |godina_zamjenik12 = |legislatura = |tip_dom1 = |dom1 = |tip_dom2 = |dom2 = |era = |datum_prije = |godina_prije = |događaj_prije = |datum_start = 1. prosinca 1918. |godina_start = 1918. |događaj_start = [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Nastanak]] |datum_događaj1 = 6. travnja 1941. |godina_događaj1 = |događaj1 = [[Travanjski rat|Invazija sila Osovine]] |datum_događaj2 = |godina_događaj2 = |događaj2 = |datum_događaj3 = 29. studenoga 1945. |godina_događaj3 = |događaj3 = Ukidanje monarhije |datum_događaj4 = |godina_događaj4 = |događaj4 = |datum_kraj = 27. travnja 1992. |godina_kraj = 1992. |događaj_kraj = [[Raspad SFRJ|Raspad]] |datum_poslije = |godina_poslije = |događaj_poslije = |godina_egzil_start = |godina_egzil_kraj = |valuta = [[Jugoslavenski dinar]] |vremenska_zona = |p1 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba |flag_p1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |image_p1 = |p2 = Kraljevina Srbija |flag_p2 = Flag of Serbia (1882–1918).svg |image_p2 = |p3 = Kraljevina Crna Gora |flag_p3 = Flag of Montenegro (1905–1918).svg |image_p3 = |p4 = Slobodna Država Rijeka |flag_p4 = Flag of the Free State of Fiume.svg |image_p4 = |s1 = Hrvatska |flag_s1 = Flag of Croatia.svg |image_s1 = |s2 = Slovenija |flag_s2 = Flag of Slovenia.svg |image_s2 = |s3 = Sjeverna Makedonija |flag_s3 = Flag of North Macedonia.svg |image_s3 = |s4 = Republika Bosna i Hercegovina |flag_s4 = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg |image_s4 = |s5 = Savezna Republika Jugoslavija |flag_s5 = Flag of Serbia and Montenegro (1992–2006).svg |image_s5 = |danas = |fusnote = }} '''Jugoslavija''' je bila država u [[Srednja Europa|Središnjoj Europi]] i na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] koja je postojala od 1918. do 1992. godine. [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Nastala je]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pod imenom [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], spajanjem [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] s [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državom Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Pod vlašću dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]], kraljevina je dobila međunarodno priznanje 13. srpnja 1922. na [[Konferencija veleposlanika|Konferenciji veleposlanika]] u [[Pariz]]u te je 3. listopada 1929. preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[Petar I. Karađorđević|Petar I.]] bio je prvi kralj zemlje. Nakon očeve smrti 1921. godine, [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar I.]] vladao je zemljom kroz dugo razdoblje [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|političke krize]] koje je kulminiralo [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjskom diktaturom]] i, naposljetku, [[Atentat u Marseilleu|njegovim atentatom]] 1934. godine. [[Pavle Karađorđević|Princ Pavle]] vodio je državu kao [[princ namjesnik]] sve dok Aleksandrov sin [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] nije proglašen punoljetnim, što se dogodilo nakon [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|Jugoslavenskog državnog udara]] u ožujku 1941. godine. Kraljevina je [[Travanjski rat|napadnuta]] i okupirana od strane [[Sile Osovine|sila Osovine]] u travnju 1941. godine, čime je započeo [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Partizanski otpor]] proglasio je [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratsku Federativnu Jugoslaviju]] i stekao [[Jugoslavija i saveznici|podršku Saveznika]] na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] krajem studenog 1943. Godine 1944., kralj Petar II., koji je tada živio [[Jugoslavenska vlada u progonstvu|u progonstvu]], priznao je [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]] kao legitimnu vladu. U studenom 1945. godine, nakon završetka rata, [[Regent|namjesničko vijeće]] koje je imenovao kralj raspisalo je [[Jugoslavenski parlamentarni izbori 1945.|parlamentarne izbore]] kojima je uspostavljena [[Ustavotvorna skupština FNR Jugoslavije|Ustavotvorna skupština Jugoslavije]]. Ustavotvorna skupština proglasila je Jugoslaviju federalnom republikom 29. studenog 1945., čime je ukinuta monarhija. Time je započelo četiri desetljeća dugačke neosporene [[Komunistička država|komunističke vladavine]] u zemlji. Novoproglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija stekla je teritorije [[Istra|Istre]], [[Rijeka|Rijeke]] i [[Zadar|Zadra]] od [[Kraljevina Italija|Italije]]. Partizanski vođa [[Josip Broz Tito]] vladao je zemljom od 1944. do [[Smrt i sprovod Josipa Broza Tita|svoje smrti]] 1980. godine, najprije kao [[Predsjednik Vlade Jugoslavije|predsjednik vlade]], a kasnije kao [[Predsjednik SFRJ|predsjednik]]. Godine 1963. zemlja je po posljednji put preimenovana u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju]] (SFRJ). Šest konstitutivnih republika koje su činile SFRJ bile su socijalističke republike [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]], [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] i [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]]. Unutar Srbije bile su dvije socijalističke autonomne pokrajine, [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]]. Nakon gospodarske i političke krize te [[Pad komunizma|Revolucija 1989.]], Jugoslavija [[Raspad SFRJ|se raspala]] isprva na pet država, što je dovelo do [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|Ratova na području bivše Jugoslavije]]. ==Kraljevina Jugoslavija== {{Glavni|Kraljevina Jugoslavija}} Zemlja [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|je osnovana]] 1918. godine, neposredno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kao [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] ujedinjenjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]].<ref>{{Cite journal |last=Fenwick |first=Charles G. |date=1918 |title=Jugoslavic National Unity |url=https://www.jstor.org/stable/1945848 |journal=The American Political Science Review |volume=12 |issue=4 |pages=718–721 |doi=10.2307/1945848 |jstor=1945848 |s2cid=147372053 |issn=0003-0554 |url-access=subscription |language=en }}</ref> U to se vrijeme često nazivala „[[Versajski ugovor|versajskom]] državom”.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Malcolm |last2=Hibbert |first2=Reginald |last3=Somerville |first3=Keith |date=1995 |title=Notes of the Month |url=https://www.jstor.org/stable/40396747 |journal=The World Today |volume=51 |issue=8/9 |pages=156 |jstor=40396747 |issn=0043-9134 |language=en }}</ref> Kasnije je kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar I.]] preimenovao zemlju u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] 1929. godine.<ref name=":1">{{cite encyclopedia|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/jugoslavija|title=Jugoslavija|encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|access-date=20. rujna 2026.}}</ref> ===Vladavina kralja Aleksandra=== {{Vidi još|Šestosiječanjska diktatura}} Dana 20. lipnja 1928., srpski zastupnik [[Puniša Račić]] [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|pucao je]] na pet članova oporbene [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] u [[Skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodnoj skupštini]], pri čemu su dva zastupnika poginula na licu mjesta, a vođa [[Stjepan Radić]] nekoliko tjedana kasnije.{{sfn|Ramet|2006.|p=73}} Dana 6. siječnja 1929., kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar I.]] ukinuo je [[Vidovdanski ustav|ustav]], zabranio nacionalne političke stranke, [[Apsolutna monarhija|preuzeo izvršnu vlast]] i preimenovao zemlju u Jugoslaviju.<ref name=":1" /><ref>{{cite web |url=http://www.indiana.edu/~league/1929.htm |title=Chronology 1929 |author=[[Indiana University]] |publisher=indiana.edu |date=October 2002 |access-date=8 February 2014 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20150222035557/http://www.indiana.edu/~league/1929.htm |archive-date=22 February 2015 |url-status=live }}</ref> Nadao se da će obuzdati separatističke težnje i ublažiti nacionalističke strasti. Nametnuo je [[Oktroirani ustav|novi ustav]] i odrekao se diktature 1931. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.indiana.edu/~league/1931.htm |title=Chronology 1929 |author=[[Indiana University]] |publisher=indiana.edu |date=October 2002 |access-date=8 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222001410/http://www.indiana.edu/~league/1931.htm |archive-date=22 February 2014 |url-status=live }}</ref> Aleksandar je pokušao stvoriti centraliziranu Jugoslaviju. Odlučio je ukinuti povijesne regije Jugoslavije te su nacrtane nove unutarnje granice za [[Banovine u Kraljevini Jugoslaviji|banovine]].<ref name="DoniaFine1994">{{cite book |last1=Donia |first1=Robert J. |last2=Fine |first2=John Van Antwerp |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |date=1994 |publisher=Columbia University Press |isbn=9780231101615 |page=129 |url=https://books.google.com/books?id=stOIQ5GXIDgC&pg=PA129 |language=en }}</ref><ref>{{cite book |last1=Atkeson |first1=Edward B. |title=The New Legions: American Strategy and the Responsibility of Power |date=2011 |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=9781442213777 |page=141 |url=https://books.google.com/books?id=0QFUOVXylsQC&pg=PA141 |language=en }}</ref> Banovine su bile nazvane po rijekama.<ref name="DoniaFine1994" /> Mnogi političari bili su zatvoreni ili pod policijskim nadzorom.<ref>{{cite book |last1=Roszkowski |first1=Wojciech |last2=Kofman |first2=Jan |title=Biographical Dictionary of Central and Eastern Europe in the Twentieth Century |date=2016 |publisher=Routledge |isbn=978-1-31747-593-4 |pages=3465 |url=https://books.google.com/books?id=RnKlDAAAQBAJ&pg=PA3465 |language=en }}</ref> Kralj [[Atentat u Marseilleu|je ubijen]] u [[Marseille]]u tijekom službenog posjeta Francuskoj 1934. od strane [[Vlado Černozemski|Vlade Černozemskog]], iskusnog strijelca iz [[VMRO|Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije]] uz suradnju [[Ustaše|Ustaša]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=zsTmAAAAMAAJ&q=cernozemski+bulgarian |title=Request by the Yugoslav Government Under Article 11, Paragraph 2, of the Covenant: Communication from the Yugoslav Government |last=Yugoslavia |year=1934 |publisher=[[League of Nations]] |pages=8 |language= }}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=KfqbujXqQBkC&dq=cernozemski+bulgarian&pg=PA326 |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |last=Banac |first=Ivo |date=1984 |publisher=Cornell University Press |pages=326 |isbn=978-0-8014-9493-2 }}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6B9pAAAAMAAJ&q=tchernozemski+bulgarian |title=Crown of Thorns |last=Groueff |first=Stéphane |date=1987 |publisher=Madison Books |pages=224 |isbn=978-0-8191-5778-2 }}</ref><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=N5-ixYvhfs8C&dq=1934+imro+bulgarian+Vlado&pg=PA261 |title=Balkan Firebrand - The Autobiography of a Rebel Soldier and Statesman |last=Kosta |first=Todorov |date=2007 |publisher=Read Books |pages=267 |isbn=978-1-4067-5375-2 }}</ref> Aleksandra je naslijedio njegov jedanaestogodišnji sin [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]], a namjesničko vijeće predvodio je njegov rođak [[Pavle Karađorđević|princ Pavle]].<ref>{{Cite news |url=https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_EA14D129E93A8F6C7A1935AA12C320B4/1934/10/12?pageIndex=00003 |title=Краљевски намесници и чланови Народног претставништва положили су јуче заклетву на верност Њ. В. Кралу Петру II |date=12 October 1934 |language=sh |work=Време |archive-date=1 September 2022 |access-date=10 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901232120/https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_EA14D129E93A8F6C7A1935AA12C320B4/1934/10/12?pageIndex=00003 |url-status=live }}</ref> ===1934. – 1941.=== Knez Pavle je popustio fašističkim pritiscima i [[Pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu|potpisao]] [[Trojni pakt]] u [[Beč]]u 25. ožujka 1941., nadajući se da će Jugoslaviju zadržati izvan rata. Međutim, to je išlo na štetu narodne podrške Pavlovom namjesništvu. Viši vojni časnici također su se protivili sporazumu te su pokrenuli [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|Jugoslavenski državni udar]] kada se kralj vratio 27. ožujka. Armijski general [[Dušan Simović]] preuzeo je vlast, uhitio bečku delegaciju, protjerao kneza Pavla i okončao namjesništvo, dajući sedamnaestogodišnjem kralju Petru punu vlast. [[Adolf Hitler|Hitler]] je potom odlučio [[Travanjski rat|napasti Jugoslaviju]] 6. travnja 1941., a odmah zatim uslijedila je invazija na Grčku, gdje je [[Benito Mussolini|Mussolini]] prethodno bio odbijen.<ref>{{cite web |url=http://www1.yadvashem.org.il/about_holocaust/month_in_holocaust/april/april_chronology/chronology_1941_april_06.html |title=6 April: Germany Invades Yugoslavia and Greece |website=arquivo.pt |url-status=dead |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20091015085557/http%3A//www1.yadvashem.org.il/about_holocaust/month_in_holocaust/april/april_chronology/chronology_1941_april_06.html |archive-date=15 October 2009 }}</ref> ==Drugi svjetski rat== {{Glavni|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} U 5:12 ujutro 6. travnja 1941., [[Treći Reich|njemačke]], [[Kraljevina Italija|talijanske]] i [[Kraljevina Mađarska|mađarske]] snage [[Travanjski rat|napale su Jugoslaviju]].<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/partisan_fighters_01.shtml |title=Partisans: War in the Balkans 1941–1945 |author=Stephen A. Hart |author2=[[British Broadcasting Corporation]] |publisher=bbc.com |date=17 February 2011 |access-date=8 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111128065207/http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/partisan_fighters_01.shtml |archive-date=28 November 2011 |url-status=live }}</ref> [[Luftwaffe|Njemačko ratno zrakoplovstvo]] [[Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|bombardiralo je]] [[Beograd]] i druge veće jugoslavenske gradove. Dana 17. travnja, predstavnici različitih regija Jugoslavije potpisali su primirje s Njemačkom u Beogradu, okončavajući jedanaest dana otpora protiv invazijskih njemačkih snaga.<ref>{{cite web |url=http://www.history.com/this-day-in-history/yugoslavia-surrenders |title=Apr 17, 1941: Yugoslavia surrenders |author=[[History (U.S. TV channel)|History Channel]] |publisher=history.com |year=2014 |access-date=8 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221215720/http://www.history.com/this-day-in-history/yugoslavia-surrenders |archive-date=21 February 2014 |url-status=live }}</ref> Više od 300 000 jugoslavenskih časnika i vojnika zarobljeno je.<ref>{{cite web |author=[[Indiana University]] |date=October 2002 |title=Chronology 1929 |url=http://www.indiana.edu/~league/1941.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141027024429/http://www.indiana.edu/~league/1941.htm |archive-date=27 October 2014 |access-date=8 February 2014 |publisher=indiana.edu }}</ref> [[Sile Osovine]] su okupirale Jugoslaviju te uspostavile [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] koju je vodio [[Ante Pavelić]].<ref>{{cite web|url=https://direktno.hr/direkt/video-uspostava-i-osnutak-nezavisne-drzave-hrvatske-82138/|title=Na današnji dan uspostavljena NDH, ovo su bili Poglavnikovi ljudi|date=10. travnja 2017.|publisher=direktno.hr|access-date=20. rujna 2026.}}</ref> Od samog početka, jugoslavenske snage otpora sastojale su se od dvije frakcije: komunistički predvođenih [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] i rojalistički orijentiranih [[Četnici|četnika]], pri čemu su prvi dobili savezničko priznanje na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] (1943.). Snažno prosrpski nastrojene četnike vodio je [[Draža Mihailović]], dok je komunističke partizane vodio [[Josip Broz Tito]].<ref>{{cite book |last1=Pavlowitch |first1=Stefan |title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia |date=2008 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780199326631 |page=285 |url=https://books.google.com/books?id=ZK8SEAAAQBAJ&pg=PA285 }}</ref> Četnici su u početku bili podržani od strane [[Jugoslavenska vlada u progonstvu|kraljevske vlade u progonstvu]] i [[Saveznici|Saveznika]], no ubrzo su se sve više usredotočili na borbu protiv partizana. Četnici su također [[Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu|progonili i ubijali]] [[Hrvati|Hrvate]] i [[Bošnjaci|Muslimane]], s procijenjenih 50 000 do 68 000 žrtava (od kojih su 41 000 bili civili).<ref>{{cite book |last=Redžić |first=Enver |title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War |year=2005 |publisher=Tylor and Francis |location=New York |isbn=978-0-7146-5625-0 |page=155 |url=https://books.google.com/books?id=pVCx3jerQmYC&pg=PA155 |access-date=18 August 2021 |archive-date=18 August 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210818050246/https://books.google.com/books?id=pVCx3jerQmYC&pg=PA155 |url-status=live }}</ref><ref name="Geiger">{{cite journal |first=Vladimir |last=Geiger |publisher=Croatian Institute of History |title=Human Losses of the Croats in World War II and the Immediate Post-War Period Caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherand) and the Partisans (People's Liberation Army and the Partisan Detachments of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Communist Authorities: Numerical Indicators |journal=Review of Croatian History |volume=VIII |issue=1 |date=2012 |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=en |page=117 |access-date=25 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117064114/https://hrcak.srce.hr/103223?lang=en |archive-date=17 November 2015 |url-status=live }}</ref> Jugoslavenski partizani uspjeli su protjerati sile Osovine iz Srbije 1944. i ostatka Jugoslavije 1945. godine. U svibnju 1945. partizani su se susreli sa savezničkim snagama izvan nekadašnjih jugoslavenskih granica, nakon što su preuzeli i [[Trst]] te dijelove južnih austrijskih pokrajina [[Štajerska (austrijska savezna zemlja)|Štajerske]] i [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]]. Međutim, partizani su se povukli iz Trsta u lipnju iste godine pod snažnim pritiskom [[Josif Staljin|Staljina]], koji nije htio sukob s ostalim Saveznicima.<ref>{{cite book |last1=Buchanan |first1=Andrew N. |title=World War II in Global Perspective, 1931-1953: A Short History |date=2019 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-1193-6607-2 |page=189 }}</ref> ==Federativna Narodna Republika Jugoslavija== {{Glavni|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} Dana 11. studenog 1945. održani su [[Jugoslavenski parlamentarni izbori 1945.|parlamentarni izbori]] na kojima se na glasačkom listiću pojavila samo komunistički predvođena [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Narodna fronta]], osvajajući svih 354 mjesta u novoformiranoj [[Ustavotvorna skupština FNR Jugoslavije|Ustavotvornoj skupštini]]. Dana 29. studenog Ustavotvorna skupština proglasila je [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju]], čime je ukinuta monarhija.<ref name=Jes>{{cite book |last1=Jessup |first1=John E. |title=A Chronology of Conflict and Resolution, 1945–1985 |url=https://archive.org/details/isbn_0313243085 |year=1989 |publisher=Greenwood Press |location=New York |isbn=978-0-313-24308-0 }}</ref> Tito je sada imao punu kontrolu, a svi elementi opozicije su eliminirani.<ref name="books.google.com">{{cite book |author1=Arnold and Wiener |title=Cold War: The Essential Reference Guide |url=https://books.google.com/books?id=XRd6Y-oiFPAC&pg=PA216 |year=2012 |page=216 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=9781610690034 |access-date=17 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101214426/https://books.google.com/books?id=XRd6Y-oiFPAC&pg=PA216 |archive-date=1 January 2016 |url-status=live }}</ref> [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946.]], oblikovan prema [[Ustav Sovjetskog Saveza iz 1936.|Ustavu Sovjetskog Saveza]], uspostavio je [[Republike i pokrajine SFR Jugoslavije|šest republika, autonomnu pokrajinu i autonomni okrug]] koji su bili dio Srbije. Savezni glavni grad bio je [[Beograd]]. Politika se usredotočila na snažnu središnju vladu pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]] i na priznavanje višestrukih nacionalnosti.<ref name="books.google.com"/> {{clear}} {|class="wikitable" ! [[Republike i pokrajine SFR Jugoslavije|Naziv]] !! [[Glavni grad]] !! [[Zastava]] !! [[Amblem]] |- |[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] |style="width:7em; |[[Sarajevo]] |style="width:6em;"|[[File:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|center|70px|border]] |style="width:4em;"|[[File:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|center|40px]] |- |[[Socijalistička Republika Crna Gora]] |[[Podgorica|Titograd]] |[[File:Flag of the Socialist Republic of Montenegro.svg|center|70px|border]] |[[File:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|center|40px]] |- |[[Socijalistička Republika Hrvatska]] |[[Zagreb]] |[[File:Flag of SR Croatia.svg|center|70px|border]] |[[File:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|center|40px]] |- |[[Socijalistička Republika Makedonija]] |[[Skoplje]] |[[File:Flag of North Macedonia (1946–1992).svg|center|70px|border]] |[[File:Coat of arms of Macedonia (1946-2009).svg|center|40px]] |- |[[Socijalistička Republika Slovenija]] |[[Ljubljana]] |[[File:Flag of Slovenia (1945-1991).svg|center|70px|border]] |[[File:Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg|center|40px]] |- |[[Socijalistička Republika Srbija]] |'''[[Beograd]]''' | rowspan="3" |[[File:Flag of SR Serbia.svg|center|70px|border]] | rowspan="3" |[[File:Coat of Arms of the Socialist Republic of Serbia.svg|center|40px]] |- |{{Tree list}} ** [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] {{Tree list/end}} |[[Priština]] |- |{{Tree list}} ** [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina]] {{Tree list/end}} |[[Novi Sad]] |- |} ===Jugoslavensko-sovjetski sukob i Pokret nesvrstanih=== {{Glavni|Raskol Tito – Staljin|Rezolucija Informbiroa|Jugoslavija i Pokret nesvrstanih}} Zemlja se 1948. udaljila od [[Sovjetski Savez|Sovjeta]] (usp. Kominform i Informbiro) i počela graditi vlastiti put prema socijalizmu pod političkim vodstvom Josipa Broza Tita.<ref>{{cite book |last1=Niebuhr |first1=Robert Edward |title=The Search for a Cold War Legitimacy: Foreign Policy and Tito's Yugoslavia |date=2018 |publisher=BRILL |isbn=978-9-0043-5899-7 |page=178 |url=https://books.google.com/books?id=asZKDwAAQBAJ&pg=PA178 }}</ref> Sve komunističke europske zemlje pokoravale su se Staljinu i odbile pomoć [[Marshallov plan|Marshallovog plana]] 1947. godine. Tito je u početku postupio jednako i odbio Marshallov plan. Međutim, 1948. Tito se odlučno razišao sa Staljinom po drugim pitanjima, čime je Jugoslavija postala neovisna komunistička država. Jugoslavija je zatražila američku pomoć. Američki čelnici bili su interno podijeljeni, ali su se naposljetku složili i počeli slati novac u manjim razmjerima 1949., a u znatno većim razmjerima 1950. do 1953. godine. Američka pomoć nije bila dio Marshallovog plana.<ref>{{cite book |author=John R. Lampe |title=Yugoslav-American Economic Relations Since World War II |url=https://archive.org/details/yugoslavamerican00lamp |url-access=registration |year=1990 |publisher=Duke University Press |pages=[https://archive.org/details/yugoslavamerican00lamp/page/28 28]–37 |display-authors=etal |isbn=978-0822310617 |access-date=17 October 2015 }}</ref> ==Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija== {{Glavni|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} Dana 7. travnja 1963. zemlja je promijenila službeni naziv u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]], a Josip Broz Tito proglašen je [[Doživotni predsjednik|doživotnim predsjednikom]].<ref>{{cite web |title=Tito is made president of Yugoslavia for life |url=https://www.history.com/this-day-in-history/tito-is-made-president-for-life |website=History.com |date=4 March 2010 }}</ref> Ozbiljniji znak neposlušnosti bio je [[Hrvatsko proljeće]] 1970. i 1971., kada su studenti u [[Zagreb]]u organizirali demonstracije za veće građanske slobode i veću hrvatsku autonomiju, što je izazvalo masovne prosvjede diljem Hrvatske.<ref name="Minahan">{{cite book |last1=Minahan |first1=James B. |title=The Complete Guide to National Symbols and Emblems [2 volumes] |date=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-3133-4497-8 |page=366 |url=https://books.google.com/books?id=jfrWCQAAQBAJ&pg=PA366 }}</ref><ref name="Lalić & Prug">{{cite book |editor1-last=Lalić |editor1-first=Alenka Braček |editor2-last=Prug |editor2-first=Danica |title=Hidden Champions in Dynamically Changing Societies: Critical Success Factors for Market Leadership |date=2021 |publisher=Springer |isbn=978-3-03065-451-1 |page=154 |url=https://books.google.com/books?id=mUIsEAAAQBAJ&pg=PA154 }}</ref> Režim je ugušio javne prosvjede i zatvorio vođe, iako su mnogi ključni hrvatski predstavnici u Partiji prešutno podupirali taj pokret. Kao posljedica prosvjeda, 1974. godine ratificiran je novi [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|Ustav]], koji je dao više prava pojedinim republikama u Jugoslaviji i pokrajinama u Srbiji.<ref name="Minahan" /><ref name="Lalić & Prug" /> ==Raspad== {{Glavni|Raspad SFRJ}} [[File:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|thumb|right|upright=1.15|Raspad Jugoslavije]] Nakon Titove smrti 4. svibnja 1980., etnička napetost u Jugoslaviji je rasla. Albanska većina na Kosovu zahtijevala je status republike u [[Prosvjedi na Kosovu 1981.|prosvjedima na Kosovu 1981.]], dok su srpske vlasti suzbijale te težnje i nastavile smanjivati autonomiju pokrajine.<ref name="Allcock, 1998">{{cite book|editor-first1=John B.|editor-last1=Allcock|editor-first2=Marko|editor-last2=Milivojcvić|editor-first3=John J.|editor-last3=Horton|title=Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia|year=1998|publisher=ABC-CLIO|isbn=0-87436-935-5}}</ref> Nakon Titove smrti, srpski komunistički vođa [[Slobodan Milošević]] počeo je probijati put prema vrhu srpskog vodstva.<ref name=":0">{{Cite book |title=The World Transformed 1945 to the Present |last=Hunt |first=Michael |publisher=Oxford University Press |year=2014 |isbn=978-0-19-937102-0 |location=New York |pages=522 }}</ref> Milošević je nastojao obnoviti srpski suverenitet iz vremena prije 1974. Ostale republike, posebno Slovenija i Hrvatska, osudile su njegov prijedlog kao obnovu [[Velika Srbija|velikosrpskog]] hegemonizma. Nizom poteza poznatih kao „[[antibirokratska revolucija]]”, Milošević je uspio smanjiti autonomiju Vojvodine te Kosova i Metohije, ali su oba entiteta zadržala glas u Predsjedničkom vijeću Jugoslavije.<ref>{{cite book |last1=Roberts |first1=Elizabeth |title=Realm of the Black Mountain: A History of Montenegro |date=2007 |publisher=Cornell University Press |isbn=9780801446016 |page=432 |url=https://books.google.com/books?id=G62MCZ3RiIEC&pg=PA432 }}</ref> Upravo instrument koji je prije smanjivao srpski utjecaj sada je korišten za njegovo povećanje: u osmočlanom Vijeću, Srbija je sada mogla računati na najmanje četiri glasa: sama Srbija, tada odana Crna Gora, Vojvodina i Kosovo.<ref>{{cite book |last1=Djokić |first1=Dejan |title=A Concise History of Serbia |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781009308656 |page=461 |url=https://books.google.com/books?id=aROpEAAAQBAJ&pg=PA461 }}</ref> Kao posljedica tih događaja, rudari [[Kosovski Albanci|Albanci na Kosovu]] organizirali su [[Štrajk rudara u Trepči 1989.|štrajk kosovskih rudara 1989.]], koji se pretvorio u etnički sukob između Albanaca i nealbanaca u pokrajini. U međuvremenu, Slovenija i Hrvatska izabrale su vlade usmjerene prema većoj autonomiji republika, pod vodstvom [[Alojz Peterle|Lojzeta Peterleta]] odnosno [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref>{{cite book |last1=Moore |first1=Adam |title=Peacebuilding in Practice: Local Experience in Two Bosnian Towns |date=2013 |publisher=Cornell University Press |isbn=9780801469558 |url=https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ&pg=PT41 }}</ref> ===Ratovi na području bivše Jugoslavije=== {{Glavni|Ratovi na području bivše Jugoslavije}} Dana 9. ožujka 1991. u Beogradu su [[Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|održani prosvjedi]] protiv Slobodana Miloševića, ali su policija i vojska raspoređene na ulicama radi uspostave reda, pri čemu su dvije osobe smrtno stradale. Krajem ožujka 1991., [[Krvavi Uskrs]] bio je jedna od prvih iskri [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), čiji su viši časnici bili uglavnom srpske narodnosti, održavala je dojam neutralnosti, ali kako je vrijeme prolazilo, sve se više uplitala u državnu politiku. Dana 25. lipnja 1991. [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] postale su prve republike koje su proglasile neovisnost od Jugoslavije. Savezni carinski službenici u Sloveniji na graničnim prijelazima s Italijom, Austrijom i Mađarskom jednostavno su promijenili uniforme, budući da su većina njih bili lokalni Slovenci. Sljedećeg dana (26. lipnja), [[Savezno izvršno vijeće]] izričito je naredilo vojsci da preuzme kontrolu nad „međunarodno priznatim granicama”, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]].<ref name=":0" /> U rujnu 1991. i [[Sjeverna Makedonija|Republika Makedonija]] proglasila je neovisnost, postajući jedina bivša republika koja je stekla suverenitet bez otpora beogradskih jugoslavenskih vlasti. Potom je 500 američkih vojnika raspoređeno pod zastavom [[UN]]-a radi nadzora makedonskih sjevernih granica s Jugoslavijom.<ref>{{cite book |last1=Grimmett |first1=Richard F. |title=Instances of Use of United States Armed Forces Abroad, 1798-2008 |date=2010 |publisher=DIANE Publishing |isbn=9781437920604 |page=17 }}</ref> [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] su 18. studenog 1991. proglasili [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosne|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosne]]. Dana 9. siječnja 1992. [[Srbi Bosne i Hercegovine]] proglasili su „[[Republika Srpska|Republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]”. Od 29. veljače do 1. ožujka 1992. održan je [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o neovisnosti]] na kojemu je 99.7 posto glasalo za neovisnost. Izlaznost je bila svega 63.4 posto, budući da su ga bojkotirali većinom Srbi. Vlada [[Republika Bosna i Hercegovina|republike]] proglasila je neovisnost 5. travnja. Ubrzo potom uslijedio je [[Rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 27. travnja 1992. osnovana je [[Savezna Republika Jugoslavija]] i SFRJ je prestala postojati.<ref name=":1"/> ==Izvori== {{Izvori}} ==Bibliografija== * {{cite book |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2006 |title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=978-0-253-34656-8 |url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |language=en |archive-date=23 December 2024 |access-date=17 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241223083112/https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |url-status=live }} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Yugoslavia}} {{Wikicitat|Jugoslavija}} {{wikiatlas|Yugoslavia}} [[Kategorija:Jugoslavija| ]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] 8q9y6382wofszawyoqjx600cwww00yw 0 609874 7625528 7606584 2026-10-28T09:17:43Z ~2026-57463-04 376804 ispravak 7625528 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = AD Plastik |slika = |opis = |slika2 = |opis2 = |vrsta = |burzovni_simbol = ADPL<ref name=ZSE/> |osnutak = [[1992.]] |prestala_postojati = |osnivači = |sjedište = Matoševa 8 |sjedište_grad = [[Solin]] |sjedište_država = [[Hrvatska]] |ključne_osobe = |predsjednik = |predsjednica = |predsjednik_uprave = |predsjednica_uprave = Katja Klepo |član_uprave = |pokriveno_područje = cijeli svijet<ref name=IG24/> |industrija = [[automobilska industrija|automobilska]] |proizvodi = |usluge = |operativni_prihod = |neto_dobit = 2,13 mil. € (2024.)<ref name=IG24>[https://e87qx58u4hr.exactdn.com/wp-content/uploads/2025/04/IGI-2024-HR-12.pdf Integrirani godišnji izvještaj 2024.] AD Plastik d.d., Solin, 2025.</ref> |prihod = |rashod = |zaposleni = 1802 (2024.)<ref name=IG24/> |holding = |matično = |podruž = AD Plastik d.d <br> AD Plastik Tisza Kft. <br> ADP d.o.o <br> ZAO AD Plastik Kaluga <br> AD Plastik d.o.o. |divizije = Euro Auto Plastic Systems S.R.L |vlasnik = |vlasnica = |slogan = ''Your needs. Our drive.'' |poznatakao = |sudbina = |nasljednik = |nasljednica = |web = [https://www.adplastik.hr/ adplastik.hr] }} '''AD Plastik''' je najveći hrvatski proizvođač [[automobilska plastika|plastičnih dijelova]] za [[automobilska industrija|automobilsku industriju]].<ref name=HTE>{{HTE|ad-plastik|AD Plastik d. d.}}</ref> Sjedište tvrtke je u [[Solin]]u, s pogonima u [[Zagreb]]u, [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Rusija|Rusiji]].<ref name=IG24/> Tvrtka je dio [[CROBEX]]-a [[Zagrebačka burza|Zagrebačke burze]] (ADPL).<ref name=ZSE>[https://zse.hr/hr/papir/310?isin=HRADPLRA0006 AD PLASTIK d.d. (ADPL)] zse.hr, Zagrebačka burza</ref> Društvo je nastalo [[1992.]] godine izdvajanjem iz splitske [[Jugoplastika|Jugoplastike]], pod imenom '''Autodijelovi'''.<ref name=IG24/> Godine 1996. oblikovano je kao [[dioničko društvo]], pod današnjim imenom, a [[privatizacija|privatizirano]] 2001. po modelu [[Radničko dioničarstvo|radničkog dioničarstva]].<ref name=HTE/> Grupa proizvodi više od deset milijuna različitih autodijelova godišnje za osamdesetak modela vozila, koji se izvoze u dvadesetak zemalja.<ref>Hina. [https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ad-plastik-rekordna-dobit-rast-dionica-15605817 Neto dobit hrvatskog izvoznog šampiona u svijetu autodijelova porasla više od 300 posto], Jutarnji list, objavljeno 21. srpnja 2025., pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref> Među ostalima, proizvodila je iil proizvodi dijelove za [[Renault]], [[Nissan Motors|Nissan]], PSA, [[Ford]], [[Opel]], [[Volkswagen]], [[Dacia|Daciu]], VAZ, [[Daewoo]], [[Fiat]], [[Mitsubishi]], [[Chrysler]], [[Daimler-Benz|Daimler]] i [[BMW]].<ref name=Koretic>Koretić, Dora. [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/cudo-od-tvornice-na-jankomiru-cetrdeset-mladih-strucnjaka-i-10-robota-proizvode-sve-za-izvoz-687496 ČUDO OD TVORNICE NA JANKOMIRU Četrdeset mladih stručnjaka i 10 robota proizvode sve za izvoz] ''Jutarnji list'', objavljeno 10. prosinca 2013.</ref><ref name=Klaric>Klarić, Duje. [https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/ad-plastik-solinska-prica-o-uspjehu-ovo-je-biznis-koji-funkcionira-na-povjerenju-577225 AD PLASTIK - SOLINSKA PRIČA O USPJEHU 'Ovo je biznis koji funkcionira na povjerenju'] ''Globus (Jutarnji list)'', objavljeno 8. studenoga 2014.</ref> ==Povijest== ===Jugoplastika (1968. – 1992.)=== {{glavni|Jugoplastika}} Pogoni »Galanterija« i »Termoprerada kombinat« (OOUR-i u [[Split]]u) počinju 1968. proizvodnju unutarnjih autodijelova (obloga za vratā i krovove, sjenila, termooblikovanih tapeta, prostirki i zaštitā za sjedala) za Zavod Crvena Zastava ([[Kragujevac]]), [[Citroën]], [[Renault]], [[Fiat]], [[lada (automobil)|Ladu]], [[Dacia|Daciu]] i [[Volkswagen]].<ref name=HTE/> Početkom 1980-ih OOUR u [[Muć]]u počinje proizvodnju metalne galanterije, a dijelove i pribor za motorna vozila proizvode OOUR-i »Brizgalice« iz [[Solin]]a, »Profili« iz [[Makarska|Makarske]], »Termooblikovanje« iz Splita i »Obrada metala« iz Muća te zajedno zapošljavaju oko 2000 radnika.<ref name=HTE/> Ti su se OOUR-i 1988. izdvojili u '''RO Jugoplastika – Autodijelovi'''.<ref name=HTE/> ===AD Plastik=== RO Autodijelovi se 1992. izdvaja iz Jugoplastike i 1994. mijenja ime u današnje te je 2001. privatizirano po modelu radničkoga dioničarstva.<ref name=HTE/> U Solinu se 2002. osniva '''AD Brodovi''' za proizvodnju [[Jedrilica (plovilo)|jedrilica]], koje se 2003. osamostaljuje.<ref name=HTE/> Tijekom 2000-ih i 2010-ih tvrtka je zapošljavala 3000 radnika u tvornicama u Solinu, Zagrebu, Lugi i Toljattiju u [[Rusija|Rusiji]], [[Piteşti]]ju u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Tiszaújváros]]u u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Mladenovac|Mladenovcu]] u [[Srbija|Srbiji]], proizvodeći ploče za instrumente, obloge vratā, branike, ukrasne dijelove te statičke i dinamičke brtve.<ref name=HTE/> Manji dio proizvodnje čine različite vrste ambalažā za [[prehrambena industrija|prehrambenu]] i [[farmaceutska industrija|farmaceutsku industriju]] te brizgani proizvodi.<ref name=HTE/> Dio proizvodnih procesa je [[automatizacija|automatiziran]].<ref name=HTE/> U sklopu projekta „Edison” proizvodi dijelove za [[Renault Twingo]] te Smart 2S i 4S (za 600-800 vozila dnevno), za potrebe kojih je početkom 2010-ih izgrađena nova robotizirana lakirnica na Jankomiru.<ref name=Koretic/><ref name=Klaric/> U ruskoj tvornici u Kalugi 2010-ih proizvodi unutarnje i vanjske dijelove za [[Dacia Duster|Daciu Duster]], uz proizvodna kolebanja uslijed rusko-ukrajinske krize.<ref name=Klaric/> Oko 60 % vrijednosti dionice ADP-a u 2013. godini činila je rumunjska pridružena tvrtka Euro APS, proizvođač dijelova za Daciu.<ref name=Klaric/> ==Ustroj== Uz središnjicu u Solinu (Matoševa 8), tvrtka ima proizvodni pogon u Zagrebu (na [[Jankomir]]u) te tvornice u Mađarskoj (AD Plastik Tisza Kft.), Rusiji (ZAO AD Plastik Kaluga), Srbiji (ADP d.o.o), podružnicu u Sloveniji ([[Novo Mesto]], AD Plastik d.o.o.) te pridruženo [[trgovačko društvo]] u Rumunjskoj Euro Auto Plastic Systems S.R.L.<ref name=IG24/> AD Klaster okuplja hrvatske tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu autoindustrije (Feroimpex, Festo, GEFCO, HsTec, Kostel promet, Metalni lijev, Stražaplastika) te kao pridružene članove ima pet sastavnica [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] ([[Fakultet elektrotehnike i računarstva|FER]], [[Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu|FKIT]], [[Fakultet strojarstva i brodogradnje|FSB]], [[Metalurški fakultet u Sisku|MF]] i [[Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu|TTF]]) i [[Hrvatska gospodarska komora|Hrvatsku gospodarsku komoru]].<ref>„Članice AD Klastera”, u ''AD Klaster'', AD Plastik, Zagreb, str. 2</ref><ref>[https://www.hgk.hr/documents/katalog-zajednice-klasteraweb58db6b3f4cf38.pdf ''Zajednica klastera – Clusters Affiliation''] Sektor za IT HGK–a, ožujak 2017., str. 5–6</ref> ==Nagrade== ADP je 2009. dobio Renaultovu godišnju nagradu za kvalitetu, a u listopadu 2013. Renaultovu godišnju nagradu „za izuzetan doprinos tvrtke u društveno odgovornom poslovanju”.<ref name=Klaric/> Tvrtka je dobitnica nagrade »Zlatna kuna« [[Hrvatska gospodarska komora|HGK-a]] za najbolju veliku hrvatsku tvrtku u 2012. godini.<ref>{{Citiranje časopisa|prezime=Laća|ime=Stjepan|naslov=AD Plastik d.d. dobio Zlatnu kunu kao najbolja velika hrvatska tvrtka u 2012. godini|časopis=ADP Novosti|godina=2013|broj=2|stranice=5-6}}</ref> Iste 2013. godine odlikovana je [[Povelja Republike Hrvatske|Poveljom Republike Hrvatske]].<ref>Josipović, Ivo. [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1859.html Odluka o dodjeli Povelje Republike Hrvatske AD Plastik d.d. Solin] ''[[Narodne novine]]'' 84/2013, objavljeno 10. lipnja 2013.</ref> Na 20. Konvenciji hrvatskih izvoznika tvrtka je nagrađena »Zlatnim ključem« u kategoriji „Najinovativniji izvoznik 2024. godine”,<ref>[https://www.adplastik.hr/novosti/zlatni-kljuc-za-najinovativnijeg-izvoznika-2024 Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika 2024.] adplastik.hr, objavljeno 10. rujna 2025.</ref> a na 21. Konvenciji »Zlatnim ključem« u kategoriji „Najbolji izvoznik u Sloveniju u 2025. godini”.<ref>[https://www.adplastik.hr/novosti/zlatni-kljuc-za-najboljeg-izvoznika-u-sloveniju Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Sloveniju] adplastik.hr, objavljeno 26. lipnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske proizvodne tvrtke]] [[Kategorija:Hrvatska automobilska industrija]] [[Kategorija:Kemijska industrija]] [[Kategorija:Solin]] [[Kategorija:Gospodarstvo Zagreba]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] fbuvqsd2ryldwy45atojpf5f1jkgiax 0 613077 7625097 7600478 2026-10-27T14:51:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625097 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Rapallo |izvorno ime = Rapallo |regija = Ligurija |pokrajina = Genova |slika grba =Rapallo-Stemma-2.svg |karta = Map of comune of Rapallo (province of Genoa, region Liguria, Italy).svg |kratica regije = LIG |kratica pokrajine = GE |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute = 21 |širina-sekunde = 00 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 09 |dužina-minute = 14 |dužina-sekunde = 00 |dužina-oznaka = E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 16035 |pozivni broj = 0185 |istat = |zaštitnik = |stranica = [http://www.comune.rapallo.ge.it/ comune.rapallo.ge.it] }} '''Rapallo''' ([[ligurski jezik (romanski)|ligurski]] ''Rapallu'') je grad u [[Italija|talijanskoj]] provinciji [[Genova|Genovi]], regija [[Ligurija]]. Nalazi se na [[Talijanska rivijera|rivijeri Levante]] u istoimenom zaljevu, 24 kilometra jugoistočno od [[Genova|Genove]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/43334/ Rapallo], proleksis.lzmk.hr, preuzeto 27. travnja 2018.</ref> Područje Rapalla naseljeno je od 8. stoljeća pr. Kr., a ime grada se prvi put spominje u ispravi iz 964. godine. Godine 1920. u Rappalu je potpisan [[Rapalski ugovor]] između [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] kojima su određene granice između država. Dvije godine kasnije, ovdje su [[Rapalski ugovor (1922.)|ugovor]] potpisale [[Njemačka]] i [[Rusija]] u kojem se obje zemlje odrekle prava na ratne odštete nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=15. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=15. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|10491 |1871.|11112 |1881.|9940 |1901.|10137 |1911.|11271 |1921.|12287 |1931.|13420 |1936.|13947 |1951.|15639 |1961.|20606 |1971.|26713 |1981.|29547 |1991.|27370 |2001.|29159 |2011.|29226 |2021.|29107 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-grad-italija}} [[Kategorija:Gradovi u Liguriji]] atus0fbtevnsqdzx8ty1qfngss8db4t 0 627529 7625040 7573773 2026-10-27T13:05:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625040 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Garešnica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Sportska udruga – Rukometni klub Garešnica | nadimak = | godina osnivanja = 1971. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga za žene|2. HRL – Sjever]] (žene) <br> [[Treća hrvatska rukometna liga|3. HRL – Sjever]] (muški) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Sportska udruga – Rukometni klub Garešnica''' ('''''RK Garešnica; SURK Garešnica; Garešnica''''') je [[rukomet]]ni klub iz [[Garešnica|Garešnice]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. Ženska rukometna ekipa RK Garešnice natječe se u [[Druga hrvatska rukometna liga za žene|2. HRL – Sjever]], a muška rukometna ekipa u [[Treća hrvatska rukometna liga|3. HRL – Sjever]]. == O klubu == U [[Garešnica|Garešnici]] je od 1954. do 1965. godine postojao rukometni klub ''"Partizan"''. Novi klub je osnovan 1971. godine pod imenom '''''RK "Zvijezda"''''', prema trgovačkom poduzeću ''"Zvijezda"'', koje je bilo sponzor kluba. Poduzeće ''"Zvijezda"'' se nakon nekog vremena preimenovalo u ''"Slaviju"'', te je klub promijenio naziv u '''''RK "Slavija"'''''. Do raspada [[SFRJ]], najveći uspjeh ''"Slavje"'' je bio plasman u ''Hrvatsku regionalnu ligu – Sjever'' 1984. godine, u kojoj sljedećih godina osvaja drugo, treće i četvrto mjesto. <br> Početkom 1990-ih klub dobiva ime '''''RK "Finag"''''' po novom sponzoru, ali kasnije se naziva samo '''''RK "Garešnica"'''''. Od sezone 1994./95. do 1998./99. su članovi ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]]'', a nakon ispadanja iz lige su članovi ''Međužupanjske lige'' i ''3. HRL – Sjever'', igrajući povremen i pod drugim nazivima, kao '''''"Garešnica Žarkovo"''''.<ref>[http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=100:novoime rkgaresnica.hr, ''Novo ime''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 26. rujna 2018.</ref> Od sezone 2012./13. su ponovno u ''2. – HRL Sjever'', uz isnimku sezona 2016./17. i 2017./18. kad su se natjecali u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]'' što predstavlja najveći ligaški uspjeh kluba. == Uspjesi == ; 3. HRL – Sjever *prvaci: 2024./25. * drugoplasirani: 2025./26. == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Garešnica]] == Vanjske poveznice == * [http://rkgaresnica.hr/ rkgaresnica.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190101004305/http://rkgaresnica.hr/ |date=1. siječnja 2019. }} * [https://www.facebook.com/rkgaresnica1/ RK Garešnica, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=231&comp=0 furkisport.hr/hrs, rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportska-udruga-rukometni-klub-garesnica/ sportilus.com, Sportska udruga rukometni klub Garešnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803225949/https://www.sportilus.com/klubovi/sportska-udruga-rukometni-klub-garesnica/ |date=3. kolovoza 2020. }} == Izvori == <small> * [http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=55 rkgaresnica.hr, ''Povjest Rukometa u Garešnici''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161007012825/http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=55 |date=7. listopada 2016. }}, objavljeno 7. svibnja 2010., pristupljeno 26. rujna 2018. * [http://bbz.hr/vijesti/detaljnije/donacija-pbz-a-rukomentnom-klubu-garesnica bbz.hr, ''DONACIJA PBZ-a RUKOMENTNOM KLUBU GAREŠNICA''], objavljeno 25. travnja 2017., pristupljeno 26. rujna 2018. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://search.bisnode.hr/hr/991370/rk-garesnica/ bisnode.hr, SPORTSKA UDRUGA-RUKOMETNI KLUB "GAREŠNICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306065505/https://search.bisnode.hr/hr/991370/rk-garesnica/ |date=6. ožujka 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Garešnica|Garešnica]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji|Garešnica]] 13xadwl5bbn0aod3nlegkltwiav6psd 0 627711 7625428 7525509 2026-10-27T22:28:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625428 wikitext text/x-wiki '''SEHA Gazprom League 2018./19.''' je osmo izdanje regionalne [[rukomet]]ne [[SEHA liga|SEHA lige]]. Sudjeluje deset klubova iz sedam država: [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Klub [[RK Vardar Skoplje]] obranio je naslov prvaka [[SEHA liga|SEHA lige]]. == Sudionici == {| class="wikitable" !Država !Ekipa !Grad !Sportska dvorana (kapacitet) |- |{{Z+X|BJE}} |[[RK Meškov Brest|Meškov Brest]] |[[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |USK "Victoria" (3.740) |- | rowspan="2" |{{Z+X|HRV}} |[[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]] |[[Zagreb]] |Dvorana Sutinska Vrela (2.000) |- |[[RK NEXE Našice|Nexe]] |[[Našice]] |Sportska dvorana Kralja Tomislava (2.500) |- | rowspan="2" |{{Z+X|MAK}} |[[RK Vardar Skoplje|Vardar]] |[[Skoplje]] |SC Jane Sandanski (7.500) |- |[[RK Metalurg Skoplje|Metalurg]] |[[Skoplje]] |Sportska dvorana Boris Trajkovski (8.000), Sportska dvorana Avtokomanda (2.000) |- | rowspan="2" |{{Z+X|SRB}} |[[RK Železničar Niš|Železničar]] |[[Niš]] |Dvorana Čair (4.800) |- |[[RK Vojvodina|Vojvodina]] |[[Novi Sad]] |Sportsko-poslovni centar "Vojvodina" (11.000), Sportski centar "Slana Bara" (2.000) |- |{{Z+X|SLK}} |[[RK Tatran Prešov|Tatran Prešov]] |[[Prešov]] |Sportska rukometna dvorana Tatran (4.870) |- |{{Z+X|BIH}} |[[RK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]] |[[Ljubuški]] |Sportska dvorana Ljubuški (4.000) |- |{{Z+X|RUM}} |[[Steaua Bukurešt (rukomet)|Steaua Bukurešt]] |[[Bukurešt]] |Dvorana Polivalentă (5.300), Dvorana Sporturilor Concordia (1.465) |} == Rezultatska križaljka == <center>{{Legend2|#b3ffb3|Pobjeda domaćina utakmice|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffad99|Poraz domaćina utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}} {{Legend2|#ffffcc|Rezultatski izjednačena utakmica|text=*|border=solid 1px #AAAAAA}}</center> <center> {| class="wikitable" !Domaćin / Gost !{{Z|BJE}}<br>[[RK Meškov Brest|MEŠ]] !{{Z|HRV}}<br>[[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|ZAG]] !{{Z|HRV}}<br>[[RK NEXE Našice|NEX]] !{{Z|MAK}}<br>[[RK Vardar Skoplje|VAR]] !{{Z|MAK}}<br>[[RK Metalurg Skoplje|MET]] !{{Z|BIH}}<br>[[RK Izviđač Ljubuški|IZV]] !{{Z|SRB}}<br>[[RK Vojvodina|VOJ]] !{{Z|SLK}}<br>[[RK Tatran Prešov|TAT]] !{{Z|SRB}}<br>[[RK Železničar Niš|ŽEL]] !{{Z|RUM}}<br>[[Steaua Bukurešt (rukomet)|STE]] |- |{{Z|BJE}} [[RK Meškov Brest|Meškov Brest]] | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" |31–26 | style="background:#ffad99" |25–30 | style="background:#b3ffb3" | 35–20 | style="background:#b3ffb3" | 41–29 | style="background:#b3ffb3" | 40–22 | style="background:#b3ffb3" | 35–19 | style="background:#ffad99" |28–32 | style="background:#b3ffb3" | 28–20 | style="background:#b3ffb3" | 35–21 |- |{{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]] | style="background:#b3ffb3" | 29–24 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" |20–17 | style="background:#b3ffb3" | 26–23 | style="background:#b3ffb3" | 26–22 | style="background:#b3ffb3" | 36–25 | style="background:#b3ffb3" |25–23 | style="background:#ffad99" |28–29 | style="background:#b3ffb3" | 30–28 | style="background:#b3ffb3" | 24–17 |- |{{Z|HRV}} [[RK NEXE Našice|Nexe]] | style="background:#ffad99" |26–29 | style="background:#b3ffb3" | 23–22 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" |24–21 | style="background:#b3ffb3" |26–23 | style="background:#b3ffb3" |22–17 | style="background:#b3ffb3" | 29–23 | style="background:#b3ffb3" |27–22 | style="background:#b3ffb3" |34–25 | style="background:#b3ffb3" |28–23 |- |{{Z|MAK}} [[RK Vardar Skoplje|Vardar]] | style="background:#ffad99" |30–32 | style="background:#b3ffb3" |28–26 | style="background:#b3ffb3" | 31–26 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" | 34–28 | style="background:#b3ffb3" |38–27 | style="background:#b3ffb3" |33–26 | style="background:#b3ffb3" |23–21 | style="background:#b3ffb3" |35–20 | style="background:#b3ffb3" |27–21 |- |{{Z|MAK}} [[RK Metalurg Skopje|Metalurg]] | style="background:#ffad99" |28–34 | style="background:#ffad99" |24–36 | style="background:#ffad99" | 27–32 | style="background:#ffad99" |26–27 | style="background:#A2A9B1" | |style="background:#ffffcc" | 27–27 | style="background:#b3ffb3" |39–20 | style="background:#b3ffb3" |30–28 | style="background:#ffad99" | 29–30 | style="background:#ffad99" | 28–29 |- |{{Z|BIH}} [[RK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]] | style="background:#ffad99" | 29–33 | style="background:#ffad99" |21–22 | style="background:#ffad99" |23–24 | style="background:#ffad99" |28–31 | style="background:#ffad99" |30–31 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#ffad99" |23–25 | style="background:#ffad99" |22–26 | style="background:#b3ffb3" |29–24 | style="background:#ffad99" |28–29 |- |{{Z|SRB}} [[RK Vojvodina|Vojvodina]] | style="background:#b3ffb3" |29–23 | style="background:#ffad99" | 20–23 | style="background:#b3ffb3" |26–21 |style="background:#ffad99" |23–26 | style="background:#b3ffb3" |31–30 | style="background:#b3ffb3" |26–18 | style="background:#A2A9B1" | |style="background:#ffad99" |17–27 |style="background:#ffffcc" |27–27 | style="background:#b3ffb3" |28–25 |- |{{Z|SLK}} [[RK Tatran Prešov|Tatran Prešov]] |style="background:#ffad99" |21–35 | style="background:#b3ffb3" | 31–21 | style="background:#b3ffb3" | 26–24 |style="background:#ffad99" |26–27 | style="background:#b3ffb3" |30–20 | style="background:#b3ffb3" |29–22 | style="background:#b3ffb3" |31–24 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" |27–26 | style="background:#b3ffb3" |26–19 |- |{{Z|SRB}} [[RK Železničar Niš|Železničar]] |style="background:#ffad99" |30–32 |style="background:#ffad99" |32–33 | style="background:#ffad99" |18–25 | style="background:#ffad99" |22–24 |style="background:#b3ffb3" |27–25 | style="background:#b3ffb3" |30–21 | style="background:#ffad99" | 20–27 | style="background:#ffad99" |25–36 | style="background:#A2A9B1" | | style="background:#b3ffb3" |28–21 |- |{{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt (rukomet)|Steaua Bukurešt]] | style="background:#b3ffb3" |42–33 |style="background:#ffad99" |24–31 |style="background:#ffad99" |19–31 |style="background:#ffad99" |30–34 |style="background:#ffad99" |26–28 | style="background:#b3ffb3" |36–32 | style="background:#b3ffb3" | 28–27 | style="background:#b3ffb3" | 26–25 |style="background:#ffad99" |24–31 | style="background:#A2A9B1" | |} </center> ''Posljednje ažuriranje: kraj natjecanja - 31. ožujka 2019.''<ref name=":0" /> == Ljestvica == Prva četiri kluba s najviše bodova prolaze na završni turnir četiri najbolje ekipe sezone.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rezultati.com/rukomet/europa/seha-liga/tablica/?t=QZTS1OA6&ts=zVIXcII7 |title=Tablica: SEHA Liga - 2017/2018 |author=Rezultati.com |work=rezultati.com |accessdate=18. travnja 2018.}}</ref> {| class="wikitable" !<center> {{abbr|Poz.|Pozicija}} </center> !<center> Klub </center> !<center> {{abbr|Utak.|Ukupno odigranih utakmica}} </center> !<center> {{abbr|Pob.|Pobjeda}} </center> !<center> {{abbr|Ner.|Neriješeno}} </center> !<center> {{abbr|Por.|Poraz}} </center> !<center> {{abbr|Gol raz.|postignuti golovi : primljeni golovi}} </center> !<center> {{abbr|Bod.|Osvojeni bodovi}} </center> !<center>Nastavak </center> |- bgcolor="ccffcc" !<center>1.</center> |{{Z|MAK}} [[RK Vardar Skoplje|Vardar]] |<center>18 |<center>14 |<center>0 |<center>4 |<center>512:467 |<center>'''42''' | rowspan="4" |<center>Završni turnir<br>"Final four"</center> |- bgcolor="ccffcc" !<center>2.</center> |{{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]] |<center>18 |<center>13 |<center>0 |<center>5 |<center>484:442 |<center>'''39''' |- bgcolor="ccffcc" !<center>3.</center> |{{Z|HRV}} [[RK NEXE Našice|Nexe]] |<center>18 |<center>13 |<center>0 |<center>5 |<center>469:420 |<center>'''39''' |- bgcolor="ccffcc" !<center>4.</center> |{{Z|BJE}} [[RK Meškov Brest|Meškov Brest]] |<center>18 |<center>13 |<center>0 |<center>5 |<center>573:483 |<center>'''39''' |- !<center>5.</center> |{{Z|SLK}} [[RK Tatran Prešov|Tatran Prešov]] |<center>18 |<center>12 |<center>0 |<center>6 |<center>493:444 |<center>'''36''' | rowspan="6" | |- !<center>6.</center> |{{Z|SRB}} [[RK Vojvodina|Vojvodina]] |<center>18 |<center>7 |<center>1 |<center>10 |<center>441:483 |<center>'''22''' |- !<center>7.</center> |{{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt (rukomet)|Steaua Bukurešt]] |<center>18 |<center>6 |<center>0 |<center>12 |<center>460:524 |<center>'''18''' |- !<center>8.</center> |{{Z|SRB}} [[RK Železničar Niš|Železničar]] |<center>18 |<center>5 |<center>1 |<center>12 |<center>463:507 |<center>'''16''' |- !<center>9.</center> |{{Z|MAK}} [[RK Metalurg Skopje|Metalurg]] |<center>18 |<center>4 |<center>1 |<center>13 |<center>494:534 |<center>'''13''' |- !<center>10.</center> |{{Z|BIH}} [[RK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]] |<center>18 |<center>1 |<center>1 |<center>16 |<center>444:529 |<center>'''4''' |} ''Posljednje ažuriranje: kraj natjecanja - 31. ožujka 2019.''<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=http://www.seha-liga.com/rezultati |title=Rezultati - SEHA liga |work=seha-liga.com |language=engleski |publisher=SEHA league |accessdate=29. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411072143/http://www.seha-liga.com/rezultati |archive-date=11. travnja 2017. |url-status=dead}}</ref> == Završni turnir == ''Final four'' turnir igrat će četiri najbolje plasirane momčadi u prvom dijelu natjecanja, === Polufinala === {{nogometna kutija |datum=2. travnja 2019. |vrijeme=16:30 |momčad1=[[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]] {{Z|HRV}} |rezultat=28 : 23 |izvještaj=[http://zapisnik.seha-liga.com/upload/match_reports/pdf/match_report_unofficial_pdf_1444406.pdf Izvješće] |momčad2={{Z|HRV}} [[RK NEXE Našice|Nexe]] |strijelci1=[[Damir Bičanić|Bičanić]] 7<br>[[Aleks Vlah|Vlah]] 6 |strijelci2=[[Marko Buvinić|Buvinić]] 7<br>[[Marin Šipić|Šipić]] 3, [[Ivan Vida|Vida]] 3 |stadion=[[Universal Sports Complex Victoria]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |gledatelji= 1.235 |sudac= Nikolić, Stojković <small>([[Srbija|SRB]])</small> }} ---- {{nogometna kutija |datum=2. travnja 2019. |vrijeme=19:00 |momčad1=[[RK Vardar Skoplje|Vardar]] {{Z|MAK}} |rezultat=25 : 23 |izvještaj=[http://zapisnik.seha-liga.com/upload/match_reports/pdf/match_report_unofficial_pdf_1444405.pdf Izvješće] |momčad2={{Z|BJE}} [[RK Meškov Brest|Meškov Brest]] |strijelci1=[[Stojanče Stoilov|Stoilov]] 7<br>[[Dainis Kristopans|Kristopans]] 5 |strijelci2=[[Maksim Baranau|Baranau]] 3<br>[[Sandro Obranović|Obranović]] 3<br>[[Petar Đorđić|Đorđić]] 3 |stadion=[[Universal Sports Complex Victoria]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |gledatelji=3.420 |sudac= Mandak, Rudinsky <small>([[Slovačka|SVK]])</small> }} === Utakmica za 3. mjesto === {{nogometna kutija |datum=3. travnja 2019. |vrijeme=16:30 |momčad1=[[RK NEXE Našice|Nexe]] {{Z|HRV}} |rezultat=19 : 24 |izvještaj=[http://zapisnik.seha-liga.com/upload/match_reports/pdf/match_report_unofficial_pdf_1445073.pdf Izvješće] |momčad2= {{Z|BJE}} [[RK Meškov Brest|Meškov Brest]] |strijelci1=[[Marin Šipić|Šipić]] 5<br>[[Halil Jaganjac|Jaganjac]] 5 |strijelci2=[[Maksim Baranau|Baranau ]] 5<br>[[Sandro Obranović|Obranović]] 4 |stadion=[[Universal Sports Complex Victoria]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |gledatelji=3.270 |sudac= Stark, Ştefan<small>([[Rumunjska|RUM]])</small> }} === Finale === {{nogometna kutija |datum=3. travnja 2019. |vrijeme=19:00 |momčad1=[[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|PPD Zagreb]] {{Z|HRV}} |rezultat=23 : 26 |izvještaj=[http://www.seha-liga.com/utakmice/1445074 Izvješće] |momčad2={{Z|MAK}} [[RK Vardar Skoplje|Vardar]] |strijelci1=[[Luka Mrakovčić|Mrakovčić]] 4 |strijelci2=[[Dainis Kristopans|Kristopans]] 7 |stadion=[[Universal Sports Complex Victoria]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] |gledatelji=3.210 |sudac= Pavićević, Ražnatović <small>([[Crna Gora|CG]])</small> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.seha-liga.com/ Službena stranica SEHA lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140428174427/http://www.seha-liga.com/ |date=28. travnja 2014. }} == Izvori == {{Izvori}} {{SEHA liga}} [[Kategorija:SEHA liga|2018-19]] 3zsdskyb9ycqv6mb0ggswrno58aixhf 0 628044 7625130 7585851 2026-10-27T15:19:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625130 wikitext text/x-wiki '''Ratimir Žanetić''' ([[Blato]], [[1939.]] {{--}} Blato, [[23. rujna]] [[2018.]]), hrvatski znanstvenik. Živio je i radio u [[Split]]u, gdje je ostvario uspješnu profesorsku i znanstvenu karijeru na [[Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu|Kemijsko-tehnološkom fakultetu]] u Splitu.<ref>Ivan Pavić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/568219/prof-ratimir-zanetic-ostavio-je-neizbrisiv-trag-u-dalmatinskoj-znanosti ''Prof. Ratimir Žanetić ostavio je neizbrisiv trag u dalmatinskoj znanosti''], Slobodna Dalmacija, 2. listopada 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.</ref> == Životopis == Diplomirao 1963. godine na Kemijsko-tehnološkome odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, postavši diplomirani inženjer kemijske tehnologije. 1969. je godine na istom fakultetu magistrirao kemiju, a 1977. doktorirao tehničke znanosti (kemijsko inženjerstvo).<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2102&podaci=izobrazba Ratimir Žanetić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Tko je tko u hrvatskoj znanosti. Pristupljeno 4. listopada 2018.</ref> Znanstveno su ga zanimali mehanički, toplinski i separacijski procesi, vođenje procesa. Član [[Akademija tehničkih znanosti Hrvatske|Akademije tehničkih znanosti Hrvatske]], Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj [[HAZU]], [[Hrvatsko kemijsko društvo|Hrvatskoga kemijskog društva]], [[Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa|Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa]] i [[Hrvatsko društvo za sustave|Hrvatskog društva za sustave]].<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2102&podaci=clanstva Ratimir Žanetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181005071801/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2102&podaci=clanstva |date=5. listopada 2018. }}, Tko je tko u hrvatskoj znanosti. Pristupljeno 4. listopada 2018.</ref> Umro je 23. rujna 2018. godine. Pokopan na mjesnom groblju sv. Križa u Blatu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=071273 Hrvatska znanstvena bibliografija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://www.ktf.unist.hr/alumni/dekani.html Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu] Dekani *[https://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&O=1&UK=1&A=0000013227&mg=1&lang=hr&H=METELGRAD&upit=%8EANETI%C6,%20Ratimir Metelgrad] *[http://worldcat.org/identities/viaf-305478675/ WorldCat] *[https://www.hdki.hr/images/50011347/Predsjednici%20HDKI.pdf Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa] Predsjednici {{GLAVNIRASPORED:Žanetić, Ratimir}} [[Kategorija:Hrvatski kemičari]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] 2cg6unnopr9w3wi129g6pklc9c4lohr 0 628107 7625286 7172412 2026-10-27T18:34:31Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625286 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Denis Mukwege | slika = Denis Mukwege 2018.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[1. ožujka]] [[1955.]] | mjesto_rođenja = [[Bukavu]] | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|COD}} | poznat_po = kao aktivist | zanimanje = Liječnik (kirurg) | nagrade = 2018. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Denis Mukwege''' ([[Bukavu]], [[1. ožujka]] [[1955.]]), [[kirurg]] je iz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], specijalist [[Ginekologija|ginekologije]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[2018.]] godine zajedno s [[Nadia Murad|Nadiom Murad]] za borbu protiv korištenja masovnih silovanja kao oružja u [[Rat|ratovima]]. <ref>{{Citiranje weba |url=https://old.nobelprize.org/pea-press.pdf?_ga=2.265735247.1308475852.1538731124-539298929.1538731124 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. listopada 2018. |archive-date=5. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005154217/https://old.nobelprize.org/pea-press.pdf?_ga=2.265735247.1308475852.1538731124-539298929.1538731124 |url-status=dead }}</ref> Mukwege radi u [[Bolnica|bolnici]] Panzis u Bukavu na istoku DR Kongo. Za svoje zalaganje za silovane žene u ratu u [[Drugi rat u Kongu|Kongu]], dobio je [[2008.]] [[Nagrada Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Nagradu Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] i Nagradu Olofa Palmea, [[2013.]] dobio je "alternativnu Nobelovu nagradu" Right Livelihood Award a 2014. dobio je [[Nagrada Saharov|Nagradu Saharov]] za slobodu misli. == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Mukwege, Denis}} [[Kategorija:Životopisi, Demokratska Republika Kongo]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Mirovni aktivisti]] 7psyl9ncgz1vxiki9xfpzzyc2qqg6sf 0 632554 7625500 7330026 2026-10-28T07:27:50Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Orašar|Orašar]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625500 wikitext text/x-wiki {{članak tjedna (ikona)|50. tjedan 2023.}} [[Datoteka:Nutcrackers.jpg|mini|desno|250px|Prikaz figura orašara.]] '''Figura orašara''', poznata i kao '''orašar''', ukrasna je inačica [[Drobilo za orahe|drobila za orahe]] koja se najčešće izrađuje u obliku koji podsjeća na [[Igračka vojnika|igračku vojnika]]. U [[Njemačka|njemačkoj]] tradiciji figura orašara je simbol sreće koji tjera zle duhove. Gotovo svi orašari koji su nastali prije prve polovice 20. stoljeća su funkcionalni, dok velik dio modernih orašara ima samo dekorativnu svrhu. Orašari su također dio [[Njemački folklor|njemačkog folklora]] te služe kao zaštitnici kuće u kojoj se nalaze.<ref name="U orahovoj ljusci: kratka povijest figure orašara">Malone, Noreen: [http://www.slate.com/articles/life/holidays/2010/12/in_a_nutshell.html?via=gdpr-consent U orahovoj ljusci: kratka povijest figure orašara] ''Slate'', 16. prosinca 2010. (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref><ref name="Figura orašara: povijest">Lehmann, Caitlyn: [https://australianballet.com.au/behind-ballet/the-nutcracker-doll-a-history Figura orašara: povijest] The Australian Ballet, 29. kolovoza 2014. (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref><ref>Albright, Mary Beth: [https://www.nationalgeographic.com/people-and-culture/food/the-plate/2014/12/08/why-nutcrackers-dont-actually-crack-nuts/ Zašto elegantni orašari zapravo ne drobe orahe?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181007040055/https://www.nationalgeographic.com/people-and-culture/food/the-plate/2014/12/08/why-nutcrackers-dont-actually-crack-nuts/ |date=7. listopada 2018. }} ''National Geographic'', 8. prosinca 2014. (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref><ref>Auerbach, Konrad: [https://mrshea.com/germusa/customs/nutcrack.htm Povijest figure orašara] Mr. Shea, 28. prosinca 1992. (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref> == Povijest == Figure orašara potječu iz kasnog 17. stoljeća. Nastale su u [[Njemačka|Njemačkoj]], točnije na prostoru [[Rudna gora|Rudne gore]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Erzgebirge''). Jedna od priča o nastanku i stvaranju figura zasluge pripisuje obrtniku iz [[Seiffen]]a. Figure su kroz povijest često bile predmet darivanja te su se u nekom trenutku počele povezivati s [[Božić]]em. Postale su popularne u 19. stoljeću kada su se počele širiti u obližnje europske zemlje. Kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. [[Friedrich Wilhelm Füchtner]] u Njemačkoj je poznat kao »otac figure orašara«. Koristeći [[Tokarilica|tokarski stroj]] započeo je njihovu masovnu proizvodnju 1872. u svojoj radionici u Seiffenu.<ref>[http://www.nutcrackermuseum.com/history.htm Povijest figure orašara] Nutcracker Museum (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref><ref>[https://www.fuechtnerwerkstatt.de/tradition Tradicija: radionica stare narodne umjetnosti] Füchtner Werkstatt (pristupljeno 20. prosinca 2018.)</ref><ref>Stanton, Maureen: ''Killer Stuff and Tons of Money: An Insider's Look at the World of Flea Markets, Antiques and Collecting'', Penguin Publishing Group, 2011., {{ISBN|978-1-101-51605-8}}</ref> Ukrasne figure orašara postale su popularne izvan [[Europa|Europe]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], kada su [[Oružane snage SAD-a|američki vojnici]] smješteni u Njemačkoj pri povratku u [[Sjedinjene Američke Države]] sa sobom donosili figure orašara kao [[suvenir]]. Daljnja popularizacija orašara dolazi od [[balet]]a ''[[Orašar]]'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]]. Balet je nastao kao uprizorenje priče ''[[Orašar i kralj miševa]]'' koju je napisao [[E. T. A. Hoffmann]]. Balet ''Orašar'' se sredinom 20. stoljeća počeo izvoditi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je postao najgledanija izvedba u vrijeme božićnih praznika. To je pomoglo da figure orašara postanu božićni ukras.<ref name="U orahovoj ljusci: kratka povijest figure orašara"/><ref name="Figura orašara: povijest"/> == Dizajn == Prosječna ručno izrađena figura orašara sastavljena je od oko 60 zasebnih komada. Figure orašara tradicijski se izrađuju po uzoru na [[Igračka vojnika|igračku vojnika]] te su često oslikane svijetlim bojama. Već početkom 19. stoljeća figure su bile odjevene kao rudari, policajci, plemići ili vojnici različitih vojski. Novije figure utjelovljuju različite osobe iz [[Popularna kultura|popularne kulture]] i povijesti, kao što je to [[Benjamin Franklin]] ili pak američki vojnici iz [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]].<ref name="U orahovoj ljusci: kratka povijest figure orašara"/><ref name="Figura orašara: povijest"/> == Galerija fotografija == <gallery> Datoteka:Nussknackermuseum 002.jpg|<center>Izvorne figure orašara iz Muzeja orašara u [[Neuhausen]]u. Datoteka:NutcrackerCollection.JPG|<center>Zbirka figura orašara iz bajki. Datoteka:Christmas decorations in Queen Street Mall, Brisbane in 2015 03.jpeg|<center>Božićna dekoracija u trgovačkom centru u [[Brisbane]]u. Datoteka:Nussknacker.jpg|<center>Figura orašara s istoka [[Njemačka|Njemačke]]. Datoteka:Nussknaker bei der Produktion in Sachsen...IMG 06OB.jpg|<center>Proizvodnja figura orašara u tvornici u Saskoj. Datoteka:Nussknacker. Chemnitz. IMG 8117WI.jpg|<center>Figure orašara u [[Chemnitz]]u. Datoteka:Nussknacker-lebensgroß.jpg|<center>Figura orašara u [[Rothenburg ob der Tauber|Rothenburgu]]. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nussknackermuseum-neuhausen.de/ Muzej figura orašara u Neuhausenu] * [http://www.nutcrackermuseum.com/ Muzej figura orašara u Leavenworthu] {{WProjekti |commonscat = Nutcracker dolls |commonscathr = Figure orašara }} {{Došašće}} {{Božić}} [[Kategorija:Božić]] [[Kategorija:Orašar]] fayfzefg80pn7502t9fbgf66cevn5me 0 633115 7625241 7476581 2026-10-27T17:24:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625241 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.#Bosna i Hercegovina}} '''Republička liga [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' je bila liga trećeg stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1983./84. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[FK Rudar Prijedor|"Rudar" Ljubija – Prijedor]]''. == Ljestvica == {{točnost}} Izvor: <ref>{{Citiranje weba |url=https://fkkozara.org/republicka-liga-bih-1983-84/ |title=REPUBLIČKA LIGA BiH 1983/84. |access-date=29. rujna 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921023657/https://fkkozara.org/republicka-liga-bih-1983-84/ |archive-date=21. rujna 2024. |url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Rudar Prijedor|Rudar (Ljubija – Prijedor)]] ||30 ||17 ||8 ||5 ||63 ||28 ||42 |- |2. ||[[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] ||30 ||18 ||5 ||7 ||49 ||24 ||41 |- |3. ||[[NK Borac Čapljina|Borac Čapljina]] ||30 ||13 ||4 ||13 ||45 ||50 ||30 |- |4. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||30 ||13 ||4 ||13 ||33 ||40 ||30 |- |5. ||[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] ||30 ||11 ||7 ||12 ||38 ||34 ||29 |- |6. ||[[NK Vitez|Vitez]] ||30 ||13 ||3 ||14 ||46 ||50 ||29 |- |7. ||[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||37 ||47 ||29 |- |8. ||[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||46 ||41 ||28 |- |9. ||[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||39 ||36 ||28 |- |10. ||[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||46 ||47 ||28 |- |11. ||[[NK Borac Travnik|Borac Travnik]] ||30 ||9 ||10 ||11 ||38 ||41 ||28 |- |12. ||[[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||32 ||45 ||28 |- |13. ||[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||32 ||41 ||28 |- |14. ||[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||35 ||46 ||28 |- bgcolor="salmon" |15. ||[[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] ||30 ||11 ||4 ||15 ||44 ||45 ||26 |- bgcolor="salmon" |16. ||[[FK Radnički Goražde|Radnički Goražde]] ||30 ||11 ||4 ||15 ||34 ||40 ||26 |} * [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica]] danas dio [[Sarajevo|Sarajeva]] * ''[[FK Rudar Prijedor|"Rudar"]]'' iz [[Ljubija (Prijedor, BiH)|Ljubije]] je 1967. preseljen u [[Prijedor]], te se često nazivao ''"Rudar Ljubija-Prijedor"'' == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BORČ !!BORT !!BOS !!BUD !!DRI !!FAM !!IGM !!KOZ !!KRAN !!KRAŠ !!KRI !!LOK !!RAD !!RUDK !!RUDLJP !!VIT |- |'''BORČ ||align="left"|[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BORT ||align="left"|[[NK Borac Travnik|Borac Travnik]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BOS ||align="left"|[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''BUD ||align="left"|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''DRI ||align="left"|[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''FAM ||align="left"|[[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''IGM ||align="left"|[[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''KOZ ||align="left"|[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''KRAN||align="left"|[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''KRAŠ ||align="left"|[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''KRI ||align="left"|[[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAD ||align="left"|[[FK Goražde|Radnički Goražde]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUDK ||align="left"|[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RUDLJP ||align="left"|[[FK Rudar Prijedor|Rudar (Ljubija – Prijedor)]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIT ||align="left"|[[NK Vitez|Vitez]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} Izvori: <small> </small> == Unutrašnje poveznice == * [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1983./84.|Regionalna liga BiH – Zapad 1983./84.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Dario Hamzić: ''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-1-0}}, str. 161 * Slaven Zambata i dr: ''Nogomet 84'', Zagreb, 1984, UDK: 796.332"1984", str. 38-39 * [http://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html fkbuducnostbanovici.blogspot.com, ''Vremeplov''], pristupljeno 1. siječnja 2018. * [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=300 forum.sportsport.ba, ''Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine''], (prema raznim izvorima), objave od 25. lipnja 2011., pristupljeno 21. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{Republička nogometna liga BiH}} {{YU nogomet 1983./84.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1983-84 1]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1983./84.| republička]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine‎|1983-84]] q7wttjjudnoe63206sjaubgi7han4em 0 633432 7625246 6959486 2026-10-27T17:54:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625246 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhabdodendron macrophyllum'' | slika = Verhandlungende00Bota 0027 (cropped).jpg | slika_opis = ''R. macrophyllum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Rhabdodendraceae]] | genus = '''''[[Rhabdodendron]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''R. macrophyllum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Rhabdodendron macrophyllum'' | dvoimeno_autorstvo = (Spruce ex Benth.) Huber }} '''''Rhabdodendron macrophyllum''''', grmiz kišnih šuma [[Južna Amerika|Južne Amerike]], rašireno po sjevernom [[Brazil]]u. Naraste do 6 metara visine. Najbliži mu je srodnik [[Rhabdodendron amazonicum|R. amazonicum]], od kojeg se razlikuje po obliku lista<ref>[http://sweetgum.nybg.org/science/world-flora/details.php?irn=4978 World Flora Online] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 4. siječnja 2019.</ref> == Sinonimi == * ''Lecostomon macrophyllum'' <small>Spruce ex Benth.</small> * ''Rhabdodendron columnare'' <small>Gilg & Pilg.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rhabdodendron]] [[Kategorija:Flora brazilske države Pará‎]] [[Kategorija:Flora brazilske države Amazonas‎]] [[Kategorija:Endemska flora Brazila]] e3fxf0upy1zjytozviqjjmerob2q8l2 0 637878 7625391 7447100 2026-10-27T21:52:00Z ~2026-57424-02 376776 /* */ 7625391 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio hrvatski fašistički vođa [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]], smatrajući ju odgovorom na srpske pretenzije. Prozivao je srpsku agitaciju zato što do tada još nije bilo džamije u Zagrebu. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Stvaranjem Jugoslavije ideja je zamrla. Oživjela je preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. I vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što<ref name="VL"/> [[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/> }} Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., dr. Ante Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika na Trgu N (Trgu hrvatskih velikana?).<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Poglavnik Ante Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu N najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se kolovoza 1941. u Splitu usprotivio se poglavnikovoj namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra "koji je izgrađen protiv volje hrvatskog naroda".<ref name="VL"/> Tako je jedan gospodin, kazao da se ovaj hram umjetnosti ne smije pretvoriti u džamiju. Poglavnik mu je na to odgovorio:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je poglavnik to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost poglavnika, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata džamiju je nakon oslobođenja nova vlast srušila, a ispred nje obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg na kojem je bila nova je vlast preimenovala u Trg žrtava fašizma. Godine 1948. nova je vlast dala nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u [[Muzej narodnog oslobođenja]].<ref name="HKV"/> Spomen-ploča postavljena u povodu otvaranja maknuta je tek 1946. godine. Inicijativa za rušenje džamije poglavnika Ante Pavlića došla je iz Sarajeva, koju je književnik [[Šukrija Pandžo]] nazvao "najkrvavijom džamijom u zemlji". Rujna 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije, odnosno minareta u Zagrebu te je poslije te upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Bakarić je taktički lukavo zanemario zahtjev. Rušenju su se usprotivile Islamske vjerske vlasti u BiH i Zagrebu koje su u dopisima naglasile da "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Novi val propagande za rušenje krenuo je ožujka 1948. godine. Član društva Preporod Lutvo Hajdaragić, koji se predstavljao „kao musliman i sudionik narodno-oslobodilačke borbe“, zatražio je u tad rušenje minareta koji su "simbol krvave ustaške tiranije".<ref name="VL"/> Nalog je 9. travnja 1948.<ref name="VL"/> potpisao tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, do rata postolarski šegrt [[Mika Špiljak]].<ref name="HKV"/> Radi davanja legitimiteta, sekretar "IX rejona" pozvao je zagrebačke muslimane na posebnu sjednicu na kojoj bi se izjasnili o rušenju džamije. Došlo je tek nekoliko stotina od 20.000 muslimana.<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|Od nazočnih potpisana je molba na Narodni front od 12 osoba, a od njih 8 komunista. Prijedlog je, iako krnj, dostavljen Narodnom frontu...|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Gradski izvršni odbor prihvatio je rezoluciju potpisanu po muslimanima koji žive u Zagrebu da se dne 13. ožujka 1948. sruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL"/> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV"/> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Komunisti su [[konfiskacija|konfiscirali]] skupocjene tepihe iz džamije koji su završili u prostorijama Izvršnog vijeća NR Hrvatske, dakle vlade komunističke Hrvatske.<ref name="VL"/> Poslije su svi tepisi (serdžade) i ćilimi su zatim preneseni u dvorac maršala Tita na otok Brijune – i oni danas ukrašavaju salone za prijam gostiju.<ref>Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].</ref><ref name="poglavnikova džamija"/> Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije. Komunisti su ga zaplijenili pod optužbom "da ga je državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić", te su ga kao "ratni plijen" uzeli i premjestili na druge lokacije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] 0memp5f1hs2klev9rcrz7sdvxq86obw 7625392 7625391 2026-10-27T21:53:15Z ~2026-57424-02 376776 /* */ 7625392 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio hrvatski fašistički diktator [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]], smatrajući ju odgovorom na srpske pretenzije. Prozivao je srpsku agitaciju zato što do tada još nije bilo džamije u Zagrebu. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Stvaranjem Jugoslavije ideja je zamrla. Oživjela je preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. I vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što<ref name="VL"/> [[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/> }} Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., dr. Ante Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika na Trgu N (Trgu hrvatskih velikana?).<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Poglavnik Ante Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu N najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se kolovoza 1941. u Splitu usprotivio se poglavnikovoj namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra "koji je izgrađen protiv volje hrvatskog naroda".<ref name="VL"/> Tako je jedan gospodin, kazao da se ovaj hram umjetnosti ne smije pretvoriti u džamiju. Poglavnik mu je na to odgovorio:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je poglavnik to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost poglavnika, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata džamiju je nakon oslobođenja nova vlast srušila, a ispred nje obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg na kojem je bila nova je vlast preimenovala u Trg žrtava fašizma. Godine 1948. nova je vlast dala nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u [[Muzej narodnog oslobođenja]].<ref name="HKV"/> Spomen-ploča postavljena u povodu otvaranja maknuta je tek 1946. godine. Inicijativa za rušenje džamije poglavnika Ante Pavlića došla je iz Sarajeva, koju je književnik [[Šukrija Pandžo]] nazvao "najkrvavijom džamijom u zemlji". Rujna 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije, odnosno minareta u Zagrebu te je poslije te upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Bakarić je taktički lukavo zanemario zahtjev. Rušenju su se usprotivile Islamske vjerske vlasti u BiH i Zagrebu koje su u dopisima naglasile da "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Novi val propagande za rušenje krenuo je ožujka 1948. godine. Član društva Preporod Lutvo Hajdaragić, koji se predstavljao „kao musliman i sudionik narodno-oslobodilačke borbe“, zatražio je u tad rušenje minareta koji su "simbol krvave ustaške tiranije".<ref name="VL"/> Nalog je 9. travnja 1948.<ref name="VL"/> potpisao tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, do rata postolarski šegrt [[Mika Špiljak]].<ref name="HKV"/> Radi davanja legitimiteta, sekretar "IX rejona" pozvao je zagrebačke muslimane na posebnu sjednicu na kojoj bi se izjasnili o rušenju džamije. Došlo je tek nekoliko stotina od 20.000 muslimana.<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|Od nazočnih potpisana je molba na Narodni front od 12 osoba, a od njih 8 komunista. Prijedlog je, iako krnj, dostavljen Narodnom frontu...|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Gradski izvršni odbor prihvatio je rezoluciju potpisanu po muslimanima koji žive u Zagrebu da se dne 13. ožujka 1948. sruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL"/> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV"/> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Komunisti su [[konfiskacija|konfiscirali]] skupocjene tepihe iz džamije koji su završili u prostorijama Izvršnog vijeća NR Hrvatske, dakle vlade komunističke Hrvatske.<ref name="VL"/> Poslije su svi tepisi (serdžade) i ćilimi su zatim preneseni u dvorac maršala Tita na otok Brijune – i oni danas ukrašavaju salone za prijam gostiju.<ref>Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].</ref><ref name="poglavnikova džamija"/> Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije. Komunisti su ga zaplijenili pod optužbom "da ga je državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić", te su ga kao "ratni plijen" uzeli i premjestili na druge lokacije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] ds89092djetcsqndl7b0qyqa4j7azbw 7625422 7625392 2026-10-27T22:19:26Z ~2026-57424-02 376776 /* Povijest */ 7625422 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio hrvatski fašistički diktator [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]], smatrajući ju odgovorom na srpske pretenzije. Prozivao je srpsku agitaciju zato što do tada još nije bilo džamije u Zagrebu. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Stvaranjem Jugoslavije ideja je zamrla. Oživjela je preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra "koji je izgrađen protiv volje hrvatskog naroda".<ref name="VL"/> Pavelić je na to odgovorio:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja države obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bila preimenovan u Trg žrtava fašizma. Godine 1948. nova je vlast dala nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u [[Muzej narodnog oslobođenja]].<ref name="HKV"/> Spomen-ploča postavljena u povodu otvaranja maknuta je tek 1946. godine. Inicijativa za rušenje džamije došla je iz Sarajeva, koju je književnik [[Šukrija Pandžo]] nazvao "najkrvavijom džamijom u zemlji". Rujna 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu te je poslije upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju su se usprotivile Islamske vjerske vlasti koje su u dopisima naglasile da, unatoč povezanosti s fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". 1948. godine član društva Preporod Lutvo Hajdaragić, musliman i sudionik narodno-oslobodilačke borbe, zatražio je rušenje minareta koji su "simbol krvave ustaške tiranije".<ref name="VL"/> Nalog je 9. travnja 1948.<ref name="VL"/> potpisao tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, [[Mika Špiljak]].<ref name="HKV"/> Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji žive u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, koju je vlast zaplijenila pod optužbom "da ga je državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić", te su ga premjestili na druge lokacije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] cdraxwl6pnvu30f43vhoh9hyxm58b2f 7625426 7625422 2026-10-27T22:28:02Z ~2026-57424-02 376776 /* Povijest */ 7625426 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio hrvatski fašistički diktator [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra "koji je izgrađen protiv volje hrvatskog naroda".<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja države obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bio preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu te je poslije upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju su se usprotivile Islamske vjerske vlasti koje su u dopisima naglasile da, unatoč povezanosti s fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". 1 Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane musliman koji žive u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, koju je vlast zaplijenila jer ga je "državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić".<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] mafk65ewdbdj9xw4n9godmzssj9effc 7625430 7625426 2026-10-27T22:35:46Z ~2026-57424-02 376776 /* Povijest */ 7625430 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio hrvatski fašistički diktator [[Ante Pavelić]].<ref name="HKV">[https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9562-egrt-hlapi-sruio-damiju-u-zagrebu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: ''Hrvatska svjetla i tame. Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu'', 13. studenoga 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr.<ref name="HKV"/> Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]].<ref name="HKV"/> Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.<ref name="HKV"/> Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana.<ref name="HKV"/> Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.<ref name="HKV"/> Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju.<ref name="HKV"/> Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra.<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.<ref name="HKV"/> Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''.<ref name="HKV"/> Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV"/> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja države obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bio preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu te je poslije upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju se usprotivio dio Islamske vjerske vlasti koji je u dopisima naglasio da, unatoč povezanosti sa fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji žive u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.<ref name="HKV" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine.<ref name="HKV"/> Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, kojeg je vlast zaplijenila jer ga je "državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić".<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] 3moaxdkr8anlh8gk06sw1e8jeh72b82 7625436 7625430 2026-10-27T22:45:21Z ~2026-57424-02 376776 7625436 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, a u džamiju ga je preuredio [[Ante Pavelić]]. [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr. Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku. Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana. Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju. Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on Meštrović sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra.<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini. Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''. Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV">[https://ex.org P]</ref> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja države obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bio preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu te je poslije upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju se usprotivio dio Islamske vjerske vlasti koji je u dopisima naglasio da, unatoč povezanosti sa fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji žive u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine. Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, kojeg je vlast zaplijenila jer ga je "državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić".<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] b4ljb3usfzzb2zyg5rvej5lg3liu1rl 7625446 7625436 2026-10-27T22:51:33Z ~2026-57424-02 376776 /* Povijest */ 7625446 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, a u džamiju ga je preuredio [[Ante Pavelić]]. [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr. Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku. Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana. Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju. Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Prije nego je pobjegao od režima, Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra.<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini. Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''. Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV">[https://ex.org P]</ref> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja države obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bio preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu te je poslije upućen zahtjev za rušenjem džamije predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju se usprotivio dio Islamske vjerske vlasti koji je u dopisima naglasio da, unatoč povezanosti sa fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji žive u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine. Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, kojeg je vlast zaplijenila jer ga je "državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić".<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] p3mrz8uei7g19dkataizpnynhcrajb2 7625463 7625446 2026-10-27T23:21:47Z ~2026-57424-02 376776 7625463 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, a u džamiju ga je preuredio [[Ante Pavelić]]. [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr. Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku. Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana. Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Poglavnik Ante Pavelić mu je odgovorio, koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u Hrvatskom državnom saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju. Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlupio zbog političko-ideoloških razloga, jer je i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Prije nego je pobjegao od režima, Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“ te argumentirao da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši ga na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra.<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini. Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena uz nazočnost Pavelića, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''. Na otvaranju je poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV">[https://ex.org P]</ref> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja grada obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je bio preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. održana je u Sarajevu muslimanska konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu. Zahtjev je upućen predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju se usprotivio dio Islamske vjerske vlasti koji je u dopisima naglasio da, unatoč povezanosti sa fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji su živjeli u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine. Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, kojeg je vlast zaplijenila jer ga je "državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić".<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] ff781zcbriasoncuqvx5vy8z4st7ggc 7625465 7625463 2026-10-27T23:30:55Z ~2026-57424-02 376776 7625465 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Džamija poglavnika Ante Pavelića | izvorno ime = | drugo ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.8098221761482|N|15.9871727228165|E|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grad Zagreb | pushpin_label = Džamija | arhitekt = | godine izgradnje = 1944. | godina završetka = | renoviran = | srušen = 1949. | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Džamija poglavnika Ante Pavelića''', '''Poglavnikova džamija''', nekadašnja je [[džamija]] u [[Zagreb]]u. Nalazila se u zgradi današnjeg [[Dom hrvatskih likovnih umjetnika|Doma hrvatskih likovnih umjetnika]]. Zgrada u kojoj je poslije otvorena džamija, prvotno je otvorena 1938. godine pod imenom Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Trg na kojem je bio nosio je isto ime. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, a u džamiju ga je preuredio [[Ante Pavelić]]. [[Datoteka:Poglavnikova džamija, 1944.jpg|mini|435x435px|Na dan otvorenja Poglavnikove džamije, 18. kolovoza 1944. godine Ali efendija Aganović rukuje se s Antom Pavelićem, između njih je hafiz Ibrahim efendija Proho, a iza Alije Aganovića hafiz Akif Handžić.]] == Povijest== Površina na kojoj je otvorena nekoliko desetljeća poslije bio je 1890. gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom, dotad smješteno na Sveučilišnom trgu. Oko tog novog trga niknule su nove stambeno-poslovne zgrade koje su ga obrubile, zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski i dr. Stranka prava Josipa Franka lansirala je ideju za izgradnju džamije u Zagrebu 1908. godine, sukladno Starčevićevu nauku i politici stranke, da se bosanskohercegovački muslimani, nakon aneksije BiH, nađu u hrvatskom nacionalnom korpusu. Za gradnju je agitirao zastupnik Stranke prava u novinama [[Hrvatsko pravo]] [[Ivan Zatluka]]. Zamisao su mu ismijavali pojedini katolički krugovi i zagovornici hrvatsko-srpske koalicije.<ref name="VL"/> Pitanje gradnje džamije u Zagrebu pokrenula je 1912. [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba braće Hrvatskog zmaja]]. Godine 1916. u Zagrebu je osnovana Muslimanska bogoštovna općina i 1917. za zagrebačkog muftiju postavljen [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Ideja izgranje džamije opet je živjela preko grupe građana 1921. godine. Hrvatski političar i geostrateg [[Ivo Pilar]] bio je prvi koji je donirao sredstva za gradnju džamije u Zagrebu. Javnost se podijelila u svezi s ovime, pa su prohrvatske stranke agitirale za, a projugoslavenske i srpske protiv.<ref name="VL"/> Zagrebački gradski zastupnik [[Lujo Thaller]] 14. listopada 1932. podnio je prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak. Godine 1933. Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvarilo je sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca. Kolovoza 1934. počela je počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća. Dana 1. prosinca 1938. završili su radovi na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti". Spomenik srpskom kralju, [[rotonda]] (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku. Gradsko poglavarstvo odobrilo je 1935. adaptaciju dvaju stanova u općinskoj zgradi u Tomašićevoj 12 i u njoj je otvoren mesdžid 29. studenoga 1935. godine i tad je oživjela stara ideja o Zakladi za izgradnju džamije.<ref name="poglavnikova džamija"/> Godine 1935., muslimanska bogoštovna općina imala je 1250 muslimana. Godine 1935. [[džemat]]ski [[medžlis]] grada Zagreba prvi je put raspravljao o gradnji džamije. Ismet Muftić, [[Ahmet Alajbegović]] i [[Salih Kulović]] dvije godine potom sastavili su statut Zaklade za izgradnju džamije i zgrada za uzdržavanje džamije te smještaj islamskih-vjersko prosvjetnih ustanova. Veljače 1938. usvojen je status. Upravni odbor Zaklade činili su članovi Džematskog medžlisa, predsjednik je bio Ismet Muftić.<ref name="VL"/> U Zakladi za izgradnju džamije bilo je mnogo uvaženih muslimana, među njima slikar Omer Mujadžić, poznati liječnik [[Ibrahim Ruždić]] i pedagoški autor [[Salih Ljubunčić]].<ref name="poglavnikova džamija"/> Za izgradnju džamije prvi je donaciju uplatio [[Starčevićev dom]]. Vođa HSS-a [[Vladko Maček]] složio se s inicijativom izgradnje džamije zato što {{citat|muslimani Banovine u svome glavnom gradu trebaju imati svoju bogomolju.|<ref name="VL"/>}}[[Datoteka:Hadži Ali efendija Aganović.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović bio je prisutan pri otvaranju. Ante Pavelić mu je osobno uručio ključ za otključavanje džamije tijekom svečanog otvaranja u središtu Zagreba.]] Građevno-regulatorni odbor gradskog zastupstva na zahtjev za dodjelu zemljišta odlučio je da se džamija gradi na Zelengaju, što je prihvatio Upravni odbor Zaklade džamije. Sve je zastalo zbog imovinsko-pravnih odnosa, pa je predloženo zamjensko zemljište predloženo na [[Gupčeva zvijezda|Gupčevoj zvijezdi]]. Donatorima je potkraj 1940. Upravni odbor Zaklade za izgradnju džamije napisao pismo donatorima u kojem spominju "da je u Zagrebu 2000 Hrvata islamske vjere te da džamija neće biti samo obična bogomolja nego i „dragocjen spomenik koji će svojom umjetničkom ljepotom trajno svjedočiti o uzajamnom razumijevanju i skladu “muslimanskih i katoličkih pripadnika hrvatskoga naroda. Džamija bi, pisali su, trebala biti simbol novoga vremena i „ukras za grad Zagreb“. [[Zvonimir Požgaj]] i [[Omer Mujadžić]] napravili su nacrte za džamiju na Zelengaju.<ref name="VL"/> Nakon uspostave NDH 1941., trg je preimenovan iz Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana. Dana 24. svibnja iste godine Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. Kuratorij Zaklade Doma likovnih umjetnika promijenio je naziv u Zakladu Doma hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu i na Pavelićevo traženje kolovoza 1941. morao je napustiti Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL"/> Poglavnik je već srpnja 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu. Na to je kod njega došao izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941. – 1945. opat Giuseppe Ramiro Marcone, koji ga je upozorio da gradnjom džamije u središtu Zagreba moglo bi uznemiriti katoličko pučanstvo. Pavelić mu je odgovorio govorom koji je poslije s dodatnim komentarom iznio 28. veljače 1942. godine u saboru:<ref name="poglavnikova džamija">[http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 Burek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307054035/http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/01/04/1302108 |date=7. ožujka 2019. }} Poglavnikova džamija u Zagrebu (II). 4. siječnja 2008.; [http://ljubusaci.com/2015/05/10/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena-1949-godine/ Ljubusaci.com] Ibrahim Kajan: ''DŽAMIJA U ZAGREBU-ZAŠTO JE SRUŠENA 1949.GODINE?'', 10. svibnja 2015. ; [http://kajankajan.blogspot.com/2015/05/dzamija-u-zagrebu-zasto-je-srusena.html Kajan] Ibrahim Kajan: DŽAMIJA U ZAGREBU - ZAŠTO JE SRUŠENA. Historija iz zasjede. AVAZ, prilog SEDMICA, 9. svibnja 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> [[Datoteka:Imam Ali Aganović ulazi u Poglavnikovu džamiju sa Pavelićem. Iza njega je Ibrahim efendija Proho.jpg|mini|250px|Ali ef. Aganović drži Antu Pavelića za ruku tijekom ulaska u novootvorenu Poglavnikovu džamiju u Zagrebu, 1944.]] {{citat|U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.}} Godine 1941., Pavelić je odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju. Odbio je da se gradi na Zelengaju jer je držao da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju. Predstavnicima medžlisa dao je do znanja da ima „drugo rješenje“. Početkom kolovoza 1941. primio je izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika.<ref name="VL">[https://www.vecernji.hr/premium/ivan-mestrovicante-pavelic-dzamija-hrvati-i-islam-1183673 Večernji list] Ivica Radoš: ''Meštrović je poručivao Paveliću Nemojte moje djelo pretvoriti u džamiju'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Pavelić je opazio da mu je Umjetnički paviljon na trgu najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane.<ref name="poglavnikova džamija"/> Tako je odlučil zbog političko-ideoloških razloga, jer je, po njegovom mišljenju, i Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.<ref name="VL"/> Prije nego je pobjegao od režima, Ivan Meštrović se u kolovozu 1941. u Splitu usprotivio namjeri prenamjene njegove građevine, pa je pisao ministru bogoštovlja i nastave u vladi NDH Mili Budaku, istaknuvši da se on sâm zalagao da „naši muslimani i u Zagrebu dođu do svoje bogomolje“. Argumentirao je da je prenamjena Doma oduzimanje tuđe imovine, bez pitanja i pristanka vlasnika, te da su pogažena umjetnička autorska prava, podsjetivši na nasilnu prenamjenu jajačke crkve u džamiju. Budak je odgovorio da će džamija biti izgrađena na mjestu Doma kralja Petra.<ref name="VL"/> Pavelić je na to dodao:<ref name="poglavnikova džamija"/> {{citat|"Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom „KRALJA OSLOBODIOCA". Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju."|<ref name="HKV"/>}} Obrazložio je to time da je muslimana u Srbiji nestalo onda kad je srušena zadnja džamija:<ref name="poglavnikova džamija"/>{{citat|"Kao znaka da ih u hrvatskom narodu neće nestati, postavlja se u glavni grad njihova džamija. Muslimanska krv naših muslimana je hrvatska krv, muslimanska vjera je, dakle, hrvatska vjera, jer su u našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.|<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Zahvati prenamjene u džamiju izvedeni su po osnovi arhitekta Stjepana Planića. Napravljeni su od [[brački kamen|bračkog kamena]], a radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića.<ref name="poglavnikova džamija"/> Jeseni 1941. započela je gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara. Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Godine 1942. počela je pregradnja unutrašnjosti. Godine 1943. završeni su glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji. Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943. godine. Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kurana bila je utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Svijećnjak u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu. Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini. Prostor džamije bio je površine 1300 četvornih metara. Novi prozori bili su od olovnog stakla. Akustika je znatno poboljšana novom kupolom, na koju je također stavljen polumjesec sa zvijezdom. Svijećnja, mase preko 1000 kg visio je sa sredine kupole. 140 svijeća u njemu bilo je podijeljeno u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta, gdje je na crvenoj podlozi velikim slovima arabicom napisano: "Predobri Bože, spasi nas!". Početak zahvata na džamiji bio je 1360. godini po Hidžri [[Krono-stih]] gradnje zagrebačke džamije bio je 173. [[ajet]] iz poglavlja Es Saffat (37:173) "I uistinu, vojska Naša – oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)".<ref name="poglavnikova džamija"/> Dana [[18. kolovoza]] 1944. džamija je bila otvorena uz nazočnost Pavelića, te mnogobrojnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije NDH. Džamija se službeno zvala ''Džamija poglavnika Ante Pavelića''. Na otvaranju je, poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ uzeo Ante Pavelić.<ref name="poglavnikova džamija"/> Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča s natpisom:<ref name="HKV">[https://ex.org P]</ref> {{citat|"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."|<ref name="HKV"/>}} Poslije Drugoga svjetskog rata, ispred džamije je nakon oslobođenja grada obješen prvi zagrebački muftija [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]]. Trg je preimenovan u Trg žrtava fašizma. U rujnu 1945. u Sarajevu je održana konferencija Glavnog odbora Muslimana BiH, na kojoj je zatraženo rušenje džamije i minareta u Zagrebu. Zahtjev je upućen predsjedniku vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću. Rušenju se usprotivio dio Islamske vjerske vlasti koji je u dopisima naglasio da, unatoč povezanosti sa fašističkim režimom, džamija "nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana". Gradski izvršni odbor 13. ožujka 1948. prihvatio je rezoluciju potpisanu od strane muslimana koji su živjeli u Zagrebu da se ruše tri minareta i da se rušenju pristupi 12. travnja 1948. godine.<ref name="VL" /> {{citat|1949. na proljeće, u roku od tri dana džamija je srušena. Radilo se i po noći s reflektorima, motornim bušilicama i drobilicama (…) .Unutarnja dekoracija arabeska je prežbukana, a kameni [[mihrab]] je stučen. Džamija je bila prekrivena ćilimima naručenim za vrijeme rata iz Turske.|Svjedočanstvo emigranta Šemse Derviševića 1960. u züriškim [[Bosanski pogledi|Bosanskim pogledima]].<ref name="poglavnikova džamija"/>}} Prenamjena u Muzej narodnog oslobođanja završena je 1949. godine. Muslimanima je dan natrag prostor u Tomašićevoj, ali ne i traženi inventar džamije, kojeg je vlast zaplijenila jer ga je državnim novcem kupio ratni zločinac Pavelić.<ref>{{Citiranje weba |url=https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |title=Poglavnikova džamija |access-date=6. ožujka 2019. |archive-date=6. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190306235249/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/poglavnikova-d%C5%BEamija/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Džamije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši vjerski objekti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše džamije]] 8trjdqnq3veq39ihimhbzifetbwql41 0 638633 7625172 7573905 2026-10-27T16:09:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625172 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Red svetog Jurja<br><small>''St. Georgs-Orden''</small> |izvorno ime = |logo = St. Georgs-Orden (Habsburg).png |veličina = 175px |logo opis = |skraćenica = |moto = ''Viribus Unitis'' |prethodnik = |utemeljena = [[18. siječnja]] [[2008.]] |osnivač = [[Otto von Habsburg|Otto Habsburški]]<br>[[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo Habsburški]] |mjesto osnivanja = [[München]] |prestala postojati = |tip = [[Dinastički redovi|dinastički]] [[Viteški redovi|viteški red]] |središte = [[Beč]], Austrija |lokacija = |ključni ljudi = Karlo Habsburški, [[Veliki majstor (red)|veliki meštar]]<br>[[Juraj Habsburško-Lorenski|Juraj Habsburški]], zamjenik |broj članova = 700 |web stranica = {{URL|https://www.georgsorden.eu/en/|georgsorden.eu}} }} '''Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen''), najčešće naveden kao '''Red sv. Jurja''', je [[Dinastički redovi|dinastički]] [[Viteški redovi|viteški red]], a time i red [[Dinastija|kuće]] [[Habsburg|Habsburško]]-[[Lotarinška dinastija|Lotarinške]], nekadašnje carske i kraljevske kuće [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i drugih nacija. Veliki meštar je [[nadvojvoda]] [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo Habsburški]]. Red kombinira [[Viteštvo|vitešku]] tradiciju s idejom ujedinjene Europe u smislu političkih ideja nadvojvode [[Otto von Habsburg|Otto Habsburški]]. Korijeni Reda sežu daleko u prošlost, ne u smislu neprekinutog kontinuiteta, već u nastavku ideala kršćanskog viteštva. Povijest Reda u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] započinje u [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskom Kraljevstvu]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], svoj procvat doživljava kao red dinastije [[Habsburg]] početkom modernog doba. Red je reinterpretiran nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] te se nastavila kao dinastijski red u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] u ime nadvojvode Otona i njegova sina Karla Habsburga. Riječ je o europskom i nepolitičkom viteškom redu koji podržava transnacionalnu ideju Mitteleurope ([[Habsburška Monarhija|staroaustrijska]] definicija) i povećanu potrebu za suradnjom između zemalja [[Srednja Europa|srednje]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. Posvećen je [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] i ujedinjenoj samouvjerenoj [[Europa|Europi]]. Red ima zapovjednike u [[Austrija|Austriji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref name="struktur">{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.eu/en/commanderies/|title=Commanderies|access-date=2026-04-01|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref> Red ima preko 700 članova. [[Datoteka:Order of St. George (Habsburg-Lothringen) in Zagreb, SGO standard and flag.jpg|mini|Svečanost Reda sv. Jurja u Zagrebu]] [[Datoteka:Karl and Georg Habsburg-Lothringen in Zagreb.jpg|mini|Veliki meštar [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo]] s bratom nadvojvodom Jurjem]] Red se vodi stoljetnim habsburškim načelom "živjeti i pustiti druge da žive", koje se odnosi na etničke skupine, narode, manjine, vjere, kulture i jezike. == Svetac zaštitnik == {{glavni|Sveti Juraj}} Zaštitnik Reda je [[sveti Juraj]]. Sv. Juraj je jedan je od najpopularnijih [[svetac]]a u kršćanstvu. Njegov [[blagdan]] je [[23. travnja]]. Zaštitnik je [[Engleska|Engleske]], [[Gruzija|Gruzije]], [[Etiopija|Etiopije]], [[Grčka|Grčke]], [[Srbija|Srbije]] te [[Aragonija|Aragonije]] i [[Katalonija|Katalonije]], a skupa sa [[Sveti Josip|svetim Josipom]] je zaštitnik [[Tirol]]a. Jedan je od [[četrnaest svetih pomoćnika]] i smatra se zaštitnikom u slučaju [[rat]]ne opasnosti, [[Groznica|groznice]] i [[Kuga|kuge]]. Zaštitnik je vojnika, poljoprivrednika, konjanika, rudara, kovača i zatvorenika. S likom sveca vežu se brojne legende od kojih je najpoznatija njegova borba sa [[zmaj]]em.<ref name="georgsorden-history">{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.eu/en/history/|title=History|access-date=2026-04-01|website=georgsorden.eu|language=en}} </ref> [[Štovanje]] sveca se rano proširilo cijelim kršćanstvom. U [[Bizant]]u su ga slavili kao vojnika i plemenitog sveca od [[525.]] godine, od [[1000.]] godine legenda o zmaju prevladala je u [[Pravoslavna crkva|istočnim crkvama]], na zapadu u vrijeme [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. Kaže se da je [[1098.]] godine Juraj, jašući na bijelom konju, pomogao [[križari]]ma [[Prvi križarski rat|u pobjedi]] nad [[Saraceni]]ma kod [[Antiohija|Antiohije]]. [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikard Lavljeg Srca]] učinio ga je svojim osobnim zaštitnikom, a na sinodu u [[Oxford]]u [[1222.]] godine svečev imendan je postao državni [[praznik]]. Juraj se smatrao zaštitnikom vitezova [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], a [[Teutonski red]], osnovan 1191. godine u [[Akra|Akri]], također je promicao njegovo štovanje. Oko 1250. godine [[Srednjovisokonjemački jezik|srednjovisokonjemački]] autor Reinbot von Durne je napisao je ''Georgsromana'' u ime [[Bavarska|bavarskog]] [[Vojvoda|vojvode]] Otona II. iz obitelji [[Wittelsbach]], pjesmu o svecu koja je bila jedna od najpopularnijih knjiga [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i isticala je svetog Jurja kao uzor kršćanskog viteza.<ref name="georgsorden-history"/> == Povijest == === Viteški redovi i viteška društva u Ugarskoj kraljevini === ;Red svetog Jurja u dinastiji Anžuvinaca Na [[blagdan]] svetog Jurja, [[23. travnja]] 1326. godine, [[statut]]i Reda vitezova svetog Jurja ([[Mađarski jezik|mađar.]] ''Szent György Vitézei Lovagrend''), kojeg je osnovao [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] [[Karlo I. Robert]] iz [[Anžuvinci|dinastije Anžuvinaca]], objavljeni su prije [[kaptol]]a u [[Ostrogon]]u. Ovaj red je dostigao najveći uspon za vrijeme Karlovog nasljednika kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika Velikog]]. Međutim, red nije preživio anarhiju koja je zavladala [[Kraljevina Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]] nakon Ludovikove smrti [[1382.]] godine. Bio je to prvi [[Svjetovnost|svjetovni]] [[Viteštvo|viteški red]] i postao je uzor dinastijskim redovima u budućnosti.<ref name="georgsorden-history"/> ;Red zmajskih vitezova {{glavni|Red zmajskih vitezova}} Dana [[12. prosinca]] 1408. godine je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom#Hrvatska tijekom vladavine Žigmunda Luksemburškog|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Žigmund Luksemburški]] osnovao je [[Red zmajskih vitezova]]. Sukladno statutima Red se borbio protiv "sljedbenika izvornog zmaja, to jest protiv [[Poganstvo|poganskih]] trupa i raskolnika" i protiv svih naroda koji se okreću protiv kršćanske vjere. Godine [[1409.]] austrijske vojvode Ernst, Wilhelm i Albrecht iz dinastije [[Habsburg]] i još 24 austrijska [[plemić]]a primljeni su u Red. Red bio je i međuvjerski pa su prihvaćeni i [[Pravoslavna crkva|pravoslavni kršćani]]. Također, bio je i jedino viteško društvo koje je primalo žene, uključujući [[Barbara Celjska|Barbaru Celjsku]] suprugu kralja Žigmunda. Godine 1431. kralj Žigmund je [[Kneževina Vlaška|vlaškog]] [[knez]]a [[Vlad II. Drakul|Vlada II. Drakula]] uključio u Red. Nadimak "drakul" (zmaj) dobio je nakon što je ušao u Red pa tako utemeljio i dinastiju [[Drăculești|Drakula]]. Ime koje je kasnije u književnosti i popularnoj kulturu proslavilo njegovog sina [[Vlad III. Drakula|Vlada III. Tepeša]]. Red je nadživio svog osnivača Žigmunda. Njegov nasljednik kralj [[Albert II. Habsburgovac]] je dojeljivao Red potencijalnim saveznicima. Nakon Albert prerane smrti njegov sin [[Ladislav V. Posmrtni]] postao je ne samo ugarski kralj već i veliki majstor Reda. Njegov rođak car [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Friedrich III.]] je u ime Ladislava i najmanje dva puta dodijelio Red. Kaže se da je u vrijeme kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] Red je posljednji put dodijeljen.<ref name="georgsorden-history"/> === Red sv. Jurja u dinastiji Habsburg === Godine [[1337.]] austrijski vojvoda Otto Veseli osnovao je viteško društvo Societas Templois (''Društvo hramova''). Mjesto okupljanja bila je kapela sv. Jurja u Augustinsoj crkvi u [[Beč]]u sve do [[1378.]] godine liturgijski sabori reda. Bio je to prvi viteški red povezanog sa svetim Jurjem. Godine [[1462.]] [[rimsko-njemački car|rimsko-njemačkog cara]] [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Friedricha III.]] su opkoliki pobunjeni građani u bečkom [[Hofburg]]u na poticaj njegovo brata Albera. Sa sretnim ishodom car je obećao osnivanje viteškog reda posvećenog svetom Jurju kako bi otjerao [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]. Godine [[1468.]] car je otputovao u [[Rim]] gdje je [[papa]] [[Pavao II.]] [[Papinska bula|potvrdio]] uspostavu [[Red svetog Jurja (kuće Habsburg)|Reda svetog Jurja]] ([[Latinski jezik|latin.]]: ''Ordo militaris Sancti Georgii''; [[Njemački jezik|njemački]]: ''St. Georgs-Orden''). Dana [[1. siječnja]] [[1469.]] objavljena je osnivačka [[bula]] Reda a prvi veliki meštar postao je Johann Siebenhirter, blizak carev povjerenik. Prvo sjedište Reda bio je bivši [[Benediktinci|benediktinski]] samostan Millstatt, gdje se mogu pronaći [[epitaf]]i velikog majstora Siebenhirtera i njegovog nasljednika Johanna Geumanna. Friedrichov nasljednik car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan Habsburški]] postao je posebni pokrovitelj Reda. On je [[1493.]] godine osnovao Bratstvo vitezova svetog Jurja u [[Innsbruck]]u, [[Svjetovnost|svjetovnu]] udrugu koja je trebala biti povezana s Redom. On je pokušao promicati svoje Jurjevske udruge i politički ih koristiti. Tako je na primjer, dana [[15. studenog]] [[1494.]] godine uputio [[apel]] svim kršćanskim kraljevima i knezovima kao i cijelom [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] da se pridruže Bratstvu i podrže [[Osmanski ratovi u Europi|pohod na Otomansko Carstvo]], koji je car planirao za sljedeću godinu, što nije naišlo na mnogo interesa. Vitezovima koji bi sudjelovati u ovom pohodu dao je privilegiju postavljanja [[Kruna|krune]] u svoj [[grb]] i tako stvorio status "okrunjenog viteza".<ref>Manfred Hollegger, ''Maximilian I.'' (2005.), str. 150</ref> Kada je car Maksimilijan umro [[1482.]] godine pokopan je s [[Regalije|regalijama]] viteza svetog Jurja, po njegovoj naredbi.<ref name="georgsorden-history"/> U vrijeme Maksimilijanovog nasljednjika i unuka cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] [[Red zlatnoga runa]] postaje red dinastije Habsburg tako da interes za Redom sv. Jurja slabi. Nakon smrti trećeg velikog meštra Wolfganga Prandtnera [[1541.]] godine nije imenovan nasljednik. Godine [[1573.]] prihodi od samostanskih posjeda upotrijebljen je za novoosnovanu [[Isusovci|isusovačku]] školu u [[Graz]]u, a [[1598.]] godine svi samostanski posjedi predaju se [[Družba Isusova|Družbi Isusovoj]]. Međutim, iako službeno raspuštanje Reda nije dokumentirano sve što je od njega ostalo je štovanje svetog Jurja. Car Maksimilijan proglasio ga je zaštitnikom kuće Habsburg.<ref name="georgsorden-history"/> === Red četiri rimska cara, poznat i kao Stari red svetog Jurja === Godine [[1768.]] carski [[grof]] Philipp Ferdinand od Limburg-Stiruma osnovao je [[Red starog plemstva četiri rimska cara]] ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Orden des alten Adels der Vier Römischen Kaiser''), pozivajući se na uspostavu reda [[1308.]] godine od strane [[Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik VII.]], prvog rimsko-njemačkog cara iz [[Luksemburgovci|Luksemburške]] dinastija. Limburg-Styrum bila je jedan od najmanjih teritorija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i koja je stekla carsku naklonost početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Carski grof Philipp Ferdinand umro je [[1794.]] godine, a njegov nasljednik Ernst Maria je iste godine izgubio vlast pod okupacijom [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] da bi [[1806.]] godine konačno pripojene Velikom vojvodstvu Berg odlukom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]] nakon [[Bitka kod Austerlitza|bitke kod Austerlitza]]. Dok je Red vjerojatno već izgubio važnost sa smrću Philipp Ferdinanda.<ref name="georgsorden-history"/> Godine [[1838.]] je Joseph Vicomte de Kerckhove-Varent reorganizirao Red i naglasio kontinuitet s utemeljenjem od strane Luksemburgovaca. U ''Povijesti i ustavu svih duhovnih i svjetovnih, izumrlih i uspješnih viteških redova'' koju je napisao Ferdinand von Biedenfeld [[1841.]] godine ovaj je kontinuitet doveden u pitanje i odbačen zbog nedostatka izvornog materijala. Obilježje Reda bio je bijeli emajlirani, osmokraki križ sa slovima ''[[Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva|H.]] [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|C.]] W. [[Žigmund Luksemburški|S.]]'', prvim slovima četiri člana Luksemburške dinastije na [[rimsko-njemački car|carskom prijestolju]]. U sredini se nalazi medaljon s anđelom čuvarom na azurno plavoj podlozi, anđeo čuvar bio je zaštitnik reda. Plavi središnji dio bio je okružen širokim crvenim obrubom.<ref name="georgsorden-history"/> Car [[Franjo Josip I.]] potvrdio je priorat Reda u Austriji [[1848.]] godine. Godine [[1917.]] car [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] potvrdio je Red kao čisto [[Svjetovnost|svjetovni]] viteški red.<ref>Roman Procházka ''Österreichisches Ordenshandbuch'' (1979.), str. 274</ref> Između [[1919.]] i [[1920.]] godine strukture Reda modernizirale su osobe koje je car odabrao. Zbog situacije s egzilom carske obitelji, vodstvo reda tada je pripalo princu Johannesu Lihtenštajnskom iako je naslov zaštitnika i nositelja reda ostao u kući [[Habsburg]]a. Godine [[1923.]] [[Časnik|časnici]] [[Središnje sile|Središnjih sila]], [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] koji su se priključili [[Saveznici]]ma tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] su osnovali udrugu. Njihovo je usmjerenje bilo [[Monarhizam|monarhističko]] i slijedilo je tradiciju Svetog Rimskog Carstva. Poslije toga javlja se potreba za prilagodbom statuta Reda suvremenim uvjetima.<ref name="georgsorden-history"/> Dana [[7. veljače]] [[1926.]] na konvenciji o reorganizaciji Reda u [[Hannover]]u integrirana je tradicija bivšeg reda kuće Limburg-Stirum s posebnom se poveznicom na četiri rimska cara iz Luksemburške dinastije i njihove inicijale u oznakama, a i [[plemstvo]] više nije bio uvjet za prijem. Godine [[1927.]] statuti su revidirani kako bi se produbili te je red dobio naziv "Stari viteški red svetog Jurja zvan Red četiri rimska cara", s grbovima Wendlanda, [[Donja Saska|Donje Saske]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Rajne-Vestfalije]], južne [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Suština ove obnove duhovnosti Reda bilo je usvajanje svetog Jurja. Mjesto velemajstora ostalo je upražnjeno dok je upravu reda vodio namjesnik reda. Red se i dalje nastavio zalagati za jedinstvo i interese [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] naroda i nacija koje su stoljećima jamčili Sveto Rimsko Carstvo i [[Habsburška monarhija]]. Godine [[1935.]] zbog političke situacije u njemačkom [[Treći Reich|Trećem Reichu]] sjedište reda preseljeno je u [[Salzburg]], odakle je ustao protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]], za srednju Europu neovisnu o [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] te za ponovnu uspostavu kuće Habsburg. Godine [[1937.]] za namjesnika reda imenovan je princ Johan Lihtenštajnski.<ref name="georgsorden-history"/> Godine [[1938.]], nakon [[Anschluss|aneksije Austrije]], [[nacisti]] su zabranili i raspustili Red iz političkih razloga.<ref>Johannes Krejci ''Aus der Geschichte des Alten Ordens vom St. Georg'', Beč 2002.</ref> Mnogi koji su tijekom nacističke ere vodili kampanju za Habsburgovce bili su ubijeni, odvedeni u [[koncentracijski logor]] ili progonjeni od strane [[Gestapo|Gestapa]]. [[Maksimilijan Hohenberg|Maksimilijana Hohenberga]] koji je po mnogim pitanjima zastupao protjeranog [[prijestolonasljednik]]a [[Otto von Habsburg|Otta Habsburga]], nacionalsocijalisti su 1938. odmah odveli u [[Sabirni logor Dachau|sabirni logor Dachau]].<ref>Richard Bassett ''For God and Kaiser: The Imperial Austrian Army, 1619-1918'' (2015.), str. 537</ref><ref>Frank Millard ''The Palace and the Bunker: Royal Resistance to Hitler'', (2011.)</ref> Nakon rata, princ Johan izgradio je strukturu reda kao udrugu s imenom Klub svetog Jurja i sa sjedištem u [[Beč]]u. Godine [[1960.]] naziv je promijenjen u "Stari red svetog Jurja". Krajem [[1960-ih]], nadvojvoda Otto Habsburg preuzeo je brigu o zaštiti časti Reda.<ref name="georgsorden-history"/> === Europski red kuće Habsburško-Lotarinške === [[File:Insignie des St. Georgs-Orden (Habsburg-Lothringen).png|mini|desno|[[Insignija|Insignije]] Reda.]] Dana [[18. siječnja]] [[2008.]] godine, u ime nadvojvode Otta i njegovog sina nadvojvode [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karla Habsburga]], u [[München]]u je proslavljeno utemeljenje europskog reda svetog Jurja i izabran je prvi namjesnik reda. Dana [[24. travnja]] [[2010.]] godine Red je dobio novi statut. Pravni pokrovitelj bilo je Društvo vitezova Reda svetog Jurja ([[Njemački jezik|njem.]] ''Gesellschaft der Ritter des St. Georgs-Ordens''), [[udruga]] osnovana prema austrijskom zakonu, s ciljem borbe za zapadno-kršćansku Europu koja je sve više u opasnosti da izgubi svoje kršćanske i povijesne korijene te da učvrsti povijesne veze zemalja srednje Europe pod pokroviteljstvom kuće Habsburško-Lotarinške.<ref name="georgsorden-history"/> Na konventu [[30. travnja]] [[2011.]] godine u Neuberg an der Mürzu nadvojvoda Karlo Habsburški je svečano proglasio '''Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške''' kao red njegovog nadvojvodstva. Tada je nadvojvoda Karl preuzeo dužnost velikog meštra a [[barun]] Norbert van Handel je postao prokurist Reda.<ref name="georgsorden-history"/> Vodeći se stoljetnim habsburškim [[geslo]]m "Viribus Unitis" narodi srednje Europe trebali bi se skupa brinuti o svojim interesima. Pod okriljem ovoga Reda povijesne veze treba učvrstiti i proširiti kako bi moglo biti bolje u Ujedinjenoj Europi. Red vidi zadaću prepoznavanja i očuvanja zajedničke kulturne, znanstvene i međuljudske baštine Srednje Europe.<ref>Moritz Csaky ''"Pluralité culturelle et identité: Criteres d´ une auto-reconnaissance transnationale sous la Monarchie des Habsbourg"'' Les Temps Modernes 48:550 (1992), str. 154</ref> Model je tolerantni Habsburški pristup nacionalnoj raznolikosti naroda srednje Europe.<ref>Paul Miller-Melamed i Claire Morelon ''"What the Hapsburg Empire Got Right"'' u [[New York Times]]u, 10. rujna 2019.</ref><ref>Johannes Feichtinger, Gary B. Cohen ''"Understanding multiculturalism: The Habsburg central European experience"'' (2014).</ref><ref>William M. Johnston, ''"The Political and Cultural Background of Vienna 1900: A Golden Age of Cultural Exchange"'' (Melbourne 2011).</ref> Dana [[22. travnja]] [[2017.]] godine veliki meštar je imenovao baruna Vinzenza von Stimpfl-Abelea za prokurista Reda.<ref name="georgsorden-history"/> == Djelovanje u Hrvatskoj == U Hrvatskoj je Red organiziran kroz četiri zapovjedništva (''komturaj''), u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u te za [[Istra|Istru]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]].<ref name="indexhr">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/vise-od-300-vitezova-jucer-je-marsiralo-centrom-zagreba-tko-su-oni-zapravo/2035540.aspx|title=Više od 300 vitezova jučer je marširalo centrom Zagreba. Tko su oni zapravo?|date=2018-10-28|access-date=2023-05-03|website=index.hr}}</ref><ref name="novilist1">{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/jeste-li-culi-za-red-sv-jurja-mi-smo-politicki-red-u-koji-se-dolazi-na-preporuku-i-mora-se-imati-dva-kuma/|title=Jeste li čuli za Red sv. Jurja? ‘Mi smo politički red, u koji se dolazi na preporuku i mora se imati dva kuma’|date=2019-12-16|access-date=2023-05-03|website=[[Novi list|novilist.hr]]|last=Uran|first=Sandy}}</ref> [[Komtur]]i su Sandro Baričević (Zagreb), Mario Feštetić iz grofovske obitelji [[Feštetići|Feštetić]] (Osijek),<ref>{{Citiranje weba|url=http://glas.hr/397050/3/Svoj-je-posjet-Osijeku-najavio-G-von-Habsburg|title=Svoj je posjet Osijeku najavio G. von Habsburg|date=2019-04-19|access-date=2023-05-03|website=[[Glas Slavonije]]|archive-date=1. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210901114233/http://glas.hr/397050/3/Svoj-je-posjet-Osijeku-najavio-G-von-Habsburg|url-status=dead}}</ref> Zlatko Šehanović (Istra) i Dragan Ljutić (Dalmacija).<ref name="struktur"/> Novinar Romano Bolković je član vlade Reda kao kapitular za međukulturne agende.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.at/de/die-ordensregierung/|title=Die Ordensregierung|access-date=2023-05-03|website=georgsorden.at|language=de|url-status=dead}}</ref> U srpnju 2017. godine, dame Reda su donirale vrtić i dječji dom u [[Karlovac|Karlovcu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.karlovac.hr/novosti/dame-reda-sv-jurja-donirale-vrtic-i-djecji-dom/15587|title=Dame Reda sv. Jurja donirale vrtić i dječji dom|date=2018-07-16|access-date=2023-05-03|website=karlovac.hr}} </ref> U Zagrebu, [[27. listopada]] [[2018.]] godine Red je svečano obilježio jedan od dva najvažnija dana Reda – Dan Reda (''Ordenstag''). Obilježavanje drugog značajnog datuma, Okupljanje Reda (''Ordenskonvent''), [[2012.]] godine proslavljeno je u [[Varaždin]]u.<ref name="indexhr"/> == Ustroj Reda == === Zastupljenost === Red djeluje u 12 [[Europa|europskih država]] preko svojih podružnica, tzv. zapovjedništava (''komturaj''). Broj u [[Zagrade|zagradi]] označava koliko komturaja ima u pojedinoj državi.<ref>{{Citiranje weba|title=Order Map|url=https://www.georgsorden.eu/en/order-map/|access-date=2026-05-24|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref><ref name="struktur"/><ref>{{Citiranje weba|title=Delegations|url=https://www.georgsorden.eu/en/delegations/|access-date=2026-05-24|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|AUT}} Austrija (11) *{{Z|ČEŠ}} Češka (1) *{{Z|HRV}} Hrvatska (4) *{{Z|ITA}} Italija (2) *{{Z|MAĐ}} Mađarska (1) *{{Z|NIZ}} Nizozemska (1) *{{Z|NJE}} Njemačka (2) *{{Z|SLK}} Slovačka (1) *{{Z|SLO}} Slovenija (1) *{{Z|SRB}} Srbija (1) *{{Z|ŠVI}} Švicarska (1) *{{Z|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo (1) {{div col end}} === Časnici i dužnosnici === ;Veliki meštar # [[nadvojvoda]] [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karl Habsburg]] <small>(od 30. travnja 2011.)</small> ;Zamjenik velikog meštra # [[nadvojvoda]] [[Juraj Habsburško-Lorenski|Juraj Habsburg]] ;Prokurist # [[barun]] Norbert van Handel<ref>[http://norbert.vanhandel.at/ Norbert van Handel životopis], ''norbert.vanhandel.at'' Pristupljeno 6. rujna 2021.</ref> <small>(30. travnja 2011. – travanj 2017.)</small> # [[barun]] Vinzenz von Stimpfl-Abele <small>(od 22. travnja 2017.)</small> == Poznati članovi == Neki od počasnih [[Ritter|vitezova]] Reda su:<ref>[https://www.georgsorden.at/en/honorary-knights/ Honorary Knights] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''georgsorden.at'' Pristupljeno 10. rujna 2021.</ref> * {{Z|NIZ}} [[Jan Peter Balkenende]] * {{Z|MAK}} [[Đorge Ivanov]] * {{Z|MAĐ}} [[Zsolt Semjén]] * {{Z|HRV}} [[Bojan Šober]] U Hrvatkoj članovi Reda, između ostalih, su:<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/red-nije-groblje-tradicija-vec-put-u-modernu-politiku-1077422 |title=Okupljaju se vitezovi Reda svetoga Jurja: Bolković, Barić, Busek, Ivanov... |author=Sandra Veljković |date=19. travnja 2016. |work=Večernji list |publisher=Večernji list |accessdate=26. veljače 2021.}}</ref><ref name="tportal231">[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kakvom-to-viteskom-redu-pripada-odvjetnik-savoric-iz-grupe-borg-foto-20180521 Kakvom to viteškom redu pripada odvjetnik Šavorić iz grupe Borg?], ''tportal.hr'' Pristupljeno 10. rujna 2021. </ref> * Romano Bolković * Otto Barić mlađi * Damir [[Delišimunović]] * Mario [[Feštetići|Festetić]] * [[Mislav Grgić]] * Josip [[Ivellio|degl’ Ivellio]] * Dragan Ljutić * Leo Radeljak * Boris Šavorić == Vidi još == * [[Registar viteških redova]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{URL|https://www.georgsorden.eu/de/|Službena stranica}} *{{URL|https://www.evropskiredsvetegajurija.si/|Komturaj Reda u Sloveniji}} *{{facebook|georgsorden}} [[Kategorija:Dinastički redovi]] [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Habsburgovci]] [[Kategorija:Monarhizam]] [[Kategorija:Monarhizam u Hrvatskoj]] tfvitq536kwq6dkgb24s9atigxbcwhi 0 638856 7625159 5228607 2026-10-27T15:49:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625159 wikitext text/x-wiki {{Film | naslov filma = Razgovor s Markom Horvackim | opis slike = | veličina slike = | režija = [[Branko Ištvančić]] | scenarij = | pripovjedač = | glavne uloge = [[Marko Horvacki (sudac)|Marko Horvacki]] | glazba = | snimatelj = | montaža = | scenografija = | kostimografija = | distributer = | godina = 1993. | trajanje = | država = Hrvatska<br>Srbija | jezik = [[hrvatski]] | žanr = dokumentarni | trailer = | sljedeći = | imdb_id = }} '''Razgovor s Markom Horvackim''' je [[dokumentarni film]] [[Branko Ištvančić|Branka Ištvančića]]. Snimljen je ljeta [[film u 1993.|1993.]] u kući [[Marko Horvacki (sudac)|Marka Horvackog]], subotičkog borca za uvođenje hrvatskog jezika u školstvo i kulturni život. Svojevrsni je "politički testament" ovog velikog borca za prava Hrvata u Subotici. Na HRT-u je prikazan jeseni 1993. u dijelovima.<ref name="Hrvatska riječ2007">[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/HR_247_od_16_11_2007 Hrvatska riječ, Subotica] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Priredio i napisao: Milivoj Prćić: ''Marko Horvacki, prvi predsjednik Gradskog narodnog odbora u Subotici. Borba za uvođenje hrvatskog jezika u školstvo i kulturni život. Tekst je nastao iz transkripata proizašlih iz dokumentarnog filma Branka Ištvančića »Razgovor s Markom Horvackim« iz 1993. godine'', br. 247, str. 22., 16. studenoga 2007. (pristupljeno 20. ožujka 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski dokumentarni filmovi]] ic6iroac5la1vrvpz0kwugwqkxilubd 0 641387 7625070 7624568 2026-10-27T14:08:22Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]], srećom pa sam na Wiki (i citiranim radovima) nalazio dosta literature koja je digitalizirana, pa sam uspio pronaći dosta štiva. Inicijalno sam mislio ispraviti greške oko Porfirogenetovog grada, no na kraju sam uspio naći literaturu i za ostale lokalitete. Slab sam oko (crkvene) arhitekture tako da ne znam što vrijedi navesti tako da bi bilo dobro da obradiš taj dio. Vjerojatno postoji i literatura za stećke, no nisam je tražio. Bilo bi super da imamo još slika 7625070 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Ranokršćanska bazilika === U Mokru se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] 2i6gsb8x0dny8a6z8s3hiq6pr341aht 7625072 7625070 2026-10-27T14:11:10Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7625072 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Ranokršćanska bazilika === U Mokru se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] 4yw9upxah8qlkk1xpzr5r83g0u9omhe 7625087 7625072 2026-10-27T14:34:37Z Croxyz 205325 /* Povijest */ 7625087 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] nw1p2c31sd9n6ikgfrtl1gmxbp3uwjc 7625088 7625087 2026-10-27T14:34:59Z Croxyz 205325 /* Gradina */ 7625088 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] fc4mk3t08tjde4hb5q4zd2x045mmx2b 7625090 7625088 2026-10-27T14:35:26Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7625090 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] 9v49wgusho4bp0efx8z20wjrrwl9c88 7625093 7625090 2026-10-27T14:38:23Z Croxyz 205325 /* Stećci */ 7625093 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a. Pet je ukrašeno ljudskim i životinjskim prizorima, cik-cak ornamentom i motivima vitice s trolistom, križa. Na sljemenaku prenesenom u [[Zemaljski muzej]] u Sarajevu (poznatom kao Vitko) je prizor lova na jelena i kola, muškom figurom s podignutom desnom rukom, i bosaničnim natpisom: ''ase leži Vitko, na svom plemenitom''.<ref>[https://www.jabuka.tv/pogledajte-rijetku-snimku-vitkovog-stecka-u-sarajevu-iz-1973-godine/ Pogledajte rijetku snimku Vitkovog stećka u Sarajevu iz 1973. godine], jabuka.tv, 4. lipnja 2024. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Danas se u dvorištu mjesne škole u Mokrom nalazi replika stećka Vitko.<ref>[https://mz-mokro.com/vitko/ Stećak Vitko], Mjesna zajednica Mokro, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] 7d9nhqygcy9uhd8a7xcpjku0xeoydvf 7625104 7625093 2026-10-27T14:59:26Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]], ako nađeš kakvbu dodatnu literaturu za ovu ili drugu sekciju u članku, slobodno ih nadopuni. 7625104 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li crkva ranije obnovljena nakon što je bazilika potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Ranokršćanska bazilika duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za unutrašnjost [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su dijelovi bazilike u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih artefakata koji su odvedeni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a.<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 290.</ref> Među njima je i stećak poznat kao Vitko koji se danas nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]]. Na istočnoj strani stećka nalazi se natpis na [[bosančica|bosančici]] ''ase leži Vitko, na svomь plemenitomь''. Na južnoj strani prikazan je lov na jelena u kojem sudjeluju lovac na konju i tri psa. Na zapadnoj strani prikazan je muškarac, a na sjevernoj četiri plesača (dva muškarca i dvije žene).<ref>Zijad Halilović i Azra Delalić, [https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/bs_Latn/article/view/160/163 Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine], Godišnjak / Jahrbuch, Sarajevo, 2021., str. 126.</ref> Danas se u dvorištu mjesne škole u Mokrom nalazi replika stećka Vitko.<ref>[https://mz-mokro.com/vitko/ Stećak Vitko], Mjesna zajednica Mokro, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] cjgsjtmjzx1709utslakrpifh5sy8s2 7625110 7625104 2026-10-27T15:02:21Z Croxyz 205325 /* Ranokršćanska bazilika */ 7625110 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li bazilika u Mokrom ranije obnovljena nakon što je potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za bazilike iz unutrašnjosti [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su njeni dijelovi u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih nalaza koji su preneseni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ.<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a.<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 290.</ref> Među njima je i stećak poznat kao Vitko koji se danas nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]]. Na istočnoj strani stećka nalazi se natpis na [[bosančica|bosančici]] ''ase leži Vitko, na svomь plemenitomь''. Na južnoj strani prikazan je lov na jelena u kojem sudjeluju lovac na konju i tri psa. Na zapadnoj strani prikazan je muškarac, a na sjevernoj četiri plesača (dva muškarca i dvije žene).<ref>Zijad Halilović i Azra Delalić, [https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/bs_Latn/article/view/160/163 Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine], Godišnjak / Jahrbuch, Sarajevo, 2021., str. 126.</ref> Danas se u dvorištu mjesne škole u Mokrom nalazi replika stećka Vitko.<ref>[https://mz-mokro.com/vitko/ Stećak Vitko], Mjesna zajednica Mokro, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] ki15hgozh8c8xoitd0r1b0ch2aj9xqm 7625132 7625110 2026-10-27T15:20:14Z Croxyz 205325 175. str. 7625132 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li bazilika u Mokrom ranije obnovljena nakon što je potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za bazilike iz unutrašnjosti [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su njeni dijelovi u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih nalaza koji su preneseni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ (pridjev od Mokro).<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokra te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a.<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 290.</ref> Među njima je i stećak poznat kao Vitko koji se danas nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]]. Na istočnoj strani stećka nalazi se natpis na [[bosančica|bosančici]] ''ase leži Vitko, na svomь plemenitomь''. Na južnoj strani prikazan je lov na jelena u kojem sudjeluju lovac na konju i tri psa. Na zapadnoj strani prikazan je muškarac, a na sjevernoj četiri plesača (dva muškarca i dvije žene).<ref>Zijad Halilović i Azra Delalić, [https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/bs_Latn/article/view/160/163 Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine], Godišnjak / Jahrbuch, Sarajevo, 2021., str. 126.</ref> Danas se u dvorištu mjesne škole u Mokrom nalazi replika stećka Vitko.<ref>[https://mz-mokro.com/vitko/ Stećak Vitko], Mjesna zajednica Mokro, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] b8fn205v0ghf2ruhw28f18oa06z64sf 7625134 7625132 2026-10-27T15:21:40Z Croxyz 205325 /* Mokriskik */ 7625134 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Mokro |slika = Duboko Mokro01889.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = Mokro |entitet = fbih |županija = [[Županija Zapadnohercegovačka]] |općina = [[Široki Brijeg]] |nadvisina = 262 |lat = 43.361880 |long = 17.568814 |position = top |brojstan2013 = 1411 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Mokro''' je naseljeno mjesto u gradu [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Mokro se nalaze u [[Mokarsko polje|Mokarskom polju]] iz kojeg izviru vode. Tijekom zime Mokarsko polje je poplavljeno.<ref>Marko Vego, [https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/12/Marko-Vego-Naselja-bosanske-srednjovjekovne-dr%C5%BEave-1957.pdf Naselja bosanske srednjovjekovne države], Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 76.</ref> Naseljeno mjesto Mokro nastalo je 2004. godine spajanjem naseljenih mjesta [[Duboko Mokro]] i [[Pribinovići]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljeni mjesta i o izmjenama o nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama], fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> Godine 2016. iz Mokrog je izdvojeno naseljeno mjesto [[Brig (Široki Brijeg, BiH)|Brig]].<ref>[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje 56. sjednica Vlade Federacije BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006081848/http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sjednica_v2.php?sjed_id=557&col=sjed_saopcenje |date=6. listopada 2019. }}, fbihvlada.gov.ba, preuzeto 25. travnja 2019.</ref> == Povijest == === Gradina === U Mokrom se nalazi brdo s [[Gradina (tip naselja)|gradinom]] s čijeg se vrha može nadgledavati cijela okolica što je karakteristično za [[Delmati|Delmate]].<ref>Ante Škegro, [https://hrcak.srce.hr/file/8480 Ostava iz Matijevića i njezino značenje za klasifikaciju ofanzivnog oružja s delmatskih prostora], Opvscvla archaeologica, Vol. 16 No. 1, 1992., str. 90.</ref> Oko gradine dimenzija 180 x 60 metara nalazi se [[suhozid]].<ref name="arh">Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 297–298.</ref> Lokalitet spada u [[brončano doba|brončano]], [[rimsko Carstvo|rimsko]] i [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] doba.<ref name="arh" /> Moguće je da je riječ o gradu [[#Mokriskik|Μοκρισκίκ]] kojeg navodi [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u djelu ''[[O upravljanju Carstvom]]''.<ref name="arh" /> === Ranokršćanska bazilika === U Mokrom se nalaze ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koja je vjerojatno nastala u 5. stoljeću, a uništena je u 7. stoljeću.<ref name="Glavaš41" /> U ranokršćanskoj bazilici u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]] kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], desetak kilometra od Mokrog, pronađen je trobridni vršak strelice avarskog tipa.<ref name="Glavaš41" /> Moguće je da su obje bazilike uništili [[Avarski Kaganat|Avari]] krajem 6. ili početka 7. stoljeća, no nepoznato je je li bazilika u Mokrom ranije obnovljena nakon što je potencijalno napadnuta za vrijeme [[seoba naroda|seobe naroda]].<ref>Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41–42.</ref> Duga je 24, a široka 18 metara.<ref name="Glavaš33">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 33.</ref> Tipičnog je oblika za bazilike iz unutrašnjosti [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Glavaš40">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 40.</ref> Osim bazilike koja je bila namijenjena svakodnevnoj liturgiji, pronađeno je i groblje.<ref name="Glavaš41">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 41.</ref> Bazilika nije u potpunosti istražena te su njeni dijelovi u potpunosti uništeni.<ref name="Glavaš31">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 31.</ref> Prva istraživanja vodio je [[Dimitrije Sergejevski]] 1958.<ref name="Glavaš29">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 29.</ref> Sergejevski navodi da su 1951. Stanko Kraljević i drugi mještani koristili ostatke bazilike kao izvor građevnog materijala.<ref name="Glavaš31" /> Ističe se ''kazan'' dubok jedan ili više metra od [[malter]]a i [[cigla|cigle]] koji je pretvoren u ''pržinu'' za izgradnju [[štala|štale]].<ref name="Glavaš37">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 37.</ref> Taj ''kazan'' identificiran je s [[krstionica|krsnim zdencem]].<ref name="Glavaš37" /> Zbog nemogućnosti [[Konzervacija-restauracija|konzervacije]] i opasnosti od daljnjeg uništavanja, ostatci bazilike su zakopani izuzev pojedinih nalaza koji su preneseni u [[mostar]]ski [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]], [[Sarajevo|sarajevski]] [[Zemaljski muzej]] i [[Široki Brijeg|širokobriješki]] [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|franjevački samostan]].<ref name="Glavaš29" /> Nova istraživanja provedena su 1997. – 1998. nakon rješavanja imovinsko-pravnog statusa i uklanjanja objekata nad zakopanim ostatcima bazilike.<ref name="Glavaš30">Tihomir Glavaš, [https://www.pobijeni.info/dokumenti/samostan/Brig/Bazilika-u-Mokrom.pdf Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (IV.–XV. st.)], Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006., str. 30.</ref> Ustanovljena je da su mnogi zaključci Sergejevskog bili pogrešni.<ref name="Glavaš30" /><ref name="Glavaš31" /><ref name="Glavaš33" /> === ''Mokriskik'' === U 33. poglavlju djela ''[[O upravljanju Carstvom]]'' nastalom sredinom 10. stoljeća, [[bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] navodi da [[Zahumlje]] ima pet gradova, uključujući Μοκρισκίκ (latinično: ''Mokriskik'').<ref>Gyula Moravcsik i R. J. H. Jenkins, [https://archive.org/details/porphyrogenitus-1967-dai/page/160/mode/2up De administrando imperio], Dumbarton Oaks, Washington D.C., 1967., str. 160–163.</ref> Prema [[Petar Skok|Petru Skoku]] posljednje slovo κ označuje kraticu za grčku riječ κάστρον (''[[castrum]]'', odnosno grad), a Μοκρισκίκ grčki zapis slavenskog [[toponim]]a Mok(a)rsky gradъ (pridjev od Mokro).<ref>Petar Skok, [https://hrcak.srce.hr/file/158075 Kako bizantinski pisci pišu slovenska mjesna i lična imena], Starohrvatska prosvjeta, Vol. I No. 3–4, 1927., str. 175., 185–186.</ref> To naselje identificirano je s Mokrom. [[Danijel Alerić]] smatra da se toponim Mokro u Porfirogenetovo doba koristio za župu na području današnjeg Mokrog te da se on izvorno koristio za [[Mokarsko polje]].<ref>Danijel Alerić, Porfirogenetovi zahumski toponimi, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 10–11 No. 1, 1984., str. 40–41.</ref> === Stećci === [[File:Vitko stećak iz Mokrog, ŠB.png|mini|desno|Stećak poznat kao Vitko, najpoznatiji stećak iz Širokog Brijega; izvorno iz Mokrog, a danas u dvorištu [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu. Snimak 3D modela.<ref>[https://sketchfab.com/3d-models/stecak-from-bareviste-near-mokro-bosnia-7baeb5170d1940aab6bc9b3c4ab7a332 Stećak from Barevište near Mokro, Bosnia]</ref>]] Na arheološkom lokalitetu Barevište u Mokrom otkriveno je 13 [[stećak]]a.<ref>Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3., Sarajevo, 1988., str. 290.</ref> Među njima je i stećak poznat kao Vitko koji se danas nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]]. Na istočnoj strani stećka nalazi se natpis na [[bosančica|bosančici]] ''ase leži Vitko, na svomь plemenitomь''. Na južnoj strani prikazan je lov na jelena u kojem sudjeluju lovac na konju i tri psa. Na zapadnoj strani prikazan je muškarac, a na sjevernoj četiri plesača (dva muškarca i dvije žene).<ref>Zijad Halilović i Azra Delalić, [https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/bs_Latn/article/view/160/163 Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine], Godišnjak / Jahrbuch, Sarajevo, 2021., str. 126.</ref> Danas se u dvorištu mjesne škole u Mokrom nalazi replika stećka Vitko.<ref>[https://mz-mokro.com/vitko/ Stećak Vitko], Mjesna zajednica Mokro, pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Kultura == * Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mokro<ref>[https://www.facebook.com/p/HKUD-Mokro-%C5%A0iroki-Brijeg-100090163931567/ HKUD Mokro], facebook. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Rimski dani u Mokrom najveći su povijesni festival u Bosni i Hercegovini koji se održava svake godine u ovom mjestu od 2025., a okuplja desetke tisuća posjetitelja uz [[gladijatori|gladijatorske]] borbe, radionice i bogat program.<ref>[https://mz-mokro.com/2026/07/22/rimski-dani-mokro-1-i-2-8-2026%E2%9A%94%EF%B8%8F/ Rimski dani Mokro 1. i 2. kolovoza 2026.], MZ Mokro. Pristupljeno 26. listopada 2026.</ref><ref>Vice Slišković, [https://www.vecernji.ba/kultura/rimski-dani-u-mokrom-prica-koja-je-pocela-u-skolskoj-ucionici-a-danas-je-poznata-od-amerike-do-juzne-koreje-1986098 RIMSKI DANI U MOKROM Priča koja je počela u školskoj učionici, a danas je poznata od Amerike do Južne Koreje], Večernji list, objavljeno 15. kolovoza 2026., pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Mokro''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1403 (99,43 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,50 %) |- |'''ukupno''' |'''1411''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mz-mokro.com/ Mjesna zajednica Mokro] * Dimitrije Sergejevski, [https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-15-16-1960-61/ Bazilika u Mokrom], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Arheologija, nova serija, sv. XV-XVI (1960-1961.) – sadrži slike pojedinih nalaza pronađenih 1958. {{Široki Brijeg}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Široki Brijeg]] 1zqv3zityvx3rl5cc2p19l121ntnq7s 0 641731 7625543 7485046 2026-10-28T10:54:59Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wuerttemberg Banner.svg]] → [[File:Wappenflagge Herzogtum Württemberg.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] · Harmonisation of a fileset 7625543 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv=Bitka kod Petrovaradina |sukob=Habsburško-turski rat 1716. – 1718. |slika=[[Datoteka:Bredael Schlacht bei Peterwardein.jpg|300px]] |opis slike=[[Jan Pieter van Bredael]]: Bitka kod [[Petrovaradin]]a |vrijeme=[[5. kolovoza]] [[1716.]] |mjesto=[[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |ishod= nadmoćna pobjeda [[Kršćanstvo|kršćanskih]] snaga |strana1=[[Slika:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg|25px|border]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]<br>[[File:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|25px|border]] [[Habsburška Monarhija]]<br>[[File:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]]<ref>(mađ.) Liptai Ervin: Magyarország hadtörténete (Military history of Hungary), Zrínyi Katonai Kiadó (Zrínyi Military Publisher), Budapest 1985. 1985. {{ISBN|963-326-337-9}}</ref> <br>[[File:Flag of Hungary (15th century, rectangular).svg|21px|border]] [[Kraljevina Ugarska]]<br>[[Slika:Wappenflagge Herzogtum Württemberg.svg|25px|border]] [[Vojvodstvo Württemberg]]<ref>(mađ.) [http://mek.oszk.hu/09400/09477/html/0019/1699.html c) A péterváradi csata 1716 augusztus 5.-én. (Bánlaky József: A magyar nemzet története)]</ref> |strana2= [[Osmansko Carstvo]] <br> [[Slika:Military flag of the Crimean Tatars.svg|border|25px]] [[Krimski Kanat]]<hr>odmetnuti [[kuruc]]i |zapovjednik1 = [[Slika:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg|25px|border]] [[Eugen Savojski]]<br>[[Slika:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg|25px|border]] [[Manuel od Bragançe, infant Portugala|Manuel]]<br>[[File:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25px]] [[Ivan Pálffy]]<br>[[Slika:Wappenflagge Herzogtum Württemberg.svg|25px|border]] [[Karlo Aleksandar Württemberški|Karlo Aleksandar]] |zapovjednik2 = [[Silahdar Damad Ali-paša|Damad Ali-paša]]† |postrojbe1 = 60.000<ref name="Spencer" /> – 91.300 (41.000 njemačkih, oko 42.000 ugarskih i hrvatskih pograničnih vojnika<ref>''Military History of Hungary'', Zrínyi Military Publisher, 1984.</ref> oko 8.000 vojnika petrovaradinskog garnizona<ref name="vojvodina">(srp.) [https://web.archive.org/web/20170805182120/http://www.vojvodina.com/naslovna/arhiva7/060807.html Vojvodina.com] M. Vn. Plotun u sećanje na heroje. Preuzeto iz lista "Dnevnik" od 07. kolovoza 2006.</ref> |postrojbe2 =nepoznato }} '''Bitka kod Petrovaradina''' bila je bitka kršćanskih snaga protiv osmanskih napadača. Zbila se [[5. kolovoza]] [[1716.]] godine. Bio je to zadnji veliki napad Turaka na ove prostore. Oko 150.000 osmanskih vojnika pod vodstvom [[Silahdar Damad Ali-paša|Damad Ali-paše]] napalo je ove prostore. Dočekalo ih je 90.000 kršćanskih vojnika pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Odbili su osmanski napad i strahovito ih porazili. Nakon bitke nije zastalo, jer osmanska granica ipak je i dalje bila blizu.<ref name="dbp">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/aktivnosti-zavoda/3521-bitka-kod-petrovaradina-1716-godine-i-njeno-znacenje-za-povijest-hrvata-u-vojvodini Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214110946/http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/aktivnosti-zavoda/3521-bitka-kod-petrovaradina-1716-godine-i-njeno-znacenje-za-povijest-hrvata-u-vojvodini |date=14. veljače 2021. }} D.B.P./Hrvatska riječ: ''Bitka kod Petrovaradina 1716. godine i njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini'', 4. prosinca 2016. (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> Bitka je bila važna povijesna prijelomnica. Premda je Osmansko Carstvo bilo na uzmaku i prisiljeno već duže vremena na obrambena djelovanja, ova bitka nije bila tek jedna u toj fazi. Pobjedom u ovoj bitci Osmansko Carstvo moglo je preokrenuti tijek ratovanja. Osvajanjem Petrovaradina ostvarili bi im se preduvjeti za ponovnog pokušaja osvajanja Budima, Pešte, Beča, Zagreba i Praga.<ref name="dbp"/> 1716. je veliki vezir Damat Ali-paša okupio 150.000 osmanskih vojnika kod Beograda.<ref name="Spencer">''A Global Chronology of Conflict: From the Ancient World to the Modern Middle East'', Vol. II, ed. Spencer C. Tucker, (ABC-CLIO, 2010), 721.</ref> U jezgri vojske bilo je 40.000 [[janjičar]]a, 20.000 [[spahija]] i 10.000 Tatara, zajedno s nešto odmetničke [[kuruci|kuručkog]] konjaništva. Kod Zemuna su prešli Savu koncem srpnja i došli na desnu obalu Dunava prema [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], na habsburškom teritoriju. Tatari, Moldavci i kuruci ušli su u [[Transilvanija|Transilvaniju]], ali transilvanske snage nisu bile protivnik po mjeri Tatarima.<ref>Magyarország története 1526-1686 (History of Hungary 1526-1686), Autori: Zsigmond Pach i Ágnes Várkonyi, Akadémia Kiadó (Akadémia Publisher), Budapest 1985. {{ISBN|963-05-4098-3}}</ref> Zapovjednik kršćanskih snaga princ Eugen Savojski odlučio je sraziti se s osmanskim snagama kod Petrovaradina. Dao je izgraditi utvrđenog logora unutar petrovaradinske tvrđave i ondje smjestio carsku vojsku od 83.300 vojnika koji su bili u maršu iz stožera u [[Futog]]u. U tvrđavi je bio garnizon od 8000 vojnika.<ref name="vojvodina" /> U austrijskoj vojsci bili su hrvatsko i ugarsko pješaštvo te konjaničke regimente od oko 42.000 ljudi, pogranični vojnici iz Vojvodine i pomoćne snage iz Württemberga.<ref>[http://mek.oszk.hu/09400/09477/html/0019/1699.html A péterváradi csata (Bánlaky József: A magyar nemzet története)]</ref> [[2. kolovoza]] izbile su prve čarke između carskih i osmanskog konjaništva. Veliki vezir je odmah rasporedio 30.000 janjičara naspram carskih položaja. Iskopali su [[saper|sapove]] i počeli granatirati tvrđavu. Osmanska vojska je pristigla [[3. kolovoza]] 1716. pred zidine Petrovaradina i opsjela ga.<ref name="narod"/> Austrijska vojska, pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog jutra 5. kolovoza odgovorila je izlaskom izvan utvrde.<ref name="narod"/> Jezgra je tek prešla Dunav preko dva pontonska mosta nakon što su se ulogorili. Današnje procjene govore da su osmanske snage navalile s oko 150.000 vojnika, u kojima je bilo i oko 10.000 [[Krimski Tatari|krimskih Tatara]]. Nasuprot njih je bila kršćanska carska vojska imala je oko 65.000 vojnika, a s pomoćnim postrojbama "narodne milicije" ukupno je imala oko 90.000 vojnika. Iako uz mnogobrojne vojnike, okončana je u svega nekoliko sati. Napredna vojna saznanja kršćanske civilizacije pobijedila su zaostale vojne nauke jedne orijentalne vojske koja je zaostala na zasadama fanatizma i pljačke pograničnih područja. Princ Eugen razdvojio je osmansko [[pješaštvo]] od konjaništva. Carsko [[konjaništvo]] je na lijevom krilu potisnulo osmanske spahije konjanike u močvaru koje je tu izgubilo mobilnost. Prepušteni sebi našli su se [[janjičari]] u središtu koje je napalo carsko konjaništvo. Razbijena osmanska vojska uspaničila se i pošla povlačiti. Povlačenje je bilo u rasulu. Da bi spriječio raspad svojih vojnih crta osobno se u borbu uključio sami veliki vezir. U jednom trenutku bitke pogodila ga je topovskakugla. Bitka je bila gotova već poslije 11 sati.<ref name="dbp"/> Ishod bitke također je odredio buduće događaje. Poraz nije bio tek neuspjeli napad, nego je bio strahovit. Zbog težine poraza, Osmanlije bi dugo trebalo za ponovo prikupiti toliko za rat sposobne vojske, uvježbanih vojnika, a zaostajanje u sve skupljoj vojnoj tehnologiji dostupnoj samo na Zapadu osiromašeno orijentalno carstvo više nije moglo nadoknaditi. Osmanlijama je Eugen Savojski trajno je zatvorio mogućnost ponovnog osmanlijskog osvajanja ugarskog i hrvatskog Podunavlja.<ref name="dbp"/> Bitka se odvila na širokom prostoru oko svetišta Gospe Tekijske upravo na dan Gospe Snježne. Kršćanski zapovjednik princ Eugen mnogo je štovao Mati Božju i u toj je činjenici vidio nedvojben znak Gospine potpore.<ref name="dbp"/> Uvjeren da je Gospinim zagovorom izvojevana pobjeda nad osvajačem,<ref name="narod">[https://narod.hr/svijet/5-kolovoza-1716-petrovaradin-vojvodina-velika-pobjeda-krscanske-vojske-nad-turcima Narod.hr] rž: ''5. kolovoza 1716. Petrovaradin (Vojvodina) – velika pobjeda kršćanske vojske nad Turcima'', 5. kolovoza 2016. (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref> u znak zahvalnosti darovao je ondašnjoj kapelici Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije sliku Bogorodice s djetetom – Isusom u naručju, koju je dotada kao svetinju nosio u ratne pohode i pred njom zazivao pomoć s neba za svoju vojsku.<ref name="dbp"/><ref name="narod"/> Od tada je Snježnoj Gospi posvećena crkva na Tekijama, koja se nalazila na samom poprištu bitke.<ref name="dbp"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/bitka-kod-petrovaradina-1716-godine-1103328 Vojna povijest] Bitka kod Petrovaradina 1716. godine *[http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/20-znanost/994-pozivnica-za-kolokvij-bitka-kod-petrovaradina-1716-i-njeno-znacenje-za-povijest-hrvata-u-vojvodini Hrvatska nezavisna lista] Održan kolokvij "Bitka kod Petrovaradina 1716. i njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini" *[https://www.youtube.com/watch?v=s0toba_VB7k YouTube] Tomislav Žigmanov-Bitka kod Petrovaradina njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini *[https://www.youtube.com/watch?v=xoIYFuPo2xQ YouTube] Robert Skenderović-Bitka kod Petrovaradina njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini {{Bitke Hrvata i Osmanlija}} [[Kategorija:Petrovaradin]] [[Kategorija:Austrijske bitke]] [[Kategorija:Mađarske bitke]] [[Kategorija:Osmanske bitke]] [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Petrovaradin]] [[Kategorija:Povijest Srbije]] [[Kategorija:Habsburško-osmanski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)‎]] sar3dsd7020deexsopmiat4aa6v1129 0 644345 7625020 7600423 2026-10-27T12:33:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625020 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Putifigari | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Potuvìgari''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Putifigari - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 34 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 28 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =53,10 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =267 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =729<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =14 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090060 | web_stranica =http://www.comune.putifigari.ss.it | bilješke = }} '''Putifigari''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Potuvìgari'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 267 metara i ima 729 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 53,10&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 14&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Alghero]], [[Ittiri]], [[Uri (Italija)|Uri]] i [[Villanova Monteleone]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|499 |1871.|588 |1881.|632 |1901.|654 |1911.|679 |1921.|663 |1931.|576 |1936.|575 |1951.|693 |1961.|735 |1971.|703 |1981.|727 |1991.|736 |2001.|701 |2011.|757 |2021.|691 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 0mkdgk0kr99s85cg5isx3m2ivx6g467 0 644346 7625033 7600427 2026-10-27T12:52:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625033 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Quartu Sant'Elena | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Cuàrtu Sant'Alèni''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 14 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Cagliari (pokrajina)|Cagliari]] (CA) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =96,41 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =6 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =70 962<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =736 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09045,09046 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =092051 | web_stranica =http://www.comune.quartusantelena.ca.it/ | bilješke = }} '''Quartu Sant'Elena''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Cuàrtu Sant'Alèni'') je grad i [[općina]] (''comune'') u metropolitanskom gradu [[Cagliari (metropolitanski grad)|Cagliariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 6 metara i ima 70&nbsp;962 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 96,41&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 736&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Cagliari]], [[Maracalagonis]], [[Monserrato]], [[Quartucciu]], [[Selargius]] i [[Settimo San Pietro]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|6491 |1871.|6324 |1881.|6636 |1901.|8453 |1911.|9247 |1921.|9936 |1931.|10913 |1936.|12201 |1951.|17579 |1961.|22916 |1971.|30700 |1981.|43896 |1991.|61636 |2001.|68040 |2011.|69296 |2021.|68853 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Mrva-grad-italija}} {{Općine metropolitanskog Cagliarija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] ok5ptv5ch5awvtusv5l6rz7o5vasyha 0 644347 7625295 7600744 2026-10-27T18:49:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625295 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Riola Sardo | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Arriòra''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =48,11 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =9 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 151<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =45 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09070 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095043 | web_stranica =http://www.comune.riolasardo.or.it | bilješke = }} '''Riola Sardo''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Arriòra'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 9 metara i ima 2&nbsp;151 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 48,11&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 45&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Baratili San Pietro]], [[Cabras]], [[Narbolia]], [[Nurachi]] i [[San Vero Milis]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|1122 |1871.|1114 |1881.|1110 |1901.|1396 |1911.|1359 |1921.|1332 |1931.|1411 |1936.|1471 |1951.|1741 |1961.|1943 |1971.|2043 |1981.|2162 |1991.|2143 |2001.|2137 |2011.|2146 |2021.|2060 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] nu2349cezny48j1lv8iryltnoskpotp 0 644348 7625341 7614766 2026-10-27T20:33:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625341 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Romana | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Rumàna''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Romana - Panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 29 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =21,60 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =267 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =543<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =25 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090061 | web_stranica =http://www.comune.romana.ss.it | bilješke = }} '''Romana''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Rumàna'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 267 metara i ima 543 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 21,60&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 25&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Cossoine]], [[Monteleone Rocca Doria]], [[Padria]], [[Thiesi]] i [[Villanova Monteleone]]. == Stanovništvo == {{IT|life}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=17. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=17. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|683 |1871.|710 |1881.|751 |1901.|901 |1911.|886 |1921.|848 |1931.|848 |1936.|842 |1951.|965 |1961.|997 |1971.|778 |1981.|729 |1991.|686 |2001.|619 |2011.|578 |2021.|497 }} === Državljanstvo === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 02bvp2yg97d0s4wrpio27s1mzk9evmr 0 644349 7625384 7600876 2026-10-27T21:31:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625384 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Ruinas | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Arruìnas''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 54 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =30,46 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =359 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =667<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =22 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09085 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095044 | web_stranica =http://www.comuneruinas.it | bilješke = }} '''Ruinas''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Arruìnas'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 359 metara i ima 667 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 30,46&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 22&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Allai]], [[Asuni]], [[Mogorella]], [[Samugheo]], [[Siamanna]], [[Villa Sant'Antonio]] i [[Villaurbana]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|902 |1871.|918 |1881.|986 |1901.|1098 |1911.|1050 |1921.|1091 |1931.|1211 |1936.|1313 |1951.|1482 |1961.|1431 |1971.|1121 |1981.|1061 |1991.|934 |2001.|825 |2011.|728 |2021.|621 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] isw9c7fpscwuubc4zr1im04btllw5ui 2 652841 7625435 7622247 2026-10-27T22:44:36Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 7486643 wikitext text/x-wiki = Novi = = t = [[Benedikta Zelić Bućan]] u svome djelu ''Bosančica u središnjoj Dalmaciji'', navodi da „u samim dokumentima pak za bosančicu ne nalazimo nikakvo posebno ime, nego jednostavno hrvatsko pismo”.<ref name="ZB8" /><!-- Ovo bi se moglo pogledati i potvrditi/doraditi prema dopunjenom izdanju knjige iz 2000-ih --> U srednjoj se i sjevernoj Dalmaciji{{Efn|Pojam „srednje Dalmacije” kako ga koristi Zelić Bućan odnosi se na teritorij u sklopu nekadašnje Mletačke Republike, pa obuhvaća područje današnje srednje i sjeverne Dalmacije.<ref>{{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/61377 |title=Bosančica ili hrvatska ćirilica |last =Kovačić |first= Slavko |year= 2001. |journal= Crkva u svijetu |volume= 36 |issue= 1 |pages=112–117}}</ref>}} od 15. stoljeća pismo nazivalo '''''arvackim''''', '''''arvaskim''''', '''''rvackim''''' i '''''arvaskim''''' zbog dvopismenog okruženja u kojemu se latinicu uglavnom povezivalo s talijanskim i latinskim jezikom, a ćirilica – prilagođena slavenskim jezicima – bila je preferirani, jednostavniji način zapisivanja hrvatskih govora.<ref name="BB16">Ivan Botica i Ružica Brčić, [https://hrcak.srce.hr/192486 "Uvodna studija"], ''Fontes'' 23 (2017.), str. 16.</ref> Jerolim Kaletić, prepisivač hrvatske redakcije [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]] koja je pisana na ćiriliici, za to djelo navodi: ''Gospodin [[Dmine Papalić]] naj<!---NE ISPRAVLJATI-->de ovoj pismo u Kra<!---NE ISPRAVLJATI-->ini u Marković, u jedne knjige stare, pisane '''''harvackim pismom''''', i ispisa rečeni Dmine rič po rič''.<ref name="ZB8" /><ref>Ivan Mužić, [https://archive.org/details/hrvatska_kronika_u_ljetopisu_popa_dukljanina_2011-ivan_muzic/page/16/mode/2up Hrvatska kronika u Ljetopisu popa Dukljanina], Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2011., str. 17.</ref> Dodatak [[Poljički statut|Poljičkog statuta]] (1665.) koristi naziv '''''arvacki'''''.<ref name="ZB8" /><ref>Benedikta Zelić-Bućan, [https://www.hic.ppr.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf Some original testimonies on the national name of the Croatian language], Folia Croatica-Canadiana, br. 2., 1999., str. 7.</ref> U ponekim krajevima koristio se i naziv '''''glagoljica'''''.<ref name="ZB8" /><ref>Stjepan Damjanović, [https://hrcak.srce.hr/file/204010 Hrvatska ćirilična baština u povijesti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji], Filologija, No. 62, 2014., str. 3.</ref> Kasnije su se, tijekom 19. i 20. stoljeća, u jezikoslovnim krugovima razvili „znanstveno-ideološki nazivi i nazivne inačice” za pismo.<ref name="BB16" /> [[Ivan Berčić]] u djelu ''Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni za čitanje crkvenih knjig'' (1860.) pismo naziva '''''bosanska azbukva'''.''<ref name="Berčić" /><ref name="ZB8">Zelić-Bučan, 1961., str. 8.</ref> [[Franjo Rački]] koristi naziv '''''bosanska ćirilica''''', [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] i [[Matija Mesić]] '''''hrvatsko-bosanska ćirilica''''', a [[Vatroslav Jagić]] '''''bosansko-dalmatinska ćirilica'''''.<ref name="ZB8" /> Oblik '''''bosančica''''' [[Fran Kurelac|Frana Kurelca]] popularizirao je [[Ćiro Truhelka]], koji je pismo također nazivao '''''bosanica'''''.<ref>Zelić-Bučan, 1961., str. 9.</ref><ref>Stjepan Damjanović, [https://hrcak.srce.hr/file/204010 Hrvatska ćirilična baština u povijesti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji], Filologija, No. 62, 2014., str. 6.</ref> Također su skovana imena poput '''''arvatica''''', '''''bosanska azbuka''''', '''''bosanska bukvica''''', '''''bukvica''''', '''''divkuša''''', '''''hrvatkica''''', '''''hrvatska ćirilica''''', '''''naša glagoljica''''', '''''pismo arvacko''''', '''''slova arvaska''''', '''''slova srpska''''', '''''zapadna ćirilica''''' i '''''zapadna srpska ćirilica'''''.<ref name="BB16" /> Nepovijesno ime '''''[[poljičica]]''''' označuje inačicu pisma koja je korištena u središnjoj Dalmaciji.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/poljicica Poljičica], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 21. lipnja 2026.</ref> = [[Franjo Wölfl]] = == Povijest == === Pozadina i osnutak kluba === Osnutak Građanskog vezan je za tadašnju političku situaciju u [[Zagreb]]u, odnosno [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja je tada bila dio [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]], kraljevstva [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskog dijela]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Tijekom početka 20. stoljeća po Trojednoj Kraljevini provodila se [[mađarizacija]] protiv koje se otpor iskazivao i kroz [[sport]]. Tako je nastao i Građanski, ali i drugi klubovi po Trojednoj Kraljevini, poput [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonije]] iz [[Slavonski Brod|Broda na Savi]] (današnjeg Slavonskog Broda) 1906.<ref>Nikola Katalinić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00017&page=1568 Podaci o početku nogometa u Slavonskom Brodu], Povijest sporta, god. V., br. 17., ožujak 1974., str. 1568.</ref> Godine 1907. donesena je [[Željezničarska pragmatika]] kojom je [[mađarski jezik|mađarski]] ''[[de facto]]'' postao službeni jezik na željezničama Trojedne Kraljevine.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2203 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203.</ref> U Trojednoj Kraljevini su po željezničkim postajama, uključujući i na zgradi Prometne uprave državnih željeznica (Mihanovićeva ulica 12, danas je na tom mjestu zgrada [[HŽ Infrastruktura|HŽ Infrastrukture]]), postavljene ploče s nazivima stanica na mađarskom (npr. Zágráb umjesto Zagreb).<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2203 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203–2204.</ref> U ožujku 1911. novine su objavljivale da će se u Zagrebu osnovati mađarski klub zvan Zágrábi Magyar Torna­ Klub.<ref name="BC2204">Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2204 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2204.</ref> Taj klub trebao se priključiti [[Mađarski nogometni savez|Mađarskom nogometnom savezu]], premda su svi dotadašnji zagrebački klubovi bili dio [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]].<ref name="BC2204" /> [[Mađarske državne željeznice]] (MÁV) odlučile su poduprijeti klub, nudeći klupske prostorije, dva igrališta, pomoć u poslovanju te privlačenje igrača i publike.<ref name="BC2204" /> Zbog međusobnih svađa, postojeći zagrebački klubovi nisu se mogli oduprijeti nastanku novog mađarskog kluba, stoga je nastala ideja o osnutku novog kluba koji će predstavljati sve građane Zagreba.<ref name="BC2204" /> DODAJ RIJECKI MADARSKI KLUB (JE LI ON ISTO BIO OD ZELJEZNICA?) I HRVATSKI SHPORTSKI SAVEZ NAVEDI TKO SE SVE PSIM RIJECKOG KLUBA NATJECAO U UGARSKOM PRVENSTVU I KADA. NAVEDI PRIMJER BACKE KAO KLUBA KOJI SE NATJECAO U UGARSKOM PRVENSTVU IAKO JE HRVATSKI KLUB === Rana povijest === [[Datoteka:Gradanski 1923.jpg|desno|mini|250 px|Građanski, osvajač [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|prvog izdanja prvenstva Kraljevine SHS 1923.]]]] [[Datoteka:Zrinjski - Građanski Zagreb.jpg|desno|mini|250 px|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] – Građanski Zagreb 2:3, Staro igralište, Mostar, 1940.]] Građanski je osnovan u vrijeme dok je Zagreb bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U proljeće 1911. po Zagrebu su se širili glasine da će se u Zagrebu osnovati mađarski nogometni klub i da će biti član [[Mađarski nogometni savez|Mađarskog nogometnog saveza]] iako su svi zagrebački klubovi bili članovi [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] osnovanog 1909. Klub je 26. travnja 1911. osnovao [[Andrija Mutafelija]] sa skupinom svojih prijatelja u restauraciji Matković, u Frankopanskoj 8. Mutafelija je izabran za prvog predsjednika kluba. Prvo igralište nalazilo se na [[Tuškanac|Tuškancu]], a 1924. dobili su [[Igralište Građanskog|vlastito igralište]]. Igralište je osobno otvorio [[Stjepan Radić]]. Osnovan je kao '''Hrvatski građanski šport klub'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2207.</ref> Isto ime korišteno je na iskaznicama izdanim pet dana nakon osnivačke skupštine.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213.</ref> Od samog osnutka paralelno su korištene varijante s prefiksom ''I.'' (''prvi'') i riječju ''športski'' umjesto ''šport''.<ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=680968 Novosti, 28. travnja 1911., god. V., br. 116., str. 2.]</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681000 Novosti, 15. svibnja 1911., god. V., br. 133., str. 1.]</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681285 Novosti, 19. lipnja 1911., god. V., br. 165., str. 1.]</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681294 Novosti, 26. lipnja 1911., god. V., br. 172., str. 1.]</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681672 Novosti, 3. rujna 1911., god. V., br. 241., str. 4.]</ref><ref>[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=681675 Novosti, 4. rujna 1911., god. V., br. 242., str. 2.]</ref> Na prvoj godišnjoj skupštini održanoj 2. prosinca 1911. ime kluba promijenjeno je u '''Prvi hrvatski građanski športski klub'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1976&broj=00025&page=2207 Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915.], Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213–2114.</ref> Dana 24. lipnja 1912. odobrena su klupska pravila pod imenom '''Hrvatski građanski športski klub'''.<ref>Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1973&broj=00016&page=1480 Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske], Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1480.</ref> Klub je prvu utakmicu igrao protiv [[HAŠK|HAŠK-a]]. Neiskusni igrači Građanskog izgubili su 5:1. Građanski je predstavljao građanstvo, za razliku od HAŠK-a koji je ipak bio poglavito vezan uz [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačko sveučilište]] i akademičare. Osim [[Zagrebački derbi|gradskog derbija]] s HAŠK-om glavni rivali Građanskog bili su [[BSK Beograd|beogradski BSK]], [[HŠK Concordia Zagreb|zagrebačka Concordia]] i [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]]. Drugu utakmicu u klupskoj povijesti Građanski je odigrao 25. svibnja 1911. protiv Unitasa, kluba učenika Obrtne škole u Zagrebu koja je završila 2:2. Bio je to ujedno drugi javni nastup purgerskoga kluba, nepunih mjesec dana nakon konstituirajuće skupštine. Purgeri su zaigrali u svojim prvim dresovima koji su tada bili žuto-crveni. Istrčali su u sastavu: Siebenschein, Rožić, Schiffer, Šicko, Leško, Benić, Horvat, Pogačić, Stary, Vrbanić, Šefranek.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan-2505 gnkdinamo.hr] ''Na današnji dan 25.5.1911.''' (pristupljeno 1. srpnja 2020.)</ref> Građanski je 1923. pobjedom u finalu protiv [[HŠK Penkala Zagreb|Penkale]] pvi put osvojio [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kup Zagrebačkoga nogometnog podsaveza]]. Purgeri su pobijedili sa 6:1, trostruki je strijelac bio [[Franz Mantler]], jedan gol postigli su [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]] i [[Vjekoslav Mesić]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/na-danasnji-dan-2405 gnkdinamo.hr] ''Na današnji dan 24.5.1923.''' (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref> = A = = Pravila zagrebačkih društava = Trebalo bi pronaći i druga društva, npr. Styx, Pique (Unitas). Neki dijelovi grada će možda biti navedeni pod drugim mjestima (Vrapče, Kustošija, Črnomerec i sl.). pogledaj i dr. pojmove, npr. nogomet i ateltika. ; 1904. * Hrvatski akademski klub Styx -> [[HSK Academia Zagreb]] ; 1906. * Prvi nogometni i športski klub -> [[PNIŠK]] ;1912. * Hrvatski građanski sportski klub -> [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]] * Hrvatski sportski klub Concordia -> [[HŠK Concordia Zagreb]] ;1913. * Hrvatski tipografski športski klub Zagreb -> [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb]] * Sport-klub Viktoria zagrebačke strojarnice kr. ug. državnih željeznica -> [[ZŠK Viktorija]]??? ;1914. * Židovsko gombalačko i športsko društvo u Zagrebu -> [[ŽGIŠD Makabi Zagreb]] (prije fuzije s Makabijem) ;1918. * Atletski športski klub Croatia -> [[AŠK Croatia Zagreb]] * Hrvatski športski klub Ilirija -> [[HŠK Ilirija Zagreb]] * Hrvatski športski klub Šparta -> [[HŠK Šparta Zagreb]] ;1919. * Židovsko gombalačko i športsko društvo Makkabi -> [[ŽGIŠD Makabi Zagreb]] (prije fuzije sa ŽGIŠD-om) * Hrvatski akademski športski klub -> [[HAŠK]] * Hrvatski radnički šport klub Velebit -> [[HRŠK Velebit Zagreb]] (ako se ne varam Cuvaj u Povijesti sporta koristi "športski", "sportski" ili tako nešto) * Hrvatski šport klub Slaven -> [[HŠK Slaven Zagreb]] * Hrvatski športski klub Slavija -> [[HŠK Slavija Zagreb]] * Prvi hrvatski izletni klub Pique u Zagrebu -> ovaj jedino navodim zbog [[HŠK Unitas Zagreb]] * Športski klub Viktorija -> [[ZŠK Viktorija]] ; 1920. * Židovsko gombalačko i športsko društvo Makkabi -> [[ŽGIŠD Makabi Zagreb]] * Hrvatski poštanski sportski klub -> [[NK Poštar Zagreb]] * Hrvatski šport klub Sava -> [[HŠK Sava Zagreb]] * Hrvatski športski klub Penkala -> [[HŠK Penkala Zagreb]] * Hrvatski športski klub Slavija u Zagrebu -> [[HŠK Slavija Zagreb]] (zašto ponovno?) * Radnički i športski klub Proleter -> [[RŠK Amateur Zagreb]] ; 1921. * Atletski športski klub Croatia -> [[AŠK Croatia Zagreb]] * Brijački športski klub -> [[BŠK Union Zagreb]] * Hrvatski akademski sportski klub u Zagrebu -> [[HAŠK]]??? * Športski klub Željezničar -> [[ŠK Željezničar Zagreb]] * Šport klub Olimpya (sic!) -> [[HŠK Olympia Zagreb]] ; 1922. * Brijački športski klub Union -> [[BŠK Union Zagreb]] * H.Š.K. Uskok -> [[HŠK Uskok Zagreb]] * Hrvatski športski klub Atena -> [[HŠK Atena Zagreb]] * Hrvatski športski klub Derby -> [[HŠK Derby Zagreb]] * Hrvatski športski klub Galeb -> nemamo članak??? (navodi se kao nogometni, a ne sportski klub) * Hrvatski športski klub Tipografija -> [[HŠK Tipografija Zagreb]] * Hrvatski športski klub Unitas -> [[HŠK Unitas Zagreb]] * Hrvatski športski klub Uskok -> [[HŠK Uskok Zagreb]] (ponovno!) * Radnički športski klub Amateur -> [[RŠK Amateur Zagreb]] * Športski klub Ferraria u Zagrebu -> [[ŠK Ferraria Zagreb]] ;1923. * Hrvatski športski klub Derby -> [[HŠK Derby Zagreb]] (zašto ponovno?) * Hrvatski športski klub Slavija -> [[HŠK Slavija Zagreb]] (zašto ponovno?) * Pekarski športski klub -> [[Prvi pekarski ŠK Zagreb]] ;1924. * Hrvatski šport klub Olympia -> [[HŠK Olympia Zagreb]] * Konobarski športski klub Sloga -> [[KŠK Hajduk Zagreb]] ; 1925. * Hrvatski športski klub Maksimir -> [[HŠK Maksimir Zagreb]] * Hrvatski športski klub Uskok -> [[HŠK Uskok Zagreb]] (ponovno!) * Sportski klub Gradjevinara -> [[NK Građevinar Zagreb]]??? ; 1926. * Hrvatski športski klub Trnje u Zagrebu -> [[HŠK Trnje Zagreb]] * Hrvatski športski klub Zrinski sa sjedištem u Zagrebu -> spominje se u [[HŠK Zagorac Zagreb]] * Mesarsko teško-atletski koturaški šport klub u Zagrebu -> [[NK Mesarski Zagreb]]??? * Športski klub Meteor -> [[HŠK Meteor Zagreb]] * Zagrebački sport klub -> [[Zagrebački ŠK]] ; 1927. * Hrvatski gradjanski športski klub -> [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]??? (sigurno nije [[ZŠK Građanski 1911]]) * Hrvatski športski klub Zagrebački Elktrični [sic!] Tramway -> [[HŠK ZET Zagreb]] * Športsko udruženje Kastner und Öhler -> spominje se u [[HŠK Uskok Zagreb]] ; 1928. * Hrvatski športski klub Šparta -> [[HŠK Šparta Zagreb]] * Športski klub Ličanin -> [[HŠK Ličanin Zagreb]] * Športski klub Shell -> potencijalni klub??? * Športski klub Zvijezda -> navodi se u [[HŠK Zmaj Zagreb]] ; 1929. * Šoferski športski klub -> [[Šoferski ŠK Zagreb]] ; 1930. * Hrvatski udruženi športski klub -> [[Hrvatski udruženi športski klub Zagreb]] * Konobarski športski klub Hajduk -> [[KŠK Hajduk Zagreb]] * Policijski športski klub u Zagreb -> [[Redarstveni ŠK Zagreb]] * Športski klub Metalac -> [[NK Kustošija Zagreb]] ; 1931. * Športski klub gradske električne centrale -> spominje se u [[HŠK Šparta Zagreb]] * Športski klub Graničar -> koji je to klub??? * Športski klub Jugoslavija -> [[ŠK Jugoslavija Zagreb]] * Zagrebački trgovački športski klub -> [[Trgovački ŠK Zagreb]] (mijenjati ime članka?) ; 1932. * Hrvatski športski klub električne centrale Šparta -> [[HŠK Šparta Zagreb]] * Hrvatski športski klub Zrinjski u Zagrebu -> spominje se u [[HŠK Zagorac Zagreb]] * Sportski klub Željezničar -> [[ŠK Željezničar Zagreb]] * Športski klub Skakavci -> [[HŠK Skakavci Zagreb]] * Športski klub Sremac u Zagrebu * Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita -> [[HŠK Vila Velebita Zagreb]] ; 1933. * Šport klub Horvati -> nepoznat klub??? * Športski klub Siget -> nazvan po btici ili dijelu grada? ; 1934. * Sport klub Jugoslavija -> [[ŠK Jugoslavija Zagreb]] * Športski klub Isis -> nepoznat klub?? * Sportski klub Pešćenica -> nepoznat klub?? (nema veze s onom Pešćenicom/Borongaj) * Sportski klub Standard Vacuum -> nepoznat klub?? * Športski klub Zagorac -> [[HŠK Zagorac Zagreb]] ; 1935. * Jugoslavenski športski klub Branimir -> nepoznat klub?? * Sportski klub Frankopan -> [[HŠK Frankopan Kustošija]] * Športski klub Shell -> nepoznat klub?? * Sportski klub Zagreb -> [[ŠK Zagreb]]??? ; 1936. * Sportski klub Tekstilac -> [[NK Ravnice]] ; 1937. * Hrvatski akademski športski klub -> [[HAŠK]]??? * Omladinsko izletničko, športsko i uzgojno društvo Junak -> nepoznat klub?? * Omladinsko izletničko, športsko i uzgojno društvo Mladost -> nepoznat klub?? (moguće istoimeno komunističko društvo) * Športski klub Ferraria -> [[ŠK Ferraria Zagreb]] ; 1938. * Brijački športski klub Jednakost -> nemamo članak * Hrvatski akademski športski klub -> [[HAŠK]]??? * Hrvatski športski klub Zec -> nemamo članak (moguće da je ZEC i da je nazvan po nekakvom vlaku) * Mesarski športski klub u Zagrebu -> [[NK Mesarski Zagreb]] * Športski klub Borac -> [[HŠK Sava Zagreb]] * Športski klub Jarun -> [[NK Jarun Zagreb]] * Sportski klub Jugoslavija-Zagreb -> [[ŠK Jugoslavija Zagreb]] * Sportski klub Obnova -> nemamo članak * Športski klub Rapid -> nemamo članak, jedan od brojnih klubova s ovim imenom ; 1939. * Hrvatski športski i turistički klub Tomislav u Zagrebu -> [[HŠK Tomislav Zagreb]]??? * Sportski klub omladine Jedinstvo -> nemamo članak??? ; 1940. * Hrvatski športski i turistički klub Tomislav u Zagrebu -> [[HŠK Tomislav Zagreb]]??? * Hrvatski športski klub Ferraria u Zagrebu -> [[ŠK Ferraria Zagreb]] * Prvi hrvatski mesarski športski klub u Zagrebu -> je li to [[NK Mesarski Zagreb]] * Športski klub Meteor -> [[HŠK Meteor Zagreb]] * Športski klub Savica -> [[RNK Savica Zagreb]] ; 1941. * I. Hrvatski željezničarski športski klub Zagreb -> [[ŠK Željezničar Zagreb]] = Clubs from Bosnia and Herzegovina with prefixes = Only includes posts from images, as they are undeniable proof that such prefix was used (no copying error). == 100% confirmed == This shorter list consists of clubs with 100% provable names as they are written by the club itself (e.g. on mail, badge, official seal etc.). === New clubs === * NŠK Borba Bosanska Dubica [https://www.facebook.com/photo?fbid=1182168740563282&set=pb.100063105015387.-2207520000] * SK Balkan Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168730563283&set=pb.100063105015387.-2207520000] * ŠK Union Bosanski Brod [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168723896617&set=pb.100063105015387.-2207520000] * RŠK Vrbas Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168563896633&set=pb.100063105015387.-2207520000] * SK Dobor Derventa [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168507229972&set=pb.100063105015387.-2207520000] * GŠK Krajišnik Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168487229974&set=pb.100063105015387.-2207520000] * GŠK Sloga Bosanska Gradiška (prethodno Vihor) [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1182168477229975&set=pb.100063105015387.-2207520000] === Sarajevo clubs === * Bar-Kohba – I researched this earlier. The club spelt its name in various ways * ŠK Behar * ŠK Đerzelez (on badge, printed material), however SK Đerzelez was printed in the club rules * SK Građanski * SK Grafičar * RŠK Hajduk * HAŠK * ŠK Hrasničar * Hrvatski ŠK * SK Jugoslavija * SK Junak * JOŠK * JSK Makabi * Olimpijski ŠK * Pofalički SK (or is it Pofalićki???) * ŠK Petar Kočić (written in club rules), SK Petar Kočić (on badge) * SK Poštar * Sarajevski SK (club badge, seal), although we need to be careful as there were 2 clubs called Sarajevski, meaning that one of them could've been Sarajevski ŠK * SK Slavija * SK Sloga * ŠK Sparta (we'll have to investigate this one, as some sources call it Šparta, a name change perhaps?) * AC Troja * ŠK Željezničar === Non-Sarajevo clubs === * Some B. Novi club * ŠK Bjelašnica Pazarić * ŠK Borac Ilijaš * NŠK Borac Jajce * SK Bosanac B. Šamac * ŠK Bosanac Višegrad * ŠK Bura Tuzla * GSK Desta Teslić * HŠK Frankopan Široki Brijeg * ŠK Inač Fojnica * JŠK Jadran Mostar * ŠK Jadran Visoko * Kara-Đorđe B. Gradiška * SK Krajišnik Banja Luka * ŠK Rudar Kakanj * Semizovački SK * SK Solvay Lukavac * SK Sretno Breza * SK Tomašević Ključ (possibly non-official source, so maybe not 100% provable) * TOŠK Tešanj * ŠK Vardar Mostar * RŠK Velež Mostar * ŠK Virtus Sjetlin'''e''' [sic!] * ŠK Zmaj od Bosne Tuzla * Loptački klub Zora Bijeljina * MŠK Zora B. Novi (possibly non-official source, so maybe not 100% provable) * HŠK Zrinjski Mostar * HŠK Zrinjski Tuzla * RSK Željezara Zenica (on badge, on a sign with players/fans, this sign wasn't added by someone else, like written on the picture), RŠK Željezara Zenica (printed on flag) == The entire list == Below are the sources I used for the upper list === Sarajevo clubs === * JŠD Bar-Kohba [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1005364729970518&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŽŠK Barkochba [https://www.facebook.com/photo/?fbid=826396541200672&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Bar Kochba [https://www.facebook.com/photo/?fbid=647017632471898&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŽSD Bar Kohba [https://www.facebook.com/photo/?fbid=549771032196559&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŽSK Bar-kohba [https://www.facebook.com/photo/?fbid=549769228863406&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Behar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=689487726498055&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Borac [https://www.facebook.com/photo/?fbid=901857700321222&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Čaplja [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894741257355&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Đerzelez [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191193927705&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1419173515256302&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=841254876381505&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Đerzelez [https://www.facebook.com/photo/?fbid=975397594573732&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1274250263081962&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826394214534238&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Građanski [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1024183908088600&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Građanski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=553221245184871&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Grafičar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1210128792827443&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826395044534155&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RSK Hajduk [https://www.facebook.com/photo/?fbid=607907447989417&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=548487710598058&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1122556268251363&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1097247184115605&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1076254436214880&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=993801671126824&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=883906202116372&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Hajduk [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1137209855059171&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191107261047&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1004772441636247&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=607907227989439&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=538634038250092&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=501653088614854&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=488447853268711&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1399975660509421&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1114837902356533&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=936016953571963&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826391767867816&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * HAŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=588519256594903&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826395157867477&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Hrasno [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894741257355&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Hrasničar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894697924026&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=538634038250092&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Hrasničar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=609456927834469&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Hrvatski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=931062369007255&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=655383649908463&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=655383649908463&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=607907034656125&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=437662178347279&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1046639642509693&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=766966810476979&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Jug. Mus. ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=549769228863406&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Jugoslavija [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1031135357393455&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Junak [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1215381792302143&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JOŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191107261047&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=605993978180764&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894697924026&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1236306913542964&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1038295260010798&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JSK Makabi [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191193927705&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=889332609846898&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Makabi [https://www.facebook.com/photo/?fbid=928775242569301&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=928775262569299&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=928775125902646&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=619422081898120&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Muslimanski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=655383649908463&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=846929802480679&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=667355070438154&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Muslimanski đački ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=766966890476971&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Olimpijski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1338002780040043&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SSSK Osman [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1028865874287070&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Pofalićki SK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191177261040&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1150348732138783&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Petar Kočič [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191177261040&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Petar Kočić [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1350597695447218&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826394831200843&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Poštar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=693404476106380&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1073106089863048&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=703668786806782&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Sarajevski SK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=936016913571967&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=826394751200851&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Sarajevski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1059050617935262&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=572771456563183&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=555174364989559&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Slavija [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191193927705&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191107261047&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=972284691551689&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=923934533053372&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=923934499720042&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=923934459720046&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=608336661279829&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=608336561279839&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=550503290396500&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=548487710598058&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=512306710882825&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=501653088614854&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1378160909357563&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1148841225622867&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1116629322177391&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1052029931970664&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=936016836905308&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Slavija [https://www.facebook.com/photo/?fbid=608336777946484&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Sloga [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1212222172618105&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1158421511331505&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1076875869486070&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1058471197993204&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1028165201023804&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1028165147690476&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=897485700758422&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Sparta [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1008395086334149&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1008395033000821&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=584167988756863&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] ** I've also seen Šparta, e.g. [https://www.facebook.com/photo/?fbid=684817702025224&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=572771519896510&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Srpski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=655383649908463&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=607907227989439&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1028296241010700&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=866845540489105&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=553606175146378&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=549769228863406&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * AC Troja [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1150845025422487&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1030453067461684&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=572771456563183&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Željezničar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=975147062992285&set=a.469721896868140&locale=hr_HR] * ŠK Željezničar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=605993978180764&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=605993851514110&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Židovski ŠK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=655383649908463&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] ;NDH sources [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541895017923994&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=477044491075714&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=436342568479240&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1155552521618404&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=854657636647729&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1087526798420977&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR 1942 club list] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1051695475337443&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR Another club list] === Non-Sarajevo clubs === * Some B. Novi club [https://www.facebook.com/photo/?fbid=831045897402403&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Balkan Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=891768376269988&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Bjelašnica Pazarić [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1112293315944325&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Bojna Travnik [https://www.facebook.com/photo/?fbid=926348151205510&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=865334483973544&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Borac Drvar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=893672081139784&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Borac Ilijaš [https://www.facebook.com/photo/?fbid=491875092925987&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1393373154503005&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * NŠK Borac Jajce [https://www.facebook.com/photo/?fbid=851936938646632&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RSK (JRSK?) Borac Jajce [https://www.facebook.com/photo?fbid=911853035988355&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RSK Borac Višegrad [https://www.facebook.com/photo/?fbid=907527616420897&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Bosanac B. Šamac [https://www.facebook.com/photo/?fbid=836257630214563&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Bosanac Višegrad [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1016898772150447&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * NSK Buna B. Dubica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=912605909246401&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Bura Tuzla [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1035638920276432&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * GSK Desta Teslić [https://www.facebook.com/photo/?fbid=899240212189471&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * HŠK Frankopan Široki Brijeg [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1016194185554239&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Građanski Prijedor [https://www.facebook.com/photo/?fbid=891096893003803&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Građanski Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1160383374468652&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Inač Fojnica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1042227886284202&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Inać Fojnica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1240101636496825&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JŠK Jadran Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1050413558798968&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Jadran Visoko [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1007516286422029&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Jahorina [https://www.facebook.com/photo/?fbid=568778963629099&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JŠK Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191193927705&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=607907447989417&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10222851185242405&set=p.10222851185242405&type=3][https://www.facebook.com/photo/?fbid=804445356729124&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JŠK Travnik [https://www.facebook.com/photo/?fbid=926348151205510&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * PNŠK Jug Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=889884119791747&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Jugoslavija Čapljina [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10222851185242405&set=p.10222851185242405&type=3] * Kara-Đorđe B. Gradiška [https://www.facebook.com/photo/?fbid=831045830735743&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Krajišnik Banja Luka [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1262552407585081&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1070386583468332&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RSK Metalac Vareš [https://www.facebook.com/photo/?fbid=904697246703934&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Obilić Teslić [https://www.facebook.com/photo/?fbid=572771456563183&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Osman Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1018857045287953&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Ozren Doboj [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1389551528218501&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Plamen Travnik [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894421257387&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Podrinje Bijeljina [https://www.facebook.com/photo/?fbid=794555487718111&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Proleter Teslić??? [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1389551528218501&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Rudar Kakanj [https://www.facebook.com/photo/?fbid=844795789360747&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=844795742694085&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=844795669360759&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * LSK Sava B. Gradiška [https://www.facebook.com/photo/?fbid=774834863023507&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Semizovački SK [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1059747557865568&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Slavija Prijedor [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1264033174103671&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Sloboda Tuzla [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894421257387&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Soko(l) Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1325219701318351&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/469144660259197/photos/p.1327344904439164/1327344904439164/?type=3] * SK Solvay Lukavac [https://www.facebook.com/photo?fbid=1148747650572058&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=822843204889339&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Sretno Breza [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1024850868021904&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Šumadija Tuzla/Tuzlanski SK Tuzla [https://www.facebook.com/photo/?fbid=537371518376344&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Tomašević Ključ [https://www.facebook.com/photo/?fbid=849741768866149&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Timor Vogošća [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1159081851265471&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Ugar Turbe [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894697924026&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * TOŠK Tešanj [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1075706142936376&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Vardar Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1009127396260918&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Velež Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=566006225512873&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1386801995160121&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1042699099570414&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=883225482184444&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=834142023759457&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=818356148671378&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Virtus Sjetlin'''e''' [sic!] [https://www.facebook.com/photo/?fbid=826394617867531&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * ŠK Zmaj od Bosne Tuzla [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1116161872224136&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Loptački klub Zora Bijeljina [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1084275455412778&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=822843051556021&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * MŠK Zora B. Novi [https://www.facebook.com/photo/?fbid=920375275136131&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * HSK Zrinjski Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=851937275313265&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * HŠK Zrinjski Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1034961167010874&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * HŠK Zrinjski Tuzla [https://www.facebook.com/photo/?fbid=464682615645235&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=1055822258258098&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RSK Željezara Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=822842914889368&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=796401547533505&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * RŠK Željezara Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1386801995160121&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=818356345338025&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * SK Željezara Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1065332217307102&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] == Other info == * 1931 club list [https://www.facebook.com/photo/?fbid=477045924408904&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Bijeljina [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1253698158470506&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Bratstvo B. Dubica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1091769066269917&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Građanski Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191177261040&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * A lot of pages on RŠK Hajduk Sarajevo from here onwards [https://www.facebook.com/photo/?fbid=810154616158198&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] also see [https://www.facebook.com/photo/?fbid=560250577815271&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Hrasničar Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=541894741257355&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JŠK Mostar [https://www.facebook.com/photo/?fbid=940443529795972&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * JOŠK Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191107261047&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Jugoslavija Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191177261040&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Makabi Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191193927705&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Osman Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=516383350475161&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo?fbid=516383307141832&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/photo/?fbid=739000136606980&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Pofalićki Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1015191177261040&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Sloga Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=897485700758422&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * Soko(l) Zenica [https://www.facebook.com/photo/?fbid=1325219701318351&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR][https://www.facebook.com/469144660259197/photos/p.1327344904439164/1327344904439164/?type=3] * The following posts are a book on SK SLavija Sarajevo [https://www.facebook.com/photo/?fbid=917241692116156&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] The cover is [https://www.facebook.com/photo/?fbid=917240718782920&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] * More info on Slavija [https://www.facebook.com/photo/?fbid=902564283583897&set=pb.100063105015387.-2207520000&locale=hr_HR] = EFJ = Popis klubova obrađenih u [https://efk.lzmk.hr/ Enciklopediji fizičke kulture]: * Amater Trbovlje * Amateur Zagreb * Anarh Split * Arsenal Tivat * Bačka Subotica * Bački Petrovac * Banat Veliki Bečkerek * OFK Beograd * BSK Beograd * Borac Banja Luka * Borac Čačak * Borac Jajce * Borovo * Bosna Sarajevo * Branik Maribor * Budućnost Maribor * Croatia Zagreb * Crvena zvezda Beograd * Čelik Zenica * Dinamo Zagreb * Električna centrala Beograd * Fužinar * Goranin Delnice * Građanski Zagreb * Grafičar Skoplje * Grafičar Zagreb * Hajduk Pakrac * Hajduk Sarajevo * Hajduk Slavonska Orahovica * Hajduk Split * Hajduk Zagreb * HAŠK Zagreb * Hermes Ljubljana * Ilirija Ljubljana * Jedinstvo Mostar * Jedinstvo Pljevlja * Jedinstvo Trebinje * Jedinstvo Zagreb (pod Jedinstvo (dodatak) se navodi) * Jesenice * Jugoslavija Beograd * Kladivar Celje * Lokomotiva Zagreb * Lovćen Cetinje * Makabi Zagreb * Makljen Peozor (ili Prozor-Rama, vidi kako se tada zvalo mjesto) * Marx Daruvar * Metalac Zagreb * Mladost Zagreb (razbacano po člancima) * Nada Split * NAK Novi Sad * Nevesinjac Nevesinje * Obilić Veliki Bečkerek * Olimpija Karlovac * Olimpija Ljubljana * Omladina Mostar * OŠK Stolac * Partizan Beograd * Partizan Topusko * Pekar Beograd * Pekarski Zagreb * Pelister Bitolj * Podgrmeč Sanski Most * Polet Beograd * Primorje Ljubljana * Proleter Leskovac * Proleter Niš * Proleter Zagreb * Proleter Zrenjanin * PNIŠK (Prvi nogometni i športski klub) * Rabotnički Skoplje * Rabotnik Bitolj * Radnički Beograd * Radnički Kragujevac * Radnički Niš * Radnički Novi Sad * Radnički Šabac * Radnički Veliki Bečkerek * Rijeka * Sarajevo * SD Senta * ZAK Senta * Slavija Novi Sad * Slavija Osijek * Sloboda Konjic * Sloboda Užice * Sloga Beograd * Sloga Osijek * Sloga Vinkovci * Sloga (Eintracht) Maribor * Slovan Ljubljana * Soko Beograd * Somborsko Sportsko Udruženje * Spartak Subotica * Spartakus Kraljevo * (RNK) Split * Srbija Kikinda * Srpski mač Beograd * Svoboda (diljem Slovenije) * Šajkaš Kovilj * Šibenik * Šparta Zagreb * Šumadija Kragujevac * Tekstilac Zagreb * Trešnjevka Zagreb * Troglav Livno * Troja Sarajevo * Vardar Skoplje * Varteks Varaždin * Velež Mostar * Victoria Sušak * Viktorija Zagreb * Vojvodina Novi Sad * Zadar * Zagreb * Zmaj Makarska * Zora Trbovlje * Železničar Beograd * Železničar Maribor * Željezničar Karlovac * Željezničar Sarajevo * Željezničar Zagreb = Maksimir = * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FMladi+milicionar%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 NAĐI KOJI KLUB JE OVO NA NK MAKSIMIR] * Borac [https://web.archive.org/web/20170413010742/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/borac.htm] * [[NK Bregana]] [https://web.archive.org/web/20170512030306/http://www.nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/bregana.htm] * [[NK Cestogradnja Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413033059/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/cestogradnja.htm] * [[NK Ciglana Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413075248/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/ciglana.htm] * DSC [https://web.archive.org/web/20170413144413/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/dsc.htm] * [[NK Elektrosond Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413105003/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/elektrosond.htm] * NK Elka [https://web.archive.org/web/20170413084116/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/elka.htm] * [[HŠK Frankopan Zagreb]] (ili bolje Kustošija?) [https://web.archive.org/web/20170413082140/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/frankopan(z).htm] * [[NK Galeb Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413131213/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/galeb.htm] * [[NK Građevinar Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413010605/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/gradevinar.htm] * ne valja [[NK HAŠK Zagreb]] (usp. s [https://web.archive.org/web/20170413131117/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/hask(tpk).htm] i dr. izvorima ako postoje) * [[NK Jadran Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413070129/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/jadran(z).htm] * Kožarac? [https://web.archive.org/web/20170413070106/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/kozarac.htm] * SD Slobda (vidi [[NK Kustošija]], prouči od kad je Kustošija dio ZG-a) [https://web.archive.org/web/20170413131104/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/kustosija(sloboda).htm] * Me-Ba [https://web.archive.org/web/20170413073146/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/me-ba.htm] * Metal Remetinec? [https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm] * Nadopuni [[ANK Mladost Zagreb]] s [https://web.archive.org/web/20170413031823/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/mladost(zg).htm] * Olympia [https://web.archive.org/web/20170413091842/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/olympia.htm] za ovaj klub sam viđao u člancima da se različito piše u člancima na wiki pa opregledaj i ispravi * [[NK Papirničar Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170715003431/http://www.nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/papirnicar.htm] * [[NK Peščenica Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413005815/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/pescenica.htm] * [[NK Pliva Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413131045/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/pliva.htm] * [[NK Prvomajska Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413093652/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/prvomajska.htm] * Redarstveni (prije Policijski, naziv koji sam viđao više put tako da trebaš prepraviti poveznice) [https://web.archive.org/web/20170413070526/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/redarstveni.htm] * [[RNK Savica Zagreb]] (pogledaj poveznice u drugim člancima, tipa Derby) [https://web.archive.org/web/20170413130224/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/savica.htm] * [[HŠK Sigečica Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413144531/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/sigecica.htm] * [[HŠK Skakavci Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20160422040241/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/skakavci.htm] * [[NK Spartak Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413084027/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/spartak.htm] * [[Šoferski ŠK Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413070143/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/soferski.htm] * Nadopuni [[NK Ravnice]] [https://web.archive.org/web/20170413070716/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/tekstilac_ravnice.htm] * [[NK TIL Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413070155/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/til.htm] * [[HŠK Tipografija Zagreb]] (provjeri poveznice, svugdej se spominje ovaj klub!) [https://web.archive.org/web/20170413011905/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/tipografija.htm] * [[HŠK Tomislav Zagreb]] (ako se ne varam viđao sam da se Tomisalv spajjao s drugim klubom ili nešto slično) [https://web.archive.org/web/20170413042911/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/tomislav.htm] * Nadopuni [[NK Trešnjevka Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413010617/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/tresnjevka.htm] * Hrvatski trgovački športski klub (provjeri poveznice, može biti svašta poput HTŠK ili HTŠK Zagreb) [https://web.archive.org/web/20170413064129/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/trgovacki.htm] * Udruženi [https://web.archive.org/web/20170413100049/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/udruzeni.htm] * [[NK Uljara Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413011218/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/uljara.htm] * [[HŠK Unitas Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413130246/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/unitas.htm] * [[HŠK Uskok Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413084152/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/uskok.htm] * [[NK Ventilator Zagreb]] (dodati poveznicu u [[NK Lučko]] gdje je boldano) [https://web.archive.org/web/20170413131209/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/ventilator.htm] * [[NK Vila Velebita Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413131156/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/vila_velebita.htm] * [[NK Vodovod Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413130216/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/vodovod.htm] * Preskoio sam [[NK Vrapče Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413084032/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/vrapce.htm] * Preskočio sam [[NK Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413024502/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm] * [[NK Zubar Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413070058/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zubar.htm] * [[NK Zvijezda Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413130159/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zvijezda.htm] * [[HŠK Zvonimir Zagreb]] [https://web.archive.org/web/20170413070609/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zvonimir.htm] ;Povijest sporta (Vezano za Zagreb) * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197000002&preu=&U= Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza] * [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00019&page=1768 Povijest židovskog gombalačkog i športskog društva “Makabi” u Zagrebu] * [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197500022&preu=&U= Deset burnih godina radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919-1928] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197500023&preu=&U= policije rastjerani igrači Proletera I Amaterura kolektivno prelaze u Savu (1929-1938) i Borac (1938-19] '''SAVA I BORAC''' * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197500024&preu=&U= Prvi nogometni i športski klub PNIŠK u Zagrebu] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197600025&preu=&U= Prvi hrvatski Građanski športski klub u Zagrebu 1911-1915.] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197600028&preu=&U= Prvo I nedovršeno nogometno prvenstvo Hrvatske I Slavonije 1912/1913. godine] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197600028&preu=&U= Od zagrebačke >elipse< do >sednjoškolskog igrališta<] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197700030&preu=&U= Ni drugo nogometno prvenstvo Hrvatske I slavonije, 1914. godine, nije dovrseno] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197700031&preu=&U= Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906-1919.] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197700032&preu=&U= Nogometna sekcija HŠK Concordije, Zagreb 1919-1944.] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197800035&preu=&U= Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909-1910] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197800036&preu=&U= Ime grada Zagreba imala su četiri kluba]ž * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197900038&preu=&U= Osnivanje sporstkog kluba Metalac u Zagrebu 1929. godine] *[https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197900038&preu=&U= Dopuna podataka o Tipografskom sportskom klubu “Zagreb”] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198000044&preu=&U= Nogometne utakmice u dobrotvorne svrhe 1914.-1918. g.] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198100048&preu=&U= Prvi hrvatski građanski ŠK- Zagreb] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198200052&preu=&U= Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198200053&preu=&U= Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) 1914-1924. (Nastavak - 2)] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198300054&preu=&U= Hravtski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198300055&preu=&U= Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb(4)] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198300056&preu=&U= Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198300057&preu=&U= Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198500066&preu=&U= godina od prve javne nogometne utakmice u Jugoslaviji i nogometna zbivanja u Zagrebu prije osamde] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198900079&preu=&U= Dva nogonetna prvenstva Hrvatske i Slavonije prije prvog svjetskog rata] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=198900080&preu=&U= Neki podaci o sportskom životu za vrijeme II. Svjetskog rata u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=199600109&preu=&U= Nogometna Prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945. godine] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197500021&preu=&U= Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)] * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197100006&preu=&U= Neki pogledi na razvitak naprednog radničkog sportskog pokreta u Hrvatskoj od 1919. Do 1941.] ;Nevezano za Zagreb * [https://library.foi.hr/lib/casopis.php?B=1&item=S02209&broj=197400017&preu=&U= Sjeti se gdje ti je bilo potrebno za Troja Sarajevo] = Klubovi NDH = Nažalost nemam popis za sve klubove iz NDH za 1943. Ovaj popis će popisati klubove koje spominju službene vijesti HNS-a koje su objavljene u novinama Nova Hrvatska. Odlučio sam koristiti samo službene vijesti jer je riječ o legalnim tekstovima, pa su korišteni točni prefiksi klubova. ;Osječki nogometni dosavez Osijek se piše kao Osiek. * [[HNK Cibalia|HGŠK Cibalia Vinkovci]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * SV Germanija ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) – nadalje se višestruko spominje SV Germania Osiek ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 str. 12.]) * HŠK Hajduk Osiek ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * [[NK Grafičar Osijek|HŠK Grafičar Osiek]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * H Gradjanski ŠK Osiek ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) – Š znači športski (ne šport kao nekoliko desetljeća prije) ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 str. 12.]). * HŠK Šparta Vukovar ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) * [[NK Olimpija Osijek|HŠK Olimpia Osiek]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000281 str. 10.]) * ŠK HRS-a Radnik Vukovar, ali i HŠK Radnik Vukovar dalje u tekstu ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000281 str. 10.]) * HRŠK Radnik Osiek ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000281 str. 10.]) * HRŠK Sloga Vinkovci ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000281 str. 10.]) * HRŠK Radnik Požega ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000291 str. 11.]) ;Sarajevski nogometni dosavez * [[RŠK Hajduk Sarajevo|HRŠK Hajduk Sarajevo]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * HAKK N. Sarajevo ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) – očito greška, HAŠK Novo Sarajevo ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000255 str. 10.]) * [[NK Đerzelez Sarajevo|HŠK Djerzelez Sarajevo]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * HOŠK Omladinac Sarajevo ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * HŠK Krešimir Zenica ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) – u tom broju primljen je kao privremeni član HNS-a. ŠK HRS-a Krešimir Zenica u ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 str. 12.]) * [[MOŠK Jedinstvo Mostar|HŠK Jedinstvo Mostar]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000255 str. 10.]) * HAŠK Sarajevo ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000255 str. 10.]) * [[SAŠK|SAŠK Sarajevo]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000255 str. 10.]) ; Zagrebački nogometni dosavez V. [[Predložak:Zagrebački nogometni dosavez 1943.]] i izvore koji su korišteni pri izradi predloška. Neki klubovi iz Zagreba i okolnih mjesta nedostaju. Tako se 1943. natječu [[NK Šparta Zagreb|Šparta]], [[HŠK Frankopan Kustošija|Frankopan]] i [[NK Samobor|Samobor]], Za provincijske klubove ne znam. U ovom popisu ispod navodim jedino klubove koji se ne spominju u gornjem popisu. * Domobranski nogometni klub Berislavić Brod na Savi ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000240 str. 11.]) * [[HŠK Zagorac Varaždin|HŠK HRS-a Zagorac Varaždin]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000241 str. 9.]) * Frankopan je zvan [[HŠK Frankopan Kustošija]] ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) * Napomena: Černomerec je bio dio Kustošije, a ne Zagreba (vrijedi za [[NK Pliva Zagreb|HŠK Černomerec Kustošija]]) ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) * HŠK Tomislav Karlovac ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) * [[NK Šparta Zagreb|Šparta]] je zvana HŠK GEC Šparta ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]) * Moguće je da imamo dvije Croatije ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000248 str. 9.]): HŠK Croatia Zagreb ([[NK Podsused Zagreb]]) i HAŠK Croatia Zagreb ([[AŠK Croatia Zagreb]]). Ne znam koji od njih se natjecao u kojem razredu u NDH. Nejasno mi je kako je HŠK Croatia Zagreb mogla biti iz Zagreba kada je Kustošija odvojeno naselje (Podsused se nalazi zapadnije od Kustošije). * HRŠK Tvrtko Nova Gradiška ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000291 str. 11.]) ; Zemunski nogometni dosavez V. [[Predložak:Zemunski nogometni dosavez 1943.]] i izvore koji su korišteni pri izradi predloška. = Niži rangovi koji nedostaju = PREGLEDAJ LIGAŠKI VREMEPLOV [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/5/]<br> IDENITFY:<br> Makabi Zagreb (page 27)<br> The club previously managed to go from 3. razred to 1. razred in 3 years (we'll need to identify the seasons in question)<br> Uskok Zagreb (page 31)<br> Began in 3. razred in 1922. Got promoted quickly to 2. B razred in which it won every single game. Promoted to 3. A razred where it is now, at 3rd place.<br> == 1919. == {{glavni|Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1919.}} We don't have a list of all lower leagues for this season. ;II. razred Izvor: [https://web.archive.org/web/20160821211227/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920 Od 1918 do 1920], exyufudbal.rs {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" | 1.||style="text-align:left;"| [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ||8|| 6 || 1|| 1||31 ||6||'''13''' |- | 2.||style="text-align:left;"| [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] ||8|| 5 || 3|| 0||24 ||11||'''13''' |- | 3.||style="text-align:left;"| [[HŠK Slaven Zagreb|Slaven]] ||7|| 5 || 1|| 1||22 ||12||'''11''' |- | 4.||style="text-align:left;"| [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] ||8|| 3 || 2|| 3||10 ||11||'''10''' |- | 5.|| style="text-align:left;" | [[HRŠK Velebit Zagreb|Velebit]] ||7|| 4 || 1|| 2||14 ||10||'''9''' |- | 6.|| style="text-align:left;" | [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] ||7|| 1 || 1|| 5||9 ||16||'''5''' |- | 7.|| style="text-align:left;" | [[NK Željezničar Zagreb|Željezničar]] ||7|| 2 || 0|| 5||11 ||21||'''4''' |- | 8.|| style="text-align:left;" | [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] ||8|| 3 || 0|| 5||11 ||18||'''4''' |- | 9.|| style="text-align:left;" | [[HRŠK Jadran Zagreb|Jadran]] ||8|| 0 || 1|| 7||4 ||39||'''1''' |- |} == 1919./20. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.}} We don't have a list of all lower leagues for this season. ;II. B razred Izvor: [https://web.archive.org/web/20160821211227/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920 Od 1918 do 1920], exyufudbal.rs {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1.||style="text-align:left;"| [[NK Poštar Zagreb|Poštanski ŠK]] ||4|| 4 || 0|| 0 || 17 || 2 ||'''8''' |- |2.||style="text-align:left;"| [[ŠK Zagreb]] ||4|| 3 || 0|| 1 || 17 || 2 ||'''6''' |- |3.||style="text-align:left;"| [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] ||4|| 2 || 0|| 2 || 12 || 3 ||'''4''' |- |4.||style="text-align:left;"| [[RŠK Amateur Zagreb|Proleter]] ||4|| 1 || 0|| 3 || 1 || 22 ||'''2''' |- |5.|| style="text-align:left;" | ŠK Samobor ||4|| 0 || 0|| 4 || 1 || 19 ||'''0''' |- |} Confirmation for Proleter: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1957. == 1920./21. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1920./21.}} ;II. B razred Osam desetljeća NK Samobor claims this was in 1921./22. It doesn't match with other information (Osam desetljeća NK Samobor claims this was the lowest tier, while Album nogometnih klubova states that III. razred was formed in 1921./22. Cuvaj claims this season was 1920./21.) II. B razred was the lowest tier. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 11.)<br> Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 11. *1. [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] *2. [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] *3. [[ŠK Zagreb]] *4. [[RŠK Amateur Zagreb|Proleter]] – 9 points, goal-difference 18:28 (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1957.) *5. [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafika]] *6. Češka XI Accroding to Osam desetljeća NK Samobor [[ŠK Okić Samobor|Okić]] did not complete the season. It withdrew? On the other hand, Cuvaj says that Samobor finished in last place. it is certain that a club from [[Samobor]] finished last and it may have withdrawn midseason. == 1921./22. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1921./22.}} In 1921 seven new clubs were admitted to ZNP which saw the creation of III. razred which was in 1921./22. (this season) by [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 39.) ;II. razred * 1. [[NK Željezničar Zagreb|Željezničar]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 20.) * 2. This one's problematic. [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] won 3. place in autumn 1920, and 2nd place in 1921 (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 24.). The entire entry for Tipografija is very strange. The 1921 could be referring to either the second half of the 1920./21. season or referring to the 1921./22. season, assuming the 3rd place in autumn 1920 is referring to the entirety of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1920./21.]] ;III. razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.) * [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] – 1st place (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 39.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia Kustošija]] * [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] * [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] * [[Brijački ŠK Zagreb|Brijački ŠK]] A different account from Cuvaj. Amateur was moved to III. razred after changes in the football pyramid.<br> Mentioned clubs: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1959–1960.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – 4th place, 10 matches, 5 wins and 5 loses, 10 points, goal-difference 22:16 * [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafika]] * Samobor * [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] * [[ŠK Zagreb]] == 1923. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.}} There were 4 tiers. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 11–12.) ;I. B razred Due to changes in the division system [[NK Željezničar Zagreb|Željezničar]] has been moved to I. B razred. (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 20.) 1. ??? <br> 2. [[NK Željezničar Zagreb|Željezničar]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 20.) ;II. razred * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – 7th place, 8 matches, 6 points, 2 wins, 2 draws, 4 loses, goal-difference 10:19 (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) ;III. razred Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 11. * 1. [[HŠK Penkala Zagreb|Penkala]] * 2. [[ŠK Zagreb]] * 3. [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * 4. [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * 5. [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] * 6. [[ŠK Okić Samobor|Okić]] * 7. Češka XI It is mentioned that [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia Kustošija]] played in III. razred (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.). It is not mentioned in the table above. ;III. B razred (is this IV. razred???) 1. [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 34.) ;IV. razred [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] played in the 4th tier. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 11.) == 1923./24. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.}} No [[Samobor]] club partook in this season. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 12.) ;I. B razred 1. [[NK Željezničar Zagreb|Željezničar]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 20.) ;II. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – 2nd place, 8 matches, 8 points, 4 wins, 0 draws, 4 loses, goal-difference 13:16 * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] * [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] ;III. A razred 1. [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 34.) ;III. B razred Newly formed tier. [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia Kustošija/Zagreb]] is mentioned (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.).<br> 1. [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 38.). I don't know if this is trustworthy, as the same source states that the club had won III. A the following season. On the other hand, Cuvaj says that the club participared in III. B that season (1924./25.)<br> 2. ??? <br> 3. ??? <br> 4. ??? <br> 5. [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 45.) == 1924./25. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.}} No [[Samobor]] club partook in this season. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 12.) <br> [[KŠK Hajduk Zagreb|Sloga]] and [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafika]] played in the same tier. (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 44.) <br> ;I. B razred 1. [[AŠK Croatia Zagreb|Croatia Zagreb]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 22.) <br> 2. [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 24.) <br> 3. [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 25.) <br> 4. ??? <br> 5. [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 27.) ;II. A razred 1. [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 29.)<br> 2. ??? <br> 3. ??? <br> 4. ??? <br> 5. [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] – only stated as 2. razred. I presume it's referring to II. A razred. (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 33.) ;II. B razred 1. [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 34.) <br> 2. ??? <br> 3. ??? <br> 4. ??? <br> 5. [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 37.) Cuvaj confirms and adds more information: 5th place is the last place, 8 matches, 4 points, goal-difference 6:21. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) Cuvaj mentions the following clubs (there's no mention of Sokol!) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] * [[HŠK Slaven Zagreb|Slaven]] * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] * [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] ;III. A razred 1. [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 38.). However, Ferraria is listed by Cuvaj in III. B razred<br> 2. ??? <br> 3. [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 40.) ;III. B razred Mentioned clubs (1 is missing): [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]], [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]], [[ŠK Južne željeznice Zagreb|Južne željeznice]], [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] and [[KŠK Hajduk Zagreb|Sloga]] (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.) However, according to Album nogometnih klubova Jugoslavije Ferraria won III. A razred. 1. ??? <br> 2. [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 10 matches, 13 points, goal-difference 16:12 (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.) <br> 3. [[ŠK Južne željeznice Zagreb|Južne željeznice]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 42.) <br> 4. ??? <br> 5. [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 45.) * '''Dated''' (meaning we don't know the season): 15. 8. 1925. [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] played in II. B razred. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 13.) If the source is correct, I assume it's 1924./25. because we have the full list of all participants in 1925./26. season. == 1925./26. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.}} ;I. B razred Patricipating clubs: (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 10.) * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] * [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] * [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] ;II. A razred Patricipating clubs: (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 10.) * [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] * [[HŠK Slaven Zagreb|Slaven]] * [[HŠK Sokol Zagreb|Sokol]] * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] ;II. B razred Patricipating clubs: (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 10.) * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] * [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafika]] * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – 4th place, 12 matches, 10 points, 4 wins, 2 draws, 6 loses, goal-difference 26:29. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 5th place, 12 matches, 9 points, goal-difference 14:27. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807.) ;III. A razred Patricipating clubs: (Izvor: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 10.) * [[ŠK Južne željeznice Zagreb|Južne željeznice]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * [[KŠK Hajduk Zagreb|Sloga]] * [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] == 1926./27. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.}} [https://web.archive.org/web/20160403061303/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1926-27_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.A razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.B razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II.A razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II.B razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:11</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">ZŠK (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">22:16</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">14</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:15</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Sloga (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17:18</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12:18</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Unitas (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4:30</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">1 (–4)</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Napomene: Ovo je konačna tablica iz službenog glasnika Zagrebačkog nogometnog podsaveza. Unitasu je oduzeto 4 boda kao kazna zbog nastupa s neverificiranim igračima, dok mu postignuti zgodici nisu uračunati. Nije poznato s kojih utakmica mu nisu uračunati zgodici, stoga razlika zgoditaka kod svih momčadi ne odgovara postignutim rezultatima. ;I. B razred (Izvor: [https://web.archive.org/web/20121010235353/http://www.sparta-elektra.hr/povijest.html Sve počelo još davne 1913.....], NK Šparta Zagreb) * 1. [[ZŠK Viktorija|Viktorija]] * 2. [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * 3. [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * 4. [[NK Šparta Zagreb|Šparta]] * 5. [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] * 6. [[ŽGIŠD Makabi Zagreb|Makabi]] ;II. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1807–1808.) <br> * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] * [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] In another paper written by the same author the following information is presented: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1960.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – 4th place, 12 matches, 13 points, 5 wins, 3 draws, 4 loses, goal-difference: 34:26 * [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] – fun fact: referred to as the team of the cement factory * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] == 1927./28. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.}} * [https://web.archive.org/web/20160403121347/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1927-28_treci_A_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.A razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.B razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II.A razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II.B razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III.A razred</b> <font color="#000000">(5 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">III.B razred <font color="#000000">(4 kluba)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="513"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="34"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="34"> <div align="center"><font size="3">1.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">41:12</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font color="#000000" size="3">14</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="34"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15:14</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font color="#000000" size="3">9</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="34"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="3">Sloga (Zagreb)</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">20:16</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font color="#000000" size="3">7</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="34"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="3">Građevinarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18:30</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font color="#000000" size="3">4</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="34"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="228"> <div align="left"><font size="3">Unitas (Zagreb)</font></div> </td> <td width="34"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="28"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="55"> <div align="center"><font size="3" color="#FF00FF">3:28</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font color="#000000" size="3">0</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="34">&nbsp;</td> <td width="228">&nbsp;</td> <td width="34" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="28" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="55" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Napomene: Zbog nedostatka 3 ishoda, tablica nije potpuna. Sigurno je: da je Maksimir prvi, da je Unitas posljednji, a i poznata mu je ukupna razlika zgoditaka. Poredak ostalih momčadi, od 2. do 4. mjesta, je najvjerojatnije takav, ali nije nužno. ;I. B razred (Izvor: [https://web.archive.org/web/20121010235353/http://www.sparta-elektra.hr/povijest.html Sve počelo još davne 1913.....], NK Šparta Zagreb) * 1. [[NK Šparta Zagreb|Šparta]] ;II. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) <br> * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[Zagrebački ŠK]] Mentioned clubs in another paper by the same author: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1961.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[Zagrebački ŠK]] * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] ;Dated *'''Dated''' (meaning we don't know the season): 25. 5. 1928. [[HŠK Unitas Zagreb|Unitas]] III. A razred. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.) *'''Dated''' (meaning we don't know the season): Shortly after the match above [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] III. A razred. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.) *'''Dated''' (meaning we don't know the season): At the end of the season in 1928, played against [[HŠK Grič Zagreb|Grič]], winner of II. B razred (Was Grič the winner of that or previous season in case the current one hasn't finished yet?). (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.) == 1928./29. == * [https://web.archive.org/web/20160422045719/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1928-29_treci_razred.htm NK Maksimir] {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.}} <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Grič (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">57:18</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">28</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">ZŠK (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">39:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Ferraria (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">44:29</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Poštanski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">40:22</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Sava (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">45:28</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">38:37</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Olympia (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:31</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14:52</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zmaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11:82</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Amateur ("Crveni") je raspušten po policiji krajem listopada 1928. te se silom prilika morao sjediniti sa Savom, a njegovi dotadašnji ishodi se brišu. The tier system has been changed. Because of this [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] is now in III. razred (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.). The same applies to [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1961.) ;III. razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 16 matches, 13 points, goal-difference 35:31, 7th place. * [[HŠK Zmaj Zagreb|Zmaj]] * [[NK Poštar Zagreb|Poštanski]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[Zagrebački ŠK]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] Mentioned clubs in another paper by the same author: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1951 Deset burnih godina Radničkog kluba Proleter - Amateur u Zagrebu 1919—1928], str. 1961.) * [[RŠK Amateur Zagreb|Amateur]] – disbanded (see history) * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] ;[https://www.njuskalo.hr/literatura-knjige/nk-mesarski-zagreba-oglas-15050339 IV. razred 1929. (unknown season)] == 1929./30. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.}} *[https://web.archive.org/web/20160304133841/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1929-30_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Ferraria (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">48:16</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">29</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Olympia (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">39:21</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">24</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Sava (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">57:19</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">23</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">ZŠK (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">38:30</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">36:36</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">14</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zmaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:45</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:58</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Udruženi (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">30:44</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:54</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Poštanski je nestao tijekom zimske stanke, ali s obzirom dan je odigrao pola sezone, međusobni ishodi ostaju. Krajem listopada 1929. došlo je do ujedinjenja Atene i Borca u Udruženi (Hrvatski Udruženi Športski Klub). Sava's place, points, wins etc. are confirmed. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2025.) ;III. razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[Zagrebački ŠK]] * [[HŠK Atena Zagreb|Atena]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] Also recorded in [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2025. == 1930./31. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.}} <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Sava (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">60:25</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">25</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Ličanin (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">49:17</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">25</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Derby (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">48:19</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">24</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:20</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">22</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Olympia (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">34:35</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">ZŠK (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">20:31</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">21:31</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">23:47</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">9</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zmaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8:63</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> *[https://web.archive.org/web/20160403061518/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1930-31_treci_razred.htm NK Maksimir] Tijekom veljače ili ožujka 1931. došlo je do spajanja Maksimira i Udruženog (odnosno Atene, kako je i dalje nazivan taj popularni i stari klub), zapravo do svojevrsnog stapanja Udruženog u Maksimir. Confirmation of Sava's wins, points etc. Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2025. ;III. razred Mentioned clubs (list is 100% incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 5th place, 17 [sic!] matches, 16 points, goal-difference 34:35 * [[Zagrebački ŠK]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] == 1931./32. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.}} *[https://web.archive.org/web/20160317014846/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1931-32_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(5 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(5 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Hajduk (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">76:9</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">30</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Policijski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">70:20</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">27</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Olimpija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:32</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">22</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trešnjevka (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">38:30</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:31</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">20</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">41:27</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">30:32</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">29:37</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">ZŠK (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">21:53</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">10.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zmaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8:104</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">0</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] played in II. razred. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) ;II. razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2025–2026.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] – 4th place * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] * [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] * [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * Croatia ([[AŠK Croatia Zagreb]] or [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]]?) == 1932./33. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.}} *[https://web.archive.org/web/20160422035830/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1932-33_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">ZET (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">64:1</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">32</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">46:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">23</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">37:25</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">44:29</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Tomislav (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18:19</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">25:28</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zmaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15:44</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">9</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trgovački (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14:43</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17:67</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Početkom studenog 1932. ZŠK se razišao ujedinivši se s Uskokom iz I.b razreda, a njegovi dotadašnji ishodi se brišu. [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] played in II. razred. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) ;I. B razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2026.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] – 8th place, 18 matches, 15 points, 6 wins, 3 draws, 9 loses, 23:36 goal-difference * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] * [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * Zrinski == 1933./34. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.}} *[https://web.archive.org/web/20160422042952/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1933-34_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Narodna liga <font color="#000000">(? klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">48:7</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">29</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">37:20</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">26</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:23</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">25:22</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trgovački (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">34:25</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Šoferski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">24:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">19:34</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Tomislav (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17:33</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Samobor</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5:48</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">3</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> U zimskoj stanci ovom razredu se priključio Samobor, kojem su njegove utakmice iz jesenskog dijela ovjerene s 0:3 bez borbe za protivnike, a od proljeća je igrao normalno. Početkom lipnja 1934. iz naziva Šoferskog Športskog kluba "Zmaj" se izbacuje "Zmaj" te postaje Šoferski Športski Klub, premda je i dalje često nazivan Zmaj. [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] played in II. razred. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808.) ;I. B razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2027.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] – 5th place, 14 matches, 13 points, 21:19 goal-difference == 1934./35. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.}} * [https://web.archive.org/web/20160422043320/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1934-35_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Narodna liga <font color="#000000">(5 skupina)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trgovački (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">47:21</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">23</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">20</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">31:27</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Savica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">31:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">30:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Skakavci (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">31:30</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Šoferski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">25:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18:25</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Samobor</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8:66</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">2</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> [[NK Samobor|Samobor]] starts competing in ZNP leagues. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.). That's incorrect. See seasons prior. ;I. A razred Winner: [[NK Šparta Elektra Zagreb|Šparta-Gec]] (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.) I think it should be written as GEC-Šparta ;I. B razred Winner: [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 14.) Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2027.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] – 5th place, 14 matches, 12 points, 28:30 goal-difference * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[HŠK Zagorac Zagreb|Zagorac]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] * [[SK Makabi Zagreb|Makabi]] ;II. razred Winner: [[NK ZET Zagreb|ZET]] (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 15.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 4th place, 14 matches, 13 points, goal-difference 21:31. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1808–1809.) ;III. razred Lowest tier. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 15.) Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 15. * 1. [[Hrvatski trgovački športski klub Zagreb|Trgovački]] * 2. [[HŠK Meteor Zagreb|Meteor]] * 3. [[RNK Savica Zagreb|Savica]] * 4. [[NK Trnje Zagreb|Trnje]] * 5. [[NK Kustošija Zagreb|Metalac]] * 6. [[Šoferski ŠK Zagreb|Šoferski-Zmaj]] * 7. [[HŠK Skakavci Zagreb|Skakavaci]] * 8. [[NK Maksimir Zagreb|Maksimir]] * 9. [[NK Samobor|Samobor]] == 1935./36. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.}} * [https://web.archive.org/web/20160403121206/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1935-36_treci_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. potsavezni razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>III. razred</b> <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Savica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">47:9</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">25</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Skakavci (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">42:8</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">23</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Šoferski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:20</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16:24</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Ilirija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">19:22</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18:37</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15:50</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">4</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Došlo je do reorganizacije sustava zbog odluke Concordia, Građanski i HAŠK o igranju u prvenstvu Zagrebačkog nogometnog prvenstva. Tako je Samobor završio u IV. razredu. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 16.) ;I. B razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2027.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] * [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] * [[NK ZET Zagreb|ZET]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ;II. razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1809.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] * [[Hrvatski trgovački športski klub Zagreb|Trgovački]] * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] ;IV. razred Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 16. * 1. [[HŠK Frankopan Zagreb|Frankopan]] * 2. [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] * 3. [[NK Vila Velebita Zagreb|Vila Velebita]] * 4. Sremac * 5. [[NK Samobor|Samobor]] with 0 points and last according to the source above However, NK Maksimir claims there were 6 clubs in this division. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20160403121206/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1935-36_treci_razred.htm III. razred Prvenstva Zagreba (5. stupanj natjecanja) Sezona 1935./36.], [[NK Maksimir Zagreb]]) == 1936./37. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1936./37.}} *[https://web.archive.org/web/20160403033046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1936-37_drugi_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Narodna liga <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Potsavezni razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>II. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">III. razred <font color="#000000">(5 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Skakavci (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">104:14</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">34</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Savica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">49:11</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">28</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199" height="21"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:34</font></div> </td> <td width="27" height="21"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Frankopan (Kustošija)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">37:40</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">36:27</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Ilirija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:41</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199" height="20"> <div align="left"><font size="3">Šoferski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">20:46</font></div> </td> <td width="27" height="20"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">24:48</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199" height="20"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:48</font></div> </td> <td width="27" height="20"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">10.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Grič (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16:57</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">6</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Za nekoliko utakmica krajem sezone nisu poznati točni ishodi, dok za prekinutu utakmicu Savica - Skakavci nije poznato je li registrirana tim ishodom ili je dovršena u nekom drugom terminu. Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 16.) ;I. A razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2027–2028.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] * [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] * [[Redarstveni ŠK Zagreb|Policijski]] * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * [[NK ZET|ZET]] ;I. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1809.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] == 1937./38. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1937./38.}} * [https://web.archive.org/web/20160403060638/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1937-38_drugi_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Narodna liga <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Potsavezni razred <font color="#000000">(6 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(9 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>II. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">III. razred <font color="#000000">(5 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Derby (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">64:9</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">27</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">46:11</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">26</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Ilirija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">30:14</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Savica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:18</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:27</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">16</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:36</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">17:41</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Vila Velebita (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12:54</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">5</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Frankopan (Kustošija)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">16</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">0</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15:56</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">4</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Sredinom travnja 1938. Šoferski je brisan iz popisa klubova JNS-a na vlastiti zahtjev te se njegovi dotadašnji ishodi poništavaju Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 16.) ;I. A razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2028.) * [[HŠK Sava Zagreb|Sava/Borac]] (renamed), 9th place * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * Croatia ([[AŠK Croatia Zagreb]] or [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]]?) * [[HŠK Ličanin Zagreb|Ličanin]] * [[HŠK Slaven Zagreb|Jugoslavija]] * [[ŠK Ferraria Zagreb|Ferraria]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] ;I. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1809.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[HŠK Skakavci Zagreb|Skakavci]] * [[Hrvatski trgovački športski klub Zagreb|Trgovački]] * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] == 1938./39. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1938./39.}} *[https://web.archive.org/web/20160403121333/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1938-39_drugi_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Narodna liga <font color="#000000">(12 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Potsavezni razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.b razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>II. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">69:17</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">26</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">37:19</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">26</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">31:32</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">22</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Mladost (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">36:28</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Frankopan (Kustošija)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">34:28</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borongaj (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">36:32</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Grič (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">28:46</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">17</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Tekstilac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">25:47</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">13</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9.</font></div> </td> <td width="199" height="20"> <div align="left"><font size="3">Sigečica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">29:45</font></div> </td> <td width="27" height="20"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">11</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Vila Velebita (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">22:44</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">9</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Pod "Ukupno" tablica sadrži stanje nakon utakmica odigranih 2.4.1939. Vezano za konačni poredak klubova, jedino se zna da je Maksimir bio prvak, dok poredak ostalih momčadi nije poznat. Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 17.) ;I. A razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2028.) * [[HŠK Sava Zagreb|Borac]] * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * [[HŠK Skakavci Zagreb|Skakavci]] * [[HŠK Derby Zagreb|Derby]] * [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] ;I. B razred Mentioned clubs (list might be incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1809.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] * [[HŠK Tipografija Zagreb|Tipografija]] * [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[NK Trnje Zagreb|Trnje]] == 1939./40. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1939./40.}} *[https://web.archive.org/web/20160403112053/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1939-40_prvi_b_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Hrvatsko-slovenska liga <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. potsavezni razred <font color="#000000">(8 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I.a razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>I.b razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">II. razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">III. razred <font color="#000000">(7 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trešnjevka (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">75:21</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">32</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">11</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">53:29</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">26</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Tipografija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">36:33</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">21</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trgovački (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">49:40</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Savica (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">44:41</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Pekarski (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">41:39</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Trnje (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:42</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Metalac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:54</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199" height="20"> <div align="left"><font size="3">Meteor (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="25" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="24" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53" height="20"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:52</font></div> </td> <td width="27" height="20"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">12</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">10.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Olympia (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">18</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">27:73</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">7</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 17.). That's odd as Samobor is listed among the participants of III. razred. ;I. A razred Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2028.) * [[HŠK Sava Zagreb|Borac]] – 9th place, 18 matches, 13 points, 5 wins, 3 draws, 10 loses, goal-difference 17:29 * [[HŠK Zagorac Zagreb|Zagorac]] * [[HŠK Uskok Zagreb|Uskok]] * [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * Croatia ([[AŠK Croatia Zagreb]] or [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]]?) * [[HŠK Ilirija Zagreb|Ilirija]] ;I. B razred Mentioned clubs (list 100% incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1809–1810.) * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 10th place (last place). 18 matches, 10 points, goal-difference 27:73. * [[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski]] * [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongaj]] * [[Hrvatski trgovački športski klub Zagreb|Trgovački]] * [[NK Kustošija Zagreb|Metalac]] * [[RNK Savica Zagreb|Savica]] ;III. razred Participating clubs: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00021&page=1885 Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)], Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1885–1886.) * BŠK Jednakost * [[ŠK Jarun|Jarun]] (2nd place, 8 wins, 1 draw, 3 loses, goal-difference 31:12, 17 points) * [[Mesarski teškoatletski i športski klub|Mesarski]] (1st place) * ŠK Obnova * HŠK Rapid * [[NK Samobor|Samobor]] * [[HŠK Tomislav Zagreb|Tomislav]] * HŠK Zec == 1940./41. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1940./41.}} *[https://web.archive.org/web/20160422052933/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1940-41_drugi_razred.htm NK Maksimir] <table width="30%" border="1"> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">Hrvatska liga <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">I. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000"><b>II. razred</b> <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">III. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center">I</div> </td> </tr> <tr> <td> <div align="center"><font color="#CC0000">IV. razred <font color="#000000">(10 klubova)</font></font></div> </td> </tr> </table> <table border="1" width="563"> <tr> <td colspan="2" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Poredak</font></div> </td> <td colspan="6" height="14"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2"></font></div> <div align="center"><font size="2">Ukupno</font></div> </div> </td> </tr> <tr> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Mj.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="2">Klub</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="2">Uk</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">Pb</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="2">N</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="2">Pr</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="2">Razl.</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><font size="2">Bd</font></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3" color="#000000">Jugoslavija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">50:15</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">2.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Slavija (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">39:23</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">3.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Hajduk (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">7</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">33:23</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">19</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">4.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zagorac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">32:13</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">5.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Zagreb</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">8</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">35:17</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">18</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">6.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Borac (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">5</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">4</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">20:27</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">15</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">7.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Croatia (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">6</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12:25</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">10</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">8.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Derby (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">14</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">9</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">29:43</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">8</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">9.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3">Grafičar (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">15</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">3</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">26:45</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">8</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#99CCFF"> <td width="29"> <div align="center"><font size="3">10.</font></div> </td> <td width="199"> <div align="left"><font size="3"><b>Maksimir</b> (Zagreb)</font></div> </td> <td width="29"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">13</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">1</font></div> </td> <td width="25"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">2</font></div> </td> <td width="24"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">10</font></div> </td> <td width="53"> <div align="center"><font size="3" color="#000000">12:56</font></div> </td> <td width="27"> <div align="center"><b><font color="#000000" size="3">4</font></b></div> </td> </tr> <tr bgcolor="#FFFFFF" bordercolor="#FFFFFF"> <td width="29">&nbsp;</td> <td width="199">&nbsp;</td> <td width="29" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">25</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">13</font></div> </td> <td width="25" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">12</font></div> </td> <td width="24" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">10</font></div> </td> <td width="53" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font size="3" color="#FFFFFF">56:40</font></div> </td> <td width="27" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="center"><font color="#FFFFFF" size="3"><b>41</b></font></div> </td> </tr> </table> Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 18.) A and B razred cease to exist. [[ŠK Jarun|Jarun]] is now competing in IV. razred (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00021&page=1885 Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)], Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1885–1886.) ;II. razred ;I. A razred Borac moved to II. razred due to restructuring of the league pyramid. (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2030.) Mentioned clubs (list might not be complete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00023&page=2015 Od policije rastjerani igrači Proletera i Amateura kolektivno prelaze u Savu (1929 — 1938) i Borac (1938 — 1941)], rujan 1975., br. 23., str. 2030.) * [[HŠK Sava Zagreb|Borac]] – 14 matches, 15 points, 5 wins, 5 draws, 4 loses, goal-difference 20:27 * [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] * [[HŠK Zagorac Zagreb|Zagorac]] * [[ŠK Zagreb|Zagreb]] * [[KŠK Hajduk Zagreb|Hajduk]] * [[HŠK Slavija Zagreb|Slavija]] * Croatia ([[AŠK Croatia Zagreb]] or [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]]?) ;III. razred Mentioned clubs (list 100% incomplete) (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1974&broj=00020&page=1802 Braća Mijo i Slavko Oreški igrači kluba Olympia u Zagrebu], prosinac 1974., br. 20., str. 1810.) <br> * [[HŠK Olympia Zagreb|Olympia]] – 10th place (last place). 18 matches, 10 points, goal-difference 27:73. * [[NK Kustošija Zagreb|Metalac]] * [[RNK Savica Zagreb|Savica]] ;IV. razred Participating clubs: (Izvor: [[Bogdan Cuvaj]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00021&page=1885 Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939)], Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1885–1886.) * BŠK Jednakost * [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * [[ŠK Jarun|Jarun]] * [[Mesarski teškoatletski i športski klub|Mesarski]] * ŠK Obnova * HŠK Rapid * [[HŠK Sigečica Zagreb|Sigečica]] * [[NK Tekstilac Ravnice Zagreb|Tekstilac]] * HŠK Zec == 1941./42. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1941./42.}} [[Datoteka:Green check.svg|20px]] Nothing is missing. Everything is complete == 1942./43. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1942./43.}} ;Skupina Zrinski – III. razred Čine ga 7 klubova. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20130309084325/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1942-43_drugi_razred.htm Skupina Tomislav - II. razred (2. stupanj natjecanja) Sezona 1942./43.], [[NK Maksimir Zagreb]]) == 1943./44. == {{glavni|Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.}} ;Skupina Zrinski – III. razred Čine ga 7 klubova. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20071111191958/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1943-44_drugi_razred.htm Skupina Tomislav - II. razred (2. stupanj natjecanja) Sezona 1943./44.], [[NK Maksimir Zagreb]]) However, NK Samobor claims it was 10 clubs. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 18.) * 1. [[NK Trnje Zagreb|Trnje]] * 2. [[HŠK Zvonimir Zagreb|Zvonimir]] * 3. [[NK Jarun Zagreb|Jarun]] * 4. [[HŠK Meteor Zagreb|Meteor]] * 5. [[HŠK Grič Zagreb|Grič]] * 6. [[NK Podsused Zagreb|Croatia Podsused]] * 7. [[NK Pliva Zagreb|Črnomerec]] * 8. [[RNK Savica Zagreb|Savica]] * 9. [[HŠK Frankopan Zagreb|Frankopan]] * 10. [[NK Samobor|Samobor]] == 1944./45. == Samobor didn't compete. (Izvor: [https://web.archive.org/web/20150211095547/http://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/za_dld/osam_desetljeca_nk_samobor.pdf Osam desetljeća NK Samobor], NK Samobor, Samobor, 2006., str. 18.) = bs = ;Klubovi 30-ih == Banjalučki loptački podsavez == [[BSK Banja Luka]], [[SK Balkan Banja Luka]], [[RSK Borac Banja Luka]], [[SK Viktorija Banja Luka]], [[JNSK Vitez Banja Luka]], [[SK Krajišnik Banja Luka]], [[PSK Olimp Banja Luka]], [[SK Hajduk Banja Luka]], [[RSK Olimp Bosanska Gradiška]], [[LSK Sava Bosanska Gradiška]], [[SK Meteor Bosanska Krupa]], [[SK Sloboda Bosanski Novi]], [[SK Jugoslavija Budžak]], [[TASK Nova Topola]], [[SK Građanski Prijedor]], [[SK Mladost Prijedor]], [[SK Slavija Prijedor]], [[SK Soko Prnjavor]], [[GSK Sana]] == Beogradski loptački podsavez == [[SK Admira Beograd]], [[SK Anastas Beograd]], [[SK Balkan Beograd]], [[SK Banovac Beograd]], [[BASK Beograd]], [[BSK Beograd]], [[RSK Borac Beograd]], [[SK Boston Beograd]], [[SK Brđanin Beograd]], [[SK B.U.S.K. Beograd]], [[SK Vardar Beograd]], [[SK Voždovački Beograd]], [[SK Gvožđar Beograd]], [[SK Građanski Beograd]], [[SK Grafičar Beograd]], [[SK Dušanovac Beograd]], [[SK Električna Centrala Beograd]], [[SK Železničar Beograd]], [[SK Zanatlija Beograd]], [[SK Istra Beograd]], [[SK Jadran Beograd]], [[SK Jedinstvo Beograd]], [[SK Jugoslavija Beograd]], [[SK Konkordija Beograd]], [[SK Košutnjak Beograd]], [[SK Makiš Beograd]], [[SK Mitić Beograd]], [[SK Moravac Beograd]], [[SK Neimar Beograd]], [[SK Obilić Beograd]], [[SK Olimpija Beograd]], [[SK Orao Beograd]], [[SK Palilulac Beograd]], [[RSK Pekar Beograd]], [[SK Pupin Beograd]], [[Radnički SK Beograd]], [[Ruski SK Beograd]], [[SK Savamalac Beograd]], [[SK Slavija Beograd]], [[SK Sloga Beograd]], [[SK Sparta Beograd]], [[SK Srbija Beograd]], [[BLK Srpski mač Beograd]], [[TSK Beograd]], [[RSK Tuško Beograd]], [[SK Uskok Beograd]], [[SK Heroj Beograd]], [[ČSK Beograd]], [[ŠSK Beograd]], [[SK Budućnost Valjevo]], [[VSK Valjevo]], [[SK Vitez Zemun]], [[SK Građanski Zemun]], [[ZASK Zemun]], [[SK Industrijalac Zemun]], [[SK Sparta Zemun]], [[SK Trgovačka omladina Zemun]], [[SK Sveti Đorđe Kostolac]], [[SK Železničar Lajkovac]], [[SK Vojvoda Katić Mladenovac]], [[SK Bogoljub Obrenovac]], [[SK Mlava Petrovac na Mlavi]], [[SK Sloga Petrovac na Mlavi]], [[SK Viktorija Požarevac]], [[SK Građanski Požarevac]], [[SK Jugoslavija Požarevac]], [[SK Mladi radnik Požarevac]], [[SK Đurađ Smederevac Smederevo]], [[SK Železničar Smederevo]], [[SK Radnički Smederevo]], [[SK Sartid Smederevo]], [[SK Trgovački Smederevo]], [[SK Građanski Smederevska Palanka]], [[SK Jasenica Smederevska Palanka]] == Zagrebački nogometni podsavez == [[SK Građanski Bakar]], [[BGSK Bjelovar]], [[SK Jugoslavija Bjelovar]], [[BSK Brod na Savi]], [[SK Viktorija Brod na Savi]], [[RSK Jedinstvo Brod na Savi]], [[GSK Marsonija Brod na Savi]], [[VSK Varaždin]], [[SK Slavija Varaždin]], [[RSK Sloboda Varaždin]], [[SK Zrinjski Vrbovac]], [[GSK Glina]], [[DOSK Daruvar]], [[SK Zrinjski Daruvar]], [[SK Delnice]], [[SK Velebit Duga Resa]], [[SK Duga Resa]], [[NSK Dugo Selo]], [[HŠK Borongaj Zagreb]], [[ŠK Viktorija Zagreb]], [[ŠK Vila Velebit Zagreb]], [[1. HGŠK Zagreb]], [[ŠK Grafičar Zagreb]], [[HŠK Grič Zagreb]], [[HŠK Derby Zagreb]], [[SK Železničar Zagreb]], [[SK Zagreb]], [[HŠK ZET Zagreb]], [[HŠK Zrinjski Zagreb]], [[HŠK Ilirija Zagreb]], [[SK Jugoslavija Zagreb]], [[HŠK Concordia Zagreb (nogomet)|HŠK Concordia Zagreb]], [[HŠK Croatia Zagreb]], [[HŠK Ličanin Zagreb]], [[ŽGSD Makabi Zagreb]], [[HŠK Maksimir Zagreb]], [[SK Metalac Zagreb]], [[SK Meteor Zagreb]], [[HŠK Olimpija Zagreb]], [[1. PSK Zagreb]], [[PSK Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[SK Savica Zagreb]], [[SK Skakavci Zagreb]], [[HŠK Slavija Zagreb]], [[SK Sremac Zagreb]], [[HŠK Tipografija Zagreb]], [[TSK Zagreb]], [[SK Trešnjevka Zagreb]], [[HŠK Trnje Zagreb]], [[HŠK Uskok Zagreb]], [[SK Ferraria Zagreb]], [[SK Frankopan Zagreb]], [[KSK Hajduk Zagreb]], [[HAŠK|HAŠK Zagreb]], [[ŠSK Zagreb]], [[HŠK GEC Sparta Zagreb]], [[SK Viktorija Karlovac]], [[GSK Karlovac]], [[SK Jugoslavija Karlovac]], [[SK Karlovac]], [[SK Olimpija Karlovac]], [[HŠK Koprivnica]], [[SK Jedinstvo Kostajnica]], [[SK Zrinjski Kostajnica]], [[SK Jadran Kostrena]], [[1. JSK Kosterna]], [[SK Kraljevica]], [[SK Primorje Krasica]], [[KGSK Križevci]], [[SK Kutina]], [[RSK Borac Nova Gradiška]], [[OSK Ogulin]], [[OSK Okučani]], [[SK Hajduk Pakrac]], [[GSK Petrinja]], [[SK Svačić Petrinja]], [[SSK Senj]], [[SK Viktorija Sisak]], [[GSK Segesta Sisak]], [[SK Slavija Sisak]], [[SK Hajduk Đelekovac]], [[SSK Sunja]], [[SK Victoria Sušak]], [[SK Jela Sušak]], [[SK Orijent Sušak]], [[JSK Slavija Sušak]], [[SK Zmaj Caprag]] == Kragujevački loptački podsavez == [[SK Građanski Gornji Milanovac]], [[SK Takovo Gornji Milanovac]], [[JSK Jagodina]], [[SK Arsenal Kragujevac]], [[SK Borac Kragujevac]], [[SK Erdoglija Kragujevac]], [[SK Jadran Kragujevac]], [[SK Karađorđe Kragujevac]], [[SK Kolonija Kragujevac]], [[SK Mač Kragujevac]], [[SK Radnički Kragujevac]], [[SK Rapid Kragujevac]], [[SK Slavija Kragujevac]], [[SK Srbija Kragujevac]], [[SK Šumadija Kragujevac]], [[SK Ibar Kraljevo]], [[SK Morava Kraljevo]], [[SK Radnički Kraljevo]], [[SK Jedinstvo Paraćin]], [[SK Karađorđe Ribnica]], [[SK Sinđelić Svilajnac]], [[SK Građanski Ćuprija]], [[SK Slavija Ćuprija]], [[SK Građanski Užice]], [[SK Železničar Užice]], [[SK Borac Čačak]], [[SK Jedinstvo Čačak]], [[SK Trgovačka omladina Čačak]] == Ljubljanski nogometni podsavez == [[SK Disk Domžale]], [[SK Domžale]], [[SK Lendava Donja Lendava]], [[SK Žalec]], [[SK Zagorje Zagorje na Savi]], [[SK Svoboda Zagorje na Savi]], [[SK Bratstvo Jesenice]], [[ASK Gorenjac Jesenice]], [[SK Kamnik]], [[SK Korotan Kranj]], [[SK Grafika Ljubljana]], [[SK Jadran Ljubljana]], [[SK Korotan Ljubljana]], [[SK Ljubljana]], [[SK Mars Ljubljana]], [[SK Moste Ljubljana]], [[SK Mladina Ljubljana]], [[SK Reka Ljubljana]], [[SK Slavija Ljubljana]], [[TSK Slovan Ljubljana]], [[ŽSK Hermes Ljubljana]], [[SK Svoboda Ljubljanski Vič]], [[SK Železničar Maribor]], [[1. SSK Maribor]], [[SK Rapid Maribor]], [[SK Mura Murska Sobota]], [[SK Elan Novo Mesto]], [[SK Ptuj]], [[SK Amater Trbovlje]], [[ASK Trbovlje]], [[DASK Trbovlje]], [[SK Trbovlje]], [[SK Rudar Hrasnik]], [[SK Hrasnik]], [[SK Jugoslavija Celje]], [[SK Olimp Celje]], [[ASK Celje]], [[SK Celje]], [[GSK Čakovec]], [[ČSK Čakovec]] == Niški loptački podsavez == [[SK Napredak Aleksinac]], [[SK Napredak Bela Palanka]], [[BSK A.S.B. Bor]], [[SK Omladinac Bor]], [[SK Vlasina Vlasotince]], [[SK Železničar Zaječar]], [[SK Jedinstvo Zaječar]], [[SK Pobeda Zaječar]], [[SK Timok Zaječar]], [[SK Jugoslavija Knjaževac]], [[SK Građanski Kruševac]], [[SK Obilić Kruševac]], [[SK Trgovački Kruševac]], [[SK Car Lazar Kruševac]], [[SK Obilićevo]], [[SK Kosančić Kuršumlija]], [[SK Jadran Lebane]], [[SK Gajret Leskovac]], [[SK Dubočica Leskovac]], [[SK Josif Leskovac]], [[SK Jugoslavija Leskovac]], [[SK Momčilo Leskovac]], [[SK Moravac Leskovac]], [[SK Jablanica Medveđa]], [[SK Jugoslavija Negotin]], [[SK Hajduk Veljko Negotin]], [[SK Gajret Niš]], [[SK Građanski Niš]], [[SK Železničar Niš]], [[RSK Jedinstvo Niš]], [[SK Jugoslavija Niš]], [[SK Konkordija Niš]], [[SK Pobeda Niš]], [[SK Sinđelić Niš]], [[SK Car Konstantin Niš]], [[SK Čegar Niš]], [[SK Jedinstvo Pirot]], [[SK Omladinac Pirot]], [[SK Pobeda Pirot]], [[GSK Topličanin Prokuplje]], [[SK Graničar Caribrod]] == Novosadski loptački podsavez == [[PSK Bačka Palanka]], [[SK Sloga Bačka Palanka]], [[SK Slovački Bački Petrovac]], [[SK Cement Beočin]], [[SK Semberija Bijeljina]], [[SK Rudar Vrdnik]], [[SK Šajkaš Gornji Kovilj]], [[SK Borac Žabalj]], [[SK Železničar Inđija]], [[ISK Inđija]], [[SK Jedinstvo Inđija]], [[NSK Radnički Inđija]], [[SK Jugović Kać]], [[SK Tatra Kisač]], [[LSK Laćarak]], [[SK Podrinje Mala Mitrovica]], [[NAK Novi Sad]], [[SK Zanatlija Novi Sad]], [[SK Vojvodina Novi Sad]], [[ŽSK Novi Sad]], [[SK Zrinjski Novi Sad]], [[SK Istra Novi Sad]], [[SK Juda Makabi Novi Sad]], [[SK Karađorđe Novi Sad]], [[NSK Novi Sad]], [[NFK Novi Sad]], [[SK Mala Jugoslavija Novi Sad]], [[SK Radnički Novi Sad]], [[SK Rapid Novi Sad]], [[SK Slavija Novi Sad]], [[SK Sremaš Novi Sad]], [[Trgovačka omladina Novi Sad]], [[Tekstil Radnika Novi Sad]], [[SK Obilić Pašićevo]], [[SK Železničar Ruma]], [[SK Fruškogorac Sremska Kamenioca]], [[GSK Sremska Mitrovica]], [[SK Zanatlija Sremska Mitrovica]], [[MSK Sremska Mitrovica]], [[RSK Sremska Mitrovica]], [[SK Trgovački Sremska Mitrovica]], [[NSK Stražilovo Sremski Karlovci]], [[SK Slavija Stara Pazova]], [[SK Štefanek Stara Pazova]], [[TSK Temerin]], [[SK Građanski Titel]], [[SK Hajduk Čurug]], [[SK Mačva Šabac]] == Osječki nogometni podsavez == [[BSK Beli Manastir]], [[ŽSK Belišće]], [[RSK Belišće]], [[B.A.T.A. SK Borovo]], [[NSK Jadran Branjin Vrh]], [[SK Građanski Brčko]], [[SK Konkordija Brčko]], [[SK Zanatlija Valpovo]], [[NSK Jovalija Valpovo]], [[ŽSK Vinkovci]], [[RSK Sloga Vinkovci]], [[ŽGSK Cibalia Vinkovci]], [[GSK Virovitica]], [[NSK Dunav Vukovar]], [[SK Sparta Vukovar]], [[JSK Šokčević Gunja]], [[SK Baranja Darda]], [[SK Građanski Donji Miholjac]], [[SK Građanski Đakovo]], [[SK Certissa Đakovo]], [[SK Taninpila Đurđevac]], [[SK Graničar Županja]], [[SK Zmaj Zmajevac]], [[SK Borac Kneževi Vinogradi]], [[SK Belje Kneževo]], [[SK Krndija Našice]], [[SK Šimšir Orašje]], [[HGSK Osijek]], [[SK Grafičar Osijek]], [[SK Elektra Osijek]], [[ŽAK Osijek]], [[SK Makabi Osijek]], [[SD Olimpija Osijek]], [[OSK Rapid Osijek]], [[SK Slavija Osijek]], [[SK Hajduk Osijek]], [[GSK Slavonska Požega]], [[RSK Slavonska Požega]], [[TSK Slavonska Požega]], [[SK Sinđelić Trpanj]], [[SK Slavonac Čepin]], [[RZŠSK Šid]], [[SK Fruškogorac Šid]] == Petrovgradski loptački podsavez == [[SK Slavija Aradac]], [[BAK Bela Crkva]], [[SK Jedinstvo Bela Crkva]], [[SD Radnički Bela Crkva]], [[ŽAK Velika Kikinda]], [[SK Kosovo Velika Kikinda]], [[ASK Sloga Velika Kikinda]], [[AK Viktorija Vršac]], [[PSK Vojvodina Vršac]], [[ASK Dušan Silni Vršac]], [[SK Radnički Vršac]], [[SK Sparta Debeljača]], [[SK Vojvodina Dragutinovo]], [[SK Građanski Jaša Tomić]], [[KSK Kovin]], [[SK Rapid Kraljevićevo]], [[SK Slavija Kovačica]], [[SK Delija Mokrin]], [[SK Padejac Padej]], [[SK Banat Pančevo]], [[SK Jadran Pančevo]], [[SK Jedinstvo Pančevo]], [[SK Jugoslavija Pančevo]], [[PSK Pančevo]], [[SK Vojvodina Perlez]], [[RSK Borac Petrovgrad]], [[AK Vojvodina Petrovgrad]], [[ŽSK Petrovgrad]], [[AK Obilić Petrovgrad]], [[SK Radnički Petrovgrad]], [[ŠK Švebiše Petrovgrad]], [[ŽSK Sečanj]], [[SK Banat Srpski Elemir]], [[SK Uzdin]] == Sarajevski loptački podsavez == [[SK Jadran Visoko]], [[RSK Visoko]], [[SK Građanski Doboj]], [[SK Železničar Doboj]], [[SK Ozren Doboj]], [[SK Krivaja Zavidovići]], [[SK Građanski Zenica]], [[SK Železara Zenica]], [[SK Igman Ilidža]], [[SK Elektrobosna Jajce]], [[SK Rudar Kakanj]], [[SK Gučevo Loznica]], [[SK Solvaj Lukavac]], [[SK Vardar Mostar]], [[RSK Velež Mostar]], [[HŠK Zrinjski Mostar]], [[MOSK Jedinstvo Mostar]], [[JSK Mostar]], [[SK Građanski Sarajevo]], [[SK Đerđelez Sarajevo]], [[SK Železničar Sarajevo]], [[SK Jezero Sarajevo]], [[SK Jugoslavija Sarajevo]], [[JOSK Sarajevo]], [[JŠK Makabi Sarajevo]], [[SK Petar Kočić Sarajevo]], [[PSK Sarajevo]], [[SAŠK Sarajevo]], [[SK Slavija Sarajevo]], [[SK Sloga Sarajevo]], [[RSK Hajduk Sarajevo]], [[SK Hrasničar Sarajevo]], [[GSK Desta Teslić]], [[RSK Hrabri Teslić]], [[SK Bojna Travnik]], [[JSK Travnik]], [[SK Sloga Travnik]], [[SK Ugar Travnik]], [[SK Leotar Trebinje]], [[SK Jugoslavija Trebinje]], [[SK Zmaj od Bosne Tuzla]], [[HSK Zrinjski Tuzla]], [[SK Sloboda Tuzla]], [[SK Šumadija Tuzla]], [[SK Usora]], [[SK Jugoslavija Čapljina]], [[SK Uskok Čapljina]], [[SK Građanski Derventa]] == Skopski loptački podsavez == [[GSK Bitolj]], [[SK Balkan Bitolj]], [[SK Bitolj]], [[SK Jugoslavija Bitolj]], [[SK Kajmakčalan Bitolj]], [[SK Pobeda Bitolj]], [[SK Budućnost Veles]], [[VSK Veles]], [[SK Gorski Veles]], [[SK Pobeda Veles]], [[SK Građanski Vranje]], [[GSK Gostivar]], [[GSK Gnjilane]], [[SK Kožuh Đevđelija]], [[SK Trepča Zvečan]], [[KSK Zvečan Kosovska Mitrovica]], [[SK Stari Trg Kosovska Mitrovica]], [[SK Sloga Kruševo]], [[SK Hajduk Kruševo]], [[KSK Kumanovo]], [[SK Napredak Kumanovo]], [[SK Slavija Kumanovo]], [[SK Tikveš Negotin na Vardaru]], [[SK Jugosloven Ohrid]], [[SK Dukađin Peć]], [[SK Odbrana Prizren]], [[SK Viktorija Prilep]], [[SK Jugoslavija Prilep]], [[OSK Hajduk Prilep]], [[SK Šumadija Prilep]], [[SK Građanski Priština]], [[SUD Ovče Polje Sveti Nikola]], [[SK Balkan Skoplje]], [[SK Vardar Skoplje]], [[GSK Skoplje]], [[SK Grafičar Skoplje]], [[SK Jug Skoplje]], [[SK Mačva Skoplje]], [[SK Olimpija Skoplje]], [[SK Rapid Skoplje]], [[SSK Skoplje]], [[ŽSK Slavija Skoplje]], [[SK Sloga Skoplje]], [[SK Sparta Skoplje]], [[SK Crna Gora Skoplje]], [[SK Hajduk Skoplje]], [[SK Belasica Strumica]], [[SK Jugoslavija Strumica]], [[SK Šumadija Strumica]], [[SK Jugoslavija Struga]], [[SK Bistrica Tetovo]], [[SK Jugosloven Tetovo]], [[SK Ljuboten Tetovo]], [[SK Bregalnica Štip]], [[ZSK Jugović Štip]], [[SK Jugoslavija Štip]] == Splitski nogometni podsavez == [[JSK Urania Baška Voda]], [[SK Jugosloven Branjica]], [[RSK Borac Drvar]], [[SK Unac Drvar]], [[DOSK Drniš]], [[GOSK Dubrovnik]], [[DSK Građanski Dubrovnik]], [[JSK Orkan Dugi Rat]], [[GOSK Kaštel Gomilica]], [[SK Primorje Kaštel Novi]], [[JSK Avia Kaštel Stari]], [[NSK Kaštel Sućurac]], [[SK Dinara Knin]], [[SK Triglav Livno]], [[JSK Zmaj Makarska]], [[JSK Narona Metković]], [[JNSK Junak Sinj]], [[JSK Solin]], [[ASK Split]] [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]], [[JSK Vuk Split]], [[JRSK Split]], [[JSK Hajduk Split]], [[SUND Supetar]], [[JSK Slaven Trogir]], [[GSK Osvit Šibenik]], [[JRSK Šibenik]] == Subotički nogometni podsavez == [[ASK Plava Zvezda Ada]], [[SK Tri Zvezde Apatin]], [[BSK Bajmok]], [[SK Građanski Bajmok]], [[SK Slavija Banatsko Aranđelovo]], [[BGAK Bačka Gradiška]], [[JAK Bačka Topola]], [[SK Dunav Bački Monoštir]], [[BSU Bezdan]], [[SK Elektra Gakovo]], [[SK Graničar Đala]], [[SK Krnjaja]], [[SK Jedinstvo Krstur]], [[JSK Kula]], [[SK Hajduk Kula]], [[VSK Novi Vrbas]], [[SK Građanski Novi Vrbas]], [[SK Dulcis Novi Vrbas]], [[SK Obilić Novi Kneževac]], [[OSK Odžaci]], [[SK Svetozar Miletić]], [[SK Jugosloven Senta]], [[SK Merkur Senta]], [[RSK Senta]], [[SAK Senta]], [[SK Slavija Senta]], [[ŽAK Sombor]], [[SAK Sombor]], [[SSU Sombor]], [[TSK Sombor]], [[SAK Srbobran]], [[ND Građanski Stari Bečej]], [[SK Slavija Stari Bečej]], [[ČNK Stari Bečej]], [[JAK Bačka Subotica]], [[JSK Bunjevac Subotica]], [[ŽAK Subotica]], [[JSK Zrinjski Subotica]], [[MFK Subotica]], [[SK Privrednik Subotica]], [[RSK Subotica]], [[SK Slavija Subotica]], [[SAND Subotica]], [[SMTK Subotica]], [[SSK Subotica]], [[JSK Hajduk Subotica]], [[TANK Subotica]], [[AND Torža]], [[CSK Crvenka]], [[ČAK Čontavar]] == Cetinjski loptački podsavez == [[JSK Crnojević Bar]], [[GSK Njegoš Berane]], [[SK Mogren Budva]], [[SK Primorje Herceg Novi]], [[SK Gorštak Kolašin]], [[SK Jugosloven Kotor]], [[GSK Obilić Nikšić]], [[OSK Hercegovac Nikšić]], [[1. PSK Balšić Podgorica]], [[SK Budućnost Podgorica]], [[JSK Zrinjski Tivat]], [[SK Arsenal Tivat]], [[RSK Lovćen Cetinje]], [[JSK Crnogorac Cetinje]] = bs = = Napredak Kruševac = <small>Source: Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/napredak-krusevac FK Napredak], Kragujevac, 2020.</small> * [[Kragujevačka zona 1960./61.]] ([[Kragujevac]] zone), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1960./61.]] (page 66) * [[Kragujevačka zona 1961./62.]] ([[Kragujevac]] zone), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1961./62.]] (page 69) * [[Srpska liga – Jug 1962./63.]] (Serbian league – South), only features table of Srpska liga – Jug A (Srpska liga – Jug B is missing, the text says that the Serbian league hasd 2 groups), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1962./63.]]??? (page 73) * [[Srpska liga – Jug 1963./64.]] (Serbian league – South), only features table of Srpska liga – Jug A (Srpska liga – Jug B and C are missing) (page 77), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1963./64.]], compare with [[:it:Zonske lige 1963-1964]] (needs to be compared to forum post) * [[Srpska liga – Jug 1964./65.]] (Serbian league – South) (page 83), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1964./65.]], [[:it:Zonske lige 1964-1965]] is missing this table * [[Srpska liga – Jug 1965./66.]] (Serbian league – South) (page 88), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1965./66.]], see [[:it:Zonske lige 1965-1966]] (needs to be compared to forum post) * [[Srpska liga – Jug 1966./67.]] (Serbian league – South) (page 92), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1966./67.]], [[:it:Zonske lige 1966-1967]] is missing this table * [[Srpska liga – Jug 1967./68.]] (Serbian league – South) (page 97), part of [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1967./68.]], see [[:it:Zonske lige 1967-1968]] (needs to be compared to forum post) = A = = EL = = Dinamo = == Vidi još == *[[1. HŠK Građanski Zagreb#Rezultati po natjecanjima]] == A == * [https://web.archive.org/web/20150219182420/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194546 1945./46.] * [https://web.archive.org/web/20150220064341/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-17-20-46-34/presjek-sezona1 sva natjecanja] *[https://web.archive.org/web/20150220032427/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-17-20-30-57/domaca-natjecanja uspjesi] * ispravi sezone za međunarodna natjecanja {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2. width="60"|Sezona !colspan=9|Liga !rowspan=2. width="30"|{{0}}[[Kup maršala Tita|Kup]]{{0}} !rowspan=2. colspan=2. width="200"|Europska/Ostala natjecanja !colspan=2. width="180"|Najbolji ligaški strijelac/ci{{ref label|scorers|B|B}} |- !Natjecanje !width="35"|U !width="35"|P !width="35"|N{{ref label|draws|A|A}} !width="35"|I !width="35"|G+ !width="35"|G– !width="35"|Bod. !width="40"|Poz. !Igrač(i) !Broj golova |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan="3"|1945./46. |[[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|Prvenstvo Zagreba – B skupina]] |7 |7 |0 |0 |40 |5 |14 |bgcolor=Gold|'''[[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|1.]]''' |rowspan="3"| |rowspan="3"| |rowspan="3"| |align="left"|? |? |-bgcolor=#EEEEEE |[[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|Prvenstvo Zagreba – I. razred]] |7 |6 |0 |1 |41 |8 |12 |bgcolor=Gold|'''[[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|1.]]''' |align="left"|? |? |-bgcolor=#EEEEEE |[[Hrvatska liga 1946.|Hrvatska liga]] |14 |10 |2 |2 |51 |11 |22 |bgcolor=Silver|[[Hrvatska liga 1946.|2.]] |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |12 |- |1946./47. |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|1. JSL]] |26 |19 |4 |3 |81 |26 |42 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|2.]] |[[Kup maršala Tita 1947.|R2]] | | |align="left"|'''[[Franjo Wölfl]]''' |28 |-bgcolor=#EEEEEE |1947./48. |1. JSL |18 |14 |1 |3 |56 |20 |29 |bgcolor=Gold|'''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1.]]''' |[[Kup maršala Tita 1948.|SF]] | | |align="left"|'''[[Franjo Wölfl]]''' |22 |- |1948./49. |1. JSL |18 |7 |5 |6 |29 |25 |19 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948./49.|4.]] |[[Kup maršala Tita 1949.|R1]] | | |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |1950. |1. JSL |18 |9 |4 |5 |23 |17 |22 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|4.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1950.|RU]] | | |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |10 |- |1951. |1. JSL |22 |16 |3 |3 |45 |19 |35 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|2.]] |bgcolor=Gold|[[Kup maršala Tita 1951.|'''W''']] |[[Zentropa kup]] |[[Zentropa kup 1951.|3.]] |align="left"|[[Dionizije Dvornić]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |1952. |1. JSL |16 |8 |3 |5 |35 |27 |19 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|4.]]{{ref label|1952 season|C|C}} |[[Kup maršala Tita 1952.|R1]] | | |align="left"|[[Božidar Senčar]] |9 |- |1952./53. |1. JSL |22 |8 |6 |8 |32 |30 |22 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|7.]] |[[Kup maršala Tita 1953.|SF]] | | |align="left"|[[Dionizije Dvornić]] |9 |-bgcolor=#EEEEEE |1953./54. |1. JSL |26 |19 |4 |3 |72 |22 |42 |bgcolor=Gold|'''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1.]]''' |[[Kup maršala Tita 1954.|R2]] | | |align="left"|[[Dionizije Dvornić]] |16 |- |1954./55. |1. JSL |26 |14 |6 |6 |54 |49 |34 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|3.]] |[[Kup maršala Tita 1955.|QF]] | | |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |16 |-bgcolor=#EEEEEE |1955./56. |1. JSL |26 |12 |4 |10 |42 |47 |28 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|4.]] |<small>N/A</small>{{ref label|cups|D|D}} | | |align="left"|[[Dražan Jerković]] |9 |- |1956./57. |1. JSL |26 |10 |6 |10 |51 |51 |26 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1956./57.|5.]] |[[Kup maršala Tita 1956./57.|R2]] | | |align="left"|[[Aleksandar Benko]]<br>[[Dražan Jerković]] |10 |-bgcolor=#EEEEEE |1957./58. |1. JSL |26 |15 |7 |4 |53 |33 |37 |bgcolor=Gold|'''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1.]]''' |[[Kup maršala Tita 1957./58.|QF]] | | |align="left"|[[Dražan Jerković]] |17 |- |1958./59. |1. JSL |22 |9 |4 |9 |35 |28 |22 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|5.]] |[[Kup maršala Tita 1958./59.|QF]] |[[Kup prvaka]] |[[Kup prvaka 1958./59.|R1]] |align="left"|[[Dražan Jerković]] |7 |-bgcolor=#EEEEEE |1959./60. |1. JSL |22 |14 |4 |4 |48 |20 |32 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|2.]] |bgcolor=Gold|[[Kup maršala Tita 1959./60.|'''W''']] | | |align="left"|[[Dražan Jerković]] |16 |- |1960./61. |1. JSL |22 |10 |7 |5 |36 |27 |27 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|4.]] |[[Kup maršala Tita 1960./61.|R2]] |[[UEFA Kup pobjednika kupova|Europski kup pobjednika kupova]] |[[Europski kup pobjednika kupova 1960./61.|SF]] |align="left"|[[Željko Matuš]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|1961./62. |rowspan=2|1. JSL |rowspan=2|22 |rowspan=2|10 |rowspan=2|5 |rowspan=2|7 |rowspan=2|36 |rowspan=2|23 |rowspan=2|25 |rowspan=2|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|3.]] |rowspan=2|[[Kup maršala Tita 1961./62.|SF]] |Mitropa kup |[[Mitropa kup 1962.|SF]] |align="left" rowspan=2|'''[[Dražan Jerković]]''' |rowspan=2|16 |-bgcolor=#EEEEEE |[[Kup velesajamskih gradova]] |[[Kup velesajamskih gradova 1961./62.|R2]] |- |1962./63. |1. JSL |26 |14 |7 |5 |52 |35 |35 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|2.]] |bgcolor=Gold|[[Kup maršala Tita 1962./63.|'''W''']] |Kup velesajamskih gradova |bgcolor=Silver|[[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|RU]] |align="left"|[[Slaven Zambata]] |16 |-bgcolor=#EEEEEE |1963./64. |1. JSL |26 |12 |9 |5 |40 |29 |33 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|3.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1963./64.|RU]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1963./64.|R1]] |align="left"|[[Slaven Zambata]] |12 |- |1964./65. |1. JSL |28 |11 |4 |13 |35 |34 |26 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|8.]] |bgcolor=Gold|[[Kup maršala Tita 1964./65.|'''W''']] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1964./65.|QF]] |align="left"|[[Rudolf Belin]] |7 |-bgcolor=#EEEEEE |1965./66. |1. JSL |30 |13 |9 |8 |49 |35 |35 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1965./66.|2.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1965./66.|RU]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1965./66.|R1]] |align="left"|[[Slaven Zambata]] |19 |- |rowspan=2|1966./67. |rowspan=2|1. JSL |rowspan=2|30 |rowspan=2|15 |rowspan=2|10 |rowspan=2|5 |rowspan=2|42 |rowspan=2|21 |rowspan=2|40 |rowspan=2. bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1966./67.|2.]] |rowspan=2|[[Kup maršala Tita 1966./67.|R1]] |Mitropa kup |[[Mitropa kup 1966./67.|QF]] |align="left" rowspan=2|[[Slaven Zambata]] |rowspan=2|13 |- |Kup velesajamskih gradova |bgcolor=Gold|'''[[Kup velesajamskih gradova 1966./67|W]]''' |-bgcolor=#EEEEEE |1967./68. |1. JSL |30 |12 |11 |7 |45 |33 |35 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1967./68.|3.]] |[[Kup maršala Tita 1967./68.|R1]] |Kup velesajamskih gradova |[[Kup velesajamskih gradova 1967./68.|R2]] |align="left"|[[Josip Gucmirtl]] |14 |- |1968./69. |1. JSL |34 |20 |5 |9 |75 |33 |45 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1968./69.|2.]] |bgcolor=Gold|[[Kup maršala Tita 1968./69.|'''W''']] |Kup velesajamskih gradova |[[Kup velesajamskih gradova 1968./69.|R1]] |align="left"|[[Slaven Zambata]] |15 |-bgcolor=#EEEEEE |1969./70. |1. JSL |34 |13 |12 |9 |47 |42 |38 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|6.]] |[[Kup maršala Tita 1969./70.|SF]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1969./70.|QF]] |align="left"|[[Marijan Novak]] |10 |- |1970./71. |1. JSL |34 |17 |9 |8 |55 |32 |43 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|3.]] |[[Kup maršala Tita 1970./71.|SF]] |Kup velesajamskih gradova |[[Kup velesajamskih gradova 1970./71.|R3]] |align="left"|[[Josip Gucmirtl]] |10 |-bgcolor=#EEEEEE |1971./72. |1. JSL |34 |11 |10 |13 |47 |40 |32 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|8.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1971./72.|RU]] |[[Kup UEFA]] |[[Kup UEFA 1971./72.|R2]] |align="left"|[[Slavko Kovačić (nogometaš)|Slavko Kovačić]] |7 |- |1972./73. |1. JSL |34 |11 |11 |12 |39 |47 |33 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|8.]] |[[Kup maršala Tita 1972./73.|R1]] |Mitropa kup |[[Mitropa kup 1972./73.|GS]] |align="left"|[[Fikret Mujkić]] |8 |-bgcolor=#EEEEEE |1973./74. |1. JSL |34 |12 |9 |13 |34 |33 |33 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|7.]] |[[Kup maršala Tita 1973./74.|QF]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1973./74.|R1]] |align="left"|[[Mario Bonić]]<br>[[Drago Vabec]] |8 |- |1974./75. |1. JSL |34 |11 |16 |7 |38 |31 |38 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|5.]] |<small>N/A</small>{{ref label|cups|D|D}} | | |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |8 |-bgcolor=#EEEEEE |1975./76. |1. JSL |34 |17 |10 |7 |38 |23 |44 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|3.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1975./76.|RU]] |[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]] |bgcolor=Gold|[[Balkanski kup (klubovi) 1976.|'''W''']] |align="left"|[[Drago Vabec]] |19 |- |1976./77. |1. JSL |34 |15 |11 |8 |52 |36 |41 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1976./77.|2.]] |[[Kup maršala Tita 1976./77.|R1]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1976./77.|R2]] |align="left"|[[Snješko Cerin]] |14 |-bgcolor=#EEEEEE |1977./78. |1. JSL |34 |12 |13 |9 |54 |49 |37 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|4.]] |[[Kup maršala Tita 1977./78.|SF]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1977./78.|R2]] |align="left"|[[Mario Bonić]] |10 |- |1978./79. |1. JSL |34 |21 |8 |5 |67 |38 |50 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|2.]] |[[Kup maršala Tita 1978./79.|R1]] | | |align="left"|[[Snješko Cerin]]<br>[[Zlatko Kranjčar]] |13 |-bgcolor=#EEEEEE |1979./80. |1. JSL |34 |9 |14 |11 |43 |44 |32 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|12.]] |bgcolor=Gold|'''[[Kup maršala Tita 1979./80.|W]]''' |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1979./80.|R1]] |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |14 |- |1980./81. |1. JSL |34 |12 |11 |11 |44 |38 |35 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|5.]] |[[Kup maršala Tita 1980./81.|R2]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1980./81.|R1]] |align="left"|[[Abid Kovačević]] |14 |-bgcolor=#EEEEEE |1981./82. |1. JSL |34 |20 |9 |5 |67 |32 |49 |bgcolor=Gold|'''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1.]]''' |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1981./82.|RU]] | | |align="left"|'''[[Snješko Cerin]]''' |19 |- |1982./83. |1. JSL |34 |14 |15 |5 |56 |40 |43 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|3.]] |bgcolor=Gold|'''[[Kup maršala Tita 1982./83.|W]]''' |Kup prvaka |[[Kup prvaka 1982./83.|R1]] |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |13 |-bgcolor=#EEEEEE |1983./84. |1. JSL |34 |11 |9 |14 |58 |51 |31 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|12.]] |[[Kup maršala Tita 1983./84.|SF]] |Europski kup pobjednika kupova |[[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|R1]] |align="left"|[[Snješko Cerin]] |16 |- |1984./85. |1. JSL |34 |14 |8 |12 |47 |38 |36 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|6.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1984./85.|RU]] | | |align="left"|[[Snješko Cerin]] |10 |-bgcolor=#EEEEEE |1985./86. |1. JSL |34 |11 |14 |9 |53 |43 |36 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|6.]] |bgcolor=Silver|[[Kup maršala Tita 1985./86.|RU]] | | |align="left"|[[Boro Cvetković]] |12 |- |1986./87. |1. JSL |34 |14 |9 |11 |49 |43 |37 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|6.]]{{ref label|1986-87. season|E|E}} |[[Kup maršala Tita 1986./87.|R1]] | | |align="left"|[[Ivan Cvjetković]] |11 |-bgcolor=#EEEEEE |1987./88. |1. JSL |34 |16 |10 |8 |55 |36 |42 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|4.]] |[[Kup maršala Tita 1987./88.|R1]] | | |align="left"|[[Haris Škoro]] |14 |- |1988./89. |1. JSL |34 |16 |{{0}}9 (2) |9 |42 |29 |34 |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|5.]] |[[Kup maršala Tita 1988./89.|QF]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1988./89.|R2]] |align="left"|[[Radmilo Mihajlović]] |9 |-bgcolor=#EEEEEE |1989./90. |1. JSL |34 |16 |11 (8) |7 |53 |25 |40 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|2.]] |[[Kup maršala Tita 1989./90.|R2]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1989./90.|PR]] |align="left"|[[Davor Šuker]] |12 |- |1990./91. |1. JSL |36 |20 |10 (6) |6 |72 |36 |46 |bgcolor=Silver|[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|2.]] |[[Kup maršala Tita 1990./91.|QF]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1990./91.|R1]] |align="left"|[[Davor Šuker]] |22 |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2. width="60"|Sezona !colspan=9|Liga !rowspan=2. width="30"|{{0}}[[Hrvatski nogometni kup|Kup]]{{0}} !rowspan=2. colspan=2. width="200"|Europska natjecanja !colspan=2. width="180"|Najbolji ligaški strijelac/ci{{ref label|scorers|B|B}} |- !Natjecanje !width="35"|U !width="35"|P !width="35"|N !width="35"|I !width="35"|G+ !width="35"|G– !width="35"|Bod. !width="40"|Poz. !Igrač(i) !Broj golova |- |1992. |[[1. HNL]] |22. |11 |4 |7 |32 |21 |26 |[[1. HNL 1992.|5.]] |bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 1992.|RU]] |[[Kup UEFA]] |[[Kup UEFA 1991./92.|R1]] |align="left"|[[Goran Vlaović]] |9 |-bgcolor=#EEEEEE |1992./93. |1. HNL |30 |21 |7 |2 |84 |27 |49 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1992./93.|1.]]''' |bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|RU]] | | |align="left"|'''[[Goran Vlaović]]''' |23 |- |1993./94. |1. HNL |34 |20 |8 |6 |98 |34 |48 |[[1. HNL 1993./94.|3.]] |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 1993./94.|W]]''' |[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |[[UEFA Liga prvaka 1993./94.|R1]] |align="left"|'''[[Goran Vlaović]]''' |29 |-bgcolor=#EEEEEE |1994./95. |1. HNL |30 |19 |7 |4 |53 |26 |64 |bgcolor=Silver|[[1. HNL 1994./95.|2.]] |bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|RU]] |[[UEFA Kup pobjednika kupova|Europski kup pobjednika kupova]] |[[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|R1]] |align="left"|[[Igor Pamić]] |10 |- |1995./96. |1. HNL |32 |21 |5 |6 |75 |27 |68 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1995./96.|1.]]''' |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|W]]''' | | |align="left"|'''[[Igor Cvitanović]]''' |19 |-bgcolor=#EEEEEE |1996./97. |1. HNL |30 |26 |3 |1 |90 |23 |81 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1996./97.|1.]]''' |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|W]]''' |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1996./97.|QR]] |align="left"|'''[[Igor Cvitanović]]''' |20 |- |rowspan=2|1997./98. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|32 |rowspan=2|22 |rowspan=2|7 |rowspan=2|3 |rowspan=2|75 |rowspan=2|28 |rowspan=2|73 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1997./98.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 1997./98.|QR2]] |rowspan=2. align="left"|[[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] |rowspan=2|11 |- |Kup UEFA |[[Kup UEFA 1997./98.|R3]] |-bgcolor=#EEEEEE |1998./99. |1. HNL |32 |22 |5 |5 |55 |20 |71 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1998./99.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|R1]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 1998./99.|GS]] |align="left"|[[Edin Mujčin]] |10 |- |1999./00. |1. HNL |33 |23 |6 |4 |83 |25 |75 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 1999./00.|1.]]''' |bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|RU]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 1999./00.|GS]] |align="left"|'''[[Tomo Šokota]]''' |21 |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2000./01. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|32 |rowspan=2|19 |rowspan=2|8 |rowspan=2|5 |rowspan=2|70 |rowspan=2|36 |rowspan=2|65 |rowspan=2. bgcolor=Silver|[[1. HNL 2000./01.|2.]] |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2000./01.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|'''[[Tomo Šokota]]''' |rowspan=2|20 |-bgcolor=#EEEEEE |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2000./01.|R2]] |- |2001./02. |1. HNL |30 |18 |5 |7 |58 |30 |59 |[[1. HNL 2001./02.|3.]] |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|W]]''' |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2001./02.|R1]] |align="left"|[[Dario Zahora]] |14 |-bgcolor=#EEEEEE |2002./03. |1. HNL |32 |25 |3 |4 |76 |27 |78 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2002./03.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 2002./03.|R2]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2002./03.|R2]] |align="left"|'''[[Ivica Olić]]''' |16 |- |rowspan=2|2003./04. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|32 |rowspan=2|23 |rowspan=2|7 |rowspan=2|2 |rowspan=2|77 |rowspan=2|25 |rowspan=2|76 |rowspan=2. bgcolor=Silver|[[1. HNL 2003./04.|2.]] |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2003./04.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|[[Dario Zahora]] |rowspan=2|16 |- |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2003./04.|R2]] |-bgcolor=#EEEEEE |2004./05. |1. HNL |32 |12 |11 |9 |55 |37 |47 |[[1. HNL 2004./05.|7.]] |[[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|QF]] |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2004./05.|GS]] |align="left"|[[Ivan Bošnjak]]<br>[[Eduardo da Silva]] |10 |- |2005./06. |1. HNL |32 |24 |4 |4 |78 |21 |76 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2005./06.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 2005./06.|R2]] | | |align="left"|'''[[Ivan Bošnjak]]''' |22 |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2006./07. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|33 |rowspan=2|30 |rowspan=2|2 |rowspan=2|1 |rowspan=2|84 |rowspan=2|22 |rowspan=2|92 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2006./07.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2006./07.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|'''[[Eduardo da Silva]]''' |rowspan=2|34 |-bgcolor=#EEEEEE |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2006./07.|R1]] |- |rowspan=2|2007./08. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|33 |rowspan=2|26 |rowspan=2|4 |rowspan=2|3 |rowspan=2|91 |rowspan=2|34 |rowspan=2|82 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HN 2007./08.L|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2007./08.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|[[Luka Modrić]] |rowspan=2|13 |- |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2007./08.|GS]] |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2008./09. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|33 |rowspan=2|23 |rowspan=2|5 |rowspan=2|5 |rowspan=2|71 |rowspan=2|26 |rowspan=2|74 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2008./09.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2008./09.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|'''[[Mario Mandžukić]]''' |rowspan=2|16 |-bgcolor=#EEEEEE |Kup UEFA |[[Kup UEFA 2008./09.|GS]] |- |rowspan=2|2009./10. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|30 |rowspan=2|18 |rowspan=2|8 |rowspan=2|4 |rowspan=2|70 |rowspan=2|20 |rowspan=2|62 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2009./10.|1.]]''' |rowspan=2|[[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|SF]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2009./10.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|[[Mario Mandžukić]] |rowspan=2|14 |- |[[UEFA Europska liga|Europska liga]] |[[UEFA Europska liga 2009./10.|GS]] |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2010./11. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|30 |rowspan=2|22 |rowspan=2|6 |rowspan=2|2 |rowspan=2|52 |rowspan=2|12 |rowspan=2|72 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2010./11.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2010./11.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|[[Sammir]] |rowspan=2|10 |-bgcolor=#EEEEEE |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2010./11.|GS]] |- |2011./12. |1. HNL |30 |23 |6 |1 |73 |11 |75 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2011./12.|1.]]''' |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2011./12.|GS]] |align="left"|'''[[Fatos Bećiraj]]''' |15 |- |-bgcolor=#EEEEEE |2012./13. |1. HNL |33 |24 |5 |4 |68 |20 |77 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2012./13.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|R2]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2012./13.|GS]] |align="left"|[[Sammir]] |13 |- |rowspan=2|2013./14. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|36 |rowspan=2|26 |rowspan=2|6 |rowspan=2|4 |rowspan=2|83 |rowspan=2|26 |rowspan=2|84 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2013./14.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|RU]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2013./14.|Playoff]] |rowspan=2. align="left"|'''[[Duje Čop]]''' |rowspan=2|22 |- |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2013./14.|GS]] |- |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2014./15. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|36 |rowspan=2|26 |rowspan=2|10 |rowspan=2|0 |rowspan=2|85 |rowspan=2|21 |rowspan=2|88 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2014./15.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2014./15.|Playoff]] |rowspan=2. align="left"|[[Ángelo Henríquez]] |rowspan=2|20 |- |-bgcolor=#EEEEEE |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2014./15.|GS]] |- |2015./16. |1. HNL |36 |26 |7 |3 |67 |19 |85 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2015./16.|1.]]''' |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2015./16.|GS]] |align="left"|[[Armin Hodžić]] |13 |- |-bgcolor=#EEEEEE |2016./17. |1. HNL |36 |27 |5 |4 |68 |24 |86 |bgcolor=Silver|[[1. HNL 2016./17.|2.]] |bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|RU]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2016./17.|GS]] |align="left"|[[El Arbi Hillel Soudani]] |17 |- |2017./18. |1. HNL |36 |22 |7 |7 |68 |34 |73 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2017./18.|1.]]''' |bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|W]]''' |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2017./18.|Playoff]] |align="left"|'''[[El Arbi Hillel Soudani]]''' |17 |- |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2018./19. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|36 |rowspan=2|29 |rowspan=2|5 |rowspan=2|2 |rowspan=2|74 |rowspan=2|20 |rowspan=2|92 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2018./19.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Silver|[[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|RU]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2018./19.|Playoff]] |rowspan=2. align="left"|[[Bruno Petković]] |rowspan=2|10 |- |-bgcolor=#EEEEEE |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2018./19.|R16]] |- |2019./20. |1. HNL |36 |25 |5 |6 |62 |20 |80 |bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2019./20.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|QF]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|GS]] |align="left"|[[Mislav Oršić]] |13 |- |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2|2020./21. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|36 |rowspan=2|26 |rowspan=2|7 |rowspan=2|3 |rowspan=2|84 |rowspan=2|28 |rowspan=2|85 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2020./21.|1.]]''' |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|W]]''' |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|QR3]] |rowspan=2. align="left"|[[Mario Gavranović]] |rowspan=2|17 |- |-bgcolor=#EEEEEE |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2020./21.|QF]] |- |rowspan=2|2021./22. |rowspan=2|1. HNL |rowspan=2|36 |rowspan=2|24 |rowspan=2|7 |rowspan=2|5 |rowspan=2|68 |rowspan=2|22 |rowspan=2|79 |rowspan=2. bgcolor=Gold|'''[[1. HNL 2021./22.|1.]]''' |rowspan=2|[[Hrvatski nogometni kup 2021./22.|QF]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|Playoff]] |rowspan=2. align="left"|[[Mislav Oršić]] |rowspan=2|14 |- |Europska liga |[[UEFA Europska liga 2021./22.|KRPO]] |- |-bgcolor=#EEEEEE |2022./23. |HNL |36 |24 |9 |3 |81 |28 |81 |bgcolor=Gold|'''[[HNL 2022./23.|1.]]''' |[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|SF]] |Liga prvaka |[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|GS]] |align="left"|[[Luka Ivanušec]] |12 |- |} ==Notes== *{{note label|draws|A|A}} Between the 1988–89 and 1991–92 seasons drawn games went to penalties with only the shootout winners gaining the point. Figures in brackets in the drawn games column represent points won in such shootouts. *{{note label|scorers|B|B}} Includes only goals scored in league matches. Players indicated in '''bold''' were also top league scorers that season. *{{note label|1952 season|C|C}} The [[1952 Yugoslav First League]] was shortened and completed over a period of three and a half months, beginning on 2 March and ending on 22 June. The reason for the changes was a desire to start the next season in the fall of 1952, thus implementing the fall–spring format that had become a norm all across Europe by this time. The clubs were initially divided into two groups of six teams each, where everyone within a given group played each other twice (home and away). After ten rounds Dinamo topped their group and qualified for the four-team championship group in the second stage in which four best-placed teams from preliminary groups played each other twice. Eventually Dinamo finished fourth, six points behind winners [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. The statistics for the 1952 season thus show season totals and not just the final standings in the second stage group. *{{note label|cups|D|D}} In the 1955–56 and 1974–75 seasons the [[Yugoslav Cup]] was not held. On both occasions the cup edition was skipped for rescheduling purposes as the Yugoslav FA had decided to move the date of cup finals from 29 November (or [[Republic Day#November 29 in former Yugoslavia (1945–1990)|Republic Day]], the anniversary of the establishment of communist Yugoslavia) to on or around 25 May (or [[Youth Day#Yugoslavia|Youth Day]], a national holiday which doubled as the official celebration of [[Josip Broz Tito]]'s birthday). *{{note label|1986-87 season|E|E}} Due to the match-fixing scandal in the 1985–86 season, ten clubs had started the [[1986–87 Yugoslav First League]] season with a deduction of 6 points, among them Dinamo Zagreb. [[FK Vardar|Vardar]], who had not been deducted any points, won the title and participated in the [[1987–88 European Cup]], with Dinamo originally finishing eighth in the league. After post-season legal proceedings the situation was resolved in July 1987 with a court ruling which nullified the deductions and which meant that the title was given back to Partizan and that Dinamo finished the season in sixth place.<ref name="yugoteams">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesj/joeg-ec.html|title=Yugoslav teams in Eurocups|last=Miladinovich|first=Misha|date=16 December 1999|publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|accessdate=1 April 2011}}</ref><ref name="yugochamps">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesj/joegchamp.html|title=Yugoslavia/Serbia (and Montenegro) - List of Champions|last=Stokkermans|first=Karel|date=21 May 2010|publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|accessdate=1 April 2011}}</ref> eky5ulbtnb3snzpdp1rmyt71oj0w4lb 0 655672 7625083 7160701 2026-10-27T14:27:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625083 wikitext text/x-wiki '''Rally Poreč''' je [[automobilizam u Hrvatskoj|hrvatsko automobilističko]] [[reli]] natjecanje. Održava se od [[šport u 1999.|1999.]] godine. Organizatori su od početka bili bili [[Autoklub Poreč Motorsport]] i [[AKORK Skok racing 1993]]. Utrka je osobito prestižna u Hrvatskoj i Sloveniji te redovito dolaze ponajbolje hrvatske i slovenske posade, a u Poreču se tradicionalno održava završnica Prvenstva Hrvatske i Prvenstva Slovenije. Najuspješniji na ovom [[reli]]ju bio je hrvatski relijaš [[Juraj Šebalj]] koji je pobijedio 8 puta, od čega osam sa suvozačem Tonijem Klincom te jednom s Karlom Golubom. Triput su pobijedili slovenska posada Darko Peljhan i Miran Kacin, koji su bili pobjednici prvog izdanja 1999. godine. Po jednom su pobijedile posade Andras Hadik / Krizstian Kertesz (2018.), Rajko Žakelj / Blaž Selan (2012.), Janosz Szilagyi / Agnes Takasc (2010.), [[Danijel Šaškin]] / Damir Bruner (2008.), Siniša Crnojević / Martina Maretić (2007.), Andrej Jereb / Miran Kacin (2005.), [[Niko Pulić]] / Bruno Šantić (2003.).<ref>[https://www.glasistre.hr/sport/ceremonijalnim-startom-sinoc-otvoren-jubilarni-20-rally-porec-599341 Glas Istre] ''Ceremonijalnim startom sinoć otvoren jubilarni 20. Rally Poreč'' 12. listopada 2019. (pristupljeno 31. listopada 2019.)</ref> [[Shakedown]] se održava u Taru, a etape se voze u [[Žbandaj]]u, [[Kanfanar]]u, [[Červari]]ma, [[Flengi]]ma, [[Poreč]]u i [[Tar]]u.<ref>[https://rallyporec.wixsite.com/rallyporec/untitled Rally Poreč] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mape BI/SS Maps (pristupljeno 31. listopada 2019.)</ref> Izdanje rallyja iz 2019. imalo je 374,80 km vožnje itinererom i na 11 brzinskih ispita otpadalo je 89,20 km. Prijavilesu se 64 posade iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Italije. Osim državnih prvenstavaHrvatske i Slovenije bodovao se i za Međunarodno zonsko prvenstvo Hrvatske.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/529756/automoto-ostalo/najavljen-jubilarni-20-rally-porec-tri-dana-potpuno-u-znaku-rallyja/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191031202952/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/529756/automoto-ostalo/najavljen-jubilarni-20-rally-porec-tri-dana-potpuno-u-znaku-rallyja/ |date=31. listopada 2019. }} Miroslav Krpan: ''Najavljen jubilarni 20. Rally Poreč: Tri dana potpuno u znaku rallyja'' 9. listopada 2019. (pristupljeno 31. listopada 2019.)</ref> ==Izdanja i pobjednici == {{col-begin}} {{col-break}} ;Podloga :1999.-... ?? <!--ako je mix podloga, onda "mix (čega mix)" --> {{col-break}} ;Baza relija :1999.-... Poreč {{col-end}} Kazalo: :{{legenda|#FFDACC|žena}} :{{legenda|#bbf3bb|najveći broj osvojenih brzinaca u utrci}} {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- style="white-space: nowrap;" !rowspan=2|Godina !rowspan=2|Duljina<br>[km] !rowspan=2|<small>Broj<br>etapa</small> !rowspan=2|<small>Broj<br>brzinaca</small> !rowspan=2|<small>Broj<br>država</small> !rowspan=2|<small>Broj posada<br>Start (Cilj);<br>Broj Ž vozača</small> !colspan=5|Pobjednici |- !Vozač !!Suvozač !!Automobil !!{{Tooltip|MP [min]|Margina pobjede u minutama}} !!{{Tooltip|OB|Osvojeno brzinaca}} |- |1999. || || || || || |{{Z|SLO}} [[Darko Peljhan]] |{{Z|SLO}} [[Miran Kacin]] |VW Golf III Kit Car ||+ || |- |2000. || || || || || |{{Z|SLO}} [[Darko Peljhan]] (2) |{{Z|SLO}} [[Miran Kacin]] (2) |VW Golf IV Kit Car ||+ || |- |2001. || || || || || |{{Z|SLO}} [[Darko Peljhan]] (3) |{{Z|SLO}} [[Miran Kacin]] (3) |VW Golf IV Kit Car ||+ || |- |2002. ||align="center" colspan="10"|23. Rally Saturnus – Poreč - Kopar<ref>https://automania.hr/rally-porec-u-novom-konceptu-jubilarno-20-izdanje/</ref> |- |2003. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Niko Pulić]] |{{Z|HRV}} [[Bruno Šantić]] |Peugeot 206 Kit Car ||+ || |- |2004. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] |Subaru Impreza STi N10 ||+ || |- |2005. || || || || || |{{Z|SLO}} [[Andrej Jereb]] |{{Z|SLO}} [[Miran Kacin]] (4) |Subaru Impreza STi N11 Spec C ||+ || |- |2006. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (2) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (2) |Subaru Impreza STi N11 Spec C ||+ || |- |2007. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Siniša Crnojević]] |bgcolor="#FFDACC"|{{Z|HRV}} [[Martina Maretić]] |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2008. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Daniel Šaškin]] |{{Z|HRV}} [[Damir Bruner]] |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2009. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (3) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (3) |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2010. || || || || || |{{Z|MAĐ}} [[János Szilágyi]] |bgcolor="#FFDACC"|{{Z|MAĐ}} [[Ágnes Takács]] |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2011. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (4) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (4) |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2012. || || || || || |{{Z|SLO}} [[Rajko Žakelj]] |{{Z|SLO}} [[Blaž Selan]] |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2013. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (5) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (5) |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2014. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (6) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (6) |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2015. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (7) |{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] (7) |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2016. || || || || || |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (8) |{{Z|HRV}} [[Karlo Golub]] |Mitsubishi Lancer Evo IX ||+ || |- |2017. || || || || ||43 (38) |{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] (9) |{{Z|HRV}} [[Karlo Golub]] (2) |Hyundai i20 R5 ||+ 1:38,6 || |- |2018. || || || || ||76 (56) |{{Z|MAĐ}} [[András Hadik]] |{{Z|MAĐ}} [[Krisztián Kertész]] |Ford Fiesta R5 ||+ 0:35,7 || |- |2019. ||92,10 ||2 ||11 || ||63 (50) |{{Z|MAĐ}} [[Antal Kovács]] |{{Z|MAĐ}} [[Gergő Istovics]] |Ford Fiesta R5 ||+ 0:50,2 ||bgcolor="#bbf3bb"|8 |- |2020. || || || || || () |{{Z|}} [[]] |{{Z|}} [[]] | ||+ :, || <!-- |- |202. || || || || || () |{{Z|}} [[]] |{{Z|}} [[]] | ||:, || --> |} ===Statistika (2019.)=== {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" |+barem 3 pobjede |- ! Vozač ! <small>Pobjede</small> ! <small>Postolja</small> |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|{{Z|SLO}} [[Darko Peljhan]] ||3 || |-align="center" |align="left"|{{Z|HRV}} [[Juraj Šebalj]] ||9 || |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" |+barem 3 pobjede |- ! Suvozač ! <small>Pobjede</small> ! <small>Postolja</small> |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|{{Z|SLO}} [[Miran Kacin]] ||4 || |-align="center" |align="left"|{{Z|HRV}} [[Toni Klinc]] ||7 || |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" |+barem 2 pobjede |- ! colspan=2|Posada ! rowspan=2|<small>Pobjede</small> ! rowspan=2|<small>Postolja</small> |- !<small>vozač</small> !!<small>suvozač</small><!--za slučaj da netko s više partnera dospije na listu --> |-align="center" |align="left"|Darko Peljhan ||align="left"|Miran Kacin ||3 || |-align="center" |align="left"|Juraj Šebalj ||align="left"|Karlo Golub ||2 || |-align="center" |align="left"|Juraj Šebalj ||align="left"|Toni Klinc ||7 || |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" |- ! Proizvođač ! <small>Pobjede</small> ! <small>Postolja</small> |-align="center" |align="left"|Ford ||2 || |-align="center" |align="left"|Hyundai || 1|| |-align="center" style="white-space: nowrap;" |align="left"|Mitsubishi ||10 || |-align="center" |align="left"|Peugeot ||1 || |-align="center" |align="left"|Subaru ||3 || |-align="center" |align="left"|VW ||3 || |} {{col-end}} == Vidi == *[[Hrvatski auto i karting savez]] == Izvori == *https://www.ewrc-results.com/events/647-rally-porec/ {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://rallyporec.wixsite.com/rallyporec Službene stranice] *[https://hr-hr.facebook.com/rallyporec Facebook] [[Kategorija:Međunarodna natjecanja u reliju u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Športska natjecanja u Poreču]] 6f9t499mi00jredkq4gzrwojhoye2td 0 656802 7625432 6886479 2026-10-27T22:39:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625432 wikitext text/x-wiki '''ST-@rt''' - Festival autorskih sastava koji se održava u [[Split]]u, Hrvatska. Organizira ga udruga Udruga za zaštitu glazbe STOP.<ref name="FB">[https://hr-hr.facebook.com/pg/festivalstart/about/?ref=page_internal ''O festivalu ''] stranice Festivala na Facebooku. Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> Prijavljuju se autorski sastavi s područja Hrvatske i inozemstva. Sudionici za nastupanje ne plaćaju kotizaciju.<ref name="kaštela">P.R.: [http://www.kastela.org/novosti/trisedma/20742-festival-autorskih-bendova ''Festival autorskih bendova ''] Portal Grada Kaštela. 28. siječnja 2014. Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> Sastavi za prijavu moraju priložiti dvije skladbe u formatu mp3 (nije bitna kakvoća produkcije), sliku ili logotip te kratki životopis.<ref name="culturenet">R.P.B.: [https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=76202 ''Festival autorskih bendova ST-@rt 2017 - natječaj ''] Culturenet. 27. travnja 2017. Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> Cilj mu je afirmirati auktorski rad neovisno o vrsti i obliku glazbenog izričaja,<ref name="Treći svijet"/> žanr i dob, promocija sastava, osobito s područja Dalmacije, posjetiteljima festivala kao i slušateljima i gledateljima radio i TV emisija medijskih pokrovitelja festivala. Nastup pojedinog benda traje 15-20 minuta, a bend unutar svog nastupa mora odsvirati minimalno 3 auktorske skladbe. O pobjednicima odlučuje stručni tročlani žiri. Ocjenjuje se tehnička izvedba, vizualni dojam, auktorski rad i ukupan dojam. Publika glasuje odabirom jednog od sastava koji nastupaju. Rezultati se boduju i pri izjednačenim bodovima prevagu donose bodovi sudaca.<ref name="FB"/> Prvi se je održao [[glazba u 2010.|2010.]] godine. Broj festivalskih večeri i sudionika varirao je od godine do godine. Prvi festival imao je 12 večeri i 40 sudionika a pratilo ga je 4000 posjetitelja. Festival se poslije prilagođavao glazbenim sastavima ali i posjetiteljima.<ref name="Treći svijet"/> Prvih pet godina festival održavao se u klubu O'Hara, odvijao se kroz dvanaest večeri, od čega je bilo osam izlučnih, večer izvan konkurencije, dvije poluzavršne te završna večer. Festival jest osmišljen kao natjecanje, no cilj je druženje sudionika, publike, predstavljanje autorskog rada kao i jačanje demopozornice. Nagrade su: prva - snimanje maxi singla i snimanje video spota, druga - termini u prostoriji za vježbanje i snimanje Fregata 61;<ref name="kaštela"/> pobjednik 2017. dobio je nastup na Future shock stageu na EXIT festivalu.<ref name="FB"/> U prve četiri godine prošlo je više od petnaest tisuća posjetitelja. Većinom su se za sviranje prijavljivali sastavi s područja Dalmacije. Od 2014. godine otvorio je vrata i sastavima iz ostatka Hrvatske ali i inozemstva.<ref name="kaštela"/> U prvih devet godina nastupilo je više od 250 sastava koje je predstavilo svoj auktorski rad.<ref name="Treći svijet"/> Mjesto održavanja bile su i druge lokacije. Osmo izdanje održalo se na tvrđavi Gripama. O pobjedniku Festivala odlučivali su publika i tročlani stručni žiri u sastavu: [[Dean Brkić|Dean Clea Brkić]] - producent, glazbenik - Osmi putnik, Bijelo dugme tribute, Pandora… // predsjednik UZG STOP; [[Nikola Čelan]], glazbenik - [[TBF]], klapa Iskon, Libar // novinar - [[Rolling Stone Croatia]]… // A&R manager - [[Menart Records]]; [[Emir Hot]], glazbenik - Southern Storm, Emir Hot, Crvena jabuka, Brkovi… // Guitar Hero UK 2005...<ref name="culturenet"/> Sudci su bili i Saša Antić (TBF), Davor Gavran (Dioniz).<ref>[https://web.archive.org/web/20161115231142/http://start-festival.com/festival.html O Festivalu] Start Festival] Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> Jubilarni 10. festival bio je revijalnog karaktera i nastupili su najistaknutiji sastavi koji su svirali na proteklih 9 izdanja ST-@rta uz još par poznatih imena.<ref name="Treći svijet">Treći svijet: [https://trecisvijet.com/festival-autorskih-bendova-st-rt-slavi-10-godina-postojanja/ ''Festival autorskih bendova ST-@rt slavi 10 godina postojanja''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Treći svijet. 7. studenoga 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> 10. godine organizator bio je Ivan Špar, a festival se održao u klubu Judino drvo.<ref>Tonska Proba: [http://klfm.org/10-godina-st-rt-a-festival-autorskih-bendova/ '' 10 godina ST-@rt-a, Festival autorskih bendova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306200813/http://klfm.org/10-godina-st-rt-a-festival-autorskih-bendova/ |date=6. ožujka 2021. }} KLFM. 6. studenoga 2019. Pristupljeno 14. studenoga 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20161228061318/http://www.start-festival.com/ Službene stranice] *[https://www.facebook.com/festivalstart/ Facebook] [[Kategorija:Glazbeni festivali u Splitu]] latg91c10q1j1ndgz897ov9wwrkcgvq 0 656874 7625133 6863447 2026-10-27T15:20:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625133 wikitext text/x-wiki {{planina | ime = Ratiš | izvorno ime = | slika = | Opis slike = | Visina = Ratiš (Dovište) 596 | Država / Pokrajina = {{Z|BIH}} [[BiH]] | Dio gorja = peri-panonske, preddinarske planine | Koordinate = {{coord|44.6465|18.4515|format=dms|display=it}} | pushpin_map = BiH | Prvi uspon = | Najlakša staza = iz pravca Dobošnice | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Živinice]], [[Banovići]] | Vrsta = mlado nabrano gorje | Zadnja erupcija = | Geološka starost = trijas | Ostali vrhovi = Hotilj (518 m), Mušino brdo (575 m), Vis (464 m), Mramorsko brdom (407 m) | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Ratiš''' je visoko brdo odnosno niža [[planina]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].<ref name="Dinarsko">[https://www.dinarskogorje.com/ratiscaron.html Dinarsko gorje] Ratiš (pristupljeno 14. studenoga 2019.)</ref><ref name="Djedović">[https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-2.pdf Gračanički glasnik broj 21, 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715041859/https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/gg21-2.pdf |date=15. srpnja 2020. }} Rusmir Djedović: Ratiš kao značajno islamsko-bogumilsko dovište-molitvište Sjeverne i Sjeveroistočne Bosne. Str. 14-19 (pristupljeno 15. studenoga 2019.)</ref> == Zemljopis == Nalazi se na mjestu prijelaza sjeverne u sjeveroistočnu Bosnu. Oblika je planinsko-brdskog grebena. Srednji dio je najviši. Na najvišem vrhu prema tradiciji je od davnih vremena nalazi se jedno od najznačajnijih dovišta u sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni. Pruža se u dužini od 15 km od zapada ka istoku i zatim se povija ka jugoistoku. Prosječno je širok od 2 do 3 km.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/><ref name="zemljovidi">Razni online zemljovidi.</ref> Ka jugu i jugozapadu Ratiš je od vrha strm, pa se stupnjevito blažih dugačkih brdskih kosa i završava u dolini Spreče. Sa zapada ga granica mu je dolina Orahovičke (Rašljevske) rijeke. Ka sjeveru i sjeveroistoku također je od vrha prema dolje strm, slijede kose koje su kraće i sve završava dolinom Velike Tinje i njene pritoke.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/><ref name="zemljovidi"/> Sa susjednim uzvisinama povezan je preko dva blaža prijevoja. Jedan je na sjeverozapadu prema području Bukve (500 m) i dalje ka planini Trebavi. Drugi je na jugoistoku preko niskog prijevoja Previla (350 – 370 m), preko brdskog područja Obodnice gdje se nadovezuje na glavni greben planine Majevice. Majevici se također približava u području Orlove klisure uz rijeku Tinju.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/><ref name="zemljovidi"/> == Vrh == Vjernici su se na vrhu Ratišu okupljali u vrijeme suša i molili se za kišu. Trag je starije vjere, a informacijska ploča na Dovištu navodi 700 godina tradicije održavanja molitve. To je primjer sinkretizma dva vrlo česta kulta i običaja, a to su kult vrhova i molitve za kišu koji datiraju iz predslavenskih vremena, preko slavenskih paganskih običaja, kršćanskih elemenata, bogumilskih vjerovanja, sve do običaja i vjerovanja u islamu. Islamizacijom ovo su postale tzv. kišne dove. Odatle i drugo ime za vrh Dovište. Molitve su poslije bez obzira na količinu oborina u toj godini postale tradicija pa ih se molilo redovno svake godine. Počinjale su prvog ponedjeljka u svibnju a završavale prvog ponedjeljka u kolovozu završnom dovom koja je okupljala i najviše vjernika. I danas i vjernici se svakog ponedjeljka okupe na molitvi i vazu. Prema toj lokaciji i na toj lokaciji napravljeni su infrastrukturni zahvati tako da su poboljšani uvjeti za molitvu. Osobitost je što ga tradicijski posjećuju muškarci. Druga osobitost je što se nasuprot drugim dovištima gdje se dove čine utorkom, dove na Ratišu obavljaju ponedjeljkom.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/> == Hidrografija == Hidrografski je vrlo bogat. Brojni su izvori vode. Na vrhu je bunar s pitkom vodom koji nikada ne presušuje. Sam Ratiš je [[razvodnica]] između slijevova rijeka [[Spreča|Spreče]] i [[Velika Tinja|Velike Tinje]].<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/> == Promet == Prometno je bio važan od davnina. Grebenom je prolazio stari srednjovjekovni put kojim su poslije i u osmanskim vremenima prolazili karavani. Vrlo važna putna komunikacija vodila je iz grada Gračanice, pravcem zapad – istok sjeverom dolinom Spreče, ka Donjoj i Gornjoj Tuzli. Put se križao se jednom drugom prometnicom poviše [[Tinja|Tinje]] na točki Konak. Ta druga prometnica vodila je pravcem jug – sjever iz srednje Bosne, preko Ozrena i gaza na Spreči kod Porječine, poljem pored potoka i brda na dolinu Tinje otkamo je izlazio u Posavinu.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/> == Antropogeografija == Naseljen je sa sviju strana. Pripada trima općinama: [[Gračanica|Gračanici]], [[Lukavac|Lukavcu]] i [[Srebrenik]]u. Toponimi sugeriraju nazočnost kršćanstva (Krst, Crkvine, Priore) i bogumilstva (Mramorje, Babunovići). S južne strane je nekropola sa stećcima između Miričine i Berkovice. Na početku 17. stoljeća zabilježena je u Miričini katolička župa, vjerojatno s manjom crkvom. Dolaskom Osmanlija stanovništvo je masovno pod pritiscima prešlo na islam.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Djedović"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] q574eja3x2y5b9eunn5shwdrs0s0gwt 0 665232 7624973 7230713 2026-10-27T12:04:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624973 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pseudoprospero'' | slika = Pseudoprospero firmifolium firmifolium imported from iNaturalist photo 15384093 on 6 November 2023.jpg | slika_opis = ''Pseudoprospero firmifolium subsp. firmifolium'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Asparagaceae]] | subfamilia = [[Scilloideae]] | tribus = [[Pseudoprospereae]] | tribus_autorstvo= Manning & Goldblatt | genus = '''''Pseudoprospero''''' | genus_autorstvo= | species = ''P. firmifolium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pseudoprospero firmifolium'' | dvoimeno_autorstvo = (Baker) Speta }} '''Pseudoprospero''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Šparogovke|šparogovki]], smješten u vlastiti tribus ''Pseudoprospereae'' dio potporodice [[Scilloideae]]. Postoje dvije priznate podvrste.<ref>[http://tn-grin.nat.tn/gringlobal/taxonomyfamily.aspx?type=subtribe&id=2530 GRIN] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 6. veljače 2020.</ref> == Opis == ''Pseudoprospero'' je novi rod u predloženoj podjeli roda [[Scilla]] sa samo jednom vrstom, ''Pseudoprospero firmifolium'', sin. ''Scilla firmifolia''. Član je porodice ''Hyacinthaceae'' (''[[Asparagaceae]]''). Ova vrsta je odmah prepoznatljiva po tome što često ima bočnu granu na cvjetnoj površini i raste ljeti. Porijeklom je iz provincije [[Eastern Cape]], [[Južna Afrika]].<ref>[https://www.pacificbulbsociety.org/pbswiki/index.php/Pseudoprospero] Pristupljeno 10. prosinca 2023.</ref> Ovoj vrsti dao je ovo ime [[Franz Speta]] 1998. Pronađena je u dolini rijeke Kap u Južnoj Africi, raste u dobro dreniranom tlu s malo vode i sunca. Lukovica može narasti do pet centimetara, listovi dosežu 30 centimetara, a bijeli do ružičasti cvijet 34 centimetra. Prema najnovijem taksonomskom sustavu; APG IV 2016, Hyacinthaceae (sinonim za ''[[Scilloideae]]'') je sada dio ''Asparagaceae''.<ref>[https://bihrmann.com/caudiciforms/subs/pse-fir-sub.asp Caudiciforms] Pristupljeno 10. prosinca 2023.</ref> Po životnom obliku je lukovičasti geofit. == Ime == Ime vrste znači 'jako lišće'. == Podvrste == * ''Pseudoprospero firmifolium subsp. firmifolium'' * ''[[Pseudoprospero firmifolium subsp. natalensis]]'' <small>J.C.Manning</small> == Sinonimi == * ''Scilla firmifolia'' <small>Baker</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Scilloideae]] [[Kategorija:Flora Kapskih provincija]] [[Kategorija:Flora KwaZulu-Natala]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] jg9av83qxhjo93hz26a9ttf7mct6mq7 0 667777 7624975 6977132 2026-10-27T12:08:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624975 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Psittacantheae'' | slika = Flickr - João de Deus Medeiros - Psittacanthus cinctus.jpg | slika_opis = ''[[Psittacanthus cinctus]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Santalales]] | familia = [[Loranthaceae]] | subfamilia = [[Loranthoideae]] | tribus = '''''Psittacantheae''''' | tribus_autorstvo = [[Horan.]] | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Psittacantheae''''', tribus biljaka iz porodice [[Ljepkovke|ljepkovki]]. Sastoji se od 4 podtribusa,<ref>[http://www.tn-grin.nat.tn/gringlobal/taxonomyfamily.aspx?type=tribe&id=2709 GRIN] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 10. ožujka 2020.</ref> a tipični rod je ''[[Psittacanthus]]'' iz [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. == Opis == Pleme ''Psittacantheae'' sastoji se od četiri podplemena: ''[[Psittacanthinae]]'', ''[[Ligarinae]]'', ''[[Notantherinae]]'' (južni Čile) i ''[[Tupeinae]]'' ([[Novi Zeland]]), koja tvore politomiju. Gotovo sve vrste ''Psittacanthinae'' tropske su rasprostranjenosti i obuhvaćaju širok raspon nadmorske visine. ''Ligarinae'' uključuje dva roda, ''[[Ligaria]]'' s vrstama rasprostranjenim u umjerenom i sub-umjerenom pojasu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i ''[[Tristerix]]'', koji uključuje južnu kladu vrsta iz umjerenog pojasa [[Argentina|Argentine]] i Čilea i sjevernu kladu s tropskim visokoandskim vrstama (Amico, Vidal-Russell, & Nickrent, 2007).<ref>[https://www.scielo.sa.cr/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S0034-77442020000100087 SciELO], pristupljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Podtribusi i rodovi == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Ligarinae]]'' <small>Nickrent & Vidal-Russ.</small> ## ''[[Ligaria]]'' <small>Tiegh.</small> ## ''[[Tristerix]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Notantherinae]]'' <small>Nickrent & Vidal-Russ.</small> ## ''[[Desmaria]]'' <small>Tiegh.</small> ## ''[[Notanthera]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Psittacanthinae]]'' <small>Engl.</small> ## ''[[Aetanthus]]'' <small>(Eichler) Engl.</small> ## ''[[Cladocolea]]'' <small>Tiegh.</small> ## ''[[Dendropemon]]'' <small>(Blume) Rchb.</small> ## ''[[Maracanthus]]'' <small>Kuijt</small> ## ''[[Oryctanthus]]'' <small>Eichler</small> ## ''[[Oryctina]]'' <small>Tiegh.</small> ## ''[[Panamanthus]]'' <small>Kuijt</small> ## ''[[Passovia]]'' <small>H.Karst.</small> ## ''[[Peristethium]]'' <small>Tiegh.</small> ## ''[[Phthirusa]]'' <small>Mart.</small> ## ''[[Psittacanthus]]'' <small>Mart.</small> ## ''[[Struthanthus]]'' <small>Mart.</small> ## ''[[Tripodanthus]]'' <small>Tiegh.</small> # ''[[Tupeinae]]'' <small>Nickrent & Vidal-Russ.</small> ## ''[[Tupeia]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ljepkovke]] [[Kategorija:Tribusi ljepkovki]] lx5j2suxt9nzimqsednv2l5j89cf6de 0 667797 7624976 6957171 2026-10-27T12:08:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624976 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Psittacanthinae'' | slika = Psittacanthus robustus (Mart.) Mart. - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil.jpg | slika_opis = ''[[Psittacanthus robustus]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Santalales]] | familia = [[Loranthaceae]] | tribus = [[Psittacantheae]] | subtribus = '''''Psittacanthinae''''' | subtribus_autorstvo= Engl. | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Psittacanthinae''''', podtribus biljaka iz porodice [[Ljepkovke|ljepkovki]], dio tribusa ''[[Psittacantheae]]''. Sastoji se od 13 rodova,<ref>[http://www.tn-grin.nat.tn/gringlobal/taxonomyfamily.aspx?type=subtribe&id=2713 GRIN] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 10. ožujka 2020.</ref> a tipični rod je ''[[Psittacanthus]]'' iz [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. == Rodovi == # ''[[Aetanthus]]'' <small>(Eichler) Engl.</small> # ''[[Cladocolea]]'' <small>Tiegh.</small> # ''[[Dendropemon]]'' <small>(Blume) Rchb.</small> # ''[[Maracanthus]]'' <small>Kuijt</small> # ''[[Oryctanthus]]'' <small>Eichler</small> # ''[[Oryctina]]'' <small>Tiegh.</small> # ''[[Panamanthus]]'' <small>Kuijt</small> # ''[[Passovia]]'' <small>H.Karst.</small> # ''[[Peristethium]]'' <small>Tiegh.</small> # ''[[Phthirusa]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Psittacanthus]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Struthanthus]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Tripodanthus]]'' <small>Tiegh.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ljepkovke]] 6r2txqizv2mmxou9z4wqll45dprvikk 0 668001 7625190 7624789 2026-10-27T16:35:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625190 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Regularna velika loža Italije |izvorno ime = Gran loggia regolare d'Italia |logo = GLRI.png |veličina = 175px |logo opis = |skraćenica = GLRI |moto = ''jure veritati juncti''<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/emblema-della-glri/|title=Emblema della GLRI|access-date=2024-08-09|website=glri.it|language=it}}</ref><br>([[pravda]] spojena s istinom) |utemeljena = [[17. travnja]] [[1993.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte =[[Rim]] |lokacija = [[Italija]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|http://www.glri.it/|glri.it}} }} '''Regularna velika loža Italije''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Gran loggia regolare d'Italia''), skraćeno '''GLRI''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Italija|Italiji]]. Osnovana je 1993. godine izdvajanjem [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] iz [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Pored ove velike lože u Italiji djeluje još jedna regularna velika loža – [[Veliki orijent Italije]]. == Povijest == Početkom 1990-ih državni tužitelj u Palmi, [[Kalabrija]], Agostino Cordova istaživao je povezanost [[Slobodni zidar|slobodnih zidara]], vlasti i [[Mafija|mafije]]. Iako ova istraga nije uspijela pronaći nikakvu povezanost mafije i slobonih zidara, odnosno upletenost članova [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]] u mafiju ili nelegalne aktivnosti, učinjena je velika šteta. Nakon ove istrage tadašnji [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] Velikog orijenta Italije Giuliano Di Bernardo odlučio je napustiti organizaciju. Velikom orijentu Italije tih godina znatno je urušen ugeld zbog povezanosti s [[Propaganda Due]], optužbi za korupciju i nekoliko sudskih sporova.<ref>{{Citiranje weba|url=http://archiviostorico.corriere.it/1994/gennaio/12/inchiesta_Cordova_segreti_della_massoneria_co_0_9401123437.shtml|title=L' inchiesta Cordova e i segreti della massoneria deviata|date=1994-01-12|access-date=2024-07-01|website=corriere.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011013428/http://archiviostorico.corriere.it/1994/gennaio/12/inchiesta_Cordova_segreti_della_massoneria_co_0_9401123437.shtml |archive-date=2014-10-11|url-status=dead|publisher=Corriere della Sera|language=it}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/storia-della-glri/|title=Breve storia della Gran Loggia Regolare D'italia|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> Tako se Giuliano Di Bernardo s osam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] (četiri u [[Rim]]u, ostale u [[Milano|Milanu]], [[Firenca|Firenci]], [[Bologna|Bologni]] i [[Grosseto|Grossetu]]) i stotinjak članova distancirao od Velikog orijenta Italije i u Rimu 17. travnja 1993. godine osnovao Regularnu veliku ložu Italije. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ju je 8. prosinca iste godine priznala kao jedinu [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu veliku ložu]] u Italiji, uskraćujući priznanje Velikom orijentu Italije. Odluku Engleza slijedile su, nedugo zatim, i [[Nacionalna velika loža Francuske]], [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=http://archiviostorico.corriere.it/1993/aprile/18/Bernardo_fonda_nuova_Grande_loggia_co_0_930418336.shtml|title=Di Bernardo fonda la nuova Grande loggia|date=1993-04-18|access-date=2024-07-01|website=corriere.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101075520/http://archiviostorico.corriere.it/1993/aprile/18/Bernardo_fonda_nuova_Grande_loggia_co_0_930418336.shtml|archive-date=2015-11-01|url-status=dead|publisher=Corriere della Sera|language=it|last=Tucci|first=Bruno}}</ref> Posije [[Pad komunizma|pada komunizma]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]], Regularna velika loža Italije je posebice bile aktivne na planu uspostave slobodnog zidarstva na ovom dijelu Europe. Tako je 1999. godine utemeljena [[Velika loža Moldavije]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Freemasonry in Former ‘Soviet Bloc’ Countries|journal=The Masonic Globe|url=https://linfordresearch.info/fordownload/Research%20Papers/Pope%20Eastern%20Europe.pdf|last=Pope|first=Tony|volume=1, #4|pages=4, 5, 8 i 9|publisher=Blue Light Publishing Co|year=2001|location=Silver Spring, Maryland|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240513023504/https://linfordresearch.info/fordownload/Research%20Papers/Pope%20Eastern%20Europe.pdf|archive-date=13. svibnja 2024.|access-date=8. svibnja 2026.|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.giornalia.com/articoli/lautobiografia-di-un-gran-maestro-massone-e-altre-cento-cose/|title=L’autobiografia di un Gran Maestro Massone (e altre cento cose…). A seguire il contributo di Gianfranco Murtas|date=2023-01-03|access-date=2026-05-08|website=giornalia.com|language=it}}</ref> U ožujku 2023. godine Ujedinjena velika loža Engleske vratila je priznanje regularnosti Velikom orijentu Italije. Ovo je bilo moguće jer su obje talijanske [[Velika loža|obedijencije]] dale suglasnost Englezima da u istoj zemlji priznaju dvije velike lože. == Ustroj == Sjedište Regularne velike lože Italije je u [[Rim]]u. === Lože === <!--{{glavni|Dodatak:Popis loža Regularne velike lože Italije}}--> Struktura Regularne velike loža Italije uključuje 15 [[Pokrajinska velika loža|pokrajinskih velikih loža]] prema [[Talijanske regije|talijanskim regijama]] i četiri [[Istraživačka loža|istraživačke lože]]. U svibnju 2026. godine ova velika loža pod svojom zaštitom ukupno ima 221 [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]]. Pokrajinske velike lože su: * Pokrajinska velika loža Pijemonta i Doline Aosta (''Gran Loggia Regionale di Piemonte e Valle d'Aosta'') – nadležna za [[Pijemont]] i [[Valle d'Aosta]] gdje administrira 16 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-piemonte-e-valle-daosta/|title=Gran Loggia Regionale di Piemonte e Valle d'Aosta|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Ligurije (''Gran Loggia Regionale della Liguria'') – nadležna za [[Ligurija|Liguriju]] gdje administrira 11 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-della-liguria/|title=Gran Loggia Regionale della Liguria|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Lombardije (''Gran Loggia Regionale della Lombardia'') – nadležna za [[Lombardija|Lombardiju]] gdje administrira 30 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-della-lombardia/|title=Gran Loggia Regionale della Lombardia|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Sjeveroistočne Italije (''Gran Loggia Regionale del Triveneto'') – nadležna za [[Veneto]], [[Trentino-Južni Tirol]] i [[Furlanija-Julijska krajina|Furlaniju-Julijsku krajinu]] gdje administrira 13 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-del-triveneto-3/|title=Gran Loggia Regionale del Triveneto|access-date=2024-07-01|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Emilije Romagne (''Gran Loggia Regionale dell'Emilia Romagna'') – nadležna za [[Emilia-Romagna]] gdje administrira 11 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-dell-emilia-romagna/|title=Gran Loggia Regionale dell'Emilia Romagna|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Toskane (''Gran Loggia Regionale di Toscana'') – nadležna za [[Toskana|Toskanu]] gdje administrira 26 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-toscana/|title=Gran Loggia Regionale di Toscana|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Marke (''Gran Loggia Regionale delle Marche'') – nadležna za [[Marke]] gdje administrira šest loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-marche-e-abruzzo/|title=Gran Loggia Regionale delle Marche|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Abruzza i Molise (''Gran Loggia Regionale dell' Abruzzo e del Molise'') – nadležna za [[Abruzzo]] i [[Molise]] gdje administrira tri lože.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-abruzzo-molise-3/|title=Gran Loggia Regionale dell' Abruzzo|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Umbrije (''Gran Loggia Regionale dell'Umbria'') – nadležna za [[Umbrija|Umbriju]] gdje administrira šest loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-dell-umbria/|title=Gran Loggia Regionale dell'Umbria|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Lacija (''Gran Loggia Regionale di Lazio'') – nadležna za [[Lacij]] gdje administrira 18 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-lazio/|title=Gran Loggia Regionale di Lazio|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Kampanije (''Gran Loggia Regionale di Campania'') – nadležna za [[Kampanija|Kampaniju]] gdje administrira pet loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-campania-molise/|title=Gran Loggia Regionale di Campania e Molise|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Apulija i Basilicate (''Gran Loggia Regionale di Puglia e Basilicata'') – nadležna za [[Apulija|Apuliju]] i [[Basilicata|Basilicatu]] gdje administrira devet loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-puglia-e-basilicata/|title=Gran Loggia Regionale di Puglia e Basilicata|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Kalabrije (''Gran Loggia Regionale di Calabria'') – nadležna za [[Kalabrija|Kalabriju]] gdje administrira 18 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-calabria/|title=Gran Loggia Regionale di Calabria|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Sicilije (''Gran Loggia Regionale di Sicilia'') – nadležna za [[Sicilija|Siciliju]] gdje administrira 29 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-sicilia/|title=Gran Loggia Regionale di Sicilia|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> * Pokrajinska velika loža Sardinije (''Gran Loggia Regionale di Sardegna'') – nadležna za [[Sardinija|Sardiniju]] gdje administrira 20 loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gl-regionale-di-sardegna/|title=Gran Loggia Regionale di Sardegna|access-date=2026-05-08|website=glri.it|language=it}}</ref> [[Istraživačka loža|Istraživačke lože]] su: * Loža "Pico della Mirandola" (''Loggia Pico della Mirandola'') br. 33 – [[Ezoterija|ezoterijsko]]-[[Alkemija|alkemijsko]]-istraživačka loža nosi naziv po talijanskom renesanskom filozofu i humanisti [[Giovanni Pico della Mirandola|Giovanniju Picu della Mirandoli]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/pico-della-mirandola/|title=Loggia di ricerca Esoterica e Alchemica Pico della Mirandola|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> * Loža "Quatuor Coronati" (''Loggia Quatuor Coronati'') br. 112 – [[Povijest|povijesno]]-istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/quatuor-coronati-n-112/|title=Quatuor Coronati N° 112|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> * Loža "Sv. Cecilija" (''Loggia Santa Cecilia'') br. 180 – [[Glazba|glazbeno]]-istraživačka loža koja nosi naziv po [[Sveta Cecilija|sv. Ceciliji]], zaštitnici glazbenika i pjesnika, osnovana je 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/santa-cecilia-n-180/|title=Santa Cecilia N° 180|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> * Loža "Antonello da Messina" (''Loggia Antonello da Messina'') br. 289 – [[Likovna umjetnost|umjetničko]]-istraživačka loža koja nosi naziv po talijanskom renesanskom slikaru [[Antonello da Messina|Antonellu da Messini]] osnovana je 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/antonello-da-messina-n-289/|title=Antonello da Messina N° 289|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> === Uprava === Regularnom velikom ložom Italije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] (''Gran Maestro''). Dosadašnji veliki majstori su: # Giuliano Di Bernardo (1993. – 2001.); prethodno je bio veliki majstor Velikog orijenta Italije od 1990. do 1993. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dignityorder.com/en/grand-master/who-is-giuliano-di-bernardo|title=Who is Giuliano Di Bernardo|access-date=2024-08-02|website=dignityorder.com|language=en, it|archive-date=2. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802073524/https://www.dignityorder.com/en/grand-master/who-is-giuliano-di-bernardo|url-status=dead}}</ref> # Fabio Venzi (od 2001.) === Međunarodna suradnja === Regularna velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 80 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/relazioni-esterne-2/|title=La Gran Loggia Regolare d’Italia è in relazioni di Mutuo Riconoscimento con Gran Logge Regolari provenienti da tutti e cinque Continenti.|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> === Obred === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] Regularne velike loža Italije je [[Emulacijski obred]] preveden na talijanski jezik. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Regularna velika loža Italije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. *Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara Kraljevskog luka Italije ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Supremo Gran Capitolo dei Liberi Muratori dell'Arco Reale d'Italia'') – nadležan za rad [[Sveti kraljevski luk|svetog kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gran-capitolo/|title=Gran Capitolo|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Pokrajinska velika loža majstora znaka Italije (''Gran Loggia Distrettuale dei Maestri Muratori del Marchio d'Italia'') – nadležna za rad [[Red majstora znaka|majstora znaka]] i [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmmm.it/|title=Gran Loggia Distrettuale dei Maestri Muratori del Marchio d’Italia|access-date=2024-08-12|website=glmmm.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://massoneriadelmarchio.org/|title=Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales and its Districts and Lodges Overseas - District of Italy|access-date=2024-08-12|website=massoneriadelmarchio.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110828100334/http://massoneriadelmarchio.org/|archive-date=2011-08-28|url-status=dead|language=en}}</ref> Veliki majstor Regularne velike lože Italije je ujedno i prvi veliki principal (''Primo Gran Principale'') Vrhovnog velikog kapitela Italije. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.glri.it/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Italija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Italiji]] avb80u5lybxlkzawultgsqx9fl0si5e 0 669104 7625113 7168262 2026-10-27T15:04:01Z Croxyz 205325 7625113 wikitext text/x-wiki '''Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>) bio je ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika|epigrafičar]]. Studij je završio u [[Sankt-Peterburg]]u, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>{{Citiranje weba |title=Sergejevski, Dimitrije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/55479 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. ožujka 2020.}}</ref> == Izbor iz radova == *Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.) *Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.) *Japodske urne (1949.) *Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.) * Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.) * Ludmer (1952.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Sergejevski, Dimitrije}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] hs5jvk85o7wylc3rymmocpys4ass351 7625114 7625113 2026-10-27T15:04:22Z Croxyz 205325 7625114 wikitext text/x-wiki '''Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt-Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>) bio je ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika|epigrafičar]]. Studij je završio u [[Sankt-Peterburg]]u, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>{{Citiranje weba |title=Sergejevski, Dimitrije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/55479 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. ožujka 2020.}}</ref> == Izbor iz radova == *Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.) *Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.) *Japodske urne (1949.) *Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.) * Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.) * Ludmer (1952.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Sergejevski, Dimitrije}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] o0qo848v89wndg0kt3jmlofmvgg3l73 0 670038 7625239 7473880 2026-10-27T17:22:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625239 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1979./80.#Bosna i Hercegovina|l1=Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1979./80.}} '''''[[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|"Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine"]]''''' je predstavljala ligu trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1979./80. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bilo ''[[FK Jedinstvo Brčko|"Jedinstvo"]]'' iz [[Brčko]]ga. == Ljestvica == Izvor:<ref>[https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ U republičkoj ligi Bosne i Hercegovine (1978-81)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240920235140/https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ |date=20. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]]</ref> {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo Brčko]] ||30 ||19 ||8 ||3 ||54 ||28 ||46 |- |2. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||30 ||18 ||5 ||7 ||55 ||38 ||41 |- |3. ||[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30 ||15 ||8 ||7 ||46 ||31 ||38 |- |4. ||[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||42 ||32 ||34 |- |5. ||[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||26 ||30 ||30 |- |6. ||[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||43 ||39 ||29 |- |7. ||[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||33 ||35 ||29 |- |8. ||[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija (Prijedor)]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||39 ||36 ||28 |- |9. ||[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||36 ||39 ||28 |- |10. ||[[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||26 ||33 ||28 |- |11. ||[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||30 ||9 ||9 ||12 ||32 ||30 ||27 |- |12. ||[[NK Travnik|Borac Travnik]] ||30 ||7 ||13 ||10 ||25 ||35 ||27 |- |13. ||[[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||36 ||48 ||27 |- |14. ||[[FK Goražde|Radnički Goražde]] ||30 ||9 ||7 ||14 ||38 ||40 ||25 |- |15. ||[[FK UNIS Vogošća|Unis Vogošća]] ||30 ||8 ||6 ||16 ||26 ||47 ||22 |- |16. ||[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] ||30 ||10 ||1 ||19 ||34 ||50 ||21 |} * ''[[FK Rudar Prijedor|"Rudar Ljubija" (Prijedor)]]'' – iz mjesta [[Ljubija (Prijedor, BiH)|Ljubija]], ali djelovali i nastupali u [[Prijedor]]u == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BORČ !!BORT !!DRI !!ELE !!JED !!KOZ !!KRA !!LOK !!RADČ !!RADKB !!RADKH !!RUDK !!RUDLJP !!SLO !!UNIS !!ZVI |- |'''BORČ ||align="left"|Borac Čapljina |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BORT ||align="left"|Borac Travnik | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''DRI ||align="left"|Drina Zvornik | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''ELE ||align="left"|Elektrobosna Jajce | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|Jedinstvo Brčko | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''KOZ ||align="left"|Kozara Bosanska Gradiška | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''KRA ||align="left"|Krajina Cazin | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|Lokomotiva Brčko | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''RADČ ||align="left"|Radnički Goražde | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''RADKB ||align="left"|Radnik Bijeljina | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RADKH ||align="left"|Radnik Hadžići | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RUDK ||align="left"|Rudar Kakanj | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RUDLJP ||align="left"|Rudar Ljubija (Prijedor) | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Doboj | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''UNIS ||align="left"|Unis Vogošća | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZVI ||align="left"|Zvijezda Gradačac | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe |} <small> Izvori: </small> == Unutrašnje poveznice == * [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1979./80.|Regionalna liga BiH – Jug 1979./80.]] * [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1979./80.|Regionalna liga BiH – Sjever 1979./80.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Dario Hamzić: ''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-1-0}}, str. 147-150 * {{sr icon}} Rajko Petrović, Sonja Petrović: ''Fudbalski klub "Radnik" Bijeljina : (1919-2003) '', Bijeljina, 2010., {{ISBN|978-99938-885-7-4}} (karton), str. 239-245 * Limun Papić, Tomo Marić: ''FK Kozara 1913-1988'', Bosanska Gradiška, 1989., str. 214 * Milan Ždrale: ''FK "Jedinstvo"-Brčko (1919 - 1989)'', Brčko, 1989., str. 78 * [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&sid=f60f36bb71d38204364b557e4fe5f0a5&start=260 forum.sportsport.ba, ''Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine''], (prema raznim izvorima), objave od 11. ožujka 2011., pristupljeno 18. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{Republička nogometna liga BiH}} {{YU nogomet 1979./80.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1979-80 ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1979./80.| ]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|1979-80]] h6i8u4xcswcmsi5mj7mbsf0yzft929q 0 670050 7625240 7474689 2026-10-27T17:22:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625240 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.#Bosna i Hercegovina|l1=Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.}} '''''[[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|"Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine"]]''''' je predstavljala ligu trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1980./81. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bila ''[[FK Kozara Bosanska Gradiška|"Kozara"]]'' iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. == Ljestvica == Izvor:<ref>[https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ U republičkoj ligi Bosne i Hercegovine (1978-81)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240920235140/https://fkkozara.org/u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine-1978-81/ |date=20. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]]</ref> {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||30 ||18 ||8 ||4 ||45 ||24 ||44 |- |2. ||[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30 ||17 ||8 ||5 ||65 ||26 ||42 |- |3. ||[[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] ||30 ||15 ||7 ||8 ||41 ||32 ||37 |- |4. ||[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||33 ||30 ||33 |- |5. ||[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] ||30 ||12 ||8 ||10 ||43 ||40 ||32 |- |6. ||[[NK Travnik|Borac Travnik]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||36 ||46 ||31 |- |7. ||[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||32 ||36 ||30 |- |8. ||[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||32 ||30 ||28 |- |9. ||[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] ||30 ||7 ||13 ||10 ||33 ||36 ||27 |- |10. ||[[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]] ||30 ||9 ||9 ||12 ||33 ||41 ||27 |- |11. ||[[FK Goražde|Radnički Goražde]] ||30 ||9 ||9 ||12 ||31 ||42 ||27 |- |12. ||[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||31 ||36 ||26 |- |13. ||[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||30 ||9 ||8 ||13 ||35 ||42 ||26 |- |14. ||[[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||30 ||7 ||12 ||10 ||29 ||38 ||26 |- |15. ||[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija (Prijedor)]] ||30 ||9 ||3 ||18 ||40 ||49 ||21 |- |16. ||[[FK Sutjeska Foča|Sutjeska Foča]] ||30 ||6 ||9 ||15 ||37 ||67 ||21 |} * [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica]] – danas dio naselja [[Sarajevo]] * ''[[FK Rudar Prijedor|"Rudar Ljubija" (Prijedor)]]'' – iz mjesta [[Ljubija (Prijedor, BiH)|Ljubija]], ali djelovali i nastupali u [[Prijedor]]u == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BORČ !!BORT !!DRI !!ELE !!FAM !!KOZ !!KRJN !!KRJŠ !!LOK !!RADČ !!EADKB !!RADK !!RUDK !!RUDLJP !!SLO !!SUT |- |'''BORČ ||align="left"|Borac Čapljina |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BORT ||align="left"|Borac Travnik | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''DRI ||align="left"|Drina Zvornik | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''ELE ||align="left"|Elektrobosna Jajce | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''FAM ||align="left"|Famos Hrasnica | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''KOZ ||align="left"|Kozara Bosanska Gradiška | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''KRJN ||align="left"|Krajina Cazin | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''KRJŠ ||align="left"|Krajišnik Velika Kladuša | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|Lokomotiva Brčko | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''RADČ ||align="left"|Radnički Goražde | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RADKB ||align="left"|Radnik Bijeljina | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RADKH ||align="left"|Radnik Hadžići | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RUDK ||align="left"|Rudar Kakanj | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUDLJP ||align="left"|Rudar Ljubija (Prijedor) | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Doboj | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SUT ||align="left"|Sutjeska Foča | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe |} <small> Izvori: </small> == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Dario Hamzić: ''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014., {{ISBN|978-953-57279-1-0}}, str. 151 * {{sr icon}} Rajko Petrović, Sonja Petrović: ''Fudbalski klub "Radnik" Bijeljina : (1919-2003) '', Bijeljina, 2010., {{ISBN|978-99938-885-7-4}} (karton), str. 246-251 * Limun Papić, Tomo Marić: ''FK Kozara 1913-1988'', Bosanska Gradiška, 1989., str. 214 * [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 forum.sportsport.ba, ''Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine''], (prema raznim izvorima), objave od 3. travnja 2011., pristupljeno 18. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{Republička nogometna liga BiH}} {{YU nogomet 1980./81.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1980-81 ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1980./81.| republička]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|1980-81]] s6rdz1w1jh0ksq2zu6a2knb0o3o5mvo 0 670242 7625082 7190540 2026-10-27T14:23:52Z Divna Jaksic 974 datum smrti 7625082 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Robert Coleman Richardson | slika = Robert Coleman Richardson.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[26. lipnja]] [[1937.]] | mjesto_rođenja = [[Washington]], [[SAD]] | datum_smrti = [[19. veljače]] [[2013.]] | mjesto_smrti = [[Ithaca, New York]], [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = Sveučilište Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]] | alma_mater = [[Sveučilište Duke]] <br/> Sveučilište u [[Connecticut]]u <br/> [[Harvardovo sveučilište]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Supratekućina]] ili [[suprafluidnost]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1996.) | religija = | fusnote = }} '''Robert Coleman Richardson''' ili '''Robert Richardson''' ([[Washington]], 26. lipnja 1937. – [[Ithaca, New York]], 19. veljače 2013.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1966.) na [[Sveučilište Duke|Sveučilištu Duke]]. Radio na Sveučilištu Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]] (od 1967. do 1996.), gdje je bio ravnatelj Laboratorija atomske fizike i fizike čvrstoga stanja (od 1990. do 1996.). Bavio se [[Niskotemperaturna fizika|fizikom niskih temperatura]], posebno svojstvima [[tekućina]] i [[krutine|čvrstih tijela]] na [[temperatura]]ma nižima od mili[[kelvin]]a. Bio je član je [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti]] (od 1986.) i pridruženi član Finske akademije znanosti i književnosti (od 1993.). Za otkriće [[suprafluidnost]]i [[helij]]eva [[izotop]]a ³He podijelio je 1996. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] s [[Douglas Osheroff|D. Osheroffom]] i [[David Morris Lee|D. M. Leejem]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/52771 Richardson, Robert] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 9. travnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{GLAVNIRASPORED:Richardson, Robert Coleman}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] me73l1lsl200ji147g9e2inf52yst1o 0 670555 7625238 7028394 2026-10-27T17:20:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625238 wikitext text/x-wiki '''''[[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|"Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine"]]''''' je predstavljala ligu trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1954./55. <br> Sudjelovalo je 10 klubova, a prvak je bila ''[[FK Sloboda Tuzla|"Sloboda"]]'' iz [[Tuzla|Tuzle]]. <br> Nako ove sezone, ''[[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|"Republička liga BiH"]]'' je rasformirana, te je obnovljena tek za sezonu 1973./74. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||18 ||11 ||2 ||5 ||36 ||22 ||24 |- |2. ||[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||18 ||9 ||4 ||5 ||28 ||29 ||22 |- |3. ||[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||18 ||7 ||6 ||5 ||36 ||23 ||20 |- |4. ||[[NK Travnik|Bratstvo Travnik]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||37 ||33 ||19 |- |5. ||[[FK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||18 ||8 ||3 ||7 ||31 ||29 ||19 |- |6. ||[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]] ||18 ||8 ||2 ||8 ||27 ||32 ||18 |- |7. ||[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||18 ||6 ||5 ||7 ||32 ||40 ||17 |- |8. ||[[FK Tekstilac Derventa|Tekstilac Derventa]] ||18 ||7 ||2 ||9 ||32 ||31 ||16 |- |9. ||[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||18 ||3 ||7 ||8 ||29 ||40 ||13 |- |10. ||[[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||18 ||5 ||2 ||11 ||35 ||44 ||12 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BOR !!BOSS !!BOSV !!BRA !!KOZ !!LEO !!LOK !!RUD !!SLO !!TEK |- |'''BOR ||align="left"|Borac Banja Luka |bgcolor="gainsboro"| || || || ||'''0:0''' || || || || || |- |'''BOSS ||align="left"|Bosna Sarajevo | ||bgcolor="gainsboro"| || || ||4:1 || || || || || |- |'''BOSV ||align="left"|Bosna Visoko | || ||bgcolor="gainsboro"| || ||'''1:0''' || || || || || |- |'''BRA ||align="left"|Bratstvo Travnik | || || ||bgcolor="gainsboro"| ||5:1 || || || || || |- |'''KOZ ||align="left"|Kozara Bosanska Gradiška |2:2 ||'''2:1''' ||5:1 ||'''2:1''' ||bgcolor="gainsboro"| ||4:1 ||'''2:4''' ||'''2:2''' ||2:1 || '''2:1''' |- |'''LEO ||align="left"|Leotar Trebinje | || || || ||'''3:2''' ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''LOK ||align="left"|Lokomotiva Mostar | || || || ||3:3 || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUD ||align="left"|Rudar Kakanj | || || || ||3:0 || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloboda Tuzla | || || || ||'''2:2''' || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TEK ||align="left"|Tekstilac Derventa | || || || ||5:0 || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="12"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe |} <small> Izvori: <ref name="KOS">[https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ Prvi put u republičkoj ligi Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918172107/https://fkkozara.org/prvi-put-u-republickoj-ligi-bosne-i-hercegovine/ |date=18. rujna 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 2. srpnja 2018., pristupljeno 27. rujna 2024.</ref> </small> == Unutrašnje poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Limun Papić, Tomo Marić: ''FK Kozara 1913-1988'', Bosanska Gradiška, 1989., str. 209 * Mehmed Čehajić: ''Almanah FK "Rudar" Kakanj 1927-1957'', Kakanj, 1957., str. 37-38 * [https://web.archive.org/web/20170927155803/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/15-1954-1955#druga-savezna-liga exyufudbal.in.rs, Nogometno prvenstvo FNRJ 1954./55.., Liga Bosne i Hercegovine], wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Republička nogometna liga BiH}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1954-55 ]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1954./55.|BIH 1 republička]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1954-55 1 republička]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|1954-55]] cf36mbxklq1b8crzya34um38wx82lny 0 676561 7625440 7620415 2026-10-27T22:49:41Z Croxyz 205325 7625440 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dominik Kotarski | slika = [[Datoteka:Dominik_Kotarski_Croatia_v_Portugal_2_July_2026-012.jpg|250px]] | opis slike = Kotarski na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[10. veljače]] [[2000.]] | datum smrti = | visina = 189 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (''posudba iz [[FC København|København]]a'') | broj u klubu = 24 | pozicija = [[Nogometni vratar|vratar]] | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2018.]] | juniorski klubovi = [[NK Tondach Bedekovčina|Tondach Bedekovčina]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2018.]] – [[2022.]] <br> [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – [[2026.]]<br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Jong Ajax]] <br> [[AFC Ajax|Ajax]] <br> → [[HNK Gorica|Gorica]] (posudba) <br> [[HNK Gorica|Gorica]] <br> [[PAOK F.C.|PAOK]] <br> [[FC København|København]] <br> → [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}96 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2023.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|Hrvatska do 14]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Dominik Kotarski''' ([[Zabok]], [[10. veljače]] [[2000.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Nogometni vratar|vratara]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Ajax === Kotarski je kao 6-godišnjak počeo trenirati za [[NK Tondach Bedekovčina|Tondach Bedekovčina]]. Tijekom ljeta 2011. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].<ref>Zrinšćak, Tomislav, [https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/veliki-transfer-dominik-kotarski-potpisao-za-mocni-ajax VELIKI TRANSFER: Dominik Kotarski potpisao za moćni Ajax], Zagorje.com, objavljeno 18. srpnja 2017., pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> Dana 7. srpnja 2017. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor i to s [[AFC Ajax|Ajaom]]. No, morao je čekati do svoje 18. godine kako bi službeno potpisao ugovor.<ref>[https://www.ajax.nl/streams/actueel/ajax-contracteert-dominik-kotarski.htm Ajax contracteert Dominik Kotarski], [[AFC Ajax]], objavljeno 7. srpnja 2017., pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> Za [[Jong Ajax]], omladinsku momčad AFC Ajaxa, debitirao je 30. svibnja 2018. u utakmici protiv [[Jong PSV|omladinske momčadi PSV-a]] koju je Jong Ajax izgubio 0:3.<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2018/03/30/netherlands/eerste-divisie/jong-ajax/jong-psv/2463498/ AJAX II VS. PSV II 0 - 3], pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> Kotarski je na početku sezone 2019./20. postao treći golman Ajaxa.<ref>[https://www.ajaxshowtime.com/article/hoofdnieuws/110694/ajax-breekt-contract-keeper-kotarski-open Ajax breekt contract keeper Kotarski open] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190513094120/http://www.ajaxshowtime.com/article/hoofdnieuws/110694/ajax-breekt-contract-keeper-kotarski-open |date=13. svibnja 2019. }}, Ajaxshowtime, objavljeno 16. veljače 2018., pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> === Gorica === Dana 16. lipnja 2021. objavljeno je da će Kotarski biti posuđen [[HNK Gorica|Gorici]] iduće sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.telegraaf.nl/sport/989868933/ajax-verhuurt-keeper-dominik-kotarski |title=HNK Gorica nieuwe club - Ajax verhuurt keeper Dominik Kotarski |publisher=De Telegraaf |access-date=5. srpnja 2021. |archive-date=16. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210916045614/https://www.telegraaf.nl/sport/989868933/ajax-verhuurt-keeper-dominik-kotarski |url-status=dead}}</ref> Za Goricu je debitirao 14. rujna u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] protiv [[NK Nehaj Senj|senjskog Nehaja]] kojeg je Gorica dobila 3:7.<ref name="GOR">[https://www.transfermarkt.de/dominik-kotarski/leistungsdatendetails/spieler/370997/plus/0?saison=&verein=24575&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HNK Gorica], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. listopada 2021.</ref> U [[1. HNL]] debitirao je 16. listopada protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] s kojom je Gorica igrala 1:1.<ref name="GOR" /> Na kraju sezone Gorica ga je otkupila za milijun eura.<ref>Toni Roić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/gorica-otkupila-dominika-kotarskog-i-sad-sprema-veliki-transfer-turopoljci-bi-mogli-zaraditi-milijune-15211840 GORICA OTKUPILA DOMINIKA KOTARSKOG I SAD SPREMA VELIKI TRANSFER! TUROPOLJCI BI MOGLI ZARADITI MILIJUNE], [[Sportske novosti]], objavljeno 17. lipnja 2022., pristupljeno 17. lipnja 2022.</ref> === PAOK === Dana 27. lipnja 2022., nekoliko dana nakon što je Gorica otkupila Kotarskog od Ajaxa, Gorica je prodala Kotarskog [[PAOK F.C.|PAOK-u]] za iznos od dva milijuna eura koji s bonusima može narasti do tri milijuna eura.<ref>Dražen Antolić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/gorica/sluzbeno-hrvat-potpisao-ugovor-karijere-bilo-je-kontakata-s-dinamom-ali-htio-sam-bas-ovo-15215115 SLUŽBENO! HRVAT POTPISAO UGOVOR KARIJERE: ‘BILO JE KONTAKATA S DINAMOM, ALI HTIO SAM BAŠ OVO‘], [[Sportske novosti]], pristupljeno 28. lipnja 2022.</ref> Debitirao je 21. srpnja 2022. u kvalifikacijskoj utakmici za [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] u kojoj je [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] s 2:0 bio bolji od PAOK-a.<ref>[https://www.transfermarkt.de/dominik-kotarski/leistungsdatendetails/spieler/370997/verein/1091 Leistungsdaten – PAOK Thessaloniki], [[Transfermarkt]], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> === København === S [[FC København|Københavnom]] je 9. srpnja 2025. potpisao petogodišnji ugovor.<ref>[https://www.fck.dk/nyhed/fc-koebenhavn-koeber-dominik-kotarski-fra-paok-fc F.C. København køber Dominik Kotarski fra PAOK F.C.], [[FC København]], objavljeno 9. srpnja 2025., pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Debitirao je devet dana kasnije u susretu [[Danska Superliga|Superlige]] u kojoj je [[Viborg FF|Viborg]] poražen 2:3.<ref>[https://www.transfermarkt.de/dominik-kotarski/leistungsdatendetails/spieler/370997/verein/190 Leistungsdaten – FC Kopenhagen], [[Transfermarkt]], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> === Dinamo Zagreb (posudba) === Posuđen je [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkom Dinamu]] 31. kolovoza 2026. do kraja sezone za iznos od 300 tisuća eura uz mogućnost otkupa za 3,3 milijuna eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dominik-kotarski-novi-vratar-dinama Dominik Kotarski novi vratar Dinama], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 31. kolovoza 2026., pristupljeno 1. rujna 2026.</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/video-nocna-objava-dinama-vatreni-stigao-na-maksimir-15742141 VIDEO Noćna objava Dinama: Vatreni stigao na Maksimir!], [[Sportske novosti]], objavljeno 31. kolovoza 2026., pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Debitirao je 5. rujna u [[HNL|HNL-u]] protiv [[HNK Gorica|Gorice]] koju je Dinamo pobijedio 1:0.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/beljo-opet-strijelac-debitirao-kotarski-dinamo-pobjedom-povecao-niz-na-28-utakmica-bez-poraza Beljo opet strijelac, debitirao Kotarski, Dinamo pobjedom povećao niz na 28 utakmica bez poraza], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. rujna 2026., pristupljeno 5. rujna 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Kotarski je igrao za selekcije Hrvatske do [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 14 godina|14]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|15]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|16]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|17]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|18]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|19]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|20]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|21 godine]].<ref>{{HNS|184726/dominik-kotarski}}, pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> [[UEFA]] ga je uvrstila u momčad natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina – Hrvatska, 2017.|Europskog prvenstva do 17 godina]] održanoga u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 2017.<ref name="UEFA" /> Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 26. ožujka 2024. u prijateljskoj utakmici protiv [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] koji je izgubio 2:4.<ref>D. S./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-raspodija-protiv-egipa-za-pobjednicki-trofej-u-kairu-foto-20240326 Hrvatska raspodija protiv Egipta za pobjednički trofej u Kairu], Tportal.hr, objavljeno 26. ožujka 2024., pristupljeno 26. ožujka 2024.</ref> == Osobni život == Kotarski se početkom lipnja 2021. oženio s hrvatskom košarkašicom Bernardom Čulinom.<ref>[[File:Breathe-dialog-password.svg|20px]] {{link note|note=potrebna registracija}} {{cite web |url=https://www.24sata.hr/show/ozenio-se-nas-reprezentativac-i-golman-ajaxa-5000-bozura-i-100-gostiju-na-bajkovitom-piru-767009 |title=Oženio se naš reprezentativac i golman Ajaxa: 5000 božura i 100 gostiju na bajkovitom piru |publisher=[[24sata]] |work=www.24sata.hr |first=Morana |last=Ćosić |date=9. lipnja 2021.}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskoga prvenstva do 17 godina]]: 2017.<ref name="UEFA">[https://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html Team of the Tournament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327105934/https://www.uefa.com/under17/season=2017/technical-report/uefa-technical-team/index.html |date=27. ožujka 2019. }}, [[UEFA]], pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> * Golman sezone [[Grčka Superliga|Grčke Superlige]]: 2023./24. * Član momčadi sezone Grčke Superlige: 2023./24.<ref>{{Cite web |title=Αυτή είναι η καλύτερη ενδεκάδα της περσινής σεζόν |url=https://www.sport24.gr/football/vraveia-psapp-2024-ayti-einai-i-kalyteri-endekada-tis-persinis-sezon.10426228.html |access-date=2024-12-09 |website=www.sport24.gr }}</ref> === Klupska === '''Jong Ajax'''<ref name="Soccerway">[https://us.soccerway.com/players/dominik-kotarski/440090/ Dominik Kotarski], Soccerway, pristupljeno 9. lipnja 2020.</ref> * [[Eerste Divisie]] '''(1):''' 2017./18. '''Ajax'''<ref name="Soccerway" /> * [[Eredivisie]] '''(2):''' 2018./19., 2020./21. * [[Nizozemski nogometni kup|Nizozemski kup]] '''(2):''' 2018./19., 2020./21. '''PAOK''' * [[Grčka Superliga]] '''(1):''' 2023./24. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|184726/dominik-kotarski}} * [https://int.soccerway.com/players/dominik-kotarski/440090/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/dominik-kotarski/leistungsdatendetails/spieler/370997 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} * [https://www.uefa.com/under17/teams/players/250096795--dominik-kotarski/ UEFA U-17 profil] {{eng oznaka}} {{Dinamosastav}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Kotarski, Dominik}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Nogometaši Københavna]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Zabok]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 41g0ruw01zomztxvx91bopc10lqeoty 0 676717 7625332 7610978 2026-10-27T20:04:55Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/bogus-image-options]] 7625332 wikitext text/x-wiki {{Bitka|naziv=Osmanski napad na Hvar|sukob=Mletačko-osmanski ratovi|strana1=[[File:Flag of Republic of Venice (1659-1675).svg|27px|border]] [[Mletačka Republika]]|vrijeme=[[15. kolovoza]] [[1571.]] – [[17. kolovoza]] [[1571.]]|mjesto=[[Hvar]], [[Hrvatska]]|ishod=Osmanlije opljačkale otok|strana2=[[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Osmansko Carstvo]]|zapovjednik1=''nepoznato''|zapovjednik2=[[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Uluc-Ali]]<br>[[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Karakoz]]|jačina1=''nepoznato''|jačina2=''nepoznato''}} '''Osmanski napad na Hvar bio''' je [[prepad]] [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] pomorskih snaga. Trajao je od [[15. kolovoza]] do [[17. kolovoza]] [[1571.]] godine. Osmansku flotu predvodio je alžirski potkralj [[Uluz–Alija]] (Uluç-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone [[Karakoz]] (Karakozija).<ref name="Fisković">Cvito Fisković: [https://hrcak.srce.hr/clanak/195561 ''Turski napadaj na Hvar 1571.''] Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.</ref>{{is|111.}} == Uvodni događaji == Brodovlje kršćanske [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] okupilo se u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa [[Pio V.]] za pomoći [[Famagusta|Famagosti]] na [[Ciparski rat|Cipru]] koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Listopada 1571. zbila se je poslije glasovita [[Bitka kod Lepanta]]. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana. To je iskoristio [[Berberski korsari|alžirski]] beg (gusari s [[Berberska obala|Berberske obale]] u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} zauzeli [[Ulcinj]], [[Bar (grad)|Bar]] i [[Budva|Budvu]]<ref name="Gračanin">Hrvoje Gračanin: [https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-junaci-u-lepantskom-boju-na-vesla-198653 ''Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla ''] Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> te zatim u južne [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatske]] vode.<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} U dubrovačkom [[Pomorje|pomorju]] naišli su na mletačku [[Galija (brod)|galiju]] kojom je zapovijedao [[soprakomit]] Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke [[Luka|luke]]. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni [[lučki lanac]]. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no [[Dubrovačka Republika]] je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. [[15. kolovoza]] [[osmanski napad na Korčulu 1571.|napao]] je grad [[Korčula (grad)|Korčulu]].<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih [[Arhiđakon|arhiđakonom]] Rozanovićem,<ref name="Rozanović">Antun Rozanović: [http://www.korcula.net/history/rozanovic.htm Obrana Korčule od Turaka god. 1571.], Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.</ref> snažnoj [[Bura|buri]], a prema živoj [[Vjera|vjeri]] u mjesnom [[Katoličanstvo|katoličkom]] puku i [[zagovor]]a [[Marija (majka Isusova)|Blažene Djevice Marije]] koja je svojim zagovorom očuvala [[Korčula|Korčulu]] od osvajačkih osmanskih [[Napad|napada]]<ref name="reportažaHKV">Bobo Mostarac: [https://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/16535-ostvarimo-san-fra-joze-zovke.html ''Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula ''] HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.</ref><ref name="Fisković"/>{{is|112.}}, osmanske snage su odustale. Otplovile su ka [[Hvar]]u i [[osmanski napad na Vis 1571.|Visu]] koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.<ref name="Fisković"/>{{is|112.}} U istom valu [[osmanski napad na Brač 1571.|napali]] su [[Pučišća]] na otoku [[Brač|Braču]].<ref>Andrea Matoković: [https://hrcak.srce.hr/clanak/198202 ''Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu''] Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.</ref> == Zbivanja na Hvaru == [[Luka]] grada [[Hvar (grad)|Hvara]] bila je već stoljećima zimovalište mletačke [[Ratna mornarica|mornarice]] u [[Jadransko more|Jadranu]] i najvažnija točka jadranskog plovnog puta.<ref name="Alduk"/> [[Hvar]] je već u nedavnoj [[Prošlost|prošlosti]] bio doživio osmanski napad [[osmanski napad na Hvar 1539.|1539.]], kad su pored ostalih napadnuti [[Stari Grad]] i Sućuraj, pa su neki objekti bili utvrđeni.<ref name="Alduk"/> Osmanlije su doplovile u ranu [[Zora|zoru]], Iskrcale su se u uvali Pokonji dol (nasuprot [[Pokonji dol|istoimenog otočića]]), [[Zaljev|uvali]] koja je prva istočno od luke grada Hvara. Hvarani su [[Top|topovskom]] paljbom spriječili osmanske osvajače od uplovljavanja u hvarsku luku. Zbog toga su Osmanlije otplovili [[Zapad|zapadnije]] i uplovili u veliku uvalu Garšku, sigurnu od dometa topova. Na to su se Hvarani povukli u [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđavu]] ili pobjegli u brda. U [[Grad|gradu]] je ostalo pet žena, od koje su tri Osmanlije sasjekli, a dvije odveli. Uslijedila je osmanska [[pljačka]] i [[palež]]. Prvo su opustošili [[Kuća|kuće]] oko [[Trg|trga]], pa [[predgrađe]], pa grad. Sve su opljačkali, od bogatih [[palača]] do [[Siromaštvo|najsiromašnijih]] kuća. Spalili su oružarnicu sa svim što je u njoj bilo, [[Arsenal (Hvar)|Arsenal]], [[Kneževa palača u Hvaru|kneževu palaču]], komunalnu kancelariju, [[arhiv]], polovinu predgrađa, sva [[Skladište|skladišta]] i kuće oko njih, [[Crkva|crkve]] i [[Samostan|samostane]].<ref name="Gračanin"/> Nisu se usudili ozbiljnije napasti tvrđavu Forticu. Ondašnji [[Kronika|kroničari]] zabilježili su da su tadašnji [[Vojnik|vojnici]] (posebno topnici) bili potpuno nespremni i s vrlo malo znanja i iskustva.<ref name="Alduk"/> Uluč-Ali (Uluz-Alija) se zatim zaputio ka Starom Gradu, [[Vrboska|Vrboskoj]] i [[Jelsa|Jelsi]] na sjevernoj strani otoka. [[Tvrdalj Petra Hektorovića|Tvrdalj]] je spaljen u [[Napad|napadu]]. Uvelike su stradali [[Dominikanci|dominikanski]] samostan i [[Dominikanski samostan i crkva sv. Petra u Starom Gradu|crkva sv. Petra Mučenika]]. Jelšani su pružili žilav otpor iz [[Crkva Uznesenja Marijinog u Jelsi|utvrđene crkve usred mjesta]]. Ne uspjevši ništa u Jelsi, krenuli su ka selima iznad Starogradskog polja. Pri tome je mnogo osmanskih vojnika poginulo u [[Pitve|Pitvama]]. Čini se da su ih u navali na [[selo]] i [[Klanac|klisure]] "Samotorac" mještani zasuli [[Kamen|kamenjem]] i nagnali uzmaknuti natrag na [[Brod|brodove]].<ref name="Alduk">Ivan Alduk: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/procitajte-kako-je-alzirski-beg-uluc-ali-napao-hvar-i-koje-su-se-sve-svjetske-sile-borile-za-otok/10445 ''Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije: Pročitajte kako je alžirski beg Uluč-Ali napao Hvar i koje su se sve svjetske sile borile za otok''] Dalmatinski portal. 20. veljače 2016. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> Stradali su [[Hvar (grad)|Hvar]], [[Stari Grad]], [[Vrboska]] i [[Jelsa]] i još neka mjesta. U Uluz-Alijinom napadu nije stradao [[istok]] otoka, no do [[Bitka kod Lepanta|lepantske bitke]] i on je stradao. Mnogi su hvarski otočani sudjelovali u toj bitci, pa su mnoga mjesta ostala gotovo neobranjena. Osmanlije iz doline [[Neretva|Neretve]] napali su [[Sućuraj]] koji tada nije imao obranu te su zapalili samostan i mjesto, a [[Stanovništvo|stanovnike]] koji nisu uspjeli pobjeći pobili ili odveli u [[Robovlasništvo|roblje]].<ref>(): www.sucuraj.com/hr/sucuraj-hvar/povijest/venecija-turci ''Povijest Sućurja - Venecija i Turci - 3. Sućuraj za vrijeme Venecije (borbe s Turcima)'' Sućuraj homepage. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> == Posljedice napada i utjecaj na arhitekturu == Napad je bio kratak ali strahovit i ostao je u kolektivnom [[Pamćenje|sjećanju]]. Snažan dojam [[Katastrofa|katastrofe]] koju su napravili otoku naveo je otočane da pojačaju obranu otočkih mjesta. Napad je inicirao živu [[Urbanizam|urbanističku]] djelatnost u svrhu protuosmanke obrane i zaštite otočkih naselja Jelse i Vrboske.<ref>[http://www.nikodubokovic.com/bibliografija.htm Nikodubokovic.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610214348/http://www.nikodubokovic.com/bibliografija.htm |date=10. lipnja 2020. }} Osvrt na knjigu «Odabrani radovi» [[Niko Duboković Nadalini (konzervator)|Niko Duboković Nadalini]] Književni krug,Split,2001.,624 str./ Mateo Bratanić: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br.44,2002.g.</ref> Jelšani su 1573. dodatno utvrdili svoju [[Crkva Uznesenja Marijinog u Jelsi|crkvu-tvrđavu]] ogradnim zidom.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-5600|naziv=Crkva Uznesenja Marijnog (ex. sv. Fabijana i Sebastijana)}}</ref> U Starom Gradu su obnovili i utvrdili [[Dominikanski samostan i crkva sv. Petra u Starom Gradu|crkvu sv. Petra Mučenika i dominikanski samostan]] za što je sredstva ostavio i [[Petar Hektorović]]. Ipak, poslije više nikad nije bilo većih osmanskih napada na [[otok]].<ref name="Alduk"/> <gallery mode="packed" heights="200"> Datoteka:Monastery near church of St. Lucia (Stari Grad).jpg|Ostaci samostana pored [[Crkva sv. Lucije u Starom Gradu|crkve sv. Lucije u Starom Gradu]], srušenog u napadu. Datoteka:Crkva sv. Jerolima u Starom Gradu (9577) (cropped).jpg|Niša s oštećenim reljefom Bogorodice, [[Crkva sv. Jerolima u Starom Gradu]] Datoteka:Stari Grad Kirche und Kloster St. Peter, Wehrturm, 2017-06-06 ama fec.jpg|Obrambena kula, [[Dominikanski samostan i crkva sv. Petra u Starom Gradu]], 16. stoljeće (nakon prepada) Datoteka:Kaštilac watchtower near Vrboska 20210812 01.jpg|[[Kaštilac u Vrboskoj|Kaštilac]], kula stražarnica kod Vrboske, 16. stoljeće (nakon prepada) </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Izabrana literatura == * D. Berić, Nekoliko bilježaka o Turcima na Hvaru u XVI i XVII vijeku. Bilten Historijskog arhiva komune hvarske 2, Hvar 1960. {{Bitke Hrvata i Osmanlija}} [[Kategorija:Povijest Hvara]] [[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] [[Kategorija:Prepadi]] gyr4evl599ujdkh1cdzn4s9ifi2jdiq 0 677525 7625254 7438325 2026-10-27T18:06:12Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625254 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir političar |ime = Abiy Ahmed |slika = Abiy Ahmed 2019.jpg |opis slike = Abiy Ahmed Ali (2019) |rođeno ime = |datum rođenja = [[15. kolovoza]] [[1976.]] |mjesto rođenja = [[Beshasha]], [[Etiopija]] |datum smrti = |mjesto smrti = |stranka = Oromo (ODP) |bivše stranke = |supruga = |suprug = |partner = |obrazovanje = |zanimanje = [[Političar]] |položaj = 10. premijer Etiopije |mandat_start = |mandat_kraj = |monarh = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = |nasljednik = |fusnote = [[Nobelova nagrada za mir]] }} '''Abiy Ahmed Ali''' ([[Geez|Ge'ez]]: ዐቢይ አህመድ አሊ; [[15. kolovoza]] [[1976.]]) etiopski je političar. Od 2. travnja 2018. godine obavljao je dužnost 10. premijera [[Etiopija|Etiopije]] i četvrte Savezne demokratske republike Etiopije. Prvi je Oromo predsjednik vladajuće Etiopske narodne revolucionarne demokratske fronte (EPRDF) iz Demokratske stranke Oromo (ODP) ), koja je jedna od četiri koalicijske stranke EPRDF-a. Abiy je također izabrani član etiopskog parlamenta i član izvršnih odbora ODP-a i EPRDF-a. Bivši je službenik vojno obavještajne službe. Otkad je postao premijer pokrenuo je širok program političkih i ekonomskih reformi i radio na posredovanju u mirovnim sporazumima [[Eritreja|Eritreje]] i [[Južni Sudan|Južnog Sudana]] kao i sporazumu o tranzicijie u [[Sudan]]u. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 2019. godine. U listopadu 2021. Abiy Ahmed službeno je položio prisegu na drugi petogodišnji mandat. {{Nobelova nagrada za mir}} {{Mrva-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Ahmed, Abiy}} [[Kategorija:Etiopski političari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] 8l9vz0ztnbvex7g78bta7n1kpvv0lbk 0 680622 7625456 7616475 2026-10-27T22:53:54Z Croxyz 205325 7625456 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Ivanušec | slika = [[Datoteka: Luka Ivanušec 2021.jpg|250px]] | opis slike = Luka Ivanušec (2021.) | država = | puno ime = Luka Ivanušec | nadimak = | datum rođenja = [[26. studenog]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Varaždin]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 17 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]], [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = 2008. – 2009.<br/>2010. – 2015.<br/>2015. – 2016. | juniorski klubovi = [[NK Novi Marof|Novi Marof]]<br/>[[NK Varaždin|Varaždin]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = 2015. – 2019.<br/>2019. – 2023.<br/>2023. – 2026.<br/>2025. – 2026.<br/>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] <br> → [[PAOK F.C.|PAOK]] (posudba)<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}117 {{0}}{{0}}(27)<br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2015.<br/>2015.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2021.<br/>2017. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} [[Datoteka:Go Ahead Eagles - Feyenoord - 53679251584 (Luka Ivanušec).jpg|mini|right|Luka Ivanušec 2024.]] '''Luka Ivanušec''' ([[Varaždin]], [[26. studenog]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji nastupa za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] i [[Napadač (nogomet)|krilo]]. == Klupska karijera == Za [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] je debitirao [[20. prosinca]] [[2015.]] godine u pobjedi protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi pogodak za [[zagreb]]ačku Lokomotivu postigao je [[3. prosinca]] [[2016.]] godine protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]]. Za Lokomotivu je odigrao 78 utakmica i postigao 9 golova. Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] je potpisao [[19. kolovoza]] [[2019.]] godine i zadužio opremu s brojem 17.<ref>[https://web.archive.org/web/20241126170527/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/ivanusec-potpisaoza-dinamo ''IVANUŠEC POTPISAO ZA DINAMO!''], gnkdinamo.hr, 19. kolovoza 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je debitirao [[31. kolovoza]] [[2019.]] godine na derbiju protiv [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Svoj prvi ligaški pogodak za [[zagreb]]ački klub postigao je na utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/video-brutalni-dinamo-modri-u-pola-sata-razbili-rijeku-zabili-cetiri-komada-dvaput-uzdrmali-i-precku-u-nastavku-orsic-stigao-do-hat-tricka-9594973 ''VIDEO: BRUTALNI DINAMO! MODRI U POLA SATA RAZBILI RIJEKU, ZABILI ČETIRI KOMADA, DVAPUT UZDRMALI I PREČKU! U NASTAVKU ORŠIĆ STIGAO DO HAT TRICKA...''], https://sportske.jutarnji.hr, 10. studenog 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]]. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je na istom natjecanju u porazu protiv Kine na utakmici za treće mjesto.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/uzivo-vatreni-protiv-kineza-za-trece-mjesto-na-china-cupu-507216 ''Ponovo kobni penali! Hrvatskoj posljednje mjesto na Kina kupu''], 24sata.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Hrvatski izbornik [[Zlatko Dalić]] objavio je popis igrača za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] godine, na kojem se nalazio Ivanušec.<ref>[https://hns.family/vijesti/22759/izbornik-dalic-potvrdio-popis-putnika-za-euro-2020/ ''Izbornik Dalić potvrdio popis putnika za EURO 2020''], hns-cff.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> Na prvenstvu je upisao dva nastupa u skupini i jedan nastup u osmini finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. ===Pogodci za hrvatsku nogometnu reprezentaciju=== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !Broj !Datum !Mjesto !Protivnik !Pogodak !Konačan ishod !Natjecanje |- |1. |14. siječnja 2017. |[[Guangxi Sports Center]], [[Nanning]], [[Kina]] |{{NogRep|KIN}} |<center>0:'''1''' |<center>1:1 |China Cup 2017. |- |2. |8. rujna 2023. |[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|LAT}} |<center>'''2''':0 |<center>5:0 |Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] |} ==Priznanja== === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europskog prvenstva do 21 godine]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.|2021.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/under21/news/026a-1276a9bfa665-fd967533142c-1000--official-squad-of-the-tournament/|title=Under-21 EURO Squad of the Tournament|publisher=UEFA|date=7 June 2021|accessdate=21 June 2021}}</ref> ===Klupska=== ;Dinamo Zagreb * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(5):''' [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2022., 2023. '''Feyenoord''' * [[KNVB Beker]] '''(1):''' 2023./24. * [[Johan Cruyff Shield]] '''(1):''' 2024. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=luka-ivanusec1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * {{HNS|173524/luka-ivanusec}} * [https://int.soccerway.com/players/luka-ivanuec/424605/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/luka-ivanusec/profil/spieler/387105 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Dinamosastav}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2022./23.}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanušec, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] i1k3x9zvlu4wtr1qvdu8g0b7oz1fbe4 0 681817 7625324 7419594 2026-10-27T19:57:37Z Zeljko 1196 7625324 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''Pelliciera''''' | genus_autorstvo= Planch. & Triana | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Pelliciera''''' <small>Planch. & Triana</small> je rod vazdazelenog [[Mangrove|mangrovskog]] [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]'' <ref name="kew.org "/>, reda vrijesolike (''[[Ericales]]''). Obuhvaća dvije priznate vrste koje rastu na tropskim obalama [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i sjeverozapadne [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Rod je posebno zanimljiv zbog velikih, upadljivih cvjetova i prilagodbi životu u obalnim područjima izloženima [[plima|plimi]] i oseci. powo.science. == Opis == Predstavnici roda ''Pelliciera'' mangrovsko su drveće koje može narasti približno 15 metara visine. [[Deblo]] je pri osnovi prošireno i poduprto velikim, uzdužno izbrazdanim potpornim korijenjem koje pridonosi stabilnosti stabala na mekanom i močvarnom tlu.<ref name="Kew "/> [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, spiralno raspoređeni i često skupljeni pri vrhovima grana. Plojke su pomalo asimetrične, obrnuto lancetaste, s nejasno izraženim žilama. Uz jedan rub lista nalaze se žljezdaste tvorbe koje mogu otpasti, dok se pri osnovi nalaze dvije dodatne žlijezde. Palistići nedostaju.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, veliki i pojedinačni, smješteni u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka. Svaki cvijet ima dva velika pricvjetna listića koji obavijaju cvjetni pupoljak.<ref name="Kew "/> [[Čaška]] se sastoji od pet slobodnih [[lap]]ova, na čijoj se unutarnjoj strani nalaze brojne žlijezde. Vjenčić čini pet uskih, izduženih [[latica]], bijele do ružičastocrvene boje.<ref name="Kew "/> [[Cvijet]] ima pet [[prašnik]]a s dugim, uskim prašnicama. [[Plodnica]] je nadrasla, građena od dvaju sraslih plodnih listova, a obično je dvogradna, s jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je tvrd, drvenast i neotvarajući, približno čunjasta oblika, s izraženim šiljastim vrhom. Površina mu je izbrazdana i prekrivena smolastim izbočinama. Sadrži jednu veliku sjemenku bez endosperma, s dobro razvijenim zametkom. powo.science.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information KewOpis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je zavičajan u šest država: [[Kostarika|Kostarici]], [[Honduras]]u, [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Panama|Panami]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. Raste u tropskim mangrovskim šumama uz obale [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i [[Karipsko more|Karipskog mora]], posebno u [[estuarij]]ima i područjima pod utjecajem plime. Za razliku od nekih drugih mangrovskih stabala, predstavnici roda ''Pelliciera'' slabije podnose izrazito visoku slanost. Često rastu u područjima s većim dotokom slatke vode, pod zaštitom krošanja drugih mangrovskih vrsta. <ref name="DOI ">[https://www.iucnredlist.org/species/233987400/152068879 Red List], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Sistematika == Rod su [[1862.]] godine opisali [[José Jerónimo Triana]] i [[Jules Émile Planchon]] u časopisu Annales des Sciences Naturelles, Botanique, serija 4, svezak 17, stranica 380.<ref name="kew.org "/> Dugo se smatrao monotipskim rodom sa samo jednom vrstom, ''Pelliciera rhizophorae''. Godine [[2020.]] objavljena je taksonomska revizija koja je potvrdila opravdanost razlikovanja dviju vrsta na temelju morfoloških, ekoloških i genetičkih obilježja. == Vrste == Prema Kewu priznate su dvije vrste:<ref name="kew.org ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39101-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> # ''[[Pelliciera benthamii]]'' <small>(Planch. & Triana) Cornejo</small> – Panama i Kolumbija. # ''[[Pelliciera rhizophorae]]'' <small>Triana & Planch.</small> – [[Kostarika]], [[Honduras]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Kolumbija]] i [[Ekvador]]. == Razlikovanje vrsta == Jedno od najvažnijih obilježja za razlikovanje vrsta jest boja pricvjetnih listića. Kod ''Pelliciera benthamii'' oni su ružičasti do grimiznocrveni, dok su kod ''P. rhizophorae'' uglavnom zelenkasti. Vrste se također razlikuju prema građi rubova listova, obliku [[latica]] i pojedinim ekološkim obilježjima.<ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz "/> Ove su razlike detaljno obrađene u taksonomskim radovima objavljenima 2020. godine. <ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz ">[https://www.huh.harvard.edu/sites/g/files/omnuum6796/files/herbaria/files/25_1_47_cornejo_2.pdf Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Povijest klasifikacije == Rod Pelliciera u prošlosti je bio svrstan u porodice [[Theaceae]], ''Ternstroemiaceae'' i ''Pellicieraceae''.<ref name="mobot.org "/> Suvremena klasifikacija, koju prihvaća Kew, smješta ga u porodicu ''Tetrameristaceae''.<ref name="mobot.org "/> Njegova neobična građa [[Cvijet|cvjetova]], žlijezde na listovima i anatomske značajke drva bile su važne za proučavanje srodstvenih odnosa unutar reda ''[[Ericales]]''. <ref name="mobot.org ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Zaštita == Rod Pelliciera ima ograničenu rasprostranjenost, a njegova su prirodna staništa ugrožena uništavanjem i fragmentacijom mangrovskih šuma. Vrsta ''Pelliciera rhizophorae'' prema procjeni [[IUCN]]-a objavljenoj [[2024.]] godine svrstana je u kategoriju osjetljivih vrsta (VU). Procjena je izrađena nakon taksonomskog razdvajanja roda na dvije vrste. <ref name="DOI "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Tetrameristaceae]] [[Kategorija:Mangrove]] dsvg974j4kfqddpvp0pgym0pe5l7k6c 7625325 7625324 2026-10-27T19:59:45Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7625325 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''Pelliciera''''' | genus_autorstvo= Planch. & Triana | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Pelliciera''''' <small>Planch. & Triana</small> je rod vazdazelenog [[Mangrove|mangrovskog]] [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]'' <ref name="kew.org "/>, reda vrijesolike (''[[Ericales]]''). Obuhvaća dvije priznate vrste koje rastu na tropskim obalama [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i sjeverozapadne [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Rod je posebno zanimljiv zbog velikih, upadljivih cvjetova i prilagodbi životu u obalnim područjima izloženima [[plima|plimi]] i oseci. powo.science. == Opis == Predstavnici roda ''Pelliciera'' mangrovsko su drveće koje može narasti približno 15 metara visine. [[Deblo]] je pri osnovi prošireno i poduprto velikim, uzdužno izbrazdanim potpornim korijenjem koje pridonosi stabilnosti stabala na mekanom i močvarnom tlu.<ref name="Kew "/> [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, spiralno raspoređeni i često skupljeni pri vrhovima grana. Plojke su pomalo asimetrične, obrnuto lancetaste, s nejasno izraženim žilama. Uz jedan rub lista nalaze se žljezdaste tvorbe koje mogu otpasti, dok se pri osnovi nalaze dvije dodatne žlijezde. Palistići nedostaju.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, veliki i pojedinačni, smješteni u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka. Svaki cvijet ima dva velika pricvjetna listića koji obavijaju cvjetni pupoljak.<ref name="Kew "/> [[Čaška]] se sastoji od pet slobodnih [[lap]]ova, na čijoj se unutarnjoj strani nalaze brojne žlijezde. Vjenčić čini pet uskih, izduženih [[latica]], bijele do ružičastocrvene boje.<ref name="Kew "/> [[Cvijet]] ima pet [[prašnik]]a s dugim, uskim prašnicama. [[Plodnica]] je nadrasla, građena od dvaju sraslih plodnih listova, a obično je dvogradna, s jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je tvrd, drvenast i neotvarajući, približno čunjasta oblika, s izraženim šiljastim vrhom. Površina mu je izbrazdana i prekrivena smolastim izbočinama. Sadrži jednu veliku sjemenku bez endosperma, s dobro razvijenim zametkom. powo.science.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information KewOpis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je zavičajan u šest država: [[Kostarika|Kostarici]], [[Honduras]]u, [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Panama|Panami]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. Raste u tropskim mangrovskim šumama uz obale [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i [[Karipsko more|Karipskog mora]], posebno u [[estuarij]]ima i područjima pod utjecajem plime. Za razliku od nekih drugih mangrovskih stabala, predstavnici roda ''Pelliciera'' slabije podnose izrazito visoku slanost. Često rastu u područjima s većim dotokom slatke vode, pod zaštitom krošanja drugih mangrovskih vrsta. <ref name="DOI ">[https://www.iucnredlist.org/species/233987400/152068879 Red List], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Sistematika == Rod su [[1862.]] godine opisali [[José Jerónimo Triana]] i [[Jules Émile Planchon]] u časopisu Annales des Sciences Naturelles, Botanique, serija 4, svezak 17, stranica 380.<ref name="kew.org "/> Dugo se smatrao monotipskim rodom sa samo jednom vrstom, ''Pelliciera rhizophorae''. Godine [[2020.]] objavljena je taksonomska revizija koja je potvrdila opravdanost razlikovanja dviju vrsta na temelju morfoloških, ekoloških i genetičkih obilježja. == Vrste == Prema Kewu priznate su dvije vrste:<ref name="kew.org ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39101-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> # ''[[Pelliciera benthamii]]'' <small>(Planch. & Triana) Cornejo</small> – Panama i Kolumbija. # ''[[Pelliciera rhizophorae]]'' <small>Planch. & Triana</small> – [[Kostarika]], [[Honduras]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Kolumbija]] i [[Ekvador]]. == Razlikovanje vrsta == Jedno od najvažnijih obilježja za razlikovanje vrsta jest boja pricvjetnih listića. Kod ''Pelliciera benthamii'' oni su ružičasti do grimiznocrveni, dok su kod ''P. rhizophorae'' uglavnom zelenkasti. Vrste se također razlikuju prema građi rubova listova, obliku [[latica]] i pojedinim ekološkim obilježjima.<ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz "/> Ove su razlike detaljno obrađene u taksonomskim radovima objavljenima 2020. godine. <ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz ">[https://www.huh.harvard.edu/sites/g/files/omnuum6796/files/herbaria/files/25_1_47_cornejo_2.pdf Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Povijest klasifikacije == Rod Pelliciera u prošlosti je bio svrstan u porodice [[Theaceae]], ''Ternstroemiaceae'' i ''Pellicieraceae''.<ref name="mobot.org "/> Suvremena klasifikacija, koju prihvaća Kew, smješta ga u porodicu ''Tetrameristaceae''.<ref name="mobot.org "/> Njegova neobična građa [[Cvijet|cvjetova]], žlijezde na listovima i anatomske značajke drva bile su važne za proučavanje srodstvenih odnosa unutar reda ''[[Ericales]]''. <ref name="mobot.org ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Zaštita == Rod Pelliciera ima ograničenu rasprostranjenost, a njegova su prirodna staništa ugrožena uništavanjem i fragmentacijom mangrovskih šuma. Vrsta ''Pelliciera rhizophorae'' prema procjeni [[IUCN]]-a objavljenoj [[2024.]] godine svrstana je u kategoriju osjetljivih vrsta (VU). Procjena je izrađena nakon taksonomskog razdvajanja roda na dvije vrste. <ref name="DOI "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Tetrameristaceae]] [[Kategorija:Mangrove]] 0sqrfs8tue0l9sfyu97dsfj64h7l4ar 7625345 7625325 2026-10-27T20:41:40Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7625345 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''Pelliciera''''' | genus_autorstvo= Planch. & Triana | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Pelliciera''''' <small>Planch. & Triana</small> je rod vazdazelenog [[Mangrove|mangrovskog]] [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]'' <ref name="kew.org "/>, reda vrijesolike (''[[Ericales]]''). Obuhvaća dvije priznate vrste koje rastu na tropskim obalama [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i sjeverozapadne [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Rod je posebno zanimljiv zbog velikih, upadljivih cvjetova i prilagodbi životu u obalnim područjima izloženima [[plima|plimi]] i oseci. powo.science. == Opis == Predstavnici roda ''Pelliciera'' mangrovsko su drveće koje može narasti približno 15 metara visine. [[Deblo]] je pri osnovi prošireno i poduprto velikim, uzdužno izbrazdanim potpornim korijenjem koje pridonosi stabilnosti stabala na mekanom i močvarnom tlu.<ref name="Kew "/> [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, spiralno raspoređeni i često skupljeni pri vrhovima grana. Plojke su pomalo asimetrične, obrnuto lancetaste, s nejasno izraženim žilama. Uz jedan rub lista nalaze se žljezdaste tvorbe koje mogu otpasti, dok se pri osnovi nalaze dvije dodatne žlijezde. Palistići nedostaju.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, veliki i pojedinačni, smješteni u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka. Svaki cvijet ima dva velika pricvjetna listića koji obavijaju cvjetni pupoljak.<ref name="Kew "/> [[Čaška]] se sastoji od pet slobodnih [[lap]]ova, na čijoj se unutarnjoj strani nalaze brojne žlijezde. Vjenčić čini pet uskih, izduženih [[latica]], bijele do ružičastocrvene boje.<ref name="Kew "/> [[Cvijet]] ima pet [[prašnik]]a s dugim, uskim prašnicama. [[Plodnica]] je nadrasla, građena od dvaju sraslih plodnih listova, a obično je dvogradna, s jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je tvrd, drvenast i neotvarajući, približno čunjasta oblika, s izraženim šiljastim vrhom. Površina mu je izbrazdana i prekrivena smolastim izbočinama. Sadrži jednu veliku sjemenku bez endosperma, s dobro razvijenim zametkom. powo.science.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information KewOpis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je zavičajan u šest država: [[Kostarika|Kostarici]], [[Honduras]]u, [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Panama|Panami]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. Raste u tropskim mangrovskim šumama uz obale [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i [[Karipsko more|Karipskog mora]], posebno u [[estuarij]]ima i područjima pod utjecajem plime. Za razliku od nekih drugih mangrovskih stabala, predstavnici roda ''Pelliciera'' slabije podnose izrazito visoku slanost. Često rastu u područjima s većim dotokom slatke vode, pod zaštitom krošanja drugih mangrovskih vrsta. <ref name="DOI ">[https://www.iucnredlist.org/species/233987400/152068879 Red List], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Sistematika == Rod su [[1862.]] godine opisali [[José Jerónimo Triana]] i [[Jules Émile Planchon]] u časopisu Annales des Sciences Naturelles, Botanique, serija 4, svezak 17, stranica 380.<ref name="kew.org "/> Dugo se smatrao monotipskim rodom sa samo jednom vrstom, ''Pelliciera rhizophorae''. Godine [[2020.]] objavljena je taksonomska revizija koja je potvrdila opravdanost razlikovanja dviju vrsta na temelju morfoloških, ekoloških i genetičkih obilježja. == Vrste == Prema Kewu priznate su dvije vrste:<ref name="kew.org ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:39101-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> # ''[[Pelliciera benthamii]]'' <small>(Planch. & Triana) Cornejo</small> – Panama i Kolumbija. # ''[[Pelliciera rhizophorae]]'' <small>Planch. & Triana</small> – [[Kostarika]], [[Honduras]], [[Nikaragva]], [[Panama]], [[Kolumbija]] i [[Ekvador]]. == Razlikovanje vrsta == Jedno od najvažnijih obilježja za razlikovanje vrsta jest boja pricvjetnih listića. Kod ''Pelliciera benthamii'' oni su ružičasti do grimiznocrveni, dok su kod ''P. rhizophorae'' uglavnom zelenkasti. Vrste se također razlikuju prema građi rubova listova, obliku [[latica]] i pojedinim ekološkim obilježjima.<ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz "/> Ove su razlike detaljno obrađene u taksonomskim radovima objavljenima 2020. godine. <ref name="Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz ">[https://www.huh.harvard.edu/sites/g/files/omnuum6796/files/herbaria/files/25_1_47_cornejo_2.pdf Xavier Cornejo and Carmen Bonifaz], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Povijest klasifikacije == Rod Pelliciera u prošlosti je bio svrstan u porodice [[Theaceae]], ''Ternstroemiaceae'' i ''Pellicieraceae''.<ref name="mobot.org "/> Suvremena klasifikacija, koju prihvaća Kew, smješta ga u porodicu ''Tetrameristaceae''.<ref name="mobot.org "/> Njegova neobična građa [[Cvijet|cvjetova]], žlijezde na listovima i anatomske značajke drva bile su važne za proučavanje srodstvenih odnosa unutar reda ''[[Ericales]]''. <ref name="mobot.org ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Zaštita == Rod Pelliciera ima ograničenu rasprostranjenost, a njegova su prirodna staništa ugrožena uništavanjem i fragmentacijom mangrovskih šuma. Vrsta ''Pelliciera rhizophorae'' prema procjeni [[IUCN]]-a objavljenoj [[2024.]] godine svrstana je u kategoriju osjetljivih vrsta (VU). Procjena je izrađena nakon taksonomskog razdvajanja roda na dvije vrste. <ref name="DOI "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pelliciera| ]] [[Kategorija:Rodovi Tetrameristaceae]] [[Kategorija:Mangrove]] deuh9ay9apjv5mc0bvuuuepijrif7hm 0 681819 7625343 5606164 2026-10-27T20:40:29Z Zeljko 1196 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Pelliciera]] 7625343 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera rhizophorae'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''[[Pelliciera]]''''' | species = ''P. rhizophorae'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pelliciera rhizophorae'' | dvoimeno_autorstvo = Planch. & Triana | karta_raspon = }} '''''Pelliciera rhizophorae''''' <small>Planch. & Triana</small> <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/829218-1 IPNI], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> jedna od dvije vrste roda ''[[Pelliciera]]'' iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:829218-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Opis == Pelliciera rhizophorae vazdazeleno je drvo mangrovskih šuma koje može narasti 15–20 metara visoko. Deblo je pri osnovi prošireno i poduprto snažno razvijenim potpornim korijenjem. Kora je sivkasta do gotovo crna. Listovi su jednostavni, kožasti, naizmjenični i skupljeni prema vrhovima grana. Plojke su eliptične do obrnuto kopljaste, često blago asimetrične, duge približno 9–15 cm. Rub im je uglavnom cjelovit, ali na jednoj strani može imati sitne žljezdaste zupce.<ref name="WFO "/> Cvjetovi su pojedinačni, sjedeći, smješteni u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka. Cvjetni pupovi obavijeni su dvjema velikim, ružičastim do crvenkastim brakteolama. Čaška se sastoji od pet slobodnih lapova, a vjenčić od pet dugih, uskih, bijelih do ružičastih latica. Cvjetovi imaju pet prašnika i nadraslu plodnicu, građenu od dvaju sraslih plodnih listova.<ref name="WFO "/> Plod je velik, drvenast, jednosjemeni i ne otvara se pri dozrijevanju. Izrazito je uzdužno izbrazdan, prema vrhu sužen u čvrst kljunasti nastavak, a može doseći oko 10 cm duljine. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001142167 WFO], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je prirodno rasprostranjena u Kostariki, Hondurasu, Nikaragvi, Panami, Kolumbiji i Ekvadoru. Nastanjuje tropske mangrovske šume, osobito estuarije, riječne rukavce i obalna močvarna područja pod utjecajem plime i oseke. Najčešće raste na muljevitim, vlažnim tlima u područjima gdje se morska voda miješa sa slatkom. Slabije podnosi vrlo visoku slanost. Često raste zajedno s drugim mangrovskim drvećem, osobito vrstom Rhizophora mangle. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pelliciera]] [[Kategorija:Mangrove]] 5ojbfsph580zqtf8mn6qzmcs49b9iqq 7625346 7625343 2026-10-27T20:46:01Z Zeljko 1196 7625346 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera rhizophorae'' | slika = Pelliciera rhizophorae.jpg | slika_opis = ''Pelliciera rhizophorae'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''[[Pelliciera]]''''' | species = ''P. rhizophorae'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pelliciera rhizophorae'' | dvoimeno_autorstvo = Planch. & Triana | karta_raspon = }} '''''Pelliciera rhizophorae''''' <small>Planch. & Triana</small> <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/829218-1 IPNI], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> jedna od dvije vrste roda ''[[Pelliciera]]'' iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:829218-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Opis == ''Pelliciera rhizophorae'' vazdazeleno je drvo [[mangrov|mangrovskih šuma]] koje može narasti 15–20 metara visoko. [[Deblo]] je pri osnovi prošireno i poduprto snažno razvijenim potpornim [[Korijen (biljke)|korijenjem]]. [[Kora (biljke)|Kora]] je sivkasta do gotovo crna. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, naizmjenični i skupljeni prema vrhovima grana. Plojke su eliptične do obrnuto kopljaste, često blago asimetrične, duge približno 9–15 cm. Rub im je uglavnom cjelovit, ali na jednoj strani može imati sitne žljezdaste zupce.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni, sjedeći, smješteni u pazušcima listova ili na vrhovima izbojaka. Cvjetni [[pup]]ovi obavijeni su dvjema velikim, ružičastim do crvenkastim brakteolama. [[Čaška]] se sastoji od pet slobodnih [[lap]]ova, a vjenčić od pet dugih, uskih, bijelih do ružičastih latica. Cvjetovi imaju pet [[prašnik]]a i nadraslu plodnicu, građenu od dvaju sraslih plodnih listova.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je velik, drvenast, jednosjemeni i ne otvara se pri dozrijevanju. Izrazito je uzdužno izbrazdan, prema vrhu sužen u čvrst kljunasti nastavak, a može doseći oko 10 cm duljine. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001142167 WFO], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je prirodno rasprostranjena u [[Kostarika|Kostariki]], [[Honduras]]u, [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Panama|Panami]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. Nastanjuje tropske mangrovske šume, osobito [[estuarij]]e, riječne rukavce i obalna močvarna područja pod utjecajem plime i oseke. Najčešće raste na muljevitim, vlažnim tlima u područjima gdje se morska voda miješa sa slatkom. Slabije podnosi vrlo visoku slanost. Često raste zajedno s drugim mangrovskim drvećem, osobito vrstom ''[[Rhizophora mangle]]''. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126598-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pelliciera]] [[Kategorija:Mangrove]] iwhtiksjbbrs97rsf8ikgg5e7ei17uu 0 682270 7625291 6721707 2026-10-27T18:41:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625291 wikitext text/x-wiki '''Rimski most''' (Hippus) kod današnjeg Hana na Cetini, bivši most. Nalazi se na starom trgovačkom putu koji je vodio iz [[Salona|Salone]] preko [[Cetina|Cetine]] u unutrašnjost rimske provincije Dalmacije. Bio je iznimno važan za promet ljudi i roba i [[Rimske ceste|rimska cesta]] prolazila je preko njega.<ref name="Cetinska krajina">(): [https://www.cetinska-krajina.hr/kameni-most-na-hanu/ ''Kameni most na Hanu''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Cetinska krajina. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref><ref name="Vrgoč">Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref> Nalazio je dvjesta metara od današnjeg [[most na Hanu na Cetini|kamenog mosta]] iz 1846./49. godine. Očuvanost rimskog mosta razvidna je u toponimu Mostine, gdje se rimski most nalazio, kod današnje Tripalove mlinice. Kraj okolo mosta bio je gospodarski važan i aktivan. Tu su bile stambeno-gospodarske zgrade, [[villae rusticae]], od koje danas imamo ostatke te radionicu za proizvodnju crijepa i opeke gdje su ostatci 1956. pronađeni ali nažalost i uništeni, blizu Zadružnog doma, jezgre današnje školske zgrade u Obrovcu Sinjskom – Hanu.<ref name="Vrgoč"/> Rimski je most preživio do u srednji vijek.<ref name="Cetinska krajina"/> Turci su ga vjerojatno obnovili.<ref name="Vrgoč"/> Ne znamo jesu li napravili sasvim [[osmanski most na Hanu na Cetini|novi]] na istoj lokaciji ili na postojećem rimskom mostu izvršili popravke i nadogradnje. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pješački mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Sinju]] [[Kategorija:Rimski mostovi]] [[Kategorija:Mostovi na Cetini]] 9r4payjaku6nttvubr2ut80iznoug9f 0 682460 7625400 7212357 2026-10-27T21:58:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625400 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rutavi bijeli sljez | slika = Malva setigera - Florae Austriacae - vol. 2 - t. 170.jpg | slika_opis = ''A. hirsuta'' | slika2 = Althaea hirsuta leaf, Zvončac, Split, Croatia 20230506.jpg | slika2_širina = 250px | slika2_opis = prizemni list ''A. hirsute'', [[Split]]. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malvales]] | familia = [[Malvaceae]] | subfamilia = [[Malvoideae]] | tribus = [[Malveae]] | genus = '''''[[Althaea]]''''' | species = ''A. hirsuta'' | subspecies = | dvoimeno = ''Althaea hirsuta'' | dvoimeno_autorstvo = L. | FCD = 820 }} '''Rutavi bijeli sljez''' (rutava altea, dlakavi sljez, [[Latinski jezik|lat.]] ''Althaea hirsuta''; [[Sinonim|sin.]] ''Malva setigera'' <small>K.F.Schimp. & Spenn.</small>), jednogodišnja zeljasta biljka uključivana u rodove [[bijeli sljez]] (''[[Althaea]]'')<ref>[https://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/8f9ae4d8eb00e462c4f8dbb5f09c166f Catalogue] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 24. kolovoza 2020.</ref> i [[sljez]] (''[[Malva]]'').<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:561909-1 Plants of the World online] Pristupljeno 24. kolovoza 2020.</ref> Rasprostranjena je najviše po [[Mediteran]]u, manje po Srednjoj Europi i nekim dijelovoima Azije ([[Turkmenistan]], [[Iran]], [[Turska]], južni [[Kavkaz]]). Naraste do 60 cm visine, razgranate uspravne ili povijene [[Stabljika|stabljike]] prekrivena hrapavim dlakama. [[List]]ovi na dugim peteljkama razdijeljeni su na 3 do 5 režnjeva i nazubljeni. [[Cvjetovi]] su dvospolni, svjetlih rozih latica. Cvate u [[Srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u. Plod je [[kalavac]]. == Sinonimi == * ''Althaea hispida'' <small>Moench</small>; Methodus (Moench) 612 (1794), nom. illeg. * ''Althaea mutica'' <small>J.Gay ex Ball</small>; J. Linn. Soc. Bot. 16: 376 (1878) * ''Axolopha hirsuta'' <small>(L.) Alef.</small>; Cestr. Bot. Zeitschr. 12: 259 (1862) * ''Dinacrusa hirsuta'' <small>(L.) G.Krebs</small>; Feddes Repert. 105(5-6): 300 (1994) * ''Malva hirsuta'' <small>(L.) E.H.L.Krause</small>; Sturm, Deutschl. Fl. Abbild., ed. 2, 6: 244 (1902), nom. illeg. * ''Malva hirsuta'' <small>(L.) F.W.Schultz</small>; 94 (1845) * ''Malva setigera'' <small>K.F.Schimp. & Spenn.</small>; Fl. Friburg. 3: 886 (1829) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bijeli sljez]] [[Kategorija:Flora Hrvatske]] [[Kategorija:Flora Srednje Europe]] [[Kategorija:Flora Jugozapadne Europe]] [[Kategorija:Flora Jugoistočne Europe]] [[Kategorija:Flora Istočne Europe]] [[Kategorija:Flora Sjeverne Afrike]] [[Kategorija:Flora Turkmenistana]] [[Kategorija:Flora Zapadne Azije]] [[Kategorija:Flora Kavkaza]] [[Kategorija:Autohtona flora Hrvatske]] [[Kategorija:Flora Andore]] [[Kategorija:Flora Malte]] [[Kategorija:Flora San Marina]] 57dksotp79lq3hpvnjgrlwwha0wn40n 0 684322 7624999 7468133 2026-10-27T12:27:27Z Argo Navis 852 + 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7624999 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = | izvorno ime = | slika = {{slika s oznakom |slika = BeringSt-close-VE.jpg |širina = 300 |x = 0.38 |y = 0.275 |tekst = [[slika:Red circle 50%.svg|20px]] Rt Dežnjev |boja = red }} | opis slike = Satelitska snimka [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Chukchi-txu-oclc-6654394-nq-1-2-2nd-ed.jpg | bSize = 4400 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 1300 | oLeft = 3350 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid rta | vrsta = | etimologija = moreplovac [[Semjon Ivanovič Dežnjev]] | koordinate = {{coord|66|4|45|N|169|39|7|W|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=it}} | smještaj = najistočnija točka u kontinentalnom dijelu [[Euroazija|Euroazije]] | dz = RUS | tjesnac = [[Beringov prolaz]] | razdvaja = [[Čukotsko more]] ([[Arktički ocean]]) i [[Beringovo more]] ([[Tihi ocean]]) | zemljovid_lok = RussiaChukotka2007-07.png | zemljovid_lok_opis = Položaj [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog autonomnog okruga]] u Rusiji | pushpin_map = Rusija Čukotski autonomni okrug | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 10 | pushpin_label = | pushpin_label_position = top }} '''Rt Dežnjev''' ili '''Rt Dežnjov''' ([[Ruski jezik|ruski]]: мыс Дежнёва,<ref>Географический энциклопедический словарь: Географические названия / под ред. Э. Б. Алаева и др., гл. ред. А. Ф. Трёшников. — М.: Советская энциклопедия, 1989. — 2-е изд. — С. 147. — 592 с. ISBN 5-85270-057-6</ref> u [[Eskimsko-aleutski jezici|eskimsko-aleutskim jezicima]] Тугнехалха<ref> Леонтьев В. В., Новикова К. А. Топонимический словарь Северо-Востока СССР / науч. ред. Г. А. Меновщиков; ДВО АН СССР. Сев.-Вост. комплекс. НИИ. Лаб. археологии, истории и этнографии. — Магадан: Магад. кн. изд-во, 1989. — С. 130. — 456 с. — 15 000 экз. — ISBN 5-7581-0044-7.</ref>) [[rt]] je na krajnjem istoku [[Azija|azijskog]] kontinenta i ujedno najistočnija točka u kontinentalnom dijelu [[Euroazija|Euroazije]]. Rt se nalazi na krajnjem istoku [[Čukotski poluotok|Čukotskog poluotoka]] na obalama [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]], na području [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog autonomnog okruga]] azijskog dijela [[Rusija|Ruske Federacije]]. Rt je ime dobio u čast ruskog istraživača [[Sibir]]a i moreplovca [[Semjon Ivanovič Dežnjev|Semjona Ivanoviča Dežnjeva]] koji je još [[1648.]] godine kao prvi europski moreplovac oplovio Čukotski poluotok. Rt nije imao službeno ime sve do početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a na svojoj karti iz [[1778.]] godine [[engleska|engleski]] moreplovac [[James Cook]] označio ga je kao ''Istočni rt'' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''East Cape''). Sadašnje ime nosi od [[1898.]] godine. Rt Dežnjev predstavlja izolirano planinsko područje maksimalne nadmorske visine do 740 metara čije se strane strmo spuštaju k obalama Beringovog prolaza koji spaja [[Čukotsko more]] [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] na sjeveru s [[Beringovo more|Beringovim morem]] [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na jugu. Najzapadnija točka [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta [[rt Prince of Wales]] nalazi se na 86 kilometara istočnije na obalama [[Aljaska|Aljaske]]. Rt se nalazi u zoni [[polarna klima|polarne klime]] s prosječnim zimskim temperaturama zraka od oko −40[[°C]], odnosno ljetnjim od oko +8°C. U podnožju rta nalaze se brojne kolonije [[morž]]eva i [[Perajari|foka]], te kolonije morskih ptica. Od naseljenih mjesta na tom području nalaze se sela [[Uelen]], Lavrentija, Lorino, Novo Čaplino, Sireniki i Ueljkalj. Na rtu se nalazi [[obelisk]] posvećen Semjonu Dežnjevu. == Povezani članci == * [[Rt]] * [[Semjon Ivanovič Dežnjev]] * [[Beringov prolaz]] * [[Čukotka]] * [[Rt Baba]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://ru.wikisource.org/wiki/%D0%AD%D0%A1%D0%91%D0%95/%D0%94%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%B5%D0%B2_%D0%BC%D1%8B%D1%81 Дежнев мыс], [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]] * [http://bse.sci-lib.com/article021471.html Дежнёва мыс], [[Velika sovjetska enciklopedija]] * [https://bigenc.ru/geography/text/1944245 ДЕЖНЁВА МЫС] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923220713/https://bigenc.ru/geography/text/1944245 |date=23. rujna 2020. }}, [[Velika ruska enciklopedija]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Čukotskom autonomnom okrugu]] [[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi Tihog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Čukotskom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Beringovom moru (Azija)]] 6zumtxaeim5z2soheu47ty9pzfgu945 7625547 7624999 2026-10-28T11:14:37Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]]; ±[[Kategorija:Rtovi Tihog oceana (Azija)]]→[[Kategorija:Ruski rtovi u Tihom oceanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625547 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = | izvorno ime = | slika = {{slika s oznakom |slika = BeringSt-close-VE.jpg |širina = 300 |x = 0.38 |y = 0.275 |tekst = [[slika:Red circle 50%.svg|20px]] Rt Dežnjev |boja = red }} | opis slike = Satelitska snimka [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Chukchi-txu-oclc-6654394-nq-1-2-2nd-ed.jpg | bSize = 4400 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 1300 | oLeft = 3350 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid rta | vrsta = | etimologija = moreplovac [[Semjon Ivanovič Dežnjev]] | koordinate = {{coord|66|4|45|N|169|39|7|W|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=it}} | smještaj = najistočnija točka u kontinentalnom dijelu [[Euroazija|Euroazije]] | dz = RUS | tjesnac = [[Beringov prolaz]] | razdvaja = [[Čukotsko more]] ([[Arktički ocean]]) i [[Beringovo more]] ([[Tihi ocean]]) | zemljovid_lok = RussiaChukotka2007-07.png | zemljovid_lok_opis = Položaj [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog autonomnog okruga]] u Rusiji | pushpin_map = Rusija Čukotski autonomni okrug | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 10 | pushpin_label = | pushpin_label_position = top }} '''Rt Dežnjev''' ili '''Rt Dežnjov''' ([[Ruski jezik|ruski]]: мыс Дежнёва,<ref>Географический энциклопедический словарь: Географические названия / под ред. Э. Б. Алаева и др., гл. ред. А. Ф. Трёшников. — М.: Советская энциклопедия, 1989. — 2-е изд. — С. 147. — 592 с. ISBN 5-85270-057-6</ref> u [[Eskimsko-aleutski jezici|eskimsko-aleutskim jezicima]] Тугнехалха<ref> Леонтьев В. В., Новикова К. А. Топонимический словарь Северо-Востока СССР / науч. ред. Г. А. Меновщиков; ДВО АН СССР. Сев.-Вост. комплекс. НИИ. Лаб. археологии, истории и этнографии. — Магадан: Магад. кн. изд-во, 1989. — С. 130. — 456 с. — 15 000 экз. — ISBN 5-7581-0044-7.</ref>) [[rt]] je na krajnjem istoku [[Azija|azijskog]] kontinenta i ujedno najistočnija točka u kontinentalnom dijelu [[Euroazija|Euroazije]]. Rt se nalazi na krajnjem istoku [[Čukotski poluotok|Čukotskog poluotoka]] na obalama [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]], na području [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog autonomnog okruga]] azijskog dijela [[Rusija|Ruske Federacije]]. Rt je ime dobio u čast ruskog istraživača [[Sibir]]a i moreplovca [[Semjon Ivanovič Dežnjev|Semjona Ivanoviča Dežnjeva]] koji je još [[1648.]] godine kao prvi europski moreplovac oplovio Čukotski poluotok. Rt nije imao službeno ime sve do početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a na svojoj karti iz [[1778.]] godine [[engleska|engleski]] moreplovac [[James Cook]] označio ga je kao ''Istočni rt'' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''East Cape''). Sadašnje ime nosi od [[1898.]] godine. Rt Dežnjev predstavlja izolirano planinsko područje maksimalne nadmorske visine do 740 metara čije se strane strmo spuštaju k obalama Beringovog prolaza koji spaja [[Čukotsko more]] [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] na sjeveru s [[Beringovo more|Beringovim morem]] [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na jugu. Najzapadnija točka [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta [[rt Prince of Wales]] nalazi se na 86 kilometara istočnije na obalama [[Aljaska|Aljaske]]. Rt se nalazi u zoni [[polarna klima|polarne klime]] s prosječnim zimskim temperaturama zraka od oko −40[[°C]], odnosno ljetnjim od oko +8°C. U podnožju rta nalaze se brojne kolonije [[morž]]eva i [[Perajari|foka]], te kolonije morskih ptica. Od naseljenih mjesta na tom području nalaze se sela [[Uelen]], Lavrentija, Lorino, Novo Čaplino, Sireniki i Ueljkalj. Na rtu se nalazi [[obelisk]] posvećen Semjonu Dežnjevu. == Povezani članci == * [[Rt]] * [[Semjon Ivanovič Dežnjev]] * [[Beringov prolaz]] * [[Čukotka]] * [[Rt Baba]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://ru.wikisource.org/wiki/%D0%AD%D0%A1%D0%91%D0%95/%D0%94%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%B5%D0%B2_%D0%BC%D1%8B%D1%81 Дежнев мыс], [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]] * [http://bse.sci-lib.com/article021471.html Дежнёва мыс], [[Velika sovjetska enciklopedija]] * [https://bigenc.ru/geography/text/1944245 ДЕЖНЁВА МЫС] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200923220713/https://bigenc.ru/geography/text/1944245 |date=23. rujna 2020. }}, [[Velika ruska enciklopedija]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Čukotskom autonomnom okrugu]] [[Kategorija:Ruski rtovi u Tihom oceanu]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Čukotskom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Beringovom moru (Azija)]] 6xbw788gb75vi8dntgxqfxj4r2bqlvo 0 685532 7625215 7228014 2026-10-27T16:53:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2 #IABot (v2.0.9.6) 7625215 wikitext text/x-wiki {{lijek | IUPAC_name = (2''S'')-2-<nowiki/>{(2''R'',3''S'',4''R'',5''R'')-[5-(4-Aminopyrrolo[2,1-''f''] [1,2,4]triazin-7-yl)-5-cyano-3,4-dihydroxy-tetrahydro-furan-2-ylmethoxy]phenoxy-(''S'')-phosphorylamino}propionic acid 2-ethyl-butyl ester | image = Remdesivir.svg | image2 = Remdesivir-from-xtal-Mercury-3D-ball-and-stick-with-bond-orders.png | CAS_number = 1809249-37-3 | ATC_prefix = / | ATC_suffix = | PubChem = 121304016 | DrugBank = DB14761 | C=27 | H=35 | N=6 | O=8 | P=1 | molecular_weight = 602.585 g·mol−1 | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = | pregnancy_category= B2 | registracija_HR = | trgovacki_HR = Veklury | status_RH = | routes_of_administration = Intravenski }} '''Remdesivir''' je antivirusni lijek širokog spektra koji je razvila američka farmaceutska tvrtka Gilead Sciences. Izvorno je razvijan za liječenje [[Hepatitis C|hepatitisa C]], a zatim testiran protiv [[virus]]a [[Ebola virus|ebole]] i marburga, no nije se pokazao učinkovitim. Ranije studije otkrile su njegovo antivirusno djelovanje protiv nekoliko [[RNA]] virusa, uključujući [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-CoV-1]] i [[Bliskoistočni respiratorni sindrom koronavirus|MERS-CoV]], ali nije odobren ni za jednu od te dvije indikacije. Iako još uvijek traju klinička ispitivanja Remdesivira kao lijeka za [[COVID-19]], Europska unija, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Indija i Singapur odobrili su njegovu primjenu kod pacijenata s teškim simptomima bolesti. Prema podatcima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, može skratiti vrijeme potrebno za oporavak od infekcije. Remdesivir je predlijek (neaktivan oblik lijeka koji nema farmakološko djelovanje) namijenjen omogućavanju unutarstanične isporuke GS-441524 monofosfata i njegove naknadne biotransformacije u GS-441524 trifosfat, inhibitor analognog ribonukleotida virusne RNA polimeraze. Najčešća nuspojava njegove primjene kod zdravih ljudi je povišena razina jetrenih enzima u krvi što upućuje na probleme s jetrom, dok je kod pacijenata oboljelih od COVID-19 to mučnina. Primjenjuje se intravenski. == Razvoj == Remdesivir je izvorno razvijen 2009. godine kao dio programa istraživanja američke tvrtke Gilead Sciences za razvoj lijeka protiv hepatitisa C no nije se pokazao učinkovitim u tu svrhu pa je proučavan kao potencijalni lijek protiv infekcije virusa ebole i marburg.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.nytimes.com/2020/04/17/opinion/remdesivir-coronavirus.html The Story of Remdesivir]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5551389/ Therapeutic efficacy of the small molecule GS-5734 against Ebola virus in rhesus monkeys]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Naknadna istraživanja Gilead Sciences i američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdila su njegovo antivirusno djelovanje protiv više [[Filoviridae|filovirusa]], pneumovirusa, paramiksovirusa i [[koronavirus]]a. Njegovo pretkliničko i kliničko istraživanje te razvoj provedeni su u suradnji Gilead Sciencesa i raznih američkih vladinih agencija i akademskih institucija.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5338263/ GS-5734 and its parent nucleoside analog inhibit Filo-, Pneumo-, and Paramyxoviruses]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7202249/ Remdesivir: A Review of Its Discovery and Development Leading to Emergency Use Authorization for Treatment of COVID-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.statnews.com/pharmalot/2020/05/08/gilead-remdesivir-covid19-coronavirus-patents/ The U.S. government contributed research to a Gilead remdesivir patent — but didn’t get credit]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Ured za patente i žigove Sjedinjenih Američkih Država (USPTO) je 9. travnja 2019. dodijelio Gilead Sciencesu dva patenta na Remdesivir - jedan u svrhu liječenja infekcije filovirusima te drugi u svrhu liječenja infekcija arenavirusima i koronavirusima.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/056997582/publication/US10251904B2?q=pn%3DUS10251904 US10251904B2 Methods for treating arenaviridae and coronaviridae virus infections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008202940/https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/056997582/publication/US10251904B2?q=pn=US10251904 |date=8. listopada 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/054557474/publication/US10251898B2?q=pn%3DUS10251898 US10251898B2 Methods for treating Filoviridae virus infections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306124018/https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/054557474/publication/US10251898B2?q=pn%3DUS10251898 |date=6. ožujka 2021. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === Ebola === U listopadu 2015., Institut za medicinska istraživanja zaraznih bolesti američke vojske (USAMRIID) objavio je rezultate pretkliničkih istraživanja koja su pokazala da je Remdesivir blokirao virus ebole u Rezus makaki majmuna. Remdesivir je prošao kroz ubrzana klinička ispitivanja zbog [[Epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014.|epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014.]] da bi na kraju i bio primjenjivan kod oboljelih. Korišten je i tijekom 2018. godine za vrijeme epidemije ebole u [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]], dok su paralelno bila provođena daljnja klinička ispitivanjima, sve do kolovoza 2019. kada su zdravstveni službenici Konga objavili da je znatno manje učinkovit od liječenja monoklonskim antitijelima poput mAb114 i REGN-EB3. Klinička ispitivanja su, međutim, potvrdila da je siguran za primjenu.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.usamriid.army.mil/press_releases/Travis%20ID%20Week%20FINAL.pdf Antiviral Compound Provides Full Protection from Ebola Virus in Nonhuman Primates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201009075031/https://www.usamriid.army.mil/press_releases/Travis%20ID%20Week%20FINAL.pdf |date=9. listopada 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7151266/ Remdesivir for severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 causing COVID-19: An evaluation of the evidence]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === COVID-19 === U siječnju 2020. godine, Gilead Sciences započeo je laboratorijska ispitivanja Remdesivira protiv virusa SARS-CoV-2, budući se pokazao učinkovitim protiv virusa SARS-CoV-1 i MERS na životinjskim vrstama.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7104368/ Prophylactic and therapeutic remdesivir (GS-5734) treatment in the rhesus macaque model of MERS-CoV infection]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5567817/ Broad-spectrum antiviral GS-5734 inhibits both epidemic and zoonotic coronaviruses]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Klinička ispitivanja Remdesivira provedena u Kini tijekom veljače i ožujka 2020. su pokazala da nije učinkovit u smanjenju vremena oporavka od COVID-19 i stope smrtnosti te da je izazvao različite štetne posljedice zbog čega su ista prekinuta.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7190303/ Remdesivir in adults with severe COVID-19: a randomised, double-blind, placebo-controlled, multicentre trial]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) najavila je 18. ožujka 2020. pokretanje ispitivanja koje bi uključivalo i jednu skupinu ispitanika liječenu Remdesivirom.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/global-research-on-novel-coronavirus-2019-ncov/solidarity-clinical-trial-for-covid-19-treatments “Solidarity” clinical trial for COVID-19 treatments]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://news.un.org/en/story/2020/03/1059722 UN health chief announces global ‘solidarity trial’ to jumpstart search for COVID-19 treatment]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Od travnja 2020. godine, Remdesivir se smatrao najperspektivnijim lijekom za COVID-19 te je bio uključen među četiri plana liječenja koja se ocjenjuju u međunarodnom ispitivanju solidarnosti i europskom istraživanju ''Discovery''. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) je 1. svibnja 2020. objavila da je razumno za očekivati da poznate i potencijalne koristi Remdesivira nadmašuju njegove poznate i potencijalne štetne učinke u nekim specifičnim demografskim skupinama s teškim oblikom COVID-19.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.hopkinsguides.com/hopkins/view/Johns_Hopkins_ABX_Guide/540747/all/Coronavirus_COVID_19__SARS_CoV_2_ Coronavirus COVID-19 (SARS-CoV-2)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200411154905/https://www.hopkinsguides.com/hopkins/view/Johns_Hopkins_ABX_Guide/540747/all/Coronavirus_COVID_19__SARS_CoV_2_ |date=11. travnja 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.sciencemag.org/news/2020/03/who-launches-global-megatrial-four-most-promising-coronavirus-treatments WHO launches global megatrial of the four most promising coronavirus treatments]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.fda.gov/media/137564/download Remdesivir EUA Letter of Authorization]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> U travnju 2020. Europska agencija za lijekove (EMA) započela je ubrzanu evaluaciju podataka o primjeni Remdesivira u svrhu liječenja COVID-19. Pregled je dovršen u svibnju 2020. U lipnju 2020., EMA-in Odbor za lijekove za humanu upotrebu (CHMP) započeo je evaluaciju Remdesivira u svrhu dodjeljivanja uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet nakon što je primio prijavu od tvrtke Gilead Sciences.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/news/ema-receives-application-conditional-authorisation-first-covid-19-treatment-eu EMA receives application for conditional authorisation of first COVID-19 treatment in the EU]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/human-regulatory/overview/public-health-threats/coronavirus-disease-covid-19/treatments-vaccines-covid-19 Treatments and vaccines for COVID-19] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201207091831/https://www.ema.europa.eu/en/human-regulatory/overview/public-health-threats/coronavirus-disease-covid-19/treatments-vaccines-covid-19 |date=7. prosinca 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Odbor je 25. lipnja preporučio davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet Remdesivira za liječenje COVID-19 kod odraslih i adolescenata (starijih od 12 godina s tjelesnom težinom najmanje 40 kg) s upalom pluća kojima je potrebna terapija kiskom. Naziv robne marke Remdesivira na europskom tržištu je Veklury. Preliminarni podaci međunarodnog multicentričnog, placebo kontroliranog dvostruko slijepog nasumičnog ispitivanja koje je proveo američki Nacionalni institut za zdravstvo (NIH) sugeriraju da je Remdesivir učinkovit u smanjenju vremena oporavka s 15 na 11 dana kod ljudi hospitaliziranih s COVID-19. 29. travnja 2020., na temelju rezultata ispitivanja NIAID-ACTT-1, američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) objavio je da je Remdesivir bolji od placeba u smanjenju vremena oporavka za ljude hospitalizirane s razvijenim oblikom COVID-19 i zahvaćenim plućima. Unatoč uglavnom pozitivnim rezultatima, studija, objavljena u renomiranom znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine, je zaključila da je "s obzirom na visoku smrtnost unatoč primjeni Remdesivira jasno da samo liječenje antivirusnim lijekom vjerojatno neće biti dovoljno."<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7262788/ Remdesivir for the Treatment of Covid-19 — Preliminary Report]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.niaid.nih.gov/news-events/nih-clinical-trial-shows-remdesivir-accelerates-recovery-advanced-covid-19 NIH Clinical Trial Shows Remdesivir Accelerates Recovery from Advanced COVID-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.nytimes.com/2020/05/23/health/coronavirus-remdesivir.html Federal Scientists Finally Publish Remdesivir Data]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Na temelju rezultata svoje studije, NIH je zaustavio ispitivanje NIAID-ACTT-1 i dao Remdesivir ispitanicima koji su izvorno trebali primiti placebo.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.statnews.com/2020/05/11/inside-the-nihs-controversial-decision-to-stop-its-big-remdesivir-study/ Inside the NIH’s controversial decision to stop its big remdesivir study]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Ispitivanje Remdesivira na malom broju Rezus makaki majmuna inficiranih COVID-19 potvrdilo je da je rano liječenje Remdesivirom smanjilo oštećenja i napredovanje bolesti, ali ne i izlučivanje virusa.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7486271/ Clinical benefit of remdesivir in rhesus macaques infected with SARS-CoV-2]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Prema stručnjacima iz časopisa British Medical Journal "Remdesivir vjerojatno nema važan učinak na potrebu za mehaničkom ventilacijom i može imati mali ili nikakav učinak na trajanje liječenja". S obzirom na njegovu visoku cijenu, autori izražavaju bojazan da bi mogao preusmjeriti sredstva i napore s drugih učinkovitih tretmana protiv COVID-19.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.bloomberg.com/news/articles/2020-07-30/remdesivir-gets-lukewarm-endorsement-from-experts-in-covid-fight Remdesivir Gets Lukewarm Endorsement From Experts in Covid Fight]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> == Dostupnost == Dana 20. ožujka 2020., američki predsjednik [[Donald Trump]] objavio je da je Remdesivir dostupan za „suosjećajnu upotrebu“ (iznimna upotreba neodobrenog lijeka u slučaju životne ugroženosti) za ljude oboljele od COVID-19.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.businessinsider.com/chloroquine-remdesivir-compassionate-use-coronavirus-what-it-means-2020-3 The FDA is allowing two drugs to be used for 'compassionate use' to treat the coronavirus. Here's what that means.]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> 23. ožujka 2020. Gilead Sciences je suspendirao davanje lijeka za suosjećajnu upotrebu (izuzev slučajeva kritično bolesne djece i trudnica) navodeći potrebu da se osigura dovoljno doza za klinička ispitivanja.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.cbsnews.com/news/gilead-sciences-coronavirus-drug-remdesivir-overwhelming-demand/ Gilead suspends emergency access to experimental coronavirus drug remdesivir]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Dana 29. lipnja 2020. objavljeno je da će pojedinačna doza lijeka za razvijene zemlje koštati $390 (oko 2.500 kn), odnosno da bi cijeli tretman, koji uključuje šest doza, trebao košta $2.340 (oko 15.100 kn).<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.gilead.com/news-and-press/press-room/press-releases/2020/6/an-open-letter-from-daniel-oday-chairman--ceo-gilead-sciences An Open Letter from Daniel O’Day, Chairman & CEO, Gilead Sciences]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Budući da je prenamijenjeni lijek, njegov minimalni proizvodni trošak se procjenjuje na $0.93 (oko 6 kn).<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7213074/ Minimum costs to manufacture new treatments for COVID-19] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Dana 12. svibnja 2020. Gilead je objavio da je dodijelio licence pet farmakološih tvornica u Indiji i Pakistanu koje se bave proizvodnjom generičkih lijekova za proizvodnju Remdesivira za distribuciju u 127 zemalja svijeta. Ugovori su strukturirani tako da nositelji licenci mogu sami određivati cijene te ne moraju plaćati autorske naknade Gilead Sciencesu dok Svjetska zdravstvena organizacija ne proglasi kraj pandemije COVID-19 ili dok drugi lijek ne bude odobren za liječenje COVID-19.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.statnews.com/pharmalot/2020/05/12/gilead-generics-remdesivir-covid19-coronavirus-licenses/ Gilead signs licenses for generic companies to make and sell remdesivir in 127 countries]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.bbc.com/news/world-asia-india-52659052 Remdesivir: Five Indian and Pakistani firms to make drug to 'fight coronavirus']<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Indija je 23. lipnja 2020. izdala hitno odobrenje za stavljanje u promet generičkog Remdesivira koji su proizvela dva nositelja Gileadovih licenci u toj državi, Cipla i Hetero Drugs.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://economictimes.indiatimes.com/https://economictimes.indiatimes.com/industry/healthcare/biotech/pharmaceuticals/cipla-hetero-receive-drug-controllers-emergency-approval-for-remdesivir-for-severe-covid-19-patients/articleshow/76485542.cms Cipla, Hetero receive drug controller's emergency approval for Remdesivir for severe Covid-19 patients]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === Europska unija === Dana 17. veljače 2016., [[Europska komisija]] dodijelila je Remdesiviru status ''lijek siroče'' (lijek za liječenje rijetkih i teških bolesti) u svrhu liječenja bolesti virusa ebole (nositelj je tvrtka Gilead Sciences International Ltd. sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu).<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/orphan-designations/eu3161615 EU/3/16/1615]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> U travnju 2020. Europska agencija za lijekove (EMA) dala je preporuke o suosjećajnoj uporabi Remdesivira za COVID-19 u EU.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/news/ema-provides-recommendations-compassionate-use-remdesivir-covid-19 EMA provides recommendations on compassionate use of remdesivir for COVID-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> 11. svibnja 2020. EMA-in Odbor za lijekove za ljudsku uporabu (CHMP) preporučio je proširenje suosjećajne upotrebe Remdesivira na one koji nisu na mehaničkoj ventilaciji, koji se podvrgavaju invazivnoj mehaničkoj ventilaciji te one kojima su potrebni dodatni kisik, neinvazivna ventilacija ili ECMO uređaji. Ažurirane preporuke temeljile su se na preliminarnim rezultatima studije NIAID-ACTT-1 koja je sugerirala povoljan učinak Remdesivira u liječenju hospitaliziranih osoba s teškom kliničkom slikom COVID-19. Uz to, uvedeno je i petodnevno liječenje Remdesivirom na temelju preliminarnih rezultata druge studije (GS-US-540-5773) koja sugerira da za one kojima nije potrebna mehanička ventilacija tijek bolesti može biti skraćen s deset na pet dana. Pojedinci koji prođu petodnevni ciklus liječenja, a ne pokažu poboljšanje, mogu nastaviti primati Remdesivir dodatnih pet dana.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/news/ema-recommends-expanding-remdesivir-compassionate-use-patients-not-mechanical-ventilation EMA recommends expanding remdesivir compassionate use to patients not on mechanical ventilation]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Europska unija je 3. srpnja 2020. izdala uvjetno odobrenje za stavljanje u promet Remdesivira s indikacijom za liječenje COVID-19 kod odraslih i adolescenata (stariji od 12 godina s tjelesnom težinom najmanje 40 kg) s upalom pluća kojima je potrebna terapija kiskom. Krajem srpnja 2020. Europska unija potpisala je ugovor s Gileadom u vrijednosti 63 milijuna eura (oko 477 milijuna kn) kako bi osigurala dostupnost Remdesviria na svom teritoriju u kolovoza 2020.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-eu-gilead-idUSKCN24U1J1 EU buys remdesivir to treat 30,000 COVID patients, seeks more]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> == Farmakolološko djelovanje == === Aktivacija === Remdesivir je prolijek nukleotida sposoban difundirati u stanice gdje se pretvara u GS-441524 mono-fosfat djelovanjem esteraza CES1 i CTSA te fosfoamidaze HINT1 koji zatim fosforilacijom prelazi u aktivni metabolit trifosfat pomoću enzima nukleozid-fosfat kinaze.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5567817/Broad-spectrum antiviral GS-5734 inhibits both epidemic and zoonotic coronaviruses] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref name="#1">{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7242698/ Remdesivir is a direct-acting antiviral that inhibits RNA-dependent RNA polymerase from severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 with high potency]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Ovaj put bioaktivacije trebao bi se dogoditi unutar stanice, ali znatna količina Remdesivira prerano se hidrolizira u plazmi pri čemu je GS-441524 glavni metabolit u plazmi, ali i jedini metabolit prisutan dva sata nakon doziranja.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.statnews.com/2020/05/14/gilead-should-ditch-remdesivir-and-focus-on-its-simpler-safer-ancestor/ Gilead should ditch remdesivir and focus on its simpler and safer ancestor]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === Mehanizam djelovanja === Kao analog adenozin nukleozid trifosfata (GS-443902), aktivni metabolit Remdesivira ometa djelovanje virusne RNK-ovisne RNK polimeraze i izbjegava korekturu virusnom eksoribonukleazom uzrokujući smanjenje proizvodnje virusne RNA.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7126871/ Synthesis and antiviral activity of a series of 1′-substituted 4-aza-7,9-dideazaadenosine C-nucleosides]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.bmj.com/content/369/bmj.m1610.long Remdesivir in covid-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Kod nekih virusa, poput respiratornog sincicijskog virusa (RSV), uzrokuje zaustavljanje RNA-ovisnih RNA-polimeraza, ali njegov je pretežni učinak (kao kod ebole) induciranje nepovratnog prekida lanca. Za razliku od mnogih drugih spojeva sposobnih prekinuti lanac, kod Remdesviria to nije posredovano sprječavanjem dodavanja odmah sljedećeg nukleotida, već odgodom, što se događa nakon dodavanja pet dodatnih baza u rastući lanac RNA.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6520719/ Mechanism of Inhibition of Ebola Virus RNA-Dependent RNA Polymerase by Remdesivir]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Kod RNA-ovisne RNA polimeraze virusa MERS-CoV, SARS-CoV-1 i SARS-CoV-2 dolazi do zaustavljanja sinteze RNA nakon ugradnje tri dodatna nukleotida pa je stoga Remdesivir klasificiran kao antivirusno sredstvo izravnog djelovanja koje djeluje kao završetak odgođenog lanca.<ref name="#1"/><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7152756/ The antiviral compound remdesivir potently inhibits RNA-dependent RNA polymerase from Middle East respiratory syndrome coronavirus]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === Farmakokintetika === U [[Primati|primata]], poluživot predlijeka u plazmi je 20 minuta, a glavni metabolit je nukleozid GS-441524 čija se koncentracija dva sata nakon primjene mjeri u mikromolarnim koncentracijama, dok netaknuti Remdesivir više nije moguće detektirati. Zbog ove brze izvanstanične pretvorbe u nukleozid GS-441524, neki su istraživači postavili pitanje je li aktivni nukleotid trifosfat uistinu izveden iz uklanjanja Remdesivira ili se to događa fosforilacijom GS-441524 te ne bi li u tom slučaju izravna primjena GS-441524 bils lakša i jeftinija.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7315846/ Advantages of the Parent Nucleoside GS-441524 over Remdesivir for Covid-19 Treatment]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Istraživanja su pokazala da aktivirani oblik nukleotidnog trifosfata održava unutarstaničnu razinu u mononuklearnim stanicama periferne krvi, a vjerojatno i u drugim stanicama.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7202249/ Remdesivir: A Review of Its Discovery and Development Leading to Emergency Use Authorization for Treatment of COVID-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> === Otpornost === Godine 2018. su identificirane mutacije u replikaciji RNA virusa hepatitisa u miševa koje uzrokuju djelomičnu rezistenciju na Remdesivir. Te mutacije čine viruse manje učinkovitima u prirodi, a istraživači vjeruju da vjerojatno neće postojati tamo gdje se lijek ne koristi.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7188128/ Multicenter initial guidance on use of antivirals for children with COVID-19/SARS-CoV-2]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> ==Interakcije== Remdesivir se barem djelomično metabolizira enzimima citokroma P450 CYP2C8, CYP2D6 i CYP3A4.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.ema.europa.eu/en/documents/other/summary-compassionate-use-remdesivir-gilead_en.pdf Summary on Compassionate Use: Remdesivir Gilead]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Ako se Remdesivir daje zajedno s induktorima citokroma P450 poput rifampicina, karbamazepina, fenobarbitala, fenitoina, primidona i kantariona za očekivati je smanjenje njegove koncentracije u krvnoj plazmi.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.covid19-druginteractions.org/ COVID-19 interactions]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Dana 15. lipnja 2020., FDA je ažurirala informativne listove za hitno odobrenje za uporabu Remdesivira kako bi upozorila da upotreba klorokina ili hidroksiklorokina s Remdesivirom može smanjiti njegovo antivirusno djelovanje.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-update-fda-warns-newly-discovered-potential-drug-interaction-may-reduce Coronavirus (COVID-19) Update: FDA Warns of Newly Discovered Potential Drug Interaction That May Reduce Effectiveness of a COVID-19 Treatment Authorized for Emergency Use]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Istodobna primjena Remdesivira i klorokin fosfata ili hidroksiklorokin sulfata se ne preporučuje na temelju podataka ''in vitro'' koji pokazuju [[Antagonist (kemija)|antagonistički]] učinak klorokina na unutarstaničnu metaboličku aktivaciju i antivirusno djelovanje Remdesivira.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.fda.gov/media/137566/download Fact Sheet For Health Care Providers Emergency Use Authorization (EUA) Of Remdesivir (GS-5734TM)]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> == Sinteza == [[Datoteka:Synthesis of Remdesivir.png|mini|Sinteza Remdesivira]] Remdesivir se može sintetizirati u više koraka iz derivata [[Riboza|riboze]]. Slika desno jedan je od putova sinteze Remdesivira koji su izumili Byoung Kwon Chun i suradnici iz Gilead Sciences.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/054557474/publication/US9724360B2?q=pn%3DUS9724360 US9724360B2 Methods for treating Filoviridae virus infections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008043925/https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/054557474/publication/US9724360B2?q=pn%3DUS9724360 |date=8. listopada 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref><ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/058664793/publication/WO2017184668A1?q=pn%3DWO2017184668 WO2017184668A1 METHODS FOR TREATING FLAVIVIRIDAE VIRUS INFECTIONS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201006230308/https://worldwide.espacenet.com/patent/search/family/058664793/publication/WO2017184668A1?q=pn=WO2017184668 |date=6. listopada 2020. }}<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> U ovoj metodi međuproizvod '''a''' se prvo pripravlja iz L-alanina i fenil fosforodikloridata u prisutnosti trietilamina i [[diklormetan]]a; trostruka benzil-zaštićena riboza oksidira dimetil sulfoksidom s octenim anhidridom i daje laktonski međuproizvod '''b'''; pirolo [2,1-f] [1,2,4] triazin-4-amin je bromiran, a aminska skupina zaštićena je suviškom trimetilsilil klorida. N-butil-litij prolazi kroz reakciju izmjene halogen-litij s bromidom na -78°C dajući međuproizvod '''c'''. Intermedijer b se zatim dodaje kap po kap otopini koja sadrži intermedijer c. Nakon gašenja reakcije u slabo kiseloj vodenoj otopini, dobivena je smjesa [[anomer]]a 1:1. Zatim je reagirao s viškom trimetilsilil cijanida u diklormetanu na -78°C tijekom 10 minuta. Dodan je trimetilsilil triflat te reagira još jedan sat, a smjesa je ugašena u vodenoj otopini natrijevog hidrogen karbonata. Dobiven je nitrilni međuprodukt. Zaštitna skupina, benzil, uklonjena je bor-trikloridom u diklorometanu na -20°C. Suvišak bor triklorida ugašen je u smjesi kalijevog karbonata i metanola. Dobiven je međuproizvod bez benzila. Izomeri su zatim odvojeni pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC). Optički čisti spoj i međuproizvod a reagiraju s trimetil fosfatom i metilimidazolom da bi se dobila dijastereomerna smjesa Remdesivira. Optički čisti Remdesivir može se dobiti metodama kiralne razlučivosti. == Proizvodnja i distribucija == Remdesivir zahtijeva 70 sirovina, reagensa i katalizatora i približno 25 kemijskih koraka. Neki su sastojci izuzetno opasni za ljude, posebno trimetilsilil cijanid. Izvorno je vrijeme proizvodnje trajalo 9 do 12 mjeseci, ali nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u siječnju 2020, Gilead Sciences uspio ga je skratiti na 6 mjeseci. U siječnju 2020. Gilead je započeo rad na ponovnom pokretanju proizvodnje Remdesivira u staklenim kemijskim reaktorima u svom pogonu u [[Edmonton]]u u Kanadi. 2. veljače 2020., tvrtka je dovezla cijelu zalihu Remdesivira, 100 kilograma u prahu, do svoje punionice u La Verneu u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]] kako bi započela pakiranje. Tvornica u Edmontonu završila je prvu novu seriju Remdesivira u travnju 2020. Otprilike u isto vrijeme, svježe sirovine počele su pristizati od ugovornih dobavljača.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://www.bloomberg.com/features/2020-gilead-remdesivir-coronavirus-treatment/ All Eyes on Gilead]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> Izazovnim se pokazalo i samo apliciranje Remdesivira zbog njegove loše topljivosti i nestabilnosti. U lipnju 2020., tvrtka Ligand Pharmaceuticals otkrila je da je Gilead Sciences riješio te probleme pomoću rezultata istraživanja ciklodekstrina na Sveučilišta u Kansasu, i to miješajući ligandsku pomoćnu tvar kaptisol s Remdesivirom u omjeru 30:1. Budući da to zahtjeva veliku količinu kaptisola (povrh količina potrebnih za nekoliko drugih lijekova za koje je ta pomoćna tvar već u redovnoj upotrebi), Ligand je najavio da nastoji povećati godišnje proizvodne kaptisola na 500 metričkih tona.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[https://drug-dev.com/formulation-forum-application-of-captisol-technology-to-enable-the-formulation-of-remdesivir-in-treating-covid-19/ FORMULATION FORUM – Application of Captisol® Technology to Enable the Formulation of Remdesivir in Treating COVID-19]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 4. listopada 2020.</ref> == Vidi == * [[COVID-19]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Lijekovi]] fool2vey3iitqgf7zf4auz1w4rvf3eo 0 685904 7625186 7615716 2026-10-27T16:32:28Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625186 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Infookvir književnik | Ime = Louise Glück | slika = Louise Glück circa 1977.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = Louise Elisabeth Glück | pseudonim = | rođenje = [[22. travnja]] [[1943.]] | mjesto rođenja = {{SAD grad|New York City|New York}} | smrt = [[8. rujna]] [[2023.]] | mjesto smrti = {{SAD grad|Cambridge|Massachusetts}} | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 2020. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Louise Elisabeth Glück''' ({{SAD grad|New York City|New York}}, [[22. travnja]] [[1943.]] — {{SAD grad|Cambridge|Massachusetts}}, [[8. rujna]] [[2023.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[pjesnikinja]] i [[esejistica]]. 2020. godine dobila je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] za " ''nepogrešiv pjesnički glas koji strogom ljepotom individualno iskustvo čini univerzalnim''".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2020/summary/]The Nobel Prize in Literature 2020. NobelPrize.org. Nobel Media AB 2020. 8. listopada 2020.</ref> Dobitnica je mnogih glavnih književnih nagrada u Sjedinjenim američkim državama, uključujući Državnu humanističku medalju, [[Pulitzerova nagrada za književno djelo|Pulitzerovu nagradu za književno djelo]], Državnu nagradu za knjigu, Nagradu Nacionalnog kruga kritičara knjige i [[Nagradu Bollingen]]. Glück često opisuju kao autobiografsku pjesnikinju; njezino je djelo poznato po svom emocionalnom intenzitetu i po tome što se često oslanja na mit, povijest ili prirodu kako bi odrazila osobna iskustva i suvremeni život. == Biografija == Glück je rođena u New Yorku, a odrasla je na njujorškom [[Long Island]]u. Predavala je na [[Koledž Sarah Lawrence|koledžu Sarah Lawrence]] i [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia,]] ali nije stekla diplomu. Uz autorsku karijeru, karijeru je imala i u akademskim krugovima kao učiteljica poezije na nekoliko institucija. U svom se radu Glück usredotočila na rasvjetljavanje aspekata traume, želje i prirode. Istražujući ove široke teme, njezina je poezija postala poznata po svojim iskrenim izrazima tuge i izolacije. Znanstvenici su se također usredotočili na njezinu izgradnju pjesničkih persona i odnos između autobiografije i klasičnog mita. Trenutno je Glück izvanredna profesorica i pisac na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Živi u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu u Massachusettsu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://us.macmillan.com/author/|title=Louise Glück {{!}} Authors {{!}} Macmillan|work=US Macmillan|language=en-US|accessdate=2020-04-07}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Glück, Louise}} [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] bdigrltx8pzaxqyi199p3clzt3rvbdy 0 685952 7625401 7588908 2026-10-27T21:59:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625401 wikitext text/x-wiki '''Ruth Lewis''', [[pakistan]]ska [[Katoličanstvo|katolička]] [[redovnica]] i humanitarna djelatnica, poznata pod nadimkom »pakistanska [[Majka Terezija]]«.<ref> Grden, Darko: »Moj je život za njih«, ''[[Glas Koncila]]'', god. LIX, br. 2406 (2. kolovoza 2020.), str. 5 </ref> Bila je članicom Družbe misionarka Krista Kralja. U [[Karachi]]ju 1969. zajedno sa sestrama Gertrudeom Lemmens i Margaretom D'Costa osniva centar »Dar-ul-Sukun« (»Kuću mira«), u kojem se tijekom pet desetljeća skrbila za djecu s [[mentalna retardacija|umnim]] i tjelesnim oštećenjima. Četvero njezinih štićenika osvojilo je odličja na Olimpijskim igrama za djecu s poteškoćama u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] 1996.<ref> Allen, Elise Ann i Carvalho, Nirmala: [https://cruxnow.com/church-in-asia/2020/07/nun-who-died-of-covid-praised-for-work-with-mentally-disabled-in-pakistan/ Nun who died of COVID praised for work with mentally disabled in Pakistan] ''Crux'', 27. srpnja 2020. </ref> Unatoč opasnosti od zaraze [[COVID-19|koronavirus]]om u ljeto 2020., nastavila je njegovati štićenike centra, no zbog starosti i zdravstvenog rizika podlegla je zarazi i 20. srpnja preminula.<ref> Jamal, Sana: [https://gulfnews.com/world/asia/pakistan/sister-ruth-lewis-mother-of-pakistans-special-children-loses-covid-19-battle-1.72718834 Sister Ruth Lewis, ‘Mother of Pakistan’s special children’, loses COVID-19 battle] ''Gulf News'', 21. srpnja 2020. </ref> Četiri dana kasnije, pakistanska vlada, na čelu s predsjednikom Arifom Alvijem, posmrtno ju je odlikovala visokim državnim odličjem Sitara-e-Imitiaz za društvene zasluge.<ref> [https://www.dawn.com/news/1574460/posthumous-nishan-i-imtiaz-for-sadequain-ahmad-faraz Posthumous Nishan-i-Imtiaz for Sadequain, Ahmad Faraz] ''Dawn'', 15. kolovoza 2020. </ref> Pakistanski novinar Imran Aslam ubrojio ju je među »ljude koji su oblikovali Karachi« tijekom njegove povijesti.<ref>Danish, Hassan: [https://www.thefridaytimes.com/karachi-a-parallel-narrative/ Karachi: A Parallel Narrative] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''The Friday Times'', 26. rujna 2014.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lewis, Ruth}} [[Kategorija:Životopisi, Pakistan]] [[Kategorija:Katoličke redovnice]] [[Kategorija:Religija u Pakistanu]] [[Kategorija:Karachi]] 2jf1t0fgcowzx4i5i8iizqywcekqqgf 0 685953 7625216 7615717 2026-10-27T16:54:42Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625216 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Infookvir književnik | Ime = Olga Tokarczuk | slika = Olga Tokarczuk (2018).jpg | veličina = | opis slike = Olga Tokarczuk (2018. godine) | puno ime = | pseudonim = Natasza Borodin | rođenje = [[29. siječnja]] [[1962.]] | mjesto rođenja = [[Sulechów]] | smrt = | mjesto smrti = | državljanstvo = {{ZD+X|POL}} | zanimanje = [[Književnica]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 2019. [[Nobelova nagrada za književnost]] | potpis = Olga Tokarczuk signature.svg | web = | fusnote = }} '''Olga Nawoja Tokarczuk''' ([[Sulechów]], [[29. siječnja]] [[1962.]]) [[poljska]] je [[književnica]], [[aktivist]]ica<ref name="hnonline">[https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke] Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke (slovački jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> i [[intelektualac|intelektualka]]<ref name="Guardian">[https://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish] Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize (engleski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> koja je u Poljskoj opisana kao jedna od komercijalno najuspješnijih i od kritike najprepoznatijih autorica njezine generacije.<ref>[https://www.rp.pl/artykul/436816-Bestsellery-2009.html] Bestsellery 2009 (poljski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref> 2018. godine osvojila je [[Nagrada Man Booker International|međunarodnu Bookerovu nagradu za književno stvaralaštvo]] za svoj [[roman]] ''Bieguni''.<ref name="Guardian" /> Godine 2019. nagrađena je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] za 2018. godinu.<ref>[https://www.nytimes.com/2019/10/10/books/nobel-literature.html] Olga Tokarczuk and Peter Handke Awarded Nobel Prizes in Literature (engleski jezik), pristupljeno 9. listopada 2020.</ref><ref name="hnonline" /> == Izvori == {{izvori}} {{Nobelova nagrada za književnost}} [[Kategorija: Poljski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Pisci]] 27vsd5n4szh4rpp737qgfzoyvdyas21 0 686508 7625445 7620423 2026-10-27T22:50:56Z Croxyz 205325 7625445 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Josip Mišić | slika = [[Datoteka:FC Salzburg gegen GNK Dinamo Zagreb (2024-10-23 Championsleague Dritte Runde) 69.jpg|250px]] | opis slike = Josip Mišić (desno) [[2024.]] godine | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Josip Mišić | nadimak = | datum rođenja = [[28. lipnja]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 187 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 27 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = [[2002.]] – [[2005.]]<br> [[2005.]] – [[2013.]] | juniorski klubovi = [[NK Zrinski Bošnjaci|Zrinski Bošnjaci]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] | godina = [[2012.]] – [[2015.]]<br> [[2015.]] – [[2018.]]<br> [[2015.]] – [[2016.]]<br> [[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]]<br> [[2020.]] – [[2021.]]<br>[[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Osijek|Osijek]] <br> [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br>→ [[Spezia Calcio|Spezia]] (posudba) <br> [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sporting CP]] <br>→ [[PAOK F.C.|PAOK]] (posudba) <br>→ [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba)<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br> {{0}}179 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br> [[2012.]] – [[2013.]]<br> [[2014.]] – [[2016.]]<br> [[2017.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Josip Mišić''' ([[Vinkovci]], [[28. lipnja]] [[1994.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno nastupa za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznjaka]]. ==Klupska karijera== Profesionalnu karijeru je započeo u [[NK Osijek|Osijeku]], klubu kojem je proveo veliki dio omladinske karijere. Svoj prvi nastup za klub upisao je u kvalifikacijskoj utakmici za [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] protiv [[Andora|andorskog]] kluba [[FC Santa Coloma|Santa Colome]]. U [[Prosinac|prosincu]] [[2014.]] godine, potpisao je četverogodišnji ugovor s [[HNK Rijeka|Rijekom]].<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/26/misic-potpisao-za-rijeku/ ''MIŠIĆ POTPISAO ZA RIJEKU!''], nk-osijek.hr, 31. prosinca 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Za klub s Kvarnera je odigrao tri uspješne sezone i u tom periodu uzeo dva trofeja. U [[Siječanj|siječnju]] [[2018.]] godine, Mišić je potpisao petogodišnji ugovor s [[portugal]]skim [[Sporting Clube de Portugal (nogomet)|Sportingom]].<ref>[http://www.rijekadanas.com/misic-u-sportingu/ ''Mišić u Sportingu!''], rijekadanas.com, 6. siječnja 2018., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Portugalski klub je za njega isplatio 3 milijuna [[euro|eura]]. Dana [[17. siječnja]] [[2019.]] godine, stigao je na jednogodišnju posudbu u [[Grčka|grčki]] [[PAOK F.C.|PAOK]].<ref>[https://www.nogometplus.net/josip-misic-na-posudbi-u-paok-u/ ''Josip Mišić na posudbi u PAOK-u''], nogometplus.net, 18. siječnja 2019., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> U međusobnom dogovoru dvaju klubova stajala je opcija kupnje na kraju posudbe. Velika čast dodijeljena mu je na kraju sezone, kada su ga navijači PAOK-a odabrali za najboljeg igrača kluba.<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541486/nogomet-ostale-lige/navijaci-paok-a-izabrali-josip-misic-najbolji-je-igrac-solunskog-kluba/ ''Navijači PAOK-a izabrali: Josip Mišić najbolji je igrač solunskog kluba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924140823/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/541486/nogomet-ostale-lige/navijaci-paok-a-izabrali-josip-misic-najbolji-je-igrac-solunskog-kluba/ |date=24. rujna 2020. }}, sportnet.rtl.hr, 12. kolovoza 2020., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine, nakon odlično odrađene sezone(5 pogodaka, 8 asistencija) klubovi su ušli u pregovore za otkup igrača. Ipak, zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u svijetu, grčki klub nije bio spreman isplatiti 2 milijuna eura. Dana [[19. listopada]] 2020. godine, Mišić je stigao na jednogodišnju posudbu u [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://web.archive.org/web/20241226143505/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/josip-misic-iz-sportinga-u-dinamo ''Josip Mišić iz Sportinga u Dinamo''], gnkdinamo.hr, 19. listopada 2020., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Prvi nastup u "modrom" dresu upisao je [[19. prosinca]] 2020. godine, u domaćoj pobjedi 4:0 nad [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/dinamo-s-europskim-sastavom-varazdinci-su-se-uspjeli-pokrpati-735265 ''Dinamo pregazio Varaždin! Sad je jasno: 'Modri' jesenski prvaci''], 24sata.hr, 19. prosinca 2020., pristupljeno 19. prosinca 2020.</ref> Dana [[2. lipnja]] [[2021.]] godine, Dinamo je otkupio Mišićev ugovor za dva milijuna eura.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/misice-ostaje-u-dinamu-modri-ga-otkupili-za-dva-milijuna-eura-765650 ''Mišić ostaje u Dinamu, 'modri' ga otkupili za dva milijuna eura''], 24sata.hr, 2. lipnja 2021., pristupljeno 3. lipnja 2021.</ref> == Reprezentativna karijera == Od samog početka je nastupao za mlađe uzraste reprezentacije [[Hrvatska|Hrvatske]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]].<ref>[https://hns-cff.hr/hr/matches/8647343/cile-hrvatska-5-2/ ''Andrijašević donio poravnanje, Čile bolji na jedanaesterce''], hns-cff.hr, 11. siječnja 2017., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Reprezentativna statistika === Zadnji put ažurirano 14. siječnja 2017.<ref name =repka>{{cite web |title=Josip Mišić profile |url=https://hns.team/igraci/75969/josip-misic/ |publisher=hns-cff.hr |accessdate=2020-10-20}}</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] |2017.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno!!2!!0 |} ==Priznanja== === Individualna === * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolja momčad [[HNL|1. HNL/HNL]]: [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2024./25.|2024./25.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref>[https://hnl.hr/news/31169/odrzana-dodjela-supersport-hnl-nagrada-2526-proglaseni-najbolji-nogometasi-sezone/ Održana dodjela SuperSport HNL nagrada 25/26: proglašeni najbolji nogometaši sezone], [[HNL]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> ===Klupska=== '''Rijeka''' * [[1. HNL]] '''(1):''' [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]] '''Sporting CP''' * [[Taça de Portugal]] '''(1):''' 2018./19. '''PAOK''' * [[Grčka Superliga]] '''(1):''' 2018./19. * [[Grčki nogometni kup]] '''(1):''' 2018./19. '''Dinamo Zagreb''' * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(5):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(3):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]], [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]], [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2022., 2023. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [https://semafor.hns.family/igraci/75969/josip-misic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/josip-mii/249748/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.com/josip-misic/profil/spieler/227035 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2016./17.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2022./23.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2023./24.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2024./25.}} {{Momčad sezone HNL 2025./26.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2025./26.}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Josip}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Sporting Clube de Portugal]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] nenhuzv4lflxv2b3vo952qxkv93vyv7 2 692253 7625004 7624409 2026-10-27T12:30:28Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Rtovi_Arktičkog_oceana_(Azija)]] 7625004 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261022104112" class="popis-zadataka">[[Rupes Cauchy]] 12:41, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261027123028" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] 13:30, 27. listopada 2026. (CET) </li> tjo6ybsfvaqwt50qwtmiqng3wj7qbj5 7625036 7625004 2026-10-27T12:54:11Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Rupes Cauchy]] 7625036 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261027123028" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] 13:30, 27. listopada 2026. (CET) </li> ew9o0b6mk35xhsh5w75btcfbdo5zjbb 7625049 7625036 2026-10-27T13:22:06Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Rtovi_u_azijskom_dijelu_Rusije]] 7625049 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261027123028" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] 13:30, 27. listopada 2026. (CET) </li> <li id="20261027132206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] 14:22, 27. listopada 2026. (CET) </li> rqno50c7sacw6ztgmpsqxx2caqpbalf 7625050 7625049 2026-10-27T13:22:14Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Rtovi_u_Rusiji]] 7625050 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261027123028" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] 13:30, 27. listopada 2026. (CET) </li> <li id="20261027132206" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] 14:22, 27. listopada 2026. (CET) </li> <li id="20261027132214" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi u Rusiji]] 14:22, 27. listopada 2026. (CET) </li> b3c75zlm2hjkzjhn1dlafc26mh0trzc 7625052 7625050 2026-10-27T13:24:16Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7625052 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261027132214" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rtovi u Rusiji]] 14:22, 27. listopada 2026. (CET) </li> 6ffwggjq7ok3n20xt35hz7eh566d4bi 7625551 7625052 2026-10-28T11:18:27Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Rtovi u Rusiji]] 7625551 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261013080853" class="popis-zadataka">[[Ljuskavci]] 10:08, 13. listopada 2026. (CEST) vidi prema en</li> <li id="20261022103333" class="popis-zadataka">[[Franz (krater)]] 12:33, 22. listopada 2026. (CEST) </li> o9s7kf8nrmvz97tn2bsu7osjsa57yg2 0 692668 7625056 7589785 2026-10-27T13:31:59Z Jelacic2000 370849 7625056 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik |Ime =Paula Rem |slika =Paula_Rem.jpeg |veličina =220px |opis slike=Paula Rem (2019.) |rođenje =1995. |zanimanje =književnica, komunikologinja i judaistica }} '''Paula Rem''' ([[Osijek]], [[1995.]]) hrvatska književnica, komunikologinja i judaistica.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.meandar.hr/book-author/rem-paula/ |title=Meandar: Paula Rem |accessdate=2021-01-01}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Zlatna hrvatska mladež |author=Paula Rem}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://dhk.hr/ogranci-dhk/detaljnije/knjizevne-posvete-vladimiru-remu |title=DHK: Književne posvete Vladimiru Remu |accessdate=2021-01-01 |archive-date=10. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110234323/http://dhk.hr/ogranci-dhk/detaljnije/knjizevne-posvete-vladimiru-remu |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://akademija-art.hr/2018/09/05/132575/ |title=Akademija Art Zagreb: Zlatna hrvatska mladež}}</ref> == Životopis == Rođena je u obitelji književnika i sveučilišnog profesora Gorana Rema i kroatistice/knjižničarke Slađane Rem. Pripada "trećoj generaciji spisateljske dinastije Rem".<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/life/tri-generacije-slavonske-spisateljske-dinastije-2817974 |title=Tri generacije slavonske spisateljske dinastije |publisher=Jutarnji list |accessdate=2021-01-01}}</ref> Djed [[Vladimir Rem]] bio je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar. U [[Osijek]]u je završila osnovnu školu i gimnaziju. Prve su joj dvije knjige 2012. godine praćene stipendijom ASSIST-a (American Secondary Schools for International Students and Teachers) te provodi jednu godinu u američkoj privatnoj školi Asheville School.<ref>{{Citiranje weba |url=http://vijesti.hrt.hr/166380/osjecanka-paula-u-sad |title=HRT: Osječanka Paula u SAD |accessdate=2014-05-14 |url-status=dead }}</ref> Studira preddiplomski i diplomski studij komunikologije i mediologije ([[2014.]] – [[2019.]]) te judaistike i hebrejskog jezika ([[2015.]] – [[2021.]]) na [[Sveučilište u Beču|Bečkom sveučilištu]]. Dvije godine radi kao studentska asistentica za svjetski referiranog profesora komunikologije dr. Homera Gil de Zunigu i tutorica je za predmet "Medijske i komunikacijske teorije" kod profesora Rolanda Burkarta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ufind.univie.ac.at/de/course.html?lv=220028&semester=2019S |title=Universität Wien |accessdate=2021-01-01}}</ref> <ref>{{Citiranje weba |url=https://ufind.univie.ac.at/en/person.html?id=100632&teaching=true |title=Universität Wien teaching |accessdate=2021-01-01}}</ref> U Osijeku održava radionice hebrejskog jezika u sklopu Kreativne riznice.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.eventbrite.com/e/hebrejski-jezik-svetog-pisma-tickets-59276517660?aff=eac2 |title=Eventbritte: Hebrejski-jezik svetog pisma |accessdate=2021-01-01}}</ref> Za razvojnu aktivnost tijekom studija judaistike pohađa stipendije Erasmus+ i Non-EU Student Exchange te provodi jednu godinu studirajući na [[Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu|Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu]]. Doktorirala je 2026. godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku <ref name="#1"/>. == Umjetnost == Kao sedmogodišnjakinja sudjelovala je u pisanju scenarija za kazališnu predstavu oca [[Gorana Rema]], "Pobunu junakinja", a njezina kratka priča bila je otiskana na pamfletima za najavu predstave.<ref>{{Citiranje knjige |title=Četiri dimenzije pobune |author=Paula Rem |chapter=Bilješka o Pauli}}</ref> Konceptualna je suautorica zbirke Gorana Rema "Ja sam Saga – Pauline pjesme u prozi". 2017. godine, Goran Rem je obradio, redukcijom i sintezom, četrdeset Paulinih priča kao dio zajedničkog ready-made projekta, za knjigu "Ja sam Saga – Pauline pjesme u prozi".<ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/osjecka-autorica-paula-rem-ima-22-godine-i-tri-objavljene-knjige-1218820 |title=Osječka autorica Paula Rem ima 22 godine i tri objavljene knjige |publisher=Večernji list |accessdate=2021-01-02}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.meandar.hr/proizvod/pauline-pjesme-u-prozi-ja-sam-saga/ |title=Pauline pjesme u prozi Ja sam saga |accessdate=2021-01-03}}</ref> Objava knjige je medijski popraćena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/344950/5/Rem-Sa-svojim-snovima-i-zbiljom-djeca-nas-cuvaju-od-cinicne-scene-zivota |title=Rem-Sa-svojim-snovima-i-zbiljom-djeca-nas-cuvaju-od-cinicne-scene-zivota |publisher=Glas Slavonije |accessdate=2021-01-03 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/345949/5/Najveci-je-estetski-impuls-Rem-dobio-citajuci-snove-kceri-Paule |title=Najveci-je-estetski-impuls-Rem-dobio-citajuci-snove-kceri-Paule |publisher=Glas Slavonije |accessdate=2021-01-03 |archive-date=10. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210110011405/http://www.glas-slavonije.hr/345949/5/Najveci-je-estetski-impuls-Rem-dobio-citajuci-snove-kceri-Paule |url-status=dead }}</ref> U originalnoj formi ti su tekstovi integralno objavljeni kao "Zlatna hrvatska mladež" tek šest mjeseci kasnije, poigravajući se čitateljevom percepcijom vremena.<ref>{{Citiranje knjige |title="Ja sam Saga – Pauline pjesme u prozi" |pages=Sanja Jukić: "Tko je autor?", pogovor}}</ref> Knjige su predstavljene na zajedničkoj promociji<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.maticahrvatskaosijek.hr/predstavljene-knjige-paule-rem-gorana-rema/ |title=predstavljene-knjige-paule-rem-gorana-rema/ |accessdate=2021-01-03}}</ref> Godine 2021. objavljuje distopijski roman "U ime kapitala", a 2024. nastavak "Kad se večernje sjene izdulje" kod izdavača Meandar Media.<ref>{{Citiranje weba https://pogled.hr/kultura/2025/04/01/gdje-je-dusa-naseg-svijeta-435 |accessdate=2026-08-28}}</ref> Paula Rem i Goran Rem osnivači su međunarodnog multimedijskog projekta [["Intimacy"]] u kojem sudjeluje više od dvadeset renomiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika. Američki glazbenik [[James Gardner]], nakon prijevoda Ksenije Mitrović, uglazbio je Remov "Intimacy Tryptich", koji se sastoji od pjesama "It is", "Keep in Touch" i "Not the Pain" uz Paulinu vokalnu izvedbu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://poetrydna.com/2019/01/30/intimacy-three-by-goran-rem/ |title=intimacy-three-by-goran-rem/ |accessdate=2021-01-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ffos.unios.hr/hrvatski/-25-03-2019 |title=hrvatski/-25-03-2019 |accessdate=2021-01-03 |url-status=dead }}</ref> U tom će procesualnom projektu dvadesetak multimedijskih umjetnika snimiti svoje video-spotove ili remikse pjesama. Za potrebe video-uradaka, koje potpisuju Milan Živković i Zoran Tolj, Paula je glumila likove iz filmova [[The Matrix (filmska trilogija)|The Matrix]]''',''' [[Nebo nad Berlinom]] i "[[Blade Runner]]" uz umjetnika [[Ivana Faktora]]'''.''' Međunarodni projekt "Intimacy" pod pokroviteljstvom Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, naišao je na koncentriranu medijsku recepciju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.glas-slavonije.hr/394152/11/Dani-buduce-proslosti-Osjecka-remijada-i-poezija-sklada |title=Dani-buduce-proslosti-Osjecka-remijada-i-poezija-sklada |accessdate=2021-01-03 |archive-date=12. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210112050559/http://www.glas-slavonije.hr/394152/11/Dani-buduce-proslosti-Osjecka-remijada-i-poezija-sklada |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.posavskahrvatska.hr/zivot/kultura/intimacy_three_by_goran_rem.aspx |title=zivot/kultura/intimacy_three_by_goran_rem.aspx |accessdate=2021-01-03}}</ref> == Neformalno obrazovanje == Na Političkoj akademiji Friedrich Ebert Stiftunga "Novo društvo" (2013., 2014., 2015.) Paula Rem honorarno je držala predavanja o [[Keynesijanizam|kejnzijanskoj ekonomiji]] i političkoj teoriji. Na službenoj stranici Političke akademije objavljivala je eseje o političkim i ekonomskim pitanjima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://novodrustvo.wordpress.com/ |title=novodrustvo |accessdate=2021-01-03}}</ref> Sudjelovala je na seminaru Politika ženama (2013.) i Ljetnoj školi politike (2013.) gdje je diskutirala političke teme sa stručnjacima politologije, ekonomije, filozofije, te s tadašnjim premijerom i ministrima. 2015. godine, predstavljala je Hrvatsku,uz Branka Kolarića, na međunarodnoj političkoj akademiji Nacionalnog demokratskog instituta u Sarajevu. Na globalnoj Virtualnoj FES političkoj akademiji 2020., Paula Rem je primila stipendiju za političku akademiju [[Ujedinjeni narodi|UN-]]<nowiki/>a u [[New York City, New York|New Yorku]] kao jedna od predstavnica [[Europska unija|Europske unije]], no program je odgođen zbog [[COVID-19|COVID]]-a. == Bibliografija == === Fikcija === * ''Četiri dimenzije pobune'' (2009.) (roman). Graffiti, Vinkovci. * ''Put u nepoznato (''2010.) (zbirka priča). Svjetla grada, Osijek. * ''Bitka za moj Vukovar'' (2011.), priča objavljena u: Poetika buke. antologija slavonske ratne proze. * ''Kad bi drveće hodalo'' (2011.), priča objavljena na web-stranici 2. Gimnazije Osijek. * ''Povratak Linije Jelachycz ili: gdje je nestao Matt Smith (2015.),'' fragment iz neobjavljenog romana, objavljen u: Književna revija, 55 / 3. * ''Zlatna hrvatska mladež – izabrane priče'' (2016.), fragment objavljen u: Književna revija, 56 / 3-4. * ''Ja sam Saga – Pauline pjesme u prozi'' (2017.) Meandar Media, Zagreb. * ''Zlatna hrvatska mladež'' (2017.) (zbirka priča). Matica hrvatska Osijek / Meandar Media, Osijek. * ''Transkript dida Vladinih šetnja.'' (2018.), priča objavljena u: "Vladimir Rem, lirske minijature". Ogranak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek. * ''Zombi na respiratoru'' (2019.), fragment iz neobjavljenog romana, objavljen u: Književna revija, 59 / 2-3. * ''U ime kapitala'' (2021.), (roman). Meandar Media. * ''Kad se večernje sjene izdulje'' (2024.), (roman). Meandar Media. === Eseji === * ''Errinert euch an die Zeit?'' (2011.), esej i fotografija. * ''Peanut Butter Hamburger is a Result of Economic Process'' (2013), objavljen u: Ashnoca, Asheville, North Carolina. * ''Od inicijala do individue'' (2013), objavljen u: Monografiji 2. Gimnazije Osijek. * ''Knjižnica Asheville School'' (2014.), objavljen u: Knjižničarstvo. * ''Osobno smo slobodni služiti Tržištu'' (2013.) * ''Vaterpolo za košarkaše'' (2013.) * ''Dvorac od kamata'' (2013.) * ''Zombi na respiratoru'' (2013.) * ''Jedan sat povijesti u osječkoj gimnaziji'' (2013.) * ''Dva put se ne šalju tenkovi na djelatnike!'' (2013.) * ''Tako im i treba!'' (2013.) * ''"Socijalistički" neoliberalizam?'' * ''Lijeni siromasi i razmaženi socijalisti'' (2013.) * ''Oktroirana demokracija'' (2013.) * ''Naš put do revolucije'' (2013). * ''Revolucija umjesto integracije'' (2013.) * ''Hrvatska c. o. o.'' (2013.) * ''Pravo na instituciju opresije'' (2013.) * ''Balibar, financijski kapitalizam i Europska komisija'' (2014.) == Galerija == <gallery> Datoteka:Paula Rem s ocem Goranom i djedom Vladimirom, 2009.jpg|Paula Rem s ocem Goranom i djedom Vladimirom, 2009. Datoteka:PAULA.DRAGICA.BAKARIĆ.jpg|''Četiri dimenzije pobune'' u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, 2009. Na fotografiji: Dragica Dragun, Paula Rem, izdavač Vladimir Bakarić Datoteka:26220267 2005292226409084 6240442526669365085 n.jpg|''Zlatna hrvatska mladež'' i ''Ja sam Saga'' u Klubu knjižare Nova 2017. Na fotografiji: Goran Rem, Branko Čegec, Paula Rem, Sanja Jukić, Ivan Trojan, Igor Gajin Datoteka:Hi - Copy.jpg|Snimanje video-spota za pjesmu "Keep in Touch" 2019. referirajući film ''Nebo nad Berlinom''. U ulozi anđela: Paula Rem; u ulozi pjesnika Homera: multimedijski umjetnik Ivan Faktor, u ulozi čitatelja: kustos Valentina Radoš, kustos Daniel Zec i Benjamin Rem. </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Rem, Paula}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] 77kaa0akpirthlr9heik2k6ukl24lso 0 692724 7625183 7600632 2026-10-27T16:25:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625183 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Reggio Calabria | ime_genitiv =Reggio Calabrije | izvorno_ime =<small>Città di Reggio di Calabria</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama = Cityofreggiocalabria.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Reggio Calabria.svg | slika_zastava_veličina = 130px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Reggio Calabria-Stemma.svg | slika_grb_veličina = 130px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = Grad bronce, grad [[bergamont]]a, grad fatamorgane | geslo = | širina-stupnjevi =38 | širina-minute =06 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag_of_Calabria.svg|border|23px]] [[Kalabrija]] | lokacija2_ime = [[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info = [[Pokrajina Reggio Calabria|Reggio Calabria]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = .| d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Giuseppe Falcomatà | stranka_vođe =[[Demokratska stranka (Italija)]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =239 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =200,330 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =od 89121 do 89135 | pozivni_broj =0965 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.reggio-calabria.it/on-line/Home.html www.comune.reggio-calabria.it] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Catanzaro na karti Italije | bilješke = }} '''Reggio Calabria''' ili '''Reggio di Calabria''' najveći je [[grad]] i najnaseljenije upravno područje [[Kalabrija|Kalabrije]] u [[Italija|Italiji]]. [[Datoteka:Reggio calabria museo nazionale bronzi di riace.jpg|lijevo|mini|100px|Brončani grčki kipovi iz Reggio Calabrije]] Reggio se nalazi na "[[peta|prstima]]" [[Apeninski poluotok|Apeninskoga poluotoka]], a od [[otok]]a [[Sicilija|Sicilije]] odvojen je [[Mesinski tjesnac|Mesinskim tjesnacem]]. Smješten je na obroncima [[Aspromonte]]a, dugoga, [[krš]]evitoga planinskoga lanca koji prolazi središtem regije. Kao treće gospodarsko središte kopnene [[Južna Italija|južne Italije]], sam [[grad]], ima više od 200 000 stanovnika, prostire se na 236 četvornih kilometara, dok brzorastuće urbano područje broji 260 000 stanovnika. Oko 560 000 ljudi živi na širem gradskom području. Tijekom njegove bogate [[povijest]]i, grad je često mijenjao imena. Zvao se i Reggio ili Regio, a nazvan je Reggio Calabria, da se razlikuje po imenu od drugoga talijanskoga grada, koji se nazvan [[Reggio Emilia]]. Kao glavni funkcionalni pol u regiji, ima snažne povijesne, kulturne i gospodarske veze s gradom [[Messina|Messinom]], koji leži preko tjesnaca na Siciliji, tvoreći metro grad s manje od milijun ljudi. [[Datoteka:Bergamotti (Bergamot fruits) - (2).jpg|lijevo|mini|130px|[[Bergamot]] se najviše uzgaja u okolici Reggio Calabrije.]] Reggio Calabria najstariji je grad u regiji, a tijekom [[antika|antičkih]] vremena bio je važna i cvjetajuća kolonija [[Magna Graecia]]. Reggio Calabria ima moderan urbani sustav, postavljen nakon katastrofalnog potresa [[1908.]] godine, koji je uništio veći dio grada. Regija je bila često podvrgnuta potresima.<ref>http://www.protezionecivile-imbersago.com/rischio-sismico.html Preuzeto 9. siječnja 2021.</ref> Glavno je gospodarsko središte za regionalne usluge i [[promet]] na južnoj obali [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Reggio Calabria s [[Napulj]]em i [[Taranto]]m, dom je jednog od najvažnijih arheoloških muzeja, prestižnog [[Nacionalni arheološki muzej Magna Græcia|Nacionalnog arheološkog muzeja Magna Græcia]], posvećenog [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] (u kojem se nalaze dva grčka [[bronca|brončana]] kipa ratnika, vjerojatno pala s nekoga [[brod]]a; ostatci [[brodolom]]a nisu otkriveni. Kipovi nose obilježja prijelaza arhaičnoga u rani klasični stil (V. st. pr. Kr.). Pretpostavlja se da su se prvotno nalazili u [[Delfi]]ma.<ref>{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/52703 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Od znamenitosti ističe se i [[Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Reggio Calabria|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije]]. [[Datoteka:Reggio Calabria 26. studenoga 2025.jpg|mini|Glavna ulica u Reggio Calabriji]] Središte grada, koje se sastoji uglavnom od zgrada iz doba [[secesija|secesije]], linearno se razvija uz obalu s paralelnim ulicama, a šetnica je prošarana [[magnolija]]ma i egzotičnim [[palma]]ma. Za Reggio Calabriju često se koriste nadimci: "Grad bronce", prema brončanim kipovima, koji su svjedočanstvo njegovog grčkoga podrijetla; "grad [[bergamot]]a" (vrsta [[citrus]]a), koji se isključivo uzgaja u regiji; i "grad [[fatamorgana]]", optički fenomen vidljiv u Italiji samo s mora kod ovoga grada. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website=ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it |access-date=16. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112200324/https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |archive-date=12. studenoga 2025. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead |access-date=16. ožujka 2026. |archive-date=23. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250523181501/https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards }}</ref> |1861.|54807 |1871.|62613 |1881.|68178 |1901.|77761 |1911.|76320 |1921.|98221 |1931.|109443 |1936.|119804 |1951.|140734 |1961.|153380 |1971.|165822 |1981.|173486 |1991.|177580 |2001.|180353 |2011.|180817 |2021.|172479 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Kalabriji]] 0mfxqg2wal8rfj0iztbctw8o44thpz6 0 702109 7625362 7601798 2026-10-27T21:09:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625362 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pirosmani._Grape_harvesting.jpg|mini|desno|240px|[[Niko Pirosmani]], Grozdoberi u periodu Rtvelija]] '''Rtveli''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] რთველი ) je tradicionalni praznik berbe i žetve u [[Gruzija|Gruziji]], popraćen raznim proslavama, [[Glazba|glazbenim]] i inim događajima. Praznik nije vezan ni za jedan datum, već ovisi o datumu [[berba grožđa|berbe grožđa]] u određenim dijelovima zemlje. Taj se događaj obično događa krajem rujna u istočnoj Gruziji i sredinom listopada u zapadnoj Gruziji. U hladnijoj regiji [[Rača-Lečhumi]] praznik započinje ranije, a u [[Kahetija|Kahetiji]], gotovo prije samih mrazeva. Što je ljeto toplije i suše, berba počinje ranije. Tako je, na primjer, nakon vrućeg ljeta 2010. godine, berba [[Grožđe|grožđa]] u Gruziji započela dva tjedna ranije nego obično.<ref>Zgonikov, Pjotr; [http://lagodekhi.net/view_post.php?id=102 Vozio sam se na rtveli, došao na mačari ''(na ruskom jeziku)'', pristupljeno 12. svibnja 2021].</ref><ref name="Sakartvelo">[http://sakartvelotour.com/prazdnik-sbora-vinograda-rtveli Sakartvelo Tour/Праздник сбора винограда, ''na ruskom jeziku''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Gruziji, gdje vino ima ikonski značaj, tradicija rtveli datira iz davnina, a korijene vuče u blagdanskoj obilnosti i raznolikosti sredinom jeseni. Obično traje nekoliko dana. Ljudi počinju raditi u ranim jutarnjim satima, a dan završavaju gozbom u pratnji narodnih pjesama sa starinskom tematikom.<ref>Robert Parsons. [http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/3211735.stm Revelling in Georgia's grape harvest], BBC News, 26. listopada 2003.</ref><ref>Nato Alapišvili [http://www.iwpr.net/index.php?apc_state=hen&s=o&o=p=crs&l=EN&s=f&o=257651 Move to Revive Georgian Wine Industry]., Kavkaška obavještajna služba br. 307., 6. listopada 2005.</ref><ref>[http://www.kakheti.gov.ge/eng/index.php?cat=41&par=41 Kakheti - Wine Homeland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721030526/http://www.kakheti.gov.ge/eng/index.php?cat=41&par=41 |date=21. srpnja 2011. }} Regionalna vlada [[Kahetija|Kahetije]]. Pristupljano 12. svibnja 2021.</ref> == Dnevne aktivnosti == Danju se cijela obitelj zajedno s prijateljima i susjedima okuplja u vinogradu i započinje berbu. Radi se ili golim rukama ili posebnim škarama. Sve posude vezane uz sakupljanje grožđa i pripremu vina oprane su i očišćene vrlo temeljito i pažljivo.<ref name="Travel">[http://georgia.travel/ru/ртвели Georgia Travel/Ртвели] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170131231453/http://georgia.travel/ru/%D1%80%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8 |date=31. siječnja 2017. }}</ref> Koriste se razne posude i instrumenti: * ''godori'' - izdužena košara, tkana od [[Crveni drijen|drenovih]] grančica, za berbu grožđa * ''sacneheli'' - drveno korito za miješanje grožđa. Obično se vrši nogama, obuvenim u gumene čizme. Posuda ima poseban otvor kroz koji se cijeđeni sok ulije u glinenu posudu ''kvevri''. * ''Kvevri'' - glinena posuda u kojoj se fermentira vino. * ''Marani'' - podrum, u kojem su zakopane glinene posude radi boljeg vrenja. Grožđe se ne koristi samo za proizvodnju vina. Od dobivene rakije od komine pravi se [[čača]], a od sokova poslastice - ''pelamuši'' i ''čurčhela''.<ref name="Travel"/> == Večernje aktivnosti == Općenito je prihvaćeno da se svečane večeri provode u izobilju hrane i pića. Poslužuju se velike količine gruzijskih delicija - ''[[šašlik]]'', ''[[hinkali]]'', ''[[sacivi]]'', ''[[lobio]]'', ''[[hačapuri]]'', popraćeni obiljem voća i povrća i nezaobilaznom čurčhelom. Količina i raznolikost poslužene hrane i pića ne samo da simbolizira bogatu žetvu, već su i znak bogate i uspješne godine.<ref name="Sakartvelo"/> Prema tradiciji, što je više gostiju, to je sretnija godina. Kuša se mlado vino, dižu se zdravice - prva od domaćina - i obično se posvećuje domovini, gozbi, grožđu, novom vinu. To se ponavlja svake večeri za vrijeme praznika.<ref name="Sakartvelo"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gruzijska kultura]] [[Kategorija:Kultura ispijanja pića]] [[Kategorija:Vino]] [[Kategorija:Festivali]] g41jdot2yrjfwmibxft84csp2fgy0ws 0 707457 7625383 7525035 2026-10-27T21:31:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625383 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} [[Datoteka:Locator map RVR in Germany.svg|mini|Ruhrsko područje na karti Savezne Republike Njemačke.]] '''Ruhr''' ili '''Ruhrsko područje''', '''Ruhrski okrug''', '''Ruhrska regija''' '''Ruhrska dolina''' je velika [[konurbacija]] u pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. S gustoćom naseljenosti od 2.800/km² i preko 5 milijuna stanovnika (2017.)<ref>{{Citiranje weba |last=Ruhr |first=Regionalverband |date=2018-01-09 |title=Zensus 2011 |url=http://www.metropoleruhr.de/regionalverband-ruhr/regionalstatistik/bevoelkerung/zensus-2011.html |access-date=2018-02-05 |website=www.metropoleruhr.de |language=de |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180206073601/http://www.metropoleruhr.de/regionalverband-ruhr/regionalstatistik/bevoelkerung/zensus-2011.html |archivedate=6. veljače 2018.}}</ref> najveće je [[urbano područje]] u Njemačkoj. Čini ga nekoliko velikih gradova omeđenih rijekama [[Ruhr (rijeka)|Ruhr]] na jugu, [[Rajna|Rajnom]] na zapadu i [[Lippe (rijeka)|Lippeom]] na sjeveru. Na jugozapadu graniči s područjem niskih planina [[Bergisches Land]]. Ruhr se može smatrati dijelom veće [[Metropolitanska regija|metropolitanske regije]] [[Rajna-Ruhr]] s više od 10 milijuna ljudi, što je čini jednom od najvećih u Europi. Ruhrski gradovi su, od zapada prema istoku: [[Duisburg]], [[Oberhausen]], [[Bottrop]], [[Mülheim an der Ruhr]], [[Essen]], [[Gelsenkirchen]], [[Bochum]], [[Herne (Njemačka)|Herne]], [[Hagen]], [[Dortmund]], [[Lünen]], [[Bergkamen]], [[Hamm]] i okruzi [[Wesel (okrug)|Wesel]], [[Recklinghausen (okrug)|Recklinghausen]], [[Unna (okrug)|Unna]] i [[Ennepe-Ruhr-Kreis|Ennepe-Ruhr-Kreis]]. Najnaseljeniji gradovi<ref>{{Citiranje weba |title=Bevölkerung der Gemeinden Nordrhein-Westfalens am 31. Dezember 2019 |url=https://www.landesdatenbank.nrw.de/ldbnrw/online;jsessionid=FBC481AAC50656B8CA9E933111BC242A.ldb2?sequenz=tabelleErgebnis&selectionname=12411-31iz |access-date=17. listopada 2020. |publisher=Landesbetrieb Information und Technik NRW |language=de}}</ref> su Dortmund (s približno 588.000 stanovnika), Essen (oko 583.000) i Duisburg (oko 497.000). U srednjem vijeku [[Hellweg]] je bio važan trgovački put koji je prolazio područjem Donje Rajne do planina [[Teutoburška šuma|Teutoburške šume]]. Najvažniji gradovi regije od Duisburga do [[Carski grad|carskog grada]] Dortmunda smješteni su duž Hellwega od [[Porajnje|Porajnja]] do [[Vestfalija|Vestfalije]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ti su gradovi srasli u jedan veliki urbani kompleks s vrlo razvijenom industrijom u kojem sada živi oko 7,3 milijuna ljudi (uključujući velike gradove [[Düsseldorf]] i [[Wuppertal]], koji se nalaze u blizini, ali formalno nisu dio Ruhrskog područja). Rursko područje nema administrativno središte. Svaki grad na tom području ima svoju vlastitu upravu, iako postoji i nadopćinska institucija "''Regionalverband Ruhr'' " u Essenu. Godine [[2010.]] Ruhrsko područje izabrano je za [[Europska prijestolnica kulture|europsku prijestolnicu kulture]].<ref>{{Citiranje weba |title=EUR-Lex - 52011DC0921 - EN - EUR-Lex |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52011DC0921 |website=eur-lex.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=http://www.essen-fuer-das-ruhrgebiet.ruhr2010.de/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511075016/http://www.essen-fuer-das-ruhrgebiet.ruhr2010.de/ |archive-date=11. svibnja 2009. |access-date=31. svibnja 2019.}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Ruhr_area-map.png|mini|Zemljovid Ruhra]] Urbano područje Ruhra proteže se od donjeg dijela [[Rajna|Rajnskog sliva]] istočno do Vestfalske nizine i južno do [[Rajnski masiv|Rajnskog masiva]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Rheinisches Schiefergebirge)''. Kroz središte Ruhra prolazi segment [[les]]nog pojasa koji se proteže duž cijele [[Njemačka|Njemačke]] od zapada prema istoku. Ovaj pojas lesa prolazi kroz neke od povijesno najbogatijih njemačkih poljoprivrednih regija. Područje je [[Geologija|geološki]] definirano slojevima koji sadrže [[ugljen]] iz gornjeg razdoblja [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona.]] Slojevi ugljena dopiru do same površine u uskom pojasu uz rijeku Ruhr i uranjaju u dubinu od rijeke prema sjeveru. Ispod [[Lippe (rijeka)|rijeke Lippe]] ugljeni slojevi leže na dubini od 600 do 800 metara. Debljina pojedinih slojeva ugljena kreće se od jednog do tri metra, što je odigralo odlučujuću ulogu u razvoju rudarstva u ovom području. Prema podacima ''Regionalverband Ruhr (RVR)'', 37,6 % površine regije je izgrađeno urbano područje, 40,7 % površine regije je poljoprivredno zemljište, šume čine 17,6 %, a vodene površine čine ostatak. Obuhvaćanjem četiri uglavnom ruralna okruga u inače urbani i industrijski Ruhr statistički se povećao udio poljoprivrednog zemljišta i šuma. Gledano na karti, Ruhr bi se mogao smatrati jednim gradom, jer u potezu sjever -jug nema vidljivih prekida između pojedinih gradskih četvrti. Stoga se Ruhr opisuje kao policentrično urbano područje koje dijeli sličnu povijest urbanog i gospodarskog razvoja. Zbog svoje povijesti Ruhr je strukturiran drugačije od monocentričnih urbanih područja poput [[Berlin]]a i [[London]]a, koji su se razvili brzim spajanjem manjih gradova i sela s rastućim središnjim gradom. Gradske četvrti Ruhra su naprotiv rasle neovisno jedna o drugoj tijekom [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Gustoća naseljenosti središnjeg Ruhra danas je oko 2.100 stanovnika po četvornom kilometru, što je niska gustoća u usporedbi s drugim njemačkim gradovima. Između većih gradskih središta nalaze se relativno otvorena predgrađa i otvorena zemljišta s poljoprivrednim površinama. Na nekim mjestima granice između gradova u središnjem Ruhru neprepoznatljive su zbog stalnog širenja gradskih predgrađa. Čišćenjem i uređenjem zemljišta kontaminiranim industrijskom aktivnošću (tzv. "brownfield" zemljišta) stvoreni su novi parkovi i rekreacijska područja. ''Emscher Landschaftspark'' proteže se uz rijeku [[Emscher]], ranije teško zagađenu kanalizacijskim ispustima, čiji su dijelovi danas prirodno obnovljeni. Ovaj park povezuje pojaseve zemljišta uređenog regionalnim planiranjem [[1920-ih]] u parkove od sjevera prema jugu, kako bi formirali zeleni pojas između ruhrskih gradova. == Povijest == [[Datoteka:Alte_Markt_Dortmund.JPG|lijevo|mini|Gamete Dortmund, stari [[Reinoldova crkva, Dortmund|tržnički trg s crkvom sv. Reinolda]]]] Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] veći dio regije kasnije nazvane ''Ruhrgebiet'' nalazila se u [[Grofovija Mark|grofoviji Mark]], vojvodstva [[Vojvodstvo Kleve|Cleves]] i [[Vojvodstvo Berg|Berg]] te na područjima [[Biskupija Münster|biskupije Münster]] i [[Nadbiskupija Köln|nadbiskupije Köln]]. Regija je uglavnom je bila agrarna, a zbog [[les]]nog tla bila je jedna od bogatijih dijelova zapadne Njemačke. Slobodni carski grad [[Dortmund]] bio je trgovačko i kulturno središte smješteno na [[Hellweg]]u, važnom trgovačkom putu istok -zapad, koji je također donio prosperitet gradu [[Duisburg]]u. Oba grada bila su članovi [[Hanza|Hanze]]. Razvoj regije u urbanizirano industrijsko područje započeo je krajem 18. stoljeća [[Industrijska revolucija|ranom industrijalizacijom]] u obližnjoj dolini rijeke [[Wupper]] u [[Bergisches Land]]. Oko [[1820.]] godine stotine su mlinova na vodeni pogon proizvodili tekstil, drvo, [[Šindra|šindru]] i željezo u automatiziranim procesima, a u još više radionica u brdima visokokvalificirani radnici izrađivali su alat, oružje i druge predmete koristeći vodu, ugljen i drveni ugljen. Povijest nema utvrđen naziv za ovu fazu industrijske revolucije, ali mogli bismo je nazvati ranom industrijskom revolucijom na vodeni pogon. S pojavom sve složenijih i većih strojeva, osobito nakon prijelaza s vodenog pogona na parne strojeve, lokalno iskopani kameni i drveni ugljen postali su sve traženiji i skuplji. Industrija područja Bergische Land naručivala je sve više ugljena iz novootvorenih ugljenokopa rudarskog područja uz [[Ruhr]].<ref>{{Citiranje weba |last=Prof. Dr. Klaus Tenfelde |title="Das Ruhrgebiet! Von der Steinzeit bis zur Kulturhauptsatdt 2010" part 2 |url=http://www.bild.de/BILD/regional/ruhrgebiet/aktuell/2009/03/02/geschichte-des-ruhrgebiets/fruehzeit-und-mittelalter-geburtsstunde-zweiter-artikelteil.html |access-date=2001-11-20 |archive-date=13. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091113073605/http://www.bild.de/BILD/regional/ruhrgebiet/aktuell/2009/03/02/geschichte-des-ruhrgebiets/fruehzeit-und-mittelalter-geburtsstunde-zweiter-artikelteil.html |url-status=dead }}</ref> Impresivne i skupe željeznice izgrađene su kroz brdovitu regiju Wupper za prijevoz ugljena, kasnije i čelika, iz Ruhra, te za prijevoz gotovih proizvoda.<ref>[[Friedrich Harkort]], "Die Eisenbahn von Minden nach Köln", Brune, Hagen 1833</ref> [[Datoteka:Zeche_Zollverein_abends.jpg|mini|[[Industrijski kompleks Zollverein|Industrijski kompleks rudnika ugljena Zollverein]] u [[Essen]]u, dio UNESCO-ove svjetske baštine od 2001.]] [[Datoteka:Dortmund_Zollern_IMGP0620.jpg|mini|Zeche Zollern u [[Dortmund]]u.]] Do [[1850.]] godine na području Ruhra, u i oko središnjih gradova [[Duisburg]]a, [[Essen]]a, [[Bochum]]a i [[Dortmund]]a otvoreno je gotovo 300 ugljenokopa. Ugljen se izvozio ili prerađivao u koksarama u [[koks]] i koristio se u [[Visoka peć|visokim pećima]] za proizvodnju željeza i čelika. U tom je razdoblju ime ''Ruhrgebiet'' postalo uobičajeno. Prije nego što su iscrpljena nalazišta ugljena uz Ruhr, rudarska industrija preselila se na sjever do Emschera i na kraju do Lippea, otvarajući sve dublje ugljenokope. Dovršetkom pruge Köln-Minden krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izgrađeno je nekoliko željezara unutar granica današnjeg grada [[Oberhausen]]a. U[[Urbanizacija|rbanizacija je]] također potaknula širenje [[Željeznički promet|željezničkih]] veza. Početkom [[1880-ih]] poljoprivredne regije nisu imale koristi od novoizgrađenih prometnih objekata koliko i industrijske regije što je znatno povećalo nejednakost u [[plaća]]ma. Dugoročno, međutim, učinci blizine željeznice su se smanjili.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Baten |first=Jörg |date=Summer 2009 |title=Did the Railway Increase Inequality? A Micro-Regional Analysis of Heights in the Hinterland of the Booming Ruhr Area During the Late Nineteenth Century |journal=The Journal of European Economic History |volume=38 |issue=2}}</ref> Broj stanovnika cijelog područja se brzo povećavao. Gradovi koji su početkom 19. stoljeća imali samo 2 000 do 5 000 stanovnika u stotinu godina su porasli na više od 100 000. Došlo je do naglog useljavanja i zapošljavanja kvalificiranih [[Rudar|rudara]] iz drugih regija, a ubrzo su se doselili i nekvalificirani radnici. Od [[1860.]] došlo je do velikih migracija iz [[Šleska|Šleske]], [[Pomorje|Pomeranije]], [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]] i [[Pokrajina Posen|Posena]] u Ruhr. Mnogi od njih [[Poljski jezik|govorili su poljski]] i tretirani su kao građani drugog reda. Godine [[1899.]] to je dovelo do pobune mladih poljskih radnika u [[Herne (Njemačka)|Herneu]], koji su kasnije osnovali radnički sindikat. Vješti radnici u rudnicima često su bili smješteni u "''rudarskim kolonijama''", koje su izgradile rudarske tvrtke. Do kraja [[Kraljevina Pruska|Pruskog kraljevstva]] [[1870.]] godine, više od 3 milijuna ljudi živjelo je u Ruhrgebietu, a novo rudarsko područje postala je najveća industrijska regija u Europi.<ref>{{Citiranje weba |last=Prof. Dr. Klaus Tenfelde |title="Das Ruhrgebiet! Von der Steinzeit bis zur Kulturhauptsatdt 2010" part 3 |url=http://www.bild.de/BILD/regional/ruhrgebiet/aktuell/2009/03/04/geschichte-des-ruhrgebiets/die-kohle-der-kaiser-und-die-kanonen-1.html |access-date=2001-11-20 |archive-date=23. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100123042828/http://www.bild.de/BILD/regional/ruhrgebiet/aktuell/2009/03/04/geschichte-des-ruhrgebiets/die-kohle-der-kaiser-und-die-kanonen-1.html |url-status=dead }}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ''Ruhrgebiet'' je imao ulogu središnje njemačke tvornice oružja. U velikoj tvrtki iz Essena, F. Krupp AG, broj zaposlenih porastao je s 40 000 na 120 000 u četiri godine. Dijelom su bile žene, često prisilne radnice. [[Spartakistički ustanak]] [[1919.]] godine, koji je izbio u [[Berlin]]u, postao je popularan među radničkom klasom u Ruhru i regijom je brzo proširila [[Marksizam|marksistička ideologija]]. Nakon što su postrojbe [[Frajkori|Freikorpsa]] ugušile ustanak područje se vratilo pod kontrolu [[Weimarska Republika|Weimarske republike]], sve do izbijanja [[Kappov puč|Kappovog puča]] i pokušaja svrgavanja Weimarske Republike na cijelom svom teritoriju. Weimarska je vlada na posljetku izašla kao pobjednica, ali uz uvođenje strogog autokratskog režima. U Ruhrskom području su radnici pokrenuli novu oružanu pobunu poznatu kao [[Rurski ustanak|Ruhrski ustanak]]. Uspjeli su svrgnuti institucije vlade i zauzeti vladine zgrade što je šokiralo ostatak Njemačke. Osnovan su i radničke oružane postrojbe, a radnička vijeća koja su vodila ustanak proglasila su Ruhr neovisnom, socijalističkom republikom. Pobunu su na posljetku ugušili Freikorps i [[Reichswehr]] i ponovno uspostavili kontrolu. U ožujku [[1921.]] francuske i belgijske trupe okupirale su Duisburg, koji je prema [[Versajski ugovor|Versajskom ugovoru]] činio dio demilitarizirane [[Rheinland]]. U siječnju [[1923.]] cijeli ''Ruhrgebiet'' okupiran je u znak odmazde nakon što Njemačka nije ispunila obvezu isplate [[reparacija]] u Prvom svjetskom ratu kako je određeno Versajskim ugovorom. Njemačka je vlada odgovorila promicanjem "pasivnog otpora", potičući radnike i državne službenike da odbijaju naredbe i upute okupacijskih snaga. To je izazvalo kolaps proizvodnje i prometa, a financijske posljedice pridonijele su [[Inflacija u Weimarskoj republici|njemačkoj hiperinflaciji]] i uništile javne financije u Njemačkoj i Francuskoj, kao i u nekoliko drugih zemalja. Pasivni otpor otkazan je krajem 1923. i Njemačkoj je dopuštena provedba valutne reforme i vođenje pregovora o ratnim reparacijama što je u konačnici dovelo do potpisivanja [[Dawesov plan|Dawesovog plana]]. Francuske i belgijske postrojbe povukle su se iz Ruhra [[1925.]] godine. Dana [[7. ožujka]] [[1936.]] godine<ref name="R.W. Davies, Oleg Khlevnyuk, Stephen G. Wheatcroft 2014 275">{{Citiranje knjige |last=R. W. Davies |url=https://books.google.com/books?id=iM9CBAAAQBAJ&pg=PA275 |title=The Industrialisation of Soviet Russia Volume 6: The Years of Progress: The Soviet Economy, 1934-1936 |publisher=Palgrave Macmillan |year=2014 |isbn=9781137362575 |page=275}}</ref> [[Adolf Hitler]] je naredio slanje 30 000 vojnika u Rajnsko područje, usprkos realnoj mogućnosti intervencije francuske vojske. Kao što su Hitler i drugi nacisti priznali, samo je francuska vojska tada mogla uništiti [[Wehrmacht]].<ref name="William L. Shirer, Ron Rosenbaum 1960 293">{{Citiranje knjige |last=William L. Shirer, Ron Rosenbaum |url=https://books.google.com/books?id=6QngAAAAQBAJ&pg=PA293 |title=The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany |publisher=Simon & Schuster |year=1960 |isbn=9781451651683 |page=293}}</ref> Francuska je prepustila odluku Ujedinjenom Kraljevstvu, koji su pak izjavili da Nijemci imaju pravo "ući u vlastito dvorište", stoga nisu ništa poduzeli.<ref name="A.J.P. Taylor 2001 386">{{Citiranje knjige |last=A. J. P. Taylor |url=https://books.google.com/books?id=l4CbmiuJe50C&pg=PA386 |title=English History 1914-1945 |publisher=Oxford University Press |year=2001 |isbn=9780192801401 |page=386}}</ref> U [[Liga naroda|Ligi naroda]] sovjetski delegat [[Maksim Litvinov|Maxim Litvinov]] jedini je predložio [[ekonomske sankcije]] Njemačkoj.<ref name="R.W. Davies, Oleg Khlevnyuk, Stephen G. Wheatcroft 2014 275" /><ref name="A.J.P. Taylor 2001 386" /> Vojnim preuzimanjem kontrole nad Ruhrom Njemačka je stekla značajne resurse za ponovno naoružavanje. Istočni saveznici Francuske ([[Sovjetski Savez]], [[Poljska]], [[Čehoslovačka]], [[Rumunjska]] i [[Jugoslavija]]) došli su do zaključka da su Francuzi odbili braniti vlastitu granicu, te zasigurno se neće zauzeti za svoje saveznike na istoku. Hitler je tada nastavio s erozijom savezničkog sustava koji je Francuska izgradila od 1919.<ref name="Samuel W. Mitcham 2008 66-67">{{Citiranje knjige |last=Mitcham |first=Samuel W. |url=https://books.google.com/books?id=DW66ejQS2xoC&pg=PA66 |title=The Rise of the Wehrmacht: Vol. 1 |publisher=Praeger |year=2008 |isbn=9780275996413 |pages=66–67 |author-link=Samuel W. Mitcham}}</ref> Dana [[16. listopada]] [[1936.]] [[Belgija|Belgija je]] odbacila savez s Francuskom potpisanim 1921. i proglasila vlastitu apsolutnu neutralnost.<ref name="Samuel W. Mitcham 2008 66">{{Citiranje knjige |last=Mitcham |first=Samuel W. |url=https://books.google.com/books?id=DW66ejQS2xoC&pg=PA66 |title=The Rise of the Wehrmacht, Volume 1 |publisher=Praeger |year=2008 |isbn=9780275996413 |page=66 |author-link=Samuel W. Mitcham}}</ref> U listopadu [[1937.]] Belgija je s Njemačkom potpisala pakt o nenapadanju.<ref name="The Evening Independent">[https://news.google.com/newspapers?nid=950&dat=19371013&id=ePVPAAAAIBAJ&sjid=MFUDAAAAIBAJ&pg=5438,2426020&hl=en German-Belgian Pact Concluded], 13 October 1937</ref> Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[bombardiranje Ruhra]] od [[1940.]] do [[1944.]] uništilo je 30% postrojenja i opreme (u usporedbi s 15 – 20 % njemačke industrije u cjelini).<ref name="Botting">Botting (1985), p. 125</ref> Druga bitka za Ruhr (6./7. listopada 1944. do kraja 1944.) započela je zračnim napadom na [[Dortmund]]. U razornom zračnom napadu na Dortmund [[12. ožujka]] [[1945.]] sudjelovalo je 1 108 zrakoplova, što je rekordan broj zrakoplova angažiran protiv jedne mete u cijelom Drugom svjetskom ratu. Više od 4 800 tona bombi bačeno je da središte grada i njegove južne dijelove.<ref>{{Citiranje weba |last=Vogels |first=Fred |title=RAF Bomber Command 748 Lancasters carried out a large attack on Dortmund on 12th of March 1945 |url=https://www.backtonormandy.org/component/mtree/air-force-operations/airplanes-in-actions/lancaster/16345-raf-bomber-command-748-lancasters-carried-out-a-large-attack-on-dorthmund-on-1112th-of-march-1945.html |website=Back to Normandy |access-date=20. kolovoza 2021. |archive-date=17. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171217014827/https://www.backtonormandy.org/component/mtree/air-force-operations/airplanes-in-actions/lancaster/16345-raf-bomber-command-748-lancasters-carried-out-a-large-attack-on-dorthmund-on-1112th-of-march-1945.html |url-status=dead }}</ref> Osim strateškog bombardiranja Ruhrskog područja u travnju 1945, [[Saveznici|saveznička je vojska]] opkolila oko stotinu tisuća vojnika [[Wehrmacht]]a u Ruhrskom džepu. Sredinom travnja 1945. saveznici su osvojili cijelo područje. [[Datoteka:Innenhafen_Duisburg.jpg|mini|Pogled na obnovljenu luku u Duisburgu 2010. godine.]] Nakon rata, planovi razvoja njemačke industrijske proizvodnje izričito su zabranili vojnu industriju i civilnu industriju koja bi mogla imati vojnu uporabu. Francuska vlada je predložila [[Monnetov plan]] koji je predviđao internacionalizaciju Ruhrskog područja,<ref>French Directorate for Economic Affairs, [http://www.ena.lu?lang=2&doc=6584 Memorandum on the separation of the German industrial regions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809074341/http://www.ena.lu/?lang=2&doc=6584 |date=9. kolovoza 2011. }}, 8 September 1945</ref> a kasniji [[Međunarodna uprava za Ruhr|Ruhrski sporazum]] nametnut je kao uvjet za osnivanje [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]].<ref>Yoder (1955), pp. 345–358</ref> Tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zapadni su saveznici predviđali da će eventualni prodor [[Crvena armija|Crvene armije]] [[Zapadna Europa|na Zapadnu Europu]] započeti u tzv. [[Fuldin prolaz|Fuldinom prolazu]] (eng. ''Fulda gap'') i imati Ruhr kao primarnu metu. Dominacija Njemačke nad Ruhrskim područjem ograničena je internacionalizacijom tržišta ugljena i čelika osnivanjem međudržavne [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] [[1951.]] godine. Obližnja regija [[Saarska|Saar]], koja sadrži veći dio preostalih njemačkih nalazišta ugljena, bila je francuski protektorat kojeg je 1947. predala Njemačkoj na gospodarsko upravljanje. Politički je vraćena Saveznoj Republici Njemačkoj tek u siječnju [[1957.]], a potpuna gospodarska reintegracija dogodila se dvije godine kasnije. Paralelno s pitanjem političke kontrole Ruhra, saveznici su pokušali smanjiti njemački industrijski potencijal ograničavanjem proizvodnje i demontažom tvornica i čeličana, uglavnom u Ruhrskom području. Do [[1950.]] oprema je uklonjena iz 706 [[Tvornica|proizvodnih pogona]] na zapadu, a kapacitet proizvodnje čelika smanjen je za 6,7 milijuna tona.<ref>Gareau (1961), pp. 517–534</ref> Demontaža je konačno završila [[1951.]] godine, a u konačnici je demontirano manje od 5 % njemačke industrijske baze.<ref>[[John Ardagh]], ''Germany and the Germans'' (1987) p 84</ref> Ruhr je postao središte njemačkog ekonomskog čuda [[Gospodarsko čudo|Wirtschaftswunder]] [[1950-ih]] i [[1960-ih]], jer je vrlo brz ekonomski rast (9 % godišnje) stvorio veliku potražnju za ugljenom i čelikom. Nakon [[1973.]] Njemačku je značajno pogodila svjetska gospodarska kriza, nagli skok cijena nafte i sve veća nezaposlenost, koja je povećana s 300 000 1973. na 1,1 milijun 1975. Ruhrsko područje bilo je najteže pogođeno jer su se lako dostupni rudnici ugljena iscrpili, a njemački ugljen više nije bio konkurentan drugim ugljenokopima. Sličnu sudbinu doživjela je ruhrska industrija čelika čija je proizvodnja naglo smanjena, jer su njezine cijene potkopavali jeftiniji dobavljači poput [[Japan]]a. Sustav socijalne skrbi pružio je egzistencijalnu zaštitu velikom broju nezaposlenih radnika, a mnoge tvornice smanjile su radnu snagu preorijentirale se na specijaliziranu proizvodnju visoke dodane vrijednosti.<ref>Ardagh, ''Germany and the Germans'' (1987) pp 74–82</ref><ref>Christian Berndt, "Ruhr Firms between Dynamic Change and Structural Persistence.</ref> Sa smanjenjem potražnje za ugljenom nakon [[1958.]], područje je prošlo kroz faze strukturne krize ([[kriza čelika]]) i industrijske diversifikacije, najprije razvijajući tradicionalnu tešku industriju, zatim prelazeći na uslužne djelatnosti i industriju visoke tehnologije. Zagađenje zraka i vode u tom području danas je većim dijelom riješeno.<ref>De Ridder K. et al., 2008.</ref><ref>De Ridder K et al., 2008.</ref> Godine [[2010.]] Ruhrsko područje izabrano je za [[Europska prijestolnica kulture|europsku prijestolnicu kulture]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=EUR-Lex - 52011DC0921 - EN - EUR-Lex |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52011DC0921 |website=eur-lex.europa.eu}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=http://www.essen-fuer-das-ruhrgebiet.ruhr2010.de/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511075016/http://www.essen-fuer-das-ruhrgebiet.ruhr2010.de/ |archive-date=11. svibnja 2009. |access-date=31. svibnja 2019.}}</ref> == Klima == Ruhr ima [[Oceanska klima|oceansku klimu]] unatoč svom položaju u unutrašnjosti kontinenta. Blagi vjetrovi koji pušu s [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] preko nizina umanjuju temperaturne ekstreme. Posljedica utjecaja mora je oblačna i vlažna klima s niskim brojem sunčanih sati. Ljetne temperature se obično kreću oko 20°C, a temperature zimi su nešto iznad ništice. Od početka [[21. stoljeće|21. stoljeća]], učinci [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] postali su sve očigledniji. Područje su pogodile ozbiljne suše (poput [[2018.]]), toplinski ekstremi s temperaturama iznad 40°C (2019.)<ref>{{Citiranje weba |last=Schunck |first=Britta |date=2020-12-17 |title=41,2 Grad im Sommer 2019: Duisburg und Tönisvorst sind neue Hitze-Spitzenreiter in Deutschland |url=https://rp-online.de/nrw/panorama/duisburg-toenisvorst-heisseste-stadt-in-deutschland-41-2-grad-in-2019_aid-55260643 |access-date=2021-06-20 |website=RP ONLINE |language=de}}</ref> i ekstremnim vremenskim fenomenima poput [[Oluja|oluje]] koja je pogodila [[9. lipnja]] [[2014.]] ovo područje i srušila desetke tisuća stabala.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-06-09 |title=Fünf Jahre nach "Ela" – Erinnerungen an den Pfingststurm |url=https://www.waz.de/region/rhein-und-ruhr/fuenf-jahre-nach-ela-erinnerungen-an-den-pfingststurm-id225980923.html |access-date=2021-06-20 |website=www.waz.de |language=de-DE}}</ref> Zime su postale blaže što predstavlja rizik za plantaže [[jabuka]] čiji su cvjetovi osjetljivi na smrzavanje ako pupoljak prerano procvjeta. == Demografija == Deset najvećih gradova Ruhra navedeni su u tablici niže. {| class="wikitable" ! align="center" |broj ! align="center" |Ime ! align="center" |Stanovništvo 2020. godine ! align="center" |Površina (km²) ! align="center" |stanovništvo. po km² ! class="unsortable" style="text-align:center;" |karta |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |1 | style="text-align:left;" |[[Dortmund]] |587,696 |280.37 |2.071 | rowspan="10" |[[Datoteka:Ruhr_area-administration.png|400x400px]] |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |2 | style="text-align:left;" |[[Essen]] |582,415 |210.38 |2.733 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |3 | style="text-align:left;" |[[Duisburg]] |495.885 |232.81 |2.154 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |4 | style="text-align:left;" |[[Bochum]] |364,454 |145,43 |2.652 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |5 | style="text-align:left;" |[[Gelsenkirchen]] |259,105 |104,86 |2.557 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |6 | style="text-align:left;" |[[Oberhausen]] |209.566 |77.04 |2.841 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |7 | style="text-align:left;" |[[Hagen]] |188,687 |160,36 |1.228 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |8 | style="text-align:left;" |[[Hamm]] |178.967 |226,24 |814 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |9 | style="text-align:left;" |[[Mülheim an der Ruhr]] |170.921 |51.41 |3.332 |- style="text-align:right;" | style="text-align:left;" |10 | style="text-align:left;" |[[Herne (Njemačka)|Herne]] |156.940 |91,29 |1.861 |} Lokalni [[Njemački jezik|njemački]] [[dijalekt]] obično se naziva ''Ruhrdeutsch'' ili ''Ruhrpottdeutsch'', iako doista ne postoji jedinstveno narječje koje opravdava taj naziv. To je više [[sociolekt]] radničke klase s utjecajima različitih dijalekata tog područja, koji se mijenjaju čak i s obzirom na profesiju. Glavni zajednički utjecaj proizlazi iz tradicije vađenja [[ugljen]]<nowiki/>a na tom području, primjerice lokalno stanovništvo radije naziva Ruhr "Pott", što je izvedenica od "Pütt" (izraz [[rudar]]<nowiki/>a za [[rudnik]], jamu), ili pak "Revier". Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], u Ruhr se doselilo oko 500 000 etničkih [[Poljaci|Poljaka]], [[Mazuri|Mazura]] i [[Šlezi|Šleza]] iz [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]] i [[Šleska|Šleskee]] u migracijskom procesu poznatom kao ''[[Ostflucht]]'' (bijeg s istoka). Do [[1925.]] godine ''Ruhrgebiet'' je narasao na oko 3 800 000 stanovnika. Većina novih stanovnika došla je iz [[Istočna Europa|Istočne Europe]], ali bilo je doseljenika i iz [[Francuska|Francuske]], [[Irska (otok)|Irske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Tvrdilo se da su imigranti došli u Ruhr iz preko 140 različitih zemalja. Gotovo svi njihovi potomci danas govore njemački kao prvi jezik, te se iz različitih razloga ne identificiraju sa svojim poljskim korijenima i tradicijom, često im poljska prezimena ostaju samo kao znak njihove prošlosti. <gallery class="center" widths="150" heights="150"> Datoteka:Dortmund_Panorama.jpg|[[Dortmund]], najveći grad Ruhrskog područja.'' Datoteka:Essen-Panorama.jpg|[[Essen]], drugi najveći grad Ruhrskogg područja .'' Datoteka:Innenhafen Duisburg Blaue Stunde 2014.jpg|[[Duisburg]], treći najveći grad Ruhrskog područja (luka noću).'' Datoteka:Bochum - Rathaus+Christuskirche (Bismarckturm) 03 ies.jpg|[[Bochum]], četvrti najveći grad Ruhrskog područja.'' Datoteka:Gelsenkirchen aug2004 002.jpg|[[Gelsenkirchen]], peti najveći grad Ruhrskog područja.'' </gallery> == Kultura == [[Datoteka:Dortmund_Oper_Kaufmann.jpg|mini|Opera Dortmund.]] [[Datoteka:Grillo-Theater-2012.jpg|mini|Kazalište Grillo, Essen]] [[Datoteka:Dortmunder_Unionbrauerei.jpg|mini|Ostwall muzej u U-Toweru, Dortmund.]] Put industrijske baštine (njem. ''Route der Industriekultur)'' povezuje turističke atrakcije povezane s [[Europski put industrijske baštine|Europskim putem industrijske baštine]] u Ruhru. Ruhr je poznat po brojnim kulturnim institucijama od kojih mnoge uživaju međunarodni ugled. Ruhr ima tri velike operne kuće i više od 10 kazališta. * '''[[Kazalište Bochum|Schauspielhaus Bochum]]''' * '''Opernhaus Dortmund''' * '''Kazalište Dortmund''' * '''Deutsche Oper am Rhein''' u Duisburgu * '''Kazalište Essen''' * '''Kazalište Grillo''' u Essenu Postoje posebne dvorane za [[Klasična glazba|klasičnu glazbu]] poput ''Bochumer Symphoniker'', ''Duisburg Mercatorhalle'', ''Saalbau Essen'' ili ''Dortmunder Philharmoniker.'' Svake godine u proljeće održava se ''Klavier-Festival Ruhr'' s 50 do 80 događanja klasične i [[Jazz|jazz glazbe]]. S više od 50 muzeja, Ruhr ima jedno od najbogatijih područja muzejima Europi. * '''Njemački rudarski muzej''' u Bochumu * '''Njemački nogometni muzej''' u Dortmundu * '''Muzej umjetnosti i povijesti kulture''' u Dortmundu * '''Ostwall muzej u Dortmundu''' * '''Prirodoslovni muzej''' u Dortmundu * '''Muzej Folkwang''' u Essenu * '''Riznica katedrale''' u Essenu * '''Muzej Küppersmühle''' u Duisburgu * '''Lehmbruck-muzej''' u Duisburgu * Muzej na otvorenom u Hagenu Muzeji industrije: * '''Zeche Zollern II/IV''' u Dortmundu * '''Njemački muzej unutarnjih plovnih putova''' u Duisburgu * '''Landschaftspark Duisburg-Nord''' u Duisburgu * '''[[Industrijski kompleks Zollverein|Industrijski kompleks rudnika ugljena Zollverein]]''' u Essenu * '''Gasometer Oberhausen''' u Oberhausenu * '''Zeche Ewald''' u Hertenu, posvećen zelenoj energiji [[Vijeće Europske unije]] izabralo je grad Essen kao [[Europska prijestolnica kulture|Europsku prijestolnicu kulture]] za 2010. godinu. == Obrazovanje == [[Datoteka:Mathetower_TU_Dortmund.jpg|mini|''"Mathetower", S''veučilište u Dortmundu.]] Ruhrsko područje ima 22 sveučilišta i fakulteta s više od 250 000<ref>{{Citiranje weba |last=Ruhr |first=Regionalverband |date=2017-09-28 |title=Studierende |url=http://www.metropoleruhr.de/regionalverband-ruhr/regionalstatistik/daten-zur-metropole-ruhr/bildung/studierende.html |access-date=2017-10-02 |website=www.metropoleruhr.de |language=de |archive-date=7. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171007152949/http://www.metropoleruhr.de/regionalverband-ruhr/regionalstatistik/daten-zur-metropole-ruhr/bildung/studierende.html |url-status=dead }}</ref> što ga čini regijom s najvećom gustoćom ustanova za visoko obrazovanje u Njemačkoj. Pet najvećih sveučilišta koje pohađa ukupno oko 120 000 studenata nalaze se u gradovima Bochum, Duisburg, Dortmund, Essen i [[Witten]]. To su [[Ruhr University Bochum|Sveučilište Ruhr Bochum,]] [[Sveučilište Duisburg-Essen]], [[Tehničko sveučilište u Dortmundu]], [[Umjetničko sveučilište Folkwang|Sveučilište umjetnosti Folkwang]] i [[Sveučilište Witten/Herdecke]]. [[Umjetničko sveučilište Folkwang]] je najznačajnije međunarodno priznato umjetničko sveučilište sa sjedištem u regiji Ruhr. Ova sveučilišta nisu jedina mjesta u Rurskoj regiji gdje se mogu steći akademske kvalifikacije. Postoji naime 17 različitih sveučilišta primijenjenih znanosti koje studentima daju priliku pohađanja odgovarajućih i kvalificiranih studija iz različitih područja, poput [[Ekonomija|ekonomije]], [[Logistika|logistike]], [[Administracija|administracije]] ili [[menadžment]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Studying in the Ruhr region: 22 universities and colleges - welcome.ruhr |url=http://www.welcome.ruhr/en/career/studying/ |access-date=2017-10-02 |website=www.welcome.ruhr |language=en |archive-date=3. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171003030608/http://www.welcome.ruhr/en/career/studying/ |url-status=dead }}</ref> ==== UA Ruhr ==== Tri najveća sveučilišta (Sveučilište Ruhr Bochum, Sveučilište TU Dortmund i Sveučilište Duisburg-Essen) osnovali su savez sveučilišta pod nazivom "UA Ruhr". Studenti upisani na jedno od sveučilišta UA Ruhr mogu pohađati predavanja i seminare u sve tri institucije bez plaćanja studentske pristojbe, što otvara velike mogućnosti specijalizacije i dubinskog istraživanja odabranih disciplina. UA Ruhr ima tri koordinacijska ureda za vezu za zainteresirane studente u [[New York City, New York|New Yorku]], [[Moskva|Moskvi]] i [[São Paulo|São Paulu]]. == Prijevoz == === Javni prijevoz === Sva poduzeća za javni prijevoz u regiji Ruhr pod okriljem su asocijacije [[Verkehrsverbund Rhein-Ruhr]], koji pruža uslugu jedinstvenog sustava izdavanja karata koji vrijedi za cijelo područje. Regija Ruhr dobro je integrirana u nacionalni željeznički sustav [[Deutsche Bahn]], za putničke i robne usluge, a svaki grad u regiji ima barem jedan ili više željezničkih kolodvora. Veći središnji kolodvori održavaju izravne veze prema većim europskim gradovima kao što su [[Amsterdam]], [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Bruxelles]], [[Pariz]], [[Beč]] ili [[Zürich]]. Područje Ruhr također sadrži najduži [[tramvaj]]ski sustav na svijetu, koja obuhvaća sve tramvajske linije i mrežu gradske željeznice od [[Witten]]a do [[Krefeld]]a. U početku je sustav bio još veći, bilo je moguće putovati od [[Unna|Unne]] do [[Bad Honnef]]a bez korištenja međugradskih željezničkih ili autobusnih linija. === Cestovni prijevoz === Ruhr ima jednu od najgušćih mreža autocesta u cijeloj Europi, a tu regiju prelaze deseci autocesta i brzih cesta (''Schnellstraßen''). Okosnica mreže autocesta cijele regije su četiri autoceste koje se protežu u smjeru istok-zapad ([[Bundesautobahn 2|A2]], [[Bundesautobahn 40|A40]], [[Bundesautobahn 42|A42]], [[Bundesautobahn 44|A44]]) i sedam autocesta u smjeru sjever-jug [[Bundesautobahn 1|(A1]], [[Bundesautobahn 3|A3]], [[Bundesautobahn 43|A43]], [[Bundesautobahn 45|A45]], [[Bundesautobahn 52|A52]], [[Bundesautobahn 57|A57]], [[Bundesautobahn 59|A59]]). Autoceste A1, A2 i A3 su međunarodnog karaktera, dok druge autoceste imaju regionalnu funkciju. Autoceste A44 i A52 imaju nekoliko poveznica koje nedostaju u različitim fazama planiranja. Neki od tih dijelova trenutno su u izgradnji ili se planiraju izgraditi u bliskoj budućnosti. Dodatne brze ceste služe kao zaobilaznice i lokalni putevi, osobito oko Dortmunda i Bochuma. Zbog gustoće autoputa i brzih cesta, važnost [[Bundesstraße]]n je manja za međugradski promet. Prve autoceste u Ruhru otvorene su sredinom [[1930-ih]]. Zbog gustoće mreže i broja alternativnih ruta, opseg prometa općenito je manji od ostalih velikih gradskih područja u Europi. Gužve u prometu svakodnevna su pojava, ali daleko manje nego u drugim policentričnim urbanim područjima. Najvažnije autoceste imaju šest traka, ali u Ruhru nema autocesta s osam traka. === Zračni prijevoz === [[Zračna luka Düsseldorf]] je interkontinentalna zračna luka za [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernu Rajnu-Vestfaliju]] i nalazi se u radijusu od 20 km od većine centara zapadno-rurskog područja. Opslužuju ga željezničke stanice Düsseldorf Flughafen i Düsseldorf Flughafen Terminal, sa sustavom parkirališta, terminala i stanica povezanih ''[[H-Bahn|Skytrainom]]''. [[Zračna luka Dortmund]] u istočnom Ruhru zračna je luka srednje veličine koja nudi redovne letove za domaća i europska odredišta s prometom od približno 1,9 milijuna putnika u 2013. godini. Zračna luka Dortmund opslužuje ekspresni autobus do glavnog kolodvora u Dortmundu, prijevoz do obližnje željezničke stanice ''Holzwickede/Dortmund Flughafen'', autobus koji povezuje stanicu ''U47 Stadtbahn'', kao i autobus do grada [[Unna]].<gallery widths="200px" heights="160px"> Datoteka:VRR Linien-Netz 2014.svg|Javni prijevoz Rhein-Ruhr Datoteka:Ruhrtalbruecke-Sonnenuntergang.jpg|[[Bundesautobahn 52]] u [[Mülheim|Mülheimu]] Datoteka:Schnettkerbruecke West.jpg|[[A40 motorway (Germany)|A40]] u [[Dortmund|Dortmundu]] Datoteka:Flughafen Dortmund.jpg|Na istoku Ruhra nalazi se [[Dortmund Airport|Zračna luka Dortmund]] </gallery> == Vidi još == * [[Ruhrski džep]] * [[Rajna-Ruhr]] * [[Metropolitanske regije u Njemačkoj]] * [[Zauzimanje Ruhra|Okupacija Ruhra]] (1923. – 1924.) * [[Ruhrpolen]] * [[Gornješleski ugljeni bazen]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Bibliografija== * {{citation |last=Botting |first=Douglas |year=1985 |title=From the Ruins of the Reich: Germany 1945–1949 |location=New York |publisher=Crown Publishing |isbn=978-0-517-55865-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromruinsofreich00bott}} * {{Citation |last=Dickinson |first=Robert E. |title=The Regions of Germany |volume=7 |location=London |publisher=Routledge |year=1945 |page=[https://books.google.com/books?id=3rtRzH_cGUMC&lpg=PP1&pg=PA70#v=onepage&q&f=false 70]}} * {{Citation |author=French Directorate for Economic Affairs |url=http://www.ena.lu/?lang=2&doc=6584 |title=Memorandum on the separation of the German industrial regions |date=8. rujna 1945. |accessdate=20. kolovoza 2021. |archive-date=9. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809074341/http://www.ena.lu/?lang=2&doc=6584 |url-status=dead }} * {{Citation |last=Gareau |first=Frederick H. |title=Morgenthau's Plan for Industrial Disarmament in Germany |journal=Western Political Quarterly |volume=14 |number=2 |date=Lipanj 1961. |pages=517–53 |doi=10.2307/443604 |jstor=443604}} * {{Citation |author=GI staff |title=German International |volume=10 |year=1966 |page=30}} * {{Citation |last1=Osmańczyk |first1=Edmund Jan |last2=Mango |first2=Anthony |title=Encyclopedia of the United Nations and International Agreements: A to F |year=2003 |page=1970}} * {{Citation |last=Lane |first=Kathryn |title=Germany: The Land |year=2001 |page=24}} * {{Citation |last=Levine |first=Alan J |year=1992 |chapter=Second Battle of the Ruhr |title=The Strategic Bombing of Germany: 1940-1945 |edition=illustrated |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=9780275943196 |pages=172–174 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=UdioX_F5OIwC&pg=PA172}} * {{Citation |last=Yoder |first=Amos |title=The Ruhr Authority and the German Problem |journal=Review of Politics |volume=17 |number=3 |date=Srpanj 1955. |pages=345–358 |jstor=1404797 |doi=10.1017/s0034670500014261}} ==Dodatna literatura== * Kift, Roy, ''[http://www.roy-kift.com Tour the Ruhr: The English language guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220522012448/http://roy-kift.com/ |date=22. svibnja 2022. }}'' (3rd ed., 2008) ({{ISBN|3-88474-815-7}}) Klartext Verlag, Essen * Berndt, Christian. ''Corporate Germany Between Globalization and Regional Place Dependence: Business Restructuring in the Ruhr Area'' (2001) * Crew, David. '' Town in the Ruhr: A Social History of Bochum, 1860–1914'' (1979) ({{ISBN|0231043007}}) * Fischer, Conan. ''The Ruhr Crisis, 1923–1924'' (2003) * Gillingham, John. "Ruhr Coal Miners and Hitler's War", ''Journal of Social History'' Vol. 15, No. 4 (Summer, 1982), pp.&nbsp;637–653 [https://www.jstor.org/stable/3787414 in JSTOR]* Chauncy D. Harris, "The Ruhr Coal-mining District", ''Geographical Review,'' 36 (1946), 194–221. * Gillingham, John. ''Industry and Politics in the Third Reich: Ruhr Coal, Hitler, and Europe'' (1985) ({{ISBN|0231062605}}) * Pounds, Norman J. G. "The Ruhr Area: A Problem in Definition," ''Geography'' 36#3 (1951), pp.&nbsp;165–178. [https://www.jstor.org/stable/40563164 online] * Pounds, Norman J. G. ''The Ruhr: A Study in Historical and Economic Geography'' [https://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=3055785 (1952) online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605063633/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=3055785 |date=5. lipnja 2011. }} * Pierenkemper, Toni. "Entrepreneurs in Heavy Industry: Upper Silesia and the Westphalian Ruhr Region, 1852 to 1913", ''Business History Review'' Vol. 53, No. 1 (Spring, 1979), pp.&nbsp;65–78 [https://www.jstor.org/stable/3114687 in JSTOR] * Royal Jae Schmidt. ''Versailles and the Ruhr: Seedbed of World War II'' (1968) * Spencer, Elaine Glovka. "Employer Response to Unionism: Ruhr Coal Industrialists before 1914" ''Journal of Modern History'' Vol. 48, No. 3 (Sep., 1976), pp.&nbsp;397–412 [https://www.jstor.org/stable/1878745 in JSTOR] * Spencer, Elaine Glovka. ''Management and Labor in Imperial Germany: Ruhr Industrialists as Employers, 1896–1914.'' Rutgers University Press. [https://web.archive.org/web/20110605063710/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=22954873 (1984) online] * Todd, Edmund N. "Industry, State, and Electrical Technology in the Ruhr Circa 1900", ''Osiris'' 2nd Series, Vol. 5, (1989), pp.&nbsp;242–259 [https://www.jstor.org/stable/301799 in JSTOR] ==Vanjske poveznice== {{Portal Europa}} * [https://web.archive.org/web/20120317043709/http://www.ruhr-tourismus.de/no_cache/en.html Turizam u Ruhru], pristupljeno 25. kolovoza 2021. * [http://www.ruhrgebietsbilder.de/ruhr_root_eng.html Ruhrgebietsbilder: Fotografije Ruhra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210824231240/http://www.ruhrgebietsbilder.de/ruhr_root_eng.html |date=24. kolovoza 2021. }}, pristupljeno 25. kolovoza 2021. {{Njemačka}} [[Kategorija:Zemljopis Njemačke]] m7rrfpg4gbumzdpc80zgphkhmei2t35 14 710444 7625042 6829209 2026-10-27T13:16:35Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Vodene mase u azijskom dijelu Rusije|Vodene mase u azijskom dijelu Rusije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625042 wikitext text/x-wiki {{Granica Europe i Azije}} [[Kategorija:Vodene mase Arktičkog oceana|#Azija]] [[Kategorija:Vodene mase u Aziji|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu (Azija)]] [[Kategorija:Vodene mase u azijskom dijelu Rusije|+Arktički ocean]] pe1xuoflz55churluvcp29nibl2r18x 0 711580 7625353 7615745 2026-10-27T20:59:11Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625353 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Te Peka Karara | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = {{slika s oznakom |slika = LakeWanakaNov272024.jpg |širina = 300 |x = 0.23 |y = 0.21 |tekst = Te Peka Karara |boja = black <!-- boja teksta: black, white... --> }} | opis slike = Te Peka Karara u jezeru [[Wanaka]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = | smještaj = [[Južni otok]] | dz = NZL | jezero = [[Wanaka]] | otočje = | površina = 0,65 | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = 325 | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Novi Zeland | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Te Peka Karara''' ('''Otok Stevensons''') mali je otok u Stevensonovom rukavcu jezera [[Wanaka]], [[Južni otok]], [[Novi Zeland]]. U blizini južnog kraja otoka nalaze se dva otočića spojena s otokom Te Peka Karara sprudovima. Ptica ''[[Gallirallus australis]]'' je dovedena na otok 2002. godine s [[Chathamski otoci|Chathamskih otoka]].<ref>''http://www.qldc.govt.nz/buff_weka_translocation_programme'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120429193036/http://www.qldc.govt.nz/buff_weka_translocation_programme |date=29. travnja 2012. }}</ref> Godine 2009. uklonjene su zbog grabežljivice koje su privukli pretjerano razmnoženi kunići, a koji su osim [[kunić]]a ubili i četiri ptice. ''Gallirallus australis'' su ponovno dovedeni 2013.<ref>{{Citiranje novina |date=6. ožujka 2013. |title=Weka Return |page=3 |work=Southern Lakes Mirror |url=http://mirror.realviewdigital.com/?iid=74701#folio=1 |access-date=28. listopada 2021. |archive-date=10. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310171033/http://mirror.realviewdigital.com/?iid=74701#folio=1 |url-status=dead }}</ref> {{Široka slika|LakeWanakaNov272024 (cropped to Te Peka Karara).jpg|1000px|Te Peka Karara}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Novozelandski otoci]] [[Kategorija:Jezerski otoci]] 24fwls769v1c0qntq9wko2ah0hn75z5 0 712988 7625533 7400210 2026-10-28T09:46:27Z ~2026-57581-39 376810 Maknut tajnik škole - više nije djelatnica 7625533 wikitext text/x-wiki {{Infookvir škola | ime = Salezijanska klasična gimnazija | slika = Reka-218 gimnasium.jpg <!--Salezijanska klasična gimnazija.jpg--> | veličina = 250px | opis slike = | ulica = Vukovarska 62 | grad = [[Datoteka:Rijeka COA.svg|25px]] [[Rijeka]] | županija = {{DZ|PGŽ}} [[Primorsko-goranska županija]] | država = {{DZ+X|HRV}} | osnivanje = [[1959.]] | osnivac = Hrvatska [[Salezijanci|salezijanska]] provincija sv. Ivana Bosca | tajnik = | stručno osoblje = 6 | zaposlenici = 40 | nastavnici = 31 | adm_osoblje = 8 | broj_učenika = 300 | broj_razreda = 12 | ravnatelj = don Danijel Dragičević | web_stranica = http://gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr |nadimak=SKG}} '''Salezijanska klasična gimnazija''' [[Katoličanstvo|katolička]] je [[gimnazija]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Osnivanje Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci je inicijativa kojima Salezijanci nastoje iskazati svoju cjelovitu odgojnu brigu za dobro mladih. == Povijest == Život i djelovanje Salezijanske klasične gimnazije tijekom 25 godina satkan je različitim nitima karizmatskoga salezijanskog djelovanja. To tkanje tvori stranu povijest ove škole, ostvarenu zalaganjem i radom djelatnika i učenika. Odgojno-obrazovno djelovanje ostvaruje se u različitim područjima; svakodnevnom učenju, sportskim natjecanjima, suradnji s roditeljima, duhovnim obnovama, izletima, zajedničkim ostvarenjem programa i projekata, stručnom napredovanju, znanstvenim istraživanjima, širenjem čitalačke kulture, susretima katoličke mladeži, karitativnim djelovanjem. Salezijanska klasična gimnazija osnovana je 1959. godine. Prije osnutka gimnazije oni hrvatski mladići koji su željeli postati '''salezijanci''' školovali su se najprije u Italiji i Poljskoj, a između dvaju svjetskih ratova uglavnom u Sloveniji. Od tada, pa sve do 1993. godine, bila je sjemenišna gimnazija. Godine 1993. dobiva pravo javnosti te se od tada zove, punim nazivom, Salezijanska klasična gimnazija – s pravom javnosti. Sljedeće, 1994. godine, originalna zgrada škole u Vukovarskoj 62 se dograđuje. Nakon dvije godine, 1996. godine, u školu se počinju upisivati i djevojke, a sljedeće godine, 1997., započinje druga nadogradnja školske zgrade. Godinu dana nakon toga, 1998. godine, u školi se, uz već postojeći razred klasične gimnazije, upisuje i razred opće gimnazije za sportaše. Punih dvadeset godina kasnije, 2018. godine, završena je, nakon pet godina, treća i najveća nadogradnja školske zgrade. Djelatnici ove gimnazije vode se motom njihovog zaštitnika don Bosca: ''" Roditelji (mladića) nam ih povjeravaju sa željom da ih obrazujemo, ali Gospodin nam ih šalje da se pobrinemo za njihove  duše. Sve drugo treba biti sredstvo u službi tog cilja."'' == Ustroj == 40 djelatnika škole sačinjavaju: * 31 nastavnik * 2 stručne suradnice * 6 djelatnika administrativno-tehničke službe * ravnatelj Svaka učionica opremljena je LCD projektorom i računalom, a zgrada gimnazije sadrži specijalizirane kabinete za informatiku i kemiju te školsku knjižnicu. Temelj fonda knjižnice čini knjižna građa – oko 18000 svezaka, a knjižnica također sadrži i računala s pristupom internetu. U zgradi gimnazije još se nalaze kantina i kapelica. U procesu je izgradnja školske dvorane u kojoj će se odvijati nastava tjelesne i zdravstvene kulture. == Nastava == Nastava se odvija u jutarnjoj smjeni od 8:00 do 14:00. Razredni odjeli: * '''sportski razredni odjel''' 2 razredna odjela * '''klasični razredni odjel''' 1 razredni odjel Provode se još i fakultativni predmeti: * '''Francuski jezik''' 1 sat tjedno * '''Medijska kultura''' 1 sat tjedno, naglasak na gledanju filmova i poznavanju medija * '''Web dizajn''' 1 sat tjedno, naglasak na informatici i dizajniranju web stranica Izvannastavne aktivnosti uključuju recitatorsku-dramsku družinu, likovnu skupinu "Art Lab", karitativnu skupinu "Volonteri sv. Vinka", umijeće tiskanja, uvezivanja i izdavanja knjige, školski zbor, družina knjižničara, SŠK "Dominik Savio" == Kulturna i javna djelatnost škole == U djelovanju Salezijanske klasične gimnazije, s pravom javnosti uz ostale aktivnosti velika se pozornost posvećivala i kulturnom i javnom djelovanju kojim se škola povezuje sa širom zajednicom i sudjeluje u njezinu životu. Kulturna i javna djelatnost ostvarivala se najviše djelovanjem izvannastavnih aktivnosti i školske knjižnice, a u pojedine su se projekte i programe redovito ili pojedinačno uključivali i profesori klasičnih jezika te aktiva prirodnih predmeta. == Bibliografija == * ''Stoljeće salezijanske prisutnosti u Rijeci : 1918. – 2018. : oratorij-župa-škola'' (2018.)<ref>Niko Tunjić (uredio), ''Stoljeće salezijanske prisutnosti u Rijeci : 1918.-2018. : oratorij-župa-škola'', Salezijanska klasična gimnazija, s pravom javnosti Rijeka, Rijeka, 2018. (359 str.), ISBN 9789539743671</ref> ==Izvori== {{izvori}} * [https://haw.nsk.hr/wayback/20201224181654/http://donbosco.hr/animacija/salezijanske-skole Salezijanske škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211124111545/https://haw.nsk.hr/wayback/20201224181654/http://donbosco.hr/animacija/salezijanske-skole |date=24. studenoga 2021. }}, donbosco.hr, arhivirano 24. prosinca 2020. * [http://gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/skola O školi], gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr, pristupljeno 24. studenoga 2021. ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [http://gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr Salezijanska klasična gimnazija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211124111545/http://gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/ |date=24. studenoga 2021. }}, službeno mrežno mjesto * [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/don-niko-tunjic-salezijanci-sto-godina-dijele-sudbinu-rijeke-i-njezinih-stanovnika/ Salezijanci sto godina dijele sudbinu Rijeke i njezinih stanovnika] * [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/salezijanci-dali-velik-doprinos-rijeckoj-povijesti/?meta_refresh=true Salezijanci dali velik doprinos riječkoj povijesti] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Katoličanstvo u Hrvatskoj}} {{DEFAULTSORT:Salezijanska_klasična_gimnazija_Rijeka}} [[Kategorija:Katoličke škole]] [[Kategorija:Gimnazije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]] snx8vyn1ouq5zgd03qr7uyew0c6tf7d 0 716092 7625393 7624944 2026-10-27T21:53:39Z ~2026-57362-61 376777 Dodao sam tekst 7625393 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 771+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 7 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga najduža hrvatska serija po broju epizoda, poslije ''[[Zabranjena ljubav|Zabranjene ljubavi]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=dead|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240905105703/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|archive-date=5. rujna 2024.}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do [[5. rujna]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title="Kumovi" odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak preostalih epizoda sezone od [[6. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|title=''Kumovi'' se vraćaju ove nedjelje, 6. rujna na Novu TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-ove-nedjelje-6-rujna-na-novu-tv---998954.html|access-date=2026-09-05|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Sedma sezona počela je s prikazivanjem [[22. rujna]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Stiže sedma sezona serije Kumovi: Evo što slijedi|url=https://www.ikre.online/stize-sedma-sezona-serije-kumovi-evo-sto-slijedi/|access-date=2026-09-23|website=ikre online|language=en-US}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{finale|21|9|2026|l}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – [[5. rujna]] [[2026.]]''}} | boja7 = #00A6A6 | epizode7 = 154 | premijera7 = {{premijera|22|9|2026|l}} | finale7 = {{TBA}} | infoA7 = – }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> !<small>Sezona 7</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja * [[Areta Ćurković]] kao Marija Žderić † * [[Csilla Barath Bastaić]] kao Saša Bilandžić Gelb, kćer Antuna Bilandžića, Vanjina supruga i Aljošina bivša djevojka * [[Dražen Čuček]] kao Vanja Gelb, Sašin muž * [[Karla Brbić]] kao nova doktorica Dijana Nola * [[Klara Fiolić]] kao ''mlada'' Ivka Macan * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Ivkina majka * [[Dragan Veselić]] kao fra Jozo Šaran * [[Jadranka Matković]] kao časna sestra Rožarija * [[Adam Končić]] kao Đuro == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="6" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="6" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | [[10. lipnja]] [[2026.]] |- !6. |[[11. lipnja]] [[2026.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] gjuazcclbac6jptzhn1tldrdt24cxi3 7625424 7625393 2026-10-27T22:23:40Z ~2026-57351-89 376687 /* Pregled serije */ 7625424 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 772+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 7 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga najduža hrvatska serija po broju epizoda, poslije ''[[Zabranjena ljubav|Zabranjene ljubavi]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=dead|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240905105703/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|archive-date=5. rujna 2024.}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do [[5. rujna]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-08|title="Kumovi" odlaze na ljetnu pauzu!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260608184425/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-kumovi-odlaze-na-ljetnu-pauzu---984580.html|archive-date=2026-06-08|access-date=2026-06-08|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak preostalih epizoda sezone od [[6. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|title=''Kumovi'' se vraćaju ove nedjelje, 6. rujna na Novu TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-ove-nedjelje-6-rujna-na-novu-tv---998954.html|access-date=2026-09-05|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Sedma sezona počela je s prikazivanjem [[22. rujna]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Stiže sedma sezona serije Kumovi: Evo što slijedi|url=https://www.ikre.online/stize-sedma-sezona-serije-kumovi-evo-sto-slijedi/|access-date=2026-09-23|website=ikre online|language=en-US}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{finale|21|9|2026|l}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – [[5. rujna]] [[2026.]]''}} | boja7 = #00A6A6 | epizode7 = 154 | premijera7 = {{premijera|22|9|2026|l}} | finale7 = {{TBA}} | infoA7 = – }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> !<small>Sezona 7</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="7" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja * [[Areta Ćurković]] kao Marija Žderić † * [[Csilla Barath Bastaić]] kao Saša Bilandžić Gelb, kćer Antuna Bilandžića, Vanjina supruga i Aljošina bivša djevojka * [[Dražen Čuček]] kao Vanja Gelb, Sašin muž * [[Karla Brbić]] kao nova doktorica Dijana Nola * [[Klara Fiolić]] kao ''mlada'' Ivka Macan * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Ivkina majka * [[Dragan Veselić]] kao fra Jozo Šaran * [[Jadranka Matković]] kao časna sestra Rožarija * [[Adam Končić]] kao Đuro == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="6" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="6" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | [[10. lipnja]] [[2026.]] |- !6. |[[11. lipnja]] [[2026.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] 5jyrp7m5j06bvgunc7giaqm7cu52fa7 0 719702 7625535 7007882 2026-10-28T09:52:00Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:GrecoRomanWrestling2.jpg]] → [[File:Vladimir Chamula and Jeff Beddard at the 2000 World Military Wrestling Championships.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name 7625535 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:GrecoRomanWrestling3.jpg|250px|mini|desno|Hrvanje grčko-rimskim stilom]] '''Hrvanje grčko-rimskim stilom''' ili '''klasično hrvanje''' ([[Europa]])<ref>https://uww.org/organisation/history-wrestling-uww {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230203174816/https://uww.org/organisation/history-wrestling-uww |date=3. veljače 2023. }} Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> ili '''francusko hrvanje''' (u [[Rusija|Rusiji]] do [[1948.]]) stil je [[amatersko hrvanje|hrvanja]], koji se prakticira širom [[svijet]]a. Ovaj se stil koristio na prvim modernim [[OI 1896.|Olimpijskim igrama 1896.]] godine i bio je uključen u svim [[Ljetne Olimpijske igre|ljetnjim Olimpijskim igrama]] održanim od [[1904.]] godine.<ref>https://web.archive.org/web/20110711000658/http://www.fila-official.com/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=36 Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> U ovom stilu zabranjuje se hvatanje ispod [[struk]]a, što je glavna karakteristika koja ga razlikuje od [[hrvanje slobodnim stilom|hrvanja slobodnim stilom]] (drugi oblik [[hrvanje|hrvanja]] koji se koristio na [[OI|Olimpijskim igrama]]). Ovo ograničenje rezultira naglaskom na bacanja, jer [[hrvač]] ne može koristiti izlete kako bi spustio protivnika na zemlju ili ga uhvatio za [[noga|nogu]] kako bi izbjegao bacanje. Hrvanje grčko-rimskim stilom jedno je od nekoliko oblika amaterskoga natjecateljskoga hrvanja, koje se prakticira na međunarodnoj razini. Ostalih pet oblika su: [[hrvanje slobodnim stilom]], zahvaćanje/potčinjivačko hrvanje, [[hrvanje na plaži]], [[pankration]], ališ/pojasno hrvanje i tradicionalno/narodno hrvanje. Izvršni odbor [[MOO|Međunarodnoga olimpijskoga odbora]] (MO0) preporučio je izostavljanje hrvanja kao [[sport]]a s [[OI 2020.|Olimpijskih igara 2020.]], ali je odluku kasnije poništio. Pretpostavlja se, da su mnogi stilovi europskog narodnog hrvanja potaknuli hrvanje grčko-rimskim stilom. Prema [[Svjetska hrvačka federacija|Svjetskoj hrvačkoj federaciji]], napoleonski [[vojnik]] po imenu Jean Exbrayat prvi je razvio ovaj stil.<ref>https://uww.org/article/wrestling-101-origins-and-facts-about-greco-roman-wrestling Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> Exbrayat je nastupao na [[sajam|sajmovima]] i svoj stil hrvanja nazvao je „ravno ručno hrvanje” kako bi ga razlikovao od ostalih oblika borbe [[prsa]] u prsa koji su dozvoljavali udaranje. Godine [[1848.]], Exbrayat je uspostavio [[pravilo]] da se ne smije držati ispod pojasa; nisu bila dozvoljena ni bolna držanja, ni [[torzija|torzije]] koje bi naškodile protivniku. „Ravno hrvanje” ili „francusko hrvanje” (kako je stil postao poznat) razvilo se širom Europe i postalo popularan [[sport]]. [[Britanci]] nikada nisu uživali u hrvanju grčko-rimskim stilom u usporedbi s manje restriktivnom inačicom, [[hrvanje slobodnim stilom]], a nisu to učinili ni [[Amerikanci]]. Jedan od najpoznatijih hrvača grčko-rimskim stilom u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bio je Georg Hackenschmidt rođen u Dorpatu, tada u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] (danas grad [[Tartu]] u [[Estonija|Estoniji]]), s nadimkom „Ruski lav”. Hackenschmidt je osvojio profesionalne turnire u [[Moskva|Moskvi]] i [[Sankt Peterburg]]u i niz međunarodnih turnira nakon toga. Osvojivši više od 2,000 pobjeda u grčko-rimskom i slobodnom stilu, Hackenschmidt je služio kao savjetnik za fizičko obrazovanje u britanskom [[Dom lordova|Domu lordova]] nakon umirovljenja. Na Olimpijskim igrama, velike uspjehe imale su: zemlje bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], [[Bugarska]], [[Turska]], [[Južna Koreja]], [[Rumunjska]], [[Japan]], [[Švedska]] i [[Finska]]. [[Carl Westergren]] iz Švedske osvojio je tri zlatne medalje grčko-rimskim stilom 1920., 1924. i 1932. i bio je prvi hrvač grčko-rimskog stila koji je to uspio. [[Aleksandr Kareljin]] učinio je isto 1988., 1992. i 1996. godine, uz jedno srebro 2000. Također je bio devet puta svjetski prvak i dvanaest puta europski prvak. [[Ivar Johansson]] iz Švedske osvojio je zlatne medalje u grčko-rimskom stilu 1932. i 1936. te također zlatnu medalju u slobodnom stilu 1932. godine. [[Vlado Lisjak]], hrvatski je hrvač grčko-rimskim stilom, osvajač zlatnog odličja na [[OI 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984.]] godine. [[Josip Čorak]] osvajač je srebrnog odličja na [[OI 1972.]] u Münchenu u hrvanju grčko-rimskim načinom u poluteškoj-kategoriji, a [[Milan Nenadić]] bronce na istim Igrama. == Galerija == <gallery> Greco-Roman wrestling competition at the 1984 Summer Olympics.JPEG|Hrvanje grčko-rimskim stilom na [[OI 1984.]] Vladimir Chamula and Jeff Beddard at the 2000 World Military Wrestling Championships.jpg|Prizor borbe Stamps of Moldova, 021-12.jpg|[[Poštanska marka]] [[Moldavija|Moldavije]] s hrvanjem grčko-rimskim stilom Hershey Center for wrestling.jpg|Borilište za hrvanje </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvanje]] 6o4sp10n5b5njpubz9j40itzm7cadse 7625559 7625535 2026-10-28T11:39:21Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena GrecoRomanWrestling3.jpg s Jeffery_Cervone_and_David_Laymon_at_the_2000_Armed_Forces_Wrestling_Championships.jpg 7625559 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Jeffery Cervone and David Laymon at the 2000 Armed Forces Wrestling Championships.jpg|250px|mini|desno|Hrvanje grčko-rimskim stilom]] '''Hrvanje grčko-rimskim stilom''' ili '''klasično hrvanje''' ([[Europa]])<ref>https://uww.org/organisation/history-wrestling-uww {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230203174816/https://uww.org/organisation/history-wrestling-uww |date=3. veljače 2023. }} Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> ili '''francusko hrvanje''' (u [[Rusija|Rusiji]] do [[1948.]]) stil je [[amatersko hrvanje|hrvanja]], koji se prakticira širom [[svijet]]a. Ovaj se stil koristio na prvim modernim [[OI 1896.|Olimpijskim igrama 1896.]] godine i bio je uključen u svim [[Ljetne Olimpijske igre|ljetnjim Olimpijskim igrama]] održanim od [[1904.]] godine.<ref>https://web.archive.org/web/20110711000658/http://www.fila-official.com/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=36 Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> U ovom stilu zabranjuje se hvatanje ispod [[struk]]a, što je glavna karakteristika koja ga razlikuje od [[hrvanje slobodnim stilom|hrvanja slobodnim stilom]] (drugi oblik [[hrvanje|hrvanja]] koji se koristio na [[OI|Olimpijskim igrama]]). Ovo ograničenje rezultira naglaskom na bacanja, jer [[hrvač]] ne može koristiti izlete kako bi spustio protivnika na zemlju ili ga uhvatio za [[noga|nogu]] kako bi izbjegao bacanje. Hrvanje grčko-rimskim stilom jedno je od nekoliko oblika amaterskoga natjecateljskoga hrvanja, koje se prakticira na međunarodnoj razini. Ostalih pet oblika su: [[hrvanje slobodnim stilom]], zahvaćanje/potčinjivačko hrvanje, [[hrvanje na plaži]], [[pankration]], ališ/pojasno hrvanje i tradicionalno/narodno hrvanje. Izvršni odbor [[MOO|Međunarodnoga olimpijskoga odbora]] (MO0) preporučio je izostavljanje hrvanja kao [[sport]]a s [[OI 2020.|Olimpijskih igara 2020.]], ali je odluku kasnije poništio. Pretpostavlja se, da su mnogi stilovi europskog narodnog hrvanja potaknuli hrvanje grčko-rimskim stilom. Prema [[Svjetska hrvačka federacija|Svjetskoj hrvačkoj federaciji]], napoleonski [[vojnik]] po imenu Jean Exbrayat prvi je razvio ovaj stil.<ref>https://uww.org/article/wrestling-101-origins-and-facts-about-greco-roman-wrestling Preuzeto 9. ožujka 2022.</ref> Exbrayat je nastupao na [[sajam|sajmovima]] i svoj stil hrvanja nazvao je „ravno ručno hrvanje” kako bi ga razlikovao od ostalih oblika borbe [[prsa]] u prsa koji su dozvoljavali udaranje. Godine [[1848.]], Exbrayat je uspostavio [[pravilo]] da se ne smije držati ispod pojasa; nisu bila dozvoljena ni bolna držanja, ni [[torzija|torzije]] koje bi naškodile protivniku. „Ravno hrvanje” ili „francusko hrvanje” (kako je stil postao poznat) razvilo se širom Europe i postalo popularan [[sport]]. [[Britanci]] nikada nisu uživali u hrvanju grčko-rimskim stilom u usporedbi s manje restriktivnom inačicom, [[hrvanje slobodnim stilom]], a nisu to učinili ni [[Amerikanci]]. Jedan od najpoznatijih hrvača grčko-rimskim stilom u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bio je Georg Hackenschmidt rođen u Dorpatu, tada u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] (danas grad [[Tartu]] u [[Estonija|Estoniji]]), s nadimkom „Ruski lav”. Hackenschmidt je osvojio profesionalne turnire u [[Moskva|Moskvi]] i [[Sankt Peterburg]]u i niz međunarodnih turnira nakon toga. Osvojivši više od 2,000 pobjeda u grčko-rimskom i slobodnom stilu, Hackenschmidt je služio kao savjetnik za fizičko obrazovanje u britanskom [[Dom lordova|Domu lordova]] nakon umirovljenja. Na Olimpijskim igrama, velike uspjehe imale su: zemlje bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], [[Bugarska]], [[Turska]], [[Južna Koreja]], [[Rumunjska]], [[Japan]], [[Švedska]] i [[Finska]]. [[Carl Westergren]] iz Švedske osvojio je tri zlatne medalje grčko-rimskim stilom 1920., 1924. i 1932. i bio je prvi hrvač grčko-rimskog stila koji je to uspio. [[Aleksandr Kareljin]] učinio je isto 1988., 1992. i 1996. godine, uz jedno srebro 2000. Također je bio devet puta svjetski prvak i dvanaest puta europski prvak. [[Ivar Johansson]] iz Švedske osvojio je zlatne medalje u grčko-rimskom stilu 1932. i 1936. te također zlatnu medalju u slobodnom stilu 1932. godine. [[Vlado Lisjak]], hrvatski je hrvač grčko-rimskim stilom, osvajač zlatnog odličja na [[OI 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984.]] godine. [[Josip Čorak]] osvajač je srebrnog odličja na [[OI 1972.]] u Münchenu u hrvanju grčko-rimskim načinom u poluteškoj-kategoriji, a [[Milan Nenadić]] bronce na istim Igrama. == Galerija == <gallery> Greco-Roman wrestling competition at the 1984 Summer Olympics.JPEG|Hrvanje grčko-rimskim stilom na [[OI 1984.]] Vladimir Chamula and Jeff Beddard at the 2000 World Military Wrestling Championships.jpg|Prizor borbe Stamps of Moldova, 021-12.jpg|[[Poštanska marka]] [[Moldavija|Moldavije]] s hrvanjem grčko-rimskim stilom Hershey Center for wrestling.jpg|Borilište za hrvanje </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvanje]] 5sy8cby3awghr7fzfyf05exxy047rb6 0 720372 7625421 7410219 2026-10-27T22:17:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625421 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik |Ime=Roísín Marie Murphy |Img= Roisin Murphy 2022 BBC6Roundh070320-30 (49784653341) (cropped).jpg |Img_capt= |Img_size = 220px |Rođenje=[[5. srpnja]] [[1973.]] |Žanr=electropop <br/> dance-pop <br/> art pop |Djelatno_razdoblje=1994. – }} '''Roisin Murphy''' [roːˈʃʲiːnʲ ˈmɜːfi] ([[Arklow]], [[Irska]], [[5. srpnja]] [[1973.]]) irska je [[kantautorica]] i glazbena [[Glazbeni producent|producentica]]. Poznata je postala [[1990-ih]] kao članica britansko-irskog [[trip hop]] dua ''[[Moloko]]''. Poslije razlaza s partnerom Markom Brydonom i raspada ''Moloko'' Murphy je započela solo karijeru objavom hvaljenog albuma ''Ruby Blue''. Drugi samostalni album, ''Overpowered,'' objavila je 2007. godine. Nakon osmogodišnje stanke, koja je uključivala nekoliko singlova, pojavljivanja u izvedbama s drugim pjevačima i sporedne projekte, njezin je treći album ''Hairless Toys'' objavljen 2015. godine i naknadno nominiran za glazbenu nagradu ''Mercury'' i irsku glazbenu nagradu ''Choice''. Svoj četvrti album ''Take Her Up to Monto'' objavila je 2016. godine. U lipnju 2019. Murphy je izdala singl ''Incapable'', inspiriran disko-glazbom. Objavljena su još tri singla dok u listopadu 2020. nije najavila svoj peti samostalni album, ''Róisín Machine'' s novim pjesmama i singlovima objavljenim od 2012. godine.<ref>{{Citiranje weba |author=Kenneally |first=Cerys |date=15. rujna 2020. |title=Róisín Murphy delays album due to 'manufacturing delays around COVID-19' |url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/roisin-murphy-delays-album-due-to-manufacturing-delays-around-covid-19 |url-status=live |accessdate=25. rujna 2020. |work=The Line of Best Fit}}</ref> == Životopis == Murphy je odrastala u mjestu [[Arklow]]u u okrugu [[Wicklow]]u u Irskoj. Kad je imala 12 godina obitelj joj se preselila u [[Manchester]] u Engleskoj.<ref name="ScM071007">Ramaswamy, Chitra; [http://living.scotsman.com/indiemusic/Murphys-Law.3466651.jp "Murphy's Law"] ''Scotland on Sunday'', 7. listopada 2007. Pristupljeno 22. srpnja 2007.</ref> Tri godine nakon toga roditelji su joj se razveli i vratili se u Irsku,<ref name="Ind170605">Sturges, Fiona; [https://web.archive.org/web/20091026170304/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/roisin-murphy-dressed-to-kill-494341.html "Roisin Murphy: Dressed to kill"] ''[[The Independent]]'', 17. lipnja 2005. Pristupljeno 22. srpnja 2009.</ref> a Murphy je ostala sama u Velikoj Britaniji smatrajući da njezina majka nema snage brinuti se o njoj.<ref name="Guard270505">Sullivan, Caroline; [https://www.theguardian.com/music/2005/may/27/1 "Her time is now"] ''Guardian.co.uk'', 27. svibnja 2005. Pristupljeno 22. srpnja 2009.</ref> U to vrijeme pridružila se post-punk bendu, ali on se raspao nakon nekoliko nastupa.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Jones |first=Tim |date=Ožujak 2009. |title=Murphy's Law |url=http://recordcollectormag.com/issue-detail/360 |journal=Record Collector |publisher=Metropolis Group |issue=360 |page=13}}</ref> Sa sedamnaest godina upisuje tzv. ''sixt form college'', a razmišlja i o odlasku u umjetničku školu.<ref name="Ind170605" /> U dobi od 19 godina seli u [[Sheffield]],<ref name="ScM071007"/><ref name="NMESheffield">{{Citiranje weba |last=Daly |first=Rhian |date=4. ožujka 2020. |title=Listen to Róisín Murphy's "no frills" eight-minute disco track 'Murphy's Law' |url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-roisin-murphys-no-frills-eight-minute-disco-murphys-law-2620554 |access-date=28. rujna 2020. |website=[[NME]]}}</ref> gdje počinje odlaziti u noćne klubove i inspirirati se dizajnom [[Vivienne Westwood]] koji je vidjela u noćnom klubu ''Trash''. === Moloko === Godine 1994. Murphy na zabavi upoznaje Marka Brydona; upada mu s riječima »Sviđa li ti se moj uski džemper? Gle kako pristaje mom tijelu.«<ref name="AllM">{{Citiranje weba |last=Phares |first=Heather |title=Moloko Biography |url=https://www.allmusic.com/artist/moloko-mn0000487614/biography |access-date=10. studenoga 2014. |website=[[AllMusic]]}}</ref> Brydon dovodi Murphy u svoj ''Fon Studios'', isprobava njen glas na snimci i oduševljava se njenom teatralnom izvedbom. Počinju se viđati. Novoformirani ''Moloko'' potpisuje za ''Echo Records'' i 1995. izdaje svoj prvi album ''Do You Like My Tight Sweater?''<ref name="Ind170605"/> opisan kao spoj elemenata [[Trip hop|trip-hopa]] i [[funk]]a s [[Dance|elektronskom dance]] glazbom.<ref name="AllM" /> Nastavak ''I Am Not a Doctor'' pokrivao je sličan glazbeni teren,<ref name="AllM" /> a remiks Borisa Dlugoscha za pjesmu ''Sing It Back'' doživio je toliki međunarodni uspjeh da je dosad predstavljen na više od 110 kompilacijskih albuma.<ref name="ScM071007"/> U listopadu 2000. izašao je Molokov treći album ''Things to Make and Do'', za koji su upotrijebili više stvarnih instrumenata i aranžmane klavijaturista Eddieja Stevensa.<ref name="PopM270706">[https://www.popmatters.com/pm/music/reviews/3379/moloko-catalogue/ "Moloko: Catalogue"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080101153227/http://www.popmatters.com/pm/music/reviews/3379/moloko-catalogue/ |date=1. siječnja 2008. }} PopMatters, 27. srpnja 2006. Pristupljeno 22. srpnja 2009.</ref> Album je dospio na treće mjesto ljestvice ''UK Albums Chart'', a ''The Time Is Now'' postao je njihov najuspješniji britanski singl, dosegnuvši drugo mjesto.<ref name="EvHit">[http://everyhit.com/ "UK Top 40 Hit Database"] ''EveryHit.com''. Pristupljeno 22. srpnja 2009.</ref> Murphy i Brydon raskinuli su vezu, ali su bili ugovorno obvezani isporučiti daljnje albume. Nakon izdanja albuma ''Statues'' 2003. godine Brydon odustaje od promocije albuma pa većinu promocije Murphy obavlja sama.<ref name="Guard270505"/> Iako nije izdana nikakva službena izjava o budućnost ''Moloka'', Murphy je u intervjuu za magazin ''Q'' u svibnju 2005. izjavila: »Rastali smo se u dobrom odnosu nakon vrlo uspješne turneje. Rukovali smo se, rekli ''vidimo se poslije'' i od tada nismo razgovarali. Ne znam što Mark misli o ovoj ploči i što radi. Ne znam hoćemo li opet raditi zajedno. Ja osobno to ne želim.« === Samostalna karijera === [[Datoteka:Image-Roisin_Murphy_Orange_Music_Haifa_2005_01.jpg|mini| Murphy na ''Orange Music Experience Festivalu'' u [[Haifa|Haifi]] u Izraelu, u sklopu turneje ''Ruby Blue'' 27. lipnja 2005.]]Murphy se počela baviti solo radom još u Moloku, što je uključivalo njezin doprinos djelima drugih umjetnika. Svoj prvi službeni solo materijal snimila je 2004. s producentom Matthewom Herbertom, koji je prethodno radio remikse za Moloko.<ref name="snc">Bankole, Ade. [http://www.straightnochaser.co.uk/featuredetail.php?id=64 "Beautifully Flawed"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013162012/http://straightnochaser.co.uk/featuredetail.php?id=64|date=13 October 2007}}. ''Straight No Chaser''. Veljača 2005. Pristupljeno 8. listopada 2007.</ref> Nakon što je par snimio nekoliko pjesama, Murphy je otkrila da uživa u radu s Herbertom, a njezina izdavačka kuća ''Echo Records'' pustila ju je da radi slobodno bez ikakvog roka. Kada im je predstavila album, smatrali su ga čudnim i preložili joj da unese neke promjene kako bi bio prihvatljiviji za [[radio]]. Murphy je to odbila, navodeći da ona želi da bude što čišći. Poslije ju je izdavačka kuća podržala.<ref name="Ind170605"/> Murphy je svoj prvi solo album ''Ruby Blue'' objavila u lipnju 2005. godine. Za album su uzorkovani zvukovi koje stvaraju svakodnevni predmeti i radnje, uključujući kozmetiku, limene miševe, ples i ukrase.<ref name="BBC">[https://www.bbc.co.uk/radio4/womanshour/2005_24_mon_01.shtml "Why the ''Moloko'' singer decided to go solo"]. Woman's Hour. Pristupljeno 8. listopada 2007.</ref> Miješa elektronsku glazbu po kojoj je bio poznat Moloko s [[jazz]] i pop stilovima.<ref name="japan">Tartan, Suzannah. [http://search.japantimes.co.jp/member/member.html?fm20050529a1.htm "Diva sings hot and cold on solo debut"]. ''The Japan Times''. 29. svibnja 2005. Pristupljeno 7. listopada 2007.</ref> Iako je album bio komercijalni neuspjeh,<ref name="ukcharts2">[http://www.zobbel.de/cluk/CLUK_M.HTM "Chart Log UK: 1994–2006: M – My Vitriol"]. Zobbel.de. Pristupljeno 20. studenoga 2008.</ref> imao je uglavnom pozitivne kritike; [[Pitchfork Media]] nazvao ga je »savršenim — vrhunskom kombinacijom ljudske topline i tehnološkog znanja«.<ref name="pitchfork">Richardson, Mark. [http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/20255-ruby-blue "Róisín Murphy: Ruby Blue"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218105853/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/20255-ruby-blue|date=18 December 2008}}. [[Pitchfork Media]]. 8. srpnja 2005. Pristupljeno 7. listopada 2007.</ref> [[Datoteka:RoisinInSofia8.jpg|desno|mini| Murphy nastupa u [[Sofija|Sofiji]] u lipnju 2008.]] U svibnju 2006. Murphy je potpisala ugovor s EMI. Njezin prvi singl za izdavačku kuću, ''Overpowered'', objavljen je 2. srpnja 2007. Drugi singl, ''Let Me Know'', objavljen je u rujnu, a album nazvan ''Overpowered'' izašao je ubrzo nakon toga. Godine 2008. snimila je obradu pjesme Bryana Ferryja ''Slave to Love'' koja se pojavila u kampanji za kompaniju [[Gucci]]<ref name=":0"/> i bila objavljena na promotivnom singlu ''Movie Star''.<ref>{{Citiranje weba |title=Róisín Murphy - Movie Star / Slave To Love |url=https://www.discogs.com/R%C3%B3is%C3%ADn-Murphy-Movie-Star-Slave-To-Love/release/1540674 |access-date=2016-05-31 |website=Discogs}}</ref> Murphy je praizvela materijal u klubu ''SEone'' u Londonu 2009., izvodeći ''Momma's Place'' i ''Hold up Your Hands'', a premijerno je predstavila singl ''Orally Fixated'' na svojoj [[Myspace]]-stranici u studenom 2009. godine. Od 2010. do početka 2013. Murphyjina jedina izdanja bila su na snimkama drugih umjetnika. U svibnju 2014. objavila je EP ''Mi Senti'' na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]] sa šest pjesama.<ref>{{Citiranje weba |date=14. travnja 2014. |title=Róisín Murphy – 'Ancora Tu' • Nialler9 |url=http://nialler9.com/roisin-murphy-ancora-tu/ |access-date=21. kolovoza 2014. |publisher=Nialler9.com}}</ref> Njezin treći studijski album ''Hairless Toys'' uslijedio je 2015. godine, uz pozitivne kritike.<ref name="MC">{{Citiranje weba |title=Reviews for Hairless Toys by Róisín Murphy |url=http://www.metacritic.com/music/hairless-toys/roisin-murphy |url-status=live |access-date=8. svibnja 2015. |publisher=CBS Interactive}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=16. veljače 2015. |title=Róisín Murphy's new single 'Gone Fishing', new album |url=https://soundcloud.com/miss-roisin-murphy/gone-fishing/s-jUKBs |access-date=16. veljače 2015. |publisher=Róisín Murphy's official Soundcloud}}</ref> Album ''Take Her Up to Monto''<ref>{{Citiranje weba |title=Róisín Murphy: 'Here I am. Warts and all' |url=https://www.irishtimes.com/culture/music/r%25C3%25B3is%25C3%25ADn-murphy-here-i-am-warts-and-all-1.2713856 |access-date=2016-09-27 |website=Irishtimes.com |language=en-US}}</ref> iz srpnja 2016. snimljen je tijekom sesija za ''Hairless Toys'', a uključivao je dugogodišnjeg suradnika i producenta Eddieja Stevensa.<ref>{{Citiranje weba |title=Róisín Murphy Announces New Album Take Her Up To Monto, Shares "Mastermind" |url=https://pitchfork.com/news/64910-roisin-murphy-announces-new-album-take-her-up-to-monto-shares-mastermind-listen/ |access-date=29. lipnja 2016. |website=[[Pitchfork Media |Pitchfork]]}}</ref><ref name="fact">{{Citiranje weba |last=Lobenfeld |first=Claire |title=Róisín Murphy announces Take Her Up to Monto, shares track 'Mastermind' |url=http://www.factmag.com/2016/04/19/roisin-murphy-mastermind/ |url-status=live |access-date=29. lipnja 2016. |website=Fact}}</ref> Naziv ''Monto'' potječe iz istoimene [[Irski folk|irske narodne]] pjesme koju su [[1960-ih]] popularizirali [[The Dubliners]], a koju je Murphyjin otac njoj pjevao kao djetetu.<ref name="promotion">{{Citiranje weba |title=Press Release: RÓISÍN MURPHY – TAKE HER UP TO MONTO [PLAY IT AGAIN SAM/PIAS] (OUT FRIDAY, 8 JULY 2016) |url=http://mushroompromotions.com/bios/album-bio-roisin-murphy-take-her-up-to-monto-play-it-again-sampias-out-friday-8-july-2016/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160820104216/http://mushroompromotions.com/bios/album-bio-roisin-murphy-take-her-up-to-monto-play-it-again-sampias-out-friday-8-july-2016/ |archive-date=20. kolovoza 2016. |access-date=29. lipnja 2016. |website=Mushroompromotions.com}}</ref> Tijekom 2018. Vinyl Factory izdao je seriju od četiri diska u produkciji baltimoreskog pionira house glazbe Mauricea Fultona. Singl ''Murphy's Law'' objavljen je 4. ožujka 2020.<ref name="Johnston2020">{{Citiranje weba |last=Johnston |first=Kathleen |date=2020-03-13 |title=Róisín Murphy: 'Hell, yes. I've come home' - British GQ |url=https://www.gq-magazine.co.uk/culture/article/roisin-murphy-interview |access-date=2020-05-24 |website=British GQ}}</ref> Svoj peti solo album ''Róisín Machine'' s deset pjesama Murphy je objavila 2. listopada 2020.<ref>{{Citiranje weba |last=Minsker |first=Evan |title=Róisín Murphy Announces New Album Róisín Machine, Shares Song |url=https://pitchfork.com/news/roisin-murphy-announces-new-album-roisin-machine-shares-song-listen/ |access-date=2020-08-04 |website=Pitchfork.com |language=en-us}}</ref> == Stil == ''Electronic Beats'' opisao je Murphy kao istinsku kraljicu art-popa, napisavši da je njezin senzualni i zloslutni učinak raštrkan po raznim žanrovima i raspoloženjima. [[AllMusic]] opisao je njenu glazbu kao kao pop koji je spojio utjecaje [[Disco|diska]] i [[dixieland]]a.<ref name="allmusic1">{{Citiranje weba |author=Heather Phares |date=1973-07-05 |title=Róisín Murphy &#124; Biography |url=https://www.allmusic.com/artist/r%C3%B3is%C3%ADn-murphy-mn0000255051/biography |accessdate=2015-07-17 |work=[[AllMusic]]}}</ref> [[Australija|Australsko]] izdanje ''OutInPerth'' nazvalo ju je irskom kraljicom [[Avangarda|avangarde]].<ref name="outinperth">{{Citiranje weba |author=Hill |first=Leigh |title=Róisín Murphy announces new album; releases 'Mastermind' |url=http://www.outinperth.com/roisin-murphy-announces-new-album/ |url-status=live |accessdate=30. lipnja 2016. |work=OutInPerth}}</ref> Časopis Drowned in Sound napisao je da je spojila pop, [[House glazba|house]] i disco s avangardnim senzibilitetom i zadivljujućim vizualnim učinkom koji mijenja oblik i koji nikad ne prestaje provocirati.<ref name="dis">{{Citiranje weba |author=Zevolli |first=Giuseppe |title=Ive always been in control: DiS Meets Róisín Murphy |url=http://drownedinsound.com/in_depth/4150192-i-ve-always-been-in-control---dis-meets-r-is-n-murphy |url-status=dead |accessdate=5. srpnja 2016. |work=Drowned in Sound |archive-date=6. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706163243/http://drownedinsound.com/in_depth/4150192-i-ve-always-been-in-control---dis-meets-r-is-n-murphy}}</ref> Kritičar Mark Fisher smjestio je njezinu glazbu u [[Glam rock|glam]] lozu koja uključuje [[Roxy Music]], [[Grace Jones]] i [[novi romantizam]].<ref name="Fisher">{{Citiranje časopisa |author=Fisher |first=Mark |date=7. studenoga 2007. |title=Glam's Exiled Princess: Roisin Murphy |url=http://www.factmagazine.co.uk/da/64007 |journal=Fact |accessdate=23. studenoga 2015. |archive-date=10. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071110153852/http://www.factmagazine.co.uk/da/64007 |url-status=dead}}</ref> Zvuk Molokovih ranih djela inspirirao se [[Elektronička glazba|elektroničkim]] i trip hop utjecajima prije nego što je prešao na organskiji zvuk.<ref>{{Citiranje novina |date=6. listopada 2007. |title=Murphy's Law – Music |work=The Scotsman |url=http://www.scotsman.com/lifestyle/music/news-and-features/murphy-s-law-1-1426272 |accessdate=7. kolovoza 2013.}}</ref> Murphy ima vokalni opseg [[Alt|kontralta]],<ref>{{Citiranje weba |author=&nbsp;~ Roisin Murphy&nbsp;Audio CD |title=Ruby Blue: Roisin Murphy: Amazon.ca: Music |url=https://www.amazon.ca/Ruby-Blue-Roisin-Murphy/dp/B0009I477U |accessdate=8. lipnja 2012. |publisher=Amazon.ca}}</ref> od A2 do H5, i boju koju opisuju kao ''jazzy''.<ref>{{Citiranje weba |date=14. listopada 2008. |title=Róisín Murphy takes her turn |url=http://www.gay.net/entertainment/2008/10/r%C3%B3is%C3%ADn-murphy-takes-her-turn.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927004946/http://www.gay.net/entertainment/2008/10/r%C3%B3is%C3%ADn-murphy-takes-her-turn.html |archivedate=27. rujna 2013. |accessdate=7. kolovoza 2013. |publisher=Gay.net}}</ref> Prvi koji su na nju ostavili dojam bili su Kim Gordon iz [[Sonic Youth]]a i Kim Deal iz Pixiesa. [[Iggy Pop]] također ju je nadahnuo energijom koju daje nesebično.<ref name="guardian">{{Citiranje weba |date=10. svibnja 2009. |title=Roisin Murphy: The drama queen |url=https://www.theguardian.com/music/2009/may/10/roisin-murphy-shows-dramatic |accessdate=2. lipnja 2020. |publisher=The Guardian}}</ref> Izjavila je da su njezini najveći uzori ''Siouxsie Sioux'', [[Grace Jones]] i [[Björk]].<ref name="Matronic">{{Citiranje weba |date=13. svibnja 2020. |title=Roísín Murphy on the women that inspired her [video interview] BBC Radio 2 |url=https://twitter.com/BBCRadio2/status/1260580054188412933 |accessdate=13. svibnja 2020. |publisher=Tweeter}}<br /><br />{{Citiranje weba |date=13. svibnja 2020. |title=Roísín Murphy on the women that inspired her [video interview] BBC Radio 2 |url=https://www.facebook.com/watch/?v=566494037580979 |accessdate=13. svibnja 2020. |publisher=Facebook}}</ref> Također su je nadahnule talijanske pjevačice kao što su Mina i Patty Pravo zbog načina kojim bi ovladale pozornicom kad bi se kretale. == Osobni život == Murphy ima kćer Clodagh rođenu 2009. u vezi s umjetnikom Simonom Henwoodom. Od 2019. u vezi je sa Sebastianom Properzijem<ref>Nick Duerden, [https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/rosn-murphy-sing-it-back-again-9364811.html "Roísín Murphy: Sing it back again"], ''The Independent'', 14. svibnja 2014.</ref> s kojim je dobila drugo dijete, sina Tadhga, rođenog u rujnu 2012. Živi između [[London]]a i Irske.<ref>{{Citiranje weba |title=Roisin Murphy on podcasting, her new LP and returning to Dublin |url=https://www.youtube.com/watch?v=690VCH-CbCE |access-date=28. kolovoza 2020. |publisher=[[YouTube]]}}</ref> == Diskografija == * ''Ruby Blue'', 2005. * ''Overpowered'', 2007. * ''Hairless Toys,'' 2015. * ''Take Her Up to Monto'', 2016. * ''Róisín Machine'', 2020. * ''Hit Parade'', 2023. == Izvori == {{Izvori|30em}} == &nbsp;Vanjske poveznice == * {{Službena|http://www.roisinmurphyofficial.com|Róisín Murphy}} * {{Službena|http://www.moloko.co.uk|Moloko}} * {{YouTube|Róisín Murphy}} {{GLAVNIRASPORED:Murphy, Róisín}} [[Kategorija:Irski glazbenici]] fccis0ulcmo6scwwnkzi9a6d4lqu71e 0 722489 7625354 7615819 2026-10-27T21:00:14Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625354 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Todor Švrakić |slika = Todor Švrakić.jpg |veličina = 220px |opis = |rođenje = [[8. ožujka]] [[1882.]] |mjesto rođenja=[[Prijedor]] |smrt = [[5. prosinca]] [[1931.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |nacionalnost = |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Todor Švrakić''' ([[Prijedor]], [[10. ožujka]] [[1882.]]<ref name="EN">''Narodna encikopedija, St. Stanojević, Zagreb, 1925. – 1929.''</ref> – [[Sarajevo]], [[5. prosinca]] [[1931.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je slikar srpskog podrijetla. Prvi je školovani slikar sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Životopis == [[Slika:Ismet Mujezinović, Roman Petrović, Todor Švrakić, Mario Mikulić, Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|270px|Spomen-ploča Todoru Švrakiću, [[Roman Petrović|Romanu Petroviću]], [[Ismet Mujezinović|Ismetu Mujezinoviću]] i [[Mario Mikulić (slikar)|Mariju Mikuliću]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Todor Švrakić je rođen 1882. godine u [[Prijedor]]u, u siromašnoj [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskoj srpskoj]] zanatskoj obitelji. Kao sin drvodjelje, sa 16 godina odlazi u [[Beograd]] gdje pohađa privatnu slikarsku školu Riste i Bete Vukanović. Obrazovao se i u Umjetničkoj školi u Beogradu, smještenoj u Gospodar Jevremovom konaku. Usavršavanje je produžio kod Paje Jovanovića u Beču, i kasnije u [[Prag]]u i [[Pariz]]u.<ref>Pravda, Beograd 27. studenog 1927.</ref> Bio je stipendista sarajevske [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|Prosvjete]] na Umjetničkoj akademiji u Pragu.<ref>Risto Besarović: "Iz kulturne i političke istorije Bosne i Hercegovine", Sarajevo 1966.</ref> Sa kolegama sa praške akademije, Perom Popovićem i Brankom Radulovićem, priredio je 1907. godine zajedničku izložbu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bilo je još nekoliko njegovih samostalnih izložbi, poput one u rodnom Prijedoru kolovoza 1910. godine. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je član društva Medulić, sa kojim je izlagao u [[Zagreb]]u, krajem iste 1910. godine. Izlagao je 1911. godine u Pragu, i na svim izložbama Medulića, zatim u [[Rim]]u 1911. godine za paviljon [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]<ref>{{Cite journal|last=Elezović|first=Zvezdana|date=2009|title=Kosovske teme paviljona Kraljevine Srbije na međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine|url=|journal=Baština|volume=27|pages=|via=}}</ref> i na svim [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskim]] izložbama u to vrijeme. Radio je kompozicije portrete i pejzaže, od kojih je najpoznatiji zvanični i jedini portret [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]]. Otvorio je svoju privatnu slikarsku školu u Sarajevu. Studenog 1927. godine Švrakić je u Novinarskom domu u Beogradu priredio izložbu svojih akvarela. Radovi su se odnosili na "divote" Južne Srbije. Na godišnjoj izložbi društva Lade 13. ožujka 1932. godine publika je imala priliku da vidu njegovu posmrtnu kolekciju.<ref>Vreme, 8. ožujka 1932.</ref> Istu je činilo 20 radova, uglavnom akvarela na kojima je umjetnik prikazao folkorni karakter [[Bošnjaci|muslimanskih]] krajeva [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i Južne [[Srbija|Srbije]]. Švrakić je značajan za [[etnologija|etnologiju]], jer je na svojim tematskim ciklusima vjerno, upečatljivo prikazao tadašnji narodni život U Bosni, Južnoj Srbiji, Toplici, Đerdapu i Istočnoj Srbiji i ostalim krajevima Jugoslavije. Samostalno je izlagao u Beogradu (1913., 1971.), Sarajevu (1919., 1920., 1923., 1969.), Novom Sadu (1919.) i Somboru (1919., 1922., 1923.).<ref>{{cite web |url=https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/|title=Švrakić, Todor |publisher=ugbih.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Radio je kao predavač u srednjim školama u Sarajevu i [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{cite web |url=https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/|title=Švrakić, Todor |publisher=ugbih.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Godine 1930. on je učitelj vještina u [[Prva gimnazija u Sarajevu|Prvoj muškoj gimnaziji]] u Sarajevu.<ref>Prosvetni glasnik, Beograd 1. prosinca 1930.</ref> Unaprijeđen je u nastavnika druge grupe, druge kategorije. Bilo je to pred smrt početkom prosinca 1931. godine. Tu u Sarajevu u ulici koja je nosila njegovo ime, bio mu je stan, u kojem je stvarao i umro. Bio je oženjen Bosiljkom, nastavnicom građanskih škola, sa kojim je imao sina Mirka, psihijatra psihoanalitičara. Supruga je nakon njegove smrti prešla sa službom iz Sarajeva u Beograd. Preminuo je u Sarajevu 5. prosinca 1931. godine. == Galerija == <center> <gallery> Todor Švrakić Sarajevo.jpg|Sarajevo Todor Švrakić - Morske hridi, 1920.jpg|Morske hridi, 1920. Todor Švrakić - Prelazak preko Albanije, 1921.png|Prelazak preko Albanije, 1921. Todor Švrakić - Šuma, 1925.jpg|Šuma, 1925. Todor Švrakić (1882-1931) - Kosac.jpg|Kosac Todor Švrakić - Mučenici za slobodu.png|Mučenici za slobodu </gallery> </center> == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske povezice == * [https://ugbih.ba/2020/09/15/svrakic-todor/ Todor Švrakić] {{GLAVNIRASPORED:Švrakić, Todor}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Prijedor]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] o7io1ajbayn45xstvsxa4oq42e66bag 0 724743 7624981 7211440 2026-10-27T12:12:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7624981 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pterocephalidium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Dipsacales]] | familia = [[Caprifoliaceae]] | subfamilia = [[Dipsacoideae]] | tribus = [[Pterocephalidieae]] | genus = '''''Pterocephalidium''''' | genus_autorstvo = G.López | species = ''P. diandrum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pterocephalidium diandrum'' | dvoimeno_autorstvo = (Lag.) G.López }} '''''Pterothamnus''''' je monotipski rod [[Češljugovke|češljugovki]] smješten u tribus ''[[Pterocephalidieae]]'', dio porodice [[Kozokrvnice|kozokrvnica]]. Jedina vrsta je ''P. diandrum'', zeljasta biljka sa [[Iberski poluotok|Iberskog poluotoka]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:925036-1-1 Plants of the World online] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 10. srpnja 2022.</ref> == Sinonimi == * ''Pseudoscabiosa diandra'' <small>(Lag.) Greuter & Burdet</small> * ''Pterocephalus diandrus'' <small>(Lag.) Lag.</small> * ''Scabiosa brevis'' <small>D.Dietr.</small> * ''Scabiosa diandra'' <small>Lag.</small>, bazionim * ''Scabiosa divaricata'' <small>E.D.Clarke</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi češljugovki]] [[Kategorija:Pterocephalidieae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] ghgsadgeb675rx9vc4wmy7keynb2y47 0 724895 7625054 7488645 2026-10-27T13:29:39Z Jelacic2000 370849 7625054 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik |Ime =Goran Rem |slika = Rem1.jpg |veličina = |opis slike=Goran Rem |rođenje =1958. |zanimanje =književnik, profesor književnosti, teoretičar i povjesničar umjetnosti }} '''Goran Rem''' ([[Slavonski Brod]], 12. studenog 1958.) hrvatski je [[književnik]], profesor književnosti na [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofskom fakultetu u Osijeku]], teoretičar i povjesničar umjetnosti.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Goran Rem|url=https://goran-rem.ffos.hr/|access-date=2022-09-05|language=hr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Goran Rem|url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/goran-rem|access-date=2022-09-05|website=dhk.hr|archive-date=28. srpnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728112609/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/goran-rem|url-status=dead}}</ref> == Životopis == Otac mu je književnik i autor književne te kazališne kulture Istočne Hrvatske Vladimir Rem.<ref name=":1" /> Vladimir Rem 1967. postaje ravnatelj kazališta u Vinkovcima, mijenja ime u "Kazalište Joze Ivakića" i osniva "Ogranak Vinkovci", prvi ogranak Društva hrvatskog književnika. Goran Rem pohađa gimnaziju Matija Antun Reljković od 1973. do 1977. i maturira kod profesorice Milke Tvrdeić radom Ljubav u lirici [[Stanko Vraz|Stanka Vraza]] i [[Tin Ujević|Tina Ujevića]]. U Osijeku upisuje studij jugoslavistike s vinkovačkom općinskom nagradnom stipendijom Studentska umjetnička nagrada Josip Kozarac za zbirku pjesama Ženitva. Nakon završenog studija jugoslavistike 1981., upisuje i postdiplomski studij komparatistike u [[Zagreb|Zagrebu]], kojega završava u klasi akademika Miroslava Šicela, s temom Aspekti metajezičnosti u suvremenome hrvatskome pjesništvu. Disertacijski rad Intermedijalnost u suvremenome hrvatskome pjesništvu brani 1996., kod mentora Cvetka Milanje. Otac je književnice, komunikologinje i hebraistice kćerke [[Paula Rem|Paule]] i sina studenta matematike Benjamina. Supruga Slađana Rem je kroatistica i školska knjižničarka.<ref name=":1" /> == Profesionalna i akademska djelatnost == Od 1981. do 1990. radi u osnovnim i srednjim školama Vinkovaca i Osijeka. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] pokreće jednogodišnji umjetnički projekt ''Noise Slawonische Kunst''<ref name=":0" /> s trideset i šest hrvatskih umjetnika i kulturnjaka (od 27. lipnja 1991. do 27. lipnja 1992.). Srpnja 1992. zapošljava se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (danas [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet Osijek]]). Godine 2009. postaje redoviti profesor nove hrvatske književnosti, a od 2014. redoviti profesor u trajnom zvanju. Predaje hrvatsku književnost od romantizma do danas i uvod u studij književnosti, a na doktorskim studijima kolegije Rock lirika i Hrvatsko pjesništvo trećeg milenija. Supokretač je interdiscipline mediostilistike. Obavljao je funkcije voditelja Katedre kroatistike dislociranog studija Hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva u Vinkovcima, voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i prodekana za znanstveno-istraživački rad. Šef je Katedre za hrvatsku književnost (2012. - 2022.) odnosno redoviti profesor u trajnom zvanju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Znanstveni fokus mu je na povijesti književnosti. Objavio je preko trideset knjiga, od čega 20 znanstvenih, 9 stručnih, 3 udžbenika, stotinjak znanstvenih radova i više stotina stručnih radova. == Kultura i umjetnost == Od 1977. aktivan je u različitim područjima umjetnosti i kulture. Autor je i suautor medijskih radova iz područja filma, likovnosti, glazbe i kazališta. 1982. postaje voditelj književne tribine Studentskog kulturno-umjetničkog centra u Osijeku, koja od 1984. djeluje u sklopu projekta Quorum.<ref>{{Citiranje weba|title=Remova poezija u dobrom društvu američkih klasika|url=https://www.vecernji.hr/kultura/remova-poezija-u-dobrom-drustvu-americkih-klasika-1311331|access-date=2022-09-05|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Suautor je ratnih kulturno-umjetničkih projekata ''Noise Slawonische Kunst''<ref>{{Citiranje weba|title=Rem: Sa svojim snovima i zbiljom djeca nas čuvaju od cinične scene života|url=http://www.glas-slavonije.hr/344950/5/Rem-Sa-svojim-snovima-i-zbiljom-djeca-nas-cuvaju-od-cinicne-scene-zivota|access-date=2022-09-05|website=Glas Slavonije|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Avangardni osječki pokret u osvit rata: I dok su padale granate, kulturnjaci su ustrajali|url=https://www.vecernji.hr/kultura/avangardni-osjecki-pokret-u-osvit-rata-i-dok-su-padale-granate-kulturnjaci-su-ustrajali-1540839|access-date=2022-09-05|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> i ''Dokumenti,'' ''27. lipnja raskrižje na Klajnovoj''. 2003. godine, Dječje kazalište u Osijeku postavlja njegov igrokaz ''Pobuna junakinja.'' Suautor je medijskih projekata s Ivanom Faktorom (''Psi I'' i ''Psi II'') i Ivanom Šeremetom (likovno-pjesnička mapa ''Nikada i sad''). Sudjeluje u projektima Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. S Paulom Rem, 2018. godine postavlja projekt ''Intimacy'' u suradnji s dvadeset umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske te SAD-a. Godine 2026. sudjeluje u međunarodnom konceptualnom projektu Lele B. Njatin <ref>{{Citiranje weba|title=Paula i Goran Rem u projektu konceptualne umjetnice Lele B. Njatin |url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/10/13/paula-i-goran-rem-u-projektu-konceptualne-umjetnice-lele-b-njatin-791494/|access-date=2026-10-27|website=www.glas-slavonije.hr|language=hr}}</ref>. Urednik je i prireditelj časopisa, umjetničkih projekata, pjesničkih i znanstvenih knjiga, antologija, panorama i monografija. 1981./82. djeluje kao glavni urednik časopisa ''Rijek'' – prvog istočnohrvatskog studentskog periodika za kulturu i književnosti (uz Darka Vukovića, Delimira Rešickog i Stanka Dabića).<ref name=":0" /> 1980-ih i 1990-ih godina u uredništvu je projekta ''Quorum'' i zatim Književne revije.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> U uredništvu je znanstvenoga časopisa ''Anafora''. Urednik je i prireditelj u knjižnicama ''Slavonica'' u 100 knjiga, ''Croatica'', ''Brodski pisci'', ''Čuvari buke'' i ''Knjižnici Pjesničkih susreta u Drenovcima''. Objavljuje u području medijalne, izvedbovne i tekstualne umjetnosti. Potpisuje reprint pjesničke zbirke ''Đerdan'' Josipa Stošića, u Disputu. Prireditelj je dvaju svezaka izabranih eseja Bore Pavlovića, izbor iz poezije Milorada Stojevića, trotomno izabranih eseja, studija i kritika [[Branimir Donat|Branimira Donata]] ''Prakseologija hrvatske književnosti''. Uređuje knjižnicu ''Pannonius'' u Ogranku DHK slavonsko-baranjsko-srijemskom te knjižnicu ''Urbani Šokci'' i ''Matošev milenij.'' Od 2026. godine, uređuje časopis Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika, Književna riječ. Član je prosudbenih povjerenstava za dodjelu književnih i znanstvenih nagrada – Goranovog proljeća, Kvirinovih susreta, Pjesničkih susreta u Drenovcima, Cesarićevih dana, Dana Josipa i Ivana Kozarca te Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara te u HRZZ i [[Ministarstvo kulture RH|Ministarstvu kulture RH]]. == Bibliografija == '''Knjige poetskih tekstova''' * ''Ženitva'' (pjesme), UPAH, Vinkovci / Zagreb, 1977./1979. * ''Post ili past'' (poetski tekstovi), IC Revija, Osijek, 1985. * ''Agregacija slova'' (poetski tekstovi), Quorum, Zagreb, 1985. * ''Jesenji metak'' (poetski tekstovi ), Mali katalog poezije, Osijek, 1985. * ''Dobre oči tvoje'' (poetski tekstovi), Meandar, Zagreb, 1996. * ''Intima'' (poetski tekstovi), Subjekt, Osijek, 2005. * ''Film'' (poetski tekstovi), DHK, Zagreb, 2005. * ''Nikada i sad'' (poetski tekstovi), Mendar media, Zagreb, 2006.<ref>{{Citiranje weba|title=Pogo i tekst – Meandar Media|url=https://meandar.hr/proizvod/pogo-i-tekst/|access-date=2022-09-05|language=hr}}</ref> * ''Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju: lirika'', DHK, Zagreb, 2011. * ''Pauline pjesme u prozi – ja sam Saga'': tekstovi, Meandar, Zagreb, 2017. * ''I tvoja je sjena lijepa'', web knjižnica Ane Horvat - Hrvatska ljubavna lirika, 2020.<ref>{{Citiranje weba|last=Špišić|first=Davor|title=Kako je osječki pjesnik, esejist i sveučilišni profesor izdao digitalnu ljubavnu pjesmaricu|url=https://www.telegram.hr/kultura/kako-je-osjecki-pjesnik-esejist-i-sveucilisni-profesor-izdao-digitalnu-ljubavnu-pjesmaricu/|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2022-09-05|website=Telegram.hr|language=hr}}</ref> * ''Malo prije svega odavno smo'' (poetski tekstovi), Meandar Media, Zagreb, 2024. '''Medijski radovi''' * Plakat-pjesma ''Sonic Youth'', intervencija, STUC Osijek, 1985. * ''Kaspar Hauser'', koncertna izvedba i koncepcija multiredateljske predstave u pet postava (Katja Šimunić , Vladimir Stojsavljević, Milan Živković MŽ, [[Boris Bakal]], Slobodan Beštić) , STUC, Osijek 1990. * ''Izvedba'', koncept i postav, multimedijski scenski rad za pet gitara, pet recitatora, motor i kontejner, STUC, Osijek 1990. * ''Slavonska krv'', audio performens, govor mimo intervjua, Radio 101, Zagreb, listopad 1991. * ''Dvogled, Nikada i sada'', mapa s Ivanom Šeremetom, Galerija S/Horetzky, Koprivnica/Zagreb 2000. * ''Psi I'', instalacija, s Ivanom Faktorom, GLUO, 2001. * ''Psi II'', instalacija i CD, s Ivanom Faktorom/Darkom Jerkovićem, Vlastimirom Kusikom, Krunoslavom Stipeševićem, Delimirom Rešickim, GLUO, 2003. * ''Pobuna junakinja'' (interdramski tekst, izveden u režiji Jasmina Novljakovića), Dječje kazalište u Osijeku, 2003. * ''Rock'n'rat'', Zoran Jačimović fotografije, Goran Rem ''tekstići'', Galerija likovnih umjetnosti, Osijek 2011., Šimunić<ref>{{Citiranje weba|title=Remova poezija u dobrom društvu američkih klasika|url=https://www.vecernji.hr/kultura/remova-poezija-u-dobrom-drustvu-americkih-klasika-1311331|access-date=2022-09-05|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> * ''Intimacy'', triptih uglazbljenih poetskih tekstova, s prijevodima Ksenije Mitrović, readingom Paule Rem i skladateljem Jimom Gardnerom aka Jr. James&The Late Guitar, Sjeverna Karolina 2019.<ref>{{Citiranje weba|last=Jr. James|date=2019-01-30|title=INTIMACY (three by Goran Rem)|url=https://poetrydna.com/2019/01/30/intimacy-three-by-goran-rem/|url-status=live|access-date=2022-07-13|website=Poetry DNA|language=en}}</ref> '''Nagrade''' * ''Studentska umjetnička nagrada Josip Kozarac'', Vinkovci 1978''.'' * ''Sedam sekretara SKOJ-a'', za studiju o Radovanu Pavlovskom, Zagreb 1986., * ''Državna [[Nagrada "Fran Galović"]] za najbolje zavičajno djelo'' 2000. godine za knjigu ''Osječka čitanka'' /autorstvo uz Helenu Sablić Tomić/, * Nagrada ''Dana Josipa i Ivana Kozarca'' za znanstvenu knjigu godine ''Slavonski tekst hrvatske književnosti'' /autorstvo s Helenom Sablić Tomić/, Vinkovci 2003., * Državna godišnja ''Nagrada Jerzego Skowronka'' za najbolje djelo izvanruske slavistike objelodanjeno u Poljskoj, Krakow 2006., za knjigu ''Widzieć Chorwację''. Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990.-2005., Oprac. Krystyna Pieniążek-Markowić, Goran Rem, Bogusław Zieliński, * Državna nagrada ''Julije Benešić'' za kritičarsku knjigu godine, ''Retorika kritike'', Đakovo 2010., * Godišnje priznanje Županije osječko-baranjske za znanstveni rad, Osijek 2011., * Nagrada ''Dana Josipa i Ivana Kozarca'', za znanstvenu knjigu godine, ''Poetika buke – antologija slavonskog ratnog pisma'', Vinkovci 2011., * Povelja ''Srebrne svirale'' za životno djelo, Slavonski Brod 2017. * Dragutin Tadijanović, nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 2025. godine, za zbirku pjesama ''Malo prije svega odavno smo'', Meandar Media, Zagreb 2024. <ref>{{Citiranje weba|title=IZVJ_HAZU_2025_SAZETAK |url= https://sabor.hr |access-date=2026-10-27|website=https://sabor.hr|language=hr}}</ref>. '''Utjecaj na razvoj znanstvene humanistike''' * Inauguracija termina ''metajezično pjesništvo'' za liriku koja je konceptualno osviještena. (''Poetika brisanih navodnika'', biblioteka Znaci, Zagreb 1988.) * Inauguracija termina ''intermedijalno pjesništvo'' za liriku koja je intenzivno osjetljiva u odnosima s drugim umjetnostima. (''Koreografija teksta'' I i II, knjižnica Intermedija, Zagreb 2003. * Izvedba znanstvenog skupa i 5 komplementarnih zbornika  ''Međunarodni znanstveni skup Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig - Boro Pavlović, postmodernitet'' - Osijek, Vinkovci, Budimpešta, Pečuh, Poznanj1999.-2012. * Inauguracija termina ''panonizam'', kao stilističke metastrukture u književnosti panonskoga geokulturnog polja. (''Panonizam hrvatskoga pjesništva'' I i II, Budimpešta/Osijek, Sveučilište u Budimpešti/Sveučilište u Osijeku, 2012.) * Bilateralni Project ''Baranya and Slavonia'', Osijek-Pečuh, od 1997. do 2012., s jedanaest objavljenih reciprocitetnih autorskih znanstvenih monografija (s Helenom Sablić Tomić, Zoltanom Medveom i Zoltanom Agostonom). * Projekt ''Cvelferica'' Gorana Rema sa suradnicima kategorizira i znanstveno opisuje korpus književnoga, znanstvenoga i kulturnog teksta cvelferskoga prostora u rasponu od tristo godina. Evociranjem povijesno-vojne terminologije u naslovu projekta (''Cvelferija'') evocira se tradicijski identitet cvelferskoga prostora kao ishodište znanstvenoga bavljenja tom građom. Riječ je o geografskom prostoru što obuhvaća devet posavskih istočnohrvatskih sela – Rajevo Selo, Posavske Podgajce, Gunju, Drenovce, Đuriće, Vrbanju, Račinovce, Soljane i Strošince. Projekt ''Cvelferica,'' realiziran u šest knjiga – studija projekta, tradicijsko pismo, proza, poezija i metapismo te drama uz završni udžbenik Sinegdoha – omogućuje: metodološki i spoznajni prinos hrvatskoj književnoj povijesti, književnoj teoriji, folkloristici, etnologiji i kulturnoj antropologiji, književnoj kritici te književnoj i medijskoj stilistici.<ref>{{Citiranje weba|title=Cvelferica: U šestoknjižnome čudu uskrsnuo i Satan Panonski|url=http://www.glas-slavonije.hr/304124/11/Cvelferica-U-sestoknjiznome-cudu-uskrsnuo-i-Satan-Panonski|access-date=2022-09-05|website=Glas Slavonije|archive-date=13. srpnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220713142743/http://www.glas-slavonije.hr/304124/11/Cvelferica-U-sestoknjiznome-cudu-uskrsnuo-i-Satan-Panonski|url-status=dead}}</ref> '''Monografije (izbor)''' * ''Poetika brisanih navodnika'' (studija), Znaci-Cekade, Zagreb, 1988. * ''Zadovoljština u tekstu'' (kritika), Quorum, Zagreb, 1989. * ''Čitati Hrvatsku'' (esej-kolumne), Durieux, Zagreb, 1994. * ''Slavonsko ratno pismo'' (studija), MH Osijek/MH Slavonski Brod/ MH Vinkovci Osijek/Slavonski Brod/Vinkovci, 1997. * ''Osječka čitanka'' (s Helenom Sablić Tomić), MH Osijek, Osijek, 1999. * ''Puut nebeski – đakovačka čitanka'' (s Helenom Sablić Tomić) MH Đakovo, Đakovo, 2000. * ''Slavonski tekst hrvatske književnosti'' (s Helenom Sablić Tomić), znanstvena povjesnica Matica hrvatska, Zagreb, 2003. * ''Koreografija teksta I'' (pjesništvo iskustva intermedijalnosti, studija), Meandar Zagreb, 2003. * ''Koreografija teksta II'' (antologija, biobibliografije-dokumentacija), Meandar, Zagreb, 2003. * ''Widzieć Chorwację''. ''Panorama chorwackiej literatury i kultury'' (1990-2005) (na poljskom/autor-prireditelj s Krystynom Pieniążek- Marković i Bogusławom Zielińskim), Sveučilišta Adama Mickiewicza, Poznanj, 2005. * ''Šokačka čitanka'' (s Helenom Sablić Tomić), Matica hrvatska Osijek/Šokačka grana, Osijek, 2006. 12. ''Tijelo i tekst.'' Studija., Matica hrvatska Osijek, Osijek 2008. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]] {{DEFAULTSORT:Rem, Goran}} ryuxf8fla11yl1edt7rj9dgsxgkgzbr 0 725368 7625360 7623045 2026-10-27T21:06:22Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625360 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adolf Lüben Der Wilddieb.jpg|mini|''Krivolovac'' na slici Adolfa Lübena iz oko 1898. (ulje na platnu, 32 x 102 cm, Glaspalast München).]] '''Krivolov''' ili '''lovni kriminal''' je protuzakoniti [[lov]], [[ribolov]] ili hvatanje [[divlje životinje|divljih životinja]]. '''Krivolovci''' koji se bave krivolovom su se povijesno nazivali i lovokradicama, kradljivcima divljači, lovcima-pljačkašima ili lukavcima (njem. ''Schwarzgeher''). Krivolov može biti nezakonit zbog: * Lov ili ribolov izvan zakonom utvrđene sezone ([[lovostaj]]). * Krivolovac nema dozvolu. * Životinja se nalazi u zabranjenom području. * Pravo na lov na tu životinju netko polaže. * Naprava koja se koristi je nezakonita, ili * Sredstva koja se koriste su nezakonita (npr. zamke, reflektori za omamljivanje ili paraliziranje jelena ili zečeva ili eksplozivi za ubijanje ribe). * Životinja ili riba je zaštićena zakonom ili je navedena kao [[ugrožena vrsta]]. * Životinju ili biljku označio je [[lovočuvar]]. [[UN]] su u svom dokumentu „Petnaest ciljeva održivog razvoja” (''Sustainable Development Goal 15'' ili ''SDG 15'') u članku 15.7 naglasili važnost održive uporabe lovišta, koje se sastoji i u „hitnom djelovanju za okončanjem krivolova i nezakonite trgovine zaštićenih vrsta flore i faune, kao i djelovanju na ponudu i potražnju nezakonito stečenih proizvoda divljine” kako bi se divljina osigurala za današnji i buduće naraštaje.<ref>[https://sdgcompass.org/sdgs/sdg-15/ Goal 15 targets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220724071131/https://sdgcompass.org/sdgs/sdg-15/ |date=24. srpnja 2022. }}, UNDP, SDG 15 Goals {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> Hrvatski ''Zakon o lovstvu'' u dijelu „V. Uzgoj i zaštita divljači”, članak. 54, točka 16., navodi kako „uzgoj i zaštita divljači obuhvaća i suzbijanje protuzakonitog lova”.<ref>[https://www.zakon.hr/z/422/Zakon-o-lovstvu Zakon o lovstvu, pročišćeni tekst zakona], Narodne Novine 99/18, 32/19, 32/20 - na snazi od 17.11.2018.</ref> Ilegalna trgovina divljim životinjama u svijetu procjenjuje se na od 10-20 milijardi dolara godišnje, prema [[Interpol]]u. No, teško je povući granicu između nelegalne i održive legalne trgovine divljim životinjama; neke vrste se mogu legalno prodavati sve do istrebljenja, dok je neke vrste moguće održivo nelegalno prodavati<ref>Vincent Nijman, ''[https://natureconservation.pensoft.net/article/80988/ Harvest quotas, free markets and the sustainable trade in pythons]'', Nature Conservation br. 48., 5. studenog 2022., str. 99.–121. doi:10.3897/natureconservation.48.80988. ISSN 1314-3301.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:1900-12-01, Blanco y Negro, Cazador furtivo, Unceta.jpg|mini|lijevo|''Potajni lovac'', slika Marcelina de Uncete iz časopisa ''Blanco y Negro'' iz 1900. prikazuje civilnu gardu koja je ulovila lovokradicu.]] [[Datoteka:Schliersee JennerweinGrab.jpg|mini|Grob krivolovca Georgea Jennerweina (Girgla von Schliersa) u Schlierseeu (Bavarska), s citiranom prvom strofom „Jennerweinove pjesme” posvećene ubijenom krivolovcu. S vremena na vrijeme, krivolovljena divljač se stavlja na grob u znak „sjećanja na Girgla”.]] Prvotno je svatko imao pravo na lov, no sa sve većom ovisnošću [[seljak]]a/[[kmet]]ova o svojim suverenima i sve većim otimanjem slobodne zemlje od strane [[plemstvo|plemstva]], to je pravo sve više narušavano. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] lov je postao privilegija rezervirana za veleposjednike i plemstvo, a krivolov na kraljevskoj zemlji bio je oblik lova za preživljavanje jedinstven za siromašne. U 16. stoljeću, u slučaju ubijanja jelena (koji se u mnogim dijelovima Europe smatrao kraljevskom životinjom) mogla se primijeniti i [[smrtna kazna]]. Seljacima je još uvek bilo dozvoljeno da nastave lov na sitnu divljač, kao što su zečevi, koristeći zamke i [[sokolarstvo]]. U srednjem vijeku divlje životinje smatrane su glavnim izvorom hrane, zbog raznih gladi koje su uništile ostale rezerve hrane; što je povećalo krivolov. Istodobno su šumski službenici ili osobe ovlaštene od vladara preuzele zaštitu, brigu i nadzor nad lovištem. Od tada pa nadalje, svi lovci koji su zbog toga postali ilegalni nazivani su krivolovcima ili lovokradicama i smatrani kriminalcima, te progonjeni jer su zadirali u suverenu imovinu. Krivolov je [[romantizam|romantiziran]] u literaturi još od vremena „Balada o [[Robin Hood]]u”, gdje Robin Hood nudi kralju [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikardu Lavljem Srcu]] meso jelena koji je ilegalno ulovljen u Sherwoodskoj šumi. Mnoge tradicionalne engleske narodne pjesme veličaju ovu praksu (kao u ''Lincolnshire Poacher'') ili posljedice hvatanja (na primjer, u „[[en:Van Diemen's Land (folk song)|Van Diemen's Land]]” se spominje krivolov kao razlog protjerivanja u kažnjeničku koloniju na [[Tasmanija|Tasmaniji]]). Zbog toga u nekim krajevima na krivolov gleda s prizvukom nostalgičnog romantizma, kao na plemeniti čin obrane prava siromašnih, a ne kao na problem [[ekosustav]]a. Pravo plemstva na lov je uglavnom ograničeno u 16. stoljeću i pravno je preneseno na zemljišni posjed. U 17. i 18. stoljeću ograničenja na lov i pravo pucanja na privatnom posjedu uspostavljali su lovočuvari i [[šumar]]i. Na koncu je [[Revolucija 1848. – 1849.]] ukinula lovne povlastice plemstva u više europskih zemalja, ali to u početku nije dovelo do smanjenja krivolova, jer je pravo lova bilo vezano uz posjed ili stjecanje lovačke dozvole. Tako je u [[Bavarska|Bavarskoj]] reformom lovnog prava 1849. god. lov bio moguć samo onima koji su mogli platiti za skupe lovne dozvole, što je dovelo do nezadovoljstva puka, pa čak i sukoba dobro naoružanih lovokradica, poznatih kao „odvažne lovokradice” (njem. ''kecke Wilderer''), s vojskom koja je poslana da uguši nemire.<ref>M. Krauss, ''[https://books.google.com/books?id=xnX80Q8NiSQC&pg=PA322 Die Konfrontation mit dem traditionalen Rechtsverständnis: Raub, Holzdiebstahl, Lebensmitteltumult]'', Herrschaftspraxis in Bayern und Preussen im 19. Jahrhundert: ein historischer Vergleich, Frankfurt, New York: Campus Verlag, 1997., str. 321.–352. ISBN 9783593358499 {{de}}</ref> Neke lovokradice, tj. njihove nasilne smrti, postale su zloglasne i imale su snažan utjecaj na kontrakulturu koja je prisutna i danas.<ref>''[http://www.bayerische-staatszeitung.de/staatszeitung/unser-bayern/detailansicht-unser-bayern/artikel/rebellen-der-berge.html Rebellen der Berge]'' (Planinski pobunjenici), Bayerische Staatszeitung, 2014. {{de}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> ==Borba protiv krivolova== Danas komercijalni krivolov ugrožava populaciju mnogih životinjskih vrsta diljem svijeta. Posebno u zemljama u razvoju mnogi [[nacionalni park]]ovi pate od krivolova. Neki lovokradice ciljaju ritualno ili kulturološki značajne dijelove tijela (npr. tigrova koža, rog nosoroga, slonove kljove). Ostali lovokradice (uglavnom lokalno stanovništvo) love kako bi osigurali svoju hranu. Borbu protiv krivolova obično provode nacionalni parkovi na javnom zemljištu i privatne [[zaštitarska tvrtka|zaštitarske tvrtke]] na privatnom zemljištu. Borba protiv krivolova ima mnogo oblika koji uglavnom ovise o staništu koje se štiti. Obično je to čin aktivnog patroliranja zemljom u nastojanju da se krivolovci spriječe da dođu do životinja. Postoje mnoge nacionalne i međunarodne akcije poduzete protiv određenih vrsta krivolovaca. Lov na [[bjelokost]] zabranjen je 1989. god. i Međunarodna fundacija protiv krivolova (''International Anti-Poaching Foundation, IAPF'') savjetuje vojni pristup protiv krivolova na slonove, što su neke države poput [[Tanzanija|Tanzanije]], [[Bocvana]] i [[Namibija|Namibije]] počele upražnjavati,<ref>J.-M. Smith, ''[https://www.namibiansun.com/news/no-mercy-for-poachers/ No mercy for poachers]'', Namibian Sun, 2016. {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> dok je [[Kenija]] 2018. god. uvela smrtnu kaznu za lov na slonove.<ref>J. Dalton, [https://www.inquisitr.com/5321372/kenyas-poachers-to-face-execution-for-killing-treasured-species/ Wildlife poachers in Kenya 'to face death penalty] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}, The Independent, 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> [[Britanska vojska]] pokrenula je „Operaciju Corded” 2018. god. kako bi pružila podršku šumarima i programima protiv krivolova u [[JAR|Južnoj Africi]]. U Aziji se pokušava ograničiti potražnja za bjelokosti. Tako je u međunarodnoj akciji ''"Ivory crush"'' (Uništenje bjelokosti) na Filipinima 2013. uništena velika količina zapljenene ilegalne bjelokosti, a 2014. Kina je uništila 6 t kao simboličnu poruku protiv krivolova.<ref>[China Crushes Six Tons of Confiscated Elephant Ivory], National Geographic, 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> Odista, postoje dokazi kako intervencije ograničenja potražnje mogu biti učinkovitije protiv krivolova od pojačanja policijskog lova na krivolovce<ref>M. H. Holden, D. Biggs, H.Brink, ; P. Bal, J. Rhodes i E. McDonald‐Madden, ''[https://doi.org/10.1111%2Fconl.12618 Increase anti-poaching law-enforcement or reduce demand for wildlife products? A framework to guide strategic conservation investments]'', Conservation Letters. 12 (3), 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2022.</ref> ==Vanjske poveznice== * [https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=670 Lovni kriminal u Hrvatskoj], prijatelji-zivotinja.hr, Pristupljeno 24. srpnja 2022. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Lovstvo]] [[Kategorija:Zaštita okoliša]] oblm065xmkti36iolum42v7plrgvuv9 0 725630 7625451 7620428 2026-10-27T22:52:41Z Croxyz 205325 7625451 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dion Drena Beljo | slika =FC RB Salzburg vs. SK Rapid Wien (7. Dezember 2024) 41 (Dion Drena Beljo).jpg | opis slike =Beljo 2024. | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Dion Drena Beljo | nadimak = | datum rođenja = [[1. ožujka]] [[2002.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 195 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2018.]] | juniorski klubovi = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] | godina = [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2020.]] – [[2023.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]] <br> [[2024.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] <br> [[NK Osijek|Osijek II]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> → [[NK Istra 1961|Istra 1961]] (posudba) <br> [[FC Augsburg|Augsburg]] <br> → [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] (posudba)<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}(10)<br> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}(43) | godine u reprezentaciji = [[2018.]] <br> [[2018.]] <br> [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2024.]]<br> [[2023.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=16}} <br> {{NogRep|HRV|do=17}} <br>{{NogRep|HRV|do=18}} <br> {{NogRep|HRV|do=19}} <br> {{NogRep|HRV|do=21}}<br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Dion Drena Beljo''' ([[Zagreb]], [[1. ožujka]] [[2002.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. ==Klupska karijera== === Cibalia === Rođeni [[Zagreb|Zagrepčanin]], svoje prve nogometne korake započeo je u [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibaliji]]. Za prvu momčad Cibalije, debitirao je 2018. godine i u svojoj prvoj sezoni postigao je deset pogodaka i upisao devet asistencija. === Osijek i Istra 1961 === U 2019. godini, Beljo potpisuje za [[NK Osijek|Osijek]]. Igrao je većinom za drugu momčad Osijeka, te je 2021. godine otišao na jednogodišnju posudbu u [[NK Istra 1961|Istru 1961]].<ref>[https://nkistra.com/dobro-dosao-dion-drena-beljo/ ''Dobro došao Dion Drena Beljo''], nkistra.com, 14. srpnja 2021., pristupljeno 30. srpnja 2022.</ref> Posudba mu je bila pun pogodak, jer je sezonu završio s 15 pogodaka i četiri asistencije.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/dion-drena-beljo-zabio-zadnji-gol-za-istru-odlazi-iz-pule---725196.html ''VIDEO HNL senzacija zabila gol karijere i oprostila se od dresa Istre 1961''], gol.dnevnik.hr, 20. svibnja 2022., pristupljeno 30. srpnja 2022.</ref> U sezoni [[HNL 2022./23.|2022./23.]], Beljo se vraća u Osijek, te u svom prvom nastupu postiže dva pogotka protiv [[HNK Gorica|Gorice]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/osijek/video-dion-drena-beljo-heroj-osijeka-zabio-golcinu-pa-izborio-i-realizirao-penal-za-veliku-pobjedu-15223411 ''VIDEO DION DRENA BELJO HEROJ OSIJEKA: ZABIO GOLČINU, PA IZBORIO I REALIZIRAO PENAL ZA VELIKU POBJEDU!''], sportske.jutarnji.hr, 16. srpnja 2022., pristupljeno 30. srpnja 2022.</ref> === Augsburg === Dana 13. siječnja 2023., Beljo je potpisao četverogodišnji ugovor s [[Njemačka|njemačkim]] [[FC Augsburg|Augsburgom]]. Iznos transfera iznosio je 3 milijuna eura.<ref>[http://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-dion-drena-beljo-je-novi-igrac-augsburga/108379 ''Službeno: Dion Drena Beljo je novi igrač Augsburga!''], germanijak.hr, 13. siječnja 2023., pristupljeno 16. veljače 2023.</ref> Svoj prvi nastup za Augsburg upisao je 22. siječnja u porazu (3:4) od [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/video-beljo-odusevio-u-debiju-fantasticno-asistirao-za-gol-886867 ''VIDEO Beljo oduševio u debiju: Fantastično asistirao za gol''], 24sata.hr, 22. siječnja 2023., pristupljeno 16. veljače 2023.</ref> Prvi pogodak u dresu novog kluba upisao je [[4. ožujka]] 2023. godine, u ligaškoj (2:1) pobjedi nad [[SV Werder Bremen|Werderom]] iz [[Bremen]]a.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/bundesliga/beljo-zabio-prvi-gol-u-bundesligi-pa-porucio-bio-je-to-tipican-gol-za-mene-uzivam-zabijati-takve-golove-15312228 ''Beljo zabio prvi gol u Bundesligi pa poručio: ‘Bio je to tipičan gol za mene, uživam zabijati takve golove‘''], sportske.jutarnji.hr, 4. ožujka 2023., pristupljeno 17. srpnja 2025.</ref> === Rapid Beč === Dana 9. srpnja 2024., Beljo je otišao na jednogodišnju posudbu u [[Beč|bečki]] [[SK Rapid Wien|Rapid]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/transferi/beljo-prosao-lijecnicki-i-potpisao-za-novi-klub-njihov-projekt-dozivio-je-najprivlacnijim-15479783 ''Beljo prošao liječnički i potpisao za novi klub, njihov projekt doživio je najprivlačnijim''], sportske.jutarnji.hr, 8. srpnja 2024., pristupljeno 17. srpnja 2025.</ref> U dresu [[Austrija|austrijskog]] velikana postigao je 19 pogodaka i pet asistencija u 49 utakmica.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/beljo-se-oprostio-od-rapida-boban-i-dinamo-ga-silno-zele-1057735 ''Beljo se oprostio od Rapida, Boban i Dinamo ga silno žele''], 24sata.hr, 15. lipnja 2025., pristupljeno 17. srpnja 2025.</ref> === Dinamo Zagreb === Dana 16. srpnja 2025., Beljo je potpisao višegodišnji ugovor sa [[Zagreb|zagrebačkim]] [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dion-drena-beljo-novi-igrac-dinama ''Novi plavi devet''], gnkdinamo.hr, 16. srpnja 2025., pristupljeno 17. srpnja 2025.</ref> Iako klub nije službeno objavio sve financijske pojedinosti, prema neslužbenim informacijama, vrijednost transfera s bonusima mogla bi doseći oko 7,5 milijuna eura.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/foto-transfer-koji-su-svi-cekali-je-ostvaren-beljo-je-u-dinamu-pogledajte-ga-s-bobanom-1877231 ''Najveći transfer ljeta je ostvaren! Beljo je u Dinamu, rivalima se ovo neće svidjeti''], vecernji.hr, 16. srpnja 2025., pristupljeno 17. srpnja 2025.</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je 2. kolovoza u utakmici prvog kola [[HNL 2025./26.]] u kojoj je [[NK Osijek|Osijek]] poražen 0:2.<ref>[https://sportklub.n1info.hr/nogomet/spektakl-u-najavi-osijek-i-dinamo-na-punoj-opus-areni-nastavljaju-prvo-kolo-hnl-a/ Aduti s klupe donijeli Kovačeviću prvu pobjedu u Dinamu], Sport Klub, objavljeno 2. kolovoza 2025., pristupljeno 2. kolovoza 2025.</ref> Šest dana kasnije postigao je svoj klupski prvijenac u ligaškoj utakmici protiv [[HNK Vukovar 1991|Vukovara 1991]] koja je završila 3:0.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/vukovar1991/video-novi-prvoligas-opasno-prijetio-modrima-pogledajte-dvije-velike-prilike-vukovara-i-dinamov-gol-15611391 VIDEO: Pogledajte prvi gol Belje za Dinamo, ali i dvije velike prilike opasnih Vukovaraca], Sportske novosti, objavljeno 8. kolovoza 2025., pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> Dvaput je bio strijelac 16. kolovoza u ligaškom susretu protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je izgubila 0:2.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rijeka/ovo-su-vjerojatni-sastavi-za-veliki-derbi-kovacevic-radi-dvije-vazne-promjene-dalovic-ima-slatke-brige-15613508 VIDEO: Pogledajte Beljo show! Dinamo srušio prvaka i dobio novog prvog strijelca, Rijeka zapucala nemoguće], Sportske novosti, objavljeno 16. kolovoza 2025., pristupljeno 16. kolovoza 2025.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je i pritom postigao dva pogotka 24. rujna kada je [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] poražen 3:1.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/dion-beljo/leistungsdatendetails/spieler/618350/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> U utakmici protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] 14. ožujka 2026. koja je završila 4:2, Beljo je postigao svoj prvi [[hat-trick]] u karijeri, ujedno i prvi hat-trick koji je postigao neki igrač Dinama u ligi od [[Josip Drmić|Josipa Drmića]] u rujnu 2023.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dinamo-preokretom-do-uvjerljive-pobjede-beljin-prvi-hat-trick-u-karijeri Dinamo preokretom do uvjerljive pobjede, Beljin prvi “hat trick” u karijeri], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 14. ožujka 2026., pristupljeno 14. ožujka 2026.</ref> Sedam dana kasnije na utakmici protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|zagrebačke Lokomotive]] koja je poražena 0:5, Beljo je postao prvi igrač u povijesti lige koji je postigao hat-trick u dva uzastopna ligaška susreta.<ref>S.Č., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/hnl-se-igra-34-godine-ovo-je-napravio-samo-beljo-20260321 HNL se igra 34 godine: Ovo je napravio samo Beljo], Tportal, objavljeno 21. ožujka 2026., pristupljeno 21. ožujka 2026.</ref> Također je postao prvi igrač Dinama koji je postigao dva uzastopna hat-tricka od 1946. kada je [[Franjo Wölfl]] postigao tri gola protiv [[NK Belišće|belišćanskog Proletera]] i četiri protiv [[RNK Split|Splita]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/beljin-drugi-hat-trick-u-sedam-dana-razigrani-dinamo-sjajnom-izvedbom-do-nove-uvjerljive-pobjede Beljin drugi “hat-trick” u sedam dana, razigrani Dinamo sjajnom izvedbom do nove uvjerljive pobjede], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 21. ožujka 2026., pristupljeno 21. ožujka 2026.</ref> Svoj treći hat-trick u sezoni postigao je 13. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] izgubio 1:4.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamo-nastavio-pobjednicku-seriju-beljo-ponovno-potpisao-hat-trick Dinamo nastavio pobjedničku seriju, Beljo ponovno potpisao hat-trick], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 13. travnja 2026., pristupljeno 14. travnja 2026.</ref> Trinaest dana kasnije postigao je pogodak za konačnih 2:1 protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] te je tako oborio rekord za najboljeg strijelca lige od kako ligu čine deset klubova.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/plavi-slavi-rodendan-i-naslov-prvaka-beljo-ponovno-strijelac-dinamo-najefikasniji-u-povijesti-lige-10 Plavi slave rođendan i naslov prvaka, Beljo ponovno strijelac, Dinamo najefikasniji u povijesti “lige 10”], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 26. travnja 2026., pristupljeno 27. travnja 2026.</ref> Sezonu je završio s 31 pogotkom u 36 ligaških utakmica. Te sezone bio je drugi najbolji strijelac svih europskih prvih liga. Od Belje je jedino više pogodaka postigao [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Harry Kane]] koji je u 31 utakmici 36 puta bio strijelac.<ref name="naj">[https://web.archive.org/web/20260528195803/https://www.transfermarkt.de/statistik/toptorschuetzen Top-Torschützen 25/26], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> Beljo je završio na četvrtom mjestu [[Europska Zlatna kopačka|Europske zlatne kopačke]], iza Harryja Kanea, [[Erling Haaland|Erlinga Haalanda]] i [[Kylian Mbappé|Kyliana Mbappéa]].<ref>[https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/harry-kane-wins-golden-shoe-2025-26-bayern-munich-england-37552 Bayern Munich's Harry Kane wins 2025/26 European Golden Shoe], [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]], objavljeno 26. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> U jednoj sezoni HNL-a jedino je više pogodaka ostvario [[Eduardo Alves da Silva]] koji je u sezoni [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] postigao 34 pogodaka.<ref name="HNL2526">Robert Šola, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/beljo-najbolji-igrac-hnl-a-stojkovic-mladi-kovacevic-trener-sezone-15712131 FOTO Dinamovci pomeli konkurenciju: Dion Drena Beljo na tronu, Stojković ispred tri Hajdukova dragulja...], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref><ref>Mihovil Topić, [https://www.telegram.hr/telesport/analize/dion-drena-beljo-je-najbolji-igrac-hnl-sezone-i-ne-samo-zato-sto-je-zabio-toliko-golova/ Dion Drena Beljo najbolji je igrač HNL sezone. I ne samo zato što je zabio toliko golova], Telesport, objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> Izabran je za igrača sezone i člana momčadi sezone HNL-a.<ref name="HNL">[https://hnl.hr/news/31169/odrzana-dodjela-supersport-hnl-nagrada-2526-proglaseni-najbolji-nogometasi-sezone/ Održana dodjela SuperSport HNL nagrada 25/26: proglašeni najbolji nogometaši sezone], [[HNL]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref><ref name="ns">[https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 Trofej Nogometaš 2026] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528213709/https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 |date=28. svibnja 2026. }}, Hrvatska udruga Nogometni sindikat, pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> Postigao je gol i dvije asistencije 22. kolovoza u ligaškom susretu protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] koji je poražen 3:1.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/nova-pobjeda-beljo-strijelac-i-dvostruki-asistent-galesic-zabio-petom-mudrazija-docekao-prvijenac Nova pobjeda, Beljo strijelac i dvostruki asistent, Galešić zabio petom, Mudražija dočekao prvijenac], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 22. kolovoza 2026., pristupljeno 24. kolovoza 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] je debitirao 12. listopada 2023. kada je Hrvatska izgubila 0:1 od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/najmladi-vatreni-u-svlacionici-nije-najbolja-atmosfera-zakomplicirali-smo-si-kvalifikacije-15383754 Najmlađi Vatreni: ‘U svlačionici nije najbolja atmosfera. Zakomplicirali smo si kvalifikacije‘], Sportske novosti, objavljeno 12. listopada 2023., pristupljeno 12. listopada 2023.</ref> Prvi reprezentativni pogodak postigao je 29. rujna 2026. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2026./27.|UEFA Lige nacija]] u kojoj je Hrvatska izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] 4:1.<ref>Dražen Antolić, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hrvatska-spanjolska-poluvrijeme-ocjene-vatrenih-2-1-15751141 Što je Livaković mislio? Beljo najbolji, Mišić prespor, a branič Vatrenih griješi kao i inače], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. rujna 2026., pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> == Priznanja == === Individualna === * Drugi najbolji strijelac europskih prvih liga: 2025./26.<ref name="naj" /> * [[Igrač sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="HNL" /> * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolji igrač HNL-a: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="ns" /> * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="HNL" /> * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolja momčad godine HNL-a: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="ns" /> * Najbolji strijelac HNL-a: [[HNL 2025./26.|2025./26.]] (31 pogodak)<ref>[https://semafor.hns.family/natjecanja/100391485/supersport-hnl/detaljno/?tab=scorers SuperSport HNL 2025/2026], HNS Semafor, pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> * [[Igrač mjeseca HNL-a]]: veljača 2026.,<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-veljaci-golgeter-beljo-i-trener-kovacevic-odnijeli-nagrade-za-potvrdu-izvrsnog-mjeseca-dinama/623929/ Najbolji u veljači: Golgeter Beljo i trener Kovačević odnijeli nagrade za potvrdu izvrsnog mjeseca Dinama], Sportnet, objavljeno 5. ožujka 2026., pristupljeno 14. travnja 2026.</ref> ožujak 2026.,<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-ozujku-beljo-i-kovacevic-potvrdili-dinamovu-dominaciju-i-individualnim-nagradama/624657/ Najbolji u ožujku: Beljo i Kovačević potvrdili Dinamovu dominaciju i individualnim nagradama], Sportnet, objavljeno 26. ožujka 2026., pristupljeno 14. travnja 2026.</ref> travanj 2026.,<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/supersport-hnl-nagrade-totalna-dinamova-dominacija-u-travnju-modri-odnijeli-sve-nagrade/625941/ SuperSport HNL nagrade: Totalna Dinamova dominacija u travnju, Modri odnijeli sve nagrade], Sportnet, objavljeno 1. svibnja 2026., pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref> kolovoz 2026.<ref name="kolovoz">[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/dion-drena-beljo-dvostruki-dobitnik-u-kolovozu-odnio-i-titulu-igraca-mjeseca/631443/ Dion Drena Beljo dvostruki dobitnik u kolovozu, odnio i titulu igrača mjeseca!], Sportnet, objavljeno 4. rujna 2026., pristupljeno 5. rujna 2026.</ref> * [[Gol mjeseca HNL-a]]: kolovoz 2026.<ref name="kolovoz" /> === Klupska === ;Cibalia * [[3. HNL – Istok]]: [[3. HNL – Istok 2018./19.|2018./19.]] ;Dinamo Zagreb * [[HNL]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://hns.team/igraci/198025/dion-drena-beljo/ Profil], HNS *[https://int.soccerway.com/players/drena-beljo-dijon/569997/ Profil], Soccerway *[https://www.transfermarkt.com/dion-drena-beljo/profil/spieler/618350 Profil], Transfermarkt {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Najbolji strijelci HNL}} {{Igrač sezone HNL-a}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}} {{Momčad sezone HNL 2025./26.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2025./26.}} {{GLAVNIRASPORED:Beljo, Dion Drena}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Cibalije‏‎]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši bečkog Rapida]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 2kdy2kypxvljnsvs8l623rsk2ayuqb6 2 727804 7625179 7624963 2026-10-27T16:21:03Z Ame71 128419 7625179 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>29. 8. 2007.</small> |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''Krka B''' ||0:3<ref>Utakmica je završila 4:3, ali iz nekog nepoznatog razloga sportski sudac je dodijelio pobjedu 0:3 Krki B.</ref> |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Vir Domžale|Vir]] ||4:1 |- | [[NK Črnuče|Črnuče]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||0:2 |- | [[NK Mengo 28|Mengo 28]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:2 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||2:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:1 {{pen|5|4}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:0 |- | '''[[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||3:1 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||1:2 |- | '''Interblock B''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||5:1 |- | '''[[NK Dragomer|Dragomer]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||3:0 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||4:1 |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 9. 2007.</small> |- | Krka B ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||3:1 |- | '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||7:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:3 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||4:1 |- | '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti]] ||16:0 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''Interblock B''' ||1:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>10. 10. 2007.</small> |- | [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| Interblock B ||5:2 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:2 |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:2 {{pen|5|6}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 4. 2008.</small> |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||4:3 |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Kamnik|Kamnik]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11917 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |strijelci1 = [[Jaka Kokalj|Kokalj]] {{gol|68|pen.}} |strijelci2 = {{gol|40}} [[Edi Bajrektarevič|Bajrektarevič]]<br>{{gol|85|aut.}} [[Mirsad Veladžić|Veladžić]] |stadion = Stadion Prijateljstva u Mekinjama, [[Kamnik]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Mitja Žganec]] }} === Finale === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka A]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11916 (izvještaj)] |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|39}} {{gol|55}} [[Džengis Čavušević|Čavušević]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 150 |sudac = [[Asmir Sagrkovič]] }} * Bela krajina, Krka i Olimpija plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Slovenski kup 2008./09.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=132 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 07-08] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2007-08]] --> op7hibrr8bix0se60tpa4181rzkndy6 7625201 7625179 2026-10-27T16:44:57Z Ame71 128419 7625201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 9. 2007.</small> |- | Krka B ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||3:1 |- | '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||7:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:3 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||4:1 |- | '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti]] ||16:0 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''Interblock B''' ||1:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>10. 10. 2007.</small> |- | [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| Interblock B ||5:2 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:2 |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:2 {{pen|5|6}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 4. 2008.</small> |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||4:3 |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Kamnik|Kamnik]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11917 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |strijelci1 = [[Jaka Kokalj|Kokalj]] {{gol|68|pen.}} |strijelci2 = {{gol|40}} [[Edi Bajrektarevič|Bajrektarevič]]<br>{{gol|85|aut.}} [[Mirsad Veladžić|Veladžić]] |stadion = Stadion Prijateljstva u Mekinjama, [[Kamnik]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Mitja Žganec]] }} === Finale === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka A]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11916 (izvještaj)] |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|39}} {{gol|55}} [[Džengis Čavušević|Čavušević]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 150 |sudac = [[Asmir Sagrkovič]] }} * Bela krajina, Krka i Olimpija plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Slovenski kup 2008./09.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=132 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 07-08] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2007-08]] --> 53dfi4f5gd0q8qp6c5y2xnjh5wovc0i 7625315 7625201 2026-10-27T19:42:12Z Ame71 128419 7625315 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] --> hswglchl8u5jv2dv6k01e3pjo1q1q10 7625507 7625315 2026-10-28T07:43:30Z Ame71 128419 7625507 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Dob|Dob]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2010./11.|2010./11.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2009./10. bilo je dvadeseto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Dob,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] s Krkom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (branitelj kupa Bele Krajine ulazi u drugi krug). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|Regionalna liga 2009./10.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|Liga MNZ 2009./10.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * MNK Ljubljana * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] --> kaudtut9oj131lplobnko54e5c1rexe 7625510 7625507 2026-10-28T08:05:36Z Ame71 128419 7625510 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Dob|Dob]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2010./11.|2010./11.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2009./10. bilo je dvadeseto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Dob,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] s Krkom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (branitelj kupa Bele Krajine ulazi u drugi krug). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|Regionalna liga 2009./10.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|Liga MNZ 2009./10.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * MNK Ljubljana * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 8. 2009.</small> |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||15:0 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jevnica|Jevnica]] ||2:2 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Črnuče|Črnuče]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:3 |- | '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:1 |- | Alfa ||–|| '''[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]''' ||1:8 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||2:2 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:2 {{pen|6|3}} |- | '''[[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||1:1 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||2:0 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||6:1 |- | [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:6 |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]''' ||3:3 {{pen|7|8}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] --> 6r8sj44f23t1cttt2pefabi8ynd3a6m 7625517 7625510 2026-10-28T08:38:12Z Ame71 128419 7625517 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Dob|Dob]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2010./11.|2010./11.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2009./10. bilo je dvadeseto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Dob,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] s Krkom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (branitelj kupa Bele Krajine ulazi u drugi krug). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|Regionalna liga 2009./10.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|Liga MNZ 2009./10.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * MNK Ljubljana * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 8. 2009.</small> |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||15:0 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jevnica|Jevnica]] ||2:2 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Črnuče|Črnuče]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:3 |- | '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:1 |- | Alfa ||–|| '''[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]''' ||1:8 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||2:2 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:2 {{pen|6|3}} |- | '''[[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||1:1 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||2:0 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||6:1 |- | [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:6 |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]''' ||3:3 {{pen|7|8}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 9. 2009.</small> |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||3:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||2:1 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||1:4 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||2:2 {{pen|8|9}} |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:5 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 9. 2009.</small> |- | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||0:0 {{pen|5|4}} |- | [[NK Kresnice|Kresnice]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:1 {{pen|7|8}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. 4. 2010.</small> |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||1:1 {{pen|5|2}} |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 4. 2010.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||3:2 |- |} * Dob i Krka plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=334 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 09-10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2009-10]] --> sc3p50csiv2nodxjv3ehhr654jtwt5h 7625534 7625517 2026-10-28T09:48:45Z Ame71 128419 7625534 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2010./11. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 21. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Krka|Krka]] | broj = 1 | finalist = [[NK Interblock|Interblock]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2011./12.|2011./12.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2010./11. bilo je dvadeset i prvo izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Krka,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|Slovenski kup 2011./12.]] s Interblockom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (Livar ulazi u drugi krug izvlačenjem žrijeba). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2010./11.|2. SNL 2010./11.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Dob|Roltek Dob]] * [[NK Interblock|IB Interblock]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|3. SNL 2010./11.]]''' * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2010./11.|Regionalna liga 2010./11.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2010./11.|Liga MNZ 2010./11.]]''' * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[ŠD Dren|DD Dren]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 8. 2009.</small> |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||15:0 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jevnica|Jevnica]] ||2:2 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Črnuče|Črnuče]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:3 |- | '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:1 |- | Alfa ||–|| '''[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]''' ||1:8 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||2:2 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:2 {{pen|6|3}} |- | '''[[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||1:1 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||2:0 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||6:1 |- | [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:6 |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]''' ||3:3 {{pen|7|8}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 9. 2009.</small> |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||3:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||2:1 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||1:4 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||2:2 {{pen|8|9}} |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:5 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 9. 2009.</small> |- | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||0:0 {{pen|5|4}} |- | [[NK Kresnice|Kresnice]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:1 {{pen|7|8}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. 4. 2010.</small> |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||1:1 {{pen|5|2}} |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 4. 2010.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||3:2 |- |} * Dob i Krka plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=334 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 09-10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2009-10]] --> rqq3h2gucqcpyq8kubd64p03sa1w3y4 7625544 7625534 2026-10-28T11:00:53Z Ame71 128419 7625544 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2010./11. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 21. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Krka|Krka]] | broj = 1 | finalist = [[NK Interblock|Interblock]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2011./12.|2011./12.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2010./11. bilo je dvadeset i prvo izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Krka,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|Slovenski kup 2011./12.]] s Interblockom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (Livar ulazi u drugi krug izvlačenjem žrijeba). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2010./11.|2. SNL 2010./11.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Interblock|Interblock]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|3. SNL 2010./11.]]''' * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2010./11.|Regionalna liga 2010./11.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2010./11.|Liga MNZ 2010./11.]]''' * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[ŠD Dren|DD Dren]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2010.</small> |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[ŠD Dren|DD Dren]] ||3:0 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||2:2 {{pen|6|4}} |- | '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||9:0 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||3:3 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||4:1 |- | [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||–|| '''[[NK Brinje Grosuplje|Brinje]]''' ||2:3 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||7:1 |- | '''[[NK Vrhnika|Vrhnika]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||5:3 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:2 |- | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||–|| '''[[NK Interblock|Interblock]]''' ||0:7 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||3:2 |- | '''[[NK Vir Domžale|Vir]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||3:1 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]''' ||0:3 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 9. 2009.</small> |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||3:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||2:1 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||1:4 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||2:2 {{pen|8|9}} |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:5 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 9. 2009.</small> |- | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||0:0 {{pen|5|4}} |- | [[NK Kresnice|Kresnice]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:1 {{pen|7|8}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. 4. 2010.</small> |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||1:1 {{pen|5|2}} |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 4. 2010.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||3:2 |- |} * Dob i Krka plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=334 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 09-10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2009-10]] --> dcaeszk6hm6rua6ibtentco74g8t6l7 0 731170 7625359 7622803 2026-10-27T21:05:52Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625359 wikitext text/x-wiki '''Kh-101''' je krstareća raketa [[Rusija|ruske]] proizvodnje koja se lansira iz zraka sa stealth tehnologijom. NATO kodni naziv je '''AS-23 Kodiak.''' Godine 1984. u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] započela su prva istraživanja nevidljivih krstarećih projektila. Kh-101 je trebao biti dizajniran kao nasljednik Kh-55 i kao pandan američkom [[AGM-129 ACM]]. Ugovor o razvoju dodijeljen je projektantskom uredu Raduga (sada Tactical Missiles Corporation). Nakon što je projekt dugo bio u mirovanju, nastavljen je tek nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] 1992. godine. Razvoj se odvijao paralelno s Kh-555, konvencionalnom verzijom nuklearnog Kh-55. Prvi probni let obavljen je 1998., 2003. i 2009. godine. Nakon razdoblja razvoja od više od 20 godina, prvi primjerci vjerojatno su isporučeni [[Rusko ratno zrakoplovstvo|ruskim zračnim snagama]] 2013. godine. [[Datoteka:Tu95MSM "Super Modern" (24912829706).jpg|mini|Kh-101 krstareće rakete (crvene) ispod krila Tu-95MSM]] == Tehnologija == Dva rasklopiva krila pričvršćena su na donju stranu aerodinamičnog trupa. Položaj se kontrolira pomoću tri male trapezoidne upravljačke i kontrolne površine na stražnjoj strani. Nakon katapultiranja iz zrakoplova, krila se otvaraju i pokreće se [[Mlazni motor|turbomlazni motor]] na stražnjoj strani. Projektili se mogu lansirati pojedinačno ili u seriji. Krstarenje se može obaviti na visini od 6000 do 12200&nbsp;m ili u konturnom letu na visini od 30 do 60&nbsp;m. Brzina projektila je 900-970&nbsp;km/h. Navigacija tijekom krstarećeg leta provodi se pomoću inercijalne navigacijske platforme na koju je spojen satelitski navigacijski sustav [[GLONASS]] i [[Global Positioning System|GPS]]. Ovisno o dostupnosti, sustav upravljanja automatski odabire jedan od dva sustava. Na ruti se leti do unaprijed određenih putnih točaka, na kojima se ruta leta provjerava i korigira navigacijskim radarom. Za prilaz meti koristi se optička ''Otblesk-U'' DSMAC glava tražilice, koja uspoređuje teren do kojeg se leti s pohranjenim podacima.<ref name="idr2014">Piotr Butowski: ''Russia is preparing a precision guidance revolution for its fast jet, strike, and bomber forces''. Jane’s International Defence Review, August 2014, Vereinigtes Königreich, 2014.</ref> Prema ruskim informacijama, krstareća raketa postiže točnost od 7-20&nbsp;m. Kh-101 može biti opremljen rasprskavajućom bojnom glavom, probojnom bojnom glavom ili [[Kazetne bombe|kazetnim streljivom]]. == Varijante == * '''Kh-101''' : Verzija s konvencionalnom bojnom glavom; NATO kodni naziv: ''AS-23A'', domet 3000&nbsp;km. * '''Kh-102''' : verzija s nuklearnom bojnom glavom snage 250 kt, NATO kodni naziv: ''AS-23B'', domet 4000&nbsp;km. == Upotreba == === Ruska invazija Ukrajine === Tijekom [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]], ruske [[Oružane snage Rusije|su snage]] lansirale Kh-101 protiv ciljeva u Ukrajini.<ref name="avia-pro">Avia-pro.net: ''[https://avia-pro.net/news/nad-ukrainoy-zametili-letyashchuyu-strategicheskuyu-raketu-h-101 Over Ukraine noticed a flying strategic missile Kh-101] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022173705/https://avia-pro.net/news/nad-ukrainoy-zametili-letyashchuyu-strategicheskuyu-raketu-h-101 |date=22. listopada 2022. }}''</ref><ref name="min.news">Min.news: [https://min.news/en/military/69dee1adad5b5c047cc6585273723b0c.html Russian stealth cruise missiles appear in Ukraine!The public took a low-altitude glimpse, the shape design is very unique] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="drive">Thedrive.com: ''[https://www.thedrive.com/the-war-zone/44443/these-are-the-standoff-missiles-russia-used-to-open-its-war-against-ukraine These Are The Standoff Missiles Russia Used To Open Its War Against Ukraine]''</ref> Tijekom tih misija Zapad je primijetio zapanjujući broj promašaja i kvarova. Krstareće rakete Kh-101 nisu se uspjele lansirati, srušile su se, promašile ciljeve ili bojeve glave nisu uspjele detonirati.<ref>Iiss.org: ''[https://www.iiss.org/blogs/military-balance/2022/04/ukraine-russias-air-launched-cruise-missiles-coming-up-short Ukraine: Russia’s air-launched cruise missiles coming up short]''</ref> Prema nepotvrđenim informacijama, nekoliko Kh-101 pogodilo je 10. lipnja stambenu zgradu i područje dječjeg vrtića u Kijevu.<ref>[https://novayagazeta.eu/articles/2022/06/27/psikhopaticheskaia-ataka Psychopathischer Angriff], Nowaja Gaseta, 27. Juni 2022</ref> Dana 14.rujna branu u [[Krivij Rih|Kryvyi Rihu]] oštetio je Kh-101, što je dovelo do poplave civilnih područja.<ref>[https://www.ukrinform.de/rubric-ato/3571667-russen-wollten-stadt-uberfluten-selenskyj-uber-raketenangriff-auf-krywyj-rih.html Ukrinform.de: ''Russen wollten Stadt uberfluten''] Abgerufen am 14. September 2022</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ruske krstareće rakete zrak-zemlja]] 3ipb6x67btl5uigrzkz43tsk6s99n7t 0 734472 7625085 7355816 2026-10-27T14:30:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625085 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Ramgoat Cay | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = {{slika s oznakom |slika = Grass Cay, Mingo Cay, Lovango Cay, Congo Cay, Carval Rock, Rata Cay, Henley Cay, Ramgoat Cay, Turtle Bay beach, U.S. Virgin Islands.jpg |širina = 300 |x = 0.59 |y = 0.33 |tekst = Ramgoat Cay → |boja = white }} | opis slike = Otoci SZ od otoka [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)|Saint John]]: [[Grass Cay]], [[Mingo Cay]], [[Lovango Cay]], [[Congo Cay]], [[Carvel Rock (Američki Djevičanski otoci)|Carvel Rock]], [[Rata Cay (Američki Djevičanski otoci)|Rata Cay]], [[Henley Cay]] i '''Ramgoat Cay''' | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|18|21|19|N|64|47|22|W|display=it}} | smještaj = | dz = SAD,*ADO | tjesnac = | zaljev = | more = [[Karipsko more]] | ocean = | otočje = [[Djevičanski otoci]] | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Američki Djevičanski otoci | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Ramgoat Cay''' je [[hrid]] na [[Američki Djevičanski otoci|Američkim Djevičanskim otocima]], smješten 300 metara sjeveroistočno od [[Henley Cay]]a i 400 metara sjeverno od Hawksnest Pointa na otoku [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)|Saint John]].<ref>Griffes, Peter L. (2004). ''2004 Atlantic Boating Almanac: Gulf of Mexico''. ProStar Publications. Page 536. {{ISBN|9781577855125}}.</ref> Visok je 9 metara i nalazi se unutar [[Nacionalni park Djevičanski otoci|nacionalnog parka Djevičanskih otoka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nps.gov/viis/planyourvisit/upload/MooringGuide.pdf |title=Archived copy |access-date=2015-07-13 |archive-date=2016-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160207175325/http://www.nps.gov/viis/planyourvisit/upload/MooringGuide.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>ftp://ftp.nodc.noaa.gov/pub/data.nodc/coris/library/NOAA/CRCP/project/10037/wildlife_sanctuaries_usvi_english.pdf {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis otoka Američkih Djevičanskih otoka]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Otoci Američkih Djevičanskih otoka]] 4pcam30j29y4940qcm2mvv6z6o6tl9h 0 739933 7625053 7335062 2026-10-27T13:29:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625053 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Rabbit Hole | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = | autor = Glenn Ficarra<br>John Requa | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Siddhartha Khosla | uvodna_glazba = | glumci = [[Kiefer Sutherland]]<br>Meta Golding<br>Enid Graham<br>Rob Yang<br>Walt Klink<br>Charles Dance | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 8 | broj_sezona = 1 | producent = Norman Bender<br>Michael J. Ballin<br>Thomas Ray Aguilar<br>Nick Pavonetti | izvršni_producent = Glenn Ficarra<br>John Requa<br>Charles Gogolak<br>Hunt Baldwin<br>Kiefer Sutherland<br>Suzan Bymel | urednik = | lokacija = [[Kanada]] | trajanje_epizode = 44 – 56 minuta | tv_kuća = Paramount+ | u_hrv = [[SkyShowtime]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[26. ožujka]] [[2023.]] | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 5822112 }} '''Rabbit Hole''' (Rabbit/Hole) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je špijunsko-trilerska [[televizijska serija]] koju su stvorili [[John Requa]] i [[Glenn Ficarra]] za [[Paramount+]]. Serija je premijerno prikazana [[26. ožujka]] [[2023.]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se prikazuje svakog petka od [[31. ožujka]] na streaming platformi [[SkyShowtime]]. == Radnja == Jonathan Weir glumi privatnog špijunskog operativca, koji se nađe usred bitke za očuvanje demokracije u svijetu dezinformacija, manipulacija, masovnog nadzora i interesnih skupina koje upravljaju tim izvanrednim moćima. == Glumačka postava == * [[Kiefer Sutherland]] kao Jonathan Weir * [[Meta Golding]] kao Hailey Winton * [[Enid Graham]] kao Josephine "Jo" Madi * [[Rob Yang]] kao Edward Homm * [[Walt Klink]] kao The Intern * [[Charles Dance]] kao Dr. Ben Wilson * [[Jason Butler]] Harner kao Miles Valence * [[Ishan Davé]] kao Hafiz * [[Wendy Makkena]] kao Debra * [[Mark Winnick]] kao mladi Crowley == Epizode == {| class="wikitable" !Br. !! Izvorni naziv !! Hrvatski naziv !! Izvorni datum prikazivanja !! Hrvatski datum prikazivanja |- | '''1''' || Pilot || Pilot || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[31. ožujka]] [[2023.]] |- | '''2''' ||At Any Given Moment || U bilo kojem trenutku || [[26. ožujka]] [[2023.]] || [[31. ožujka]] [[2023.]] |- | '''3''' || The Algorithms of Control || Algoritmi kontrole || [[2. travnja]] [[2023.]] || [[7. travnja]] [[2023.]] |- | '''4''' || The Person in Your Ear || – || [[9. travnja]] [[2023.]] || [[14. travnja]] [[2023.]] |- | '''5''' || Tom || – || [[16. travnja]] [[2023.]] || |[[21. travnja]] [[2023.]] |} == Produkcija == [[Paramount+]] je naručio dramsku seriju špijunaže koju su stvorili [[John Requa]] i [[Glenn Ficarra]], a u kojoj glumi [[Kiefer Sutherland]] iz [[CBS Studios|CBS Studija]] u svibnju [[2021.]],<ref>{{Citiranje weba|date=11. svibnja 2021.|title=Kiefer Sutherland to Headline Spy Drama at Paramount+|url=https://www.tvinsider.com/998235/kiefer-sutherland-paramount-plus-spy-series/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=tvinsider.com}}</ref> a naslov serije "''Rabbit Hole''" najavljen je u veljači [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=1. veljače 2022.|title=Kiefer Sutherland Spy Series ‘Rabbit Hole’ Set For Fall Launch On Paramount+|url=https://deadline.com/2022/02/kiefer-sutherland-spy-series-rabbit-hole-fall-launch-1234923626/|url-status=live|access-date=1. travnja 2023.|website=Deadline}}</ref> Rob Yang bio je prvi dodan glumačkoj postavi,<ref>{{Citiranje weba|date=29. ožujka 2022.|title=Rob Yang Boards Paramount+’s Espionage Drama ‘Rabbit Hole’ (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/paramount-plus-rob-yang-kiefer-sutherland-spy-series-1235118844/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> a nakon njega Charles Dance, Meta Golding, Enid Graham, Jason Butler Harner i Walt Klink.<ref>{{Citiranje weba|date=17. svibnja 2022.|title='Rabbit Hole' Begins Production on Kiefer Sutherland-Led Action Series|url=https://collider.com/rabbit-hole-production-start-kiefer-sutherland/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=Collider}}</ref> Wendy Makkena pridružila se glumačkoj postavi u rujnu 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=16. rujna 2022.|title=‘Rabbit Hole’: Wendy Makkena Joins Paramount+ Spy Series|url=https://deadline.com/2022/09/rabbit-hole-wendy-makkena-paramount-plus-spy-series-1235120748/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=Deadline}}</ref> Prema riječima Sutherlanda serija je inspirirana političkim filmskim trilerima, uključujući [[Tri kondorova dana (1975.)|Tri kondorova dana]] (1975.), [[Mandžurijski kandidat (knjiga)|Mandžurijski kandidat]], [[Maratonac (1976.)|Maratonac]] (1976.) i [[Ubojice i svjedoci (1974.)|Ubojice i svjedoci]] (1974.).<ref>{{Citiranje weba|date=24. ožujka 2023.|title=KIEFER SUTHERLAND ON RABBIT HOLE, THE TENSE NEW PARAMOUNT+ THRILLER|url=https://www.thegate.ca/television/059359/kiefer-sutherland-on-rabbit-hole-paramount/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=The Gate}}</ref> Serija se počela snimati u [[Ontario|Ontariju]] u svibnju 2022., a odvijala se prvenstveno u [[Toronto|Torontu]] s dodatnim scenama u [[Hamilton (Ontario)|Hamiltonu]].<ref>{{Citiranje weba|date=28. svibnja 2022.|title=Kiefer Sutherland's 'Rabbit Hole' Show Has Been Spotted Filming In Toronto & Here's Where|url=https://www.narcity.com/toronto/kiefer-sutherlands-rabbit-hole-show-has-been-spotted-filming-in-toronto-heres-where|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=narcity.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24. srpnja 2022.|title=Kiefer Sutherland back to film new spy series ‘Rabbit Hole’|url=https://www.thespec.com/entertainment/movies/opinion/2022/06/24/kiefer-sutherland-back-to-film-new-spy-series-rabbit-hole.html|url-status=dead|access-date=11. travnja 2023.|website=thespec.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627180047/https://www.thespec.com/entertainment/movies/opinion/2022/06/24/kiefer-sutherland-back-to-film-new-spy-series-rabbit-hole.html|archive-date=27. lipnja 2022.}}</ref> == Distribucija == Na panelu Paramount+'s Television Critics Association, [[9. siječnja]] [[2023.]], otkriveno je da će serija biti premijerno prikazana [[26. ožujka]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=9. siječnja 2023.|title=Kiefer Sutherland's Rabbit Hole Spy Thriller Gets Paramount+ Release Date|url=https://tvline.com/2023/01/09/kiefer-sutherland-rabbit-hole-spy-drama-release-date/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=TV Line}}</ref> Serija je svoju linearnu premijeru imala na [[Paramount Network|Paramount Networku]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[27. ožujka]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=27. veljače 2023.|title=What's New on Paramount+ in March 2023|url=https://collider.com/new-on-paramount-plus-march-2023/|url-status=live|access-date=11. travnja 2023.|website=Collider}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]] ctbkt6chprx15tmmscy4tembcznv8jx 0 742623 7624972 7575265 2026-10-27T12:03:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7624972 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pseudo-Seneca_MAN_Napoli_Inv5616_n01.jpg|mini|desno|300px|Bista Pseudo-Seneke pronađena u Vili papirusa u Herkulaneumu MANN 5616]] '''''Pseudo-Seneka''''' je rimska brončana bista iz kasnog 1. stoljeća prije Krista koja je otkrivena u [[Vila papirusa|Vili papirusa]] u [[Herkulanej|Herculaneju]] 1754., najbolji primjer od dvadesetak primjeraka koji prikazuju isto lice. Izvorno se vjerovalo da prikazuje [[Seneka Mlađi|Seneku Mlađeg]], znamenitog [[Antički Rim|rimskog]] filozofa, jer su njegove mršave crte trebale odražavati njegovu [[Stoicizam|stoičku filozofiju]]. Međutim, moderni se znanstvenici slažu da je vjerojatno riječ o fiktivnom portretu, vjerojatno namijenjenom ili [[Heziod|Hesiodu]] ili [[Aristofan|Aristofanu]]. Smatra se da je izvorni primjer izgubljena grčka bronca iz c. 200 godina prije Krista. Poprsje se čuva u [[Nacionalni arheološki muzej u Napulju|Museo Archeologico Nazionale]] u Napulju. "[[Seneka Mlađi|Pseudo-Seneca]]" se također koristi za nesigurne autore raznih antičkih i srednjovjekovnih tekstova kao što je ''De remediis fortuitorum'', koji navodno pripada rimskom autoru.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bml.firenze.sbn.it/Seneca/eng/pseudo_seneca_contenuto.html |title="A large corpus of apocrypha - viz. falsifications, false attributions and extracts - compiled during Late Antiquity and the Middle Ages has been connected to Seneca..." |access-date=3. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230605160252/http://www.bml.firenze.sbn.it/Seneca/eng/pseudo_seneca_contenuto.html |archive-date=5. lipnja 2023. |url-status=dead}}</ref> Čini se da barem neki od njih čuvaju i prilagođavaju izvorni senekanski sadržaj, na primjer ''Formula vitae honestae'' Svetog [[Martina iz Brage]] (dc 580.), ili ''De differentiis quatuor virtutumvitae honestae'' ("Pravila za pošten život", ili "O četiri Kardinalne vrline"). Rana gđa. sačuvati Martinov predgovor, gdje on jasno kaže da je ovo njegova adaptacija, ali u kasnijim primjercima to je izostavljeno, a djelo se smatralo u potpunosti Senekinim djelom.<ref>[https://books.google.com/books?id=VgPRu0CJ_sQC&pg=PA55 ''The Cardinal Virtues in the Middle Ages: A Study in Moral Thought from the Fourth to the Fourteenth Century'', pp. 55-57, Brill, 2011]</ref> == Povijest == Tip ove biste je prvi identificirao kao "pravi" suvremeni portret Seneke Theodor Galle, zvanog Gallaeus, u republikaciji [[Fulvio Orsini|Fulvija Orsinija]] ''Imagines et Elogia Virorum Illustrium et Eruditor ex Antiquis Lapidibus et Nomismatib[us] u'' Antwerpenu. ''...''<ref>Printed in Rome, 1570. Gallaeus' title was ''Illustrium Imagines ex Antiquis Marmoribus Nomismatib[us] et Gemmis Expressae...'' (Antwerp 1598). Noted by Francis Haskell and Nicholas Penny, ''Taste and the Antique: the Lure of Classical Sculpture 1500-1900'' (1981), p 52 and note 67.</ref> u vrijeme kada je uzorna slika velikana bila inspirativnija od kvalitete i karaktera umjetničkog djela koje ga je utjelovilo. Do 17. stoljeća otkriveno je desetak primjera intenzivnog i iscrpljenog "Pseudo-Seneke", a od tada je otkriveno još toliko.<ref>Haskell and Penny, ''Taste and the Antique: the Lure of Classical Sculpture 1500-1900'' (1981), p 52.</ref> [[Datoteka:Seneca.JPG|lijevo|mini| Rimska brončana bista, takozvana ''Pseudo-[[Seneka Mlađi|Seneka]]'', koja se sada općenito identificira kao izmišljeni portret ili [[Heziod]]a ili [[Aristofan]]a ([[Nacionalni arheološki muzej u Napulju|Nacionalni arheološki muzej]], Napulj)]] Slijedeći primjer [[Ciceron]]a, koji je svoju radnu sobu ukrasio bistama, ili ''imagines illustrium'' koji je naseljavao vilu Pollija Feliksa u [[Sorrento|Sorrentu]], koju je opisao [[Stacije]],<ref>''[[Silvae]]'' 2.2, discussed by Claudia J. Hough, "The Surrentine Villa of Pollius Felix" ([https://web.archive.org/web/20070221133415/http://www.uwm.edu/Dept/Grad_Sch/McNair/2004/Hough.pdf on-line text]).</ref> gospoda i znanstvenici 16. i 17. stoljeća<ref>[[Fulvio Orsini]]'s ''Imagines et elogia virorum illustrium'' (Rome, 1569), [[Paolo Giovio]]'s "[[Giovio Series]]", [[Jean-Jacques Boissard]]'s ''Icones Virorum Illustrium'' (1597) and [[Antonio Francesco Gori]]'s ''Imagines virorum illustrium et deorum'' (1731-32) are familiar exemplars of the perennial cultural theme.</ref> bili su željni stalno imati pred očima primjere velikih pisaca [[Antika|klasične antike]]: "učeni diljem Europe gledali su sa strahopoštovanjem i odanošću u [[Stoicizam|stoičkog]] filozofa, mršavog, čak neotesanog, prezirnog prema luksuzu i pokvarenosti [[Neron|Neronova]] dvora, i uskoro počiniti samoubojstvo".<ref>Haskell and Penny 1981:52.</ref> Verzija glave iz ranog 17. stoljeća koja se sada nalazi među [[Arundel klikeri|mramorima Arundel]] u [[Ashmolean Museum|muzeju Ashmolean]] vjerojatno je bila u vlasništvu dvorskog slikara [[Peter Paul Rubens|Petera Paula Rubensa]].<ref>M. Vickers, "Rubens' 'Seneca'?" ''The Burlington Magazoine'''''119''' (1977).</ref> [[Johann Joachim Winckelmann|Winckelmann]] je brzo prepoznao izvanrednu kvalitetu herkulanske verzije ''Pseudo-Seneke'', kako je još uvijek nadaleko poznata, iako je već počeo sumnjati da je poprsje Senekino još 1764.<ref>''Geschichte der Kunst des Alterthums'', 1764 in ''Winckelmann's Werke'', Bk. 10, chap 3, 201f, §4.</ref> Njegova je gravura objavljena u veličanstveno izrađenoj seriji folija koja se pojavila pod kraljevskim pokroviteljstvom [[Ferdinand I. od Dviju Sicilija]], ''Le Antichità di Ercolano'' (sv. V, 1767). Godine 1813. pronađena je rimska slika Seneke na ispisanom mramornom portretu, koji je prikazivao čovjeka sasvim drugačijih crta lica.<ref>Danas u [[Staatliche Museen]], Berlin.</ref> Od tada se pretpostavlja da bista predstavlja mnoge druge ljude, uključujući [[Ezop]]a, [[Arhiloha]], [[Aristofan]]a, [[Kalimah]]a, [[Karnead]]a, Epiharma, [[Eratosten]]a, [[Euripid]]a, [[Heziod]]a, [[Hiponaks]]a, [[Lukrecije|Lukrecija]], [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] i [[Filitas s Kosa|Filitasa s Kosa]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Delphine Fitz Darby|year=1957|title=Ribera and the blind men|url=https://archive.org/details/sim_art-bulletin_1957-09_39_3/page/n42|journal=The Art Bulletin|publisher=College Art Association|volume=39|issue=3|pages=195–217|doi=10.2307/3047713|jstor=3047713}}</ref> [[Gisela M. A. Richter|Gisela Richter]] je sugerirala da se Hesiod čini najprihvatljivijim,<ref>{{Citiranje knjige|last=Gisela Richter|url=https://archive.org/details/portraitsofgreek0000rich_y8h7|title=The Portraits of the Greeks|publisher=Phaidon|year=1965|location=London|pages=I, 58ff|author-link=Gisela Richter|url-access=registration}}</ref> prijedlog koji su drugi komentatori podržali.<ref>Commentators agreeing with Richter: </ref> [[Datoteka:Seneca-berlinantikensammlung-1.jpg|mini|Poprsje Seneke, dio [[Dvostruka herma Sokrata i Seneke|dvostruke herme]] otkrivene 1813. ([[Antikensammlung Berlin]])]] Erika Simon vjerovala je da predstavlja Hesioda i da je izgubljeni original nastao u krugu Kratesa iz Mallosa i kipara friza [[Pergamski oltar|Pergamonskog oltara]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Erika Simon|title=Pergamon und Hesiod|publisher=Philipp von Zabern|year=1975|location=Mainz am Rhein}}</ref> Online prezentacija [[Nacionalni arheološki muzej u Napulju|Museo Archeologico Nazionale]], Napulj opisuje stanje rasprave na sljedeći način: {{Navod|Danas prevladava tumačenje da je glava portret dramaturga zbog prisutnosti, na kopiji koja se sada nalazi u [[Museo delle Terme]] u Rimu, vijenca od bršljana, nagrade za kazališne kontekste: neki ga znanstvenici izričito identificiraju kao Aristofana, jer je dotični tip povezan, u dvostrukoj [[herma|hermi]] [[Villa Albani|Ville Albani]], s portretom [[Menander|Menandra]]; prema drugim stručnjacima, to bi mogao biti portret Ezopa, Hesioda, Kalimaha ili Apolonija s Rodosa. Stoga možemo biti posve sigurni da je prikazana osoba morala biti iznimno slavna, što dokazuje velik broj sačuvanih primjeraka, kojih je ukupno četrdeset. S kvalitativne točke gledišta, glava pokazuje izvrsnu izradu; a ne kopija, to bi čak mogao biti izvornik iz kojeg su svi ostali reproducirani, i treba ga smatrati portretom rekonstrukcije u kojoj su naglašene bore i nabori lica i čela muškarca, namjerno neposlušni pramenovi i naborani vrat u otvorenom kontrastu s nepokolebljivim, prodornim pogledom. Izvornik treba pripisati trendu realističke virtuoznosti, datiranom između trećeg i drugog stoljeća prije Krista.}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Pseudo-Seneca}} [[Kategorija:Arheološki artefakti u Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju]] [[Kategorija:Skulpture]] fg2ynybgpfsmydeix054gw0mk59qec5 0 744634 7625420 6977450 2026-10-27T22:17:15Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625420 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|naselje}} [[Datoteka:San_Agustín,_Huila,_Colombia,_Photo_by_Sascha_Grabow.jpg|mini|Naselje San Augustin]] '''San Agustín''' ([[španjolski]] za "Sveti Augustin", {{IPA-es|san aɣusˈtin}}) je [[grad]] i istoimena općina u [[kolumbijski departmani|kolumbijskom departmanu]] [[Huila (departman)|Huila]], oko 227&nbsp;km od glavnog grada departmana, [[Neiva|Neive]]. Izvorno ga je osnovao Španjolac Alejo Astudillo 1752. godine, ali su ga napali i uništili lokalni [[indijanci]], te je današnje naselje osnovao Lucas de Herazo y Mendigaña 1790. godine. Naselje ima površinu od 1310&nbsp;km² i oko 30.000 stanovnika (22,7 stanovnika/km²) koji se uglavnom bave turizmom. Nalazi se na visini od 1.730 m i ima ugodnu klimu prosječne godišnje temperature od 18&nbsp;°C.<ref>[http://www.sanagustin.com.co/ Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514113134/http://sanagustin.com.co/ |date=14. svibnja 2013. }} {{es}} Preuzeto 12. siječnja 2012.</ref> Najpoznatiji je po [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskom]] [[arheologija|arheološkom]] lokalitetu na kojemu je pronađeno više od 300 vjerskih spomenika i [[megalit]]skih [[skulptura]] civilizacije koja je svoje zlatno doba doživjela od 1. – 8. stoljeća. Upravo je po naselju San Agustín cijela ova sjevernoandska kultura dobila naziv "[[kultura San Agustín]]". Srednja godišnja temperatura je 18&nbsp;°C. == Klima == San Agustín ima [[Oceanska klima|suptropsku planinsku klimu]] ( [[Köppenova klasifikacija klime|Köppen]] : ''Cfb'' )<ref>{{Citiranje časopisa |date=23. listopada 2023. |title=Table 1 Overview of the Köppen-Geiger climate classes including the defining criteria. |url=https://www.nature.com/articles/s41597-023-02549-6/tables/1 |journal=Nature: Scientific Data |language=en}}</ref> s visokim temperaturama i čestim padalinama. {{Infobox vrijeme |mjesto = [[Arheološki park San Agustín]] (1991.–2020.) |mjesto akuzativ = |Sij_sr_maks = 24.58 |Velj_sr_maks= 24.6 |Ožu_sr_maks = 23.99 |Tra_sr_maks = 23.86 |Svi_sr_maks = 23.33 |Lip_sr_maks = 22.27 |Srp_sr_maks = 21.53 |Kol_sr_maks = 22.16 |Ruj_sr_maks = 23.52 |Lis_sr_maks = 24.24 |Stu_sr_maks = 24.23 |Pro_sr_maks = 24.36 |God_sr_maks = 23.56 |Sij_sr = 19.2 |Velj_sr = 19.31 |Ožu_sr = 19.05 |Tra_sr = 18.89 |Svi_sr = 18.74 |Lip_sr = 18.02 |Srp_sr = 17.53 |Kol_sr = 17.68 |Ruj_sr = 18.43 |Lis_sr = 18.88 |Stu_sr = 18.94 |Pro_sr = 19.01 |God_sr = 18.64 |Sij_sr_min = 13.89 |Velj_sr_min = 14.21 |Ožu_sr_min = 14.38 |Tra_sr_min = 14.42 |Svi_sr_min = 14.38 |Lip_sr_min = 13.94 |Srp_sr_min = 13.39 |Kol_sr_min = 13.07 |Ruj_sr_min = 13.25 |Lis_sr_min = 13.77 |Stu_sr_min = 14.12 |Pro_sr_min = 14.11 |God_sr_min = 13.91 |Sij_obo = 85.98 |Velj_obo = 107.34 |Ožu_obo = 128.75 |Tra_obo = 150.51 |Svi_obo = 152.93 |Lip_obo = 155.34 |Srp_obo = 144.94 |Kol_obo = 99.44 |Ruj_obo = 90.87 |Lis_obo = 108.91 |Stu_obo = 141.36 |Pro_obo = 118.66 |God_obo = 1485.03 |Sij_obo_d = 11.47 |Velj_obo_d = 13.14 |Ožu_obo_d = 15.2 |Tra_obo_d = 17.4 |Svi_obo_d = 19.57 |Lip_obo_d = 19.27 |Srp_obo_d = 20.25 |Kol_obo_d = 16.58 |Ruj_obo_d = 14.07 |Lis_obo_d = 14.8 |Stu_obo_d = 16.17 |Pro_obo_d = 14.07 |God_obo_d = 191.98 |Izvor = [[National Oceanic and Atmospheric Administration|NOAA]]<ref name="WMONormals">{{cite web |url=https://www.nodc.noaa.gov/archive/arc0216/0253808/2.2/data/0-data/Region-3-WMO-Normals-9120/Colombia/CSV/Parque_Arqueologico_21015030.csv |title=World Meteorological Organization Climate Normals for 1991-2020 — San Agustín |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date=25. siječnja 2024.}}</ref> }} == Arheološki park San Agustín == {{glavni|Arheološki park San Agustín}} Područje je vrlo dobro poznato po svojim [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskim]] arheološkim nalazištima koja pripadaju drevnoj [[San Agustín kultura|kulturi San Agustin]]. Ova mjesta sačinjavaju [[Arheološki park San Agustín]], koji generira značajan prihod za gospodarstvo zbog velikog broja turista, kolumbijskih i stranih. Ovo mjesto je 1995. godine proglašeno [[Svjetska baština|UNESCO-vom svjetskom baštinom]]. == Galerija == <gallery> File:Iglesia_de_San_Agustín,_San_Agustín,_Colombia_01.jpg|Crkva Sv. Agustína File:La_Chaquira,_San_Agustín.JPG|Kameni reljefi File:Fruits_au_marché_de_San_Agustin.JPG|Tržnica File:Alto_de_las_Piedras-Mound_IV_Dolmen_III_04.jpg|[[Arheološki park San Agustín]] </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|San Agustín, Huila}} {{Wikivoyage|San Agustin}} *[https://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=744 Unesco's website on San Agustin] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Naselja u Kolumbiji]] 3vj47ulcfuhu62fxmet1o8duvxp4vjl 0 745710 7625448 7620426 2026-10-27T22:51:54Z Croxyz 205325 7625448 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Stojković | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[28. listopada]] [[2003.]] | datum smrti = | visina = 182 cm<ref>[https://www.sofascore.com/hr/igrac/luka-stojkovic/1102829 Luka Stojković], sofascore.com, Preuzeto 1. kolovoza 2023.</ref> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|ofenzivni vezni]] | ugovor = | mlade godine = <br>{{0}}{{0}}{{0}}? – [[2016.]]<br> [[2016.]] – [[2021.]] | juniorski klubovi = [[NK Sloga Novoselec-Križ|Sloga Novoselec-Križ]] <br>[[NK Naftaš Ivanić-Grad|Naftaš Ivanić-Grad]] <br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2021.]]<br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]]<br> [[2022.]] – [[2024.]] | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Luka Stojković''' ([[Zagreb]], [[28. listopada]] [[2003.]]) [[hrvat]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|ofenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Kao rođeni Zagrepčanin kao dijete preselio u [[Novoselec]], pored [[Ivanić-Grad]]a.<ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/luka-stojkovic-za-germanijak-sve-mi-se-dogaa-filmskom-brzinom-ali-to-me-motivira-da-budem-bolji/110238 Luka Stojković za Germanijak: "Sve mi se događa filmskom brzinom, ali to me motivira da budem bolji"] germanijak.hr Preuzeto 1. kolovoza 2023.</ref> Počeo je kao junior u [[NK Sloga Novoselec-Križ|Slogi Novoselec-Križ]] prije nego što je prešao u [[NK Naftaš Ivanić-Grad|Naftaš Ivanić-Grad]] kako bi se dalje razvijao. Još kao vrlo mladog zapazila ga je [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]. === Lokomotiva Zagreb === Dana 19. svibnja 2021. potpisao je prvi profesionalni ugovor s Lokomotivom, sa suigračem [[Lukas Kačavenda|Lukasom Kačavendom]].<ref>[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/lokomotiva-je-potpisala-profesionalne-ugovore-s-lukasom-kacavendom-i-lukom-stojkovicem/ Lokomotiva je potpisala profesionalne ugovore s Lukasom Kačavendom i Lukom Stojkovićem], telesport.telegram.hr, pristupljeno 1. kolovoza 2023.</ref> Svoju prvu profesionalnu utakmicu odigrao je 3. travnja 2021., tijekom sezone 2020./21., protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Ušao je u igru ​​umjesto [[Antonio Marin|Antonija Marina]] tijekom susreta, koji je njegova momčad izgubila rezultatom 2:0.<ref>{{cite web|lang=hr|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-velemajstorski-gol-marka-livaje-sve-uvjerljiviji-hajduk-nastavlja-put-prema-europi-15062986|title=VIDEO: VELEMAJSTORSKI GOL MARKA LIVAJE, SVE UVJERLJIVIJI HAJDUK NASTAVLJA PUT PREMA EUROPI|website=sportske.jutarnji.hr|date=3 April 2021}}</ref>. Luka Stojković postigao je svoj prvi profesionalni pogodak 16. travnja 2022. u prvenstvenoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>{{cite web|url=https://telesport.telegram.hr/na-prvu/lokomotiva-je-pobjedom-nastavila-rijekinu-agoniju-a-briljirao-je-18-godisnji-luka-stojkovic/|title=Lokomotiva je pobjedom nastavila Rijekinu agoniju, a briljirao je 18-godišnji Luka Stojković|website=telesport.telegram.hr|date=16 April 2022}}</ref> === Dinamo Zagreb === Stojković je prešao iz [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]] u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 22. kolovoza 2023. za 3 milijuna eura.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-za-tri-milijuna-eura-doveo-novo-pojacanje-1703981 Dinamo za tri milijuna eura doveo novo pojačanje], Večernji list, objavljeno 22. kolovoza 2023., pristupljeno 22. kolovoza 2023.</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je u utakmici doigravanja [[UEFA Europska liga 2023./24.|UEFA Europske lige 2023./24.]] u kojoj je [[Sparta Prag]] poražena 3:1.<ref>Andro Polić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-dinamo-preokretom-srusio-spartu-ivanusec-zabio-na-oprostaju-pogledajte-golove-15367922 VIDEO: Dinamo preokretom srušio Spartu, Ivanušec zabio na oproštaju, pogledajte golove], Sportske novosti, objavljeno 24. kolovoza 2023., pristupljeno 24. kolovoza 2023.</ref> == Reprezentativna karijera == Prvi nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|reprezentaciju Hrvatske do 21 godine]] imao je 8. lipnja 2022. godine. Nastupio je na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europskom prvenstvu do 21 godine]] 2023. godine u [[Gruzija|Gruziji]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]], kada je Hrvatska ispala u skupini.<ref>[https://hns.team/igraci/192524/luka-stojkovic/ Luka Stojković], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 2. kolovoza 2023.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Mladi igrač sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="naj" /> * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="naj">[https://hnl.hr/news/31169/odrzana-dodjela-supersport-hnl-nagrada-2526-proglaseni-najbolji-nogometasi-sezone/ Održana dodjela SuperSport HNL nagrada 25/26: proglašeni najbolji nogometaši sezone], [[HNL]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolja momčad godine HNL-a: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="ns">[https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 Trofej Nogometaš 2026] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528213709/https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 |date=28. svibnja 2026. }}, Hrvatska udruga Nogometni sindikat, pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> * [[Gol mjeseca HNL-a]]: travanj 2026.<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-supersport-hnl/supersport-hnl-nagrade-totalna-dinamova-dominacija-u-travnju-modri-odnijeli-sve-nagrade/625941/ SuperSport HNL nagrade: Totalna Dinamova dominacija u travnju, Modri odnijeli sve nagrade], Sportnet, objavljeno 1. svibnja 2026., pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(2):''' [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|192524/luka-stojkovic|Luka Stojković}} * [https://int.soccerway.com/players/luka-stojkovi/690011/ Luka Stojković], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/luka-stojkovic/profil/spieler/665266 Luka Stojković], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Mladi igrač sezone HNL-a}} {{Momčad sezone HNL 2025./26.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2025./26.}} {{GLAVNIRASPORED:Stojković, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] fwapc2lfvi2zzephll0irmhl1zwf8nv 0 757316 7625365 7620047 2026-10-27T21:14:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625365 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = #e1d05e | slika = DragCon 2024 @ DVSROSS Photgraphy -24 (cropped).jpg | veličina = | natpis_pod_slikom = Nymphia Wind, pobjednica šesnaeste sezone | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | voditelj = [[RuPaul]] | žiri = RuPaul<br>[[Michelle Visage]]<br>Carson Kressley<br>Ross Mathews<br>Ts Madison | broj natjecatelja = 14 | broj finalista = 3 | pobjednik = Nymphia Wind | drugo mjesto = Sapphira Cristál | treće mjesto = | paramAux1 = Miss Congeniality | vrijednostAux1 = Sapphira Cristál<br>Xunami Muse | broj epizoda = 16 | trajanje = 60 minuta | mreža = [[MTV]]<br>[[WOW Presents Plus]] | premijera = {{premijera|5|1|2024}} | finale = {{finale|19|4|2024}} | web_stranica = https://www.mtv.com/fan-hub/drag-race | imdb_id = 1353056 }}'''Šesnaesta sezona''' [[SAD|američkog]] [[reality show]]a ''[[RuPaul's Drag Race]]'' s prikazivanjem je započela [[5. siječnja]] [[2024.]] godine na [[MTV]]-u. Četrnnaest [[drag kraljica]] natječe se za titulu »američke ''drag'' superzvijezde« te za [[novac|novčanu]] nagradu od 200 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]].<ref name="RPDR16mtq2">{{Citiranje weba|date=8. prosinca 2023.|title=Emmy® Award-Winning RuPaul's Drag Race Ruveals the New Queens of Season 16 Premiering Friday, January 5 at 8:00 PM ET/PT on MTV|url=https://www.eriegaynews.com/news/article.php?recordid=202401rpdrseason16promo|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106130539/https://www.eriegaynews.com/news/article.php?recordid=202401rpdrseason16promo|archive-date=6. siječnja 2024.|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski|website=eriegaynews.com}}</ref> Sezona se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i ostatku svijeta prikazivala istovremeno s MTV-om na usluzi [[WOW Presents Plus]], od [[6. siječnja]] [[2024.]] godine po [[Srednjoeuropsko vrijeme|srednjoeuropskom vremenu]].<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=14. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Sezona se sastoji od šesnaest epizoda. Finalistice sezone bile su Nymphia Wind, Plane Jane i Sapphira Cristál.<ref name="RPDR16ep14">{{Citiranje weba|date=6. travnja 2024.|title=Who Will Win 'RuPaul's Drag Race' Season 16? Final Power Rankings|url=https://parade.com/tv/who-will-win-rupauls-drag-race-season-16-episode-14-power-rankings|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. travnja 2024.|language=engleski |website=parade.com}}</ref> U posljednjoj epizodi, pobjednicom sezone proglašena je Nymphia Wind.<ref name="RPDR16ep16">{{Citiranje weba|date=20. travnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race’ breaks ‘Asian curse,’ crowning first Taiwanese American queen|url=https://www.nbcnews.com/nbc-out/out-pop-culture/rupauls-drag-race-breaks-asian-curse-crowning-first-taiwanese-american-rcna148570|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=20. travnja 2024.|language=engleski |website=nbcnews.com}}</ref> == Produkcija == Sezona je bila službeno potvrđena [[31. listopada]] [[2022.]] godine. Prijave za sezonu trajale su do [[6. siječnja]] [[2023.]] godine.<ref name="RPDR16casting">{{Citiranje weba|date=31. listopada 2022.|title=Calling all queens! Casting for #DragRace Season 16 has BEGUN 👑|url=https://www.instagram.com/reel/CkYsyQtpmAk/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski |website= instagram.com}}</ref> Četrnaest natjecatelja šesnaeste sezone bilo je predstavljeno [[6. prosinca]] [[2023.]] godine u posebnoj emisiji ''Meet The Queens'' na [[Youtube]]u. Istoga je dana potvrđeno da emisija s prikazivanjem započinje 5. siječnja 2024. godine na [[MTV]]-u.<ref name="RPDR16mtq">{{Citiranje weba|date=6. prosinca 2023.|title=Meet the Queens of 'RuPaul's Drag Race' Season 16|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/drag-race-season-16-queens#rebelltitem1|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski |website= out.com}}</ref> == Natjecatelji == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+Natjecatelji šesnaeste sezone emisije ''RuPaul's Drag Race''<ref name="RPDR16mtq"/> ! scope="col"| Natjecatelj ! scope="col"| Dob ! scope="col"| Mjesto ! scope="col"| Plasman |- |-style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="font-weight:bold; background:gold;| Nymphia Wind | 27 | New York City, New York | 1. |- ! scope="row"| Sapphira Cristál | 34 | nowrap| [[Philadelphia]], Pennsylvania |2. |- ! scope="row"| Plane Jane | 24 | [[Boston]], Massachusetts |3. |- ! scope="row"| Q | 26 | [[Kansas City]], Missouri |4. |- ! scope="row"| Morphine Love Dion | 25 | Miami, Florida |5. |- ! scope="row"| Dawn | 24 | [[New York City]], New York | 6. |- ! scope="row"| Mhi'ya Iman Le'Paige | 34 | [[Miami]], Florida |7. |- ! scope="row"| Plasma | 24 | New York City, New York |8. |- ! scope="row"| Xunami Muse | 33 | New York City, New York |9. |- ! scope="row"| Megami | 33 | New York City, New York |10. |- ! scope="row"| Geneva Karr | 30 | [[Brownsville (Teksas)|Brownsville]], Texas | 11. |- ! scope="row" nowrap| Amanda Tori Meating | 26 | [[Los Angeles]], Kalifornija |12. |- ! scope="row"| Mirage | 29 | [[Las Vegas]], Nevada | 13. |- ! scope="row"| Hershii LiqCour-Jeté | 31 | Los Angeles, Kalifornija | 14. |- |} == Epizode == {{Epizode |boja = #e1d05e |tekst auxB = Pobjeda |tekst auxC = Eliminacija |brojsve1 = 208. |broj1 = 1. |naslov1 = {{nowrap|Rate-A-Queen}} |auxB1 = {{nowrap|Sapphira Cristál}} |auxC1 = — |datum1 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj1 = Prvih sedmero kraljica ulazi u natjecanje te predstavljaju sebe i svoj ''drag''. Kao glavni tjedni izazov, kraljice moraju predstaviti svoje talente u talent showu pod nazivom ''MTV's Spring Break''. Nakon glavnog izazova i revije na modnoj pisti, kraljice saznaju da moraju ocijeniti jedna drugu. * Gostujuća sutkinja: [[Charlize Theron]]<ref name="charlize">{{Citiranje weba|date=14. siječnja 2024.|title=Poznata glumica brani kontroverzne drag kraljice|url=https://hellomagazin.hr/celebrity-news/charlize-theron/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120165651/https://hellomagazin.hr/celebrity-news/charlize-theron/|archive-date=20. siječnja 2024.|access-date=20. siječnja 2024.|language=|website=hellomagazin.hr}}</ref> * Tema na modnoj reviji: ''RuVeal Yourself'' (dosl. ''Predstavi sebe'') * Natjecatelji u Top 2: Sapphira Cristál i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Beyoncé – "Break my Soul" |naslov2 = Queen Choice Awards |auxB2 = Plane Jane |auxC2 = — |datum2 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj2 = Drugih sedmero kraljica ulazi u natjecanje te predstavljaju sebe i svoj ''drag''. Kao glavni tjedni izazov, kraljice moraju predstaviti svoje talente u talent showu. * Gostujuća sutkinja: [[Becky G]] * Tema na modnoj reviji: ''Made You Look'' * Natjecatelji u Top 2: Plane Jane i Geneva Karr * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Becky G – "Shower" |naslov3 = {{nowrap|The Mother of All Balls}} |auxB3 = Nymphia Wind |auxC3 = Hershii LiqCour-Jeté |datum3 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj3 = Kraljice iz obje grupe upoznaju se po prvi puta. Sapphira Cristál i Plane Jane dobivaju "eliminacijski napitak" kojeg mogu iskoristiti u budućim epizodama kako bi se spasile od eliminacije. U ovotjednom izazovu kraljice trebaju prezentirati tri modne kombinacije na balu, s time da treću kombinaciju trebaju same dizajnirati i sašiti. Kao i u prethodnom tjednu, kraljice rangiraju jedna drugu, a dvije najslabije ulaze u ''lipsync'' dvoboj. * Gostujući sudac: [[Isaac Mizrahi]] * Teme na modnoj reviji: ''Mother Goose'', ''Significant Mother'' i ''Call Me Mother/Father Eleganza'' * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Ava Max – "Maybe You're the Problem" * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Hershii LiqCour-Jeté * |naslov4 = RPDR Live! |auxB4 = Plasma |auxC4 = Mirage |datum4 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj4 = Natjecatelji su stavili svoje glumačke sposobnosti na test u parodiji pod imenom RDR Live. * Gostujući sudac: [[Sarah Michelle Gellar]] * Tema na modnoj reviji: ''Everything Every-Cher All At Once'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Mirage * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Cher]] – "Dark Lady" |naslov5 = Girl Groups |auxB5dio1 = Geneva Karr |auxB5dio2 = Megami |auxB5dio3 = {{nowrap|Mhi'ya Iman Le'Paige}} |auxB5dio4 = Nymphia Wind |auxC5 = Amanda Tori Meating |datum5 = {{premijera|2|2|2024}} |sadržaj5 = Natjecatelji su podijeljeni u tri tima po četiri osobe. Pobjednica mini izazova Sapphira Cristál te prošlotjedna pobjednica Plsama i pobjednica ''lipsync'' dvoboja Geneva Karr bili su kapetani timova i time birali članove svojega tima. Ovotjedni glavni izazov je napisati tekst na jednu od RuPaulovih pjesama te grupno izvesti pjesmu na pozornici pred žirijem. Genevin tim je odnio pobjedu, a ostali su dobili kritike žirija. * Gostujući sudac: Icona Pop * Tema na modnoj reviji: ''Faster Pussycat, Wig, Wig'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Amanda Tori Meating i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Icona Pop – "Emergency" |naslov6 = Welcome to the DollHouse |auxB6 = Q |auxC6 = {{nowrap|Geneva Karr}} |datum6 = {{premijera|9|2|2024}} |sadržaj6 = U novom dizajnerskom izazovu, natjecatelji moraju izraditi modne kombinacije inspirirane vlastitim lutkama. * Gostujući sudac: Law Roach * Tema na modnoj reviji: ''Welcome to the DollHouse'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Mhi'ya Iman Le'Paige * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: "Janet Jackson" – "Control" |naslov7 = The Sound of Rusic |auxB7 = Plasma |auxC7 = Megami |datum7 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj7 = Natjecatelji nastupaju u mjuziklu pod imenom "The sound of Rusic." * Gostujući sudac: [[Adam Shankman]] * Tema na modnoj reviji: ''I Can Buy Myself Flowers'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Megami i Mhi'ya Iman Le'Paige * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Miley Cyrus]] – "Flowers" |naslov8 = Snatch Game |auxB8 = Plane Jane |auxC8 = {{nowrap|Xunami Muse}} |datum8 = {{premijera|23|2|2024}} |sadržaj8 = Kraljice su ovoga tjedna igrale izazov u kojemu moraju glumiti odabrane poznate ličnosti. Kraljice su glumile slijedeće poznate ličnosti: *Dawn kao [[Meghan McCain]] *Mhi'ya Iman Le'Paige kao "Trinina sestrična $haquita" *Morphine Love Dion kao [[Anna Delvey]] *Nymphia Wind kao [[Jane Goodall]] *Plane Jane kao [[Jelena Karleuša]]<ref name="PRDR16karleusa1">{{Citiranje weba|date=25. veljače 2024.|title=Drag Race: Jelena Karleuša responds to Plane Jane’s Snatch Game|url=https://www.gaytimes.co.uk/drag/drag-race-jelena-karleusa-responds-to-plane-janes-snatch-game/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240306102600/https://www.gaytimes.co.uk/drag/drag-race-jelena-karleusa-responds-to-plane-janes-snatch-game/|archive-date=6. ožujka 2024.|access-date=7. ožujka 2024.|language=engleski|website=gaytimes.co.uk}}</ref><ref name="PRDR16karleusa2">{{Citiranje weba|date=24. veljače 2024.|title=KARLEUŠIN RUSKI DVOJNIK OSVOJIO PRVO MESTO: Ovako je imitirao našu zvezdu u AMERIČKOM RIJALITIJU, ona se hitno oglasila!|url=https://www.republika.rs/zabava/estrada/518205/jelena-karleusa-plane-jane-drag-race|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=7. ožujka 2024.|language=|website= republika.rs}}</ref> *Plasma kao [[Patti LuPone]] *Q kao [[Amelia Earhart]] *Sapphira Cristál kao [[James Brown]] *Xunami Muse kao Zubić vila Izazov je pobijedila Plane Jane, koja je najviše nasmijala RuPaula svojim prerušavanjem u srbijansku pjevačicu Jelenu Karleušu.<ref name="PRDR16karleusa1"></ref><ref name="PRDR16karleusa2"></ref> Prema odluci žirija, najslabije kraljice tjedna bile su Morphine Love Dion i Xunami Muse. Nakon lipsync dvoboja, Xunami napušta natjecanje. * Gostujući sudac: [[Kyra Sedgwick]] * Tema na modnoj reviji: ''Dancing Queen'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Morphine Love Dion i Xunami Muse * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Whitney Houston]] – "I Wanna Dance with Somebody (Who Loves Me)" |naslov9 = See You Next Wednesday |auxB9 = Q |auxC9 = Plasma |datum9 = {{premijera|1|3|2024}} |sadržaj9 = Natjecatelji su morali dizajnirati vlastite modne kreacije inspiriranim gotičkim modnim izričajem. * Gostujući sudac: [[Kaia Gerber]] * Tema na modnoj reviji: ''See You Next Wednesday'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Mhi'ya Iman LePaige i Plasma * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Lady Gaga]] – "Bloody Mary (Wednesday Dance TikTok Version)" |naslov10 = Werq the World |auxB10 = Sapphira Cristál |auxC10 = — |datum10 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj10 = Natjecatelji su morali osmisliti tekst i usvojiti koreografiju za novu [[politika|političku]] himnu pod naslovom ''Power''. RuPaul odlučuje da ovoga tjedna nema eliminacija i stoga su Morphine Love Dion i Sapphira Cristál proglašene najboljim kraljica u ovom izazovu koje su se suočile u ''lipsync'' dvoboju. * Gostujući sudac: [[Jamal Sims]] * Tema na modnoj reviji: ''True Colors'' * Natjecatelji u Top 2: Morphine Love Dion i Sapphira Cristál * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Meghan Trainor]] – "Made You Look" |naslov11 = Corporate Queens |auxB11 = Sapphira Cristál |auxC11 = Mhi'ya Iman Le'Paige |datum11 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj11 = Kraljice testiraju svoje komedijske i prezentacijske vještine u seminaru o ''drag'' kraljicama. * Gostujući sudac: [[Joel Kim Booster]] * Tema na modnoj reviji: ''Flashback: DragCon 1980'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Mhi'ya Iman Le'Paige i Morphine Love Dion * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Donna Summer]] – "Dim All The Lights" |naslov12 = Bathroom Hunties |auxB12dio1= Plane Jane |auxB12dio2= Sapphira Cristál |auxC12 = Dawn |datum12 = {{premijera|22|3|2024}} |sadržaj12 = Natjecatelji dizajniraju svoje vlastite kupaone u kojima će gosti imati nezaboravan provod. * Gostujući sudac: Mayan Lopez * Tema na modnoj reviji: ''Chain Reaction'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Dawn i Morphine Love Dion * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Megan Thee Stallion]] – "Body" |naslov13 = Drag Race Vegas LIVE! Makeovers |auxB13 = Plane Jane |auxC13 = Morphine Love Dion |datum13 = {{premijera|29|3|2024}} |sadržaj13 = U ovotjednom izazovu, preostalih pet kraljica treba pretvoriti plesače iz showa ''RuPaul's Drag Race Live!'' u ''drag'' kraljice. * Gostujući sudac: [[Kelsea Ballerini]] * Tema na modnoj reviji: ''Drag Family Resemblance'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Morphine Love Dion i Sapphira Cristál * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Kelsea Ballerini – "Miss Me More" |naslov14 = Booked & Blessed |auxB14 = Nymphia Wind |auxC14 = Q |datum14 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj14 = Natjecatelji trebaju zaviriti duboko u svoju osobnost i svoj ''drag'' brend te napisati memoare. U prvom dijelu izazova poziraju za naslovnicu knjige, a voditelj podcasta Matt Rogers ih zatim intervjuira o njihovim knjigama. Novinar i pisac Ronan Farrow (''Catch and Kill'') gostujući je sudac epizode. Nymphia Wind najviše je impresionirala žiri svojom inspirativnom životnom pričom, a Plane Jane i Q nisu uspijele prenijeti poruku svojih memoara te stoga završile na eliminacijskom ''lipsync'' dvoboju. Nakon dvoboja u kojemu je Plane Jane eliminirala Q, RuPaul objavljuje da su finalistice sezone Nymphia Wind, Plane Jane i Sapphira Cristál.<ref name="RPDR16ep14"></ref> * Gostujući sudac: Ronan Farrow * Tema na modnoj reviji: ''Fandango'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Plane Jane i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Tina Turner]] – "Better Be Good to Me" |naslov15 = LipSync Lalaparuza Smackdown – Reunited |auxB15 = Morphine Love Dion |auxC15 = — |datum15 = {{premijera|12|4|2024}} |sadržaj15 = Sve eliminirane kraljice vraćaju se na ponovno okupljanje. Također će i sudjelovati u nizu ''lipsync'' dvoboja čiji će pobjednik osvojiti 50 tisuća američkih dolara. Nako niza dvoboja, Morphine Love Dion osvojila je novčanu nagradu i titulu pobjednice ''lipsync'' dvoboja. |naslov16 = Grand Finale |auxB16 = Nymphia Wind |auxC16dio1= {{nowrap|Sapphira Cristál}} |auxC16dio2= Plane Jane |datum16 = {{premijera|19|4|2024}} |sadržaj16 = Među preostalim kraljicama šesnaeste sezone, RuPaul će okruniti pobjednicu koja će osvojiti 200 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]]. Sve tri finalistice prvo su izvele individualni ''lipsync'' performans, a RuPaul je zatim odlučio da Nymphia i Sapphira prolaze u finalni krug. Nakon ''lipsync'' dvoboja, Nymphia Wind proglašena je pobjednicom sezone.<ref name="RPDR16ep16"></ref> Osim toga, odabrane su i dvije Miss Congeniality šesnaeste sezone: Xunami Muse i Sapphira Cristál. * Pjesma na finalnom ''lipsync'' dvoboju: [[Kylie Minogue]] – "Padam Padam" }} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231216145617/https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race |date=16. prosinca 2023. }} na mtv.com * [https://www.instagram.com/rupaulsdragrace/?hl=hr RuPaul's Drag Race] na [[Instagram|Instagramu]] * [https://www.facebook.com/rupaulsdragrace/ RuPaul's Drag Race] na [[Facebook|Facebooku]] * {{imdb naslov|id=1353056|naslov=RuPaul's Drag Race}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2024.]] 03s35sbldlz0xl486lhkk8lwbpt9lue 0 758050 7625450 7603435 2026-10-27T22:52:24Z Croxyz 205325 7625450 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Arbër Hoxha | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|ALB}}<br>{{Z+X|KOSV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[6. listopada]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Heidelberg]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 185 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 11 | pozicija = [[napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[KF Istogu|Istogu]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2019.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2024.]]<br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[KF Istogu|Istogu]] <br> [[KF Prishtina|Prishtina]] <br> → [[KF Hajvalia|Hajvalia]] (posudba) <br> → [[FC Besa Pejë|Besa Pejë]] (posudba) <br> [[FC Ballkani|Ballkani]] <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br> [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)<br> {{0}}{{0}}85 {{0}}{{0}}(12) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2020.]] – [[2024.]]<br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kosovo do 21]] <br> {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]]<br>{{NogRep|ALB}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Arbër Hoxha''' ([[Heidelberg]], [[6. listopada]] [[1998.]]) [[albanija|albansko]]-[[Kosovo|kosovski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Karijera na Kosovu === Prije igranja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Hoxha je igrao za kosovske [[Nogometna Superliga Kosova|prvoligaške]] klubove [[KF Istogu|Istogu]], [[KF Prishtina|Prishtina]], [[KF Hajvalia|Hajvalia]], [[FC Besa Pejë|Besa Pejë]] i [[FC Ballkani|Ballkani]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/arber-hoxha/profil/spieler/458367 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref><ref>[https://www.transfermarkt.de/arber-hoxha/leistungsdatendetails/spieler/458367 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> === Lokomotiva Zagreb === Prešao je iz [[FC Ballkani|Ballkanija]] u [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 5. srpnja 2021.<ref>[https://nklokomotiva.hr/vijest/arber-hoxha-novi-je-igrac-lokomotive-1516 Arber Hoxha novi je igrač Lokomotive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240415123434/https://nklokomotiva.hr/vijest/arber-hoxha-novi-je-igrac-lokomotive-1516 |date=15. travnja 2024. }}, [[NK Lokomotiva Zagreb]], pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> Za Lokomotivu Zagreb debitirao je 14. kolovoza kada je [[NK Istra 1961|Istra 1961]] poražena 4:0 u [[1. HNL]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/arber-hoxha/leistungsdatendetails/spieler/458367/plus/0?saison=&verein=11194&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Lokomotiva Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> === Slaven Belupo === Dana 8. veljače 2022. Hoxha je potpisao trogodišnji ugovor sa [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupom]].<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/arber-hoxha-novi-je-igrac-slaven-belupa/ Arbër Hoxha novi je igrač Slaven Belupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240117185700/https://nk-slaven-belupo.hr/arber-hoxha-novi-je-igrac-slaven-belupa/ |date=17. siječnja 2024. }}, [[NK Slaven Belupo]], objavljeno 8. veljače 2022., pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> Za novi klub debitirao je deset dana kasnije kada je [[HNK Gorica|Gorica]] izgubila 0:3.<ref>[https://nk-slaven-belupo.hr/vrhunska-utakmica-i-pobjeda-slaven-belupa-u-gorici/ Vrhunska utakmica i pobjeda Slaven Belupa u Gorici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240117185700/https://nk-slaven-belupo.hr/vrhunska-utakmica-i-pobjeda-slaven-belupa-u-gorici/ |date=17. siječnja 2024. }}, [[NK Slaven Belupo]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> === Dinamo Zagreb === U siječnju 2024. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] je dobio malo manje od milijun eura i 15 % od idućeg Hoxhinog transfera.<ref>Dominik Neferanović, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-evo-kako-su-modri-docekali-veliko-pojacanje-novi-dinamovac-u-zagrljaju-jakirovica-odabrao-i-broj-15413904 VIDEO: Evo kako su Modri dočekali veliko pojačanje, novi dinamovac u zagrljaju Jakirovića, odabrao i broj], [[Sportske novosti]], objavljeno 10. siječnja 2024., pristupljeno 18. siječnja 2024.</ref> Za Dinamo je debitirao 13. siječnja u prijateljskoj utakmici protiv [[NK Celje|Celja]] kojeg je Dinamo dobio 2:0.<ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/jakirovic-otkrio-za-kojeg-igraca-je-dinamo-dobio-ponudu-bolje-da-ne-cackam-oko-toga-previse-958452 Jakirović otkrio za kojeg igrača je Dinamo dobio ponudu: 'Bolje da ne čačkam oko toga previše'], [[24sata]], objavljeno 13. siječnja 2024., pristupljeno 18. siječnja 2024.</ref> U [[HNL|HNL-u]] je debitirao deset dana kasnije protiv gradskog rivala [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] od koje je Dinamo Zagreb izgubio 0:3.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/lokomotiva/video-dinamo-lovi-ogroman-zaostatak-jakirovic-pokusava-s-izmjenama-cop-briljira-15418680 VIDEO: Dinamo lovi ogroman zaostatak, Jakirović pokušava s izmjenama, Čop briljira], [[Sportske novosti]], objavljeno 23. siječnja 2024., pristupljeno 23. siječnja 2024.</ref> Ligaški prvijenac postigao je 5. svibnja protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] koja je izgubila 1:2.<ref>Siniša Lončar, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rijeka/video-dinamo-dobio-dramu-na-rujevici-i-stigao-na-korak-do-titule-petkovic-i-hoxha-junaci-preokreta-15457472 VIDEO: Dinamo dobio dramu na Rujevici i stigao na korak do titule! Petković i Hoxha junaci preokret], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. svibnja 2024., pristupljeno 5. svibnja 2024.</ref> 100. službeni nastup ostvario je 18. travnja u ligaškom susretu protiv Rijeke koji je završio 2:2.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/maksimirski-remi-dinama-i-rijeke-beljo-dvostruki-strijelac Maksimirski remi Dinama i Rijeke, Beljo dvostruki strijelac], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 18. travnja 2026., pristupljeno 19. travnja 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] je debitirao 12. siječnja 2020. u prijateljskoj utakmici protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] koja je dobila Kosovo 1:0.<ref>[https://eu-football.info/_match.php?id=16812 Kosovo vs Sweden, 12 January 2020], eu-football.info, pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> Prvi gol za reprezentaciju postigao je 11. lipnja 2021. kada je zabio jedini pogodak u prijateljskoj utakmici protiv [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambije]].<ref>[https://telegrafi.com/kosova-dominon-dhe-mposht-gambine-vendos-super-goli-arber-hoxhes/ Kosova dominon dhe mposht Gambinë – vendos super goli i Arbër Hoxhës], Telegrafi, objavljeno 11. lipnja 2021., pristupljeno 17. siječnja 2024.</ref> U 2024. odlučio je zaigrati za [[Albanska nogometna reprezentacija|Albaniju]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/dinamov-ofenzivac-dobio-poziv-i-mijenja-reprezentaciju-na-euru-ce-igrati-protiv-hrvatske-15439389 Dinamov ofenzivac dobio poziv i mijenja reprezentaciju, na Euru će igrati protiv Hrvatske?], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. ožujka 2024., pristupljeno 23. ožujka 2024.</ref> Za Albaniju je debitirao 22. ožujka 2024. u prijateljskoj utakmici protiv [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]] od kojeg je Albanija izgubila 0:3.<ref>[[HINA]], [https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/tezak-poraz-suparnika-vatrenih-na-euru-primili-tri-gola-od-cilea-debitirao-napadac-dinama-15442168 Težak poraz suparnika Vatrenih na Euru, primili tri gola od Čilea, debitirao napadač Dinama], [[Sportske novosti]], objavljeno 22. ožujka 2024., pristupljeno 23. ožujka 2024.</ref> Prvi pogodak kao igrač Albanije postigao je 15. listopada 2025. u prijateljskom susretu protiv [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordana]] koji je poražen 4:2.<ref>S. M., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/hoxha-zabio-cudesni-prvijenac-za-albaniju-pogledajte-ga-20251014 Hoxha zabio čudesni prvijenac za Albaniju. Pogledajte ga], Tportal, objavljeno 14. listopada 2025., pristupljeno 16. listopada 2025.</ref> == Priznanja == === Igračka === * [[Igrač mjeseca HNL-a]] '''(1):''' rujan 2025.<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/617479/nogomet-supersport-hnl/nagrade-za-rujan-hoxha-je-zasjao-u-plavom-dresu-safaric-u-drugoj-nominaciji-do-prve-nagrade/ Nagrade za rujan: Hoxha je zasjao u plavom dresu, Šafarić u drugoj nominaciji do prve nagrade], Sportnet, objavljeno 2. listopada 2025., pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(2):''' [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(2):''' [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]], [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.transfermarkt.de/arber-hoxha/profil/spieler/458367 Profil], [[Transfermarkt]] *{{NFT player}} *{{UEFA player}} {{Sastav - Dinamo Zagreb}} {{Sastav Albanija 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Hoxha, Arbër }} [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Kosovski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] hdjmtnjzggdowhsqov1uogh4wdaiyir 0 760402 7625285 7552697 2026-10-27T18:34:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625285 wikitext text/x-wiki {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Rim Tim Tagi Dim |slika = Rim Tim Tagi Dim.jpg |veličina = 250 |godina = 2024. |država = {{Z+X|HRV}} |žanr = [[rock]] |izvođač = [[Baby Lasagna]] |jezik = [[Engleski jezik|engleski]] |jezici = |skladatelj = Marko Purišić |autor = Marko Purišić |trajanje = 3:00 |PF_mjesto = 1. |PF_bodovi = 177 |F_mjesto = 2. |F_bodovi = 547 |prethodnik = [[Mama ŠČ!]] |godinaP = [[Pjesma Eurovizije 2023.|2023.]] |nasljednik = [[Poison Cake (pjesma)|Poison Cake]] |godinaN = [[Pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] }} „'''Rim Tim Tagi Dim'''” pjesma je hrvatskog pjevača i tekstopisca Marka Purišića, poznatijeg pod umjetničkim imenom [[Baby Lasagna]]. Pjesma u svibnju [[2024.]] godine predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na ''[[Pjesma Eurovizije 2024.|Pjesmi Eurovizije 2024.]]'' nakon što je s 321 bodom ostvarila pobjedu na [[Dora 2024.|Dori 2024.]]<ref name="Dora2024BabyLasagna">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2024. |title=Baby Lasagna pobjednik Dore 2024. |url=https://www.istra24.hr/zivot/baby-lasagna-pobjednik-dore-2024 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501070550/https://www.istra24.hr/zivot/baby-lasagna-pobjednik-dore-2024 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=26. veljače 2024. |website=istra24.hr}}</ref> Pjesma je ostvarila najbolji [[Hrvatska na Pjesmi Eurovizije|plasman Hrvatske na Pjesmi Eurovizije]], osvojivši drugo mjesto s 547 bodova. Kao najuspješnija hrvatska pjesma na Pjesmi Eurovizije, „Rim Tim Tagi Dim” je zbog popularnosti među hrvatskom i [[europa|europskom]] publikom ostavila znatan utjecaj na domaću [[popularna kultura|popularnu kulturu]] i prema brojnim medijima stekla status [[fenomen]]a. S ulaskom na glazbene top-ljestvice u više od 15 zemalja i s preko 30 milijuna pregleda na [[YouTube]]u,{{efn|name=YouTube|U broj pregleda uračunati su svi videozapisi koji sadrže pjesmu, a prenijeli su ih službeni kanal [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] ([https://www.youtube.com/@HRTDora/videos Dora HRT]) te službeni kanal [[Pjesma Eurovizije|Pjesme Eurovizije]] ([https://www.youtube.com/@EurovisionSongContest/videos Eurovision Song Contest]).}} pjesma je ostvarila značajan komercijalan uspjeh te omogućila Purišiću pokretanje solističke glazbene [[karijera|karijere]]. == Pozadina == Nakon što je do [[2022.]] godine bio član sastava [[Manntra]], Purišić od [[2023.]] godine pokreće solo karijeru pod umjetničkim imenom Baby Lasagna. Pjesmu „Rim Tim Tagi Dim” napisao i skladao za svoj nadolazeći album ''[[Demons & Mosquitoes]]''.<ref name="Demons">{{Citiranje weba |date=23. siječnja 2024. |title=Baby Lasagna za HELLO!: Gibonni je kriv za moje suze |url=https://hellomagazin.hr/celebrity-news/baby-lasagna-hello-intervju/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501070521/https://hellomagazin.hr/celebrity-news/baby-lasagna-hello-intervju/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=26. veljače 2024. |website=hellomagazin.hr}}</ref> Pjesma je ukupno treći singl s albuma, nakon pjesama „IG Boy” i „Don't Hate Yourself, But Don't Love Yourself Too Much”, objavljenih u [[listopad]]u i [[prosinac|prosincu]] [[2023.]] godine. Prema Purišiću, pjesma nije trebala biti [[Glazbeni singl|singl]] niti je bila napisana za [[Dora (natjecanje)|Doru]], no njegov prijatelj je u njoj prepoznao potencijal i potaknuo Purišića da ju prijavi na [[Dora 2024.|Doru 2024]].<ref name="Doraprijava">{{Citiranje weba |date=17. siječnja 2024. |title=‘Slučajni’ favorit Dore otkrio: ‘Nisam poslušao druge pjesme jer se bojim da ću se zbedirati. Znate li kako me tata zove?‘ |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/slucajni-favorit-dore-otkrio-nisam-poslusao-druge-pjesme-jer-se-bojim-da-cu-se-zbedirati-znate-li-kako-me-tata-zove-15416365 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240302083342/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/slucajni-favorit-dore-otkrio-nisam-poslusao-druge-pjesme-jer-se-bojim-da-cu-se-zbedirati-znate-li-kako-me-tata-zove-15416365 |archive-date=2. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Jutarnji list]]}}</ref> „Rim Tim Tagi Dim” govori o mladiću koji tjeskobno napušta svoju ruralnu sredinu u nadi za pronalaskom boljeg života u urbanoj sredini.<ref name="RimTimTema">{{Citiranje weba |date=20. veljače 2024. |title=Najveći favorit Dore, Baby Lasagna predstavlja spot za pjesmu Rim Tim Tagi Dim |url=https://hellomagazin.hr/culture-club/glazba-festivali/rim-tim-tagi-dim-spot-baby-lasagna/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501070512/https://hellomagazin.hr/culture-club/glazba-festivali/rim-tim-tagi-dim-spot-baby-lasagna/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=26. veljače 2024. |website=hellomagazin.hr}}</ref> Prema Purišiću, „Rim Tim Tagi Dim” predstavlja narodni [[ples]] fiktivnog sela kojeg mladi protagonist pjesme napušta.<ref name="RimTimTema2">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title=Baby Lasagna ekskluzivno za Dnevnik Nove TV nakon pobjede na Dori: ''Lud je osjećaj, još uvijek pokušavam shvatiti što se dogodilo...'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ekskluzivni-razgovor-s-baby-lasagnom-nakon-pobjede-na-dori---830739.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501070728/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ekskluzivni-razgovor-s-baby-lasagnom-nakon-pobjede-na-dori---830739.html |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> Purišić je u brojnim intervjuima istaknuo kako je pjesma inspirirana masovnim [[Iseljavanje Hrvata|iseljavanjem]] mladih ljudi iz Hrvatske koji su u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu,<ref name="Inspiracija">{{Citiranje weba |date=6. siječnja 2024. |title=A heavy heart and anxiety attacks: Baby Lasagna says his Dora song “Rim Tim Tagi Dim” was inspired by young people leaving Croatia |url=https://wiwibloggs.com/2024/01/06/baby-lasagna-says-his-dora-song-rim-tim-tagi-dim-was-inspired-by-young-people-leaving-croatia/278972/ |url-status=live |access-date=30. travnja 2024. |language=engleski |website=wiwibloggs.com}}</ref> te kako njome pokušava dočarati [[anksioznost]] kojom se ljudi, a često i on sam, bore iz dana u dan.<ref name="anksioznost">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title=Baby Lasagna otkrio značenje pjesme Rim Tim Tagi Dim |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/baby-lasagna-otkrio-znacenje-pjesme-rim-tim-tagi-dim/2542232.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240315055430/https://www.index.hr/magazin/clanak/baby-lasagna-otkrio-znacenje-pjesme-rim-tim-tagi-dim/2542232.aspx |archive-date=15. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> == Promocija == Glazbeni video za pjesmu bio je objavljen [[20. veljače]] [[2024.]] godine.<ref name="RimTimMusicVideo">{{Citiranje weba |date=20. veljače 2024. |title=Najveći favorit Dore, Baby Lasagna predstavlja spot za pjesmu Rim Tim Tagi Dim |url=https://hellomagazin.hr/culture-club/glazba-festivali/rim-tim-tagi-dim-spot-baby-lasagna/ |url-status=live |access-date=30. travnja 2024. |website=hellomagazin.hr}}</ref> Režirala ga je Purišićeva partnerica Elizabeta Ružić, a sniman je na nekoliko lokacija u [[Istra|Istri]]. Video prikazuje mladića okruženog lokalnim stanovništvom i domaćim životinjama koji napušta svoje selo.<ref name="RimTimMusicVideo"></ref><ref name="RimTimMusicVideo2">{{Citiranje weba |date=27. veljače 2024. |title=Spot Baby Lasagne skupio je milijun pregleda na YouTubeu |url=https://www.24sata.hr/show/spot-baby-lasagne-skupio-je-milijun-pregleda-na-youtubeu-967654 |url-status=live |access-date=30. travnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> Uoči sudjelovanja na ''Pjesmi Eurovizije'', Purišić je održao brojne nastupe s pjesmom „Rim Tim Tagi Dim”. Na dan [[22. ožujka]] [[2024.]], pjesmu je izveo na dodjeli 30. nagrade ''[[Večernjakova ruža]]''.<ref name="VecernjakovaRuza">{{Citiranje weba |date=22. ožujka 2024. |title=FOTO Baby Lasagna 'rasturio' na pozornici Ruže, a pridružile su se i Nina Badrić, Lorena, Vesna Pisarović |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/foto-baby-lasagna-rasturio-na-pozornici-ruze-a-pridruzile-su-se-i-nina-badric-lorena-vesna-pisarovic-1756057 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501071248/https://www.vecernji.hr/showbiz/foto-baby-lasagna-rasturio-na-pozornici-ruze-a-pridruzile-su-se-i-nina-badric-lorena-vesna-pisarovic-1756057 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Večernji list]]}}</ref> Osim toga, nastupio je i na predeurovizijskim partyjima u [[Amsterdam]]u, [[Madrid]]u i [[London]]u.<ref name="ESCpreparty">{{Citiranje weba |date=2. travnja 2024. |title=Baby Lasagna nastavlja svoju predeurovizijsku turneju već ovog vikenda |url=https://eurosong.hr/baby-lasagna-nastavlja-svoju-predeurovizijsku-turneju-vec-ovog-vikenda/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501071258/https://eurosong.hr/baby-lasagna-nastavlja-svoju-predeurovizijsku-turneju-vec-ovog-vikenda/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=eurosong.hr}}</ref> Tijekom svog boravka u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], Purišić je [[12. travnja]] izveo „Rim Tim Tagi Dim” i u nizozemskoj emisiji ''Beau''.<ref name="Beau">{{Citiranje weba |date=13. travnja 2024. |title=Baby Lasagna stigao u Nizozemsku, nastupio u popularnoj TV emisiji |url=https://eurosong.hr/baby-lasagna-stigao-u-nizozemsku-nastupio-u-popularnoj-tv-emisiji/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501071339/https://eurosong.hr/baby-lasagna-stigao-u-nizozemsku-nastupio-u-popularnoj-tv-emisiji/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=eurosong.hr}}</ref> Na dan [[21. travnja]] bio je glazbeni u gost u emisiji [[Radiotelevizija Slovenija|Radiotelevizije Slovenije]].<ref name="Slovenija">{{Citiranje weba |date=13. travnja 2024. |title=Baby Lasagna imao je posljednji nastup prije Eurosonga: 'Drago mi je da ovdje završavam...' |url=https://www.24sata.hr/show/baby-lasagna-imao-je-posljednji-nastup-prije-eurosonga-drago-mi-je-da-ovdje-zavrsavam-978426 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501071537/https://www.24sata.hr/show/baby-lasagna-imao-je-posljednji-nastup-prije-eurosonga-drago-mi-je-da-ovdje-zavrsavam-978426 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> [[File:Baby Lasagna 03.jpg|thumb|270px|Purišić u izvedbi pjesme „Rim Tim Tagi Dim” na predeurovizijskom partyju u [[Madrid]]u.]] Na dan [[8. travnja]] [[2024.]] godine, [[HRT]] je pozvao obožavatelje diljem zemlje na javni plesni događaj na kojemu su razne plesne skupine izvele koreografiju na Purišićevu pjesmu. Događaj se održao u pet hrvatskih gradova ([[Zagreb]], [[Split]], [[Umag]], [[Osijek]] i [[Zadar]]), a snimke izvedbe plesnih skupina i fanova prikazale su se u HRT-ovim emisijama ''[[Dobro jutro, Hrvatska]]'', ''[[Kod nas doma]]'' i u središnjem ''[[Dnevnik HTV-a|Dnevniku]]'' te na [[društvene mreže|društvenim mrežama]].<ref name="HrvatskaPleše1">{{Citiranje weba |date=8. travnja 2024. |title=Pet hrvatskih gradova pleše u Rim Tim Tagi Dim ritmu |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/pet-hrvatskih-gradova-plese-u-rim-tim-tagi-dim-ritmu-11456053 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072047/https://magazin.hrt.hr/zabava/pet-hrvatskih-gradova-plese-u-rim-tim-tagi-dim-ritmu-11456053 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> HRT je [[16. travnja]] objavio i glazbeni video pod naslovom „Hrvatska pleše Rim Tim Tagi Dim” koji prikazuje snimke s događaja.<ref name="HrvatskaPleše2">{{Citiranje weba |date=16. travnja 2024. |title=Hrvatska pleše "Rim Tim Tagi Dim" |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/baby-lasagna-10-11471567 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072123/https://magazin.hrt.hr/zabava/baby-lasagna-10-11471567 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Koreografiju za video osmislila je Tiha Bogdanović.<ref name="HrvatskaPleše2"></ref> Osim nastupa plesnih skupina iz pet gradova u kojima se održalo snimanje, u glazbenom videu prikazane su i snimke brojnih građana koji su poslali podršku Purišiću, uključujući i koreografije djelatnika [[Hrvatska pošta|Hrvatske pošte]], [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP]]-a, [[Vatrogasna postrojba Zagreb|Vatrogasne postaje Zagreb]], članova [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK-a Zagreb]] te predstavnika brojnih [[Turistička zajednica|turističkih zajednica]] diljem Hrvatske.<ref name="HrvatskaPleše2"></ref> Purišić je u travnju [[2024.]] godine u sklopu promocije pjesme predstavio i liniju proizvoda, uključujući majice s dizajnima [[mačka|mačaka]] i tekstom stiha iz pjesme koji se referira na mačke.<ref name="merch">{{Citiranje weba |date=4. travnja 2024. |title=Prvi merch Baby Lasagne rasprodan u rekordna dva sata |url=https://ravnododna.com/prvi-merch-baby-lasagne-rasprodan-u-rekordna-dva-sata/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072148/https://ravnododna.com/prvi-merch-baby-lasagne-rasprodan-u-rekordna-dva-sata/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=ravnododna.com}}</ref> Zahvaljujući popularnosti stiha koji spominje mijaukanje mačke,<ref name="meow">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title="Please meow back": Twitter su preplavile fotke mačaka, jasno je i zašto |url=https://www.index.hr/ljubimci/clanak/please-meow-back-twitter-su-preplavile-fotke-macaka-jasno-je-i-zasto/2542018.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072201/https://www.index.hr/ljubimci/clanak/please-meow-back-twitter-su-preplavile-fotke-macaka-jasno-je-i-zasto/2542018.aspx |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> Purišić je u ožujku iste godine bio jedan od gostiju na međunarodnoj izložbi mačaka u [[Zagreb]]u.<ref name="izložba">{{Citiranje weba |date=9. ožujka 2024. |title=Baby Lasagna još je jednom pokazao da je veliki ljubitelj mačaka, znate li kako se zovu njegovi kućni ljubimci? |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/baby-lasagna-na-izlozbi-macaka-u-zagrebu---836992.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072103/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/baby-lasagna-na-izlozbi-macaka-u-zagrebu---836992.html |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> == Na Euroviziji == === Dora 2024. === {{glavni|Dora 2024.}} Dana [[15. prosinca]] [[2023.]] godine, [[HRT]] je objavio popis od 24 pjesama koje će se natjecati na [[Dora 2024.|Dori 2024.]] Pjesma „Rim Tim Tagi Dim” bila je na popisu kao jedna od četiri rezervne pjesme. Nakon što je [[3. siječnja]] [[2024.]] godine bilo objavljeno da [[Zsa Zsa]] odustaje od natjecanja na Dori, „Rim Tim Tagi Dim” ulazi u izbor. Pjesma je idućega dana, zajedno s ostalim natjecateljskim pjesmama Dore 2024., premijerno bila puštena u emisiji ''Svijet diskografije'' na [[Hrvatski_radio#Drugi_program_Hrvatskoga_radija|Drugom programu Hrvatskoga radija]].<ref>{{Citiranje weba |date=4. siječnja 2024. |title=Danas u emisiji “Svijet diskografije” premijerno predstavljanje pjesama za Doru 2024. |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/danas-u-emisiji-svijet-diskografije-premijerno-predstavljanje-pjesama-za-doru-2024-11258701 |url-status=live |archive-date=4. siječnja 2024. |access-date=4. siječnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Dana [[9. siječnja]], HRT je objavio pjesmu na službenom [[YouTube]] kanalu Dore.<ref>{{Citiranje weba |date=9. siječnja 2024. |title=Premijera spotova za Doru 2024. |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/premijera-spotova-za-doru-2024-11273637 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240109120218/https://magazin.hrt.hr/zabava/premijera-spotova-za-doru-2024-11273637 |archive-date=9. siječnja 2024. |access-date=9. siječnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Baby Lasagna izveo je „Rim Tim Tagi Dim” u drugom polufinalu Dore 2024., koje se održalo [[23. veljače]] [[2024.]] Pjesma je osvojila dovoljan broj glasova publike, ušavši time u finale natjecanja koje se održalo [[25. veljače]]. U finalu Dore, „Rim Tim Tagi Dim” osvaja ukupno 321 bod zbrojenih glasova publike i žirija, čime postaje pobjednička pjesma Dore 2024. === U Malmöu === {{glavni|Pjesma Eurovizije 2024.}} [[File:Baby Lasagna Eurovision Song Contets 2024 Final Malmö dress rehearsal semi 1 14.jpg|thumb|260px|left|Proba prije finala za ''Pjesmu Eurovizije 2024.'']] Baby Lasagna izveo je „Rim Tim Tagi Dim” u prvom dijelu [[Pjesma_Eurovizije_2024.#Prvo_polufinale|prvog polufinala]] ''[[Pjesma Eurovizije 2024.|Pjesme Eurovizije 2024.]]'' održanog [[7. svibnja]] [[2024.]] godine. Nastupao je sedmi po redu od ukupno petnaestero država koje se natječu u prvom polufinalu.<ref name="ESCpf1">{{Citiranje weba |date=27. travnja 2024. |title=Malmö: Izbor za pjesmu Eurovizije 2024. - 1. polufinalna večer, prijenos |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/malmo-izbor-za-pjesmu-eurovizije-2024-1-polufinalna-vecer-prijenos-11497720 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072634/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/malmo-izbor-za-pjesmu-eurovizije-2024-1-polufinalna-vecer-prijenos-11497720 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Baby Lasagna je prvu probu za nastup imao [[27. travnja]], a na isti je dan [[HRT]] objavio kostim u kojemu će on i njegov tim nastupiti na eurovizijskoj pozornici.<ref name="ESCkostim">{{Citiranje weba |date=27. travnja 2024. |title=Skice kostima u kojima će Baby Lasagna i njegov tim nastupiti na Eurosongu |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/otkrivamo-kostime-u-kojima-ce-baby-lasagna-i-njegov-tim-nastupiti-na-eurosongu-11496645 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072712/https://magazin.hrt.hr/zabava/otkrivamo-kostime-u-kojima-ce-baby-lasagna-i-njegov-tim-nastupiti-na-eurosongu-11496645 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Kostime je dizajnirala Valentina Pliško, koja također potpisuje i kostime dizajnirane za nastup na Dori.<ref name="ESCkostim"></ref> Kostim s [[čipka]]stim motivima na rukavima je opisan kao ''„kombinacija hrvatske narodne nošnje i folklora s metalom”''.<ref name="ESCkostim2">{{Citiranje weba |date=24. travnja 2024. |title=Baby Lasagna prvi će put kostim pokazati u Švedskoj: 'Promjene su konkretne. Bit će efektnije' |url=https://net.hr/danas/rtl-danas/baby-lasagna-prvi-ce-put-kostim-pokazati-u-svedskoj-promjene-su-konkretne-bit-ce-efektnije-9bcb1618-0263-11ef-b9bb-069c63c7a033 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072714/https://net.hr/danas/rtl-danas/baby-lasagna-prvi-ce-put-kostim-pokazati-u-svedskoj-promjene-su-konkretne-bit-ce-efektnije-9bcb1618-0263-11ef-b9bb-069c63c7a033 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=net.hr}}</ref> S Baby Lasagnom su na sceni nastupili i Luana Kličić i Sebastijan Žeželić u ulozi plesača te bubnjar Matija Klaj i gitaristi Mihael Žipovski i Dino Josipović.<ref name="plesaci">{{Citiranje weba |date=27. travnja 2024. |title=Baby Lasagna student je zagrebačkog faksa: S njim su na Eurosong otputovali još neki bivši i sadašnji studenti |url=https://www.srednja.hr/svastara/baby-lasagna-student-je-zagrebackog-faksa-s-njim-su-na-eurosong-otputovali-jos-neki-bivsi-i-sadasnji-studenti/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501072710/https://www.srednja.hr/svastara/baby-lasagna-student-je-zagrebackog-faksa-s-njim-su-na-eurosong-otputovali-jos-neki-bivsi-i-sadasnji-studenti/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=srednja.hr}}</ref> Pjesma je nakon prvog polufinala natjecanja osvojila 177 bodova (1. mjesto) po glasovima publike, te je time odabrana za izvođenje u finalu ''[[Pjesma Eurovizije 2024.|Pjesme Eurovizije]]'' [[11. svibnja]]. U finalu je osvojila 337 bodova od publike (1. mjesto) te 210 bodova od žirija (3. mjesto, iza Švicarske i Francuske) te je s ukupno 547 bodova osvojila 2. mjesto.<ref>{{Citiranje weba |title=Eurovision 2024 Results: Voting & Points |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024 |access-date=2024-05-12 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}</ref> === Nakon Eurovizije === Na [[zagreb]]ačkom [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] organiziran je doček Baby Lasagne koji se održao na dan [[12. svibnja]], odnosno dan nakon finala Pjesme za Eurovizije, a prenosio se i uživo na [[HRT – HTV 1|Prvom programu]] Hrvatske radiotelevizije.<ref name="doček2">{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/umjesto-nedjeljom-u-2-na-hrt-u-gledajte-docek-baby-lasagne-foto-20240512 |title=Umjesto 'Nedjeljom u 2' na HRT-u gledajte doček Baby Lasagne |website=tportal.hr |date=12. svibnja 2024. |access-date=13. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240512110400/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/umjesto-nedjeljom-u-2-na-hrt-u-gledajte-docek-baby-lasagne-foto-20240512 |archive-date=12. svibnja 2024.}}</ref> Dočeku su, osim brojnih građana, prisustvovali i gradonačelnik grada [[Tomislav Tomašević]] i premijer [[Andrej Plenković]].<ref name="doček">{{Cite web |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-i-tomislav-tomasevic-na-trg-bana-josipa-jelacica-docekali-su-baby-lasagnu---848018.html |title=Plenković i Tomašević na Trgu dočekali Baby Lasagnu: "O žiriju mislim kao i svi vi ovdje" |website=dnevnik.hr |date=12. svibnja 2024. |access-date=13. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240513144640/https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-i-tomislav-tomasevic-na-trg-bana-josipa-jelacica-docekali-su-baby-lasagnu---848018.html |archive-date=13. svibnja 2024.}}</ref> Na dočeku je po nekim procjenama bilo oko 6000 ljudi.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/arhiv-javnih-skupova-objavio-procjenu-broja-gradjana-na-doceku-baby-lasagne-nu-zagrebu---848094.html| Oni su izračunali: Pogledajte koliko je ljudi dočekalo Baby Lasagnu u Zagrebu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U zahvalu za osvojeno 2. mjesto na Eurosongu 2024., [[Vlada Republike Hrvatske]] odobrila je nagradu od {{Broj|50000}} eura koju je Purišić odbio zamolivši da se novac donira u humanitarne svrhe.<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/baby-lasagna-dobio-50-000-eura-od-vlade-ali-ih-se-odrekao-u-korist-bolesne-djece-1769656| Baby Lasagna dobio 50.000 eura od Vlade, ali ih se odrekao u korist bolesne djece: 'Njima će više pomoći']</ref> Doček Baby Lasagne organiziran je i u njegovom rodnom [[Umag]]u.<ref name="docekumag">{{Citiranje weba |date=15. svibnja 2024. |title=VIDEO Baby Lasagna stigao u Umag: 'Osjećam se ponosno ovdje s vama. Hvala na podršci' |url=https://www.24sata.hr/show/video-baby-lasagna-u-umagu-pogledajte-atmosferu-doceka-982726 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> == Uspjeh i utjecaj == === Kritički uspjeh === Josip Bošnjak je za [[Index.hr]] pjesmu opisao kao ''„neobičan glazbeni oksimoron”'' i ''„tužnu današnju svakodnevicu u vedrom istarskom melosu”''.<ref name="Uspjeh3"></ref> Marina Radoš je na istom portalu navela kako [[HRT]]-ov stručni žiri koji je "Rim Tim Tagi Dim" svrstao u rezervu [[Dora 2024.|Dore 2024]] treba dati ostavku, nazvavši pjesmu potencijalnim eurovizijskim pobjednikom.<ref name="indexrados">{{Citiranje weba |first=Marina |last=Radoš |date=26. veljače 2024. |title=Zbog Baby Lasagne danas trebaju pasti ostavke na HRT-u |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zbog-baby-lasagne-danas-trebaju-pasti-ostavke-na-hrtu/2541751.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240427043215/https://www.index.hr/magazin/clanak/zbog-baby-lasagne-danas-trebaju-pasti-ostavke-na-hrtu/2541751.aspx |archive-date=27. travnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> Anđelo Jurkas je za ''mixer.hr'' ocijenio pjesmu ocjenom 8 od 10, navodeći kako ''„ovakve ritmično rimične bedastoće koje ne znaju što hoće, ali znaju što neće, ispadaju najmanje smeće”''.<ref name="anđelo">{{Citiranje weba |first=Anđelo |last=Jurkas |date=24. veljače 2024. |title=Kritika pjesme by Anđelo Jurkas: Baby Lasagna: Rim Tim Tagi Dim |url=https://mixer.hr/glazba/mixmusic/baby-lasagna/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002855/https://mixer.hr/glazba/mixmusic/baby-lasagna/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=mixer.hr}}</ref> Urednik [[Njemačka|njemačkog]] eurovizijskog portala ''ESC Kompakt'' Benjamin Hertlein objavio je recenziju u kojoj stoji da je pjesma ''„energična i instrumentalno raznolika”'' te da ''„ima puno energije zahvaljujući [[rock]] elementima, vrlo zarazan [[Pripjev|refren]] i [[Onomatopeja|onomatopejski]] hook koji odmah možete zapjevati”''.<ref name="esckompakt">{{Citiranje weba |first=Benjamim |last=Hertlein |date=20. ožujka 2024. |title=ESC-Songcheck kompakt 2024 (1) – Kroatien: „Rim Tim Tagi Dim“ von Baby Lasagna |url=https://esc-kompakt.de/esc-songcheck-kompakt-2024-1-kroatien-rim-tim-tagi-dim-von-baby-lasagna/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031916/https://esc-kompakt.de/esc-songcheck-kompakt-2024-1-kroatien-rim-tim-tagi-dim-von-baby-lasagna/ |archive-date=23. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |language=njemački |website=esc-kompakt.de}}</ref> Osmero urednika istog portala pjesmi je dalo 72 od ukupnih 96 bodova.<ref name="esckompakt"></ref> Pjesmu su javno pohvalili, između ostalih, pjevačica [[Zorica Kondža]],<ref name="zorica">{{Citiranje weba |first=Matea |last=Zanić |date=6. ožujka 2024. |title=Zorica Kondža: 'Pjesma Baby Lasagne je ludilo! Ovi što su je stavili za rezervu nisu normalni' |url=https://www.24sata.hr/show/zorica-kondza-pjesma-baby-lasagne-je-ludilo-ovi-sto-su-je-stavili-za-rezervu-nisu-normalni-969152 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240310061547/https://www.24sata.hr/show/zorica-kondza-pjesma-baby-lasagne-je-ludilo-ovi-sto-su-je-stavili-za-rezervu-nisu-normalni-969152 |archive-date=10. ožujka 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> književnica [[Vedrana Rudan]],<ref name="vedrana">{{Citiranje weba |date=6. ožujka 2024. |title=Vedrana Rudan o Baby Lasagni: Ništa ne govori, skače, urla, meni se to sviđa |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/vedrana-rudan-o-baby-lasagni-nista-ne-govori-skace-urla-meni-se-to-svidja/2544938.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240425193620/https://www.index.hr/magazin/clanak/vedrana-rudan-o-baby-lasagni-nista-ne-govori-skace-urla-meni-se-to-svidja/2544938.aspx |archive-date=25. travnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> prethodni hrvatski eurovizijski predstavnici [[Jacques Houdek]],<ref name="jacques">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title=Houdek je imao što reći nakon velike pobjede Baby Lasagne: ''Podsjetimo se, Baby Lasagna bio je tek rezerva'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jacques-houdek-komentirao-pobjedu-baby-lasagne-na-dori---830586.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002854/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jacques-houdek-komentirao-pobjedu-baby-lasagne-na-dori---830586.html |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> [[Let 3]]<ref name="let 3">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title=Evo kako je Let 3 komentirao Baby Lasagnu, dok su oni bili njegovi glavni favoriti: "Prvi put sam ga neki dan čuo i..." |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/let-3-komentirao-baby-lasagnu---830699.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301211126/https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/let-3-komentirao-baby-lasagnu---830699.html |archive-date=1. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=showbuzz.dnevnik.hr}}</ref> te pobjednica ''[[Pjesma Eurovizije 1989.|Pjesme Eurovizije 1989.]]'' [[Emilija Kokić]].<ref name="emilia">{{Citiranje weba |date=26. veljače 2024. |title=Emilija Kokić za 24sata o Dori i Baby Lasagni: 'Puno falševa, a pobjeda ovisi o dosta faktora' |url=https://www.24sata.hr/show/emilija-kokic-za-24sata-o-dori-i-baby-lasagni-puno-falseva-a-pobjeda-ovisi-o-dosta-faktora-967341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314225102/https://www.24sata.hr/show/emilija-kokic-za-24sata-o-dori-i-baby-lasagni-puno-falseva-a-pobjeda-ovisi-o-dosta-faktora-967341 |archive-date=14. ožujka 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> Na dan [[6. siječnja]], tek dva dana nakon objave pjesme, Purišić je dao intervju za eurovizijski portal ''Wiwibloggs'' koji ga je nazvao ''„internacionalnim favoritom obožavatelja [Eurovizije]”''.<ref name="Inspiracija"></ref> Čitatelji istog portala su u travnju 2024. godine izglasali „Rim Tim Tagi Dim” kao favorita za pobjedu u [[Pjesma_Eurovizije_2024.#Prvo_polufinale|prvom polufinalu]] ''[[Pjesma Eurovizije 2024.|Pjesme Eurovizije 2024]]''.<ref name="Uspjeh2wiwi">{{Citiranje weba |date=27. travnja 2024. |title=Semi-Final 1 poll results: Croatia is our readers’ favourite to win ahead of rehearsals |url=https://wiwibloggs.com/2024/04/27/semi-final-1-poll-results-croatia-is-our-readers-favourite-to-win-ahead-of-rehearsals/281294/ |url-status=live |access-date=30. travnja 2024. |language=engleski |trans-title=Rezultati ankete 1. polufinala: Hrvatska je favorit za pobjedu naših čitatelja uoči proba |website=wiwibloggs.com}}</ref> Pjesma je naišla i na negativne recenzije. Glazbeni kritičar Hrvoje Horvat je za ''[[Večernji list]]'' pjesmu prozvao najlošijom pjesmom Dore 2024.,<ref name="hrvojehorvat">{{Citiranje weba |first=Hrvoje |last=Horvat |date=4. siječnja 2024. |title=Glazbeni kritičar o Dori: Let 3 će teško ponoviti uspjeh 'Mame ŠČ', Kedžo nije za Eurosong |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/glazbeni-kriticar-o-dori-let-3-ce-tesko-ponoviti-uspjeh-mame-sc-kedzo-nije-za-eurosong-1736437 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240308222226/https://www.vecernji.hr/showbiz/glazbeni-kriticar-o-dori-let-3-ce-tesko-ponoviti-uspjeh-mame-sc-kedzo-nije-za-eurosong-1736437 |archive-date=1. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Večernji list]]}}</ref> navodeći da je „Rim Tim Tagi Dim” preslika pjesme „There's A Party In My Head” glazbenog sastava Pain i singla "Espectro" španjolskog DJ-a Adriana de la Vege.<ref name="hrvojehorvat2">{{Citiranje weba |first=Hrvoje |last=Horvat |date=6. ožujka 2024. |title=Koliko je ispravno ili krivo protumačena moja kritika Baby Lasagne? |url=https://www.vecernji.hr/kultura/koliko-je-ispravno-ili-krivo-protumacena-moja-kritika-baby-lasagne-1751781 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240427032203/https://www.vecernji.hr/kultura/koliko-je-ispravno-ili-krivo-protumacena-moja-kritika-baby-lasagne-1751781 |archive-date=27. travnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Večernji list]]}}</ref> Pjesma je radi sličnosti naišla na optužbe za [[plagijat]], ali i na brojne usporedbe s pjesmom „Cha Cha Cha” kojom je [[Käärijä]] predstavljao [[Finska|Finsku]] na ''[[Pjesma Eurovizije 2023.|Pjesmi Eurovizije 2023]]''.<ref name="rtldirekt">{{Citiranje weba |date=17. siječnja 2024. |title=Baby Lasagna kod Mojmire o Eurosongu, optužbama za plagijat i planovima za budućnost: 'Ne znam što želim' |url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/baby-lasagna-kod-mojmire-o-eurosongu-optuzbama-za-plagijat-i-planovima-za-buducnost-ne-znam-sto-zelim-86228a38-b4a9-11ee-a1f2-0ee8f36581c7 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002857/https://net.hr/danas/rtl-direkt/baby-lasagna-kod-mojmire-o-eurosongu-optuzbama-za-plagijat-i-planovima-za-buducnost-ne-znam-sto-zelim-86228a38-b4a9-11ee-a1f2-0ee8f36581c7 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=net.hr}}</ref><ref name="plagijat">{{Citiranje weba |date=17. siječnja 2024. |title=Fanovi švedske grupe: Pjesma Baby Lasagne je plagijat, poslušajte |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/fanovi-svedske-grupe-pjesma-baby-lasagne-je-plagijat-poslusajte/2528271.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240305180635/https://www.index.hr/magazin/clanak/fanovi-svedske-grupe-pjesma-baby-lasagne-je-plagijat-poslusajte/2528271.aspx |archive-date=5. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> Pjesmu je kritizirao i [[Dado Topić]], hrvatski predstavnik na ''[[Pjesma Eurovizije 2007.|Pjesmi Eurovizije 2007.]]'', nazvavši je ''„totalnim promašajem”''.<ref name="dado">{{Citiranje weba |first=Dino |last=Stošić |date=14. ožujka 2024. |title=Dado Topić otvoreno o pjesmi Baby Lasagne: 'Totalni promašaj' |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/dado-topic-otvoreno-o-pjesmi-baby-lasagne-totalni-promasaj-1753775 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002908/https://www.vecernji.hr/showbiz/dado-topic-otvoreno-o-pjesmi-baby-lasagne-totalni-promasaj-1753775 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Večernji list]]}}</ref> === Komercijalni uspjeh === Pjesma je u tjednu od [[19. svibnja|19.]] do [[25. svibnja]] [[2024.]] godine skočila s drugog na na prvo mjesto [[Billboard]]ove top-ljestvice ''Croatia Songs.''<ref name="billboard1">{{Citiranje weba |date=21. svibnja 2024. |title=Prvi na Billboardu u Hrvatskoj: Baby Lasagna ušao i na svjetsku ljestvicu, pogledajte koji je... |url=https://www.24sata.hr/show/prvi-na-billboardu-u-hrvatskoj-baby-lasagna-usao-i-na-svjetsku-ljestvicu-pogledajte-koji-je-983840 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> Osim u Hrvatskoj, ''Rim Tim Tagi Dim'' zasjela ja na top ljestvice u više od 15 zemalja [[Europa|Europe]], uključujući i Billboardovu globalnu top-ljestvicu ''Global 200''. Pjesma se našla i na [[Spotify]]evoj ''Global Viral Top 50'' ljestvici,<ref name="spotify">{{Citiranje weba |date=13. svibnja 2024. |title=Lasagna rastura i na Spotifyu: ‘Rim Tim Tagi Dim u samom je vrhu globalne top liste, Nemo zaostaju‘ |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/lasagna-rastura-i-na-spotifyu-rim-tim-tagi-dim-u-samom-je-vrhu-globalne-top-liste-nemo-zaostaju-15460069 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Jutarnji list]]}}</ref> a Baby Lasagna je na istoj platformi krajem svibnja 2024. prestigao broj od 4 milijuna slušatelja mjesečno. === Kulturalni utjecaj === [[File:Baby Lasagna, semi-finals, Eurovision 2024 15.jpg|thumb|290px|Purišić (lijevo), plesačica Luana Kličić (desno) te bubnjar (u pozadini) izvode prepoznatljiv pokret rukom koji je dio koreografije za pjesmu „Rim Tim Tagi Dim”. Bubnjevi su dekorirani motivima čipke koja je također postala upečatljivi simbol pjesme.]] „Rim Tim Tagi Dim” je ubrzo nakon objave u [[siječanj|siječnju]] [[2024.]] godine stekla iznimnu popularnost u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a Purišić je zahvaljujući pjesmi pridobio veliku pažnju javnosti i medija.<ref name="Uspjeh1">{{Citiranje weba |date=11. siječnja 2024. |title=Tko je Baby Lasagna koji je 'vruća tema' zadnjih dana |url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/tko-je-baby-lasagna-koji-je-vruca-tema-zadnjih-dana-20240111 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112083243/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/tko-je-baby-lasagna-koji-je-vruca-tema-zadnjih-dana-20240111 |archive-date=12. siječnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=tportal.hr}}</ref> Purišić je prema brojnim [[Mrežni portal|internetskim portalima]] kao što su [[Index.hr]],<ref name="Uspjeh3">{{Citiranje weba |first=Josip |last=Bošnjak |date=26. siječnja 2024. |title=Veliki intervju s Baby Lasagnom. U umirovljeničkom domu |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/veliki-intervju-s-baby-lasagnom-u-umirovljenickom-domu/2532972.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301200622/https://www.index.hr/magazin/clanak/veliki-intervju-s-baby-lasagnom-u-umirovljenickom-domu/2532972.aspx |archive-date=1. ožujka 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> story.hr<ref name="Uspjeh4">{{Citiranje weba |date=8. travnja 2024. |title=Baby Lasagna prava je senzacija u Europi: Vratio se iz Londona i Madrida i ispričao nepoznate detalje uoči Eurosonga |url=https://story.hr/Celebrity/a291744/kako-je-baby-lasagni-bilo-u-madridu-i-londonu.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240408201011/https://story.hr/Celebrity/a291744/kako-je-baby-lasagni-bilo-u-madridu-i-londonu.html |archive-date=8. travnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=story.hr}}</ref> i Zagreb.info<ref name="Uspjeh5">{{Citiranje weba |date=11. siječnja 2024. |title=Baby Lasagna postao je prava senzacija: S trona je uspio skinuti i Aleksandru Prijović |url=https://www.zagreb.info/magazin/baby-lasagna-postao-je-prava-senzacija-s-trona-je-uspio-skinuti-i-aleksandru-prijovic/586772/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002857/https://www.zagreb.info/magazin/baby-lasagna-postao-je-prava-senzacija-s-trona-je-uspio-skinuti-i-aleksandru-prijovic/586772/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=30. travnja 2024. |website=zagreb.info}}</ref> na račun pjesme dobio status medijske senzacije, a brojni su mediji uspjeh pjesme opisali kao [[fenomen]]. Pjesmu je u ožujku citirao i [[Popis predsjednika Hrvatskog sabora|predsjednik Hrvatskoga sabora]] [[Gordan Jandroković]] kao odgovor na pitanje novinarke o tome kojim stihom bi ocijenio [[Deseti saziv Hrvatskog sabora]].<ref name="jandrokovic">{{Citiranje weba |date=14. ožujka 2024. |title=Novinarka: ‘Gospodine Jandrokoviću, kako ocjenjujete ovaj saziv Sabora?‘ Jandroković: ‘Rim-Tim-Tagi-Dim...‘ |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/novinarka-gospodine-jandrokovicu-kako-ocjenjujete-ovaj-saziv-sabora-jandrokovic-rim-tim-tagi-dim-1372356 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240328230148/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/novinarka-gospodine-jandrokovicu-kako-ocjenjujete-ovaj-saziv-sabora-jandrokovic-rim-tim-tagi-dim-1372356 |archive-date=28. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Slobodna Dalmacija]]}}</ref> U travnju iste godine, [[Švedska|švedski]] tabloid ''[[Aftonbladet]]'' naveo je Baby Lasagnu i [[Taylor Swift]] kao jedne od istaknutih pjevačkih zvijezda čiji se nastupi iščekuju u [[Malmö]]u tokom svibnja 2024.<ref name="švedski">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2024. |title=Swift-fansen väntas bränna 500 miljoner: ”Viktig extra inkomst” |url=https://www.aftonbladet.se/minekonomi/a/OobPX3/taylor-swift-i-stockhom-fansen-vantas-branna-500-miljoner-kronor |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501073541/https://www.aftonbladet.se/minekonomi/a/OobPX3/taylor-swift-i-stockhom-fansen-vantas-branna-500-miljoner-kronor |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |language=švedski |website=[[Aftonbladet]]}}</ref> Gradonačelnik [[Zagreb]]a [[Tomislav Tomašević]] je osvojeno drugo mjesto na Pjesmi Eurovizije opisao kao ''„najveći [[Popularna kultura|pop-kulturni]] uspjeh u povijesti moderne [[Hrvatska|Hrvatske]]”'',<ref name="tomasevic">{{Citiranje weba |date=12. svibnja 2024. |title=ttomasevichr na platformi X |url=https://x.com/ttomasevichr/status/1789470690472493459 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[X (društvena mreža) |X]]}}</ref> a [[Hrvatska turistička zajednica]] je Purišiću pripisala zasluge za pozitivnu promociju Hrvatske u Europi i svijetu.<ref name="turizam">{{Citiranje weba |date=15. svibnja 2024. |title=Koliko je Baby Lasagna utjecao na promociju Hrvatske? Evo što kaže HTZ |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/koliko-je-baby-lasagna-utjecao-na-promociju-hrvatske-evo-sto-kaze-htz/2565013.aspx |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> Leticija Hrenković je u članku za Agroklub napisala kako bi Baby Lasagna mogao promijeniti stav prosječnog Hrvata prema [[Ruralno područje|ruralnom]], navodeći da su vrijednosti koje Purišić promiče ''„ukorijenjene u naš ruralni prostor i stanovnike sela, naročito one koji su suzama ispratili svog člana u tuđinu”''.<ref name="rural">{{Citiranje weba |date=10. svibnja 2024. |last=Hrenković |first=Leticija |title=Hoće li fenomen Baby Lasagna promijeniti odnos prema ruralnom? |url=https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/Hoce-li-fenomen-Baby-Lasagna-promijeniti-odnos-prema-ruralnom/833802 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Nezavisne novine]]}}</ref> Pokret rukom kojeg su Purišić i plesači izvodili na pozornici Dore i Pjesme Eurovizije postao je prepoznatljiv simbol pjesme, a osmislila ga je koreografkinja Luana Kličić.<ref name="luanaples">{{Citiranje weba |date=12. svibnja 2024. |title=Plesačica Baby Lasagne Luana Kličić osmislila je najbolji plesni pokret Eurosonga |url=https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/intervju-s-plesacicom-koja-nastupa-s-baby-lasagnom---835469.html |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=zadovoljna.hr}}</ref> Osim što se pokret izvodio u glazbenom spotu [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] „Hrvatska pleše Rim Tim Tagi Dim” pokret su uoči Purišićevog nastupa na Euroviziji u javnim nastupima izvodile i brojne poznate osobe, uključujući i [[Severina|Severinu]]<ref name="severina">{{Citiranje weba |date=11. svibnja 2024. |title=Najveća regionalna zvijezda podržala Baby Lasagnu i zaplesala ples koji svi plešemo |url=https://hellomagazin.hr/culture-club/glazba-festivali/severina-rim-tim-tagi-dim/ |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=hellomagazin.hr}}</ref> i [[Doris Dragović]]<ref name="doris">{{Citiranje weba |date=9. svibnja 2024. |last=Pek |first=Dora |title=VIDEO Fantastično! Pogledajte kako Doris Dragović pleše 'Rim Tim Tagi Dim' dok pjeva svoj hit |url=https://www.24sata.hr/show/video-fantasticno-pogledajte-kako-doris-dragovic-plese-rim-tim-tagi-dim-dok-pjeva-svoj-hit-981479 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[24sata]]}}</ref> te premijera Republike [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]].<ref name="plenkovic">{{Citiranje weba |date=11. svibnja 2024. |title=Plenković zaplesao Rim Tim Tagi Dim na skupu HDZ-a i EPP-a, nagovorio ga Čović |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/plenkovic-zaplesao-rim-tim-tagi-dim-na-skupu-hdza-i-eppa-nagovorio-ga-covic/2564209.aspx |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Index.hr]]}}</ref> Pokret se popularizirao i u televizijskim medijima; izvadili su ga djelatnici [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-a,<ref name="RTLples">{{Citiranje weba |date=8. svibnja 2024. |title=Ne plešu samo političari i pjevači! Evo kako su RTL-ovci podržali Baby Lasagnu |url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/ne-plesu-samo-politicari-i-pjevaci-evo-kako-su-rtl-ovci-podrzali-baby-lasagnu-e41d4452-0d78-11ef-9e2e-7e5b8b598da2 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=net.hr}}</ref> te voditelji informativnog programa ''[[RTL Danas]]''<ref name="RTLples"></ref> i emisije ''[[Dobro jutro, Hrvatska]]''.<ref name="DJHples">{{Citiranje weba |date=8. svibnja 2024. |title=Dobro jutro, Hrvatska na Facebooku |url=https://www.facebook.com/djh.hrt/videos/dobro-rim-tim-tagi-dim-jutro/1006691227719741/ |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Facebook]]}}</ref> Zahvaljujući detaljima čipke koji su korišteni u dizajnima kostima i scenografije nastupa na Euroviziji i koji su postali [[simbol]] pjesme, mediji su Purišiću pripisali zasluge za popularizaciju tabletića, odnosno [[Hrvatsko čipkarstvo|hrvatske čipke]].<ref name="cipka1">{{Citiranje weba |date=13. svibnja 2024. |title=Kako je Baby Lasagna popularizirao istarske tabletiće? |url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/kako-je-baby-lasagna-popularizirao-istarske-tabletice--11534841 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je uoči nastupa na Eurovziji pokrenuo „tabletićmaniju”, nagradnu igru u kojoj su obožavatelji pjesme mogli poslati fotografije ili videozapise vlastitih tabletića.<ref name="cipkartl">{{Citiranje weba |date=8. svibnja 2024. |title=Ovo nismo očekivali! Tabletići su apsolutni hit, od tetovaža, na televizoru do vrta: 'Žena mi je poludjela...' |url=https://net.hr/danas/vijesti/ovo-nismo-ocekivali-tabletici-su-apsolutni-hit-od-tetovaza-na-televizoru-do-vrta-zena-mi-je-poludjela-795bb65c-0d5b-11ef-ae08-b6375c264e39 |url-status=live |access-date=21. svibnja 2024. |website=net.hr}}</ref> == Nagrade == Pjesma je osvojila nagradu ''[[Cesarica (glazbena nagrada)|Cesarica]]'' za hit siječnja 2024. godine.<ref name="cesarica">{{Citiranje weba |date=11. ožujka 2024. |title=Baby Lasagna primio Cesaricu za Hit siječnja i otkrio čega se najviše boji |url=https://glazba.hr/vijesti/cesarica/baby-lasagna-cesarica/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501004355/https://glazba.hr/vijesti/cesarica/baby-lasagna-cesarica/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=glazba.hr}}</ref> „Rim Tim Tagi Dim” je u travnju iste godine odnijela pobjedu u anketi OGAE-a, međunarodne zajednice obožavatelja Eurovizije osnovane [[1984.]] godine.<ref name="ogae">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2024. |title=Baby Lasagna na prestižnoj anketi koja često predviđa pobjednike Eurosonga odnio uvjerljivu pobjedu! |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/baby-lasagna-na-prestiznoj-anketi-koja-cesto-predvida-pobjednike-eurosonga-odnio-uvjerljivu-pobjedu-15455218 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002853/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/baby-lasagna-na-prestiznoj-anketi-koja-cesto-predvida-pobjednike-eurosonga-odnio-uvjerljivu-pobjedu-15455218 |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Jutarnji list]]}}</ref> U anketi je glasovalo 5700 osoba diljem [[Europa|Europe]], a „Rim Tim Tagi Dim” je s osvojenih 357 boda prva [[Hrvatska na Pjesmi Eurovizije|hrvatska predstavnička pjesma]] koja je odnijela pobjedu otkako se anketa održava od [[2007.]] godine.<ref name="ogae"></ref> {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Nagrade i nominacije za pjesmu "Rim Tim Tagi Dim" ! scope="col"| Godina ! scope="col"| Nagrada ! scope="col"| Kategorija ! scope="col"| Rezultat ! scope="col"| Izvori |- ! scope="row" rowspan="3" style="font-weight:normal;" | '''2024.''' | align="left" |''[[Cesarica (glazbena nagrada)|Cesarica]]'' | align="left" |Hit siječnja 2024. | {{Dobitnik}} |<ref name="cesarica"></ref> |- | align="left" | ''Marcel Bezençon Awards'' | align="left" | Press Award | {{Dobitnik}} |<ref>{{cite web |date=2024-05-11 |title=The 2024 Marcel Bezençon Award Winners |url=https://eurovision.tv/story/2024-marcel-bezencon-award-winners |website=eurovision.tv |publisher=[[Europska radiodifuzijska unija]] |access-date=2024-05-15}}</ref> |- | align="left" | ''OGAE'' | align="left" | OGAE anketa | bgcolor=gold| 1. mjesto |<ref name="ogae"></ref> |- !2025. |[[Porin (nagrada)|''Porin'']] |Pjesma godine | {{Dobitnik}} |<ref>{{Citiranje weba|last=Index Magazin|date=2025-02-07|title=Baby Lasagna ima Hit godine, pobijedio je Thompsona|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/baby-lasagna-ima-hit-godine-pobijedio-je-thompsona/2640397.aspx|access-date=2025-05-05|website=index.hr|language=hr}}</ref> |} == Top ljestvice == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center" |+ Pozicije za „Rim Tim Tagi Dim” ! scope="col"| Ljestvice (2024.) ! scope="col"| Najviša<br>pozicija<br /> |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Austrija (''[[Billboard]]'')<ref>{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/charts/austria-songs-hotw/2024-05-25/ |title=Austria Songs: Week of May 25, 2024 |magazine=[[Billboard]] |access-date=21. svibnja 2024.}}</ref> | 17. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Češka (Singles Digitál Top 100) | 57. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Belgija (Ultratop 50 Flanders) | 46. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Finska (Suomen virallinen lista) | 4. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| ''Global 200'' (''[[Billboard]]'') | 139. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Greece International (IFPI)<ref name="Greece">{{cite web |date=15. svibnja 2024. |url=https://www.ifpi.gr/digital_iel.html |title=Official IFPI Charts − Digital Singles Chart (International) − Εβδομάδα: 19/2024 |publisher=IFPI Greece |access-date=15. svibnja 2024. |language=el |archive-url=https://web.archive.org/web/20240515060922/https://www.ifpi.gr/digital_iel.html |archive-date=15. svibnja 2024. |url-status=live}}</ref> | 45. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Hrvatska (''[[Billboard|Croatia Songs]]'')<ref name="billboard">{{Citiranje weba |date=6. ožujka 2024. |title="Rim Tim Tagi Dim" niže uspjehe, na 2. je mjestu Billboardove ljestvice u Hrvatskoj |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/baby-lasagna-5-11399355 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240315235517/https://magazin.hrt.hr/zabava/baby-lasagna-5-11399355 |archive-date=15. ožujka 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> | 1. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"|Hrvatska ([[HR Top 40]])<ref name="top40">{{Citiranje weba |title=HR Top 40: “Rim tim tagi dim” najemitiraniji singl u Hrvatskoj |url=https://www.top-lista.hr/www/2024/03/11/hr-top-40-rim-tim-tagi-dim-najemitiraniji-singl-u-hrvatskoj/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501002852/https://www.top-lista.hr/www/2024/03/11/hr-top-40-rim-tim-tagi-dim-najemitiraniji-singl-u-hrvatskoj/ |archive-date=1. svibnja 2024. |access-date=1. svibnja 2024. |website=top-lista.hr}}</ref> | 1. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Irska (IRMA) |26. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Island (Plötutíðindi)<ref name="Iceland">{{cite web |url=http://plotutidindi.is/tonlistinn/ |title=Tónlistinn – Lög |language=is |publisher=Music of Iceland |access-date=18. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240518132923/https://plotutidindi.is/tonlistinn/ |archive-date=18. svibnja 2024.}}</ref> |15. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Latvija (LAIPA)<ref name="Latvia">{{cite web |date=20. svibnja 2024. |title=Straumēšanas TOP 2024 – 20. nedēļa |url=https://www.parmuziku.lv/chart?type=2&week=2024-W20&limit=100&id=5e472896c97ba |access-date=20. svibnja 2024. |publisher=Latvian Music Producers Association |language=lv}}</ref> |6. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Litva (AGATA)<ref name="Lithuania">{{cite web |url=https://www.agata.lt/lt/naujienos/s20-3/ |title=2024 20-os savaitės klausomiausi (Top 100) |language=lt |publisher=AGATA |date=17. svibnja 2024. |access-date=17. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240517144154/https://www.agata.lt/lt/naujienos/s20-3/ |archive-date=17. svibnja 2024. |url-status=dead}}</ref> |4. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Luksemburg (''[[Billboard]]'')<ref>{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/charts/luxembourg-songs-hotw/2024-05-25/ |title=Luxembourg Songs: Week of May 25, 2024 |magazine=Billboard |access-date=21. svibnja 2024.}}</ref> |16. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Nizozemska (Single Top 100) |41. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Netherlands Tip (Dutch Top 40)<ref>{{cite web |url=https://www.top40.nl/tipparade/2024/week-20 |title=Tipparade-lijst van week 20, 2024 |language=nl |publisher=Dutch Top 40 |date=18. svibnja 2024. |access-date=18. svibnja 2024.}}</ref> |15. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Njemačka (Official German Charts) | 50. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Norveška (VG-lista)<ref name="Norway">{{cite web |url=https://topplista.no/charts/singles/2024-w20/ |title=Singel 2024 uke 20 |publisher=VG-lista |access-date=17. svibnja 2024.}}</ref> | 33. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Poljska ([[Polish music charts|Polish Streaming Top 100]])<ref>{{cite web |url=https://www.olis.pl/charts/oficjalna-lista-sprzedazy/single-w-streamie |title=OLiS – oficjalna lista sprzedaży – single w streamie |publisher=OLiS |language=pl |access-date=23. svibnja 2024.}}</ref> | 28. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Švedska (Sverigetopplistan)<ref name="Sweden">{{cite web |url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2024&dspp=20 |title=Veckolista Singlar, vecka 20 |publisher=Sverigetopplistan |access-date=17. svibnja 2024.}}</ref> | 6. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| Švicarska (Schweizer Hitparade) | 11. |- !style="font-weight:normal; text-align:left"| UK Singles (OCC) | 36. |- |} ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Baby Lasagna}} [[Kategorija:Hrvatske eurovizijske pjesme]] [[Kategorija:Skladbe Baby Lasagne]] [[Kategorija:Singlovi iz 2024.]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Eurovizijske pjesme iz 2024.]] ba4mpwrzunbfq18q0rsab4gt88c5rar 0 760871 7625442 7620417 2026-10-27T22:50:13Z Croxyz 205325 7625442 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Niko Galešić | slika = [[Datoteka:Niko Galešić.png|250px]] | opis slike = Galešić [[2025.]] godine | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[26. ožujka]] [[2001.]] | datum smrti = | visina = 186 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 15 | pozicija = [[Branič (nogomet)|stoper]] | ugovor = | mlade godine = [[2007.]] – [[2012.]]<br>[[2012.]] – [[2019.]]<br>[[2019.]] – [[2020.]] | juniorski klubovi = [[Viktoria 1889 Berlin]] <br>[[Hertha BSC]] <br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] | godina = [[2020.]] – [[2025.]] <br> [[2022.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> → [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (posudba)<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[2020.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]]<br> [[2023.]] | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Niko Galešić''' ([[Berlin]], [[26. ožujka]] [[2001.]]) [[hrvat]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|stoper]]a. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Rođen je u [[Njemačka|Njemačkoj]], Galešić je izdanak klubova [[Viktoria 1889 Berlin|Viktorije 1889]], [[Hertha BSC|Herthe]] i [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Podrijetlom je iz [[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]]a kod [[Livno|Livna]].<ref>[https://teleskop.hr/hrvatska/livnjak-iz-berlina-rastura-u-hnl-u-ponovno-je-zabio-gola-za-rijeku/ Livnjak iz Berlina rastura u HNL-u: Ponovno je zabio gol za Rijeku] Teleskop.hr Preuzeto 3. ožujka 2024.</ref> Dana 25. srpnja 2020. godine u utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] debitirao je u [[1. HNL|hrvatskom prvenstvu]]. Galešić je pomogao HNK Rijeci da osvoji [[Hrvatski nogometni kup|Kup Hrvatske]] 2020. Početkom 2022. godine prešao je na posudbu u [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb]]. Dana 30. siječnja u utakmici protiv [[NK Lokomotiva|Lokomotive]] debitirao je za novi klub. 11. veljače u utakmici protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], postigao je svoj prvi pogodak za Hrvatski dragovoljac. Po isteku posudbe Galešić se vratio u Rijeku. Dana 24. rujna, u utakmici protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]], Niko je postigao svoj prvi pogodak za momčad.<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2023/09/24/croatia/1-hnl/nk-slaven-koprivnica/hnk-rijeka/4080530/ Slaven vs. Rijeka] Soccer Way Preuzeto 3. ožujka 2024.</ref> Zabio je gol u utakmici protiv [[NK Rudeš|Rudeša]], kojim je Rijeka izborila polufinale Hrvatskog kupa krajem veljače 2024.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/ni-tri-golmana-to-ne-bi-skinula-pogledajte-fenomenalni-gol-cristiana-galesica-za-pobjedu-967862 Pogledajte fenomenalni gol 'Cristiana' Galešića za pobjedu: 'Danas ja častim na benzinskoj'] 24 sata Preuzeto 3. ožujka 2024.</ref> Kao član reprezentacije Hrvatske do 21 godine Niko Galešić sudjelovao je na Europskom prvenstvu 2023. godine. == Priznanja == === Klupska === '''Rijeka''' * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2024./25.|2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]] ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.team/igraci/458595/niko-galesic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/niko-galesic/562060/ Niko Galešić], Soccerway {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2023./24.}} {{GLAVNIRASPORED:Galešić, Niko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe BSC]] [[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Životopisi, Berlin]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] rikh2cntnl8adia5eldajd85biqy1dx 0 761477 7625313 7293365 2026-10-27T19:14:57Z Argo Navis 852 /* Divlje životinje */ 7625313 wikitext text/x-wiki {{infookvir zaljev | ime = Ulbanski zaljev | izvorno ime = {{rus.|Ульбанский залив}} | vrsta = | etimologija = | slika = {{CSS image crop | Image = Ulbanskiy oli 2014273 lrg.jpg | bSize = 600 | cWidth = 300 | cHeight = 250 | oTop = 150 | oLeft = 300 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | slika_opis = Satelitska snimka dna zaljeva | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = {{slika s oznakom |slika = Demis - Shantarskiye ostrova.png |širina = 300 |x = 0.5 |y = 0.67 |tekst = {{rotate text|320|Ulbanski z.}}<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = red }} | zemljovid_opis = Zaljev se nalazi južno od [[Šantarski otoci|Šantarskih otoka]] | koordinate = {{coord|53.780539|137.906774|format=dms|display=it}} | lokacija = [[Habarovski kraj]] | ocean = [[Tihi ocean]] | more = [[Ohotsko more]] | zaljev = | dz = RUS | obalni gradovi = | površina = | dimenzije = | duljina = | širina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | obalna crta = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | površina slijeva = | pritoci = | otoci = | zemljovid_lok = Khabarovsk in Russia.svg | zemljovid_lok_opis = Habarovski kraj na zemljovidu Rusije | pushpin_map = Rusija Habarovski kraj | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 25 | pushpin_label = {{nowrap|Ulbanski zaljev}} | pushpin_label_position = right }} '''Ulbanski zaljev''' ({{rus.|Ульбанский залив}}) je zaljev u sjeverozapadnom [[Ohotsko more|dijelu Ohotskog mora]], južno od [[Šantarski otoci|otočja Šantar]]. To je južni ogranak [[Akademijski zaljev (Ohotsko more)|Akademijskog zaljeva]] prema sjeveru. U zaljev utječu rijeke [[Siran]] i [[Ulban (rijeka)|Ulban]]. == Geografija == U zaljev Ulban ulazi se između [[Rt Ukurunru|rta Ukurunru]] na zapadu i rta Tukurgu na istoku, koji su međusobno udaljeni 43,4&nbsp;km. Sam zaljev je dug skoro 64 km u smjeru jugozapada. [[Morski led|Led]] u zaljevu se obično topi do sredine ili kasnog lipnja, ali u nekim godinama može ostati do kolovoza. Zaljev nema sigurnog sidrišta i izložen je sjeveroistočnim vjetrovima. [[Morske mijene]] su poludnevne. Najveće plime su 4.9 m u sjevernom dijelu zaljeva, a 5.4 m u južnom dijelu, dok su najniže plime e oko 3 m. Plimne struje variraju od jednog do dva čvora. Poplavna struja uglavnom zalazi prema jugozapadu, dok oseka teče u suprotnom smjeru.<ref name="AsiaPilot">United States. (1918). ''Asiatic Pilot, Volume 1: East coast of Siberia, Sakhalin Island and Chosen''. Washington: Hydrographic Office.</ref><ref name="ECR2014">National Geospatial-Intelligence Agency. (2014). ''Sailing Directions (Enroute): East Coast of Russia''. U.S. Government, Springfield, Virginia.</ref> == Povijest == Između 1854. i 1885. [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Kitolovac|kitolovci]] često su posjećivali zaljev loveći [[Grenlandski kit|grenlandske kitove]]. Nazvali su ga '''zaljev Mercury''' ili '''Dimonov zaljev''', po brodu ''Mercury'' (340 tona) iz [[New Bedford, Massachusetts|New Bedforda]], koji je posjetio to područje tijekom svog putovanja 1852. – 1855., i Francisu L. Dimonu, njegovom vlasniku u to vrijeme.<ref name="Starbuck">{{Citiranje knjige |last=Starbuck |first=Alexander |title=History of the American Whale Fishery from Its Earliest Inception to the year 1876 |publisher=Castle |year=1878 |isbn=1-55521-537-8}}</ref><ref>''Good Return'', of New Bedford, Aug. 12-Sep. 13, 1854, Old Dartmouth Historical Society (ODHS); ''Frances Henrietta'', of New Bedford, July 7, 1857, Nicholson Whaling Collection (NWC); ''Java'', of New Bedford, July 5–20, 1867, NWC; ''Arnolda'', of New Bedford, Aug. 24-26, 1874, ODHS; ''Mary and Helen II'', of San Francisco, Aug. 13, 1885, Kendall Whaling Museum.</ref> Također su se usidrili na vrhu zaljeva kako bi nabavili [[Drvo (materijal)|drva]] i vodu.<ref>''Carolina'', of New Bedford, Aug. 16-19, 1857, ODHS.</ref> Dana 9. srpnja 1855., brod ''Washington'' (340 tona), iz [[Sag Harbor, New York|Sag Harbora]], oštećen je ledom i naletio je na obalu, prodan je na dražbi za 400 dolara - olupina je još uvijek bila vidljiva u listopadu.<ref>''Mary Frazier'', of New Bedford, July 9, Oct. 19-21, 1855, NWC.</ref> Ruske [[Škuna|škune]] i posade čamaca iz [[Zaljev Mamga|zaljeva Mamga]] također su krstarile u zaljevu od 1865. do 1871.<ref name="Lindholm">Lindholm, O. V., Haes, T. A., & Tyrtoff, D. N. (2008). ''Beyond the frontiers of imperial Russia: From the memoirs of Otto W. Lindholm''. Javea, Spain: A. de Haes OWL Publishing.</ref> == Divlje životinje == Ljeti se [[Beluga|beluge]] okupljaju u ušćima rijeka Siran i Ulban na vrhu zaljeva Ulban,<ref name="BelSum2015">Solovyev, B. A., Shpak, O. V., Glazov, D. M., Rozhnov, V. V., & D. M. Kuznetsova. (2015). "Summer distribution of beluga whales (''Delphinapterus leucas'') in the Sea of Okhotsk". ''Russian J. Theriol.'' 14 (2): 201-215.</ref> dok su grenlandski kitovi također uobičajeni u zaljevu tijekom tog doba godine.<ref name="OSBH2014">Shpak, O. V., Meschersky, I. G., Chichkina, A. N., Kuznetsova, D. M., Paramonov, A. Y., & V. V. Rozhnov. (2014). "New data on the Okhotsk Sea bowhead whales". ''Paper presented to the Scientific Committee of IWC 65''. 5 pp.</ref> U srpnju 2011. u zaljevu je fotografiran ugroženi [[sjevernotihooceanski ledni kit]]{{Rječnik za ribarsku struku}} – koji se smatra lutalicom u regiji.<ref name="OSRW2015">Ovsyanikova, E., Fedutin, I., Belonovich, O., Burdin, A., Burkanov, V., Dolgova, E., Filatova, O., Fomin, S., Hoyt, E., Mamaev, E., Richard, G., Savenko, O., Sekiguchi, K., Shpak, O., Sidorenko, M. and Titova, O. (2015). "Opportunistic sightings of the endangered North Pacific right whales (''Eubalaena japonica'') in Russian waters in 2003–2014". ''Mar. Mam. Sci.'' 31: 1559–1567.</ref> Ptice koriste južni dio zaljeva kao usputnu stanicu tijekom ljetne [[Seoba ptica|seobe]]. Najzastupljenije vrste are Terek sandpiper, Great knot, and wood sandpipe.<ref name="Pronkevich1998">Pronkevich, V. V. (1998). "Migration of waders in the Khabarovsk region of the Far East". ''International Wader Studies'' 10: 425-430.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zaljevi Ohotskog mora]] [[Kategorija:Zaljevi u Habarovskom kraju]] nls8fxuanez4yuf4ur7mmn5dhwa4833 0 762450 7625407 7416853 2026-10-27T22:07:16Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625407 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Little Cayman | izvorno ime = | slika = Little Cayman Island ISS.jpg | opis slike = Satelitska snimka iz 2007. | slika2 = My vacation (5400080290).jpg | opis slike2 = Zalazak sunca na plaži | zemljovid = Map of Little Kayman.gif | zemljovid_opis = Zemljovid otoka | vrsta = | etimologija = mali [[kajman]]ski otok | koordinate = {{Coord|19.683759|-80.036894|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = UK,*KAJ | more = [[Karipsko more]] | otočje = [[Kajmansko otočje]] | površina = | duljina = 16.4 | širina = 1.5 | duljina obale = | vrh = Weary Hill, 14 | gl.naselje = South Town | naselje_stan = | naselje_godina = | stanovništvo = 198 | stan_godina = 2010 | zemljovid_lok = LocationCayman Islands.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Kajmanskih otoka | zemljovid_lok2 = | zemljovid_lok2_opis= | pushpin_map = Kajmanski otoci | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 30 | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Little Cayman''' je jedan od tri otoka koji čine [[Kajmanski otoci|Kajmansko otočje]]. Nalazi se u [[Karipsko more|Karipskom moru]], oko 100&nbsp;km sjeveroistočno od East Enda, Grand Cayman i 8&nbsp;km zapadno od West Enda, [[Cayman Brac]]. Little Cayman najmanje je naseljen od tri otoka, s oko 160 (stanje 2021.) stalnih stanovnika, uključujući sezonske stanovnike/vlasnike kuća. Većina stanovništva su radnici iseljenici s Jamajke, Filipina i Hondurasa te iz drugih zemalja Latinske Amerike, kao i iz Kanade, SAD-a, Indije, Australije, Škotske, Engleske i Južne Afrike. Postoji nekoliko lokalnih Kajmanaca za koje se procjenjuje da ih je manje od 20. Otok je dug oko 16&nbsp;km s prosječnom širinom od 1600&nbsp;m, a veći dio otoka je nerazvijen. Gotovo cijeli otok je u [[Morska razina|razini mora]]. Najviša nadmorska visina je oko 14 metara. Kišna sezona, koja se uglavnom sastoji od slabih pljuskova, javlja se od sredine travnja do lipnja i ponovno od sredine rujna do sredine listopada. U ranim jutarnjim satima mjestimice bude kratkotrajne kiše. Najhladniji mjeseci su od kraja studenog do sredine ožujka jer hladne fronte dolaze sa sjevera i temperatura može pasti do 20-25°C. Najtopliji i najsušniji mjeseci su ljeti koji počinju od sredine lipnja do sredine rujna. Ne postoje velike, grabežljive ili otrovne životinje koje predstavljaju prijetnju ljudima. Unatoč svojoj maloj veličini, na otoku se organizira festival baštine i parade u sklopu Tjedna gusara (studeni) te godišnja izložba LC Agriculture Show (svibanj) koja se također održava na sva tri otoka, ali na različite datume u istom mjesecu.<ref name="aboutit">{{Citiranje weba |title=Little Cayman |url=http://www.caymanislands.ky/aboutcayman/littlecayman.aspx |access-date=17. ožujka 2016. |archive-date=30. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140630121908/http://www.caymanislands.ky/aboutcayman/littlecayman.aspx |url-status=dead}}</ref> == Povijest == Prvi spomen Little Caymana, zajedno s Cayman Bracom, zabilježio je [[Kristofor Kolumbo]] 10. svibnja 1503., na njegovom četvrtom i posljednjem putovanju, kada su jaki vjetrovi njegov brod skrenuli s kursa. Kolumbo je pronašao dva manja sestrinska otoka (Cayman Brac i Little Cayman) i ta dva otoka je nazvao "Las Tortugas" Prvo naselje na otoku bilo je u 17. stoljeću kada su lovci na kornjače podigli kampove koji su konvoje gusarskih i vojnih brodova opskrbljivali svježim mesom (kornjače, svinje, koze, perad) i slatkom vodom. Postoje izvori slatke vode koji teku ispod zemlje u kavernoznim venama. Nakon napada [[Španjolska kolonizacija Amerike|španjolskog]] [[Gusari|gusara]], ova su naselja napuštena 1671. Otok nije bio naseljen sve do 1833., kada je drugo zabilježeno naselje ''Blossom Village'' kojeg je osnovalo nekoliko obitelji, uglavnom s prezimenom Bawden ili Bodden, Scotts, Ryan i Ritch, za kojeg se kaže da je bio dio Cromwellove vojske na Jamajci. Do početka 20. stoljeća nekoliko stotina ljudi (400 odraslih i djece) živjelo je na Little Caymanu i zarađivalo za život od [[Fosfati|fosfatne]] [[Mineralne sirovine|rude]], [[Kokosova palma|kokosovih oraha]] i morskog [[Uže|konopa]] napravljenog od kajmanskog nacionalnog stabla [[Coccothrinax jamaicensis|Srebrne slame]] (''Coccothrinax jamaicensis'') i izvozila ih je. Bilo je i nekoliko škuna koje je gradila obitelj Bodden. Dok su prvo naselje i luka bili na sjevernoj obali u području "Zida krvavog zaljeva" ("Bloody Bay Wall"), Blossom Village je bilo drugo naselje početkom 1800-ih na južnoj strani, na ''South Hole Soundu'', i tu su škola, trgovine, pošta, park i sporedna pješčana cesta danas se nalaze. Nakon [[Uragan na Kubi 1932.|uragana 1932.]] koji je odnio desetke života na Bracu i Little Caymanu, mnoge su se obitelji odlučile preseliti na Cajman Brac. Vode South Hole Sounda također su tada bile puno dublje. == Turističke atrakcije == === Ronjenje s bocama === Little Cayman je poznat po [[Ronjenje|ronjenju]]. Najpopularnija područja za ronjenje, '''Bloody Bay''' i '''Jackson's Bight''', nalaze se na sjevernoj strani otoka, zapadno od njegove sredine. Dublja mjesta na njegovoj južnoj strani uglavnom se posjećuju u zimskim danima kada je sjeverna strana previše surova. Little Cayman ima mjesta za ronjenje do 6&nbsp;m.<ref>{{Citiranje weba |title=Like Poseidon Himself Would Do |url=http://www.caymanislands.ky/activities/diving/littlecayman.aspx |access-date=17. ožujka 2016. |archive-date=9. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140209161326/http://www.caymanislands.ky/activities/diving/littlecayman.aspx |url-status=dead}}</ref> Bloody Bay je stalno rangiran kao jedno od najboljih mjesta za ronjenje na svijetu. Mnoge ronilačke organizacije tvrde da je pokojni Philippe Cousteau njegov zid proglasio jednim od tri najbolja mjesta za ronjenje na svijetu, iako je ova priča nepouzdana. Na najplićoj točki, pad počinje na dubini od 5.5&nbsp;m, omogućujući roniocima koji pažljivo planiraju postizanje maksimalne dubine od preko 30&nbsp;m, ali ipak uživaju u iznimno dugim vremenima ronjenja. Zid je toliko poznat prvenstveno zato što su njegovi dijelovi toliko strmi da su zapravo okomiti, što je rijetkost. Najvertikalniji dio zida (lokacija "Great Wall West") ovjekovječen je 1999. godine projektom Bloody Bay Wall Mural.<ref>{{Citiranje weba |title=Bloody Bay Wall Project |url=http://www.bloodybaywall.com/ |access-date=17. ožujka 2016.}}</ref> Ekipa fotografa pod vodstvom Jima Hellemna fotografirala je dio po dio zida i slike su sastavljene u jednu, vrlo detaljnu sliku cijelog zida. Fotografija je reproducirana u časopisu ''National Geographic'' 2001. godine. Godine 2010. fotografi su se vratili na isti dio zida u nastojanju da naprave usporednu sliku koja pokazuje promjene tijekom proteklog desetljeća.<ref>[http://www.portraitofacoralreef.com/thereturn/ReturnToBloodyBayWall.pdf Portrait of a Coral Reef Project]</ref> Grebeni Little Caymana su u izuzetno dobrom stanju, s obzirom na to da se radi o mjestu na kojem se redovito roni. Nastanjeni su svin tipičnim karipskim vrstama, od morskih konjica do morskih pasa, uključujući značajnu populaciju zelenih morskih kornjača, južnih kornjača i raža. Godine 2010. lokalni ronilački operateri pokrenuli su zajednički napor za iskorjenjivanje invazivne, neautohtone ribe ''[[Pterois volitans]]''. Za ovu populaciju se čini da je ograničena na područje oko Little Caymana. Srijedom poslijepodne, majstori ronjenja iz raznih odmarališta na Little Caymanu kreću u lov na ribe kako bi uništili ovu vrstu. Otkako je počeo lov, na ronjenjima se primjećuje više sivih karipskih grebenskih morskih pasa (''Carcharhinus perezii''). Ribe se zatim šalju CCMI-ju na istraživanje i nakon toga daju restoranima da ih ponude kao dnevni specijalitet. === Booby Pond and Rookery (Little Cayman National Trust) === [[Rezervat prirode Booby Pond|Prirodni rezervat Little Cayman's Booby Pond]] podržava najveću populaciju red-footed boobyja na Karibima i proglašen je [[Popis Ramsarskih močvara od međunarodnog značaja|Ramsarskom močvarom od međunarodnog značaja]]. Lokacija pokriva 0,82 km². Zgrada [[Cayman Islands National Trust|Nacionalne zaklade Kajmanskih otoka]] na jednom rubu jezera nudi dvije platforme za gledanje s teleskopima, a sama zgrada otvorena je nekoliko sati radnim danom poslijepodne. Sadrži izložbe o flori i fauni Little Caymana kao i suvenire. Ulaz se ne naplaćuje, ali se primaju donacije. === Kamene iguane i druge životinje === Little Cayman ima jedinu značajnu populaciju (procjenjuje se na 2000) kritično ugrožene [[Cyclura nubila caymanensis|iguane Malog Kajmana]]. Predacija divljih mačaka, zadiranje ljudi u njihova staništa i smrt na cestama smanjili su njihovu populaciju na Cayman Bracu na manje od 100. Stjenovite iguane lako je uočiti na Little Caymanu, a National Trust je u prosincu 2013. predstavio šetnicu koja posjetiteljima omogućuje da vide jedno od njihovih područja gniježđenja. Na Little Caymanu nema plavih iguana samo u istočnim područjima Great Caymana. Postoje znakovi upozorenja na iguane pozivajući vozače uspore i da budu oprezni u određenim područjima gdje se iguane vole sunčati na cesti. Ograničenje brzine na Little Caymanu je 40&nbsp;km/h. Little Cayman također je dom kritično ugrožene [[Karetna želva|morske kornjače kljunaste]] i ugrožene [[Antilska utva|antilske utve]] (''Dendrocygna arborea'').{{HrvImenaPtica}} Jezero Tarpon, slano jezero u blizini središta otoka, može se pohvaliti neobičnom populacijom [[tarpon]]a koji nemaju izlaz na more, velike srebrne ribe koja obično živi samo u oceanu. === Owen Island === "Owen's Island" ili "The Key" mali je otočić kraj jugozapadne obale Little Caymana, otprilike 300 m od najbliže točke na Little Caymanu. Priča se da je četvrti kajmanski otok dobio ime po mornaru po imenu Owen koji je bio na brodu pod nazivom "Sparrow Hawk" koji se nekoliko puta usidrio u blizini i uvijek bi posjetio otočić izjavljujući da je to njegov privatni otok. Na otočiću nema zgrada, domova ili ljudskih stanova, a popularno je jednodnevno putovanje za obitelji, mladence i avanturiste. Na strani koja je najbliža Little Caymanu, ima bijeli plitki pješčani sprud koji je pogodan za djecu, plivanje i ronjenje. Owenov otok je u privatnom vlasništvu i vlasnici dopuštaju javnu upotrebu uz očekivanje poštovanja i održavanja čistoće prilikom posjeta.<ref>{{Citiranje weba |title=Owen Island |url=http://www.caymanislands.ky/activities/beaches/own island.aspx |access-date=17. ožujka 2016.}}</ref> Da bi posjetili otok Owen, putnici obično prelaze lagunu South Hole Sound malim čamcem (ili vodenim taksijem) iz obližnjeg odmarališta Little Cayman. U mirnijim danima, neki se mogu odlučiti za korištenje kajaka ili daske za veslanje u stojećem položaju (dostupne za iznajmljivanje u nekim odmaralištima), a nekolicina je čak poznata po plivanju/gazinju/ronilanju 300 m od najbliže točke. === Point of Sand === Little Cayman ima mnogo stjenovitih plaža pogodnih za šetnju ili ulaznih točaka za ronjenje s obale i snorkeling. Ali otok ima samo jednu uistinu lijepu plažu za kupanje s pješčanim prostranstvom, čistim, pješčanim dnom i zaštitnom linijom grebena: Point of Sand. Struje su često vrlo jake, ali najplića područja pogodna su za pažljivo gaženje čak i neplivačima. Point of Sand nalazi se na sjeveroistočnom vrhu Little Caymana i može se pohvaliti jasnim pogledom na zapadni kraj Cayman Braca udaljenog pet milja. Doista, plaža je dovoljno lijepa da privlači posjetitelje s Cayman Braca koji dolaze brodovima. Osobito nedjeljom mnoge lokalne obitelji koriste plažu, koja će radnim danima vjerojatno biti prazna. Plaža ima sklonište sa stolovima za piknik i roštiljem, ali bez ikakvih usluga i vode. Do tamo je potreban minibus, unajmljeni automobil ili skuter; odlučni i fizički spremni mogu doći na biciklu. === Muzej Little Caymana === Mala zbirka posvećena lokalnoj povijesti otvorena je nekoliko sati, obično radnim danom popodne. Nema ulaznice pa se cijene donacije nakon, a tu je Tanya koja ima veliko znanje o kamenim iguanama, životu ptica i rado će vas educirati i pokazati neke od njihovih jazbina smještenih iza starog muzeja. === Istraživački centar Little Cayman (Central Caybean Marine Institute) === Ovaj istraživački centar od 600m² nalazi se na sjevernoj strani Little Caymana i dio je Central Caribbean Marine Institute (CCMI). CCMI je neprofitna organizacija osnovana 1998. kako bi zaštitila budućnost koraljnih grebena kroz istraživanje, očuvanje i obrazovanje.<ref>{{Citiranje weba |title=CCMI |url=http://reefresearch.org/ccmi/ |access-date=17. ožujka 2016.}}</ref> Kontaktirajte tamošnje osoblje kako biste dogovorili vrlo informativan obilazak objekta. == Pristupačnost i usluge == Do Little Caymana se može doći zračnim putem (preko [[Cayman Airways]]a ) preko dnevnih međuotočnih letova<ref>{{Citiranje weba |title=Getting Here - Caribbean Getaway, Cayman Islands Flights - Cayman Islands |url=http://www.caymanislands.ky/planatrip/gettingherebyair.aspx |access-date=17. ožujka 2016. |archive-date=20. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180320224925/http://www.caymanislands.ky/planatrip/gettingherebyair.aspx |url-status=dead}}</ref> s [[Cayman Brac]]a i [[Grand Cayman]]a. Njegova jedina zračna luka, [[Zračna luka Edward Bodden|Edward Bodden Airfield]], nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka. Little Cayman nije ulazna točka u zemlju; posjetitelji i stanovnici moraju prvo sletjeti na Grand Cayman (međunarodna zračna luka Owen Roberts) ili Cayman Brac (međunarodna zračna luka Charles Kirkconnell) koje su međunarodne zračne luke. Pomorska plovila također moraju pristati u luku s CBC-om (imigracija i carina) bilo na Grand Caymanu ili Cayman Bracu samo ako se planiraju usidriti na bilo kojem od određenih sidrišta na sjevernoj i južnoj obali Little Caymana. Mnogi vezovi su samo za korištenje ronilačkih brodova i maksimalno četiri sata. Little Cayman ima jednu trgovinu mješovitom robom i željeznom robom, jednu internetsku trgovinu za dostavu namirnica, jednu prodavaonicu alkoholnih pića, jednu banku (HNB radi ponedjeljkom i četvrtkom) 24-satni bankomat s gotovinom u CI$ i US$, tri restorana s punom uslugom i jedan lokalna služba za dostavu hrane, dvije crkve i usluge iznajmljivanja dva automobila, kao i minibus s 11 sjedala s prijevozom/taxi uslugom koja nudi preuzimanje i odvoz do plaža, barova, restorana i zračne luke, kao i kopnene ture i dostava hrane. Postoje četiri male trgovine suvenirima/odmarališnom odjećom. Opslužuje ga [[Zračna luka Edward Bodden|Edward Bodden Airfield]], policijske snage od dva čovjeka, vatrogasna ekipa od pet članova s jednim kamionom i spasilačkim čamcem, upravnik pošte s punim radnim vremenom, elektrana kojom upravlja Cayman Brac Power and Light, klinika s osobljem dvije medicinske sestre i jednosobna škola čiji je upis obično jednoznamenkasti. Usluga mobilne telefonije koju nude LIME i Digicel gotovo je u potpunosti eliminirala oslanjanje na fiksne telefone, koje mnogi stanovnici prvenstveno održavaju kako bi im se omogućilo spajanje na Internet, kojem se može pristupiti samo putem ADSL-a. Postoje određena područja na sjeveroistočnoj strani koja nemaju prijem. Voda je sigurna za piće jer sva odmarališta imaju [[Odslanjivanje vode|desalinizaciju]] [[Povratna osmoza|obrnutom osmozom]] za piće, kupanje i kuhanje. Za ostale stanove i zgrade koristi se voda iz cisterne ili izvora. Pitke vode za piće ne nedostaje. Postoji tjedna opskrba hranom morem ili zrakom, električna energija (110 V), gorivo (plin 6,05 CI$ i dizel po 6,11 CI$ po [[Galon|carskom galonu]] ) i [[propan]] plin. Little Cayman Education Services jedini je pružatelj usluga obrazovanja na otoku.<ref>"[https://schools.edu.ky/LCS Little Cayman Education Services] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240401210709/https://schools.edu.ky/LCS |date=1. travnja 2024. }}." [[Cayman Islands Department of Education]].</ref>{{Široka slika|LittleCaymanAndCaymanBrac2021OSM.png|800px|Enlargeable, detailed map of Little Cayman and [[Cayman Brac]]}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline}} {{Wikivoyage|Little Cayman}} * [http://www.caymanislands.ky/aboutcayman/littlecayman.aspx/ Little Cayman, Cayman Islands Tourism Official] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209155736/http://www.caymanislands.ky/aboutcayman/littlecayman.aspx |date=9. veljače 2014. }} *[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cayman-islands/ CIA World Factbook entry on Grand Cayman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210113103808/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cayman-islands/ |date=13. siječnja 2021. }} (updated May 2, 2006) *[http://www.gov.ky Cayman Islands Government] website of Cayman Islands Government [[Kategorija:Otoci Kajmanskih otoka]] ljpz5y2e7bddqmv63q9y235jvytj6z9 0 771386 7625021 7317631 2026-10-27T12:34:12Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Indijskog oceana|Rtovi Indijskog oceana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625021 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Ras Kasar | izvorno ime = | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{Coord|18.0204|38.5813|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = ERI,SUD | more = [[Crveno more]] | ocean = [[Indijski ocean]] | razdvaja = Sudan i Eritreju | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Eritreja | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Ras Kasar''' je [[rt]] u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]], na granici između [[Eritreja|Eritreje]] i [[Sudan|Sudana]] na [[Crveno more|Crvenom moru]]. To je najsjevernija točka Eritreje i najistočnija točka Sudana. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rtovi u Africi]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Sudanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Eritreji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crvenom moru (Afrika)]] [[Kategorija:Eritrejsko-sudanska granica]] [[Kategorija:Rtovi Indijskog oceana]] nstumh0hmsejhdzeh24tonbtvgcsqmr 0 771389 7625022 7323865 2026-10-27T12:34:21Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Indijskog oceana|Rtovi Indijskog oceana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625022 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Ras Damira | izvorno ime = | slika = دميرة - panoramio.jpg | opis slike = Eritrejska baza na rtu | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{slika s oznakom |slika = Ras Doumeira.png |širina = 300 |x = 0.35 |y = 0.37 |tekst = [[slika:Red circle 50%.svg|12px]]<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = red<!-- boja teksta: black, white... --> }} | zemljovid_opis = Zemljovid poluotoka s ''[[de facto]]'' granicom<br>[[slika:Red circle 50%.svg|15px]] Eritrejska baza | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|12|42|40|N|43|8|0|E|region:ER|display=inline, title}} | smještaj = [[Džibutsko-eritrejska granica]] | dz = ERI,DŽI | more = [[Crveno more]] | ocean = [[Indijski ocean]] | razdvaja = Džibuti i Eritreju | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Džibuti | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Ras Damira'''<ref name="Transliteracija">{{Citiranje weba|title=Transliteracija s arapskog preko Google Translate|url=https://translate.google.com/?sl=ar&tl=hr&text=%D8%AF%D9%85%D9%8A%D8%B1%D8%A9&op=translate|access-date=2025-10-24}}<!-- Chat GPT daje Damīra --></ref> (''rt Damira,'' Somali: Raas Dumeera je [[Rt|geografski rt]] koji se pruža u [[Crveno more]], prema otočju [[Damira]]. Područje se nalazi na [[Džibutsko-eritrejska granica|granici Džibutija i Eritreje]], a bilo je predmet [[Džibutsko-eritrejski pogranični sukob|graničnog spora između dviju zemalja 2008. godine]]. U rujnu 2018., deset godina nakon sukoba, objavljeno je da su [[Džibuti]] i [[Eritreja]] pristali normalizirati [[Džibutijsko-eritrejski odnosi|svoje odnose]].<ref>{{Citiranje novina|date=12 June 2008|title=US condemns Eritrea 'aggression'|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7450075.stm|access-date=15 June 2008}}</ref> Sudjedno otočje [[Damira]] je također predmet spora. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Ras Doumeira}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Džibutiju]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Eritreji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crvenom moru (Afrika)]] [[Kategorija:Rtovi u Africi]] [[Kategorija:Džibutsko-eritrejska granica]] [[Kategorija:Sporni teritoriji]] [[Kategorija:Rtovi Indijskog oceana]] gg6d34fny76qgnl4lvi9kwnovdfab3j 0 772216 7624969 7599262 2026-10-27T11:59:34Z Stephan1000000 219608 | broj_epizoda = 96 | broj_sezona = 6 7624969 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = lightgray | ime_serije = Abbott Elementary | orig_naslov = | slika = AbbottElementary.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = humoristična serija | trajanje_epizode = 22 minute | autor = [[Quinta Brunson]] | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|7|12|2021}} | kraj_serije = | broj_epizoda = 96 | broj_sezona = 6 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Abbott Elementary | u_hrv = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 14218830 }}'''''Abbott Elementary''''' je [[SAD|američka]] [[komedija|humoristična]] [[televizijska serija]] koja se od [[7. prosinca]] [[2021.]] prikazuje na [[ABC]]-u. Kreatorica serija je [[Quinta Brunson]] koja u seriji također glumi Janine Teagues, mladu i optimističnu učiteljicu u osnovnoj školi Abbott u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. ==Premisa== Serije prati [[učitelj]]e i osoblje osnovne Abbott koja se nalazi u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Glavna junakinja serije je Janine Teagues, mlada i optimistična učiteljica koja nastoji pomoći učenicima i unaprijediti školu unatoč njenom lošem stanju. Njeni suradnici su Jacob Hill, učitelj povijesti, učiteljica predškolskih razreda Barbara Howard i učiteljica drugog razreda Melissa Schemmenti. Na početku serije, Ava Coleman postaje nova ravnateljica škole, koja je za taj posao nekvalificirana i obavlja ga nesavjesno i nezainteresirano. Ekipi se također pridružuje novi učitelj Gregory Eddie.<ref name="journal">{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2024.|last=Petrović|first=Martina|title=Ova serija često osvaja nagrade, a rijetko se spominje. Vrijedi ju pogledati|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/abbott-elementary-disney/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=journal.hr|publisher=Journal}}</ref><ref name="dnevnik">{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|last=Dizdarević Rogić|first=Mirna|title=Pravo malo televizijsko čudo: Serija koja će vas kupiti na prvu sa svojim simpatičnim likovima i jednostavnom, ali toplom pričom|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/preporuke/abbott-elementary-pravo-malo-televizijsko-cudo-u-obliku-dvadeset-minutnog-sitcoma---828796.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. listopada 2024.|website=showbuzz.dnevnik.hr|publisher=}}</ref> ==Glumačka postava== *[[Quinta Brunson]] kao Janine Teagues, učiteljica drugog razreda koja nastoji poboljšati živote svojih učenika na način da pokušava izvući najbolje iz loših situacija u kojima se oni nalaze *[[Tyler James Williams]] kao Gregory Eddie, isprva zamjena za nedavno otpuštenu učiteljicu prvog razreda, a kasnije učitelj s punim radnim vremenom. Gregory se ubrzo zaljubljuje u Janine. *[[Janelle James]] kao Ava Coleman, bezobzirna ravnateljica škole koja stalno ismijava Janine i loše obavlja svoj posao; na poziiciju ravnateljice došla je ucjenom [[Datoteka:Quinta Brunson at Televerse 2026.jpg|mini|250x250px|Autorica serije je [[Quinta Brunson]] (na slici) koja također igla ulogu učiteljice Janine Teagues]] *[[Lisa Ann Walter]] kao Melissa Schemmenti, učiteljica drugog razreda *[[Chris Perfetti]] kao Jacob Hill, učitelj povijesti u šestom razredu koji daje sve od sebe kako bi pomogao Janine u njezinim planovima da poboljša školu *[[Sheryl Lee Ralph]] kao Barbara Howard, religiozna odgajateljica u predškolskom odjelu, nepokolebljiva u održavanju tradicionalnih vrijednosti i Janineina majčinska figura *[[William Stanford Davis]] kao g. Johnson, školski domar ==Pregled serije== {{glavni|Popis epizoda serije Abbott Elementary}} {{:Popis epizoda serije Abbott Elementary}} == Izvori == {{izvori}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2021.]] hfbr7uewfqo5p4qykpqcg8wbctckhhk 0 774695 7625154 7573894 2026-10-27T15:42:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625154 wikitext text/x-wiki {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Raymond Roche | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[21. veljače]] 1957. | mjesto_rođenje = Ollioules, departman Var, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] | klasa01_sezone = 1980. – 1991. | klasa01_proiz_motor = [[Yamaha]], [[Suzuki]], [[Honda]], Cagiva | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = 90 | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = 9 | klasa01_pole_poz = 2 | klasa01_naj_krug = | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 350cc]] | klasa02_sezone = 1977. – 1978. | klasa02_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = 5 | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] | klasa03_sezone = 1976. – 1979. | klasa03_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = 12 | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = 1 | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] | klasa04_sezone = 1988. – 1992. | klasa04_proiz_motor = Ducati | klasa04_prvenstva = '''1''' (1990.) | klasa04_utrke = 97 | klasa04_pobjede = 23 | klasa04_postolja = 57 | klasa04_pole_poz = 9 | klasa04_naj_krug = 25 | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = Formula 750 | klasa05_sezone = 1979. | klasa05_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Raymond Roche''', (Ollioules, departman Var, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], 21. veljače 1957.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih]] utrka. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] * trećeplasirani: 1984. ; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] * '''prvak:''' 1990. * drugoplasirani: 1991., 1992. * trećeplasirani: 1989. ; Francusko prvenstvo – 500cc Open <ref> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/03/1.-France-500cc.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH 500cc OPEN CHAMPIONSHIP''], preuzeto 22. prosinca 2024. </ref> * drugoplasirani: 1983. * trećeplasirani: 1981., 1982. === Utrke izdržljivosti === ; Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti za vozače <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20ENDURANCE/Endurance%20Sommaire.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS D'ENDURANCE MOTO''], prostupljeno 22. prosinca 2024. </ref> <ref> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/12/19.-Endurance-Riders.pdf motorsporttop20.com, ''FIM ENDURANCE CUP (1960-74) / FIM ENDURANCE EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1975-79) / FIM ENDURANCE WORLD CHAMPIONSHIP (1980-1988; 1991- ) / FIM ENDURANCE WORLD CUP (1989-90)''], preuzeto 22. prosinca 2024. </ref> * prvak: 1981. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/raymond-roche/88af085c-95dc-4c8e-9d39-2575b75c9b61?tab=overview motogp.com, ''Raymond Roche''] * {{en icon}} [http://www.highsider.com/textlager/france_textlager/Roche.htm highsider.com, ''Raymond Roche'' (fotogalerija)] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241203104439/https://motorsportstats.com/driver/raymond-roche/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20141221204901/http://www.pilotegpmoto.com/pilotes_rr_html/roche_raymond.pdf pilotegpmoto.com, ''ROCHE Raymond''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150202035620/http://oldsbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&p_Conduttore=3 oldsbk.perugiatiming.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121108090003/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider?pilota=3 worldsbk.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva (2012.) * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/raymond-roche-moto-spf332641.html the-sports.org, ''Moto - Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/raymond-roche/ motorsportmagazine.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230604082550/https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Raymond%20Roche motorsport-archive.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ducati.com/ww/en/heritage/characters/raymond-roche ducati.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/raymond_roche/ global.yamaha-motor.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://www.cuoredesmo.com/raymond-roche-the-first-ducati-knight/ cuoredesmo.com, ''Raymond Roche: the First Ducati Knight''], objavljeno 2. srpnja 2020., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{it icon}} [https://www.motosprint.it/news/rubriche/che-fine-ha-fatto/2021/07/10-4479517/che_fine_ha_fatto_raymond_roche motosprint.it, ''Che fine ha fatto: Raymond Roche''], objavljeno 10. srpnaj 2021., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{deu icon}} [https://www.speedweek.com/sbk/news/188327/Der-dritte-SBK-Weltmeister-Raymond-Roche-ist-65.html speedweek.com, ''Der dritte SBK-Weltmeister: Raymond Roche ist 65''], objavljeno 21. veljače 2022., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{it icon}} [https://www.motosprint.it/news/sbk/superbike/2023/02/07-6093661/ducati_story_raymond_roche_e_il_trionfo_in_sbk_nel_1990 motosprint.it, ''Ducati Story: Raymond Roche e il trionfo in SBK nel 1990''], objavljeno 7. veljače 2023., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/EUR%20R.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe / 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. / R''], pristupljeno 28. studenog 2024. {{izvori}} </small> {{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} {{mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Roche, Raymond}} [[Kategorija:Francuski športski motociklisti]] szr71fy6td0duv2upke9xbajeb8b13q 0 775295 7625549 7578850 2026-10-28T11:17:41Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Rt Elizabeth (Sahalin)]] na [[Rt Elizabeta (Sahalin)]] 7578850 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Rt Elizabeta | izvorno ime = {{Rus.|Мыс Елизаветы}} | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|54.42554|142.70524|format=dms|display=it}} | smještaj = [[Poluotok Schmidt (Sahalin)|Poluotok Schmidt]], otok [[Sahalin]] | dz = RUS | more = [[Ohotsko more]] | ocean = [[Tihi ocean]] | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Dalekoistočni savezni okrug | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Rt Elizabeta''' ({{Rus.|Мыс Елизаветы}}, japanski: 鵞小門岬 "Gaoto-misaki") je rt na [[Poluotok Schmidt (Sahalin)|poluotoku Schmidt]]. To je najsjevernija točka [[Sahalin]]a. Rt Elizabeth nazvao je [[Adam Johann von Krusenstern]] (aka ''Ivan Kruzenstern'') 1805. godine po [[Elizaveta Alekseevna|carici Elizaveti]], ženi [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I. od Rusije]]. Rt je teritorij pod upravom [[Ohinski rajon|Ohinskog rajona]] i čak se smatrao najsjevernijom točkom [[Japan|Japana]] do [[Sanktpeterburški ugovor (1875.)|Ugovora iz Sankt Peterburga]] 1875. kada je zamijenjen najsjevernijom točkom otoka [[Atlasov]] (poznatog na japanskom kao Araido a u Ainu kao '''Oyakoba'''). == Povijest == Između 1848. i 1874. [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Kitolov|kitolovci]] uhvatili su [[Grenlandski kit|grenlandske kitove]] s rta. Išli su i na kopno po drva. == Povezani članci == * [[Rt Crillon]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Rus oznaka}} [http://www.sakhalin.ru/Region/lighthouses/lighthouses.htm Svjetionici Sahalina (Maâki Sahalina)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180321070155/http://sakhalin.ru/Region/lighthouses/lighthouses.htm|date=2018-03-21}} * {{Rus oznaka}} [http://www.sakhalin.ru/Region/lighthouses/lighthouses.htm Sakhalin Lighthouses (Маяки Сахалина)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180321070155/http://sakhalin.ru/Region/lighthouses/lighthouses.htm|date=2018-03-21}} [[Kategorija:Ruski rtovi u Tihom oceanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Sahalinskoj oblasti]] 46nzrvfxoh9nku16wt73crvgavhbna4 0 775849 7625001 7356314 2026-10-27T12:29:26Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|Rtovi Arktičkog oceana]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)|Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625001 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Rt Buor-Haja | izvorno ime = {{Rus.|Мыс Буор-Хая}} | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Operational Navigation Chart C-6, 3rd edition.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 250 | oTop = 0 | oLeft = 650 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid područja oko rta: lijevo je [[zaljev Buor-Haja]], a desno [[Janski zaljev]] | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|71|56|38|N|132|47|38|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = RUS | tjesnac = | more = [[Laptevsko more]] | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = [[Zaljev Buor-Haja]] i [[Janski zaljev]] | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Jakutija | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 10 | pushpin_label = | pushpin_label_position = top }} '''Rt Buor-Haja''' ({{Rus.|Мыс Буор-Хая}}) je rt u [[Laptevsko more|Laptevskom moru]],<ref>[[GoogleEarth]]</ref> u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Jakutija|Jakutiji]]. == Geografija == Nalazi se između [[Zaljev Buor-Haja|zaljeva Buor-Haja]] na zapadu i [[Janski zaljev|Janskog zaljeva]] na istoku. To je uočljiv rt i ima 11&nbsp;m visoko svjetlo na tornju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://coastalexplorer.net/downloads/guide_books/sailing_directions/Pub183.db;download |title=Russian Coastal explorer |access-date=16. prosinca 2024. |archive-date=7. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170807071610/https://coastalexplorer.net/downloads/guide_books/sailing_directions/Pub183.db;download |url-status=dead }}</ref> More na području oko rta zaleđeno je oko devet mjeseci svake godine i često je zakrčeno santama leda. Na njegovoj istočnoj strani nalazi se dugačka polupotopljena jaruga poznata kao '''Kosa Buor-Haja'''. == Klima == Područje ima [[Subarktička klima|subarktičku klimu]] (''Dfc'') koja graniči s [[Klima tundre|klimom tundre]] (''ET''). == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://worldmaps.web.infoseek.co.jp/russia_guide.htm Mjesto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080109202105/http://worldmaps.web.infoseek.co.jp/russia_guide.htm |date=9. siječnja 2008. }} * [https://archive.today/20070505112420/http://land.worldcitydb.com/kosa_buor-khaya_9110556.html Kosa Buor-Khaya] [[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Laptevskom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Jakutiji]] 2kuljllrl3687xoblar9ugmul8n4onb 7625545 7625001 2026-10-28T11:12:54Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije|Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625545 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Rt Buor-Haja | izvorno ime = {{Rus.|Мыс Буор-Хая}} | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Operational Navigation Chart C-6, 3rd edition.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 250 | oTop = 0 | oLeft = 650 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid područja oko rta: lijevo je [[zaljev Buor-Haja]], a desno [[Janski zaljev]] | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|71|56|38|N|132|47|38|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = RUS | tjesnac = | more = [[Laptevsko more]] | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = [[Zaljev Buor-Haja]] i [[Janski zaljev]] | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Jakutija | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 10 | pushpin_label = | pushpin_label_position = top }} '''Rt Buor-Haja''' ({{Rus.|Мыс Буор-Хая}}) je rt u [[Laptevsko more|Laptevskom moru]],<ref>[[GoogleEarth]]</ref> u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Jakutija|Jakutiji]]. == Geografija == Nalazi se između [[Zaljev Buor-Haja|zaljeva Buor-Haja]] na zapadu i [[Janski zaljev|Janskog zaljeva]] na istoku. To je uočljiv rt i ima 11&nbsp;m visoko svjetlo na tornju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://coastalexplorer.net/downloads/guide_books/sailing_directions/Pub183.db;download |title=Russian Coastal explorer |access-date=16. prosinca 2024. |archive-date=7. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170807071610/https://coastalexplorer.net/downloads/guide_books/sailing_directions/Pub183.db;download |url-status=dead }}</ref> More na području oko rta zaleđeno je oko devet mjeseci svake godine i često je zakrčeno santama leda. Na njegovoj istočnoj strani nalazi se dugačka polupotopljena jaruga poznata kao '''Kosa Buor-Haja'''. == Klima == Područje ima [[Subarktička klima|subarktičku klimu]] (''Dfc'') koja graniči s [[Klima tundre|klimom tundre]] (''ET''). == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://worldmaps.web.infoseek.co.jp/russia_guide.htm Mjesto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080109202105/http://worldmaps.web.infoseek.co.jp/russia_guide.htm |date=9. siječnja 2008. }} * [https://archive.today/20070505112420/http://land.worldcitydb.com/kosa_buor-khaya_9110556.html Kosa Buor-Khaya] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Laptevskom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Jakutiji]] 6meaub2segy8y93spmqosnlrhmlwq8z 0 776025 7625425 7585676 2026-10-27T22:25:10Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7625425 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici |slika = Nekropola_Potkuk_Bitunja_(06).jpg| |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},<br> {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Hercegovina |karta-oznaka = Potkuk |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|43.043288467|N|18.0369501701|E|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Potkuk u Hercegovini }} '''Nekropola Potkuk''' nalazi se u mjestu [[Bitunja]], općina [[Berkovići]], 8 km od Stoca. [[Nacionalni spomenik BiH|Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=imeSpomenika:undefined:potkuk| Odluka o proglašenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120000917/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=imeSpomenika:undefined:potkuk%7C |date=20. siječnja 2025. }} Stranice Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (pristupljeno 19. prosinca 2024.)</ref> Sastoji se od 243 [[Stećak|stećka]], a nalazi se ispod južne strane stijene Kuk (koja je korištena kao izvor materijala za nekropolu) na prostoru od 70×40 metara. Proteže se u smjeru istok-zapad, grupirana u dvije skupine stećaka: istočnu i zapadnu. Svi su spomenici orijentirani u smjeru zapad-istok, osim 11 koji su orijentirani u smjeru sjever-jug. Od ukupnog broja, dva su sanduka s postoljem u jednom komadu, dva sljemenjaka te pet masivnih ploča; svi ostali spomenici su u obliku sanduka. Ukrašenih je 45 spomenika, ponajviše u plitkom reljefu, a par primjeraka urezivanjem, a najčešći motiv je prikaz jelena ili lova na njega.<ref name="odluka">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3327 Odluka o proglašenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161107092148/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973|date=7. studenoga 2016.}} Pristupljeno 19. prosinca 2024.</ref> [[Datoteka:Nekropola Lokve Bitunja (03).jpg|200px|mini|lijevo|Stećak na nekropoli Lokve]] Osim nekropole Potkuk, na području Gornjeg Bitunja, još su tri lokaliteta sa stećcima: Zakuk (9 stećaka), Lokve (7 stećaka) i Baba (24 stećka), također nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine. Nekropola Potkuk uvrštena je na popis 28 [[UNESCO]]-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 19. prosinca 2024.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Šefik Bešlagić]], [https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/006.pdf Stećci u Bitunjoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241219221247/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/006.pdf |date=19. prosinca 2024. }} (Naše starine IX, Sarajevo 1964.) {{Svjetska baština u BiH}} [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] 5avwgqvd7a4na4xnilxh9360dpae56k 0 776294 7625245 7094710 2026-10-27T17:45:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625245 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rezolucija UN-a |number=1437 |organ=SC |date=11. listopada |year=2002. |meeting=4622 |code=S/RES/1437 |document=https://undocs.org/S/RES/1437(2002) |for = 15 |abstention = 0 |against = 0 |subject = Poluotok [[Prevlaka]], [[Hrvatska]] |result = Usvojena |image = Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG |caption = Zemljovid Prevlake i krajnjeg juga Hrvatske }} '''Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1437''', jednoglasno usvojenom [[11. listopada]] [[2002.]], nakon pozivanja na prethodne rezolucije o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], uključujući rezolucije [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 779|779]] (1992.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981|981]] (1995.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1088|1088]] (1996.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1147|1147]] (1998.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1183|1183]] (1998.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1222|1222]] ( 1999.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1252|1252]] (1999.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1285|1285]] (2000.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1307|1307]] (2000.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1357|1357]] (2001.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1362|1362]] (2001.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1387|1387]] (2002.) i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1424|1424]] (2002.), Vijeće je ovlastilo [[Promatračka misija Ujedinjenih naroda na Prevlaci|Promatračku misiju Ujedinjenih naroda na Prevlaci]] (UNMOP) da nastavi nadzirati [[Demilitarizacija|demilitarizaciju]] u područje [[Prevlaka|poluotoka Prevlake]] u Hrvatskoj posljednja dva mjeseca do [[15 prosinca]] [[2002.]]<ref>{{Citiranje novina|date=11 October 2002|title=Security Council authorises final extension of Prevlaka peninsula mission; withdrawal will be completed by end of year|publisher=United Nations|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2002/sc7527.doc.htm}}</ref> Vijeće sigurnosti pozdravilo je mirno i stabilno stanje na poluotoku Prevlaci. Istaknuto je da je prisutnost UNMOP-a uvelike pridonijelo održavanju uvjeta pogodnih za rješenje spora i pozdravilo napredak Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ([[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]) u normalizaciji međusobnih odnosa. Produžujući mandat UNMOP-a posljednji put, od glavnog tajnika [[Kofi Annan|Kofija Annana]] zatraženo je da izvrši pripreme za njegov prestanak, uključujući smanjenje njegove veličine i prilagodbu njegovih aktivnosti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Blockmans|first=Steven|title=Tough Love: The European Union's Relations with the Western Balkans|publisher=T.M.C. Asser Press|year=2007|isbn=978-90-6704-258-1|page=70}}</ref> Ponovio je pozive objema stranama da prestanu s kršenjem režima demilitarizacije, surađuju s promatračima Ujedinjenih naroda i osiguraju punu slobodu kretanja promatračima. Od glavnog tajnika [[Kofi Annan|Kofija Annana]] zatraženo je da izvijesti vijeće o završetku mandata UNMOP-a, koji će biti skraćen na zahtjev stranaka.<ref>{{Citiranje novina|date=11 October 2002|title=Security Council eyes end to UN mission in Prevlaka, extends mandate two months|agency=United Nations News Centre|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=5011&Cr=prevlaka&Cr1=}}</ref> Konačno, obje su strane pozvane da intenziviraju napore prema pregovaračkom rješenju spora oko Prevlake u skladu sa svojim Sporazumom o normalizaciji odnosa iz 1996. godine.<ref>{{Citiranje novina|last=[[B92]]; [[Tanjug]]; [[Associated Press]]; [[Agence France-Presse]]|date=13 October 2002|title=UN Security Council Grants Final Extension to Prevlaka Mission|work=[[Southeast European Times]]|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/newsbriefs/2002/10/021013-IVAN-005|archive-url=https://web.archive.org/web/20201006005744/http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/newsbriefs/2002/10/021013-IVAN-005|archive-date=6. listopada 2020.|access-date=26. prosinca 2024.|url-status=dead}}</ref> == Povezani članci == * {{R VS UN/100}} (2002. – 2003.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikisourcelang-inline|en|United Nations Security Council Resolution 1437}} * [https://undocs.org/S/RES/1437(2002) Text of the Resolution at undocs.org] {{Rezolucije UN-a/exYU}} [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda povezane s Prevlakom| 1437]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2002.| 1437]] fy0srktenql96v9dszcwvuoh7ut8v8w 0 776530 7625244 7097745 2026-10-27T17:45:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625244 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rezolucija UN-a |number = 1387 |organ = SC |date = 15. siječnja |year = 2002. |meeting = 4448 |code = S/RES/1387 |document = https://undocs.org/S/RES/1387(2002) |for = 15 |abstention = 0 |against = 0 |subject = Poluotok [[Prevlaka]], [[Hrvatska]] |result = Usvojena |image = Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG |caption = Zemljovid Prevlake i krajnjeg juga Hrvatske }} '''Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1387''', jednoglasno usvojenom [[15. siječnja]] [[2002.]], nakon podsjećanja na prethodne [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a|rezolucije]] o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], uključujući rezolucije [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 779|779]] (1992.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981|981]] (1995.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1088|1088]] (1996.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1147|1147]] (1998.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1183|1183]] (1998.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1222|1222]] ( 1999.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1252|1252]] (1999.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1285|1285]] (2000.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1307|1307]] (2000.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1357|1357]] (2001.) i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1362|1362]] (2001.), Vijeće je ovlastilo [[Promatračka misija Ujedinjenih naroda na Prevlaci|Promatračku misiju Ujedinjenih naroda na Prevlaci]] (UNMOP) da nastavi praćenje [[Demilitarizacija|demilitarizacije]] na području [[Prevlaka|poluotoka Prevlaka]] u Hrvatskoj šest mjeseci do 15. srpnja 2002.<ref>{{Citiranje novina|date=15 January 2002|title=Security Council UNMOP mandate for until 15 July 2002|publisher=United Nations|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2002/SC7268.doc.htm}}</ref> Bila je to prva rezolucija Vijeća sigurnosti usvojena 2002. godine. Vijeće sigurnosti pozdravilo je mirnu i stabilnu situaciju na poluotoku Prevlaci i bilo ohrabreno saznanjem da su se i Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija dogovorile o osnivanju Komisije za granicu. Napomenulo je da je prisutnost UNMOP-a uvelike pridonijela održavanju uvjeta pogodnih za rješavanje spora. U rezoluciji je pozdravljen napredak Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ([[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]) u normalizaciji međusobnih odnosa. Pozvalo je obje strane da prestanu s kršenjem režima demilitarizacije, surađuju s promatračima Ujedinjenih naroda i osiguraju punu [[Sloboda kretanja|slobodu kretanja]] promatračima.<ref>{{Citiranje novina|date=15 January 2002|title=Security Council authorizes UN observers to remain in Prevlaka through mid-July|publisher=United Nations|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=2627&Cr=iraq&Cr1=}}</ref> Obje zemlje su pozvane da provode mjere izgradnje povjerenja iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1252|Rezolucije 1252]] i da najmanje dvaput mjesečno izvješćuju o napretku svojih bilateralnih pregovora. Konačno, od [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]], ovlaštenih [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1088|Rezolucijom 1088]] i proširenih [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1357|Rezolucijom 1357]], zatraženo je da surađuju s UNMOP-om. Hrvatska je tražila prekid misije kako bi obje zemlje imale više vremena za rješavanje nesuglasica, dok je [[Crna Gora]] bila za duži [[Mandat (međunarodno pravo)|mandat]].<ref>{{Citiranje novina|last=[[Tanjug]]; AFP; [[B92]]|date=16 January 2002|title=Security Council Extends Mandate of UN Mission in Prevlaka|work=[[Southeast European Times]]|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/newsbriefs/2002/01/020116-GEORGI-012|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004123556/http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/newsbriefs/2002/01/020116-GEORGI-012|archive-date=4. listopada 2021.|access-date=2. siječnja 2025.|url-status=dead}}</ref> == Povezani članci == * {{R VS UN/100}} (2000. – 2002.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikisourcelang-inline|en|United Nations Security Council Resolution 1387}} * [https://undocs.org/S/RES/1387(2002) Text of the Resolution at undocs.org] {{Rezolucije UN-a/exYU}} [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda povezane s Prevlakom| 1387]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2002.| 1387]] ajyluxqfddn191hwkdwwgmdidyvuzwk 0 779145 7625002 7277731 2026-10-27T12:30:01Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)|Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625002 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Rt Svjatoj Nos | izvorno ime = {{Rus.|Святой Нос}} | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Operational Navigation Chart B-4, 4th edition.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 150 | oTop = 810 | oLeft = 795 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid područja oko rta: [[tjesnac Dmitrija Lapteva]] i jug otoka [[Boljšoj Ljahovski]] | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|72.87545|140.72851|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = RUS | more = | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = {{plainlist| * [[Laptevsko more]] ([[Ebeljahski zaljev]]) * [[Istočnosibirsko more]] }} | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Jakutija | mark = Red circle.svg | marksize = 10 | pushpin_label = {{nowrap|Svjatoj Nos}} | pushpin_label_position = right }} '''Rt Svjatoj Nos''' ({{Rus.|Святой Нос}}) je rt u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], na granici između [[Laptevsko more|Laptevskog]] i [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskog mora]].<ref name="GE2">[[GoogleEarth]]</ref> Administrativno je dio [[Jakutija|Jakutije]]. == Geografija == Ovaj rt označava sjeverni kraj [[Ebeljahski zaljev|Ebeljahskog zaljeva]].<ref name="mapcarta_MS">{{Citiranje weba|title=Mys Svyatoy Nos|url=http://mapcarta.com/16587356|access-date=26 November 2016|website=Mapcarta}}</ref> Ovaj je rt jedno od točaka koja definiraju granice [[Laptevsko more|Laptevskog mora]] prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji]].<ref>{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=29 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}</ref> Sjeverno od rta je [[tjesnac Dmitrija Lapteva]] koji odvaja otok [[Boljšoj Ljahovski]] iz grupe [[Ljahovski otoci|Ljahovskih otoka]] od kopna. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Jakutiji]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] 5vbxqj6fo4pnc8q8sk6bmx0o361bjdn 7625546 7625002 2026-10-28T11:13:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije|Rtovi u azijskom dijelu Rusije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Reljefni oblici u Laptevskom moru|Reljefni oblici u Laptevskom moru]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625546 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Rt Svjatoj Nos | izvorno ime = {{Rus.|Святой Нос}} | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Operational Navigation Chart B-4, 4th edition.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 150 | oTop = 810 | oLeft = 795 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid područja oko rta: [[tjesnac Dmitrija Lapteva]] i jug otoka [[Boljšoj Ljahovski]] | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|72.87545|140.72851|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = | dz = RUS | more = | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = {{plainlist| * [[Laptevsko more]] ([[Ebeljahski zaljev]]) * [[Istočnosibirsko more]] }} | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Jakutija | mark = Red circle.svg | marksize = 10 | pushpin_label = {{nowrap|Svjatoj Nos}} | pushpin_label_position = right }} '''Rt Svjatoj Nos''' ({{Rus.|Святой Нос}}) je rt u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], na granici između [[Laptevsko more|Laptevskog]] i [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskog mora]].<ref name="GE2">[[GoogleEarth]]</ref> Administrativno je dio [[Jakutija|Jakutije]]. == Geografija == Ovaj rt označava sjeverni kraj [[Ebeljahski zaljev|Ebeljahskog zaljeva]].<ref name="mapcarta_MS">{{Citiranje weba|title=Mys Svyatoy Nos|url=http://mapcarta.com/16587356|access-date=26 November 2016|website=Mapcarta}}</ref> Ovaj je rt jedno od točaka koja definiraju granice [[Laptevsko more|Laptevskog mora]] prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji]].<ref>{{Citiranje weba|year=1953|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8 October 2011|access-date=29 December 2020|publisher=International Hydrographic Organization}}</ref> Sjeverno od rta je [[tjesnac Dmitrija Lapteva]] koji odvaja otok [[Boljšoj Ljahovski]] iz grupe [[Ljahovski otoci|Ljahovskih otoka]] od kopna. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Jakutiji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Laptevskom moru]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Azija)]] e8sedvxhm51p6yx31px7sgr9ff88g0y 0 784067 7625211 7617251 2026-10-27T16:52:58Z Croxyz 205325 7625211 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PaoloRomeo.jpg|mini|Paolo Romeo]] '''Paolo Romeo''' ([[Acireale]], [[20. veljače]] [[1938.]] – [[Catania]], [[25. listopada]] [[2026.]]) bio je talijanski kardinal i [[nadbiskup]] [[Palermo|Palerma]]. [[Benedikt XVI.|Papa Benedikt XVI.]] imenovao ga je biskupom Palerma 19. prosinca 2006. godine. [[Ivan Pavao II.|Papa Ivan Pavao II.]] imenovao ga je 17. prosinca 1983. [[Naslovna biskupija|naslovnim]] [[Nadbiskup|nadbiskupom]] Vulturije, a istoga dana imenovan je [[Nuncij|apostolskim nuncijem]] na [[Haiti|Haitiju]]. Romeo je ostao na Haitiju do imenovanja za nuncija u [[Kolumbija|Kolumbiji]] u travnju 1990. Dana 5. veljače 1999. imenovan je nuncijem u Kanadi.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.vatican.va/archive/aas/documents/AAS-91-1999-ocr.pdf|title=Acta Apostolicae Sedis|date=1999|volume=XCI|page=327|access-date=8 January 2020}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-kršć}} {{Kardinalski zbor}} {{GLAVNIRASPORED:Romeo, Paolo}} [[Kategorija:Diplomanti Papinskog lateranskog sveučilišta]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] [[Kategorija:Diplomanti Papinske crkvene akademije]] [[Kategorija:Talijanski kardinali]] [[Kategorija:Članovi Plemenitog papinskog zavoda Capranica]] [[Kategorija:Apostolski nunciji u Italiji]] [[Kategorija:Apostolski nunciji u San Marinu]] r8bim5s68tspnbp3e9ysrgomw8uldt4 0 785879 7625046 7246425 2026-10-27T13:18:13Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rtovi u Rusiji|Rtovi u Rusiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ruski rtovi u Arktičkom oceanu|Ruski rtovi u Arktičkom oceanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625046 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Svjatoj Nos | izvorno ime = | slika = Вид с маяка на Белое и Баренцево море.jpg | opis slike = | slika2 = {{CSS image crop | Image = Satellite image of Kola Peninsula in June 2001.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 480 | oLeft = 1025 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | opis slike2 = Satelitska snimka rta | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|68|9|27|N|39|44|34|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = poluotok [[Kola (poluotok)|Kola]] | dz = RUS | more = [[Barentsovo more]] | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = {{plainlist| * [[Barentsovo more]], [[Svjatonoški zaljev]] * [[Bijelo more]]}} | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Murmanska oblast | mark = Red circle.svg | marksize = 10 | pushpin_label_position = top }} [[Datoteka:Svyatonossky_Lighthouse_by_Vyacheslav_Ovchinnikov.jpg|lijevo|mini|Svjatonoski svjetionik <small>{{Međujezična poveznica|Vyacheslav Ovchinnikov (marine painter)|ru|Овчинников, Вячеслав Иванович|lt=Vyacheslav Ovchinnikov}}</small>]] '''Rt Svjatoj Nos''' ({{Rus.|Святой Нос|prijevod=sveri rt}}) je [[rt]] na [[Kola (poluotok)|poluotoku Kola]], smješten između [[Svjatonoški zaljev]] ([[Barentsovo more]]) i [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="GE2">[[GoogleEarth]]</ref> Danas se u blizini rta Svjatoj Nos nalaze ruska [[meteorološka postaja]], [[svjetionik]] i [[vojna baza]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Ruski rtovi u Arktičkom oceanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi u Barentsovom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Bijelom moru]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Murmanskoj oblasti]] k95f70zcvbt7iow91papkrtcwf3orum 7625047 7625046 2026-10-27T13:19:18Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi u europskom dijelu Rusije|Rtovi u europskom dijelu Rusije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625047 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Svjatoj Nos | izvorno ime = | slika = Вид с маяка на Белое и Баренцево море.jpg | opis slike = | slika2 = {{CSS image crop | Image = Satellite image of Kola Peninsula in June 2001.jpg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 480 | oLeft = 1025 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | opis slike2 = Satelitska snimka rta | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|68|9|27|N|39|44|34|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}} | smještaj = poluotok [[Kola (poluotok)|Kola]] | dz = RUS | more = [[Barentsovo more]] | ocean = [[Arktički ocean]] | razdvaja = {{plainlist| * [[Barentsovo more]], [[Svjatonoški zaljev]] * [[Bijelo more]]}} | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Murmanska oblast | mark = Red circle.svg | marksize = 10 | pushpin_label_position = top }} [[Datoteka:Svyatonossky_Lighthouse_by_Vyacheslav_Ovchinnikov.jpg|lijevo|mini|Svjatonoski svjetionik <small>{{Međujezična poveznica|Vyacheslav Ovchinnikov (marine painter)|ru|Овчинников, Вячеслав Иванович|lt=Vyacheslav Ovchinnikov}}</small>]] '''Rt Svjatoj Nos''' ({{Rus.|Святой Нос|prijevod=sveri rt}}) je [[rt]] na [[Kola (poluotok)|poluotoku Kola]], smješten između [[Svjatonoški zaljev]] ([[Barentsovo more]]) i [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="GE2">[[GoogleEarth]]</ref> Danas se u blizini rta Svjatoj Nos nalaze ruska [[meteorološka postaja]], [[svjetionik]] i [[vojna baza]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Ruski rtovi u Arktičkom oceanu]] [[Kategorija:Rtovi u europskom dijelu Rusije]] [[Kategorija:Rtovi u Barentsovom moru]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Bijelom moru]] [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Murmanskoj oblasti]] ilg1gam7vm36y0v0m9q5nkin6moz40k 0 786070 7625041 7624500 2026-10-27T13:07:20Z Wikisuradnik1984 331291 Dodan jedan link 7625041 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Vlatka Planina | slika = AirBrush 20260618122911~2.jpg | opis slike = Vlatka Planina na Festivalu Dvotočka 2026. | rođenje = [[1984.]] | teme = | mjesto rođenja = Zagreb }} '''Vlatka Planina''' ([[Zagreb]], [[1984.]]) hrvatska je [[književnica]] i književna [[Književna kritika|kritičarka]]. Piše poeziju, te prozu za mlade i odrasle. Članica je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] (DHK),<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2019-12-17|title=Planina Vlatka – Društvo hrvatskih književnika|url=https://dhk.hr/vlatka-planina/|url-status=live|access-date=2025-06-18|language=}}</ref> [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade|Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade]] (HDKDM).<ref>{{Citiranje weba|title=Planina Vlatka {{!}}|url=https://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr/planina-vlatka/|access-date=2025-06-18|language=en-US}}</ref> == Životopis == Rođena je 1984. godine u Zagrebu, gdje je završila [[Gornjogradska gimnazija u Zagrebu|Gornjogradsku gimnaziju]], a potom diplomirala [[Anglistika|anglistiku]] i [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Još kao studentica sudjelovala je na Književnim večerima Studenskog centra<ref>{{Citiranje weba|title=Nove Književne večeri i mala književna slušaonica u SC-u!|url=https://mvinfo.hr/clanak/nove-knjizevne-veceri-i-mala-knjizevna-slusaonica-u-sc-u|access-date=2025-09-17|website=mvinfo.hr|language=hr-HR}}</ref>, a od 2010. objavljuje zbirke poezije i romane. Uz književno stvaralaštvo bavi se književnom kritikom i književnom publicistikom, a od 2016. do 2018. pisala je kolumnu za književni časopis Kvaka pod nazivom ''Što je pisac htio reći''.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je pisac htio reći I. Muke po književnosti; Piše: Vlatka Planina|url=https://web.archive.org/web/20261025092350/https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/sto-je-pisac-htio-reci.html#more|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=25. listopada 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Što je pisac htio reći: O promjenama; Piše: Vlatka Planina|url=https://web.archive.org/web/20261025092744/https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/10/sto-je-pisac-htio-reci.html#more|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=25. listopada 2026}}</ref> Njezini su književni i publicistički radovi objavljivani u hrvatskim književnim časopisima i na internetskim portalima (''Republika'',<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-17|title=Republika 9-10 /2024 – Društvo hrvatskih književnika|url=https://dhk.hr/republika-9-10-2024/|access-date=2025-06-18|language=en-US}}</ref> ''Vijenac'',<ref>{{Citiranje weba|title=Festival vratio Ujevića na kartu grada|url=https://www.matica.hr/vijenac/828/Festival%20vratio%20%20Ujevi%C4%87a%20na%20kartu%20grada/|access-date=2026-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Književni odrazi vršnjačkog nasilja i društvene šutnje|url=https://www.matica.hr/vijenac/824/Knji%C5%BEevni%20odrazi%20vr%C5%A1nja%C4%8Dkog%20nasilja%20i%20dru%C5%A1tvene%20%C5%A1utnje/|access-date=2026-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=NOVA PRIJEVODNA PROZA: ZADIE SMITH, PREVARA|url=https://www.matica.hr/vijenac/851/NOVA%20PRIJEVODNA%20PROZA:%20ZADIE%20SMITH,%20PREVARA/|access-date=2026-10-27|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> Suvremenik,<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2026-10-23|title=Žličice i druge pjesme|url=https://suvremenik.hr/zlicice-i-druge-pjesme/|access-date=2026-10-25|website=Suvremenik|language=hr}}</ref> ''Most/The Bridge,''<ref>{{Citiranje weba|title=No. 1-2 2025|url=https://most-thebridge.hr/journal/no-1-2-2025/|access-date=2026-10-26|language=en-US}}</ref> ''Kvaka'',<ref name=":5">{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Poezija je ljubav, ali romani donose veće zadovoljstvo|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/05/vlatka-planina-poezija-je-ljubav-ali.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917081543/http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/05/vlatka-planina-poezija-je-ljubav-ali.html|archive-date=17. rujna 2026.}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Ako želite biti dobri u pisanju morate pisati iskreno i od srca. A ako ne želite tako pisati onda nemojte pisati uopće|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2016/06/vlatka-planina-ako-zelite-biti-dobri-u-pisanju.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917082013/http://www.casopiskvaka.com.hr/2016/06/vlatka-planina-ako-zelite-biti-dobri-u-pisanju.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vlatka Planina {{!}} Anatomija prešućene povijesti: Zavjera Danijela Špelića|url=https://web.archive.org/web/20261025091418/https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/10/vlatka-planina-anatomija-presucene.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=25. listopada 2026.}}</ref> ''Zvona i nari'',<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Savković|first=Ana|date=2021-06-01|title=Vlatka Planina: 'Ja sam prvo i osnovno pjesnik'|url=https://www.zvonainari.hr/single-post/vlatka-planina-ja-sam-prvo-i-osnovno-pjesnik|access-date=2025-06-18|website=zvonainari|language=hr}}</ref> ''Kritična masa''<ref>{{Citiranje weba|title=Kritična masa|url=https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=1525|access-date=2025-06-18|website=www.kriticnamasa.com}}</ref>, ''Nema'',<ref>{{Citiranje weba|date=2016-05-28|title=NEMA predstavlja: Vlatka Planina|url=https://ne-ma.net/2016/05/28/nema-predstavlja-vlatka-planina/|access-date=2025-06-18|language=hr}}</ref> i dr.). Od 2024. redovito surađuje s časopisom ''Vijenac''.<ref>{{Citiranje weba|last=Planina|first=Vlatka|date=13. veljače 2025.|title=Razgovor: Marina Katinić Pleić i Boris Beck, novi urednici časopisa Republika Biti urednik najljepši je posao na svijetu|url=https://www.matica.hr/vijenac/807/Biti%20urednik%20najljep%C5%A1i%20je%20posao%20na%20svijetu/|url-status=live|access-date=18. lipnja 2025.}}</ref> Godine 2024. predstavljala je Hrvatsku na [[Dan europskih autora|Danu europskih autora]],<ref>{{Citiranje weba|last=Editor|date=2024-03-15|title=2024: Meet our writers on tour at the DAY OF EUROPEAN AUTHORS, 25 March|url=https://europeanwriterscouncil.eu/2403doea/|access-date=2025-06-18|website=EWC - European Writers Council|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Književni susret s Vlatkom Planinom – Gornjogradska gimnazija Zagreb|url=https://ggg.hr/knjizevni-susret-s-vlatkom-planinom/|access-date=2025-06-18|website=ggg.hr}}</ref> međunarodnoj manifestaciji u organizaciji [[Europska komisija|Europske komisije]] i programa ''Kreativna Europa''. Godine 2026. sudjelovala je na Festivalu žanrova ''Dvotočka'', gdje joj je dodijeljeno priznanje Dvotočka za doprinos hrvatskoj spekulativnoj fikciji.<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Gordana Malančuk {{!}} Na ovogodišnjem Festivalu žanrova i priručnika Dvotočka, održanom 6. i 7. lipnja u Zagrebu, dodijeljena su priznanja autorima koji svojim djelovanjem pridonose razvoju hrvatske žanrovske književnosti|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2026/06/gordana-malancuk-na-ovogodisnjem.html|access-date=2026-06-18|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917082244/http://www.casopiskvaka.com.hr/2026/06/gordana-malancuk-na-ovogodisnjem.html}}</ref> Živi i djeluje u Zagrebu. == Književni rad == Planina je autorica četrnaest knjiga: sedam zbirka poezije na hrvatskom jeziku, jedne elektroničke zbirke poezije na engleskom jeziku, trilogije romana za mlade, dvaju romana za mlade u žanru spekulativne fikcije, te romana za odrasle. === Poezija === Objavila je osam zbirki poezije na hrvatskom i engleskom jeziku, počevši od svog prvijenca ''A nekad si mi kupovao lizalice'' (2010.) Slijedila je zbirka ''Nemoj se plašiti ovoga neba'' (2014.).<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Sandra Bašić {{!}} Vlatka Planina: Nemoj se plašiti ovoga neba|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/sandra-basic-vlatka-planina-nemoj-se.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917082646/http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/sandra-basic-vlatka-planina-nemoj-se.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Savković|first=Ana|date=2019-12-09|title=Strah od neba: Vlatka Planina|url=https://www.zvonainari.hr/single-post/2019/12/09/strah-od-neba-vlatka-planina|access-date=2025-09-12|website=zvonainari|language=hr}}</ref> Zatim je objavila ''A Booklet of Poems for the Ace of Hearts'' (2016.), elektroničku zbirku na engleskom jeziku. Godine 2017. izašla je zbirka ''Neizbrojnosti'',<ref>{{Citiranje weba|last=viktor|date=2018-04-29|title=Hramovi|url=https://www.metafora.hr/hramovi/|access-date=2025-09-12|website=Metafora|language=hr}}</ref> slijede zbirke ''Sekvoja i druge pjesme''<ref>{{Citiranje weba|title=Kritična masa|url=https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=1401|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=Vlatka Planina: Sekvoja i druge pjesme (izbor iz knjige pjesama)}}</ref> (2020.), ''Noćne životinje, ljeto''<ref>{{Citiranje weba|title=Kritična masa|url=https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=1525|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=Vlatka Planina: Noćne životinje, ljeto (izbor iz knjige pjesama)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Savković|first=Ana|date=2021-04-26|title=Vlatka Planina: Neposlana pisma/Kronologija ljubavi|url=https://www.zvonainari.hr/single-post/vlatka-planina-neposlana-pisma-kronologija-ljubavi|access-date=2025-09-12|website=zvonainari|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Daily|first=ZiN|date=2022-11-21|title=Vlatka Planina: Prema Unutra|url=https://www.zvonainari.hr/single-post/vlatka-planina-prema-unutra|access-date=2025-09-12|website=zvonainari|language=hr}}</ref> (2020.) te ''Hortikultura''<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2022-08-09|title=U ljeto (izbor iz knjige pjesama Hortikultura)|url=https://www.metafora.hr/u-ljeto/|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=Metafora|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=admin|date=2024-04-16|title=Hortikulturom stihova do vizualnog sortimenta najdubljih emocija – Filozof iz Osijeka|url=https://filozofizosijeka.ffos.hr/kritike-prikazi/hortikulturom-stihova-do-vizualnog-sortimenta-najdubljih-emocija/|access-date=2025-09-12|language=hr}}</ref> (2022.). 2026. izlazi joj najnovija zbirka ''Žličice''<ref name=":3" /><ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio časopis Kvaka|title=Vlatka Planina {{!}} Žličice, četrnaesta knjiga i njezina osma zbirka poezije|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2026/07/vlatka-planina-zlicice-cetrnaesta.html|url-status=live|access-date=2026-07-17|language=hr}}</ref>''.'' === Proza za mlade === U prozi za mlade Planina piše bajkovito-fantastične romane u kojima spaja svakodnevni život s elementima magije, mitologije i paralelnih svjetova. Prozni prvijenac ''Jegulja''<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Učitaj se!|title=Učitaj se!: Jegulja|url=https://ucitajse.blogspot.com/2016/09/jegulja-vlatka-planina.html|access-date=17. rujna 2026.|website=Učitaj se!|url-status=live}}</ref> objavljen je 2016. Roman je prvi dio trilogije koja uključuje romane ''Kralj i bajka''<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Kralj i bajka|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2016/07/vlatka-planina-kralj-i-bajka.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917083518/http://www.casopiskvaka.com.hr/2016/07/vlatka-planina-kralj-i-bajka.html}}</ref> i ''Povratak vještice''. Za roman ''Wend'' (2017.)<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Wend: 1. poglavlje|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/vlatka-planina-wend-1-poglavlje.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917083754/http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/vlatka-planina-wend-1-poglavlje.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Wend|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/vlatka-planina-wend.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917084005/http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/vlatka-planina-wend.html}}</ref> 2018. godine dobila je nagradu Artefakt<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Artefakt|url=https://www.3zmaj.hr/artefakt|access-date=2025-06-18|website=www.3zmaj.hr|language=hr}}</ref> za najbolji dječji fantastični roman. Roman za mlade ''Okno'' objavila je 2018.<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2018-04-10|title=Ulomak iz romana Okno|url=https://www.metafora.hr/ulomak-iz-romana-okno/|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=Metafora|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Objavio Časopis Kvaka-|title=Ana-Marija Posavec {{!}} Vlatka Planina: Okno|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2018/07/ana-marija-posavec-vlatka-planina-okno.html|access-date=2025-09-12|website="Kvaka"|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917084410/http://www.casopiskvaka.com.hr/2018/07/ana-marija-posavec-vlatka-planina-okno.html}}</ref> === Proza za odrasle === ''Miriamin vrt''<ref>{{Citiranje weba|last=Planina|first=Vlatka|date=2025-07-29|title=Miriamin vrt|url=https://www.zvonainari.hr/single-post/miriamin-vrt|access-date=2025-09-12|website=zvonainari|language=hr}}</ref> je roman objavljen 2025. godine i predstavlja prvi roman autorice namijenjen odraslim čitateljima.<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|first=Kvaka-|title=Vlatka Planina {{!}} Miriamin vrt u mnogim se aspektima može promatrati i kao kontinuitet mog dosadašnjeg rada, ali i kao novi smjer u pisanju|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2025/11/vlatka-planina-miriamin-vrt-u-mnogim-se.html|access-date=2025-12-09|language=hr|url-status=bot: unknown|archive-date=17. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917084539/http://www.casopiskvaka.com.hr/2025/11/vlatka-planina-miriamin-vrt-u-mnogim-se.html}}</ref> Riječ je o međugeneracijskoj obiteljskoj sagi s elementima magijskog realizma, koja kroz sudbine pet naraštaja žena istražuje odnose između osobne i obiteljske povijesti te utjecaj naslijeđa na oblikovanje identiteta.<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Prošlost i sadašnjost u zagrljaju kletve|url=https://www.matica.hr/vijenac/837/proslost-i-sadasnjost-u-zagrljaju-kletve-39473/|access-date=2026-06-18|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} Miriamin vrt: korijenje obiteljskih tajni|url=https://web.archive.org/web/20261025093349/https://www.casopiskvaka.com.hr/2026/10/danijel-spelic-miriamin-vrt-korijenje.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=25. listopada 2026.}}</ref> == Stil i tematski opus == Poeziju i prozu Vlatke Planine povezuje naglašena lirska komponenta. Njezinu poeziju karakteriziraju emocionalna preciznost i minimalizam izraza,<ref name=":6" /> dok se u prozi za mlade<ref>{{Citiranje weba|title=Od vlati do planine|url=https://www.matica.hr/vijenac/811/od-vlati-do-planine-37861/|access-date=2026-07-21|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> pojavljuju fantastični, bajkoviti i mitski motivi te introspektivni psihološki portreti likova. U prozi za odrasle ti se elementi razvijaju kroz složenije pripovjedne strukture, a njezina djela bave se temama identiteta, sjećanja, obiteljskog nasljeđa i međugeneracijskih odnosa.<ref name=":7" /><ref name=":4" /> == Djela == ===Zbirke poezije=== * ''A nekad si mi kupovao lizalice'' (Naklada Bošković, 2010.) * ''Nemoj se plašiti ovoga neba'' (Naklada Bošković, 2014.) * ''Neizbrojnosti'' (Biakova, 2017.) * ''Sekvoja i druge pjesme'' (Naklada Bošković, 2020.) * ''Noćne životinje, ljeto'' (Naklada Bošković, 2020.) * ''Hortikultura'' (Naklada Bošković, 2022.) * ''Žličice'' (Naklada Bošković, 2026.) ===Elektronička zbirka poezije (engleski)=== * ''A Booklet of Poems for the Ace of Hearts'' (Amazon, 2016.) ===Romani za mlade=== * ''Jegulja'' (Naklada Bošković, 2016.) * ''Kralj i bajka'' (Naklada Bošković, 2016.) * ''Povratak vještice'' (Naklada Bošković, 2016.) * ''Wend'' (Naklada Bošković, 2017.) * ''Okno'' (Naklada Bošković, 2018.) ===Roman za odrasle=== * ''Miriamin vrt'' (Naklada Bošković, 2025.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://dhk.hr/vlatka-planina/ Profil] na stranicama Društva hrvatskih književnika * [https://www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr/planina-vlatka/ Profil] na stranicama Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade {{GLAVNIRASPORED:Planina, Vlatka}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] lfn5b9ny8tz8cwepnx9ucsptkdikjda 0 786934 7625443 7603425 2026-10-27T22:50:33Z Croxyz 205325 7625443 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Stjepan Radeljić | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|BIH}} | puno ime = Stjepan Radeljić | nadimak = | datum rođenja = [[5. rujna]] [[1997.]] | mjesto rođenja = [[Nova Bila]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum smrti = | visina = 201 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 6 | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = <br /> [[2014.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[NK Vitez|Vitez]] <br /> [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | godina = [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2022.]] <br> [[2020.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[VfB Stuttgart|Stuttgart II]] <br> [[NK Osijek|Osijek]] <br> → [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (posudba) <br> → [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] (posudba) <br> [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <br> [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2016.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Bosna i Hercegovina do 19]] <br> {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br> {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Bosna i Hercegovina do 21]] <br> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Stjepan Radeljić''' ([[Nova Bila]], [[5. rujna]] [[1997.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]]-[[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == Stjepan Radeljić je započeo svoj nogometni put u [[NK Vitez|Vitezu]], prije nego što se [[2014.]] godine pridružio omladinskom pogonu [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]] iz [[Mostar]]a. U [[srpanj|srpnju]] [[2016.]] godine, potpisao je za [[Njemačka|njemački]] [[VfB Stuttgart|Stuttgart]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-stjepan-radeljic-potpisao-za-stuttgart/160713053 |naslov=Zvanično: Stjepan Radeljić potpisao za Stuttgart |rad=klix.ba |dan=13. srpnja 2016. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> U [[lipanj|lipnju]] [[2018.]] godine, potpisao je za [[NK Osijek|Osijek]].<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/253032-stjepan-radeljic-novi-igrac-osijeka |naslov=Stjepan Radeljić novi igrač Osijeka |rad=reprezentacija.ba |dan=10. lipnja 2018. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Svoj prvi nastup upisao je [[12. srpnja]] u kvalifikacijama za [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] protiv [[FC Petrocub Hîncești|Petrocuba]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/petrocub-osijek-11-maric-zabio-prvi-gol-u-novoj-sezoni-osijek-ispustio-pobjedu/2010776.aspx |naslov=PETROCUB - OSIJEK 1:1 Marić zabio prvi gol u novoj sezoni, Osijek ispustio pobjedu |rad=index.hr |dan=12. srpnja 2018. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> U [[siječanj|siječnju]] [[2020.]] godine, otišao je na šestomjesečnu posudbu u [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.vijesti.ba/clanak/475000/stjepan-radeljic-na-posudbi-u-nk-siroki-brijeg |naslov=Stjepan Radeljić na posudbi u NK Široki Brijeg |rad=vijesti.ba |dan=9. siječnja 2020. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Nakon isteka posudbe, klubovi su dogovorili produžetak posudbe do kraja tekuće godine.<ref> {{citiranje www |url=https://sportsport.ba/fudbal/siroki-brijeg-i-osijek-dogovorili-novu-posudbu/367504 |naslov=Široki Brijeg i Osijek dogovorili novu posudbu |rad=sportsport.ba |dan=4. srpnja 2020. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Dana [[29. veljače]], postigao je svoj prvi profesionalni pogodak u utakmici protiv [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]].<ref> {{citiranje www |url=https://sportsport.ba/fudbal/mladost-i-siroki-odigrali-sjajan-mec-gosti-u-nadoknadi-postigli-gol-za-bitna-tri-boda/353391 |naslov=Mladost i Široki odigrali sjajan meč, gosti u nadoknadi postigli gol za bitna tri boda |rad=sportsport.ba |dan=29. veljače 2020. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> U [[Veljača|veljači]] [[2021.]], Radeljić je otišao na jednogodišnju posudbu u [[Moldavija|moldavski]] [[FC Sheriff Tiraspol|Šerif]], s mogućnošću otkupa na kraju posudbe.<ref> {{citiranje www |url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/sluzbeno-branic-osijeka-nastavlja-u-serifu/83275 |naslov=Službeno: Branič Osijeka nastavlja u Šerifu |rad=germanijak.hr |dan=11. veljače 2021. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Šerif je odlučio iskoristiti tu mogućnost i potpisali su ga u siječnju [[2022.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://sportsport.ba/fudbal/stjepan-radeljic-sheriff-tiraspol/415705 |naslov=Kreator najveće senzacije u Ligi prvaka otkupio ugovor bh. fudbalera |rad=sportsport.ba |dan=2. siječnja 2022. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Svoj prvi nastup u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] upisao je protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara iz Donjecka]] [[15. rujna]] 2021. godine.<ref> {{citiranje www |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/pjaniceva-asistencija-nedovoljna-besiktasu-pobjeda-sheriffa-na-debiju-u-ligi-prvaka/101105 |naslov=Pjanićeva asistencija nedovoljna Bešiktašu, pobjeda Sheriffa na debiju u Ligi prvaka |rad=faktor.ba |dan=15. rujna 2021. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> U srpnju [[2023.]] godine, Radeljić je potpisao trogodišnji ugovor s [[HNK Rijeka|Rijekom]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.24sata.hr/sport/novi-stoper-stigao-u-rijeku-vec-na-zimu-sam-zelio-doci-u-klub-922246 |naslov=Novi stoper stigao u Rijeku: Već na zimu sam želio doći u klub |rad=24sata.hr |dan=13. srpnja 2023. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Svoj prvi nastup u dresu Rijeke, upisao je [[27. srpnja]] protiv [[KF Dukagjini|Dukagjinija]] u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/dukagjini-rijeka-01-jankovic-sjajnim-golom-donio-rijeci-pobjedu-na-kosovu/2483020.aspx |naslov=DUKAGJINI - RIJEKA 0:1 Janković sjajnim golom donio Rijeci pobjedu na Kosovu |rad=index.hr |dan=27. srpnja 2023. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Dana [[10. kolovoza]], postigao je svoj prvi pogodak u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[B36 Tórshavn]]a.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/torshavn-rijeka-13-rijeka-preokretom-na-farskim-otocima-na-korak-do-playoffa/2486510.aspx |naslov=TORSHAVN - RIJEKA 1:3 Rijeka preokretom na Farskim otocima na korak do play-offa |rad=index.hr |dan=10. kolovoza 2023. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Dva tjedna kasnije, upisao je svoj prvi nastup u [[Hrvatska nogometna liga|HNL-u]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/rijeka-lokomotiva-21-rijeka-preokretom-do-pete-uzastopne-pobjede-u-sezoni/2488106.aspx |naslov=RIJEKA - LOKOMOTIVA 2:1 Rijeka preokretom do pete uzastopne pobjede u sezoni |rad=index.hr |dan=20. kolovoza 2023. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Dana [[25. kolovoza]] [[2024.]], postigao je svoj prvi ligaški pogodak u utakmici protiv Osijeka.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/sjajni-pasalic-donio-rijeci-veliku-pobjedu-osijek-ostao-na-dnu-shnla/2592798.aspx |naslov=Sjajni Pašalić donio Rijeci veliku pobjedu. Osijek ostao na dnu SHNL-a |rad=index.hr |dan=25. kolovoza 2024. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Prvi trofej s klubom osvojio je u sezoni [[HNL 2024./25.|2024./25.]], kada je s Rijekom osvojio naslov državnog prvaka.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/rijeka-je-prvak-hrvatske/2673197.aspx |naslov=Rijeka je prvak Hrvatske |rad=index.hr |dan=25. svibnja 2025. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> Nekoliko dana kasnije, osvojio je i [[Hrvatski nogometni kup|hrvatski kup]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/rijeka-osvojila-kup/2674517.aspx |naslov=Rijeka osvojila Kup |rad=index.hr |dan=29. svibnja 2025. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Radeljić je pretežno nastupao za omladinske uzraste [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosne i Hercegovine]], uz četiri nastupa za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatsku U19]]. Za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitirao je [[3. lipnja]] 2024. godine, u porazu 3:0 od reprezentacije [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]].<ref> {{citiranje www |url=https://raport.ba/slom-zmajeva-u-finisu-englezi-slavili-sa-30-u-debiju-barbareza/ |naslov=Slom “Zmajeva” u finišu, Englezi slavili sa 3:0 u debiju Barbareza |rad=raport.ba |dan=3. lipnja 2024. |preuzeto=2. lipnja 2025.}} </ref> ==Priznanja== ===Klupska=== '''Sherif Tiraspol''' * [[Moldavska prva liga]] '''(3):''' 2020./21., 2021./22., 2022./23. * [[Moldavski nogometni kup]] '''(2):''' 2021./22., 2022./23. '''Rijeka''' * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2024./25.|2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/stjepan-radeljic/407941/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/stjepan-radeljic/profil/spieler/384568 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}} {{Momčad sezone HNL 2024./25.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2023./24.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2024./25.}} {{GLAVNIRASPORED:Radeljić, Stjepan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši NK Širokog Brijega]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 3qdgh0ugrv7qp1wl6nptmraj6oh8j0r 0 787482 7625441 7620421 2026-10-27T22:50:04Z Croxyz 205325 7625441 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Bruno Goda | slika = | opis slike = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = Bruno Goda | nadimak = | datum rođenja = [[17. travnja]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Vinkovci]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 3 | pozicija = [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] | godina = [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] <br> [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] <br> [[HNK Rijeka|Rijeka]]<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}121 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2013.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=15}}<br>{{NogRep|HRV|do=16}}<br>{{NogRep|HRV|do=20}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Bruno Goda''' ([[Vinkovci]], [[17. travnja]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] na poziciji [[Branič (nogomet)#Krilni braniči (krila)|lijevog beka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bruno Goda|url=https://www.worldfootball.net/player_summary/bruno-goda/|access-date=2025-06-09|website=worldfootball.net|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Bruno Goda - Player profile 24/25|url=https://www.transfermarkt.com/bruno-goda/profil/spieler/414956|access-date=2025-06-09|website=www.transfermarkt.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Bruno Goda|url=https://semafor.hns.family/igraci/125436/bruno-goda/|access-date=2025-06-09|website=semafor.hns.family|language=hr}}</ref> == Priznanja == === Klupska === '''Rijeka''' * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2024./25.|2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]] ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.team/igraci/125436/bruno-goda/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/bruno-goda/profil/spieler/414956 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2023./24.}} {{GLAVNIRASPORED:Goda, Bruno}} [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke‏‎]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] oktibyj27pod6x02yrx4kmt407vp83j 0 788935 7625454 7616471 2026-10-27T22:53:32Z Croxyz 205325 7625454 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Matteo Pérez Vinlöf | slika = [[Datoteka:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2024-09-28-) 81 (Matteo Pérez Vinlöf).jpg|250px]] | opis slike = Pérez Vinlöf 2024. | država = {{Z|ŠVE}} [[Švedska]] | puno ime = Olof Matteo Pérez Vinlöf<ref name=wf>{{WorldFootball.net|matteo-vinloef}}, pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[18. prosinca]] [[2005.]] | mjesto rođenja = [[Stockholm]] | država rođenja = [[Švedska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 23 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[IF Brommapojkarna]] <br> [[Hammarby Fotboll|Hammarby IF]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] | godina = [[2023.]] – [[2025.]]<br> [[2024.]] – [[2025.]]<br> [[2024.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Bayern München II|Bayern München II]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]]<br> → [[FK Austria Beč|Austria Beč]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠVE|do=17}} <br> {{NogRep|ŠVE|do=19}} <br> {{NogRep|ŠVE|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Olof Matteo Pérez Vinlöf''' ([[Stockholm]], [[18. prosinca]] [[2005.]]) [[Švedska|švedski]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Bayern München === Za [[FC Bayern München II|drugu momčad minhenskog Bayerna]] debitirao je 28. srpnja 2023. u utakmici [[Regionalliga Bayern|Regionallige Bayern]] protiv [[Türkgücü München|minhenskog Türkgücüa]]. Tada je Bayern München II izgubio 1:4.<ref name="BAYII">[https://www.transfermarkt.de/matteo-perez-vinlof/leistungsdatendetails/spieler/920283/plus/0?saison=&verein=28&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FC Bayern München II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Klupski prvijenac postigao je 20. travnja 2024. u ligaškom susretu protiv kluba [[SpVgg Ansbach]] koji je poražen 0:2.<ref name="BAYII" /> Za prvu momčad Bayerna debitirao je 12. svibnja 2024. u utakmici [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]] u kojoj je Bayern pobijedio [[VfL Wolfsburg]] 2:0.<ref>[https://fcbayern.com/de/spiele/profis/bundesliga/2023-2024/fc-bayern-muenchen-vfl-wolfsburg-11-05-2024/spielbericht Überzeugende Bayern feiern Sieg gegen Wolfsburg im letzten Heimspiel], [[FC Bayern München]], objavljeno 12. srpnja 2024., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> === Austria Beč (posudba) === Pérez Vinlöf je 12. srpnja 2024. posuđen [[FK Austria Beč|bečkoj Austriji]] do kraja sezone nakon što je produžio ugovor s Bayernom do ljeta 2027.<ref>[https://fcbayern.com/de/news/2024/07/spielpraxis-bei-austria-wien-fc-bayern-verlaengert-mit-matteo-perez-vinloef FC Bayern verlängert mit Matteo Pérez Vinlöf], [[FC Bayern München]], objavljeno 12. svibnja 2024., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref><ref>[https://fk-austria.at/news/austria-holt-matteo-p%C3%A9rez-vinl%C3%B6f-vom-fc-bayern Austria holt Matteo Pérez Vinlöf vom FC Bayern], [[FK Austria Beč]], objavljeno 12. svibnja 2024., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Za novi klub debitirao je 25. srpnja u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] protiv [[Finska|finskog]] [[Ilves]]a od kojeg je Austria Beč izgubila 2:1.<ref name="AUS">[https://www.transfermarkt.de/matteo-perez-vinlof/leistungsdatendetails/spieler/920283/plus/0?saison=&verein=14&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FK Austria Wien], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 25. rujna u utakmici [[Austrijska Bundesliga|Bundeslige]] u kojoj su Austria Beč i [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] igrali 2:2.<ref name="AUS" /> === Dinamo Zagreb === Prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 23. lipnja 2025.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/matteo-perez-vinlf-novi-igrac-dinama Matteo Perez Vinlöf novi igrač Dinama], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 23. lipnja 2025., pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je 2. kolovoza u utakmici prvog kola [[HNL 2025./26.]] u kojoj je [[NK Osijek|Osijek]] poražen 0:2.<ref>[https://sportklub.n1info.hr/nogomet/spektakl-u-najavi-osijek-i-dinamo-na-punoj-opus-areni-nastavljaju-prvo-kolo-hnl-a/ Aduti s klupe donijeli Kovačeviću prvu pobjedu u Dinamu], [[Sport Klub]], objavljeno 2. kolovoza 2025., pristupljeno 2. kolovoza 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za selekcije Švedske do 17, 19 i 21 godine.<ref>[https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/7c568728-ef0d-4bb3-9402-5fd3405d1f44/ Profil], [[Švedski nogometni savez]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> == Priznanja == === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/7c568728-ef0d-4bb3-9402-5fd3405d1f44/ Profil], [[Švedski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/matteo-perez-vinlof/profil/spieler/920283 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Pérez Vinlöf, Matteo}} [[Kategorija:Švedski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši FK Austria Beč]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] mw9co1xzhodybpgwcfplxgyintyfteg 0 789028 7625452 7620416 2026-10-27T22:53:17Z Croxyz 205325 7625452 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Moris Valinčić | slika = | opis slike = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = Moris Valinčić | nadimak = | datum rođenja = [[17. studenog]] [[2002.]] | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 25 | pozicija = [[branič (nogomet)|desni bek]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2018.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2021.]] | juniorski klubovi = [[HNK Rijeka|Rijeka]] <br> [[NK Opatija|Opatija]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2020.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] <br> [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] <br> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2017.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=15}} <br> {{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Moris Valinčić''' ([[Rijeka]], [[17. studenog]] [[2002.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|desnog beka]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Nogometnu karijeru započeo je kao desetogodišnjak u [[HNK Rijeka|Rijeci]].<ref name="potpis">[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/moris-valincic-potpisao-ugovor-s-dinamom Moris Valinčić potpisao ugovor s Dinamom], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Kasnije je igrao za [[NK Opatija|Opatiju]] i [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]].<ref name="potpis" /> === Dinamo Zagreb II === Za [[GNK Dinamo Zagreb II|drugu momčad Dinama]] odigrao je samo 1 utakmicu i to u [[2. HNL]] 2. prosinca 2020. kada je [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] izgubilo 5:2.<ref name="potpis" /><ref name="semafor">[https://semafor.hns.family/igraci/235387/moris-valincic/ Profil], HNS Semafor, pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> === Neretvanac Opuzen === Tijekom sezone 2021./22. igrao je za [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]].<ref name="semafor" /> Debitirao je 25. kolovoza 2021. u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|kupa]] u kojoj su s 4:2 uspješniji bili [[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]].<ref name="semafor" /> Valinčić je svoj prvi pogodak za Neretvanac postigao 5. rujna 2021. u utakmici sa [[HNK Zadar|Zadrom]] koja je završila 2:2.<ref name="semafor" /> === Široki Brijeg === Potpisao je ugovor sa [[NK Široki Brijeg|Širokim Brijegom]] 31. siječnja 2022.<ref>[https://www.nk-sirokibrijeg.com/~nksiroki/index.php/hr/novosti/vijesti/1824-moris-valini-zaotrio-konkurenciju-na-desnom-boku Moris Valinčić zaoštrio konkurenciju na desnom boku], [[NK Široki Brijeg]], objavljeno 31. siječnja 2022., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Za Široki Brijeg debitirao je 2. ožujka u utakmici [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|kupa]] u kojoj je [[FK Velež Mostar|mostarski Velež]] pobijedio 4:0.<ref name="ŠIR">[https://www.transfermarkt.de/moris-valincic/leistungsdatendetails/spieler/502686/plus/0?saison=&verein=1242&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – NK Siroki Brijeg], [[Transfermarkt]], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> U [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)|Premier ligi]] debitirao je pet dana kasnije u susretu protiv [[FK Tuzla City|Tuzla Cityja]] koji je završio 2:2.<ref name="ŠIR" /> === Istra 1961 === S [[NK Istra 1961|Istrom 1961]] potpisao je ugovor 7. srpnja 2023.<ref>[https://nkistra.com/dobro-dosao-moris-valincic/ DOBRO DOŠAO MORIS VALINČIĆ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250622123418/http://nkistra.com/dobro-dosao-moris-valincic/ |date=22. lipnja 2025. }}, [[NK Istra 1961]], objavljeno 7. srpnja 2023., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> Debitirao je šesnaest dana kasnije u utakmici [[HNL|HNL-a]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|zagrebačke Lokomotive]] koja je završila 1:1.<ref name="semafor" /> Prvi klupski pogodak postigao je 8. ožujka 2024. kada je Istra 1961 igrala 2:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref name="semafor" /><ref>[https://www.nacional.hr/istra-1961-nadoknadila-dva-gola-zaostatka-i-osvojila-bod-kod-varazdina/ Istra 1961 nadoknadila dva gola zaostatka i osvojila bod kod Varaždina], [[Nacional]], objavljeno 8. ožujka 2024., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> === Dinamo Zagreb === Prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 24. lipnja 2025.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/moris-valincic-potpisao-ugovor-s-dinamom Moris Valinčić potpisao ugovor s Dinamom], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 24. lipnja 2025., pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je i pritom asistirao 2. kolovoza u utakmici prvog kola [[HNL 2025./26.]] u kojoj je [[NK Osijek|Osijek]] poražen 0:2.<ref>[https://sportklub.n1info.hr/nogomet/spektakl-u-najavi-osijek-i-dinamo-na-punoj-opus-areni-nastavljaju-prvo-kolo-hnl-a/ Aduti s klupe donijeli Kovačeviću prvu pobjedu u Dinamu], [[Sport Klub]], objavljeno 2. kolovoza 2025., pristupljeno 2. kolovoza 2025.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 24. rujna kada je [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] poražen 3:1.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/moris-valincic/leistungsdatendetails/spieler/502686/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – GNK Dinamo Zagreb], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Klupski prvijenac ostvario je 28. srpnja 2026. kada je postigao pogodak za konačnih 3:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]] kvalifikacijske utakmice [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv [[FC Thun|Thuna]] koji je poražen 3:2.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamo-velikim-preokretom-svladao-thun-i-upisao-svoju-okruglu-100-europsku-pobjedu-u-zagrebu Dinamo velikim preokretom svladao Thun i upisao svoju “okruglu”, 100. europsku pobjedu u Zagrebu], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 28. srpnja 2026., pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za selekcije Hrvatske do 15 i 21 godine.<ref>[https://hns.team/igraci/235387/moris-valincic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2024./25.|2024./25.]]<ref>[https://hnl.hr/news/29514/odrzana-svecana-dodjela-nagrada-najboljima-u-supersport-hnl-u-livaji-tri-priznanja/ Održana svečana dodjela nagrada najboljima u SuperSport HNL-u, Livaji tri priznanja], [[HNL]], objavljeno 26. svibnja 2025., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> * Trofej Nogometaš – Najbolja momčad godine HNL-a: [[HNL 2024./25.|2024./25.]]<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/prva-hnl/livaja-najbolji-igrac-shnl-a-modric-i-13-put-za-redom-na-vrhu-veliko-priznanje-za-trenera-istre-1961-15587458 Modrić 13. put za redom na vrhu, Livaja najbolji igrač SHNL-a, veliko priznanje i za trenera Istre 1961], Sportske novosti, objavljeno 23. svibnja 2025., pristupljeno 27. lipnja 2025.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.team/igraci/235387/moris-valincic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/moris-valincic/profil/spieler/502686 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Momčad sezone HNL 2024./25.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2024./25.}} {{GLAVNIRASPORED:Valinčić, Moris}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Širokog Brijega]] [[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] h169grby8gsbrzvqclh7nn4h6no7lyc 0 789458 7625444 7620420 2026-10-27T22:50:49Z Croxyz 205325 7625444 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Scott McKenna | slika = [[Datoteka:First_Minister_meets_with_Scottish_National_Football_Team_-_55168603663_(Scott_McKenna_cropped).jpg|250px]] | opis slike = McKenna [[2026.]] | država = {{Z|ŠKO}} [[Škotska]] | puno ime = Scott Fraser McKenna | nadimak = | datum rođenja = [[12. studenoga]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Kirriemuir]] | država rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 189 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 26 | pozicija = [[branič (nogomet)|stoper]] | ugovor = | mlade godine = [[2008.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] | godina = [[2014.]] – [[2020.]] <br> [[2015.]] <br> [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2020.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] <br> [[2024.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] <br> [[Ayr United F.C.|Ayr United]] <br> [[Alloa Athletic F.C.|Alloa Athletic]] <br> [[Ayr United F.C.|Ayr United]] <br> [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] <br> [[F.C. København|København]] <br> [[UD Las Palmas|Las Palmas]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}91 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}94 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2017.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija do 19 godina|Škotska do 19]] <br>{{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija do 21 godine|Škotska do 21]] <br> {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Scott Fraser McKenna''' ([[Kirriemuir]], [[12. studenoga]] [[1996.]]) [[Škotska|škotski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac, koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|stopera]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Aberdeen === McKenna je započeo karijeru u akademiji [[Aberdeen F.C.|Aberdeena]] kao lijevi bek, prije nego što je postao središnji [[branič (nogomet)|branič]]. Škotski ''Daily Record'' ga je prozvao "jednim od najperspektivnijih braniča u državi".<ref>[https://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/aberdeen-tie-down-starlets-danny-7609252#dW4b0sBp4vKTwAX5.97 Aberdeen tie down starlets Danny Rogers and Scott McKenna on new deals], Daily Record, objavljeno 22. ožujka 2016., pristupljeno 13. srpnja 2025. {{eng oznaka}}</ref> McKenna je svoj prvi profesionalni nastup upisao 6. veljače 2016. protiv [[St Johnstone F.C.|St Johnstonea]], ušavši s klupe u nastavku dvoboja.<ref>{{Cite web |date=1 June 2016 |title=Young Dons' Debuts - Season 2015/16 |url=http://www.afc.co.uk/news/7945.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161019023657if_/http://www.afc.co.uk/news/7945.php |archive-date=19 October 2016 |access-date=13 July 2025 |website=www.afc.co.uk |publisher=Aberdeen F.C.}}{{eng oznaka}}</ref> Prvi put kao starter, nastupio je 16. svibnja 2016. protiv [[Heart of Midlothian F.C.|Heartsa]].<ref>{{Cite web |last=Davie |first=Scott |date=12 May 2016 |title=Aberdeen 0–1 Heart of Midlothian |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/36209713 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 22. svibnja 2016. potpisao je novi dvogodišnji ugovor s Aberdeenom. U [[Studeni|studenom]] 2016. godine, McKenna je prešao na posudbu u škotski drugoligaški klub [[Ayr United F.C.|Ayr United]] do kraja godine, što mu je bila druga posudba u tom klubu.<ref>{{Cite news |last=Wilson |first=Mike |date=11 November 2016 |title=Ayr United sign Aberdeen defender Scott McKenna on loan |work=Daily Record |publisher=Trinity Mirror |location=Glasgow |url=http://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/ayr-united-sign-aberdeen-defender-9238439 |access-date=13 July 2025}}{{eng oznaka}}</ref> Njegova je posudba naknadno produžena do kraja sezone.<ref>{{Cite web |date=20 January 2017 |title=McKenna extends stay at Ayr |url=https://www.afc.co.uk/2017/01/20/mckenna-extends-stay-at-ayr/ |access-date=13 July 2025 |website=www.afc.co.uk |publisher=Aberdeen F.C.}}{{eng oznaka}}</ref> U listopadu 2017. McKenna je produžio ugovor s Aberdeenom do 2021. godine. Dana 7. ožujka 2018., McKenna je potpisao novo produženje ugovora do 2023. godine.<ref>{{Cite web |date=7 March 2018 |title=Aberdeen: Scott McKenna extends Pittodrie contract 'to kick on' |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/43322133 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> McKenna je zadobio puknuće tetive koljena tijekom utakmice Škotskog kupa protiv [[St Mirren F.C.|St Mirrena]], 29. veljače 2020. godine.<ref>{{Cite web |last=Smith |first=Tyrone |date=3 March 2020 |title=Scott McKenna: Aberdeen and Scotland defender likely to miss rest of season |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51726076 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> U kolovozu 2020. bio je jedan od osam igrača Aberdeena koji su dobili uvjetnu zabranu od tri utakmice od [[Škotski nogometni savez|Škotskog nogometnog saveza]] nakon što su prekršili ograničenja vezana uz [[Pandemija COVID-19|pandemiju COVID-19]] posjetom baru ranije tijekom mjeseca.<ref>{{Cite web |date=28 August 2020 |title=Celtic's Boli Bolingoli gets three-game ban; 'Aberdeen eight' receive three-match suspended ban |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/53951005 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> === Nottingham Forest === Dana 23. rujna 2020. godine, McKenna je potpisao za [[Engleska|engleskog]] drugoligaša [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]].<ref>{{Cite web |date=23 September 2020 |title=McKenna moves to The Reds |url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2020/september/nottingham-forest-complete-signing-of-scott-mckenna-from-aberdeen/ |access-date=13 July 2025 |website=www.nottinghamforest.co.uk |publisher=Nottingham Forest F.C.}}{{eng oznaka}}</ref> Aberdeen je taj transfer označio kao rekordni, za koji navode da su uprihodili iznos od 3 milijuna funti, s mogućim bonusima do 6 milijuna funti. Svoj prvi nastup u dresu novog kluba upisao je 25. rujna 2020. u porazu od 1:0 protiv [[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Towna]].<ref>{{Cite web |date=25 September 2020 |title=Huddersfield beat Forest for first win |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/54200433 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC }}{{eng oznaka}}</ref> Svoj prvi pogodak za klub postigao je 4. studenoga 2020. godine, u pobjedi 2:1 nad [[Coventry City F.C.|Coventry Cityjem]].<ref>{{Cite web |date=4 November 2020 |title=Nottingham Forest 2-1 Coventry |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/54714755 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> Veliko priznanje dobio je na kraju sezone 2021./22., kada je proglašen za igrača sezone Foresta, tijekom koje su izborili plasman u [[FA Premier liga|Premier ligu]].<ref>{{Cite web |last=Club |first=Nottingham Forest Football |title=McKenna wins UK Meds Player of the Season |url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/june/13/mckenna-wins-uk-meds-player-of-the-season/ |access-date=2025-07-13 |website=Nottingham Forest Football Club}}{{eng oznaka}}</ref> McKenna je propustio značajan dio sezone 2022./23. zbog ozljeda tetive koljena i ključne kosti.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65378895 |title=Nottingham Forest: Scott McKenna to miss remainder of Premier League season |website=BBC Sport |date=24 April 2023 |accessdate=13 July 2025}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 30. siječnja 2024., McKenna se pridružio [[F.C. København|Københavnu]] na posudbu do kraja sezone.<ref>{{cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2024/january/30/mckenna-loaned-to-copenhagen/|title=McKenna loaned to Copenhagen|website=www.nottinghamforest.co.uk|date=30 January 2024|accessdate=13 July 2025}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 5. lipnja 2024., Forest je objavio da će McKenna napustiti klub po završetku ugovora.<ref>{{Cite web |last=Club |first=Nottingham Forest Football |date=2024-06-05 |title=Forest confirm retained list |url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2024/june/05/forest-confirm-retained-list/ |access-date=2025-07-13 |website=Nottingham Forest Football Club}}{{eng oznaka}}</ref> === Las Palmas === Dana 8. kolovoza 2024., McKenna je potpisao trogodišnji ugovor sa [[Španjolska|španjolskim]] [[UD Las Palmas|Las Palmasom]].<ref>{{cite web |url=https://www.udlaspalmas.es/en/news/scott-mckenna-nuevo-jugador-de-la-ud-las-palmas |title=Scott McKenna joins UD Las Palmas |website=UD Las Palmas |date=8 August 2024 |accessdate=13 July 2025}}{{eng oznaka}}</ref> U ugovor je ugrađena mogućnost raskida ugovora, ukoliko Las Palmas ispadne iz [[La Liga|prve]] lige. Na kraju sezone [[La Liga 2024./25.|2024./25.]], klub je ispao u drugu ligu i McKenna je postao slobodan igrač. === Dinamo Zagreb === Dana 16. srpnja 2025., McKenna je potpisao višegodišnji ugovor s [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]] iz [[Zagreb]]a.<ref>{{cite web |url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/branic-skotske-reprezentacije-scott-mckenna-potpisao-ugovor-s-dinamom |title=Branič škotske reprezentacije, Scott McKenna, potpisao ugovor s Dinamom |website=GNK Dinamo Zagreb |date=16 July 2025 |accessdate=17 July 2025}}</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je 2. kolovoza u utakmici prvog kola [[HNL 2025./26.]] u kojoj je [[NK Osijek|Osijek]] poražen 0:2.<ref>[https://sportklub.n1info.hr/nogomet/spektakl-u-najavi-osijek-i-dinamo-na-punoj-opus-areni-nastavljaju-prvo-kolo-hnl-a/ Aduti s klupe donijeli Kovačeviću prvu pobjedu u Dinamu], [[Sport Klub]], objavljeno 2. kolovoza 2025., pristupljeno 2. kolovoza 2025.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 24. rujna kada je [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] poražen 3:1.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/scott-mckenna/leistungsdatendetails/spieler/255906/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – GNK Dinamo Zagreb], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Prvi klupski pogodak ostvario je 18. listopada u ligaškom susretu u kojem je Osijek dobiven 2:1.<ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/video-pogledajte-sou-stopera-dinama-mckenna-i-dominguez-prvijencima-nokautirali-osijek-1081943 VIDEO Pogledajte šou stopera Dinama: McKenna i Dominguez prvijencima nokautirali Osijek], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2025., pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == McKenna je nastupao za mlađe uzraste [[Škotska nogometna reprezentacija|škotske reprezentacije]]. Prvi nastup za seniorsku reprezentaciju Škotske, upisao je 23. ožujka 2018., u prijateljskoj utakmici protiv [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarike]].<ref>{{Cite web |last=Dowden |first=Martin |date=23 March 2018 |title=Scotland 0–1 Costa Rica |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/43380252 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 11. listopada 2018., McKenna je ušao kao zamjena u drugom poluvremenu u porazu 2:1 od [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izraela]], što je bio njegov prvi natjecateljski nastup za Škotsku.<ref>{{Cite web |last=Lamont |first=Alasdair |date=11 October 2018 |title=Israel 2-1 Scotland: Ten-man Scotland embarrassed by Israel |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45741590 |access-date=13 July 2025 |website=BBC Sport |publisher=BBC}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 19. svibnja 2021., McKenna se našao među 26 igrača na popisu Škotske za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/19692/12310732/scotland-euro-2020-squad-steve-clarke-names-billy-gilmour-david-turnbull-nathan-patterson-in-26-man-squad|title=Scotland Euro 2020 squad: Steve Clarke names Billy Gilmour, David Turnbull, Nathan Patterson in 26-man squad|date=19 May 2021|access-date=17 July 2025|website=Sky Sports}}{{eng oznaka}}</ref> Na prvenstvu je upisao samo jedan nastup, u posljednjoj utakmici skupine u porazu (3:1) od [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2024472--croatia-vs-scotland/|title=History: Croatia 3-1 Scotland|access-date=17 July 2025|website=UEFA}}{{eng oznaka}}</ref> Dana 7. lipnja 2024., McKenna se našao na popisu putnika za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Euro 2024. u Njemačkoj]].<ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/record-breaking-goalkeeper-gordon-out-scotland-euro-2024-squad-2024-06-07/|title=Record-breaking goalkeeper Gordon out of Scotland's Euro 2024 squad|date=7 June 2024|access-date=13 July 2025|website=Reuters}}{{eng oznaka}}</ref> Nastupio je u sve tri utakmice na turniru, na kojem je Škotska završila na posljednjem mjestu skupine A s jednim bodom iz tri utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/c844x4y3ee3t|title=Ruthless Germany humble 10-man Scotland in Euro 2024 opener|website=BBC Sport|access-date=13 July 2025}}{{eng oznaka}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028e-1b2c127c5b92-e020507872a2-1000--scotland-1-1-switzerland-clarke-s-men-keep-group-a-hopes-/|title=Scotland 1-1 Switzerland: Clarke's men keep Group A hopes alive|access-date=13 July 2025|website=UEFA}}{{eng oznaka}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036186--scotland-vs-hungary/lineups/|title=Scotland vs Hungary: Line-ups|access-date=13 July 2025|website=UEFA}}{{eng oznaka}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Igrač sezone [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]]: 2021./22. * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref>[https://hnl.hr/news/31169/odrzana-dodjela-supersport-hnl-nagrada-2526-proglaseni-najbolji-nogometasi-sezone/ Održana dodjela SuperSport HNL nagrada 25/26: proglašeni najbolji nogometaši sezone], [[HNL]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolja momčad godine HNL-a: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref name="ns">[https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 Trofej Nogometaš 2026] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260528213709/https://www.huns.hr/hr/1004/Trofej+Nogometa%C5%A1+2026 |date=28. svibnja 2026. }}, Hrvatska udruga Nogometni sindikat, pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/scott-mckenna/318595/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/scott-mckenna/profil/spieler/255906 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Sastav Škotska 2020. EP}} {{Sastav Škotska 2024. EP}} {{Sastav Škotska 2026 SP}} {{Momčad sezone HNL 2025./26.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2025./26.}} {{GLAVNIRASPORED:McKenna, Scott}} [[Kategorija:Škotski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Københavna]] [[Kategorija:Nogometaši Las Palmasa]] [[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] e83jol0rmmh0twkfxylmyqhc1ik3pl4 0 789866 7625024 7620741 2026-10-27T12:39:39Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Životopisi, Austrija]]; ±[[Kategorija:Istraživači]]→[[Kategorija:Istraživači Arktika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625024 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Julius Payer.jpg|mini|Julius von Payer]] '''Julius von Payer''' ([[Teplice]], [[1. rujna]] [[1842.]] – [[Veldes]], [[30. kolovoza]] [[1915.]]) bio je austrijski polarni istraživač. Od [[1872.]] do [[1874.]] s [[Karl Weyprecht|Karlom Weyprechtom]] vodio je [[Austrougarska polarna ekspedicija|austrougarsku polarnu ekspediciju]]. Godine [[1873.]] otkrili su otočje koje su nazvali ''[[Zemlja Franje Josipa]]''.{{sfn|LZMK1}} Po njemu je nazvan jedan rt na istočnom [[Grenland]]u.{{sfn|LZMK1}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Payer, Julius von |url=https://enciklopedija.hr/clanak/payer-julius-von |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=21. srpnja 2025. |ref={{harvid|LZMK1}}}} {{refend}} {{GLAVNIRASPORED:Payer, Julius von}} [[Kategorija:Istraživači Arktika]] [[Kategorija:Teplice]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] i8b76dawwpoyyevj496uo01uciayvfa 7625027 7625024 2026-10-27T12:42:21Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Austrija|Životopisi, Austrija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Austrijski istraživači|Austrijski istraživači]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625027 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Julius Payer.jpg|mini|Julius von Payer]] '''Julius von Payer''' ([[Teplice]], [[1. rujna]] [[1842.]] – [[Veldes]], [[30. kolovoza]] [[1915.]]) bio je austrijski polarni istraživač. Od [[1872.]] do [[1874.]] s [[Karl Weyprecht|Karlom Weyprechtom]] vodio je [[Austrougarska polarna ekspedicija|austrougarsku polarnu ekspediciju]]. Godine [[1873.]] otkrili su otočje koje su nazvali ''[[Zemlja Franje Josipa]]''.{{sfn|LZMK1}} Po njemu je nazvan jedan rt na istočnom [[Grenland]]u.{{sfn|LZMK1}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Payer, Julius von |url=https://enciklopedija.hr/clanak/payer-julius-von |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=21. srpnja 2025. |ref={{harvid|LZMK1}}}} {{refend}} {{GLAVNIRASPORED:Payer, Julius von}} [[Kategorija:Istraživači Arktika]] [[Kategorija:Teplice]] [[Kategorija:Austrijski istraživači]] hod9cd4306vhqpsl0bu7uii7sc6o73j 0 790081 7625018 7574248 2026-10-27T12:32:52Z Croxyz 205325 7625018 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Posljednji rimski bog | naslov originala = Dioklecijan {{small|(radni naziv)}} | slika = Posljednji rimski bog plakat.jpg | opis slike = [[Plakat]] film | veličina slike = 260 | režija = [[Božidar Domagoj Burić]] | izvršni producent = | producenti = Robert Šveb<br>Marija Kosor<br>Marko Kaić | scenarij = [[Božidar Domagoj Burić]] | pripovjedač = Mladen Badovinac | zasnovano = | glavne uloge = [[Amar Bukvić]]<br>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]<br>[[Slavko Sobin]]<br>[[Marko Cindrić]]<br>[[Krešimir Mikić]]<br>[[Dragan Despot]] | glazba = Božidar Domagoj Burić<br>Srđan Sekulović Skansi | snimatelj = Branko Cahun | montaža = Dubravko Prugovečki | scenografija = Igor Juras | kostimografija = Željka Franulović<br>Ana Kala Kovačević | studio = [[Hrvatska radiotelevizija]] | distributer = Duplicato Media | godina = {{premijera|29|10|2026|l}} {{small|(kinodistribucija)}} | trajanje = 140 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Latinski jezik|latinski]] | budžet = 10 milijuna eura<ref name="cijena" /> | zarada = | žanr = [[Povijesni film|povijesni]]<br>[[Dokumentarni film|dokumentarni]] | prethodni = | sljedeći = [[Prvi Splićanin]] (dok. serija) | web stranica = | imdb_id = }} '''''Posljednji rimski bog''''' je nadolazeći [[Hrvatska|hrvatski]] [[Povijesni film|povijesni]] film iz 2026. godine u produkciji [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] (HRT), koji donosi detaljnu rekonstrukciju života i vladavine rimskog cara [[Dioklecijan|Dioklecijana]]. Projekt, koji uključuje igrani film i dokumentarnu seriju [[Prvi Splićanin|''Prvi Splićanin'']], scenaristički i produkcijski potpisuje [[Božidar Domagoj Burić]]. Riječ je o jednoj od najvećih i najskupljih televizijskih produkcija u povijesti HRT-a. Istovremeno je snimljena i serija koja će biti objavljena nakon filma.<ref name="cijena">{{Citiranje weba|last=Borić|first=Tamara|date=2025-10-19|title=NAJSKUPLJI PROJEKT 'Da smo pravna država, zbog 'Dioklecijana' bi na Prisavlju pala uhićenja'|url=https://www.nacional.hr/najskuplji-projekt-da-smo-pravna-drzava-zbog-dioklecijana-bi-na-prisavlju-pala-uhicenja/|url-status=live|access-date=2025-10-20|website=[[Nacional]]|language=hr}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=HRT-ov povijesni spektakl o Dioklecijanu prvi ovakve vrste u hrvatskoj produkciji|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/hrt-ov-povijesni-spektakl-o-dioklecijanu-vjerojatno-najvaznija-osoba-s-nasih-prostora--12460626|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Svjetska premijera filma biti će [[29. listopada]] [[2026.]] godine u hrvatskim kinima.<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2026-07-15|title=Domagoj Burić najavio film'Posljednji rimski bog' o usponu cara Dioklecijana|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/najava-filma-posljednji-rimski-bog-o-caru-dioklecijanu-12817592|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260715185019/https://magazin.hrt.hr/zabava/najava-filma-posljednji-rimski-bog-o-caru-dioklecijanu-12817592|archive-date=2026-07-15|access-date=2026-07-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == Radnja == Radnja prati život i vladavinu Dioklecijana, rimskog cara i utemeljitelja [[Split|Splita]], prikazujući ga ne samo kroz prizmu političke moći nego i kroz osobne dileme, pozitivne i negativne strane njegova karaktera te odnose s bližnjima. Film nastoji predstaviti cara kao čovjeka, prikazujući ga i kroz ljudsku i kroz državničku dimenziju. Ujedno se kroz dokumentarno-igrani format nastoji približiti Dioklecijanova uloga u povijesti, uključujući njegovu reformu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i odnos prema [[Kršćanin|kršćanima]]. == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Amar Bukvić]] kao [[Dioklecijan]] * [[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]] kao [[Priska]], Dioklecijanova supruga * [[Slavko Sobin]] kao [[Maksimijan]], Dioklecijanov suvladar * [[Marko Cindrić]] kao [[Karin, rimski car|Karin]], rimski car * [[Krešimir Mikić]] kao Lucije Flavije * [[Dragan Despot]] kao [[Prokul]], senator === Ostali === * [[Marinko Prga]] kao umirovljeni ratni veteran * [[Nikša Sviličić]] kao Junije, papinski namjesnik za [[Dalmacija|Dalmaciju]] * [[Anja Šovagović-Despot]] * [[Jerko Marčić]] * [[Robert Kurbaša]] * [[Nikola Baće]] * [[Dušan Bućan]] * [[Nikola Nedić]] * [[Nikša Eldan]] * [[Filip Eldan]] * [[Franjo Kuhar]] * [[Maro Drobnić]] * [[Mladen Badovinac]] * [[Jasna Burić]] == Produkcija == Projekt ''Dioklecijan'' nastao je kao stopostotna produkcija [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]], bez sudjelovanja vanjskih studija, te se ubraja među produkcijski najzahtjevnije i financijski najizdašnije projekte u povijesti HRT-a. Scenarist i redatelj [[Božidar Domagoj Burić]], poznat po povijesnim dokumentarno-igranim serijalima ''[[Hrvatski kraljevi (serija)|Hrvatski kraljevi]]'', ''[[Republika (televizijska serija)|Republika]]'' i ''[[Doba uskoka (televizijska serija)|Doba uskoka]]'', ovim je projektom prvi put paralelno realizirao [[Dugometražni film|dugometražni igrani film]] i prateću dokumentarno-igranu seriju o istoj temi. Burić potpisuje i glazbu za film, dok su producenti [[Marko Kaić]] i [[Miro Mioč]], a direktor fotografije [[Branko Cahun]].<ref name=":0" /> Jedna od specifičnosti produkcije jest odluka da se cjelokupni igrani film snimi na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Dijalozi su snimljeni na kolokvijalnom latinskom dijalektu za koji se pretpostavlja da se govorio potkraj [[3. stoljeće|3. stoljeća]], umjesto na klasičnom latinskom jeziku kakav se poučava u školama, s ciljem postizanja većeg stupnja povijesne autentičnosti. Snimanje na izvornom latinskom predstavljalo je dodatni izazov za glumačku ekipu; [[Amar Bukvić]] je naveo da je svladavanje „živog latinskog” za potrebe uloge zahtijevalo opsežnu pripremu. === Razvoj === Prve tragove projekta u javno dostupnim dokumentima [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] moguće je pratiti još krajem 2010-ih. U financijskom planu HRT-a za 2019. godinu ''Dioklecijan'' je prvi put naveden među planiranim ulaganjima u dugotrajnu nematerijalnu imovinu Prvog programa, u sklopu dokumentarnih sadržaja, kao kapitalno djelo s predviđenim ulaganjem od 182 tisuće kuna.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-12-03|title=Financijski plan HRT-a za 2019. godinu|url=https://api.hrt.hr/media/48/5f/fp1-financijski-plan-hrt-a-2019-godinu-usvojen-na-15-sjednici-no-3-12-2018-20210115041705.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=hrt.hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> U financijskom planu za 2020. godinu navodi se da je planirana proizvodnja kapitalnih djela veća nego 2019. godine „zbog početka proizvodnje projekta Dioklecijan“, čime se potvrđuje da je realizacija projekta započela 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-12-12|title=Financijski plan HRT-a za 2020. godinu|url=https://api.hrt.hr/media/29/5d/07022020financijski-plan-hrt-a-za-2020-godinu-20210115033212.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=hrt.hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Financijski plan za 2022. te ''Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu'' podneseno [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] navode ''Dioklecijan'' među kapitalnim djelima čiji se troškovi proizvodnje kapitaliziraju u nematerijalnu imovinu HRT-a, zajedno s projektom ''Motel Hotel''.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=Financijski plan HRT-a za 2022. godinu|url=https://api.hrt.hr/media/8f/2f/financijski-plan-za-2022-godinu-20211213143840.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=hrt.hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-01-31|title=Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu|url=https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2024-05-17/190804/IZVJ_HRT_2022.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=Hrvatski sabor|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> U financijskom planu HRT-a za 2024. godinu te u ''Izvješću o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu'' ''Dioklecijan'' se navodi kao jedno od značajnijih vlastitih kapitalnih djela u kategoriji nematerijalne imovine, s višemilijunskim planiranim ulaganjima, čime se svrstava među veće kapitalne projekte u programskoj nematerijalnoj imovini Prvog programa HRT-a.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-08|title=Financijski plan Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu|url=https://api.hrt.hr/media/05/5b/financijski-plan-hrt-a-2024-20240108123408.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=hrt.hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-07-11|title=Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu|url=https://api.hrt.hr/media/9f/d2/izvjesce-o-radu-i-poslovanju-hrt-a-za-2024-20250711120841.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=hrt.hr|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> === Snimanje === Snimanje filma započelo je u veljači 2023. godine, nakon višegodišnje pripreme projekta.<ref>{{Citiranje weba|last=@bozidardomagoj|date=2023-02-21|title=Počelo je... #dioklecijan #hrt|url=https://www.instagram.com/bozidardomagoj/p/Co7_2gzrN3D/|url-status=live|access-date=2025-10-20|website=[[Instagram]]}}</ref> Odvijalo se s prekidima zbog opsežne izgradnje scenografije te je ukupno trajalo oko dvije i pol godine, a dovršeno je u srpnju 2025.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=U Ježeviću se snima raskošni spektakl o Dioklecijanu|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/u-jezevicu-se-snima-raskosni-spektakl-o-dioklecijanu-11521711|access-date=2025-10-20|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2025-07-17|title=Završen spektakl ‘Dioklecijan’: Najveći povijesni film HRT-a|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/dioklecijan-1-12251201|url-status=live|access-date=2025-10-20|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> Prema podacima [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a, efektivno snimanje igranih scena obuhvatilo je 78 radnih dana, uz nekoliko duljih pauza između pojedinih etapa, namijenjenih gradnji i pripremi setova.<ref name="cijena" /> Projekt je realiziran na brojnim lokacijama diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] te djelomično i u inozemstvu: sve scene za igrani film snimljene su u Hrvatskoj, dok su u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Italija|Italiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] snimljene sekvence za dokumentarni serijal.<ref name=":2" /> Među ključnim lokacijama snimanja nalaze se autentični povijesni ambijenti i posebno izgrađene kulise. U [[Split|Splitu]], unutar ostataka [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], snimljen je manji dio prizora zbog ograničenog broja sačuvanih antičkih prostora. Vanjske scene, poput bitaka i vojnih pohoda, rekonstruirane su u prirodnim okruženjima; selo [[Ježević]] kraj [[Vrlika|Vrlike]] u filmu predstavlja [[Mala Azija|Malu Aziju]] u blizini [[Mramorno more|Mramornog mora]].<ref name=":1" /> Opsežna studijska snimanja odvijala su se u [[Zagreb|Zagrebu]] – u studijima HRT-a na Prisavlju te na prostoru [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]] – gdje su za potrebe filma izgrađeni dijelovi rimskog [[Kolosej|Koloseja]] i salonitanskog amfiteatra. Na otvorenom setu u naselju [[Kurilovec]] pokraj [[Velika Gorica|Velike Gorice]] HRT je podigao cjelovit filmski grad koji prikazuje [[Rimski forum|Forum Romanum]] u Rimu i forum antičke [[Salona|Salone]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-07-12|title=U Velikoj Gorici snima se igrani film i dokumentarna serija o caru Dioklecijanu|url=https://gorica.info/u-velikoj-gorici-snima-se-igrani-film-i-dokumentarna-serija-o-caru-dioklecijanu/|url-status=live|access-date=2025-12-10|website=Gorica Info|language=hr}}</ref> Budući da iz Dioklecijanova doba, osim dijelova same palače, nije sačuvana nijedna cjelovita građevina, produkcija je morala scenografski rekonstruirati čitav vizualni okvir kasne antike. Izgrađeno je oko desetak monumentalnih scenografskih cjelina koje dočaravaju različite antičke prostore, među ostalim rimski forum, salonitanski forum, interijer [[Rimski senat|rimskog Senata]], velike dijelove Koloseja, velike dijelove salonitanske arene, jednu cjelovitu ulicu u Saloni te niz manjih interijera gradova Rimskog Carstva. Riječ je o jednim od najopsežnijih scenografskih zahvata ikad provedenih za [[Hrvatska kinematografija|hrvatski film]]. Paralelno s time, izrada kostimografije obuhvatila je gotovo 5000 komada odjeće izrađenih isključivo za ovaj projekt.<ref name=":0" /> U snimanju je sudjelovalo više od 50 glumaca i oko 1000 statista, uz angažman kaskadera, konja i drugih zahtjevnih produkcijskih elemenata, s ciljem što vjernije rekonstrukcije razdoblja Rimskog Carstva krajem [[3. stoljeće|3. stoljeća]].<ref name="cijena" /> == Prikazivanje == Iako je [[2025.]] najavljeno da će film pod naslovom ''Dioklecijan'' biti premijerno prikazan [[2026.]] godine,<ref name=":0" /> [[15. srpnja]] 2026. objavljeno je da je naslov promijenjen u ''Posljednji rimski bog''. Istoga je dana predstavljena i najava filma, koja će se prikazivati u kinima do njegove premijere, zakazane za [[29. listopada]] 2026.<ref name=":3" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 2020-ih]] [[Kategorija:Hrvatski dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Povijesni filmovi]] [[Kategorija:Dioklecijan]] metzg6xcdj2sau4qg0xie6o3ob98foa 0 790552 7625493 7621795 2026-10-28T06:38:12Z Stephan1000000 219608 40 7625493 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Navy CIS: Izvori | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = NCIS: Origins | format_serije = | žanr = akcijska drama<br>[[Žanr kriminalistike|kriminalistika]] | autor = Gina Lucita Monreal<br>David J. North | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = Austin Stowell<br>Kyle Schmid<br>Mariel Molino<br>Tyla Abercrumbie<br>Diany Rodriguez<br>Caleb Foote | pripovjedač = [[Mark Harmon]] | glazba = Deana Kiner<br>Kevin Kiner<br>Sean Kiner | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 3 | broj_epizoda = 40 | popis_epizoda = #Pregled serije | producent = Michele Greco | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 42 – 44 min. | produkcijska_kuća = J. Bird<br>Ceci Bear Productions<br>Wings Productions<br>CBS Studios | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = [[14. listopada]] [[2024.]] | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Channel|Star]] | početak_serije_hrv = [[22. kolovoza]] [[2025.]] | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = [[Hawaii Five-0]]<br>[[Navy CIS (televizijska serija)|NCIS]]<br>NCIS: Los Angeles<br>NCIS: New Orleans<br>NCIS: Hawaiʻi<br>[[NCIS: Sydney]]<br>[[NCIS: Tony i Ziva]] | web_stranica = | imdb_id = 30796986 }} '''''Navy CIS: Izvori''''' (eng. ''NCIS: Origins'') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] kriminalistička [[televizijska serija]] i šesta u nizu [[NCIS (franšiza)|franšize NCIS]]. Prednastavak je [[Navy CIS (televizijska serija)|originalne serije]] i prati mlađe dane Leroya Jethroa Gibbsa tijekom njegovih početnih godina karijere kao pripravnika u tadašnjoj mornaričkoj istražnoj službi (NIS), dok još uvijek proživljava traumu nakon ubojstva supruge i kćeri. Prikazuje se premijerno od [[14. listopada]] [[2024.]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] premijerno se prikazuje od [[22. kolovoza]] [[2025.]] na kanalu [[Star Channel]]. U veljači 2025. serija je obnovljena za drugu sezonu koja se prikazuje od [[14. listopada]] 2025.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Pedersen|first=Erik|date=2025-08-01|title=2025 Premiere Dates For New & Returning Series On Broadcast, Cable & Streaming|url=https://deadline.com/2025/08/2025-tv-premiere-dates-1235811038/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> == Radnja == NCIS: Izvori prati mladog Leroya Jethroa Gibbsa 1991. godine, godinama prije događaja iz serije NCIS, a pripovijeda ga stariji Gibbs. U seriji Gibbs započinje svoju karijeru kao novoimenovani specijalni agent u novootvorenom uredu tadašnje mornaričke istražne službe (NIS) u Camp Pendletonu, gdje pronalazi svoje mjesto u gruboj, neujednačenoj ekipi koju predvodi legenda NCIS-a Mike Franks. == Glumačka postava == === Glavni === * [[Austin Stowell]] kao specijalni agent Leroy Jethro Gibbs, novopridošli član podružnice mornaričke istražne službe (NIS) u Pendletonu, preteči današnjeg NCIS-a. * [[Mark Harmon]] ponovno tumači ulogu starijeg Leroya Jethroa Gibbsa, sada umirovljenog veterana NCIS-a koji pripovijeda seriju. * [[Kyle Schmid]] kao specijalni agent Mike Franks, iskusni agent i vođa tima. U originalnoj seriji lik je tumačio [[Muse Watson]]. * [[Mariel Molino]] kao specijalna agentica Cecilia "Lala" Dominguez, bivša marinka odlučna da se dokaže u muškom okruženju. * [[Tyla Abercrumbie]] kao službenica za terensku operativnu podršku Mary Jo Hayes, koja sebe opisuje kao „glavnu tajnicu zaduženu za sve“. * [[Diany Rodriguez]] kao specijalna agentica Vera Strickland, oštra agentica bez dlake na jeziku. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Roma Maffia]]. * [[Caleb Foote]] kao specijalni agent Bernard "Randy" Randolf, miljenik tima. === Sporedni === * [[Tonantzin Carmelo]] kao Tish Kwa'la, djevojka Mikea Franksa i "ljubav njegova života". * [[Patrick Fischler]] kao specijalni agent zadužen za podružnicu Cliff Wheeler, voditelj ureda NIS-a u Pendletonu. * [[Julian Black Antelope]] kao glavni medicinski vještak Témet Téngalkat, staložen i iskusan patolog povezan s NIS-om. * [[Michael Harney]] kao Richard Kowalski, čuvar dokaza, bivši vojni kapelan. * [[Daniel Bellomy]] kao Herman "Herm" Daniels, agent NIS-a i pomoćnik čuvara dokaza. * [[Bobby Moynihan]] kao Woodrow "Woody" Browne, forenzički analitičar. * [[Ely Henry]] kao Philip Elertson, kemičar koji surađuje s Woodyjem. * [[Matthew Henerson]] kao Carl Loughlin, agent NIS-a. * [[Eric Normington]] kao Roger Murphy, bivši agent NIS-a s problemom kockanja. * [[Aaron Wilton]] kao specijalni agent JJ Henneberry, agent NIS-a. * [[Marisa Baram]] kao Gail Price, tajnica u NIS-u. * [[Robert Taylor]] kao Jackson Gibbs, Jethrov otac. Lika je u originalnoj seriji tumačio Ralph Waite prije smrti 2014. * [[Jared Bankens]] kao Jamison "Bugs" Boyd, kriminalac kojeg profilira Vera. * [[Lori Petty]] kao dr. Lenora Friedman, pomoćna medicinska vještakinja. * [[Adam Huber]] kao Luke Fletcher, savjetnik u veteranskoj bolnici, pravi Sandman. * [[Jeffrey Boehm]] kao Dalton, agent NIS-a. * [[Michael Shepperd]] kao Smitty, barmen u Dalyjevu baru. * [[Eddie Alfano]] kao Todd, izbacivač u Dalyjevu baru. === Gosti === * [[Lucas Dixon]] kao FBI specijalni agent Tobias C. Fornell. U originalnoj seriji lik je tumačio [[Joe Spano]]. * [[Claire Berger]] kao Lara Macy, Lalina prijateljica i vojna policijska istražiteljica. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Louise Lombard]] kao buduća specijalna agentica zadužena za Ured za posebne projekte u Los Angelesu. * [[Kathleen Kenny]] kao Diane Sterling, agentica za nekretnine i Gibbsova buduća druga supruga. U originalnoj seriji lik je tumačila [[Melinda McGraw]]. == Pregled serije == Premijera serije u SAD-u bila je [[14. listopada]] [[2024.]] na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=Pedersen|first=Erik|date=2024-07-13|title=CBS Fall Premiere Dates: ‘Blue Bloods’ Final Episodes, ‘FBI’ Trio, ‘Matlock’ Reboot, ‘Survivor’ & More|url=https://deadline.com/2024/07/cbs-fall-premiere-dates-2024-1236008913/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Druga sezona premijerno se prikazuje od 14. listopada 2025.<ref name=":0" /> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje od [[22. kolovoza]] [[2025.]] na kanalu [[Star Channel]]. {{Pregled serije |boja1 = #E19C71 |poveznica1 = #Prva sezona (2024. – 2025.) |epizode1 = 18 |premijera1 = {{premijera|14|10|2024}} |finale1 = {{finale|28|4|2025}} |mreža1 = CBS |premijeraHR1 = {{premijera|22|8|2025}} |finaleHR1 = {{finale|16|9|2025}} |mrežaHR1 = [[Star Channel|Star<br>Channel]] |boja2 = #5C4033 |poveznica2 = #Druga sezona (2025. – 2026.) |epizode2 = 18 |premijera2 = {{premijera|14|10|2025}} |finale2 = {{finale|5|5|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|4|3|2026}} |finaleHR2 = {{finale|1|7|2026}} |boja3 = #6EA640 |poveznica3 = #Treća sezona (2026. – 2027.) |epizoda3 = |premijera3 = {{premijera|6|10|2026}} |finale3 = {{finale|2027}} |premijeraHR3 = {{TBA}} |finaleHR3 = premijera }} === Prva sezona (2024. – 2025.) === {{Epizode |pozadina = #E19C71 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 18 |brojsve1dio1= 1. |brojsve1dio2 = 2. |broj1dio1 = 1. |broj1dio2 = 2. |naslov1 = Enter Sandman |redatelj1 = Niels Arden Oplev |scenarist1 = Gina Lucita Monreal i David J. North |datum1 = {{premijera|14|10|2024}} |datumHR1dio1 = {{premijera|22|8|2025}} |datumHR1dio2 = {{premijera|25|8|2025}} |sadržaj1 = Radnja serije započinje krajem listopada 1991. godine, kada mladi Leroy Jethro Gibbs započinje karijeru kao novi specijalni agent u novootvorenom uredu NIS-a u Camp Pendletonu. Tamo se pridružuje neformalnom timu pod vodstvom iskusnog agenta Mikea Franksa. Njegov prvi slučaj uključuje istragu snajperista poznatog pod nadimkom Sandman. |broj3 = 3. |brojsve3 = 3. |naslov3 = Bend, Don't Break |datum3 = {{premijera|21|10|2024}} |datumHR3 = {{premijera|26|8|2025}} |scenarist3 = Jon Worley |redatelj3 = John Terlesky |sadržaj3 = Ubojstvo u blizini baze Camp Pendleton vodi Gibbsov tim do trgovačkog centra u San Diegu, gdje Gibbs preuzima stvar u svoje ruke. Njegov otac Jackson iznenada posjećuje Mikea Franksa. |naslov4 = All's Not Lost |datum4 = {{premijera|28|10|2024}} |datumHR4 = {{premijera|27|8|2025}} |scenarist4 = Michael J. Ballin i Thomas Aguilar |redatelj4 = Hanelle M. Culpepper |sadržaj4 = Gibbs, još uvijek pogođen gubitkom supruge i kćeri, sudjeluje u istrazi nestanka djevojčice. |naslov5 = Last Rites |datum5 = {{premijera|4|11|2024}} |datumHR5 = {{premijera|28|8|2025}} |scenarist5 = Margarita Matthews |redatelj5 = Lionel Coleman |sadržaj5 = Dok se približava izvršenje smrtne kazne, Franks pokušava od osuđenika na smrt doznati lokaciju nestalog tijela kako bi ispunio obećanje dano sestri žrtve prije nego što vrijeme istekne. |naslov6 = Incognito |datum6 = {{premijera|11|11|2024}} |datumHR6 = {{premijera|29|8|2025}} |scenarist6 = Shalisha Francis-Feusner |redatelj6 = Pete Chatmon |naslov7 = One Flew Over |datum7 = {{premijera|25|11|2024}} |datumHR7 = {{premijera|1|9|2025}} |scenarist7 = Rafael Samano, Margarita Matthews i Gina Lucita Monreal |redatelj7 = Jessica Lowrey |naslov8 = Sick as Our Secrets |datum8 = {{premijera|2|12|2024}} |datumHR8 = {{premijera|2|9|2025}} |scenarist8 = Stephen Day i Daniel J. Egbert |redatelj8 = Ed Ornelas |naslov9 = Vivo o Muerto |datum9 = {{premijera|9|12|2024}} |datumHR9 = {{premijera|3|9|2025}} |scenarist9 = Gina Lucita Monreal, Michael J. Ballin, Thomas Aguilar i Rafael Samano |redatelj9 = Loren Yaconelli |naslov10 = Blue Bayou |datum10 = {{premijera|16|12|2024}} |datumHR10 = {{premijera|4|9|2025}} |scenarist10 = David J. North, Gina Lucita Monreal i Brendan Fehily |redatelj10 = John Terlesky |naslov11 = Flight of Icarus |datum11 = {{premijera|27|1|2025}} |datumHR11 = {{premijera|5|9|2025}} |scenarist11 = Jennifer Corbett i Gina Lucita Monreal |redatelj11 = Ruben Garcia |naslov12 = Touchstones |datum12 = {{premijera|3|2|2025}} |datumHR12 = {{premijera|8|9|2025}} |scenarist12 = Gina Lucita Monreal, David J. North i Brendan Fehily |redatelj12 = Anya Adams |naslov13 = Monsoon |datum13 = {{premijera|10|2|2025}} |datumHR13 = {{premijera|9|9|2025}} |scenarist13 = Gina Lucita Monreal |redatelj13 = Hanelle M. Culpepper |naslov14 = To Have and To Hold |datum14 = {{premijera|24|3|2025}} |datumHR14 = {{premijera|10|9|2025}} |scenarist14 = Shalisha Francis-Feusner |redatelj14 = Diana Valentine |naslov15 = From the Ashes |datum15 = {{premijera|31|3|2025}} |datumHR15 = {{premijera|11|9|2025}} |scenarist15 = Margarita Matthews |redatelj15 = Hanelle M. Culpepper |naslov16 = Bugs |datum16 = {{premijera|14|4|2025}} |datumHR16 = {{premijera|12|9|2025}} |scenarist16 = Jennifer Corbett, Michael J. Ballin i Thomas Aguilar |redatelj16 = Jessica Lowrey |naslov17 = Darlin', Don't Refrain |datum17 = {{premijera|21|4|2025}} |datumHR17 = {{premijera|15|9|2025}} |scenarist17 = ''Priča'' : Gina Lucita Monreal, David J. North i Brendan Fehily<br>''Scenarij'' : David J. North i Brendan Fehily |redatelj17 = Pamela Romanowsky |naslov18 = Cecilia |datum18 = {{premijera|28|4|2025}} |datumHR18 = {{premijera|16|9|2025}} |scenarist18 = Gina Lucita Monreal |redatelj18 = Niels Arden Oplev }} === Druga sezona (2025. – 2026.) === {{Epizode |pozadina = #5C4033 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 18 |broj1 = 1. |brojsve1 = 19. |naslov1 = The Funky Bunch |redatelj1 = Niels Arden Oplev |scenarist1 = Gina Lucita Monreal |datum1 = {{premijera|14|10|2025}} |datumHR1 = {{premijera|4|3|2026}} |naslov2 = Who By Fire |redatelj2 = Jessica Lowrey |scenarist2 = Matthew T. Brown |datum2 = {{premijera|21|10|2025}} |datumHR2 = {{premijera|11|3|2026}} |naslov3 = The Edge |scenarist3 = Patrick Cady |redatelj3 = ''Priča'': Margarita Matthews i Gina Lucita Monreal<br>''Scenarij'': Margarita Matthews |datum3 = {{premijera|28|10|2025}} |datumHR3 = {{premijera|18|3|2026}} |sadržaj3 = '''Napomena''': Ova je epizoda posvećena [[David McCallum|Davidu McCallumu]], koji je preminuo 25. rujna 2023. |naslov4 = No Man Left Behind |scenarist4 = James Whitmore Jr. |redatelj4 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal i Gia Gordon<br>''Scenarij'': Gia Gordon |datum4 = {{premijera|4|11|2025}} |datumHR4 = {{premijera|25|3|2026}} |naslov5 = Funny How Time Slips Away |scenarist5 = Niels Arden Oplev |redatelj5 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal i David J. North<br>''Scenarij'': David J. North i Brendan Fehily |datum5 = {{premijera|11|11|2025}} |datumHR5 = {{premijera|1|4|2026}} |sadržaj5 = Ova epizoda započinje događaj križanja radnji koji završava u petoj epizodi 23. sezone serije ''[[Navy CIS (televizijska serija)|NCIS]]''.<br>'''Napomena''': [[Muse Watson]] pojavljuje se u posebnoj cameo ulozi na kraju epizode, ponovno tumačeći lika starog Mikea Franksa. |naslov6 = Happy Birthday |scenarist6 = Lionel Coleman |redatelj6 = ''Priča'': Gina Lucita Monreal, Ryan Lee i Rafael Samano<br>''Scenarij'': Ryan Lee i Rafael Samano |datum6 = {{premijera|18|11|2025}} |datumHR6 = {{premijera|8|4|2026}} |naslov7 = Crazy Little Thing Called Love |scenarist7 = Jann Turner |redatelj7 = ''Priča'': Corinne Marrinan i Jonny Gomez<br>''Scenarij'': Corinne Marrinan, Jonny Gomez i Gina Lucita Monreal |datum7 = {{premijera|2|12|2025}} |datumHR7 = {{premijera|15|4|2026}} |naslov8 = End of the Road |scenarist8 = Loren Yaconelli |redatelj8 = Gina Lucita Monreal |datum8 = {{premijera|9|12|2024}} |datumHR8 = {{premijera|22|4|2026}} |naslov9 = Fools Rush In |scenarist9 = Margarita Matthews |redatelj9 = Diana Valentine |datum9 = {{premijera|3|3|2026}} |datumHR9 = {{premijera|29|4|2026}} |naslov10 = Lean on Me |scenarist10 = Gina Lucita Monreal |redatelj10 = Patrick Cady |datum10 = {{premijera|10|3|2026}} |datumHR10 = {{premijera|6|5|2026}} |naslov11 = Feelin' Alright? |scenarist11 = Ron McGee |redatelj11 = Hanelle M. Culpepper |datum11 = {{premijera|17|3|2026}} |datumHR11 = {{premijera|13|5|2026}} |naslov12 = The Gambler |scenarist12 = ''Priča'': André Jacquemetton i Maria Jacquemetton<br>''Scenarij'': André Jacquemetton, Maria Jacquemetton i Gina Lucita Monreal |redatelj12 = Lionel Coleman |datum12 = {{premijera|24|3|2026}} |datumHR12 = {{premijera|20|5|2026}} |naslov13 = Homeward Bound |scenarist13 = Margarita Matthews |redatelj13 = Jessica Lowrey |datum13 = {{premijera|31|3|2026}} |datumHR13 = {{premijera|27|5|2026}} |naslov14 = The Beautiful Ballad of Gary Callahan |scenarist14 = David J. North i Daniel J. Egbert |redatelj14 = Diana Valentine |datum14 = {{premijera|7|4|2026}} |datumHR14 = {{premijera|3|6|2026}} |naslov15 = Johnny B. Goode |scenarist15 = Gina Lucita Monreal |redatelj15 = Anthony Hemingway |datum15 = {{premijera|14|4|2026}} |datumHR15 = {{premijera|10|6|2026}} |naslov16 = Who's Gonna Drive You Home? |scenarist16 = Ron McGee |redatelj16 = Loren Yaconelli |datum16 = {{premijera|21|4|2026}} |datumHR16 = {{premijera|17|6|2026}} |naslov17 = Rule 13 |scenarist17 = Jessica Lowrey |redatelj17 = Gina Lucita Monreal, Jai Jamison i Ryan Lee |datum17 = {{premijera|28|4|2026}} |datumHR17 = {{premijera|24|6|2026}} |naslov18 = Hollywood Ending |scenarist18 = Gina Lucita Monreal |redatelj18 = Niels Arden Oplev |datum18 = {{premijera|5|5|2026}} |datumHR18 = {{premijera|1|7|2026}} }} == Produkcija == Serija je najavljena u siječnju 2024., a showrunneri serije su dugogodišnji članovi franšize [[Gina Lucita Monreal]] i [[David J. North]]. Izvršni producenti su [[Mark Harmon]] i njegov sin [[Sean Harmon]], koji je u originalnoj seriji glumio mlađeg Gibbsa u scenama iz prošlosti.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-01-05|title=‘NCIS: Origins’ Prequel About Young Gibbs Ordered By CBS From Mark Harmon, Sean Harmon, Gina Lucita Monreal & David J. North|url=https://deadline.com/2024/01/ncis-origins-prequel-series-young-gibbs-cbs-mark-harmon-1235696159/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Austin Stowell dobio je ulogu Gibbsa u ožujku.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-04|title=‘NCIS: Origins’ Finds Its Young Gibbs: Austin Stowell To Star In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-casts-austin-stowell-young-gibbs-prequel-1235845156/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Prije nego što je Stowell bio odabran, za ulogu je bio na audiciji i [[Stephen Amell]].<ref>{{Citiranje weba|last=Gomez|first=Dessi|date=2024-09-17|title=Stephen Amell Auditioned For Young Gibbs In ‘NCIS: Origins’ Days Before His ‘Suits L.A.’ Audition|url=https://deadline.com/2024/09/stephen-amell-ncis-origins-audition-leroy-jethro-gibbs-1236092284/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> U ožujku su glavnu glumačku postavu upotpunili Mariel Molino, Kyle Schmid, Tyla Abercrombie i Diany Rodriguez.<ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-15|title=‘NCIS: Origins’ Sets Mariel Molino To Join Austin Stowell In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-mariel-molino-austin-stowell-cbs-prequel-1235859580/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-21|title=‘NCIS: Origins’ Sets Kyle Schmid To Play Mike Franks In CBS Prequel Series|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-kyle-schmid-mike-franks-young-gibbs-prequel-1235864937/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Andreeva|first=Nellie|date=2024-03-26|title=‘NCIS: Origins’ Prequel Adds Tyla Abercrumbie & Diany Rodriguez To Cast|url=https://deadline.com/2024/03/ncis-origins-prequel-tyla-abercrumbie-diany-rodriguez-1235868186/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Lori Petty i Bobby Moynihan pridružili su se glumačkoj postavi u srpnju.<ref>{{Citiranje weba|last=Rice|first=Lynette|date=2024-07-13|title=‘NCIS: Origins’ Adds Lori Petty & Bobby Moynihan|url=https://deadline.com/2024/07/ncis-origins-adds-lori-petty-bobby-moynihan-1236009546/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] je naručio punu sezonu serije s dodatnih 5 epizoda, čime je ukupni broj epizoda povećan na 18.<ref>{{Citiranje weba|last=Cordero|first=Rosy|date=2024-11-07|title=‘Poppa’s House’ & ‘NCIS: Origins’ Land Full Season Orders At CBS|url=https://deadline.com/2024/11/poppas-house-ncis-origins-full-season-orders-cbs-1236170126/|access-date=2025-08-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Serija se snima na setu izgrađenom prema izgledu Camp Pendletona iz 1990-ih, smještenom u bivšoj vojnoj bazi Fort MacArthur u [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedru]].<ref>{{Citiranje weba|last=Singh|first=Sartaj|date=2024-10-15|title=Where is NCIS Origins Filmed?|url=https://thecinemaholic.com/ncis-origins-where-filmed/|access-date=2025-08-03|website=The Cinemaholic|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.cbs.com/shows/ncis-origins/}} * {{imdb|id=30796986|naslov=NCIS: Izvori}} * {{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/star/navy-cis-izvori}} na starchannel-hr.com {{CBS}} [[Kategorija:Televizijski program na CBS-u]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] iw8j5rby2ueyqi9290v1099dmxdlk49 0 792368 7625449 7620431 2026-10-27T22:52:17Z Croxyz 205325 7625449 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Miha Zajc | slika = [[Datoteka:Zajc asse tfc 2425.png|250px]] | opis slike = Zajc u dresu [[Toulouse FC|Toulousea]] [[2025.]] godine | država = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | puno ime = Miha Zajc | nadimak = | datum rođenja = [[1. srpnja]] [[1994.]] | mjesto rođenja = [[Šempeter pri Gorici]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 180 cm<ref name="NFT">{{cite web|url=https://www.national-football-teams.com/player/63460/Miha_Zajc.html|title=Zajc, Miha|publisher=National Football Teams|access-date=6 June 2018}}</ref> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 8 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|vezni]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2009.]] <br> [[2009.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] | juniorski klubovi = [[ND Bilje|Bilje]] <br> [[NK Interblock|Interblock Ljubljana]] <br> → [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] (posudba) | godina = [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2014.]] <br> [[2012.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2025.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2024.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Interblock|Bravo 1 Interblock Ljubljana]] <br> [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] <br> {{nowrap|→ [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] (posudba)}} <br> → [[NK Celje|Celje]] (posudba) <br> [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] <br> [[Empoli F.C.|Empoli]] <br> [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <br> → [[Genoa C.F.C.|Genoa]] (posudba) <br> → [[Toulouse FC|Toulouse]] (posudba) <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(16) <br> {{0}}{{0}}66 {{0}}{{0}}(12) <br> {{0}}{{0}}86 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[2009.]] <br> [[2010.]] <br> [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] <br> [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – ''danas'' <br> [[2017.]] | reprezentacija = {{NogRep|SLO|do=16}} <br> {{NogRep|SLO|do=17}} <br> {{NogRep|SLO|do=18}} <br> {{NogRep|SLO|do=19}} <br> {{NogRep|SLO|do=20}} <br> {{NogRep|SLO|do=21}} <br>{{NogRep|SLO}} <br> {{NogRep|SLO|rep=B}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Miha Zajc''' ([[Šempeter pri Gorici]], [[1. srpnja]] [[1994.]]) [[Slovenija|slovenski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Igrao je za mlađe uzraste [[ND Bilje|Bilja]] i [[NK Interblock|ljubljanskog Interblocka]].<ref name="SNS" /> Seniorski debi ostvario je 3. ožujka 2012. u utakmici [[2. SNL]] u kojoj je Bravo 1 Interblock, momčad sačinjena od igrača [[NK Interblock|Interblocka]] i [[NK Bravo Ljubljana|Brava]], izgubila 0:1 od [[ND Dravinja|Dravinje]].<ref name="SNS" /><ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=igralec&id_igralca=69795&id_tekmovanja=44&id_kluba= 11/12], [[Slovenski nogometni savez]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&id_tekme=21484 Bravo 1 Interblock 0:1 Dravinja Kostroj], [[Slovenski nogometni savez]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref name="BRA">[https://www.nk-bravo.si/Klub NAŠA ZGODBA], [[NK Bravo Ljubljana]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Bravo 1 Interblock se na kraju sezone podijelio na Interblock i Bravo,<ref name="BRA" /> a Zajc je postao igrač Brava. Zajc je potom posuđen [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpiji]]. Primarno je igrao za mlađe uzraste kluba.<ref name="Oli12">[https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=igralec&id_igralca=69795&id_tekmovanja=13&id_kluba= 12/13] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010020338/https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=igralec&id_igralca=69795&id_tekmovanja=13&id_kluba= |date=10. listopada 2025. }}, [[1. SNL]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Jedini nastup za seniore ostvario je 6. listopada 2012. kada je dvaput bio strijelac u susretu [[1. SNL]] u kojem je Olimpija pobijedila [[ND Mura 05 Murska Sobota|Muru 05]] 3:1.<ref name="Oli12" /><ref>[https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=tekma&id_tekme=9375 Olimpija 3:1 Mura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010020716/https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=tekma&id_tekme=9375 |date=10. listopada 2025. }}, [[1. SNL]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://www.slovenskenovice.si/sport/tekme/olimpija-nadaljuje-svoj-pohod Olimpija nadaljuje svoj pohod], Slovenske novice, objavljeno 6. listopada 2012., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Nakon posudbe u Olimpiji, posuđen je [[NK Celje|Celju]].<ref>Ž. J., [https://www.zurnal24.si/sport/nogomet/prvi-strelec-lige-okrepil-nk-olimpijo-181325 Prvi strelec lige okrepil NK Olimpijo], zurnal24.si, objavljeno 31. siječnja 2013., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://www.nogomania.com/Novica/PREGLED-Zadnji-dan-trznice PREGLED: Zadnji dan tržnice], Nogomania, objavljeno 31. siječnja 2013., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Za Celje je debitirao 2. ožujka 2013. u utakmici 1. SNL bez golova odigranoj protiv [[ND Gorica (Nova Gorica)|Gorice]].<ref name="Oli12" /><ref>[https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=tekma&id_tekme=9417 Gorica 0:0 Celje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010020252/https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=tekma&id_tekme=9417 |date=10. listopada 2025. }}, [[1. SNL]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Klupski prvijenac ostvario je 30. listopada 2013. u utakmici [[Slovenski nogometni kup|kupa]] u kojoj je Celje ispalo 1:3 od [[NK Rudar Velenje|velenjskog Rudara]].<ref name="SNS" /><ref>[https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=igralec&id_igralca=69795&id_tekmovanja=14&id_kluba= 13/14] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251010020323/https://www.prvaliga.si/tekmovanja/default.asp?action=igralec&id_igralca=69795&id_tekmovanja=14&id_kluba= |date=10. listopada 2025. }}, [[1. SNL]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&id_tekme=25089 Celje 1:3 Rudar Velenje], [[Slovenski nogometni savez]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Zajc je potpisao za Olimpiju nakon što je Olimpija aktivirala njegovu otkupnu klauzulu dok je bio posuđen Celju.<ref>[https://www.24ur.com/sport/nogomet/olimpijo-okrepil-spahija-vraca-se-zajc.html Olimpijo okrepil Spahija, vrača se Zajc], 24ur.com, objavljeno 8. kolovoza 2014., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> === Empoli === S [[Empoli F.C.|Empolijem]] je 25. siječnja 2017. potpisao ugovor do ljeta 2021.<ref>[https://web.archive.org/web/20170202030437/http://www.empolicalcio.net/Acquistato-il-centrocampista-Zajc-dall-Olimpia-Lubiana.htm Acquistato il centrocampista Zajc: domani la presentazione], [[Empoli F.C.]], objavljeno 8. kolovoza 2014., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Debitirao je u susretu [[Serie A]] 29. siječnja 2017. u kojem je [[FC Crotone|Crotone]] pobijedio Empoli 4:1.<ref name="EMP">[https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/leistungsdatendetails/spieler/149829/plus/0?saison=&verein=749&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FC Empoli], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Svoju prvi klupski pogodak i asistenciju ostvario je 14. svibnja u ligaškom susretu protiv [[Cagliari Calcio|Cagliarija]] koji je bio bolji s 3:2.<ref name="EMP" /> Zajc je te sezone ostvario gol i asistenciju u 5 ligaških susreta te je Empoli ispao u [[Serie B]].<ref name="EMP" /> U Serie B Empoli je proveo samo jednu sezonu, 2017./18., u kojoj je Zajc ostvario 8 golova i 14 asistencija u 41 ligaškoj utakmici te je tako pridonio povratku Empolija u najviši rang talijanskog nogometa.<ref name="EMP" /> U svojoj trećoj, ujedno i posljednjoj sezoni za Empoli, Zajc je postigao tri pogotka i dvije asistencije u 20 susreta Serie A.<ref name="EMP" /> === Fenerbahçe === Dana 31. siječnja 2019. s [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçeom]] je potpisao ugovor na četiri i pol godine.<ref>[https://archivio.tuttomercatoweb.com/archivio-2019/tmw-i-fotonotizia-i-fenerbahce-la-firma-di-zajc-contratto-fino-al-2023-1209078 TMW - Fotonotizia - Fenerbahce, la firma di Zajc: contratto fino al 2023], tuttomercatoweb.com, objavljeno 31. siječnja 2019., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Dogovor dvaju klubova uključivao je prelazak [[Salih Uçan|Saliha Uçana]] u [[Empoli F.C.|Empoli]].<ref>[https://archivio.tuttomercatoweb.com/archivio-2019/ufficiale-empoli-ucan-a-titolo-definitivo-zajc-va-al-fenerbahce-1209057 Empoli, Ucan a titolo definitivo. Zajc va al Fenerbahce], tuttomercatoweb.com, objavljeno 31. siječnja 2019., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Klupski debi ostvario je 16. veljače u [[Süper Lig|ligaškom]] susretu s [[Konyaspor]]om koji je završio 1:1.<ref name="FEN">[https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/leistungsdatendetails/spieler/149829/plus/0?saison=&verein=36&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Fenerbahce], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Devet dana kasnije postigao je pogodak u svom drugom nastupu za klub.<ref name="FEN" /> Tada je Fenerbahçe remizirao 3:3 s [[Beşiktaş JK|Beşiktaşom]].<ref name="FEN" /> === Genoa (posudba) === Zajc je 13. rujna 2020. posuđen [[Genoa CFC|Genoi]] do kraja sezone uz mogućnost otkupa za tri milijuna eura.<ref>[https://www.fenerbahce.org/haberler/futbol/2020/9/bilgilendirme-9 Bilgilendirme], [[Fenerbahçe S.K.]], objavljeno 13. rujna 2020., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20230323072344/https://genoacfc.it/fantasia-al-potere-zajc-e-rossoblu/ FANTASIA AL POTERE, ZAJC E’ ROSSOBLU’], [[Genoa CFC]], objavljeno 13. rujna 2020., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>[https://www.goal.com/it/notizie/zajc-genoa-ora-ufficiale-arriva-fenerbahce-in-prestito-con/1dudk1j9nc2sz10tt1qy699j0l Fantasia al potere, Zajc è rossoblù], Goal.com, objavljeno 16. rujna 2020., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Debitirao je sedam dana kasnije u utakmici [[Serie A]] u kojoj je [[FC Crotone|Crotone]] pobijeđen 4:1.<ref name="GEN">[https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/leistungsdatendetails/spieler/149829/plus/0?saison=&verein=252&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Genua CFC], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Jedini klupski pogodak postigao je 9. siječnja 2021. u ligaškoj utakmici protiv [[Bologna FC 1909|Bologne]] koja je završila 2:0.<ref name="GEN" /> === Povratak u Fenerbahçe === U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 30. rujna 2021. kada je Fenerbahçe izgubio 0:3 od [[Olympiakos SFP|Olympiakosa]].<ref name="FEN" /> Debi u [[UEFA Europska konferencijska liga|UEFA Europskoj konferencijskoj ligi]] ostvario je 17. veljače 2022. protiv [[SK Slavia Prag|Slavije Prag]] od koje je Fenerbahçe izgubio rezultatom 2:3.<ref name="FEN" /> Prvijenac u UEFA Europskoj ligi postigao je 27. listopada 2022. u utakmici s [[Stade Rennais FC|Rennesom]] koja je završila 3:3.<ref name="FEN" /> S Fenerbahçeom je potpisao novi ugovor 31. srpnja 2023.<ref>[https://www.nogomania.com/Novica/Edin-Dzeko-Dusan-Tadic-in-Miha-Zajc-Balkanska-naveza-je-popolna-Zajc-se-je-danes-uradno-vrnil-v-klub Edin Džeko, Dušan Tadić in ... Miha Zajc! Balkanska naveza je popolna, Zajc se je danes uradno vrnil v klub], Nogomania, objavljeno 31. srpnja 2023., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Svoja prva dva pogotka u UEFA Europskoj konferencijskoj ligi postigao je 26. listopada u susretu s [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorecom]] koji je završio 3:1.<ref name="FEN" /> === Toulouse (posudba) === Posuđen je [[Toulouse FC|Toulouseu]] 30. kolovoza 2024. do kraja sezone.<ref>[https://www.toulousefc.com/play/blog/2024/08/miha-zajc-debarque-au-tefece Miha Zajc débarque au TéFéCé !], [[Toulouse FC]], objavljeno 30. kolovoza 2024., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Za novi klub debitirao je 15. rujna u susretu [[Ligue 1]] u kojem je [[Le Havre AC|Le Havre]] dobiven 2:0.<ref>[https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/leistungsdatendetails/spieler/149829/plus/0?saison=&verein=415&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FC Toulouse], [[Transfermarkt]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> === Dinamo Zagreb === Nakon što je raskinuo ugovor s [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçeom]], potpisao je dvogodišnji ugovor sa [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkim Dinamom]] 4. kolovoza 2025.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/slovenski-vezist-miha-zajc-potpisao-ugovor-s-dinamom Slovenski vezist Miha Zajc potpisao ugovor s Dinamom], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 4. kolovoza 2025., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref><ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/novo-pojacanje-dinama-zaigrat-ce-tek-u-rujnu-odrekao-se-vece-place-a-na-maksimiru-lovi-zadnji-vlak-15610677 Novo Dinamovo pojačanje zaigrat će tek u rujnu! Odrekao se veće plaće, a na Maksimiru lovi zadnji vlak], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. kolovoza 2025., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Za Dinamo Zagreb debitirao je 10. rujna u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] u kojoj je [[NK Dinamo Predavac|Dinamo Predavac]] eliminiran s 0:6.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dinamo-u-predavcu-do-osmine-finala-kupa-hat-trick-bakrara-debitirao-zajc Dinamo u Predavcu do osmine finala Kupa, hat-trick Bakrara, debitirao Zajc], objavljeno 10. rujna 2025., pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Postigao je asistenciju 20. rujna u svom [[HNL|ligaškom]] debiju protiv [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]] koji je izgubio s 2:0.<ref name="DIN" /> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 24. rujna kada je [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] poražen 3:1.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/leistungsdatendetails/spieler/149829/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – GNK Dinamo Zagreb], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Svoja prva dva klupska pogotka postigao je 14. prosinca u ligaškom susretu u kojem je [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] izgubio 2:5.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dinamo-uvjerljiv-zajc-i-beljo-dvostruki-strijelci-bennacer-zabio-svoj-prvijenac Dinamo uvjerljiv, Zajc i Beljo dvostruki strijelci], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 14. prosinca 2025., pristupljeno 16. prosinca 2025.</ref> Dvaput je bio strijelac 22. veljače kada je [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] poražen 0:4 u ligi.<ref>Davorin Olivari, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-eksplodirao-u-sest-minuta-razbio-varazdin-zajc-vidovic-shnl-15682138 Dinamov život ‘na Marsu‘ pa povratak na Zemlju i paf, tras, bum uz briljantnu izvedbu dvojca], [[Sportske novosti]], objavljeno 22. veljače 2026., pristupljeno 22. veljače 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == [[Datoteka:Zajc (cropped).jpg|mini|241x241px|Zajc u dresu [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] [[2021.]] godine]] Nastupao je za sve selekcije Slovenije od 16 do 21 godine te za B reprezentaciju.<ref name="SNS">[https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=igralecStat&id_igralca=69795 Profil], [[Slovenski nogometni savez]], pristupljeno 27. rujna 2025.</ref> Za A reprezentaciju debitirao je 23. ožujka 2016. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Slovenija pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Makedoniju]] 1:0.<ref name="SNS" /> Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 2. lipnja 2018. u prijateljskoj utakmici protiv [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]] koja je izgubila 0:2.<ref name="SNS" /> == Priznanja == === Individualna === * [[Momčad sezone HNL-a]]: [[HNL 2025./26.|2025./26.]]<ref>[https://hnl.hr/news/31169/odrzana-dodjela-supersport-hnl-nagrada-2526-proglaseni-najbolji-nogometasi-sezone/ Održana dodjela SuperSport HNL nagrada 25/26: proglašeni najbolji nogometaši sezone], [[HNL]], objavljeno 25. svibnja 2026., pristupljeno 28. svibnja 2026.</ref> === Klupska === ;Olimpija Ljubljana * [[Slovenski nogometni kup]]: 2015./16. ;Empoli * [[Serie B]]: 2017./18. ;Fenerbahçe * [[Turski nogometni kup]]: 2022./23. ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=igralecStat&id_igralca=69795 Profil], [[Slovenski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/miha-zajc/profil/spieler/149829 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{Momčad sezone HNL 2025./26.}} {{GLAVNIRASPORED:Zajc, Miha}} [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Olimpija Ljubljana]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Genoe]] [[Kategorija:Nogometaši Toulousea]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] p3tjuwkp97qtwjtn7l6if9ybms99y7v 0 792425 7625538 7288504 2026-10-28T10:10:41Z Argo Navis 852 7625538 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sarma | izvorno ime = {{Rus.|Сарма}} | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = | duljina = 66<ref name="gvr"/> | površina porječja = 787<ref name="gvr"/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | smrznuta = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|53.36058|107.05405|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = tjesnac [[Maloe More]] | tip ušća = [[riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|53.09722|106.84583|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Karski | ulijeva se u = [[Bajkalsko jezero]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | pushpin_map = Rusija Irkutska oblast | pushpin_label_position_A = top | pushpin_label_position_B = bottom }} '''Sarma''' ({{Rus.|Сарма}}) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Irkutska oblast|Irkutskoj oblasti]] [[Rusija|u Rusiji]]. Teče od [[Primorsko gorje|Primorskog gorja]] do tjesnaca [[Maloe More]] u [[Bajkalsko jezero|Bajkalskom jezeru]] Duga je 66 km, s površinom porječja od {{Km2|787}}.<ref name="gvr"/> Dolina i [[estuarij]] Sarme izvor su najjačeg vjetra Bajkalskog jezera, vjetra [[Sarma (vjetar)|sarma]]. Njegova brzina može premašiti 40 m/s. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="gvr">{{GVR|210401|Sarma}}</ref> }} [[Kategorija:Rijeke u Irkutskoj oblasti]] [[Kategorija:Pritoci Bajkalskog jezera]] bqpia93fagmoxeg1eyx88yct9vcor71 0 792612 7625455 7620432 2026-10-27T22:53:46Z Croxyz 205325 7625455 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Iker Almena | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|Španjolska}} | puno ime = Iker Almena Horcajo | nadimak = | datum rođenja = [[4. svibnja]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[L'Hospitalet de Llobregat]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (''posudba iz [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiaha]]'') | broj u klubu = 23 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br /> [[2011.]] – [[2017.]]<br /> [[2017.]] – [[2019.]]<br /> [[2019.]] – [[2020.]]<br /> [[2020.]]<br /> [[2020.]] – [[2022.]]<br /> [[2022.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]]<br /> [[FC Barcelona (juniori)|Barcelona]]<br /> [[UE Cornellà|Cornellà]]<br /> Gavà<br /> [[Associação Académica de Coimbra – O.A.F.|Académica]]<br /> [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]]<br /> [[Girona FC|Girona]] | godina = [[2021.]] – [[2022.]] <br /> [[2022.]] – [[2024.]] <br /> [[2023.]] – [[2024.]] <br /> [[2024.]] – ''danas'' <br /> [[2025.]] – [[2026.]]<br /> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[CF Can Vidalet|Can Vidalet]] <br /> [[Girona FC B|Girona B]] <br /> [[Girona FC|Girona]] <br /> [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]] <br /> → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) <br /> → [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Iker Almena Horcajo''' ([[L'Hospitalet de Llobregat]], [[4. svibnja]] [[2004.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|desnog beka]] ili [[Napadač (nogomet)|desnog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]] na posudbi iz [[Saudijska Arabija|saudijskog]] kluba [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiaha]]. == Karijera == Rođen u [[L'Hospitalet de Llobregat|L'Hospitalet de Llobregatu]], Almena je započeo svoju karijeru u [[CF Can Vidalet|Can Vidaletu]] prije nego što se 2011., kao sedmogodišnjak, pridružio [[La Masia|La Masiji]], akademiji [[FC Barcelona|Barcelone]].<ref>{{Citiranje weba|title=Iker Almena Horcajo|url=http://futbolbasecatala.cat/es/barca/iker-almena-horcajo:14-499|access-date=15 August 2024|publisher=Futbol Base Català}}</ref> Nakon što je napustio La Masiju 2017., kasnije je igrao za omladinske selekcije [[UE Cornellà|Cornellie]] i [[CF Gavà|Gave]] prije nego što je prešao u portugalski klub [[Associação Académica de Coimbra – O.A.F.|Académica de Coimbra]] 2020. godine; međutim, zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], vratio se u svoj prvi klub Can Vidalet.<ref>{{Citiranje weba|date=11 July 2021|title=Mucha suerte Iker 🍀⚽|url=https://www.facebook.com/photo.php?fbid=4251346604903118&id=194596543911498&set=a.1715866861784451|access-date=15 August 2024|website=CF Can Vidalet|publisher=[[Facebook]]}}</ref> Almena je isprva bio član juniorske momčadi, a za seniorsku momčad debitirao je 16. svibnja 2021., odigravši posljednjih 20 minuta u domaćem remiju (2:2) u [[Primera Catalana|Primeri Catalani]] protiv [[CFJ Mollerussa|CFJ Mollerusse]], a svoj prvi gol postigao je sedam dana kasnije u gostujućoj pobjedi od 4:0 protiv [[FC Alcarràs|Alcarràsa]]. Godine 2022., nakon još jedne sezone u kojoj se naizmjenično igrao za juniorsku i seniorsku momčad, prešao je u [[Girona FC|Gironu]] i vratio se juniorskom nogometu.<ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2024|title=La 'perla' que ilusiona en Girona: "Si está a este nivel..."|url=https://www.sport.es/es/noticias/girona/perla-ilusiona-girona-nivel-105912369|access-date=15 August 2024|publisher=Sport}}</ref> Dana 4. rujna 2023., nakon što je već debitirao u [[Girona FC B|drugoj momčadi]] i nastupao s glavnom momčadi u predsezoni, Almena je obnovio ugovor s Gironom do 2026.<ref>{{Citiranje weba|date=4 September 2023|title=Iker Almena, until 2026|url=https://www.gironafc.cat/en/news/iker-almena-until-2026|access-date=15 August 2024|publisher=Girona FC}}</ref> Za prvu momčad debitirao je 7. prosinca, započevši utakmicu u pobjedi od 5:2 u gostima protiv [[Orihuela CF|Orihuele]] u [[Kup Kralja|Kupu kralja]].<ref>{{Citiranje weba|date=7 December 2023|title=El Girona despierta como un campeón de la pesadilla de Orihuela|url=https://as.com/futbol/copa_del_rey/el-girona-despierta-como-un-campeon-de-la-pesadilla-de-orihuela-n/|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=12. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250712030850/https://as.com/futbol/copa_del_rey/el-girona-despierta-como-un-campeon-de-la-pesadilla-de-orihuela-n/|url-status=dead}}</ref> Nakon što je impresionirao u predsezoni 2024./25.,<ref>{{Citiranje weba|date=19 July 2024|title=Almena: goles de atención|url=https://as.com/futbol/primera/almena-goles-de-atencion-n/|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=17. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240817010815/https://as.com/futbol/primera/almena-goles-de-atencion-n/|url-status=dead}}</ref> Almena je debitirao u [[La Liga|La Ligi]] 15. kolovoza te godine; nakon što je ušao kao [[Zamjena (nogomet)|zamjena]] u drugom poluvremenu umjesto [[Portu|Porta]], asistirao je [[Gabriel Misehouy|Gabrielu Misehouyu]] kod izjednačujućeg gola u remiju 1:1 u gostima protiv [[Real Betis|Real Betisa]].<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2024|url=https://as.com/futbol/primera/almena-y-misehouy-amargan-al-betis-n/|title=Almena y Misehouy amargan al Betis|access-date=15 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=8. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250908035843/https://as.com/futbol/primera/almena-y-misehouy-amargan-al-betis-n/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 August 2024|title=Iker Almena derriba la puerta de Míchel... y de Primera|url=https://as.com/futbol/primera/iker-almena-derriba-la-puerta-de-michel-y-de-primera-n/|access-date=19 August 2024|publisher=[[Diario AS]]|archive-date=21. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240921100612/https://as.com/futbol/primera/iker-almena-derriba-la-puerta-de-michel-y-de-primera-n/|url-status=dead}}</ref> Almena je prešao u [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiah]] 30. kolovoza 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Iker Almena, traspasado al Al Qadisiyah|url=https://www.gironafc.cat/es/noticias/iker-almena-traspassat-a-lal-qadisiyah|access-date=30 August 2024|website=Girona FC}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Dinamosastav}} {{GLAVNIRASPORED:Almena, Iker}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Girone]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] a97kpwyt9p0txcb262teiaajhsz8z4j 0 793071 7625232 7619923 2026-10-27T17:14:22Z Flamingounicorn 243866 7625232 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #F7A1AE | slika = Simpsoni 35.png | natpis_pod_slikom = Promotivni plakat trideset i pete sezone ''Simpsona'' | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 18 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|1|10|2023}} | finale = {{finale|19|5|2024}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|6|8|2025}} | finale_hrv = {{finale|4|9|2025}} | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Trideset i peta''' sezona ''[[Simpsoni|Simpsona]]'' premijerno se prikazivala na [[Fox]]u od [[1. listopada]] [[2023.]] do [[19. svibnja]] [[2024.]]<ref>{{citiranje weba|url=https://collider.com/the-simpsons-season-35-release-date|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301020310/https://collider.com/the-simpsons-season-35-release-date|archive-date=1. ožujka 2024.|website=collider.com|first=Hilary|last=Remley|title='The Simpsons' Season 35 Sets Fall Premiere on Fox|access-date=19. rujna 2025.|date=14. srpnja 2023.|language=en}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.imdb.com/news/ni64252910|title=The Simpsons Season 35 Episode 1: Homer’s Crossing Airs October 1 2023 on Fox|publisher=[[IMDb]]|access-date=19. rujna 2025.|language=en}}</ref> Sezona broji 18 epizoda. U Hrvatskoj, televizijska premijera trideset i pete sezone bila je od [[6. kolovoza]] do [[4. rujna]] [[2025.]] na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/1877231/simpsoni|title=Simpsoni|website=tvprofil.com|access-date=19. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250518100215/https://tvprofil.com/serije/1877231/simpsoni|archive-date=18. svibnja 2025.}}</ref> ==Glasove posudili== ===Glavne uloge=== * [[Dan Castellaneta]] kao Homer Simpson, Grampa Simpson, Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao Marge Simpson, Patty Bouvier, Selma Bouvier * [[Nancy Cartwright]] kao Bart Simpson, Maggie Simpson, Nelson Muntz * [[Yeardley Smith]] kao Lisa Simpson * [[Hank Azaria]] kao Moe Szyslak, Načelnik Wiggum, Profesor Frink * [[Harry Shearer]] kao Mr. Burns, Ned Flanders, Ravnatelj Skinner ===Sporedne uloge=== * [[Pamela Hayden]] kao Milhouse Van Houten * [[Tress MacNeille]] kao Agnes Skinner * [[Kevin Michael Richardson]] kao Dr. Hibbert * [[Kimberly Brooks]] kao Janey Powell * [[Grey DeLisle]] kao Martin Prince * [[Alex Désert]] kao Carl Carlson * [[Chris Edgerly]] kao razni likovi * [[Dawnn Lewis]] kao Bernice Hibbert * Jonathan Lipow * Tony Rodríguez kao Julio * [[Maggie Roswell]] kao Luann Van Houten * [[Jenny Yokobori]] kao Kumiko Albertson ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} <onlyinclude>{{Epizode |članak = Simpsoni (35. sezona) |boja = #F7A1AE |širina datumHR = 1 |širina datum = 1 |izvor naslov = <ref name="epizode simpsona">{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|website=epguides.com|access-date=19. rujna 2025.|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20250916134446/https://epguides.com/Simpsons|archive-date=16. rujna 2025.}}</ref> |izvor datumHR = {{efn|name=datumHR|Epizode su prethodno objavljene na platformi [[Disney+]], no bez lokalizacije na hrvatskom jeziku.}} |extra datumHR = {{small|(HTV 2)}} |brojsve1 = 751. |broj1 = 1. |naslov1 = Homer's Crossing |redatelj1 = Steven Dean Moore |scenarist1 = Cesar Mazariegos |datum1 = {{premijera|1|10|2023}} |datumHR1 = {{premijera|6|8|2025}} |sadržaj1 = Nakon što se Otto omami kolačićima s [[LSD]]-om, učenici Osnovne škole Springfield prisiljeni su pješačiti do škole pod nadzorom školskih redara, među kojima se slučajno nađe i Homer. Kada Homer spasi Ralphu život, redari stječu status gradske institucije te dobivaju sve veći dio gradskog proračuna, unatoč protivljenju načelnika Wigguma. Sukob s gradonačelnikom Quimbyjem eskalira u otvoreni obračun redara i policije na ulici. Situaciju prekida Otto, koji se vraća i pregazi Homera školskim autobusom. |naslov2 = A Mid-Childhood Night's Dream |redatelj2 = Matthew Faughnan |scenarist2 = Carolyn Omine |datum2 = {{premijera|8|10|2023}} |datumHR2 = {{premijera|7|8|2025}} |sadržaj2 = Nakon trovanja hranom, Marge ima halucinacije o tome kako djeca prerano odrastaju i udaljuju se od nje. |naslov3 = McMansion & Wife |redatelj3 = Debbie Bruce Mahan |scenarist3 = Dan Vebber |datum3 = {{premijera|22|10|2023}} |datumHR3 = {{premijera|11|8|2025}} |sadržaj3 = Thayer i Anne sprijatelje se s obitelji Simpson kako bi dobili dozvolu za prenamjenu kuće, no njihova gradnja uskoro izaziva kaos u susjedstvu. Istovremeno, Lisa zaustavlja Nelsonovo maltretiranje uz pomoć videa, a kasnije s Hubertom otkriva da se njihova ulica nalazi na zaštićenom povijesnom lokalitetu, što prisiljava susjede da vrate kuću u izvorno stanje. |naslov4 = Thirst Trap: A Corporate Love Story |redatelj4 = Timothy Bailey |scenarist4 = Rob LaZebnik |datum4 = {{premijera|29|10|2023}} |datumHR4 = {{premijera|12|8|2025}} |sadržaj4 = Dokumentarac prati uspon i pad tvrtke LifeBoat, koju vodi ambiciozna Persephone Odair, a Mr. Burns joj ustupa dio elektrane i radnike za izradu uređaja za desalinizaciju. |naslov5 = Treehouse of Horror XXXIV |redatelj5 = Rob Oliver |scenarist5 = Jeff Westbrook, Jessica Conrad i Dan Vebber |datum5 = {{premijera|5|11|2023}} |datumHR5 = {{premijera|13|8|2025}} |naslov6 = Iron Marge |redatelj6 = Matthew Faughnan |scenarist6 = Mike Scully |datum6 = {{premijera|12|11|2023}} |datumHR6 = {{premijera|14|8|2025}} |sadržaj6 = Bart i Lisa pokušavaju razveseliti Marge nakon što ju susjede ismiju zbog poderanog kućnog ogrtača, no umjesto poklona slučajno joj vrate papigu iz djetinjstva |naslov7 = It's a Blunderful Life |redatelj7 = Matthew Nastuk |scenarist7 = Elisabeth Kiernan Averick |datum7 = {{premijera|19|11|2023}} |datumHR7 = {{premijera|18|8|2025}} |sadržaj7 = U budućnosti, Lisa prepričava kako je nestanak struje gotovo uništio Springfield, a Homer je nepravedno optužen za kvar u elektrani i krađu hrane. Kad se otkrije da je pravi krivac Mr. Burns, grad ga kažnjava, a kuća obitelji Simpson vraća se s planine na staru lokaciju. |naslov8 = Ae Bonny Romance |redatelj8 = Matthew Nastuk |scenarist8 = Michael Price |datum8 = {{premijera|3|12|2023}} |datumHR8 = {{premijera|19|8|2025}} |naslov9 = Murder, She Boat |redatelj9 = Chris Clements |scenarist9 = Broti Gupta |datum9 = {{premijera|17|12|2023}} |datumHR9 = {{premijera|20|8|2025}} |sadržaj9 = Na Lisin nagovor obitelj Simpson odlazi na tematski krstarenje, gdje Bart biva optužen za uništenje rijetke figurice i završava u brodskom zatvoru. |naslov10 = Do the Wrong Thing |redatelj10 = Rob Oliver |scenarist10 = Joel H. Cohen |datum10 = {{premijera|24|12|2023}} |datumHR10 = {{premijera|21|8|2025}} |sadržaj10 = Bart pomaže Homeru da varanjem osvoji natjecanje u ribolovu, a njih dvojica nastave varati na sportskim događanjima, što Marge ne odobrava. |naslov11 = Frinkenstein's Monster |redatelj11 = Steven Dean Moore |scenarist11 = Joel H. Cohen |datum11 = {{premijera|18|2|2024}} |datumHR11 = {{premijera|25|8|2025}} |sadržaj11 = Homer dobiva priliku za posao u konkurentskoj nuklearnoj elektrani i uz pomoć profesora Frinka, koji mu putem slušalice daje sve odgovore, uspješno prolazi intervju i započinje raditi. No kad njegova nova asistentica otkrije prijevaru i obavijesti Marge, Homer priznaje da je lagao, osjeća grižnju savjesti i odlučuje se vratiti na staro radno mjesto u Springfieldu. |naslov12 = Lisa Gets an F1 |redatelj12 = Timothy Bailey |scenarist12 = Ryan Koh |datum12 = {{premijera|25|2|2024}} |datumHR12 = {{premijera|26|8|2025}} |sadržaj12 = Lisa se počne baviti kartingom kako bi prevladala strah od vožnje izazvan Homerovim nepromišljenim ponašanjem, a Bart se u međuvremenu sprijatelji s njezinim suparnikom Paolom zbog novca. |naslov13 = Clan of the Cave Mom |redatelj13 = Rob Oliver |scenarist13 = Brian Kelley |datum13 = {{premijera|24|3|2024}} |datumHR13 = {{premijera|27|8|2025}} |sadržaj13 = Marge s djecom iz Osnovne škole Springfield odlazi u muzej na projekciju filma o kamenom dobu, no Bart i Milhouse ondje oštete izložak. Kad Milhouse dobije ulaznice za koncert, njegova majka Luann zabrani Bartu da ide s njim, što izazove svađu između nje i Marge. |naslov14 = Night of the Living Wage |redatelj14 = Chris Clements |scenarist14 = Cesar Mazariegos |datum14 = {{premijera|7|4|2024}} |datumHR14 = {{premijera|28|8|2025}} |naslov15 = Cremains of the Day |redatelj15 = Gabriel DeFrancesco |scenarist15 = John Frink |datum15 = {{premijera|21|4|2024}} |datumHR15 = {{premijera|1|9|2025}} |sadržaj15 = Kad Larry iznenada umre u Moeovu baru, Homer, Moe, Lenny i Carl odlaze na njegov sprovod i shvate da ga zapravo nisu poznavali, unatoč godinama provedenima zajedno. |naslov16 = The Tell-Tale Pants |redatelj16 = Steven Dean Moore |scenarist16 = Al Jean |datum16 = {{premijera|5|5|2024}} |datumHR16 = {{premijera|2|9|2025}} |sadržaj16 = Homer podere hlače i zamoli Marge da ih zakrpa, no ona se osjeća zanemareno i frustrirano te otkriva da hlače imaju rijedak detalj vrijedan tisuće dolara. Ne kaže mu ništa, proda hlače i potroši novac na sebe, ali je muči grižnja savjesti. U međuvremenu, Homer nosi trenirku na posao, što mu daje veću pokretljivost i omogućuje da spriječi nesreću, pa ga Burns nagradi odlaskom na bejzbol utakmicu. Kad Marge sazna gdje je, kupi si prsten, a oboje se kod kuće osjećaju krivima — Homer jer je nije pozvao, Marge jer skriva prsten. |naslov17 = The Tipping Point |redatelj17 = Matthew Nastuk |scenarist17 = J. Stewart Burns |datum17 = {{premijera|12|5|2024}} |datumHR17 = {{premijera|3|9|2025}} |sadržaj17 = Kad se Homer počne ljutiti zbog obaveznog ostavljanja napojnica, konobarici daje jedan dolar koji se greškom protumači kao 10.000 dolara. Postaje slavljen zbog svoje velikodušnosti iako si to ne može priuštiti, pa se navuče na pretjerano darivanje, sve dok ne ostane bez novca i ne može suočiti s obitelji. |naslov18 = Bart's Brain |redatelj18 = Mike Frank Polcino |scenarist18 = Dan Vebber |datum18 = {{premijera|19|5|2024}} |datumHR18 = {{premijera|4|9|2025}} |sadržaj18 = Bart proda dio djedove stare vojne opreme Hermanu u zamjenu za ljudski mozak u staklenci. Nakon što ga iskoristi za šalu u školi, mora se o njemu brinuti kao dio školskog projekta, a s vremenom se toliko veže uz mozak da mu daje osobnost. Obitelj se zabrine za Bartovu reputaciju jer se i nakon završetka projekta nastavlja ponašati kao da je mozak njegov prijatelj. Na misi ga javno proglasi svojim najboljim prijateljem, no etiketa sa staklenke otkriva identitet mozga, pa Bart dolazi k sebi i predaje mozak sveučilištu. }}</onlyinclude> ==Bilješke== {{notelist}} ==Izvori== {{izvori}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2023.]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2024.]] edo3t80r117qwmnvmlzgk28w79kers0 0 795423 7625100 7353821 2026-10-27T14:55:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625100 wikitext text/x-wiki {{infookvir poluotok | ime = Ras Siyyan | izvorno ime = | slika = ISS022-E-96465 - View of Djibouti (cropped to Ras Siyyan).jpg | opis slike = Satelitska snimka poluotoka | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Djibouti. LOC 92681502.jpg | bSize = 1000 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 75 | oLeft = 630 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = ''Siyyan'' na zemljovidu Bab-el-Mandeba | zemljovid2 = | zemljovid2_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = <!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--> | smještaj = | dz = DJI | tjesnac = [[Bab-el-Mandeb]] | ocean = | razdvaja = [[Crveno more]] i [[Adenski zaljev]] | površina = | površina ref = | duljina = 5 | duljina ref = | širina = 0,8 | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh_ref = | glavno naselje = | naselje_stan = | naselje_godina = | stanovništvo = | stan_godina = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Džibuti | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 10 | pushpin_label = | pushpin_label_position = right | bilješke = | zaštita = }} '''Ras Siyyan''' ili '''Ras Siyan''' je [[poluotok]] u [[Obock (regija)|regiji Obock]] u [[Džibuti]]ju, u tjesnacu [[Bab-el-Mandeb]] (između [[Crveno more|Crvenog mora]] i [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]), oko 20 [[Kilometar|km]] jugozapadno od otoka [[Perim]]. Poluotok se sastoji od crvenkastog [[Vulkan|vulkanskog brda dimenzija]] oko 1,2 x 0,5 km i visine 138 [[Metar|m]],<ref name="refa2">''[https://books.google.com/books?id=3jHUwGEbjNQC&pg=PA161&lpg=PA161 Sailing Directions (Enroute) - Red Sea and Persian Gulf],'' page 161. National Geospatial Intelligence Agency pub. 172. Accessed 2012-07-6.</ref> povezanog s kopnom niskom pješčanom prevlakom koja se proteže prema jugu oko 5 km, a širi se od 500 do 800 m.<ref name="pilot2">William James Lloyd Wharton, John Phillips (1900), ''[[iarchive:redseaandgulfad00admigoog|The Red Sea and Gulf of Aden Pilot]]'' page 230. Great Britain Hydrographic Offic.</ref> Vulkan Ras Siyyan trenutno je neaktivan, ali je zasigurno mlad, jer je eruptirao je kroz formaciju koraljnog grebena staru 21 000 godina.<ref name="persga">(2003-2004) ''Master Plan for the Isles des Sept Frères/Ras Siyyan and Godoria Marine Protected Area]''. [http://www.environnement.dj/Faires_proteges/master%2520plans/plan_gestion_iles_sept_freres.doc Draft, 2003-09] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; [http://www.persga.org/Files//Common/MPA/Site_Spicific_Master_Plan_Sept_Freres-Ras_Siyyan-Godoria.pdf Draft, 2004-05-21] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920230149/http://www.persga.org/Files//Common/MPA/Site_Spicific_Master_Plan_Sept_Freres-Ras_Siyyan-Godoria.pdf |date=20. rujna 2016. }}; . Regional Organization for the Conservation of the Environment of the Red Sea and Gulf of Aden (PERSGA)</ref> Zapadno od Ras Siyyana nalazi se plitki močvarni zaljev ili [[laguna]], širok oko 2,5 km, zaštićen sa sjeverne strane plitkim koraljnim sprudovima. Zaljev je obrubljen dijelovima [[Šuma mangrova|mangrova]] (''[[Avicennia marina]]''), unatoč malom dotoku slatke vode. Obilne morske trave (uglavnom vrste ''[[Halodule]]'' i ''[[Thalassia]]'') tvore velika korita u zaljevu, a [[morski psi]] se tamo razmnožavaju u listopadu.<ref name="persga" /> Izolirana bijela stijena, [[Rocher Siyyan]], leži u zaljevu oko 800 m jugozapadno od vulkanskog brda. Brdo Ras Siyyan ponekad se smatra sedmim od otoka Sedam braće ([[Sawabi]]); ostalih šest leži od oko 4,5 km do 14,5 km istočno. [[slika:Bab el Mandeb NASA with description.jpg|mini|lijevo|520px|Satelitska snimka Bab-el-Mandeba s oznakama]] {{clear|left}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Džibutiju]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crvenom moru (Afrika)]] [[Kategorija:Poluotoci Indijskog oceana (Afrika)]] ngd0wti435g3klty1x658pq63ekdshx 0 795437 7625007 7322781 2026-10-27T12:31:28Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rtovi Indijskog oceana|Rtovi Indijskog oceana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625007 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Ras Menheli | izvorno ime = | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|12.675623|43.464386|format=dms|display=inline, title}} | smještaj = | tjesnac = [[Bab-el-Mandeb]] | dz = JEM | more = [[Crveno more]] | ocean = [[Indijski ocean]] | razdvaja = | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Jemen | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} [[Datoteka:Bab_el_Mandeb_NASA_with_description.jpg|mini|280x280px|Područje Bab-el-Mandeb s opisom]] '''Ras Menheli''' je rt u [[Jemen|Jemenu]] na obali [[Bab-el-Mandeb|Bab-el-Mandeba]] blizu otoka [[Perim]].<ref name="EB 1878, 1792">{{cite EB9|mode=cs2|wstitle=Bab-el-Mandeb|volume=3|ref={{harvid|''EB''|1878}}|page=179}}</ref> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rtovi u Aziji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Jemenu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crvenom moru (Azija)]] [[Kategorija:Rtovi Indijskog oceana]] 7ahc09bez8y5szeq29yh27v5cpan6m8 7625011 7625007 2026-10-27T12:32:08Z Argo Navis 852 7625011 wikitext text/x-wiki {{infookvir rt | ime = Ras Menheli | izvorno ime = | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|12.675623|43.464386|format=dms|display=inline, title}} | smještaj = | tjesnac = [[Bab-el-Mandeb]] | dz = JEM | more = [[Crveno more]] | ocean = [[Indijski ocean]] | razdvaja = | vrh = | vrh_ref = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Jemen | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} [[Datoteka:Bab_el_Mandeb_NASA_with_description.jpg|mini|lijevo|300px|Područje Bab-el-Mandeb s opisom]] '''Ras Menheli''' je rt u [[Jemen|Jemenu]] na obali [[Bab-el-Mandeb|Bab-el-Mandeba]] blizu otoka [[Perim]].<ref name="EB 1878, 1792">{{cite EB9|mode=cs2|wstitle=Bab-el-Mandeb|volume=3|ref={{harvid|''EB''|1878}}|page=179}}</ref> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rtovi u Aziji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Jemenu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crvenom moru (Azija)]] [[Kategorija:Rtovi Indijskog oceana]] owtenvp6hs4jimzx56xbkazthy0flui 0 797017 7625180 7342711 2026-10-27T16:21:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7625180 wikitext text/x-wiki [[Slika:Aachen city hall Imperial Regalia replicas.jpg|mini|desno|200px|Replike carske regalije [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskog Carstva]], koje simboliziraju ''translatio imperii'' i vlast careva, izložene su u gradskoj vijećnici u [[Aachen]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]].]] [[Slika:Bav Regaliaaa.jpg|mini|desno|200px|Regalije nekadašnjih [[Kraljevina Bavarska|bavarskih kraljeva]], riznica palače Residenz u [[München]]u.]] [[Slika:Crown, Sword and Globus Cruciger of Hungary2.jpg|mini|desno|200px|Sveta [[kruna sv. Stjepana]] zajedno s ostalim regalijama..]] '''Regalije''' su skup [[amblem]]a, [[simbol]]a i predmeta koji označavaju kraljevski ili suvereni status, kao i prava, [[Povlastica|povlastice]] i prerogative koje uživa vladar, bez obzira na njegovu titulu. Izvorno se pojam odnosio na svečanu odjeću i ukrase monarha, no s vremenom je značenje prošireno te danas obuhvaća svaki oblik svečanog ili raskošnog odijevanja. Riječ potječe od latinskog izraza ''regalis'', što znači "kraljevski", a koji se izvodi iz imenice ''rex'', "[[kralj]]". U nekim se slučajevima koristi i u jednini – regale. == U apstraktnom smislu == {{glavni|Regalna prava}} Pojam se može odnositi na prava, prerogative i [[Povlastica|povlastice]] koje isključivo pripadaju [[Monarh|suverenu]], bez obzira na njegovu [[Naslov|titulu]] ([[car]], [[veliki vojvoda]] i dr.). Primjer takvog suverenog prava jest pravo [[Kovnica novca|kovanja]] novca, osobito onoga koji nosi lik vladara. U mnogim slučajevima, osobito u [[Feudalizam|feudalnim]] društvima i slabo centraliziranim državama, ta su se prava s vremenom smanjivala ili gubila, bilo dodjelama nižim [[vazal]]ima, bilo njihovim samovoljno preuzetim uzurpacijama. == Kraljevska odora, dodaci i prateća raskoš == Određeni [[amblem]]i, [[simbol]]i i predmeti koje posjeduju vladari predstavljaju vizualni izraz [[Carstvo|carskog]], [[Kraljevina|kraljevskog]] ili [[Suverenitet|suverenog]] dostojanstva. Neki od tih simbola dijele se s božanstvima, bilo da time označavaju ulogu boga ili božice kao vrhovnog vladara panteona (npr. Brahmanovo žezlo), bilo da smrtnim vladarima omogućuju poistovjećivanje ili povezivanje s božanskim autoritetom.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=The Coronation Regalia|url=https://www.royal.uk/coronation-regalia|access-date=2025-11-24|website=royal.uk|language=en}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=More than 100 Items in the British Royal Regalia Symbolize Power and Tradition Through the Ages|url=https://www.discovermagazine.com/more-than-100-items-in-the-british-royal-regalia-symbolize-power-and-47753|access-date=2025-11-24|last=Dapcevich|first=Madison|date=2025-06-30|website=discovermagazine.com|language=en}}</ref> Pojam "kraljevski nakit" obično se odnosi na predmete iz regalia zbirke koji se koriste kako bi uložili raskoš i svečanost prigodama poput [[Krunidba|krunidbi]]. Ti predmeti obično spajaju dragocjene materijale, umjetničku vrijednost te simbolično i povijesno značenje. Kraljevski dragulji mogli su biti ustanovljeni na početku određene dinastije, nakupljani tijekom stoljeća tradicije ili dodijeljeni kao potvrda zakonitosti vladara, primjerice od [[Papa|pape]] [[car]]u ili [[kalif]]u.<ref name=":3"/> Svaka kultura, pa čak i svaka [[monarhija]] ili [[dinastija]] unutar iste kulture, ima vlastite povijesne tradicije regalija, a neke posjeduju i posebne nazive za svoje kraljevske simbole. === Krune i pokrivala za glavu === * [[Kruna|krune]] i njihove varijante (dijadem, tijara) * ceremonijalna kapa u tradiciji britanske monarhije === Druga kraljevska odora i nakit === * armil — ceremonijalne narukvice * [[Krunidba|krunidbeni]] plašt od hermelina * [[rukavice]] * barmi (''Бармы'') ili barmas — odvojivi svileni ovratnik s ušivenim medaljonima od dragocjenog materijala, korišten u [[Velika Kneževina Moskva|moskovskoj tradiciji]] * [[Prsten (nakit)|prstenje]] — simbolizira "brak" monarha s državom (npr. [[dužd]] [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] s morem kao izvorom života države); ili služi kao [[pečat]]ni prsten, praktičan atribut pravne i zapovjedne vlasti === Ručni simboli vlasti === * [[kraljevska jabuka]]<ref name=":2"/> * [[žezlo]], uključujući francusku Ruku pravde (''Main de Justice'') * ceremonijalni buzdovan * [[mač]] — primjerice "Mač pravde", "Državni mač", "Mač milosrđa" (poznat i kao mač engleskog kralja [[Eduard III. Ispovjednik|Eduarda III.]])<ref name=":2"/> * druga oružja: [[bodež]] (u arapskim i indijskim tradicijama), [[koplje]] ili kraljevski [[kris]] (u malajskoj tradiciji) * pastirski štap i bič (simboli faraonske vlasti) * lepeza za tjeranje muha — u Japanu se vjeruje da nosi dio moći božice [[Amaterasu]] * pečati, poput Državnog nasljednog pečata, koji je predstavljao carsku vlast u Kini. === Drugi ručni simboli vlasti === Regalije mogu predstavljati i vrline, kvalitete ili dužnosti koje se očekuju od onoga tko ih nosi. Tako Carske regalije Japana, tzv. "Tri sveta blaga", uključuju:<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=The Three Sacred Treasures of Japan (History & Importance)|url=https://www.thecollector.com/three-sacred-treasures-japan/|access-date=2025-11-24|last=Gillham|first=Robin|date=2025-07-06|website=thecollector.com|language=en}}</ref> * mač ''Kusanagi'' – čuva se u svetištu Atsuta u [[Nagoja|Nagoji]]; simbolizira hrabrost * dragulj ili ogrlica od dragulja ''Yasakani no magatama'' – čuva se u [[Carska palača u Tokiju|Carskoj palači u Tokiju]]; simbolizira dobrotu, blagost * zrcalo ''Yata no kagami'' – nalazi se u svetištu Ise u [[Mie (prefektura)|prefekturi Mie]]; simbolizira mudrost Od 690. godine, predaja ovih predmeta caru od strane svećenika svetišta čini središnji dio ceremonije carevog ustoličenja. Budući da se ceremonija održava bez prisustva javnosti, regalije su tradicionalno vidljive samo caru i odabranim svećenicima, te ne postoje vjerodostojne fotografije ni crteži.<ref name=":1"/> === Krunidbeni pribor === Neki se simboli vlasti koriste ili predaju tijekom formalnih ceremonija ustoličenja ili [[Krunidba|krunidbi]]. Mogu biti povezani s dvorskim ili ceremonijalnim službama koje imaju pravo nositi ili predstavljati pojedine predmete, ponekad i na drugim državnim svečanostima, npr. na kraljevskim pogrebima.<ref name=":3"/> Takvi predmeti, s vlastitom ili bez vlastite [[simbol]]ike, mogu uključivati: * posuđe za pomazanje<ref name=":2"/> ** sveta ampula s krunidbenim uljem ** [[žlica]] za nanošenje ulja ** alternativno, u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] se koristi [[rog]] za pomazanje * [[Biblija]] na kojoj vladar polaže prisegu prilikom preuzimanja vlasti * kavez s pticom strnadicom, korišten u keltskim svečanostima * krunidbeni kamen, npr. [[Kamen iz Sconea]] ili Lia Fáil u irskoj tradiciji === Atributi pratilaca vladara === Osim samog suverena, određeni atributi, osobito krune, mogu biti dodijeljeni i bliskim članovima obitelji koji sudjeluju u kraljevskom ceremonijalu. Primjerice, u Norveškoj jedino [[kraljica supruga]] i [[prijestolonasljednik]] imaju pravo nositi takve atribute i dijeliti simboliku kraljevskog dostojanstva.<ref>{{Citiranje weba|title=The Royal House of Norway - The Royal Regalia|url=https://www.royalcourt.no/seksjon.html?tid=28696|access-date=2025-11-24|website=royalcourt.no|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20251205062801/https://www.royalcourt.no/seksjon.html?tid=28696|archive-date=5. prosinca 2025.|url-status=dead}}</ref> === Boje rezervirane za vladara === U [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] boja [[Purpur|tirijsko purpurna]], dobivena iz iznimno skupog [[Sredozemno more|mediteranskog]] [[Bodljikavi volak|morskog puža]], bila je strogo rezervirana za carski [[dvor]]. Kasnije se njezina uporaba proširila i na visoke dostojanstvenike, poput [[Rimski senat|rimskih senatora]], koji su na svojim [[toga]]ma nosili purpurne pruge, zbog čega se za njih koristio počasni naziv ''purpuratus''.<ref>{{Citiranje knjige|title=St Clair K (2016). The Secret Lives of Colour. London: John Murray. pp. 162–164. ISBN 978-1-4736-3081-9|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016.|isbn=9781473630819|location=London|pages=162–164|url=https://www.google.hr/books/edition/_/v3ZujwEACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> U kasnom [[Carska Kina|Carstvu Kine]] žuta boja bila je isključivo carskim prerogativom, jer je imala višestruko simboličko značenje. Žuta je simbolizirala [[zlato]], dakle bogatstvo i moć. U kineskoj kozmologiji žuta predstavlja središte, što je odgovaralo caru kao središtu svemira. Zbog toga je svima osim caru bilo zabranjeno nositi odjeću potpuno žute boje, iako je djelomična uporaba žute bila dopuštena.<ref>{{Citiranje weba|title=The Emperor’s Colour: Yellow in Chinese Porcelain|url=https://www.marklittler.com/the-emperors-colour-yellow-in-chinese-porcelain/|access-date=2025-11-24|last=Littler|first=Mark|date=2025-01-22|website=marklittler.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Why Did Chinese Emperors Wear Yellow?|url=https://www.thechinajourney.com/why-did-chinese-emperors-wear-yellow/|access-date=2025-11-24|date=2025-08-31|website=thechinajourney.com|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Regalije (slobodno zidarstvo)]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Monarhija]] 3hskwzlcytdjabpdniqilqtt2dbfnpl 0 798589 7625010 7354596 2026-10-27T12:32:01Z Croxyz 205325 7625010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Prvi Splićanin | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = dokumentarno igrana | žanr = povijesni | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = [[Božidar Domagoj Burić]] | redatelj = Božidar Domagoj Burić | glumci = [[Amar Bukvić]]<br>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]<br>[[Slavko Sobin]]<br>[[Marko Cindrić]]<br>[[Krešimir Mikić]]<br>[[Dragan Despot]] | pripovjedač = | glazba = Božidar Domagoj Burić | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[latinski jezik|latinski]]<br>[[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 5 | popis_epizoda = | producent = Marko Kaić<br>Miro Mioč | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 min. | produkcijska_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]] | tv_kuća = [[HRT – HTV 1]] | početak_serije = {{Premijera|||2026|l}} | kraj_serije = <!--- {{Finale|||2026|l}} ---> | povezano = [[Dioklecijan (2026.)|Dioklecijan]] (film) | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Prvi Splićanin''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] nadolazeća dokumentarno-igrana televizijska serija u produkciji [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]], posvećena životu i vladavini rimskog cara [[Dioklecijan|Dioklecijana]] te povijesnom i društvenom kontekstu kasnoantičkog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] krajem [[3. stoljeće|3. stoljeća]]. Serija je razvijena i realizirana paralelno s igranim filmom ''[[Dioklecijan (2026.)|Dioklecijan]]'' te s njim čini jedinstveni audiovizualni projekt HRT-a. Serija kombinira dokumentarne elemente s igranim prizorima, u kojima povijesne događaje tumače glumci, dok se širi povijesni kontekst objašnjava kroz naraciju. Prikazivanje je najavljeno za 2026. godinu nakon filma. == Sadržaj == Serija obrađuje ključne etape Dioklecijanova života, od vojne karijere i dolaska na vlast, preko reformi Rimskog Carstva i uvođenja [[Tetrarhija|tetrarhije]], do abdikacije i povlačenja u palaču u [[Salona|Saloni]] i [[Split|Splitu]]. Poseban naglasak stavljen je na političke, vojne i društvene okolnosti kasnoantičkog razdoblja te na utjecaj Dioklecijanove vladavine na razvoj istočnojadranskog prostora. Dokumentarni dijelovi serije dopunjeni su igranim rekonstrukcijama ključnih događaja, snimljenima s istom glumačkom postavom i produkcijskim pristupom kao i igrani film. == Produkcija == Seriju je režirao i prema vlastitom scenariju realizirao [[Božidar Domagoj Burić]], koji potpisuje i glazbu. Producenti su [[Marko Kaić]] i [[Miro Mioč]], dok je direktor fotografije [[Branko Cahun]]. Dokumentarno-igrani dijelovi snimani su istodobno s igranim filmom ''Dioklecijan'', koristeći iste scenografske setove, kostimografiju i produkcijsku infrastrukturu. Igrane scene snimane su na lokacijama diljem [[Hrvatska|Hrvatske]], dok su dokumentarne sekvence djelomično realizirane i u inozemstvu, uključujući [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Italija|Italiju]] i [[Francuska|Francusku]]. U seriji sudjeluje veći broj glumaca i statista, a produkcija se ubraja među najzahtjevnije dokumentarno-igrane projekte u povijesti HRT-a. == Jezik == Za razliku od igranog filma, koji je u cijelosti snimljen na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], serija ''Prvi Splićanin'' kombinira latinske dijaloge u igranim rekonstrukcijama s naracijom i stručnim komentarima na hrvatskom jeziku, čime je sadržaj prilagođen televizijskoj publici. [[Kategorija:Hrvatske dokumentarne serije]] p9sgh4w5lw9qprl7bo9tfbhemj9btor 7625012 7625010 2026-10-27T12:32:08Z Croxyz 205325 Croxyz premješta stranicu [[Prvi splićanin]] na [[Prvi Splićanin]] 7625010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Prvi Splićanin | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = dokumentarno igrana | žanr = povijesni | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = [[Božidar Domagoj Burić]] | redatelj = Božidar Domagoj Burić | glumci = [[Amar Bukvić]]<br>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]<br>[[Slavko Sobin]]<br>[[Marko Cindrić]]<br>[[Krešimir Mikić]]<br>[[Dragan Despot]] | pripovjedač = | glazba = Božidar Domagoj Burić | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[latinski jezik|latinski]]<br>[[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 5 | popis_epizoda = | producent = Marko Kaić<br>Miro Mioč | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 min. | produkcijska_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]] | tv_kuća = [[HRT – HTV 1]] | početak_serije = {{Premijera|||2026|l}} | kraj_serije = <!--- {{Finale|||2026|l}} ---> | povezano = [[Dioklecijan (2026.)|Dioklecijan]] (film) | web_stranica = | imdb_id = }} '''''Prvi Splićanin''''' je [[Hrvatska|hrvatska]] nadolazeća dokumentarno-igrana televizijska serija u produkciji [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]], posvećena životu i vladavini rimskog cara [[Dioklecijan|Dioklecijana]] te povijesnom i društvenom kontekstu kasnoantičkog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] krajem [[3. stoljeće|3. stoljeća]]. Serija je razvijena i realizirana paralelno s igranim filmom ''[[Dioklecijan (2026.)|Dioklecijan]]'' te s njim čini jedinstveni audiovizualni projekt HRT-a. Serija kombinira dokumentarne elemente s igranim prizorima, u kojima povijesne događaje tumače glumci, dok se širi povijesni kontekst objašnjava kroz naraciju. Prikazivanje je najavljeno za 2026. godinu nakon filma. == Sadržaj == Serija obrađuje ključne etape Dioklecijanova života, od vojne karijere i dolaska na vlast, preko reformi Rimskog Carstva i uvođenja [[Tetrarhija|tetrarhije]], do abdikacije i povlačenja u palaču u [[Salona|Saloni]] i [[Split|Splitu]]. Poseban naglasak stavljen je na političke, vojne i društvene okolnosti kasnoantičkog razdoblja te na utjecaj Dioklecijanove vladavine na razvoj istočnojadranskog prostora. Dokumentarni dijelovi serije dopunjeni su igranim rekonstrukcijama ključnih događaja, snimljenima s istom glumačkom postavom i produkcijskim pristupom kao i igrani film. == Produkcija == Seriju je režirao i prema vlastitom scenariju realizirao [[Božidar Domagoj Burić]], koji potpisuje i glazbu. Producenti su [[Marko Kaić]] i [[Miro Mioč]], dok je direktor fotografije [[Branko Cahun]]. Dokumentarno-igrani dijelovi snimani su istodobno s igranim filmom ''Dioklecijan'', koristeći iste scenografske setove, kostimografiju i produkcijsku infrastrukturu. Igrane scene snimane su na lokacijama diljem [[Hrvatska|Hrvatske]], dok su dokumentarne sekvence djelomično realizirane i u inozemstvu, uključujući [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Italija|Italiju]] i [[Francuska|Francusku]]. U seriji sudjeluje veći broj glumaca i statista, a produkcija se ubraja među najzahtjevnije dokumentarno-igrane projekte u povijesti HRT-a. == Jezik == Za razliku od igranog filma, koji je u cijelosti snimljen na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], serija ''Prvi Splićanin'' kombinira latinske dijaloge u igranim rekonstrukcijama s naracijom i stručnim komentarima na hrvatskom jeziku, čime je sadržaj prilagođen televizijskoj publici. [[Kategorija:Hrvatske dokumentarne serije]] p9sgh4w5lw9qprl7bo9tfbhemj9btor 0 798592 7625086 7623709 2026-10-27T14:32:32Z Labud222 324086 7625086 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Dječja pjesma Eurovizije 2026. |ime_izvornik = Junior Eurovision Song Contest 2026 |slogan = |slogan_izvornik = |slika = <!-- logo --> |veličina_slike = |slika_opis = <!-- nadnevci --> |polufinale1 = |polufinale2 = |finale = 24. listopada 2026. |voditelji = <!-- ili |voditelj= --> |dirigent = |redatelj = |domaćin = [[Malta Fairs & Conventions Centre]] |mjesto = [[Ta' Qali]], [[Malta]] |pobjednik = {{Z+X|ARM}} <br> »[[Boo! (pjesma)|Boo!]]« <!-- prije službenog popisa sudionica --> |preliminarno_sudionica = |preliminarno_debi = |preliminarno_povratak = |preliminarno_povlačenje = <!-- nakon službenog popisa --> |sudionice = 16 |debi = |povratak = |povlačenje = {{Z+X|AZE}} <br> {{Z+X|HRV}} |glasovanje = |mapa = JESC 2026 Map 2.svg |legenda = <!-- kronologija --> |sljedeća = [[Dječja pjesma Eurovizije 2027.|2027.]] |prijethodna = [[Dječja pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] |naticanje = }} '''Dječja pjesma Eurovizije 2026.''' bila je 24. izdanje [[Dječja pjesma Eurovizije|Dječje pjesme Eurovizije]]. == Popis zemalja sudionica == Da bi neka zemlja mogla biti kvalificirana za potencijalno sudjelovanje na Dječjoj pjesmi Eurovizije, mora biti aktivna članica [[EBU|EBU-a]]. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" | Država !Emiter ! scope="col" | Izvođač ! scope="col" | Naziv pjesme ! scope="col" | Jezik ! scope="col" | Prijevod na hrvatski ! scope="col" | Skladatelj(i) ! scope="col" | {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ALB}} |RTSH |Eslin Kurti |»Kërce me mua« |[[Albanski jezik|Albanski]] |»Pleši sa mnom« |Enis Mullaj, Eriona Rushiti | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Eslin Kurti – Albania {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/eslin-kurti/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ARM}} |AMPTV |Naré |»Boo!« |[[Armenski jezik|Armenski]], engleski |»Bu!« |Grigor Kyokchyan, Lilit Navasardyan | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Naré – Armenia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/nare/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|CYP}} |CyBC |Harry Georgiou |»Who I Can Be« |Grčki, engleski |»Tko mogu biti« |Anna-Klara Folin, Laurell Barker, Nathalie Brydolf, Thomas Stengaard, Victoria Chalkitis | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Harry Georgiou – Cyprus {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/harry-georgiou/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|FRA}} |France Télévisions |Alec |»Comment tu vas?« |[[Francuski jezik|Francuski]] |»Kako si?« |Alec Burette, Malory Legardinier | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Alec – France {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/alec/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|GEO}} |GPB |Davit Lomidze |»Sun on the Rooftops« |[[Gruzijski jezik|Gruzijski]] |»Sunce na krovovima« |Giorgi Kukhianidze, Irina Sanikidze | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Davit Lomidze – Georgia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/davit-lomidze/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|IRL}} |TG4 |Caleb Kirwan i Naomi Gribben |»Níos láidre« |[[Irski jezik|Irski]] |»Snažnije« |Ben Pyne, Larissa Tormey, Remy Borsboom, Shauna Carrick | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Caleb Kirwan & Naomi Gribben – Ireland {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/caleb-kirwan-naomi-gribben/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ITA}} |RAI |Matteo Trullu |»Che cos'è l'amore?« |[[Talijanski jezik|Talijanski]] |»Što je to ljubav?« |Fabio Zanolini, Gregorio Castellani, Luca Faccini | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Matteo Trullu – Italy {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/matteo/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MLT}} |PBS |Beppe |»Blue Bird« |[[Engleski jezik|Engleski]] |»Plava ptica« |Beppe Caruana, Matthew Caruana, Matthew James Borg, Matthew Mercieca | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Beppe – Malta {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/beppe/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MNE}} |RTCG |Mija Vujović |»Muzika nas spaja« |[[Crnogorski jezik|Crnogorski]] |— |Marko Kon, Vasilije Čolan | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Mija Vujović – Montenegro {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/mija-vujovic/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|NED}} |AVROTROS |Maria |»Stronger Together« |Nizozemski, engleski |»Snažniji zajedno« |Mell Jonk, Ton Dijkman | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Maria – Netherlands {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/maria/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MKD}} |MRT |Ana Stojanoska |»Idnata jas« |[[Makedonski jezik|Makedonski]] |»Buduća ja« |Ilcho Nechovski, Nikola Micevski | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Ana Stojanoska – North Macedonia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/ana-stojanoska/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|POL}} |TVP |Wiktor Sas |»Gravity« |Poljski, engleski |»Gravitacija« |Antoni Alagierski, Małgorzata Uściłowska, Mikołaj Maciej Trybulec, Ulrich Harrison | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Wiktor Sas – Poland {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/wiktor-sas/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|POR}} |RTP |Salvador Rio |»Alma« |[[Portugalski jezik|Portugalski]] |»Duša« |Diogo Piçarra | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Salvador Rio – Portugal {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/salvador-rio/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|SMR}} |SMRTV |Violamarie |»Ruota panoramica« |Talijanski, engleski |»Panoramski kotač« |Denny Montesi, Emilio Munda, Piero Romitelli | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Violamarie – San Marino {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/violamarie/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ESP}} |RTVE |Lucas Paulano |»Cuore bello (te quiero, te quiero)« |[[Španjolski jezik|Španjolski]] |»Lijepo srce (volim te, volim te)« |Blas Cantó, Carlos Almazán, Daniel Ángelo Ortega, Lucas Paulano | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Lucas Paulano – Spain {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/lucas-paulano/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|UKR}} |Suspilne |Erika Kolesnichenko |»Not a Lullaby« |Ukrajinski, engleski |»Nije uspavanka« |Svitlana Tarabarova | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Erika Kolesnichenko – Ukraine {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/erika-kolesnichenko/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Dječja pjesma Eurovizije]] j2nvvxwm8e86vnloxijkv2gjemmbcx2 7625219 7625086 2026-10-27T16:59:11Z Croxyz 205325 /* Popis zemalja sudionica */ 7625219 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Dječja pjesma Eurovizije 2026. |ime_izvornik = Junior Eurovision Song Contest 2026 |slogan = |slogan_izvornik = |slika = <!-- logo --> |veličina_slike = |slika_opis = <!-- nadnevci --> |polufinale1 = |polufinale2 = |finale = 24. listopada 2026. |voditelji = <!-- ili |voditelj= --> |dirigent = |redatelj = |domaćin = [[Malta Fairs & Conventions Centre]] |mjesto = [[Ta' Qali]], [[Malta]] |pobjednik = {{Z+X|ARM}} <br> »[[Boo! (pjesma)|Boo!]]« <!-- prije službenog popisa sudionica --> |preliminarno_sudionica = |preliminarno_debi = |preliminarno_povratak = |preliminarno_povlačenje = <!-- nakon službenog popisa --> |sudionice = 16 |debi = |povratak = |povlačenje = {{Z+X|AZE}} <br> {{Z+X|HRV}} |glasovanje = |mapa = JESC 2026 Map 2.svg |legenda = <!-- kronologija --> |sljedeća = [[Dječja pjesma Eurovizije 2027.|2027.]] |prijethodna = [[Dječja pjesma Eurovizije 2025.|2025.]] |naticanje = }} '''Dječja pjesma Eurovizije 2026.''' bila je 24. izdanje [[Dječja pjesma Eurovizije|Dječje pjesme Eurovizije]]. == Popis zemalja sudionica == Da bi neka zemlja mogla biti kvalificirana za potencijalno sudjelovanje na Dječjoj pjesmi Eurovizije, mora biti aktivna članica [[EBU|EBU-a]]. {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" | Država !Emiter ! scope="col" | Izvođač ! scope="col" | Naziv pjesme ! scope="col" | Jezik ! scope="col" | Prijevod na hrvatski ! scope="col" | Skladatelj(i) ! scope="col" | {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ALB}} |RTSH |Eslin Kurti |»Kërce me mua« |[[Albanski jezik|albanski]] |»Pleši sa mnom« |Enis Mullaj, Eriona Rushiti | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Eslin Kurti – Albania {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/eslin-kurti/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ARM}} |AMPTV |Naré |»Boo!« |[[Armenski jezik|armenski]], [[engleski]] |»Bu!« |Grigor Kjokčjan, Lilit Navasardjan | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Naré – Armenia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/nare/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|CYP}} |CyBC |Harry Georgiou |»Who I Can Be« |[[grčki]], [[engleski]] |»Tko mogu biti« |Anna-Klara Folin, Laurell Barker, Nathalie Brydolf, Thomas Stengaard, Victoria Chalkitis | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Harry Georgiou – Cyprus {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/harry-georgiou/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|FRA}} |France Télévisions |Alec |»Comment tu vas?« |[[Francuski jezik|francuski]] |»Kako si?« |Alec Burette, Malory Legardinier | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Alec – France {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/alec/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|GEO}} |GPB |Davit Lomidze |»Sun on the Rooftops« |[[Gruzijski jezik|gruzijski]] |»Sunce na krovovima« |Giorgi Kuhianidze, Irina Sanikidze | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Davit Lomidze – Georgia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/davit-lomidze/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|IRL}} |TG4 |Caleb Kirwan i Naomi Gribben |»Níos láidre« |[[Irski jezik|irski]] |»Snažnije« |Ben Pyne, Larissa Tormey, Remy Borsboom, Shauna Carrick | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Caleb Kirwan & Naomi Gribben – Ireland {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/caleb-kirwan-naomi-gribben/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ITA}} |RAI |Matteo Trullu |»Che cos'è l'amore?« |[[Talijanski jezik|talijanski]] |»Što je to ljubav?« |Fabio Zanolini, Gregorio Castellani, Luca Faccini | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Matteo Trullu – Italy {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/matteo/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MLT}} |PBS |Beppe |»Blue Bird« |[[Engleski jezik|engleski]] |»Plava ptica« |Beppe Caruana, Matthew Caruana, Matthew James Borg, Matthew Mercieca | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Beppe – Malta {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/beppe/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MNE}} |RTCG |Mija Vujović |»Muzika nas spaja« |[[Crnogorski jezik|crnogorski]] |— |Marko Kon, Vasilije Čolan | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Mija Vujović – Montenegro {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/mija-vujovic/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|NED}} |AVROTROS |Maria |»Stronger Together« |[[nizozemski]], [[engleski]] |»Snažniji zajedno« |Mell Jonk, Ton Dijkman | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Maria – Netherlands {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/maria/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|MKD}} |MRT |Ana Stojanoska |»Idnata jas« |[[Makedonski jezik|makedonski]] |»Buduća ja« |Ilcho Nečovski, Nikola Micevski | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Ana Stojanoska – North Macedonia {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/ana-stojanoska/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|POL}} |TVP |Wiktor Sas |»Gravity« |[[poljski]], [[engleski]] |»Gravitacija« |Antoni Alagierski, Małgorzata Uściłowska, Mikołaj Maciej Trybulec, Ulrich Harrison | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Wiktor Sas – Poland {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/wiktor-sas/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|POR}} |RTP |Salvador Rio |»Alma« |[[Portugalski jezik|portugalski]] |»Duša« |Diogo Piçarra | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Salvador Rio – Portugal {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/salvador-rio/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|SMR}} |SMRTV |Violamarie |»Ruota panoramica« |[[talijanski]], [[engleski]] |»Panoramski kotač« |Denny Montesi, Emilio Munda, Piero Romitelli | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Violamarie – San Marino {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/violamarie/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|ESP}} |RTVE |Lucas Paulano |»Cuore bello (te quiero, te quiero)« |[[Španjolski jezik|španjolski]] |»Lijepo srce (volim te, volim te)« |Blas Cantó, Carlos Almazán, Daniel Ángelo Ortega, Lucas Paulano | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Lucas Paulano – Spain {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/lucas-paulano/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left; font-weight: normal;" | {{Z+X|UKR}} |Suspilne |Erika Kolesničenko |»Not a Lullaby« |[[ukrajinski]], [[engleski]] |»Nije uspavanka« |Svitlana Tarabarova | align="center" | <ref>{{Cite web |title=Erika Kolesnichenko – Ukraine {{!}} Malta 2026 |url=https://junior.eurovision.com/malta-2026/participants/erika-kolesnichenko/ |access-date=2026-10-05 |website=junior.eurovision.com |publisher=EBU}}</ref> |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Dječja pjesma Eurovizije]] 0nhl9lawd73jiifxylugd33snbu19jf 4 799308 7625076 7624286 2026-10-27T14:16:23Z JSandukan Mladi 332590 /* Luka Aničić */ Odgovor 7625076 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice/zaglavlje}} == Novi zahtjevi == === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''U članak je dodano otprilike 50ak izvora i tekst je dodatno obrađen. Da li treba još dodatno urediti i ako treba da li bi mi mogli pojasniti što konkretno i kako? Lijep pozdrav, Ivan''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (17:19, 2. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}} po drugi put: kao i prošli, većina teksta i dalje nije pokrivena izvorima. Upute za pravilno navođenje izvora nalaze se u predlošku na vrhu članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:24, 2. siječnja 2026. (CET) ::Kako potkrijepiti izvorom/argumentom koji se ne nalazi na internetu već u fizičkom obliku? [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 14:33, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je završen i potpun sa svim podacima poveznaih s temom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (09:59, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije uređen u stilu i po shemi Wikipedijinih članaka. Upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka, a uputno je proći i uvodni tečaj iz poruke dobrodošlice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:57, 3. siječnja 2026. (CET) === Lemuralije === <small><span class=plainlinks>[[Lemuralije]] • [[Razgovor:Lemuralije|razgovor]] • [[Nacrt:Lemuralije|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Lemuralije|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Lemuralije}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premjestiti u glavnu knjigu. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (13:25, 3. siječnja 2026. (CET)) —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 13:25, 3. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Wikipedija ne može sama sebi biti izvor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 3. siječnja 2026. (CET) ::Hvala @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] na odgovoru. Pamtim za ubuduće. Obrisan je wiki izvor, obzirom text ima dovoljno izvora. Molim kad stignete ponovo provjeriti ima li još nedostataka za objavu u glavni prostor [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 19:41, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je potpun sa svim podacima relevantnim s naslovom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (11:23, 4. siječnja 2026. (CET)) === Zrinka Jajić === <small><span class=plainlinks>[[Zrinka Jajić]] • [[Razgovor:Zrinka Jajić|razgovor]] • [[Nacrt:Zrinka Jajić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zrinka Jajić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zrinka Jajić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zrinka Jajić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanZg22&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Biografija - reference postojeće kao i aktivna lista publikacija - pisan u stilu biografije - prema Wiki uputama - molim objavu i premještanje iz Nacrta u Stranicu vidljivu na Wikipediji''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanZg22}} (13:30, 5. siječnja 2026. (CET)) :{{Riješeno}} @[[Suradnik:IvanZg22|IvanZg22]], moglo bi se još malo skratiti neke dijelove, nije sve iz CV-a toliko zanimljivo ljudima koji čitaju enciklopedijske članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:18, 5. siječnja 2026. (CET) === Romanis Pontificibus === <small><span class=plainlinks>[[Romanis Pontificibus]] • [[Razgovor:Romanis Pontificibus|razgovor]] • [[Nacrt:Romanis Pontificibus|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Romanis Pontificibus|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Romanis Pontificibus}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Romanis Pontificibus}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpNewTitle={{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''je li sada ispunja kriterije ili treba još doraditi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (23:23, 7. siječnja 2026. (CET)) :{{S|Tmatic01}} Mislim da bi dugački navod prijevoda trebalo ukloniti zbog autorskih prava. Ako nigdje eksplicitno ne piše da su se njih odrekli, podrazumijeva se zaštita. Taj tekst bi inače bio za [[:s:|Wikiizvor]], no i tamo idu samo slobodni tekstovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:36, 7. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Da, to možemo maknuti, a mislim da može u Wikizvor jer je tekst star barem 50 godina i službeni je dokument crkve [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 23:43, 7. siječnja 2026. (CET) :::Prema onom što nalazim na webu, @[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]], i onom što mi je izbacio Google AI, sve što je objavio Vatikan ulazi u javnu domenu 70 godina nakon smrti imenovanog autora odn. 70 godina od prvog objavljivanja ako autor nije imenovan. To se u Vatikanu odnosi i na zakone ([[:c:Commons:Copyright_rules_by_territory/Vatican_City]]). Prijevodi se pak računaju kao originalna djela pa idu po svojemu ''satu''. Najsigurnije ti je dodati vanjsku poveznicu na taj tekst i onda nemamo briga. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:52, 8. siječnja 2026. (CET) ::::evo jesam i dodao sam još jednu poveznicu [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:45, 8. siječnja 2026. (CET) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (16:25, 8. siječnja 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Nacrt:Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještanje u glavni prostor, i molim da dodate podnaslov Umjetnička instalacija u Hrvatskoj. Hvala! —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 11:53, 9. siječnja 2026. (CET)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:53, 9. siječnja 2026. (CET)) === Karlo Dieneš === <small><span class=plainlinks>[[Karlo Dieneš]] • [[Razgovor:Karlo Dieneš|razgovor]] • [[Nacrt:Karlo Dieneš|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Karlo Dieneš|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Karlo Dieneš}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Karlo Dieneš}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpNewTitle={{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Domagoj+Maratovi%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeno je jedanaest bilješki s izvorima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Domagoj Maratović}} (21:06, 12. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''javno postavljanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (14:01, 14. siječnja 2026. (CET)) === Sveučilište Algebra Bernays === <small><span class=plainlinks>[[Sveučilište Algebra Bernays]] • [[Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays|razgovor]] • [[Nacrt:Sveučilište Algebra Bernays|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Sveučilište Algebra Bernays|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpNewTitle={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Akademisk321&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 19. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Tekst članka je dovršen i usklađen sa smjernicama uređivanja.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Akademisk321}} (09:22, 19. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (01:40, 3. veljače 2026. (CET)) === Nikola Aleksić === <small><span class=plainlinks>[[Nikola Aleksić]] • [[Razgovor:Nikola Aleksić|razgovor]] • [[Nacrt:Nikola Aleksić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nikola Aleksić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nikola Aleksić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nikola Aleksić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpNewTitle={{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-88828-0&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''uređen članak koji ga definira kao pisca kao glavno zanimanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-88828-0}} (14:07, 9. veljače 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (19:00, 13. veljače 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Dodala bih pod ime članka kroz Wikidata stavku kratki opis “Umjetnička instalacija”, ali mi to sada kroz Nacrt nije dostupna opcija. Ili molim javite primjedbe.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:20, 15. veljače 2026. (CET)) === Reza Pahlavi === <small><span class=plainlinks>[[Reza Pahlavi]] • [[Razgovor:Reza Pahlavi|razgovor]] • [[Nacrt:Reza Pahlavi|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Reza Pahlavi|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Reza Pahlavi}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Reza Pahlavi}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpNewTitle={{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Walter9&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je dorađen i dopunjen, dodani su izvori i izbačeni su subjektivni stavovi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Walter9}} (16:48, 17. veljače 2026. (CET)) === Domagoj Ćorić === <small><span class=plainlinks>[[Domagoj Ćorić]] • [[Razgovor:Domagoj Ćorić|razgovor]] • [[Nacrt:Domagoj Ćorić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Domagoj Ćorić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Domagoj Ćorić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Domagoj Ćorić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpNewTitle={{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:BIVU%C5%A0101&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 20. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Draft je spreman za objavu. Link na draft: [[Nacrt:Domagoj Ćorić]]''<br /> Hvala. {{Suradnik|BIVUŠ101}} (09:31, 20. veljače 2026. (CET)) :Draft ne bi bio spreman za objavu sve i da nije predložen za brisanje. Ovakav stil pisanja vidio sam u nekoliko nedavnih članaka, je li to pisao AI? Za političare i političare u usponu imamo [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:30, 20. veljače 2026. (CET) ::Hvala na komentaru! Draft nije pisao nikakav AI, o stilu pisanja dosta subjektivno je raspravljati, sve je pisano prema relevantnim podatcima, o tome jesu li političari ili ne u usponu nije na meni da dajem osobnu kvalifikaciju, no vratimo se na sadržaj, smatram da je osoba relevantan čimbenik političkog i društvenog života u Osječko-baranjskoj županiji s jasno potkrijepljenim javnim i državnim podatcima i referencama, ukoliko ima nešto za dodati ili poboljšati molim da navedete? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:40, 20. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Zbog naših Uvjeta upotrebe, možete li se još izjasniti o vezama s dotičnim, kao i mogućem sukobu interesa? Kažem, u zadnje vrijeme često viđamo PR stil i format kao u ovom članku, a nije od istih suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Hvala na komentaru! Želim jasno naglasiti da nemam nikakvih osobnih ni profesionalnih interesa u pisanju ovog članka niti bilo kakve veze, niti je ovo Pr članak...Svi podaci su temeljeni na isključivo provjerljivim sekundarnim izvorima od medija, izjava, državnih stranica, a stil članaka uvijek se može prilagoditi i uskladiti s enciklopedijskim tonom. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:02, 20. veljače 2026. (CET) :::Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Članak je plitak, u puno riječi saznamo nešto o liku, a malo o djelu. '''''Aktivno''''' sudjelovanje, '''''obnašanje''''' dužnosti, (...) – to vam je sve za CV, a ne za enciklopediju. Nacrt čak ni formom ne odgovara wikipedijskom članku pa sve i da su zadovoljeni kriteriji za nj ne bi bilo mjesta u glavnom prostoru. Vrhovni zakon o kriterijima [[WP:KR]] još će vam reći da pokrivenost izvorima ne znači usputna spominjanja i agencijske vijesti. Izvori se značajno trebaju baviti osobom, što onda ne uključuje površne hvalospjeve nego i kritički, odmaknuti odnos. Ovo što imamo jest {{tl|rad obožavatelja}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:15, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Ne slažem se sa navedenim, članak je naveden s obzirom na sve javno dostupne podatke, javne kritike, kontroverze i preispitivanja nisu javno dostupne, pa s obzirom na to kao netko tko je objektivno obradio dotičnu osobu osobno sam mišljenja da je sadržajno itekako jasno pisano uz navedeno kako interno stranačko tako i institucionalno djelovanje uz više od 30 označenih izvora. Ukoliko imate nekakav prijedlog za uređivanje slobodno stojim na raspolaganju, no smatram da stranica zaslužuje glavni page. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:04, 23. veljače 2026. (CET) === Bruno Šantek === <small><span class=plainlinks>[[Bruno Šantek]] • [[Razgovor:Bruno Šantek|razgovor]] • [[Nacrt:Bruno Šantek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Bruno Šantek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Bruno Šantek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Bruno Šantek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Bruno Šantek}}&wpNewTitle={{urlencode:Bruno Šantek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bruno+%C5%A0antek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 23. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Odavno pokušao popraviti sve nedostatke, nisam dobio nikakav odgovor. (Zatraženo: 15. ožujak 2025. Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bruno Šantek}} (21:43, 23. veljače 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 26. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (18:00, 26. veljače 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] Moja bi preporuka bila da se o članovima skupine koji sami nemaju i samostalnu karijeru (s objavljenim albumima, prema [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]) napiše crtica u članku [[Daleka obala]]. U [[Nacrt:Zoran Ukić]] više od 3/4 sadržaja tiče se Daleke obale. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:06, 26. veljače 2026. (CET) ::Hvala na prijedlogu i sugestiji. ::Dodatno sam prikupio relevantne izvore koji potvrđuju profesionalni angažman i značaj Zorana Ukića u glazbenoj karijeri. ::Uključujem njihove linkove: ::* Zoran Ukić je registriran autor u bazi HDS ZAMP, gdje se navodi kao autor glazbe i teksta za brojne pjesme (<nowiki>https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133103557</nowiki>). :contentReference[oaicite:9]{index=9} ::* Medijski tekstovi potvrđuju da je osnovao i vodio bend Diogen nakon rada u Dalekoj obali i The Obali (Slobodna Dalmacija): ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283</nowiki> :contentReference[oaicite:10]{index=10} ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779</nowiki> :contentReference[oaicite:11]{index=11} ::* Članak i diskografija benda Diogen su zabilježeni i na CMC portalu (<nowiki>https://cmc.com.hr/grupa-diogen-predstavlja-novi-istoimeni-singl-spot/</nowiki>) :contentReference[oaicite:12]{index=12} ::* Debi album benda Diogen, , dostupan je na vinilu i objavljen je u medijima (<nowiki>https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/</nowiki>) :contentReference[oaicite:13]{index=13} ::* Zvanični Croatia Records portal potvrđuje singlove i video spotove benda Diogen (<nowiki>https://crorec.net/novosti/diogen-snimili-spot-za-singl-kralj-ceste/</nowiki>) :contentReference[oaicite:14]{index=14} ::* Engleski Wikipedia članak o Dalekoj obali navodi članstvo u sastavu (<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Daleka_obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:15]{index=15} ::* Francuski Wikipedia članak o The Obala potvrđuje angažman i u tom projektu (<nowiki>https://fr.wikipedia.org/wiki/The_Obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:16]{index=16} ::Na temelju toga smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti i pouzdanosti izvora. Molim povratnu informaciju koje dodatne prilagodbe su potrebne. Hvala. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:07, 27. veljače 2026. (CET) ::Poštovani, ::zahvaljujem na Vašim prethodnim sugestijama. U međuvremenu sam dopunio članak dodatnim informacijama i izvorima. ::Dodao sam podatke o članstvu u HDS ZAMP-u te proširio diskografiju s albumima sa sastavima Daleka obala, The Obala i Diogen. ::Ako su potrebne još neke izmjene ili dodatni izvori, molim Vas da mi javite kako bih članak mogao dodatno uskladiti s pravilima Wikipedije. ::Hvala na pomoći i srdačan pozdrav. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 15:43, 7. ožujka 2026. (CET) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (11:23, 28. veljače 2026. (CET)) === Dražen_Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen_Jergović]] • [[Razgovor:Dražen_Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen_Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen_Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen_Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen_Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeni su izvori u članku''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (15:01, 4. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (11:10, 6. ožujka 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije dorađen. Taman sam pisao upute na SZR. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:11, 6. ožujka 2026. (CET) :{{s|Luka5253x}} Nemojte dodavati nove zahtjeve. Potrudite se da su zadovoljeni uvjeti iz velikog okvira na vrhu nacrta. Članak nema navedene izvore, a i pisan je kao CV. Kada sve sredite, javite se ispod ovog odgovora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:27, 6. ožujka 2026. (CET) ::Dorađeno. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 13:00, 6. ožujka 2026. (CET) :Pozdrav, :molim odgovor. Dorađen članak. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 22:55, 18. svibnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] Članak nema [[WP:NI|navedene izvore]] (citiraju se javno dostupne publikacije) pa izgleda kao rad osobe bliske N. Hrvatiću. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje autobiografija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Poštovani, molim onda za savjet privatno kako da formuliram. :::Članak Željko Holjevac je slično pisan. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 14:55, 26. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim da pogledate nacrt i javite eventualne izmjene. Možemo li se privatno tipkati da mi pojasnite? [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 10:49, 6. rujna 2026. (CEST) === Grupa Vigor === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Vigor]] • [[Razgovor:Grupa Vigor|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Vigor|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Grupa Vigor|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Grupa Vigor}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jave031&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje u glavni prostor pod nazivom Grupa Vigor. Članak je uređen i referenciran.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jave031}} (16:17, 6. ožujka 2026. (CET)) :Pozdrav, jel bi nešto trebao doraditi pa se stranica ne premješta iz nacrta? [[Suradnik:Jave031|Jave031]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jave031|razgovor]])</small> 08:31, 9. travnja 2026. (CEST) === Astronomska udruga Zadar === <small><span class=plainlinks>[[Astronomska udruga Zadar]] • [[Razgovor:Astronomska udruga Zadar|razgovor]] • [[Nacrt:Astronomska udruga Zadar|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Astronomska udruga Zadar|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Astronomska udruga Zadar}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpNewTitle={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bcesarec&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ispravljeni izvori i poveznice''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (08:50, 7. ožujka 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Mislim da tu nema dovoljno materijala za zaseban članak, a udruga, čini mi se, ne zadovoljava [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]. Preporučio bih da se kratka crtica doda u članak [[Zadar]] - ime, što radi, nagrada, referenca na stranice udruge. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 7. ožujka 2026. (CET) ::A ostali članci u kategoriji? ::Imaju još manje podataka, neke su neaktive ili čak izbrisane neprofitne organizacije. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Hm, da, vidio sam poslije i to. Malo koja udruga u kategoriji zadovoljila bi kriterije (pokrivenost u sekundarnim izvorima, tradicija). Ne znam što činiti. Nekad se rade stranice s popisom svih sličnih organizacija. Pričekajmo još koje mišljenje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:45, 7. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Ajde onda čekamo. Ali kriteriji bi trebali biti isti za sve. Dakle ili brišemo ili ostavljamo. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 15:53, 7. ožujka 2026. (CET) === Istarski borac === <small><span class=plainlinks>[[Istarski borac]] • [[Razgovor:Istarski borac|razgovor]] • [[Nacrt:Istarski borac|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Istarski borac|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Istarski borac}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Istarski borac}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Istarski borac}}&wpNewTitle={{urlencode:Istarski borac}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Communitas&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ukoliko je potreban ispravak molim konkretnu uputu''<br /> Hvala. {{Suradnik|Communitas}} (20:42, 7. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve ažurirano''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (09:37, 9. ožujka 2026. (CET)) === Esmir Bašić === <small><span class=plainlinks>[[Esmir Bašić]] • [[Razgovor:Esmir Bašić|razgovor]] • [[Nacrt:Esmir Bašić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Esmir Bašić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Esmir Bašić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Esmir Bašić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Esmir Bašić}}&wpNewTitle={{urlencode:Esmir Bašić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bosna2024&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Zahtjev za premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bosna2024}} (09:54, 12. ožujka 2026. (CET)) :Hoće li moj članak doći na red 🙃 novi sam u ovome, ne znam koliko traje procedura provjere, ili mi nešto fali od informacija 🧐 [[Suradnik:Bosna2024|Bosna2024]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosna2024|razgovor]])</small> 21:40, 13. ožujka 2026. (CET) === Pokolj fratara u Hercegovini === <small><span class=plainlinks>[[Pokolj fratara u Hercegovini]] • [[Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini|razgovor]] • [[Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Pokolj fratara u Hercegovini|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpNewTitle={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Silverije&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je ispravljen i dopunjen.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Silverije}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Ja još ne bih riješio ovaj zahtjev – fali mi kvalitetnih izvora. Croatia Rediviva i Kamenjar su slabo vjerodostojni čak i za suvremena zbivanja, a HKM i pobijeni.info također nisu najbolja stvar za povijesne događaje (okej ako se u tekstu naglašava tko što tvrdi, ali toga zasad nema). Siguran sam da postoje i protutvrdnje partizana-sudionika i nekakav povjesničarski diskurs o ovoj temi – to bi isto trebalo uplesti u članak. Ne zato što iznose bogznakakve povijesne istine, već zbog [[WP:NPOV]]-a. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:24, 13. ožujka 2026. (CET) ::Dodan je novi dio teksta s novim izvorima gdje ima i, recimo to tako, 'protutvrdnji', koje to zapravo i nisu, nego govore jednostrano svoju verziju priče (svećenici su imali puške itd.), ali ignoriraju 'drugu stranu medalje', a to je ratni zločin ubijanja ratnih zarobljenika bez suđenja (ili neka druga slična kvalifikacija). To je zacijelo i razlog zašto je na internetu teško naći izvore poput ovog čiji je autor Nikola Anić. Da li on spada u kvalitetne izvore, teško je reći, jer ima svoju stranu priče, a ignorira zločin, dok ranije navedeni izvori, koji su kao slabo vjerodostojni, imaju drugu stranu. Ali osnovno pitanje je da li koji od njih iznosi neistine (da ne kažem da laže). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:10, 13. ožujka 2026. (CET) :::Promijenjeni uvodni dio teksta ne izgleda kao enciklopedijski, što sam tek sada primijetio. Ako se već mijenja koja riječ, to je u redu, ali ne treba onda preokrenuti cijeli uvod, koji onda drukčije izgleda (kao esej ili slično). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:20, 13. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Silverije}}, {{s|Runolist}} s pravom tvrdi da članku nedostaju pouzdani izvori ([[WP:VI]]). Možda bi najbolje bilo da se članak napiše iz nule? Tema svakako zaslužuje članak. Također, ako se ne varam mislim da je nedavno pokrenut postupak proglašenja blaženima ili nešto slično, tako da bi i to bilo dobro da se navede u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 13. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, koji su to po tebi pouzdani izvori - konkretno. U [[WP:VI]] sve lijepo piše, ali ja nisam našao neke znanstvene izvore koji bi bili sto posto pouzdani. Na primjer, o problematici članka nisam našao ništa na Hrvatskoj enciklopediji LZMK. Ostali su samo novinski i pristrani izvori, od kojih sam naveo sve što sam našao, i one koji naglašavaju pokolj, a ne govore o pozadini svega ili o uzrocima, kao i one koji naglašavaju uzroke (svećenici s puškom u ruci i dr.), ali ne spominju pokolj. Nastojao sam pisati neutralno, ali događaj se dogodio, fratri su bili mrtvi na ovaj ili onaj način, to nitko ne osporava. Ne smatram da članak treba pisati od nule - možda nije posebno dobar da bi ušao među izabrane članke, ali problem su ovdje više izvori, nego sam tekst. Slažem se da bi u proširenu verziju članka trebao ući postupak proglašenja blaženima, ali za sada smatram da je ovo dovoljno da se najprije članak premjesti u glavni imenski prostor. Ponovno lijepo molim da se napiše koji od navedenih izvora su pouzdani, a koji nisu, pa da konačno to ispravim kako se traži. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:47, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::{{s|Silverije}}, idem spavati tako da piše brzinski odgovor. Za povijesne događaje/teme bi trebali koristi povijesne radove, knjige i sl. publikacije, a ne internetske portale. Tu ne spadaju razni internetski portali poput medjugorje-info.com, miportal.hr. Evo nekoliko članaka koje pronalazim na Googleu s upitma hercegovački franjevci 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf i pokolj franjevaca 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf Nadam se da je nešto od ovog korisnog (probaj također pretraživati i imena pobijenih fratara, možda dobiš nekakve radove o Drugom svjetskom ratu na lokalnoj razini): [https://hrcak.srce.hr/file/360540][https://hrcak.srce.hr/file/252848][https://hrcak.srce.hr/file/100750][https://hrcak.srce.hr/file/48568][https://hrcak.srce.hr/file/360210][https://hrcak.srce.hr/file/175518] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Treba li taj članak nekako {{uklopiti}} s [[Hercegovački franjevački mučenici]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Također imamo i [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:13, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{s|Croxyz}}, zahvaljujem na poveznicama s hrcka. Neki radovi obrađuju druga razdoblja (npr. nakon 1945.g.), ali neki dosta detaljno govore o likvidaciji hercegovačkih fratara u veljači 1945. pa ću ih iskoristiti i uklopiti u članak, a neodgovarajuće izvore maknuti. Uklapanje u druge članke ne izgleda dobro, jer su teme, vremenska razdoblja i teritoriji različiti: negdje je to pretežno pojedinačni popis likvidiranih osoba, negdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, a negdje je raspon godina od 1941. do kraja rata, pa i dalje. Ti članci su uglavnom razmjerno dugački i ne vidim potrebu da se još povećaju i time smanji njihova preglednost. Ovaj članak nije idealan, ali obrađuje (ne računajući uvod i posljedice) specifično vrijeme i područje: dio mjeseca veljače 1945. i područje dijela Hercegovine (Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar). Zasad nije predugačak, a postoji mogućnost proširenja i dodavanja novih detalja. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:26, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::{{s|Silverije}}, budući da je BiH u pitanju, preporučujem ti da pogledaš je li ima dodatnih članaka iz BiH na CEEOL-u. CEEOL-u imaš pristup preko [[:en:Wikipedia:The Wikipedia Library]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:46, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|Silverije}}, [https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98 Ovdje] imaš popis bosanskohercegovačkih časopisa. Naravno, postoje i knjige. Hrčak primarno služi za hrvatske znanstvene radove, no na njemu se objavljuju i neki bosanskohercegovački časopisi. BiH nema svoj Hrčak, tako da su njihovi radovi raštrkani po internetu. Na CEEOL-u se također nalazi veliki broj hrvatskih časopisa s Hrčka, ako ne i svi. Vidim da tri časopisa imaju ''franciscana'' u imenu, tako da možda će oni obrađivati temu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Napomena za Hrčak: zaboravio sam da je CEEOL fokusiran na humanističke znanosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:55, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Runolist}}, Članak znatno dopunjen, maknuti neodgovarajući izvori, dodani znanstveni tekstovi o temi (ima i jedan izvor s CEEOL-a) itd. Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. ::::::::::::::{{s|Runolist}}, obriši [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Pokolj_fratara_u_Hercegovini&diff=prev&oldid=7407507 ovu] izmjenu tako da je nitko ne može vidjeti u povijesti izmjena (mislim da je jasno što točno ne bi smjelo nikom biti vidljivo). {{s|Silverije}}, kod znanstvenih radova bi umjesto hrcak.srce.hr trebao navesti koji je časopis, svezak (''volume'', ''vol.''), broj (''issue'', ''no.''), npr. za prvu referencu bi trebalo pisati Frano Ramljak, Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata, Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Za to trebaš koristiti [[predložak:cite journal]], a ne cite web. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:51, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::{{s|Croxyz}}, Hvala na sugestiji, samo baš kod prve refernce ja nigdje ne vidim da piše: Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Na mom računalu se vidi samo nacrtani stilizirani pleter na početku članka, ništa više. Otkuda da znam za takve znanstvene radove u kojem su časopisu objavljeni, osim da su na hrčku.hr? A što s diplomskim ili doktorskim radom na crorisu.hr? --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 01:14, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::{{s|Silverije}}, oprosti, zaboravio sam da malotko zna koristiti Hrčak. U URL-u promijeniš riječ file u clanak, npr. iz https://hrcak.srce.hr/file/360210 u https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::::Npr. <nowiki><ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref></nowiki> daje <ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|volume=16|issue=1}}</ref> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, napravio sam tražene dopune u članku i nadam se da je sad konačno sve u redu. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:55, 7. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::{{s|Silverije}}, vratio sam članak u GIP! Nema smisla da trune kao nacrt, a sve ostalo se može srediti u GIP-u. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) ::::::::::::::::::::{{s|Koreanovsky}}, naravno da se može, ako to netko smatra, članak poboljšati u GIP-u. Nije on Sveto pismo pa da ga ne bi mogli mijenjati. Makar se i to dogodilo, barem kao novi hrvatski prijevod. U medijima piše da je Biblija osiromašena, da nema umjetničke vrijednosti, sve je u perfektu, a ne u aoristu, imperfektu ili pluskvamperfektu kao raniji prijevodi. Ionako je svijet zadnjih godina okrenut naglavačke, pa zašto i mi Hrvati ne bi dali tome neki doprinos. Kao u onom vicu: Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu. U svakom slučaju, za rješavanje pitanja ovog članka, HVALA. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:04, 8. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::::@[[Suradnik:Silverije|Silverije]], haha, moram zapamtiti taj vic! xD Naravno, Wikipedija se svakodnevno uređuje i ne postoji dovršen/savršen/gotov članak. Svaki se članak na svoj način može poboljšati ili/i dopuniti. Mediji su svakako posebna tema, i to ne samo kod nas. Ako tako komentiraju Sveto pismo, ne želim ni znati što će sve pisati o Wikipediji. Juj... Živimo u jako čudnim vremenima, sve je ispolitizirano, a stručnih ljudi više nema kao nekada, ni tamo gdje su najpotrebniji. Lijepo te pozdravljam! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:17, 12. lipnja 2026. (CEST) ---- {{riješeno}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Koreanovsky}}, umoran sam jako... Si pregledao cijeli člamnak (pročitao ga, popravio pravopis, stil i sl.)? Bacio sam oko na izvore i vidim da njih treba popravljati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 8. lipnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Format izvora je manje važan. Bitno je da imamo izvore za svaki tvrdnju. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:14, 8. lipnja 2026. (CEST) ::Sve se to može riješiti. Ne postoji članak koji je u potpunosti savršen ili ''gotov''. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:09, 12. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, našao sam napokon dovoljno slobodnog vremena za reviziju cijelog članka. Preporučujem pregledavanje povijesti izmjena. Članak je vrvio nekvalitetnim, nestručnim izvorima (raznorazni portali koji svakako ne mogu biti pouzdani izvori), pogrešnim linkovima na izvore, pogrešne izvore (krivi podatci, poput autora), krivo navedene stranice (i dalje je jedna kriva, ostavio sam Silveriju da pronađe i ispravi). Ostavio sam predložak točnost. Sav trenutni sadržaj se nalazi u pouzdanim izvorima (stručnim časopisima, knjigama i sl.). Ovo svakako nije smjelo biti u GIP-u u tom obliku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:07, 13. lipnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti vremenu na trudu! Ipak želim dodati da nema smisla da takav članak trune kao nacrt. Iskustvo je pokazalo da će se prethodno dorađeni nacrt brže uobličiti unutar GIP-a nego u slučaju da je zadržan u imenskom prostoru namijenjenom za nacrte. Tako je bilo i u ovom slučaju. Budi mi dobro! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:57, 23. lipnja 2026. (CEST) {{Izvori-razgovor}} === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještaj na glavnu stranicu jer je naslovni članak ispravljen sukladno pravilima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka na glavnu stranicu nakon izmjena. Zahvaljujem!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 30. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Članak je dorađen. U slučaju da treba dodatnih promjena molim Vas javite, hvala. [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 18:16, 30. travnja 2026. (CEST) === Hercegovački slučaj === <small><span class=plainlinks>[[Hercegovački slučaj]] • [[Razgovor:Hercegovački slučaj|razgovor]] • [[Nacrt:Hercegovački slučaj|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Hercegovački slučaj|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Hercegovački slučaj}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Hercegovački slučaj}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpNewTitle={{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak dobro odrađen i da zaslužuje biti u glavnom imenskom prostoru''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (01:11, 21. svibnja 2026. (CET)) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 24. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''smatram da sam popravio sve i da je članak spreman za prelazak u glavni imenski prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Glavic Clinic === <small><span class=plainlinks>[[Glavic Clinic]] • [[Razgovor:Glavic Clinic|razgovor]] • [[Nacrt:Glavic Clinic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Glavic Clinic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Glavic Clinic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Glavic Clinic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Glavic Clinic}}&wpNewTitle={{urlencode:Glavic Clinic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Emagdic&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da je draft za pregled i članak sadrži više vanjskih izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Emagdic}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite, hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Luka Aničić === <small><span class=plainlinks>[[Luka Aničić]] • [[Razgovor:Luka Aničić|razgovor]] • [[Nacrt:Luka Aničić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Luka Aničić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Luka Aničić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Luka Aničić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Luka Aničić}}&wpNewTitle={{urlencode:Luka Aničić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:JSandukan+Mladi&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dopunjen novinskim izvorima, referencama i brojevima stranica. Ispravljeni su datumi izvora te je tekst usklađen s dostupnim referencama. Molim pregled nacrta i razmatranje premještanja u glavni imenski prostor ako zadovoljava kriterije.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JSandukan Mladi}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Poštovani, :ljubazno bih zamolio za informaciju o statusu zahtjeva za premještanje članka „Nacrt:Luka Aničić” u glavni imenski prostor Wikipedije. :Zahtjev je podnesen 6. lipnja 2026., ali još nisam dobio povratnu informaciju. Članak je dopunjen izvorima i referencama. :Bio bih zahvalan ako bi netko od iskusnijih suradnika ili administratora mogao pregledati članak i navesti što je eventualno potrebno dodatno ispraviti. :Hvala unaprijed i lijep pozdrav. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 15:16, 27. listopada 2026. (CET) {{subst:ZPS |ime_članka = Nacrt:Ivan Čanžek |komentar = Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. === Isus prijatelj malenih === <small><span class=plainlinks>[[Isus prijatelj malenih]] • [[Razgovor:Isus prijatelj malenih|razgovor]] • [[Nacrt:Isus prijatelj malenih|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Isus prijatelj malenih|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Isus prijatelj malenih}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Isus prijatelj malenih}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpNewTitle={{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Prof+saxx&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 16. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]] iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Naime, nakon zamjerki o uporabi UI članak je ispravljen i izvori su provjereni.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Prof saxx}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Ivan Čanžek === <small><span class=plainlinks>[[Ivan Čanžek]] • [[Razgovor:Ivan Čanžek|razgovor]] • [[Nacrt:Ivan Čanžek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Ivan Čanžek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Ivan Čanžek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Ivan Čanžek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpNewTitle={{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanCanzek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''== Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek == Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. ``` ```''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanCanzek}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Božidar Škofač === <small><span class=plainlinks>[[Božidar Škofač]] • [[Razgovor:Božidar Škofač|razgovor]] • [[Nacrt:Božidar Škofač|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Božidar Škofač|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Božidar Škofač}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Božidar Škofač}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Božidar Škofač}}&wpNewTitle={{urlencode:Božidar Škofač}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jura%C5%A0kofa%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da sam pripremio stranicu o slikaru, etnografu, sakuplaču Božidaru Škofaču rođenom 1950, a preminulom 2023. Naravno, ako je potrebno još nešto urediti, molim da e uputite, također htio bih postaviti i slike, ali nije presudno.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JuraŠkofač}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak spreman za premještanje u glavni izbornik''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej === Naslov teme: Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej Poštovani administratori i članovi zajednice, Obraćam Vam se s molbom za pregled i prebacivanje mog pješčanika (Suradnik:Zijad Zuna Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije pod naslovom "Zijad Žuna". Nakon uputa administratora Ponora od 18. svibnja, tekst sam u potpunosti očistio od tehničkih pogrešaka u kodu (reference/citati), skratio sadržaj na 5-6 enciklopedijskih paragrafa, uklonio višak fotografija i ostavio samo jednu uredno formatiranu sliku iz 1975. godine. Sadržaj je sada podijeljen u dvije sažete rubrike (Biografija i Literatura) uz pripadajuće izvore, arhivsku građu i COBISS brojeve. Kako sam poruku o završenom poslu ostavio u tehničkom odjeljku, pišem i ovdje kako bi i ostali urednici mogli pogledati skicu ako je Ponor zauzet. Bliži mi se 75. rođendan (25. lipnja) i obilježavam punih 50 godina profesionalnog novinarskog rada, pa bi mi objava ove pročišćene biografije bila najljepši rođendanski poklon od Wikipedijine zajednice. [[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 22:14, 8. lipnja 2026. (CEST) :{{Riješeno}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:41, 28. lipnja 2026. (CEST) {{subst:ZPS |ime_članka = Marko Pranjić |komentar = Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite. === Krešimir Berto Balabanić === <small><span class=plainlinks>[[Krešimir Berto Balabanić]] • [[Razgovor:Krešimir Berto Balabanić|razgovor]] • [[Nacrt:Krešimir Berto Balabanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Krešimir Berto Balabanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Krešimir Berto Balabanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MarinB1503&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je dovršen, dodani su izvori i uvažene sve primjedbe te je spreman za glavni prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|MarinB1503}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Grupa Lilihip === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Lilihip]] • [[Razgovor:Grupa Lilihip|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Lilihip|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Grupa Lilihip|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Grupa Lilihip}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Grupa Lilihip}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpNewTitle={{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Katmaja2&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''dopunila sam članak sa dodatnim izvoriman''<br /> Hvala. {{Suradnik|Katmaja2}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zgotovljeno uređivanje Nacrta :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zeljka Kovacevic Andrijanic === <small><span class=plainlinks>[[Zeljka Kovacevic Andrijanic]] • [[Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic|razgovor]] • [[Nacrt:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpNewTitle={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zavrseno :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve stavke sređene :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo === <small><span class=plainlinks>[[Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo]] • [[Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|razgovor]] • [[Nacrt:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpNewTitle={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:ZapadVK&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je sadržajno dovršen: opisuje geografski položaj, povijest naseljavanja (od osmanskog razdoblja preko njemačke kolonizacije Neudorfa 1819. do poraća i poslijeratne kolonizacije), demografske podatke s izvorima te administrativni status kao mjesnog odbora/gradske četvrti Grada Vinkovaca. Sve tvrdnje potkrijepljene su izvorima ({{Citiranje weba}}/{{Citiranje knjige}}); nema tvrdnji s oznakom {{činjenica}}. Članak sadrži wikipoveznice, kategorije i odjeljak Vanjske poveznice odvojen od popisa izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|ZapadVK}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Josip J. Knežević === <small><span class=plainlinks>[[Josip J. Knežević]] • [[Razgovor:Josip J. Knežević|razgovor]] • [[Nacrt:Josip J. Knežević|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Josip J. Knežević|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Josip J. Knežević}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Josip J. Knežević}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Josip J. Knežević}}&wpNewTitle={{urlencode:Josip J. Knežević}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Mirna+Sos&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dovršen i dopunjen izvorima te molim premještanje iz Nacrta u glavni imenski prostor.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Mirna Sos}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Josip J. Knežević === <small><span class=plainlinks>[[Josip J. Knežević]] • [[Razgovor:Josip J. Knežević|razgovor]] • [[Nacrt:Josip J. Knežević|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Josip J. Knežević|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Josip J. Knežević}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Josip J. Knežević}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Josip J. Knežević}}&wpNewTitle={{urlencode:Josip J. Knežević}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Mirna+Sos&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dovršen i dopunjen izvorima te molim premještanje iz Nacrta u glavni imenski prostor.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Mirna Sos}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Nayden Todorov === <small><span class=plainlinks>[[Nayden Todorov]] • [[Razgovor:Nayden Todorov|razgovor]] • [[Nacrt:Nayden Todorov|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nayden Todorov|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nayden Todorov}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nayden Todorov}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nayden Todorov}}&wpNewTitle={{urlencode:Nayden Todorov}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-48196-04&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim pregled nacrta i premještanje u glavni imenski prostor pod naslovom [[Najden Todorov]]. Članak je jezično i stilski uređen, transliteracija imena usklađena je s hrvatskim jezikom, tvrdnje su potkrijepljene izvorima, a poveznice i reference provjerene. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-48196-04}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Augustin Zubac (stariji) === <small><span class=plainlinks>[[Augustin Zubac (stariji)]] • [[Razgovor:Augustin Zubac (stariji)|razgovor]] • [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Augustin Zubac (stariji)|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Augustin Zubac (stariji)}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Augustin Zubac (stariji)}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Augustin Zubac (stariji)}}&wpNewTitle={{urlencode:Augustin Zubac (stariji)}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:LAPTOPBIH&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je dovršen i spreman za premiještanje u glavni imenski prostor (bar se nadam)''<br /> Hvala. {{Suradnik|LAPTOPBIH}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Župa sv. Blaža Gradnići BiH === <small><span class=plainlinks>[[Župa sv. Blaža Gradnići BiH]] • [[Razgovor:Župa sv. Blaža Gradnići BiH|razgovor]] • [[Nacrt:Župa sv. Blaža Gradnići BiH|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Župa sv. Blaža Gradnići BiH|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Župa sv. Blaža Gradnići BiH}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Župa sv. Blaža Gradnići BiH}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Župa sv. Blaža Gradnići BiH}}&wpNewTitle={{urlencode:Župa sv. Blaža Gradnići BiH}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:LAPTOPBIH&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je spreman za premiještanje u glavni imenski prostor.''<br /> Hvala. {{Suradnik|LAPTOPBIH}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) == Nacrt:Nenad Popović == === Nenad Popović === <small><span class=plainlinks>[[Nenad Popović]] • [[Razgovor:Nenad Popović|razgovor]] • [[Nacrt:Nenad Popović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nenad Popović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nenad Popović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nenad Popović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nenad Popović}}&wpNewTitle={{urlencode:Nenad Popović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fantomslobode333&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Sadržaj je znatno koncizniji, a ton neutralan. Unaprije hvala! [[Suradnik:Fantomslobode333|Fantomslobode333]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fantomslobode333|razgovor]])</small> 20:34, 27. rujna 2026. (CEST)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fantomslobode333}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen u skladu sa smjernicama. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) == Nacrt:Nenad Popović == === Nenad Popović === <small><span class=plainlinks>[[Nenad Popović]] • [[Razgovor:Nenad Popović|razgovor]] • [[Nacrt:Nenad Popović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nenad Popović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nenad Popović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nenad Popović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nenad Popović}}&wpNewTitle={{urlencode:Nenad Popović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fantomslobode333&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. rujna 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je dorađen u skladu sa smjernicama i uz pomoć gospodina Artusa. [[Suradnik:Fantomslobode333|Fantomslobode333]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fantomslobode333|razgovor]])</small> 23:40, 28. rujna 2026. (CEST)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fantomslobode333}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Siniša Koprivnjak === <small><span class=plainlinks>[[Siniša Koprivnjak]] • [[Razgovor:Siniša Koprivnjak|razgovor]] • [[Nacrt:Siniša Koprivnjak|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Siniša Koprivnjak|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Siniša Koprivnjak}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Siniša Koprivnjak}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Siniša Koprivnjak}}&wpNewTitle={{urlencode:Siniša Koprivnjak}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Sans39&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. listopada 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim pregled nacrta i premještanje u glavni imenski prostor. Dodani su izvori (Jutarnji list, tportal, Story, Wish). Ako treba nešto doraditi, molim povratnu informaciju.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Sans39}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Banko=== Molim pregled nacrta i premještanje u glavni imenski prostor. Dodani su izvori. Ako treba nešto doraditi, molim povratnu informaciju. [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] [[Posebno:Doprinosi/~2026-57009-45|~2026-57009-45]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-57009-45|talk]]) 13:40, 26. listopada 2026. (CET) === Đojleni === <small><span class=plainlinks>[[Đojleni]] • [[Razgovor:Đojleni|razgovor]] • [[Nacrt:Đojleni|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Đojleni|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Đojleni}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Đojleni}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Đojleni}}&wpNewTitle={{urlencode:Đojleni}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Electrash&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. listopada 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim pregled i premještanje članka [[Nacrt:Đojleni]] u glavni imenski prostor pod nazivom [[Đojleni]]. Članak obrađuje povijesni pojam iz prve polovice 19. stoljeća, temeljen na historiografskoj literaturi i arhivskim istraživanjima. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Electrash}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) sptxwzevcut2mh4cjtzyhwjqnq8pe4w 0 799437 7625252 7585995 2026-10-27T18:03:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625252 wikitext text/x-wiki '''Ricardo Luque''' ([[Maracay]], [[Venezuela]]) venezuelanski je glazbenik koji u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi i radi od 1990. godine. Poznat je po radu u [[Klasična glazba|klasičnoj glazbi]] kao i po izvođenju [[latinoamerička glazba|latinoameričke glazbe]]. Luque je rođen u [[Venezuela|Venezueli]], u gradu [[Maracay]]u, industrijskom središtu smještenom na sjeveru zemlje blizu obale [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Potječe iz radničke obitelji, a otac mu je radio u tvornici tekstila i bio sindikalist<ref>[https://www.radnickafronta.hr/hr/t/tekstovi/clanci/159/ricardo-luque-protiv-venezuele-se-vodi-rat/ Ricardo Luque: Protiv Venezuele se vodi rat] radnickafronta.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref>. Glazbom se počeo baviti vrlo rano, od šeste godine pjevajući sa svojim ocem,<ref name=":1">[https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html Ricardo Luque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230531103939/https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html |date=31. svibnja 2023. }} liburniajazz.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> a kasnije je nastavio u različitim glazbenim skupinama uz paralelno studiranje glazbe. Nakon školovanja u [[Moskva|Moskvi]] i [[London]]u, kao 22-godišnjak napustio je Venezuelu i skrasio se u [[Zagreb]]u<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/pjevac-proslavljen-u-hrvatskoj-otvorio-dusu-o-dramaticnim-okolnostima-u-kojima-mu-zivi-familija-majci-moram-slati-novac-i-lijekove-ne-moze-doci-do-njih-591490 Pjevač proslavljen u Hrvatskoj otvorio dušu o dramatičnim okolnostima u kojima mu živi familija: Majci moram slati novac i lijekove, ne može doći do njih...] slobodnadalmacija.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> u ljeto 1990. godine, uoči početka rata.<ref>[https://natjecanje.hr/ricardo-luque/ Ricardo Luque] natjecanje.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> U Hrvatskoj je osnovao obitelj i nastavio svoju glazbenu karijeru. Po završetku konzervatorija, Luque je svoj profesionalni život posvetio orkestralnoj i komornoj glazbi. Postaje solist [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] gdje svira [[fagot]], te član Zagrebačkog puhačkog ansambla.<ref name=":1" /> Paralelno s klasičnim radom, Luque se posvetio izvornoj glazbi svoje domovine i afro-kubanskoj glazbi. Dugogodišnji je član grupe ''[[Cubismo]]'', s kojom je snimio šest albuma i osvojio brojne diskografske nagrade. Skupina je izvođač [[salsa]] glazbe. Nakon suradnje s grupom ''Cubismo'', Luque se odlučio za vlastiti glazbeni projekt. Prvi solo album ''Plena confianza'' objavio je 2004. godine pod etiketom R&P tvrtke ''Rocco i partner''. Drugi studijski album ''Emociòn'' predstavio je 2008. godine kao zajedničko izdanje etiketa ''Rocco i partner'' i ''[[Menart]]''.<ref>[https://www.menart.hr/glazba/hr/ricardo-luque Ricardo Luque] menart.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> Album ''Emociòn'' fokusirao se na [[bolero]]. Na albumu se nalaze poznati bolero standardi poput ''[[Besame Mucho]]'' i ''Perfidia'' u novim aranžmanima, kao i autorske skladbe. Često pjeva u duetima, posebno s pjevačicom [[Jackeline Castellanos]] s kojom ima intenzivnu suradnju. Osim bolera, Luque izvodi različite stilove kao što su: [[tango]], [[mariachi]] i [[salsa]]. Također se bavi i produkcijom house glazbe u suradnji s DJ-evima u projektu ''Urbani zvuk'', kombinirajući elektroničku glazbu s latino ritmovima.<ref>[[https://www.muzika.hr/ricardo-luque-ne-osjecam-se-bas-ugodno-pjevajuci-na-hrvatskom/Ricardo {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Luque: “Ne osjećam se baš ugodno pjevajući na hrvatskom”] muzika.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> == Samostalni albumi == *''Plena confianza'', 2004. *''Emociòn'', 2008. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Luque, Ricardo}} [[Kategorija:Venezuelanski umjetnici]] [[Kategorija:Pjevači]] [[Kategorija:Izvođači klasične glazbe]] 9poid55fnsxy12vynrkg8kh06zs7pi9 7625335 7625252 2026-10-27T20:10:13Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/wikilink-in-extlink]] 7625335 wikitext text/x-wiki '''Ricardo Luque''' ([[Maracay]], [[Venezuela]]) venezuelanski je glazbenik koji u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi i radi od 1990. godine. Poznat je po radu u [[Klasična glazba|klasičnoj glazbi]] kao i po izvođenju [[latinoamerička glazba|latinoameričke glazbe]]. Luque je rođen u [[Venezuela|Venezueli]], u gradu [[Maracay]]u, industrijskom središtu smještenom na sjeveru zemlje blizu obale [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Potječe iz radničke obitelji, a otac mu je radio u tvornici tekstila i bio sindikalist<ref>[https://www.radnickafronta.hr/hr/t/tekstovi/clanci/159/ricardo-luque-protiv-venezuele-se-vodi-rat/ Ricardo Luque: Protiv Venezuele se vodi rat] radnickafronta.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref>. Glazbom se počeo baviti vrlo rano, od šeste godine pjevajući sa svojim ocem,<ref name=":1">[https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html Ricardo Luque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230531103939/https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html |date=31. svibnja 2023. }} liburniajazz.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> a kasnije je nastavio u različitim glazbenim skupinama uz paralelno studiranje glazbe. Nakon školovanja u [[Moskva|Moskvi]] i [[London]]u, kao 22-godišnjak napustio je Venezuelu i skrasio se u [[Zagreb]]u<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/pjevac-proslavljen-u-hrvatskoj-otvorio-dusu-o-dramaticnim-okolnostima-u-kojima-mu-zivi-familija-majci-moram-slati-novac-i-lijekove-ne-moze-doci-do-njih-591490 Pjevač proslavljen u Hrvatskoj otvorio dušu o dramatičnim okolnostima u kojima mu živi familija: Majci moram slati novac i lijekove, ne može doći do njih...] slobodnadalmacija.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> u ljeto 1990. godine, uoči početka rata.<ref>[https://natjecanje.hr/ricardo-luque/ Ricardo Luque] natjecanje.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> U Hrvatskoj je osnovao obitelj i nastavio svoju glazbenu karijeru. Po završetku konzervatorija, Luque je svoj profesionalni život posvetio orkestralnoj i komornoj glazbi. Postaje solist [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] gdje svira [[fagot]], te član Zagrebačkog puhačkog ansambla.<ref name=":1" /> Paralelno s klasičnim radom, Luque se posvetio izvornoj glazbi svoje domovine i afro-kubanskoj glazbi. Dugogodišnji je član grupe ''[[Cubismo]]'', s kojom je snimio šest albuma i osvojio brojne diskografske nagrade. Skupina je izvođač [[salsa]] glazbe. Nakon suradnje s grupom ''Cubismo'', Luque se odlučio za vlastiti glazbeni projekt. Prvi solo album ''Plena confianza'' objavio je 2004. godine pod etiketom R&P tvrtke ''Rocco i partner''. Drugi studijski album ''Emociòn'' predstavio je 2008. godine kao zajedničko izdanje etiketa ''Rocco i partner'' i ''[[Menart]]''.<ref>[https://www.menart.hr/glazba/hr/ricardo-luque Ricardo Luque] menart.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> Album ''Emociòn'' fokusirao se na [[bolero]]. Na albumu se nalaze poznati bolero standardi poput ''[[Besame Mucho]]'' i ''Perfidia'' u novim aranžmanima, kao i autorske skladbe. Često pjeva u duetima, posebno s pjevačicom [[Jackeline Castellanos]] s kojom ima intenzivnu suradnju. Osim bolera, Luque izvodi različite stilove kao što su: [[tango]], [[mariachi]] i [[salsa]]. Također se bavi i produkcijom house glazbe u suradnji s DJ-evima u projektu ''Urbani zvuk'', kombinirajući elektroničku glazbu s latino ritmovima.<ref>[[https://www.muzika.hr/ricardo-luque-ne-osjecam-se-bas-ugodno-pjevajuci-na-hrvatskom/Ricardo Luque: “Ne osjećam se baš ugodno pjevajući na hrvatskom”] muzika.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> == Samostalni albumi == *''Plena confianza'', 2004. *''Emociòn'', 2008. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Luque, Ricardo}} [[Kategorija:Venezuelanski umjetnici]] [[Kategorija:Pjevači]] [[Kategorija:Izvođači klasične glazbe]] 6cm47v1q8sz8g9vgp00kqovx6s8nplx 7625337 7625335 2026-10-27T20:14:24Z Ponor 38361 [[WP:NI]] 7625337 wikitext text/x-wiki '''Ricardo Luque''' ([[Maracay]], [[Venezuela]]) venezuelanski je glazbenik koji u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi i radi od 1990. godine. Poznat je po radu u [[Klasična glazba|klasičnoj glazbi]] kao i po izvođenju [[latinoamerička glazba|latinoameričke glazbe]]. Luque je rođen u [[Venezuela|Venezueli]], u gradu [[Maracay]]u, industrijskom središtu smještenom na sjeveru zemlje blizu obale [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Potječe iz radničke obitelji, a otac mu je radio u tvornici tekstila i bio sindikalist<ref>[https://www.radnickafronta.hr/hr/t/tekstovi/clanci/159/ricardo-luque-protiv-venezuele-se-vodi-rat/ Ricardo Luque: Protiv Venezuele se vodi rat] radnickafronta.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref>. Glazbom se počeo baviti vrlo rano, od šeste godine pjevajući sa svojim ocem,<ref name=":1">[https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html Ricardo Luque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230531103939/https://www.liburniajazz.hr/ricardo.html |date=31. svibnja 2023. }} liburniajazz.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> a kasnije je nastavio u različitim glazbenim skupinama uz paralelno studiranje glazbe. Nakon školovanja u [[Moskva|Moskvi]] i [[London]]u, kao 22-godišnjak napustio je Venezuelu i skrasio se u [[Zagreb]]u<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/pjevac-proslavljen-u-hrvatskoj-otvorio-dusu-o-dramaticnim-okolnostima-u-kojima-mu-zivi-familija-majci-moram-slati-novac-i-lijekove-ne-moze-doci-do-njih-591490 Pjevač proslavljen u Hrvatskoj otvorio dušu o dramatičnim okolnostima u kojima mu živi familija: Majci moram slati novac i lijekove, ne može doći do njih...] slobodnadalmacija.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> u ljeto 1990. godine, uoči početka rata.<ref>[https://natjecanje.hr/ricardo-luque/ Ricardo Luque] natjecanje.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> U Hrvatskoj je osnovao obitelj i nastavio svoju glazbenu karijeru. Po završetku konzervatorija, Luque je svoj profesionalni život posvetio orkestralnoj i komornoj glazbi. Postaje solist [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]] gdje svira [[fagot]], te član Zagrebačkog puhačkog ansambla.<ref name=":1" /> Paralelno s klasičnim radom, Luque se posvetio izvornoj glazbi svoje domovine i afro-kubanskoj glazbi. Dugogodišnji je član grupe ''[[Cubismo]]'', s kojom je snimio šest albuma i osvojio brojne diskografske nagrade. Skupina je izvođač [[salsa]] glazbe. Nakon suradnje s grupom ''Cubismo'', Luque se odlučio za vlastiti glazbeni projekt. Prvi solo album ''Plena confianza'' objavio je 2004. godine pod etiketom R&P tvrtke ''Rocco i partner''. Drugi studijski album ''Emociòn'' predstavio je 2008. godine kao zajedničko izdanje etiketa ''Rocco i partner'' i ''[[Menart]]''.<ref>[https://www.menart.hr/glazba/hr/ricardo-luque Ricardo Luque] menart.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> Album ''Emociòn'' fokusirao se na [[bolero]]. Na albumu se nalaze poznati bolero standardi poput ''[[Besame Mucho]]'' i ''Perfidia'' u novim aranžmanima, kao i autorske skladbe. Često pjeva u duetima, posebno s pjevačicom [[Jackeline Castellanos]] s kojom ima intenzivnu suradnju. Osim bolera, Luque izvodi različite stilove kao što su: [[tango]], [[mariachi]] i [[salsa]]. Također se bavi i produkcijom house glazbe u suradnji s DJ-evima u projektu ''Urbani zvuk'', kombinirajući elektroničku glazbu s latino ritmovima.<ref>[https://www.muzika.hr/ricardo-luque-ne-osjecam-se-bas-ugodno-pjevajuci-na-hrvatskom/ Ricardo Luque: Ne osjećam se baš ugodno pjevajući na hrvatskom] muzika.hr Preuzeto 5. siječnja 2026.</ref> == Samostalni albumi == *''Plena confianza'', 2004. *''Emociòn'', 2008. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Luque, Ricardo}} [[Kategorija:Venezuelanski umjetnici]] [[Kategorija:Pjevači]] [[Kategorija:Izvođači klasične glazbe]] 7qyhr5d44tadkfu6bh1botc4ybmxoq7 0 802213 7625091 7441025 2026-10-27T14:35:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625091 wikitext text/x-wiki [[Slika:Giotto - Legend of St Francis - -19- - Stigmatization of St Francis.jpg|280px|desno|mini|Serafin se ukazuje [[sveti Franjo Asiški|svetom Franji]], slika [[Giotto di Bondone|Giotta di Bondonea]] iz 14. stoljeća]] '''Blagdan Rane sv. Franje''' slavi se [[17. rujna]] u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]]. Blagdan se slavi u spomen na događaj pojave [[Stigma (rana)|stigmi]] sv. [[Franjo Asiški|Franje Asiškoga]], koji je bio prvi [[svetac]] za kojega se vjeruje, da mu se to dogodilo.<ref>[https://www.zupacerin.info/nova/index.php/331-rane-sv-franje Rane sv. Franje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} zupacerin.info Preuzeto 27. veljače 2026.</ref> Prema [[hagiografija|hagiografijama]], 17. rujna 1224.,<ref>[http://www.sanfrancescoassisi.org/it/sanfrancesco/vita-di-san-francisco/cronologia Cronologia] Basilica Papale di San Francesco in Assisi. Preuzeto 19. rujna 2015.</ref> dok se molio na [[Monte della Verna|gori Verni]] (na kojoj će kasnije biti izgrađeno istoimeno [[Svetište Verna|svetište]]), tri dana nakon blagdana [[Uzvišenje Svetog Križa|Uzvišenja Svetog Križa]] i nakon 40 dana [[post]]a u pripravku za blagdan svetog [[Sveti Mihael|Mihaela]] arkanđela (29. rujna),<ref>[https://it.aleteia.org/2021/09/22/san-francesco-e-stato-il-primo-santo-a-ricevere-le-stigmate Francesco fu il primo santo a ricevere le stigmate? Aleteia. Preuzeto 22. rujna 2021.]</ref> Franjo je navodno ugledao razapetog [[Serafin]]a. Na kraju viđenja navodno su mu se pojavile [[Stigma (rana)|stigme]] na rukama i nogama kao rane koje često krvare. Te hagiografije također pripovijedaju da je na desnom boku imao ranu, poput one od udarca [[Koplje|koplja]]. Sve do svoje smrti Franjo je uvijek nastojao te rane držati skrivenim. U tradicionalnoj ikonografiji nakon njegove smrti Franjo je uvijek prikazivan s oznakama stigmi: zbog te osobine nazivan je i „drugi [[Krist]]”.<ref>[http://www.centrostudifrancescani.it/site/2014/09/san-francesco-e-lalter-christus/ San Francesco e l'alter Christus] centrostudifrancescani.it. Preuzeto 7. kolovoza 2021.</ref> Tjelesno sudjelovanje u Kristovim mukama nudilo je novo lice kršćanstva, koje više nije sudjelovalo samo u Njegovu trijumfu, već i u muci. Rane sv. Franje tema su većeg broja umjetničkih slika i kipova, a spominje ih i [[Dante Alighieri]] u [[Božanstvena komedija|Božanstvenoj komediji]]. „U gruboj stijeni između Tibera i Arna skinuo je s Krista posljednji pečat koji su njegovi udovi nosili dvije godine.” ([[Dante Alighieri]], [[Božanstvena komedija]], Raj, Pjevanje XI, stihovi 106-108) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kršćanski blagdani]] [[Kategorija:Franjo Asiški]] [[Kategorija:Obilježavanja u rujnu]] ajpj58undcowbuezyndeuwq1fj5buol 0 813229 7625251 7476188 2026-10-27T17:59:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625251 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhus taitensis'' | slika = Rhus taitensis SF26103-01.jpg | slika_opis = ''R. taitensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''[[Rhus]]''''' | species = ''R. taitensis'' | dvoimeno = ''Rhus taitensis'' | dvoimeno_autorstvo = Guill. }} '''''Rhus taitensis''''', biljna vrsta koju ponekad uključuju u poseban monotipski rod ''Melanococca''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne [[Java (otok)|Jave]] do [[Pacifik]]a. To je grm ili drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70896-1 Plants of the World online] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> == Ime == Ime vrste ''taitensis'' znači tahićanska / s [[Tahiti]]ja, prema starom obliku imena Tahiti — Taiti. A Melanococca bi značilo otprilike “crna boba/plod”, od [[Grčki jezik|grčkog]] melas = crn i kokkos = zrno, boba, plod. Odnosi se na tamne, gotovo crne zrele koštunice. == Opis == ''Rhus taitensis'' <small>Guill.</small> tropska je vrsta iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. Raste kao [[grm]] ili [[stablo]], ponekad do 30 m visine, u vlažnim nizinskim [[šuma]]ma od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i sjeverne [[Australija (kontinent)|Australije]] do pacifičkih otoka. [[Listovi]] su izmjenični, a [[cvjetovi]] sitni, bjelkasti do kremasti. [[Plod]] je mala koštunica, pri dozrijevanju žuta do crna. Vrsta se u suvremenoj taksonomiji najčešće vodi u rodu ''[[Rhus]]'', ali je u nekim obradama izdvajana ili povezana s rodom ''[[Melanococca]]''. <ref name="Native Plant ">[https://cassowaryconservation.org/plants/rhus-taitensis-sumac/?utm Native Plant Explorer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Uporaba == ''Rhus taitensis'' ima lokalnu uporabnu vrijednost u područjima gdje prirodno raste. Drvo se koristi za gradnju, daske, stupove, [[kanu|kan]]ue, alatne drške i [[Ogrjevno drvo|ogrjev]]. [[Plod]]ovi su jestivi, ali nemaju veći gospodarski značaj. U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za liječenje rana, kožnih tegoba, kašlja, bolova i probavnih smetnji. Zbog smolastih spojeva tipičnih za porodicu Anacardiaceae, uporabu treba shvatiti oprezno i kao narodnu praksu. <ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Rhus+taitensis Useful Tropical Plants], pristupljeno 3. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Rhus taitensis, flowering.jpg|''R. taitensis'', cvjetovi Rhus taitensis.jpg|''R. taitensis'', plodovi Rhus-taitensis-SF22227-12.jpg|''R. taitensis'', deblo Rhus-taitensis-SF24120-03.jpg|''R. taitensis'', deblo </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Duckera taitensis'' <small>(Guill.) F.A.Barkley</small> in Lilloa 23: 253 (1950) * ''Rhus simarubifolia var. taitensis'' <small>(Guill.) Engl.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 450 (1883), nom. superfl. Heterotipski: * ''Melanochyla tomentosa'' <small>Engl.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 450 (1883), orth. var. * ''Melanococca tomentosa'' <small>Blume</small> in Mus. Bot. 1: 236 (1850) * ''Rhus engleriana'' <small>Warb.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 13: 363 (1891) * ''Rhus ferruginea'' <small>Teijsm. & Binn. ex Engl.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 450 (1883), not validly publ. * ''Rhus panaciformis'' <small>F.Muell.</small> in Fragm. 7: 22 (1869) * ''Rhus retusa'' <small>Zoll. ex Teijsm. & Binn.</small> in Cat. Hort. Bot. Bogor.: 230 (1866) * ''Rhus retusa var. blumei'' <small>Engl.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 450 (1883) * ''Rhus rufa'' <small>Teijsm. & Binn.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 27: 52 (1864) * ''Rhus simarubifolia'' <small>A.Gray</small> in U.S. Expl. Exped., Phan. 1: 367 (1854) * ''Toxicodendron retusum'' <small>(Zoll. ex Teijsm. & Binn.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 154 (1891) * ''Toxicodendron simarubifolia'' <small>(A.Gray) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 154 (1891) * ''Otonychium retusum'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind. 1(2): 572 (1859) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ruj]] r23hqhwzkd0bcambckfgsurm44p8ph2 0 813519 7625484 7479085 2026-10-28T02:37:34Z Zeljko 1196 7625484 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Bouea oppositifolia'' | slika = Buah Remia Siam.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''B. oppositifolia'' , plodovi | status = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia =[[Anacardiaceae]] | genus ='''''[[Bouea]]''''' | genus_autorstvo = | species =''B. oppositifolia'' | subspecies = | dvoimeno =''Bouea oppositifolia'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Meisn. | karta_raspon = }} [[Datoteka:Thai fruit 220215 Bouea oppositifolia Plum mango มะยงชิด 001.jpg|mini|lijevo|B. oppositifolia.]] [[Datoteka:Thai fruit 220215 Bouea oppositifolia Plum mango มะยงชิด 005.jpg|mini|desno|B. oppositifolia.]] '''''Bouea oppositifolia''''', Biljna vrsta iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Bangladeš]]a do [[Kina|Kine]] (južni [[Yunnan]]) i zapadne [[Malezija|Malezije]]. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom [[biom]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:69265-1 Kew], pristupljeno 12. lipnja 2026.</ref> == Ime == Ime roda Bouea nije pouzdano razjašnjeno; vjerojatno je eponim, odnosno ime izvedeno iz osobnog prezimena. Ime vrste oppositifolia znači „nasuprotnolisna”, prema nasuprotnom rasporedu listova. == Botanički opis == [[Stablo]]. [[Listovi]] su jednostavni, što je neobično za skupinu spondijasa, jer većina srodnih rodova ima perasto sastavljene listove. Listna plojka je kožasta do papirasta, cjelovita ruba, s izraženom srednjom žilom i bočnim žilama.<ref name="Flora "/> [[Cvat]] je vršna metlica, valjkasta oblika, duga do oko 28 cm. Držak cvata debeo je oko 4–5 mm, rebrast i sitno dlakav. Prve bočne grane cvata uzdignute su, duge oko 6–13 cm.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su sitni, peteročlani. [[Čaška]] ima 5 režnjeva, [[latica]] je 5, a [[prašnik]]a 10. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je koštunica, elipsoidna, oko 1,5 cm duga, u zrelosti crvena i vrlo kisela. Koštica je tvrda, obrnuto jajolika gledano sa strane, s uzdužnim rebrima i udubljenjima na površini. U presjeku je uglavnom jednopretinasta, premda se može vidjeti trag zakržljalog drugog pretinca.<ref name="Flora "/> Flora of China ovu vrstu ima opisanu pod sinonimnim imenom ''Haplospondias haplophylla'', jer je prethodno bila uključivana u vlastiti monotišpski rod ''[[Haplospondias]]''. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200022258 Flora of China], pristupljeno 11. lipnja 2026.</ref> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Bouea burmanica'' <small>Griff.</small> in Account Bot. Coll. Cantor: 14 (1841), nom. illeg. superfl. * ''Cambessedea oppositifolia'' <small>(Roxb.) Wight & Arn. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 272 (1845) * ''Mangifera oppositifolia'' <small>Roxb.</small> in Fl. Ind. 2: 434 (1824) Heterotipski: * ''Bouea angustifolia'' <small>Blume</small> in Mus. Bot. 1: 204 (1850) * ''Bouea brandisiana'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 40: 50 (1871) * ''Bouea burmanica var. kurzii'' <small>Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 2: 27 (1908) * ''Bouea burmanica var. microphylla'' <small>(Griff.) Engl.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 240 (1883) * ''Bouea burmanica var. roxburghii'' <small>Lecomte</small> in Fl. Indo-Chine 2: 27 (1908) * ''Bouea diversifolia'' <small>Miq.</small> in Fl. Ned. Ind., Eerste Bijv.: 522 (1861) * ''Bouea microphylla'' <small>Griff.</small> in Account Bot. Coll. Cantor: 15 (1845) * ''Bouea myrsinoides'' <small>Blume</small> in Mus. Bot. 1: 204 (1850) * ''Bouea oppositifolia var. microphylla'' <small>(Griff.) Merr.</small> in Lingnan Sci. J. 9: 39 (1930) * ''Bouea oppositifolia var. roxburghii'' <small>(Lecomte) Tardieu</small> in Fl. Camb., Laos & Vietn. 2: 128 (1962) * ''Haplospondias brandisiana'' <small>(Kurz) Kosterm.</small> in Kedondong, Ambarella, Amra Spondiadeae (Anacardiac.) Asia & Pacific: 10 (1991), type excluded. * ''Haplospondias haplophylla'' <small>(Airy Shaw & Forman) Kosterm.</small> in Kedondong, Ambarella, Amra Spondiadeae (Anacardiac.) Asia & Pacific: 10 (1991), name not accepted by author. * ''Manga acida'' <small>Noronha</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 5(4): 20 (1790), nom. nud. * ''Mangifera gandaria'' <small>Roxb.</small> in Hort. Bengal.: 18 (1814), nom. nud. * ''Matpania laotica'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 13: 189 (1948) * ''Spondias haplophylla'' <small>Airy Shaw & Forman</small> in Kew Bull. 21: 17 (1967) * ''Linociera muelleri'' <small>Van Heurck</small> in Observ. Bot. Descript. Pl. Nov. Herb. Van Heurckiani 1: 124 (1870) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bouea]] 9079u1h81fzb7ii3404560xr9rlod0f 0 813554 7625328 7620146 2026-10-27T20:02:09Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/bogus-image-options]] 7625328 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{TV | Ime = FILMBOX+ One | logo = FILMBOX+ one.svg | Vlasnik = [[Kino Polska TV S.A.]]<br/>[[SPI International]] | Početak emitiranja = 28. listopada 2005. Češka i Slovačka<br/> 29. ožujka 2007. Poljska<br/>13. listopada 2008. Bugarska<br/>23. lipnja 2009. Srbija<br/>23. rujna 2010. Mađarska<br/>29. rujna 2011. Rumunjska<br/>18. lipnja 2014. Afrika<br/>17. lipnja 2015. Baltič<br/>4. svibnja 2021. Nizozemska | Raniji nazivi =FilmBox, Kino TV Poljska |Zemlja= | Website = }} '''FilmBox+ One''' je europska [[plaćna televizija|premium televizija]] i [[video na zahtjev]] usluga u vlasništvu [[SPI International]], odjela [[Groupe Canal+|Canal+ Grupe]]. Posjeduje nekoliko televizijskih kanala i [[over-the-top medijskih usluga]]. == Logo == <gallery> Datoteka:FilmBox logo (2013–2026).svg |Stari logo (7. listopada 2013. – 10. lipnja 2026.) Datoteka:KINO TV WERSJE-01.jpg |Stari logo (12. rujna 2017. – 10. lipnja 2026.) Datoteka:FILMBOX+ one.svg |Novi logo (od 10. lipnja 2026.) </gallery> == Povezani članci == * [[Kino TV]] * [[Kino Polska]] * [[Kino Polska Muzyka]] * [[FilmBox+ Love & Crime]] * [[FilmBox+ Hits]] * [[FilmBox+ Emotion]] * [[FilmBox+ Action]] * [[FilmBox+ Comedy]] * [[FilmBox+ Festival]] * [[Timeless Dizi Channel]] * [[360TuneBox]] * [[DocuBox]] * [[FashionBox]] * [[Fast&FunBox]] * [[FightBox]] * [[Fast FunBox]] * [[Gametoon]] == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Televizijske postaje]] 516bzbpd3g0i2fkdm3bd77iz0ou7ji6 0 814700 7625447 7620425 2026-10-27T22:51:44Z Croxyz 205325 7625447 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dani Rodríguez | slika = | opis slike = | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Daniel Rodríguez Crespo<ref name=wf>{{WorldFootball.net|dani-rodriguez_3}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[9. kolovoza]] [[2005.]] | mjesto rođenja = [[Astigarraga]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 175 cm<ref>{{cite web |title=Daniel Rodríguez Crespo - Footballer |url=https://www.bdfutbol.com/en/j/j13560.html |access-date=11 August 2024 |website=BDFutbol}}</ref> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2020.]] – [[2024.]] | juniorski klubovi = [[Real Sociedad]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2025.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] <br> [[2022.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=17}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=18}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=19}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 27. listopada 2026. }} '''Daniel Rodríguez Crespo''' ([[Astigarraga]], [[9. kolovoza]] [[2005.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Barcelona === Rodríguez je 2020. prešao iz omladinskog pogona [[Real Sociedad]]a u [[FC Barcelona|Barcelonu]].<ref>{{cite web|url=https://www.larazon.es/laotraliga/20200313/mk5l63ag3jhknaxeaz7csfna7y.html|title=El Barcelona presenta una oferta para llevarse a Dani Rodríguez de la Real Sociedad|date=13 March 2020|accessdate=23 October 2022|website=larazon.es}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sport.es/en/news/futbol-base/barcelona-sign-young-real-sociedad-star-dani-rodriguez-7921573|title=Barcelona sign young Real Sociedad star Dani Rodríguez|first=Albert|last=Rogé|date=8 April 2020|accessdate=23 October 2022|website=sport.es}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.elconfidencial.com/deportes/futbol/2020-04-09/dani-rodriguez-real-sociedad-fc-barcelona-masia_2541220/|title=El Barcelona 'birla' a la Real Sociedad una perla de la cantera: "Es una locura|first=Kike|last=Marín|date=9 April 2020|accessdate=23 October 2022|website=elconfidencial.com}}</ref> Debitirao je 16. rujna 2023. u utakmici [[Primera Federación]]a u kojoj je [[FC Barcelona Atlètic|druga momčad Barcelone]] remizirala 2:2 s [[CF Fuenlabrada|Fuenlabradom]].<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3686228/barca-atletic-2-2-fuenlabrada-draw-after-a-dominating-performance|title=Barça Atlètic 2-2 Fuenlabrada: Draw after a dominating performance|publisher=FC Barcelona|date=16 September 2023|accessdate=20 October 2025}}</ref> Za prvu momčad Barcelona debitirao je u [[La Liga|La Ligi]] 3. svibnja 2025. protiv [[Real Valladolid|valladolidskog Reala]] koji je poražen 1:2, no već ga je u 38. minuti zbog ozljede zamijenio [[Lamine Yamal]].<ref>{{cite web |url=https://www.mundodeportivo.com/us/en/20250503/721914/valladolid-vs-barcelona-dani-rodriguez-suffers-injury-in-first-team-debut-replaced-by-yamal.html |title=Valladolid vs Barcelona: Dani Rodríguez suffers injury in first-team debut, replaced by Yamal |publisher=Mundo Deportivo |date=3 May 2025 }}</ref> === Dinamo Zagreb === Prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 2. srpnja 2026. za iznos od 600 tisuća eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dani-rodriguez-potpisao-za-dinamo Dani Rodriguez potpisao za Dinamo], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 2. srpnja 2026., pristupljeno 2. srpnja 2026.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/sada-je-i-sluzbeno-dinamo-predstavio-novo-pojacanje-na-maksimir-stigao-spanjolac-iz-barcelone-15724229 Sada je i službeno, Dinamo predstavio novo pojačanje! Na Maksimir stigao Španjolac iz Barcelone], Sportske novosti, objavljeno 2. srpnja 2026., pristupljeno 2. srpnja 2026.</ref> Debitirao je 30. rujna u prijateljskoj utakmici protiv [[HNK Segesta Sisak|Segeste]] koja je poražena 0:5.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamo-uvelicao-obljetnicu-segeste-dani-rodriguez-debitirao-pogotkom Dinamo uveličao obljetnicu Segeste, Dani Rodriguez debitirao pogotkom], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 30. rujna 2026., pristupljeno 30. rujna 2026.</ref> Prvi klupski pogodak postigao je 4. listopada u utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] u kojoj je [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] elimiran 0:4.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamo-uvjerljivo-u-cetvrtfinale-kupa-stojkovic-zbog-ozljede-napustio-terem Dinamo uvjerljivo u četvrtfinale Kupa, Stojković zbog ozljede napustio teren], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 4. listopada 2026., pristupljeno 4. listopada 2026.</ref> Ligaški debi ostvario je 10. listopada protiv [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]] od kojeg je Dinamo izgubio 2:1.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/derbi-odigran-po-teskim-vremenskim-uvjetima-dinamo-poveo-hajduk-preokrenuo-rezultat Derbi odigran po teškim vremenskim uvjetima, Dinamo poveo, Hajduk preokrenuo rezultat], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 10. listopada 2026., pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Ligaški prvijenac postigao je 18. listopada protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/raspolozeni-dinamo-uvjerljivom-izvedbom-do-visoke-pobjede-u-koprivnici Raspoloženi Dinamo uvjerljivom igrom do visoke pobjede u Koprivnici], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 18. listopada 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za selekcije Španjolske do 17, 18, 19 i 21 godine.<ref name=wf /> Sa selekcijom do 19 godine osvojio je Europsko prvenstvo 2024. te je uvršten u idealnu momčad natjecanja.<ref name="fi" /><ref name="tot" /> == Priznanja == === Individualna === * Član idealne momčadi [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2024.<ref name="tot">{{cite web|url=https://www.uefa.com/under19/news/028f-1b7f95a7ecad-6baaab763ceb-1000--2024-under-19-euro-team-of-the-tournament/|title=2024 Under-19 EURO Team of the Tournament|publisher=UEFA|date=31 July 2024|access-date=31 July 2024}}</ref> === Klupska === * [[La Liga]]: [[La Liga 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Barcelona Win La Liga, Complete 2024-25 Domestic Treble |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-win-la-liga-complete-2024-25-domestic-treble |access-date=2025-05-16 |website=SI }}</ref> === Reprezentativna === * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2024.<ref name="fi">{{cite web|url=https://www.uefa.com/under19/news/028f-1b7a720b2f6a-df11f0b8fd9a-1000--2024-under-19-euro-final-spain-2-0-france/|title=2024 Under-19 EURO final: Spain 2-0 France|publisher=UEFA|date=28 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/dani-rodriguez/profil/spieler/834470 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Rodríguez, Dani}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] loi5254o9ipoi8x1jjuztx0m5at9wcd 0 815260 7625439 7520508 2026-10-27T22:49:36Z Zeljko 1196 7625439 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lecaniodiscus'' | slika = Lecaniodiscus cupanioides 122382677.jpg | slika_opis = ''L. cupanioides'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | subfamilia = [[Sapindoideae]] | tribus = [[Cupanieae]] | genus = '''''Lecaniodiscus''''' | genus_autorstvo = [[Planch.]] ex [[Benth.]] }} '''''Lecaniodiscus''''' je biljni rod iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]], prirodno rasprostranjen u tropskoj [[Afrika|Africi]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36462-1 Kew], pristupljeno 12. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Lecaniodiscus'' je rod [[grm]]ova ili stabala iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Smješten je u tribus ''[[Cupanieae]]''. Biljke su prividno poligamno-dvodomne.<ref name="Sapindaceae "/> [[Listovi]] su naizmjenični i parno perasti, s tri do sedam pari liski. Završna liska je zakržljala, a palistići izostaju. [[Cvat]]ovi su pazušni, grozdasti ili tirsasti.<ref name="Sapindaceae "/> [[Cvjetovi]] su pravilni i funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ova je pet, slobodni su i preklapaju se. Latice izostaju ili ih ima pet; ako su prisutne, imaju dva sitna bazalna privjeska. Cvjetni disk je prstenast i režnjevit. [[Prašnik]]a je osam. [[Pelud]] je kolporatna i prugasta.<ref name="Sapindaceae "/> Plodnica je građena od dva ili tri plodna lista, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak. Njuška je gotovo sjedeća i trorežnjevita ili nosi dva unatrag povijena stigmatska ogranka.<ref name="Sapindaceae "/> [[Plod]]ovi su korasti, jednopretinčani ili dvokokani, neotvarajući ili se tek kasno raspucavaju od osnove. [[Sjemenke]] su gotovo potpuno obavijene arilodom. <ref name="Sapindaceae ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 12. srpnja 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Rod je rasprostranjen u tropskoj Africi. Prema Kewu obuhvaća tri prihvaćene vrste: ''L. cupanioides'', ''L. fraxinifolius'' i ''L. punctatus''. == Vrste == # ''[[Lecaniodiscus cupanioides]]'' <small>Planch. ex Benth.</small> # ''[[Lecaniodiscus fraxinifolius]]'' <small>Baker</small> # ''[[Lecaniodiscus punctatus]]'' <small>J.B.Hall</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Chiarinia'' <small>Chiov.</small> in Fl. Somala 2: 149 (1932) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cupanieae]] lwivwqwiopx9xn2ocnybd8mw0q20dgw 0 815471 7625471 7574804 2026-10-28T01:38:03Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7625471 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Hannoa'' | slika = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | tribus = [[Simaroubeae]] | genus = '''''Hannoa''''' | genus_autorstvo = [[Planch.]] | razdioba_stupanj = | razdioba = }} '''''Hannoa''''' je rod [[Drveće|drveća]] i [[grm]]lja iz porodice ''[[Simaroubaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Južni Sudan|Južnog Sudana]] do [[DR Kongo|DR Konga]] i u zapadnoj tropskoj Africi u [[Nigerija|Nigeriji]] i [[Kamerun]]u<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38195-1 Kew], pristupljeno 15. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == Rod ''Hannoa'' obuhvaća [[Stablo|stabla]], [[grm]]ove i niske [[polugrm|grmiće]]. [[Listovi]] nisu zbijeni pri vrhovima [[grana]], nego su raspoređeni duž izbojaka. Neparno su perasti, a liske mogu biti nasuprotne ili naizmjenične. Na njihovoj se površini ponekad pojavljuju raspršena zadebljanja ili udubljenja.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su metlice koje se razvijaju u pazušcima listova ili na vrhovima grana. [[Cvjetovi]] mogu biti jednospolni ili dvospolni. [[Čaška]] je nepravilna i plitko ili dublje podijeljena na dva do četiri režnja. Vjenčić najčešće ima pet latica, rjeđe šest do devet, koje se u pupu preklapaju.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a je obično deset, a rjeđe dvanaest do četrnaest. Pet prašnika smještenih nasuprot [[latica]]ma nešto je kraće od ostalih. Prašničke niti pri osnovi nose dlakav privjesak. Nektarijski disk je debeo i mesnat, s približno deset rebara ili režnjeva.<ref name="WFO "/> U muškim [[Cvjetovi|cvjetovi]]ma zakržljala plodnica uronjena je u disk i sastavljena od pet slobodnih plodnih listova. Njihovi vrlo kratki vratovi pri osnovi su srasli i završavaju s pet njuški. U dvospolnim cvjetovima plodnica je slične građe, ali znatno veća. Svaki plodni list sadrži po jedan sjemeni zametak.<ref name="WFO "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do tri odvojena, koštuničasta merikarpa. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000016833 WFO], pristupljeno 15. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Hannoa ferruginea]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Hannoa schweinfurthii]]'' <small>Oliv.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Simaroubeae]] [[Kategorija:Hannoa| ]] qdx3fa95gkp1210lytxd363vujlpwio 0 815636 7625473 7542730 2026-10-28T01:50:27Z Zeljko 1196 7625473 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ailanthus integrifolia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | genus = '''''[[Ailanthus]]''''' | species = ''A. integrifolia'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ailanthus integrifolia'' | dvoimeno_autorstvo = Lam. }} '''''Ailanthus integrifolia''''', biljna vrsta iz roda [[pajasen]]a. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Kina]] (jugozapadni Guangxi), [[Malezija (biogeografska regija)|Malezija]] do sjevernog i sjeveroistočnog [[Queensland]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:97432-3 Kew], pristupljeno 19. srpnja 2026.</ref> == Opis == ''Ailanthus integrifolia'' <small>Lam.</small> je veliko zimzeleno [[stablo]] koje može narasti do oko 60 m. [[Deblo]] je ravno, valjkasto i bez dasčastih korijena, često bez [[grana]] do visine od približno 40 m. Obično doseže promjer do 85 cm, a iznimno i oko 175 cm. Vrsta brzo raste.<ref name="Useful "/> Raste kao veliko stablo gornjega sloja ili kao nadstojno stablo u primarnim tropskim kišnim [[šuma]]ma, najčešće do oko 900 m nadmorske visine. Općenito je vezana uz vlažne nizinske trope i suptrope, a u uzgoju se navodi do približno 1200 m. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, na vlažnim, ali dobro dreniranim tlima.<ref name="Useful "/> == Uzgoj i uporaba == Drvo se siječe u prirodi, a vrsta se katkad uzgaja i u nasadima. Drvo se lokalno upotrebljava za gradnju [[kuća]] i izradu [[namještaj]]a. Prema podatku navedenom u izvoru, vrsta je 2011. bila procijenjena kao najmanje zabrinjavajuća, LC. <ref name="Useful "/> == Staništa i rasprostranjenost == Prirodno je rasprostranjena od [[Indija|Indije]] i [[Vijetnam]]a preko Malezije i Indonezije do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]].<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Ailanthus+integrifolia Useful Tropical Plants], pristupljeno 19. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Podvrste == * ''[[Ailanthus integrifolia subsp. calycina]]'' <small>(Pierre) Noot.</small> * ''[[Ailanthus integrifolia subsp. integrifolia]]'' == Sinonimi == Homotipski: * ''Ailanthus moluccana'' <small>DC.</small> in Prodr. 2: 89 (1825), nom. illeg. superfl. * ''Pongelion moluccanum'' <small>Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 294 (1894), nom. illeg. superfl. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pajasen]] hk11zuie976bx48n9vo2lwmimhr3le8 0 815646 7625472 7543039 2026-10-28T01:48:11Z Zeljko 1196 7625472 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leitneria pilosa subsp. pilosa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Simaroubaceae]] | tribus =[[Leitnerieae]] | genus = '''''[[Leitneria]]''''' | species = ''[[Leitneria pilosa]]'' | subspecies = ''L. pilosa subsp. pilosa'' | troimeno = ''Leitneria pilosa subsp. pilosa'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Leitneria pilosa subsp. pilosa''''', [[grm]] ili manje [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Gorkuničevke|gorkuničevki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove podvrste je jugoistočni [[Teksas]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77231569-1 Plants of the World online] Pristupljeno 19. srpnja 2026.</ref> == Opis == To je listopadni [[grm]] ili manje [[stablo]] koje korijenskim izdancima stvara guste klonske šikare. Za razliku od ''[[Leitneria floridana|L. floridana]]'', potpuno razvijeni listovi ostaju izrazito dlakavi, osobito na naličju. Upravo je trajna dlakavost jedno od glavnih obilježja po kojem je 2011. izdvojena vrsta ''L. pilosa''.<ref name="Center "/> Tipska podvrsta raste u jugoistočnom [[Teksas]]u, u slatkovodnim ili bočatim [[močvara]]ma i vlažnim [[šikara]]ma. Poznata je iz vrlo malog broja prirodnih populacija, pa joj prijete isušivanje i prenamjena močvarnih staništa, promjene vodnog režima te prodor slane vode. Stranica Centra za očuvanje biljaka zato je obrađuje kao vrlo rijedak takson kojemu je potrebno aktivno očuvanje. <ref name="Center ">[https://saveplants.org/plant-profile/2466/Leitneria-pilosa-ssp.-pilosa/Texas-Corkwood/ Center For Plant Conservation], pristupljeno 19. srpnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Leitneria]] 42issdce6vlt7d7hu2gil0b4j8kriec 0 815852 7625233 7619922 2026-10-27T17:14:41Z Flamingounicorn 243866 7625233 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #7600EC | slika = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|25|9|2022}} | finale = {{finale|21|5|2023}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|25|6|2025}} | finale_hrv = {{finale|5|8|2025}} | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Trideset i četvrta''' sezona ''[[Simpsoni|Simpsona]]'' premijerno se prikazivala na [[Fox]]u od [[25. rujna]] [[2022.]] do [[21. svibnja]] [[2023.]] Sezona se sastoji od 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com|url-status=live}}</ref> U Hrvatskoj, televizijska premijera trideset i četvrte sezone bila je od [[25. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2025.]] na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/simpsoni-1-12206522|title=Simpsoni|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|date=16. lipnja 2025.|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260218002101/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/simpsoni-1-12206522|archive-date=18. veljače 2026.|url-status=live}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/tehno/27953/simpsoni-na-nasim-malim-ekranima.aspx|title="Simpsoni" na našim malim ekranima|date=22. lipnja 2025.|access-date=25. srpnja 2025.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260725082002/https://mojtv.hr/tehno/27953/simpsoni-na-nasim-malim-ekranima.aspx|archive-date=25. srpnja 2026.|url-status=live}}</ref> ==Glasove posudili== ===Glavne uloge=== * [[Dan Castellaneta]] kao Homer Simpson, Djed, Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao Marge Simpson, Patty Bouvier, Selma Bouvier * [[Nancy Cartwright]] kao Bart Simpson, Maggie Simpson, Nelson Muntz * [[Yeardley Smith]] kao Lisa Simpson * [[Hank Azaria]] kao Moe Szyslak, Načelnik Wiggum, Profesor Frink * [[Harry Shearer]] kao Mr. Burns, Ned Flanders, Ravnatelj Skinner ===Sporedne uloge=== * [[Pamela Hayden]] kao Milhouse Van Houten * [[Tress MacNeille]] kao Agnes Skinner * [[Kevin Michael Richardson]] kao Dr. Hibbert * [[Kimberly Brooks]] kao Janey Powell * [[Grey DeLisle]] kao Martin Prince * [[Alex Désert]] kao Carl Carlson * [[Chris Edgerly]] kao razni likovi * [[Dawnn Lewis]] kao Bernice Hibbert * Jonathan Lipow * Tony Rodríguez kao Julio * [[Maggie Roswell]] kao Luann Van Houten * [[Jenny Yokobori]] kao Kumiko Albertson ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Simpsoni (34. sezona) |extra datumHR = {{small|(HTV 2)}} |boja = #7600EC |brojsve1 = 729. |broj1 = 1. |naslov1 = Habeas kornjačus / Habeas Tortoise |datum1 = {{premijera|25|9|2022}} |sadržaj1 = Homer se priključuje online grupi teoretičara kako bi pronašao nestalu kornjaču, ali ih naposljetku razočara istinom i pokrene novu teoriju da ih zadrži na okupu. |brojsve2 = 730. |broj2 = 2. |naslov2 = Jedna bijesna Lisa / One Angry Lisa |datum2 = {{premijera|2|10|2022}} |sadržaj2 = Marge se zbliži s instruktorom Jessejem nakon što joj Homer kupi pametni sobni bicikl, što izazove Homerovu ljubomoru i dovede do sukoba, dok Lisa kao maloljetnica izazove poništenje suđenja zbog kaosa koji stvori na poroti. |brojsve3 = 731. |broj3 = 3. |naslov3 = Izviđačica Lisa / Lisa the Boy Scout |datum3 = {{premijera|9|10|2022}} |sadržaj3 = Epizodu preuzmu hakeri koji puštaju izbačene scene i bježe od policije, dok se Lisa i Bart vraćaju kući nakon što su pronađeni u šumi. |brojsve4 = 732. |broj4 = 4. |naslov4 = Kralj dobrote / The King of Nice |datum4 = {{premijera|16|10|2022}} |sadržaj4 = Marge se toliko zatrpa poslom na Krustyjevom dnevnom talk‑showu da joj posao potpuno preuzme život, sve dok ne shvati koliko ju je to promijenilo i odluči se vratiti obitelji. |brojsve5 = 733. |broj5 = 5. |naslov5 = Ne lovim / Not It |datum5 = {{premijera|23|10|2022}} |sadržaj5 = Krusto terorizira djecu svakih 27 godina, a Marge i Homer ga naposljetku unište. |brojsve6 = 734. |broj6 = 6. |naslov6 = Kućica užasa XXXIII / Treehouse of Horror XXXIII |datum6 = {{premijera|30|10|2022}} |sadržaj6 = |brojsve7 = 735. |broj7 = 7. |naslov7 = Od piva do očinstva / From Beer to Paternity |datum7 = {{premijera|13|11|2022}} |sadržaj7 = Duffman pokušava dokazati da nije seksist i uz Homerovu i Lisinu pomoć ponovno se poveže sa svojom kćeri Amber, koju na kraju spasi i pomiri se s njom. |brojsve8 = 736. |broj8 = 8. |naslov8 = Polubrat s istog planeta / Step Brother from the Same Planet |datum8 = {{premijera|20|11|2022}} |sadržaj8 = Djedova nova veza potakne Homera na ljubomoru, dok Lisa pretjeruje s tulumima u domu umirovljenika. |brojsve9 = 737. |broj9 = 9. |naslov9 = Kad je Nelson upoznao Lisu / When Nelson Met Lisa |datum9 = {{premijera|27|11|2022}} |sadržaj9 = Lisa i Nelson se kroz godine stalno mimoilaze, sve dok se na kraju ne odluče pobjeći zajedno i započeti vezu. |brojsve10 = 738. |broj10 = 10. |naslov10 = Promijenjena igra / Game Done Changed |datum10 = {{premijera|4|12|2022}} |sadržaj10 = Bart i Skinner vode virtualni rat protiv rivalske škole zbog greške u igri. |brojsve11 = 739. |broj11 = 11. |naslov11 = Top Goon |datum11 = {{premijera|11|12|2022}} |sadržaj11 = Moe trenira Nelsona da štiti Bartovu hokejašku ekipu, ali nakon nesporazuma Nelson završi u bandi Debelog Tonyja, pa ga Moe mora pronaći, ispričati se i vratiti u tim. |brojsve12 = 740. |broj12 = 12. |naslov12 = Moj život u vlogu / My Life as a Vlog |datum12 = {{premijera|1|1|2023}} |sadržaj12 = Simpsoni postanu viralni [[influencer]]i, ali nakon što ih lažni skandali razdvoje i završe zaključani u sobi, odluče prestati snimati i vratiti se normalnom životu. |brojsve13 = 741. |broj13 = 13. |naslov13 = Mnogi sveci Springfielda / The Many Saints of Springfield |datum13 = {{premijera|19|2|2023}} |sadržaj13 = Ned se sprijatelji s Debelim Tonyjem misleći da mu pomaže, ali kad otkrije istinu i suradnju s FBI‑jem, Tony bude uhićen. |brojsve14 = 742. |broj14 = 14. |naslov14 = Carl Carlson ponovno jaše / Carl Carlson Rides Again |datum14 = {{premijera|26|2|2023}} |sadržaj14 = Carl otkrije da potječe iz kaubojske loze i, želeći biti iskren prema Naimi, pokuša jahati bika kako bi prihvatio svoje korijene. |brojsve15 = 743. |broj15 = 15. |naslov15 = Bez Barta / Bartless |datum15 = {{premijera|5|3|2023}} |sadržaj15 = Homer i Marge zamišljaju život bez Barta i shvate da im, unatoč svemu, poboljšava živote, pa mu priznaju da ga vole takvog kakav jest. |brojsve16 = 744. |broj16 = 16. |naslov16 = Neprijateljsko okruženje / Hostile Kirk Place |datum16 = {{premijera|12|3|2023}} |sadržaj16 = Kirk preuzme kontrolu nad gradom kako bi izbrisao sramotnu povijest svoje obitelji, ali novi gazebo koji izgradi ponovno se uruši zbog njegove vlastite gluposti. |brojsve17 = 745. |broj17 = 17. |naslov17 = Kuglačica / Pin Gal |datum17 = {{premijera|19|3|2023}} |sadržaj17 = Marge briljira u kuglanju i pobijedi Jacquesa, čime spasi Bowlaramu, dok Homer nauči prihvatiti njezinu prošlost i podržati je. |brojsve18 = 746. |broj18 = 18. |naslov18 = Zavada s obožavateljima / Fan-ily Feud |datum18 = {{premijera|23|4|2023}} |sadržaj18 = Homer uvrijedi pop‑zvijezdu Ashlee Starling pa ga njezini fanovi napadnu, a rat dvije skupien fanova završi pomirenjem nakon što Homer i Echo napišu pjesmu o obiteljskoj ljubavi. |brojsve19 = 747. |broj19 = 19. |naslov19 = Ovaj je nastavak porezna olakšica / Write Off This Episode |datum19 = {{premijera|30|4|2023}} |sadržaj19 = Lisa želi da nova dobrotvorna organizacija bude moralno čista, dok Marge prihvaća bogate donacije i pretvara je u luksuzni centar, sve dok ne shvati pogrešku i vrati projekt Lisi koja ga pretvori u sklonište. |brojsve20 = 748. |broj20 = 20. |naslov20 = Vrlo gladne gusjenice / The Very Hungry Caterpillars |datum20 = {{premijera|7|5|2023}} |sadržaj20 = Grad se zatvara zbog gusjenica, dok Homer i Flanders ratuju oko umaka, Bart pomaže Skinneru vratiti sigurnosnu dekicu, a Lisa nauči da gusjenice nisu strašne kad se jedna uvuče u njezinu kućicu. |brojsve21 = 749. |broj21 = 21. |naslov21 = Klaun protiv odbora za obrazovanje / Clown v. Board of Education |datum21 = {{premijera|14|5|2023}} |sadržaj21 = Krusty otvara klaunsku školu koju djeca obožavaju, ali Debeli Tony je preuzme radi zarade, pa Krusty uz pomoć učenika razotkrije mafiju, iako Tony na kraju spali školu zbog osiguranja. |brojsve22 = 750. |broj22 = 22. |naslov22 = Homerove pustolovine s druge strane vjetrobrana / Homer's Adventures Through the Windshield Glass |datum22 = {{premijera|21|5|2023}} |sadržaj22 = Nakon svađe s Marge, Homer se zabije u hidrant i u letu kroz vjetrobran razgovara s Maggieinom lutkom koja mu otkrije da ga Marge godinama spašava, pa se nakon kratkog boravka u paklu vraća kući i pomiri s obitelji. |datumHR1 = {{premijera|25|6|2025}} |datumHR2 = {{premijera|26|6|2025}} |datumHR3 = {{premijera|30|6|2025}} |datumHR4 = {{premijera|1|7|2025}} |datumHR5 = {{premijera|2|7|2025}} |datumHR6 = {{premijera|3|7|2025}} |datumHR7 = {{premijera|7|7|2025}} |datumHR8 = {{premijera|8|7|2025}} |datumHR9 = {{premijera|9|7|2025}} |datumHR10 = {{premijera|10|7|2025}} |datumHR11 = {{premijera|14|7|2025}} |datumHR12 = {{premijera|15|7|2025}} |datumHR13 = {{premijera|16|7|2025}} |datumHR14 = {{premijera|17|7|2025}} |datumHR15 = {{premijera|21|7|2025}} |datumHR16 = {{premijera|24|7|2025}} |datumHR17 = {{premijera|28|7|2025}} |datumHR18 = {{premijera|29|7|2025}} |datumHR19 = {{premijera|30|7|2025}} |datumHR20 = {{premijera|31|7|2025}} |datumHR21 = {{premijera|4|8|2025}} |datumHR22 = {{premijera|5|8|2025}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2022.]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2023.]] 71zbcg5x15lwmvrsrsej31t7t888dy0 0 815876 7625478 7564341 2026-10-28T02:06:17Z Zeljko 1196 7625478 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = Anthocarapa nitidula Coffs.jpg | slika_opis = ''A. nitidula'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} [[Datoteka:Anthocarapa nitidula flowers.jpg|mini|lijevo|''A. nitidula''.]] '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26674-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnici su goli, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicima, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora'' (sinonim za ''[[Aglaja (biljni rod)|Aglaia]]''). Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] n5xrdrf95mku26685zwpc8ne6thdf46 0 815905 7625476 7564340 2026-10-28T01:58:36Z Zeljko 1196 7625476 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Synoum'' | slika = Synoum - large tree Chatswood west.jpg | slika_opis = ''S. glandulosum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Synoum''''' | genus_autorstvo = A.Juss. | species = ''S. glandulosum'' | dvoimeno = ''Synoum glandulosum'' | dvoimeno_autorstvo = (Sm.) A.Juss. }} [[Datoteka:Synoum flower buds.JPG|mini|lijevo|''S. glandulosum'']] '''''Synoum''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je istočna [[Australija]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26848-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Synoum'' je rod malenih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Meliaceae]]. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su neparno perasti, s jasno razvijenom završnom liskom; liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su vjerojatno dvodomne, a jednospolni [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke pazušne metlice. [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri, rjeđe pet režnjeva. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti srasle su u kratku čašastu cijev plitko i nepravilno režnjevita ruba. [[Prašnik]]a je osam, rjeđe deset; gole su, umetnute neposredno unutar grla cijevi i djelomično izviruju.<ref name="BLUMEA "/> Poseban nektarijski disk nije razvijen, nego ga predstavlja nabubrena osnova plodnice. Plodnica je dvo- ili tropretinasta, s po dva usporedno položena sjemena zametka u svakom pretincu. Njuška je diskoidna i u sredini plitko udubljena.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije ili tri zaklopke. Svaki pretinac sadrži jednu ili dvije [[sjeme]]nke. Kada su prisutne dvije, djelomično ih obavija zajednički, debeo i mesnat arilodus, srastao s vanjskom stranom obiju sjemenki. Zametak ima debele, plosnato-izbočene i bočno položene supke. Klijanje je fanerokotilarno.<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: Synoum ''glandulosum'' <small>(Sm.) A.Juss.</small><ref name="BLUMEA "/> Rod je blizak rodovima ''[[Guarea]]'' i ''[[Dysoxylum]]'', ali se osobito izdvaja zajedničkim arilodusom koji povezuje dvije sjemenke u istom pretincu — obilježjem koje autori nisu poznavali ni u jednom drugom rodu porodice.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Podvrste == * ''Synoum glandulosum subsp. glandulosum'' * ''[[Synoum glandulosum subsp. paniculosum]]'' <small>(F.Muell.) Mabb.</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Trichilia glandulosa'' <small>Sm.</small> in A.Rees, Cycl. 36: n.° 10 (1817) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] ng6qi3yjqihehhlth5y491wkpn5a1m8 7625477 7625476 2026-10-28T02:00:12Z Zeljko 1196 7625477 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Synoum'' | slika = Synoum - large tree Chatswood west.jpg | slika_opis = ''S. glandulosum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Synoum''''' | genus_autorstvo = A.Juss. | species = ''S. glandulosum'' | dvoimeno = ''Synoum glandulosum'' | dvoimeno_autorstvo = (Sm.) A.Juss. }} [[Datoteka:Synoum flower buds.JPG|mini|lijevo|''S. glandulosum'']] [[Datoteka:Synoum glandulosum 2.jpg|mini|lijevo|''S. glandulosum'']] '''''Synoum''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je istočna [[Australija]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26848-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Synoum'' je rod malenih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Meliaceae]]. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su neparno perasti, s jasno razvijenom završnom liskom; liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su vjerojatno dvodomne, a jednospolni [[cvjetovi]] skupljeni su u kratke pazušne metlice. [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri, rjeđe pet režnjeva. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, slobodne i preklapajuće. Prašničke niti srasle su u kratku čašastu cijev plitko i nepravilno režnjevita ruba. [[Prašnik]]a je osam, rjeđe deset; gole su, umetnute neposredno unutar grla cijevi i djelomično izviruju.<ref name="BLUMEA "/> Poseban nektarijski disk nije razvijen, nego ga predstavlja nabubrena osnova plodnice. Plodnica je dvo- ili tropretinasta, s po dva usporedno položena sjemena zametka u svakom pretincu. Njuška je diskoidna i u sredini plitko udubljena.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije ili tri zaklopke. Svaki pretinac sadrži jednu ili dvije [[sjeme]]nke. Kada su prisutne dvije, djelomično ih obavija zajednički, debeo i mesnat arilodus, srastao s vanjskom stranom obiju sjemenki. Zametak ima debele, plosnato-izbočene i bočno položene supke. Klijanje je fanerokotilarno.<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: Synoum ''glandulosum'' <small>(Sm.) A.Juss.</small><ref name="BLUMEA "/> Rod je blizak rodovima ''[[Guarea]]'' i ''[[Dysoxylum]]'', ali se osobito izdvaja zajedničkim arilodusom koji povezuje dvije sjemenke u istom pretincu — obilježjem koje autori nisu poznavali ni u jednom drugom rodu porodice.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Podvrste == * ''Synoum glandulosum subsp. glandulosum'' * ''[[Synoum glandulosum subsp. paniculosum]]'' <small>(F.Muell.) Mabb.</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Trichilia glandulosa'' <small>Sm.</small> in A.Rees, Cycl. 36: n.° 10 (1817) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] mz4tv9f5umpezw193s7rfogzwl0ro3x 0 815919 7625482 7564345 2026-10-28T02:17:00Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7625482 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Goniocheton'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Goniocheton''''' | genus_autorstvo = Blume }} '''''Goniocheton''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Vanuatu]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26738-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Goniocheton'' je mali rod [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', rasprostranjen od [[Indokina|Indokine]] i južne [[Kina|Kine]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Papuazija|Papuazije]] do [[Vanuatu]]a i [[Queensland]]a. Obuhvaća četiri prihvaćene vrste.<ref name=<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s44372-026-00468-5?utm_source=chatgpt.com Goniocheton arborescens Blume Meliaceae a new record for Indian mainland], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> [[Listovi]] su spiralno raspoređeni i neparno perasti, s jasno razvijenom završnom liskom. [[Cvat]]ovi su pazušni tirsusi. [[Cvjetovi]] su najčešće peteročlani; [[Latica|latice]] su slobodne, prašničke niti srasle su u cijev, a [[Prašnik|prašnik]]a je deset. Plodnica je obično tropretinasta, rjeđe s više pretinaca, s po dva sjemena zametka u svakome. [[Plod]] je kuglasta do nepravilno kuglasta kapsula, u svježem stanju bijela do ružičastocrvena, a sušenjem postaje crna. Herbarijski primjerci često imaju prepoznatljivu sivkastu boju.<ref name="Viley "/> [[Sjeme|Sjemenke]] su debele, s izrazito razvijenom halazom. Revizija roda iz 2021. opisuje ih kao pahihalazalne i bez pravoga arilodusa. Noviji rad o ''G. arborescens'' iz 2026. narančasti ovoj sjemenke naziva arilodusom, pa se ta dva izvora u terminologiji ne slažu.<ref name=<ref name="Viley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/tax.12591?utm_source=chatgpt.com Confirmed polyphyly, generic recircumscription and typification of Dysoxylum (Meliaceae), with revised disposition of currently accepted species], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Blume je rod opisao 1825., ali ga je Miquel 1868. uključio u široko shvaćen rod Dysoxylum. Molekularna istraživanja pokazala su da je tako omeđeni Dysoxylum polifiletski, pa je Goniocheton ponovno uspostavljen 2021. godine.<ref name="Viley "/> Tipska vrsta: ''Goniocheton arborescens'' <small>Blume</small>. == Vrste == # ''[[Reinwardtiodendron anaimalaiense]]'' <small>(Bedd.) Mabb.</small> # ''[[Reinwardtiodendron celebicum]]'' <small>Koord.</small> # ''[[Reinwardtiodendron cinereum]]'' <small>(Hiern) Mabb.</small> # ''[[Reinwardtiodendron humile]]'' <small>(Hassk.) Mabb.</small> # ''[[Reinwardtiodendron kinabaluense]]'' <small>(Kosterm.) Mabb.</small> # ''[[Reinwardtiodendron kostermansii]]'' <small>(Prijanto) Mabb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] 88ocavfybs0bv0nxynlf7abvurr2u93 7625483 7625482 2026-10-28T02:21:58Z Zeljko 1196 7625483 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Goniocheton'' | slika = Goniocheton-arborescens-SF25129-01.jpg | slika_opis = ''G. arborescens''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Goniocheton''''' | genus_autorstvo = Blume }} '''''Goniocheton''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je tropska i suptropska [[Azija]] do [[Vanuatu]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26738-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Goniocheton'' je mali rod [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Meliaceae]]'', rasprostranjen od [[Indokina|Indokine]] i južne [[Kina|Kine]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Papuazija|Papuazije]] do [[Vanuatu]]a i [[Queensland]]a. Obuhvaća četiri prihvaćene vrste.<ref name=<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s44372-026-00468-5?utm_source=chatgpt.com Goniocheton arborescens Blume Meliaceae a new record for Indian mainland], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> [[Listovi]] su spiralno raspoređeni i neparno perasti, s jasno razvijenom završnom liskom. [[Cvat]]ovi su pazušni tirsusi. [[Cvjetovi]] su najčešće peteročlani; [[Latica|latice]] su slobodne, prašničke niti srasle su u cijev, a [[Prašnik|prašnik]]a je deset. Plodnica je obično tropretinasta, rjeđe s više pretinaca, s po dva sjemena zametka u svakome. [[Plod]] je kuglasta do nepravilno kuglasta kapsula, u svježem stanju bijela do ružičastocrvena, a sušenjem postaje crna. Herbarijski primjerci često imaju prepoznatljivu sivkastu boju.<ref name="Viley "/> [[Sjeme|Sjemenke]] su debele, s izrazito razvijenom halazom. Revizija roda iz 2021. opisuje ih kao pahihalazalne i bez pravoga arilodusa. Noviji rad o ''G. arborescens'' iz 2026. narančasti ovoj sjemenke naziva arilodusom, pa se ta dva izvora u terminologiji ne slažu.<ref name=<ref name="Viley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/tax.12591?utm_source=chatgpt.com Confirmed polyphyly, generic recircumscription and typification of Dysoxylum (Meliaceae), with revised disposition of currently accepted species], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Blume je rod opisao 1825., ali ga je Miquel 1868. uključio u široko shvaćen rod Dysoxylum. Molekularna istraživanja pokazala su da je tako omeđeni Dysoxylum polifiletski, pa je Goniocheton ponovno uspostavljen 2021. godine.<ref name="Viley "/> Tipska vrsta: ''Goniocheton arborescens'' <small>Blume</small>. == Vrste == # ''[[Goniocheton arborescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Goniocheton brassii]]'' <small>(Merr. & L.M.Perry) Hauenschild & Holzmeyer</small> # ''[[Goniocheton lenticellatus]]'' <small>(C.Y.Wu) Mabb.</small> # ''[[Goniocheton tonkinensis]]'' <small>(A.Chev. ex Pellegr.) Holzmeyer & Hauenschild</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] 30andi89re2yv2xry39qks2exfrr0w5 0 815979 7625480 7564956 2026-10-28T02:11:23Z Zeljko 1196 7625480 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Turraeanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Turraeanthus''''' | genus_autorstvo = Baill. | karta_raspon = }} '''''Turraeanthus''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je zapadna tropska [[Afrika]] do [[Uganda|Ugande]] i [[Angola|Angole]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26855-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Turraeanthus'' je rod [[Drveće|drveća]] i niskog drveća iz porodice ''[[Meliaceae]]''. [[Listovi]] su perasti, a biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima u pazušne metlice ili [[cvat]]ove koji izbijaju sa starijih [[grana]]. [[Čaška]] je gotovo cjelovita ili plitko i nepravilno režnjevita. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko šest; valvatne su i u gornjoj polovici srasle s prašničkom cijevi.<ref name="BLUMEA "/> Prašnička cijev duga je 1–3 cm, valjkasta i pri otvoru blago proširena, a rub joj je narovašen ili plitko režnjevit. [[Prašnik]]a je 8–12; prašnice su gole, poredane u jednom nepravilnom krugu unutar grla cijevi te potpuno zatvorene ili djelomično izviruju. [[Nektar]]ijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je četvero- ili peteropretinasta. Svaki pretinac sadrži dva jedan iznad drugoga ili koso položena [[sjeme]]na zametka, uz osnu placentaciju. Njuška je diskoidna i u sredini blago udubljena.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je donekle mesnata lokulicidna kapsula koja se otvara s tri do pet zaklopki. U svakom se pretincu razvija jedna sjemenka s mesnatom, neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, plosnato-izbočene, jednu iznad druge položene supke, dok je korjenčić zatvoren među njima. [[Klijanje]] je kriptokotilarno.<ref name="BLUMEA "/> Prema ovoj obradi rod obuhvaća vjerojatno tri vrste tropske zapadne Afrike.<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Turraeanthus longipes'' <small>Baill.</small><ref name="BLUMEA "/> Rod je blizak rodovima ''[[Chisocheton]]'' i ''[[Guarea]]''. Od oba se razlikuje time što je vjenčić više od polovice duljine srastao s prašničkom cijevi te nedostatkom nektarijskoga diska. Od ''Chisocheton''a se dodatno razlikuje jednostavnim, a ne pregradicama podijeljenim prašnicama. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Turraeanthus africanus]]'' <small>(Welw. ex C.DC.) Pellegr.</small> # ''[[Turraeanthus longipes]]'' <small>Baill.</small> # ''[[Turraeanthus mannii]]'' <small>Baill.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Bingeria'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 189 (1909) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] rovjmln66uc5qclb5brd57h5viwp0uc 7625481 7625480 2026-10-28T02:11:51Z Zeljko 1196 7625481 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Turraeanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Turraeanthus''''' | genus_autorstvo = Baill. | karta_raspon = Carte distribution Turraeanthus africana.png }} '''''Turraeanthus''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je zapadna tropska [[Afrika]] do [[Uganda|Ugande]] i [[Angola|Angole]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26855-1 Kew], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Turraeanthus'' je rod [[Drveće|drveća]] i niskog drveća iz porodice ''[[Meliaceae]]''. [[Listovi]] su perasti, a biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima u pazušne metlice ili [[cvat]]ove koji izbijaju sa starijih [[grana]]. [[Čaška]] je gotovo cjelovita ili plitko i nepravilno režnjevita. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko šest; valvatne su i u gornjoj polovici srasle s prašničkom cijevi.<ref name="BLUMEA "/> Prašnička cijev duga je 1–3 cm, valjkasta i pri otvoru blago proširena, a rub joj je narovašen ili plitko režnjevit. [[Prašnik]]a je 8–12; prašnice su gole, poredane u jednom nepravilnom krugu unutar grla cijevi te potpuno zatvorene ili djelomično izviruju. [[Nektar]]ijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je četvero- ili peteropretinasta. Svaki pretinac sadrži dva jedan iznad drugoga ili koso položena [[sjeme]]na zametka, uz osnu placentaciju. Njuška je diskoidna i u sredini blago udubljena.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je donekle mesnata lokulicidna kapsula koja se otvara s tri do pet zaklopki. U svakom se pretincu razvija jedna sjemenka s mesnatom, neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, plosnato-izbočene, jednu iznad druge položene supke, dok je korjenčić zatvoren među njima. [[Klijanje]] je kriptokotilarno.<ref name="BLUMEA "/> Prema ovoj obradi rod obuhvaća vjerojatno tri vrste tropske zapadne Afrike.<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Turraeanthus longipes'' <small>Baill.</small><ref name="BLUMEA "/> Rod je blizak rodovima ''[[Chisocheton]]'' i ''[[Guarea]]''. Od oba se razlikuje time što je vjenčić više od polovice duljine srastao s prašničkom cijevi te nedostatkom nektarijskoga diska. Od ''Chisocheton''a se dodatno razlikuje jednostavnim, a ne pregradicama podijeljenim prašnicama. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Turraeanthus africanus]]'' <small>(Welw. ex C.DC.) Pellegr.</small> # ''[[Turraeanthus longipes]]'' <small>Baill.</small> # ''[[Turraeanthus mannii]]'' <small>Baill.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Bingeria'' <small>A.Chev.</small> in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 189 (1909) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] qsbmsbhtuhm4xqbrtyabaxc7i9ionte 0 815986 7625479 7565070 2026-10-28T02:08:28Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7625479 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Chisocheton'' | slika = Plants Chisocheton cumingianus DSCN8683 02.jpg | slika_opis = ''C. cumingianus'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Chisocheton''''' | genus_autorstvo = Blume }} '''''Chisocheton''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 26. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od tropske i suptropske [[Azija|Azije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26706-1 Kew], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Chisocheton'' je rod velikog i niskog drveća iz porodice ''[[Meliaceae]]''. Biljke su najčešće obrasle jednostavnim, a rijetko zvjezdastim dlakama. [[Listovi]] su perasti i završavaju pupom koji može povremeno nastavljati rast lista; završna liska razvijena je vrlo rijetko. Liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[Cvjetovi|cvjetovi]]ma skupljenima u pazušne ili nadpazušne metlice. [[Cvat]]ovi su često dugi, uski i tirsasti ili gotovo grozdasti, rjeđe kauliflorni, a vrlo rijetko epifilni. [[Čaška]] je obično gotovo cjelovita, rjeđe do polovice razdijeljena na tri do šest režnjeva; katkad je u [[pup]]u zatvorena pa se nepravilno raspukne, a poslije kružno odvaja pri osnovi.<ref name="BLUMEA "/> [[Latica]] je najčešće četiri ili pet, ali može ih biti od tri do četrnaest; poredane su u jednom krugu, slobodne, preklapajuće ili valvatne, a rijetko pri osnovi međusobno srasle ili spojene s prašničkom cijevi. Prašničke niti potpuno su srasle u valjkastu cijev dugu 6–30 mm, katkad proširenu pri otvoru. Rub joj je cjelovit ili narovašen ili nosi 4–10, rijetko do 23 urezana, odrezana, usko lancetasta ili dvorežnjevita nastavka. Prašnice su gole ili dlakave i gotovo uvijek podijeljene u loculete; obično su zatvorene u cijevi ili djelomično izviruju.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk može biti usko ili široko stapkast, prstenast, tanjurast ili potpuno odsutan. Plodnica je dvo- do sedmeropretinasta, s jednim ili dvama usporedno ili jedan iznad drugoga položenim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Njuška je mala, glavasta, batinasta ili diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet, rijetko sedam zaklopki; često je stapkasta ili kljunasta. Svaki pretinac sadrži jednu, rjeđe dvije [[sjeme]]nke. Usplođe je obično kožasto ili gotovo drvenasto, a katkad ima mekan i spužvast mezokarp. Sjemenke su štitolike ili oblikovane poput kriške naranče, s arilodusom ili sarcotestom. Hilum je često vrlo velik, brašnasto bijel i snažno prožiljen. Klijanje je kriptokotilarno.<ref name="BLUMEA "/> Prema starijim izvorima rod obuhvaća oko 30 vrsta (danas 50), rasprostranjenih od indo-malajske regije do [[Australija|Australije]], [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i [[Solomonski Otoci|Salomonskih Otoka]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Chisocheton divergens'' <small>Blume</small>.<ref name="BLUMEA "/> Rod Clemensia autori nisu smatrali dovoljno različitim te su ga zadržali samo kao sekciju roda Chisocheton. Od roda Guarea razlikuje se kombinacijom locelatnih prašnica, češće glavaste njuške, sjemenki s arilodusom te uglavnom dulje i uže prašničke cijevi. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 2t. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Chisocheton aenigmaticus]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton amabilis]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Chisocheton cauliflorus]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Chisocheton celebicus]]'' <small>Koord.</small> # ''[[Chisocheton ceramicus]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Chisocheton crustularii]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton cumingianus]]'' <small>(C.DC.) Harms</small> # ''[[Chisocheton curranii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Chisocheton diversifolius]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Chisocheton dysoxylifolius]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Chisocheton erythrocarpus]]'' <small>Hiern</small> # ''[[Chisocheton gliroides]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton granatum]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton grandiflorus]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Chisocheton koordersii]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton lansiifolius]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton laosensis]]'' <small>Pellegr.</small> # ''[[Chisocheton lasiocarpus]]'' <small>(Miq.) Valeton</small> # ''[[Chisocheton lasiogynus]]'' <small>Boerl. & Koord.-Schum.</small> # ''[[Chisocheton longistipitatus]]'' <small>(F.M.Bailey) L.S.Sm.</small> # ''[[Chisocheton macranthus]]'' <small>(Merr.) Airy Shaw</small> # ''[[Chisocheton macrophyllus]]'' <small>King</small> # ''[[Chisocheton maxilla-pisticis]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton medusae]]'' <small>Airy Shaw</small> # ''[[Chisocheton mendozai]]'' <small>F.H.Hildebr. ex Steenis</small> # ''[[Chisocheton montanus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton novobritannicus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton patens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Chisocheton pauciflorus]]'' <small>King</small> # ''[[Chisocheton pellegrinianus]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton penduliflorus]]'' <small>Planch. ex Hiern</small> # ''[[Chisocheton pentandrus]]'' <small>(Blanco) Merr.</small> # ''[[Chisocheton perakensis]]'' <small>(Hemsl.) Mabb.</small> # ''[[Chisocheton pilosus]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Chisocheton pohlianus]]'' <small>Harms</small> # ''[[Chisocheton polyandrus]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Chisocheton rex]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton ruber]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Chisocheton sapindinus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton sarasinorum]]'' <small>Harms</small> # ''[[Chisocheton sarawakanus]]'' <small>(C.DC.) Harms</small> # ''[[Chisocheton sayeri]]'' <small>(C.DC.) P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton schoddei]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton setosus]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Chisocheton stellatus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton tenuis]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Chisocheton tomentosus]]'' <small>(Roxb.) Mabb.</small> # ''[[Chisocheton velutinus]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton vindictae]]'' <small>Mabb.</small> # ''[[Chisocheton warburgii]]'' <small>Harms</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Clemensia'' <small>Merr.</small> in Philipp. J. Sci., C 3: 143 (1908) * ''Dasycoleum'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 31(I): 414 (1858) * ''Megaphyllaea'' <small>Hemsl.</small> in Hooker's Icon. Pl. 18: t. 1708 (1887) * ''Melioschinzia'' <small>K.Schum.</small> in K.M.Schumann & U.M.Hollrung, Fl. Kais. Wilh. Land: 62 (1889) * ''Rhetinosperma'' <small>Radlk.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam., Nachtr. 3: 204 (1907) * ''Schizochiton'' <small>Spreng.</small> in Syst. Veg., ed. 16. 4(2): 246 (1827), orth. var. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Trichilieae]] 7m04tkki7njw86a7ej3hljp1qnz2cye 0 816275 7625234 7619918 2026-10-27T17:14:54Z Flamingounicorn 243866 7625234 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #FD6412 | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 24 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|25|9|1997}} | finale = {{finale|7|5|1998}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|28|9|1998}} | finale_hrv = {{finale|8|3|1999}} | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Četvrta sezona''' američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 25. rujna 1997. do 7. svibnja 1998. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 28. rujna 1998. do 8. ožujka 1999. na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] / Ursula Buffay * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak=Prijatelji (4. sezona) |boja = #FD6412 |brojsve1 = 74. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona s meduzom / The One with the Jellyfish |datum1 = {{premijera|25|9|1997}} |sadržaj1 = Ross i Rachel se pokušaju pomiriti, ali se opet posvađaju. Monica dobije opekotinu od meduze pa joj Joey i Chandler moraju pomoći na neugodan način. Phoebe sazna da Ursula zna istinu o njihovoj majci. |naslov2 = Ona s mačkom / The One with the Cat |datum2 = {{premijera|2|10|1997}} |sadržaj2 = Monica izlazi s Chipom, ali shvati da se on ponaša na razini srednje škole. Joey i Chandler ostanu bez namještaja zbog kupca koji opljačka stan. Phoebe vjeruje da je mačka reinkarnacija njezine majke. |naslov3 = Ona s manšetama / The One with the 'Cuffs |datum3 = {{premijera|9|10|1997}} |sadržaj3 = Joey kupi samo jedno slovo enciklopedije i zna pričati samo o temama na “V”. Monica se trudi dokazati majci da može dobro kuhati. Chandler završi zavezan u uredu Racheline šefice. |naslov4 = Ona s dvoranskim plesom / The One with the Ballroom Dancing |datum4 = {{premijera|16|10|1997}} |sadržaj4 = Phoebe izgubi posao jer se poljubila s klijentom koji je oženjen. Chandler i Ross ne uspijevaju otkazati članstvo u teretani. Joey uči Treegera plesati kako bi spriječio da izbaci Monicu i Rachel iz stana. |naslov5 = Ona s Joeyjevom novom djevojkom / The One with Joey's New Girlfriend |datum5 = {{premijera|30|10|1997}} |sadržaj5 = Phoebe pokušava vratiti “seksi glas” tako da namjerno hvata prehladu. Ross i Rachel se međusobno pokušavaju učiniti ljubomornima, ali im izlasci propadnu. Chandler se zaljubi u Joeyjevu novu djevojku Kathy. |naslov6 = Ona s prljavom djevojkom / The One with the Dirty Girl |datum6 = {{premijera|6|11|1997}} |sadržaj6 = Monica i Phoebe rade pogrebnu catering uslugu i odluče pokrenuti vlastiti posao. Chandler žrtvuje svoj poklon kako bi Joey ispao bolji dečko. Ross prekida vezu jer mu je cura neuredna. Rachel pokušava riješiti križaljku sama. |naslov7 = Ona u kojoj Chandler pretjera / The One Where Chandler Crosses the Line |datum7 = {{premijera|13|11|1997}} |sadržaj7 = Ross svira klavijature na užas svih osim Phoebe. Chandler poljubi Kathy i prizna Joeyju, što dovede do svađe. Joey je bijesan iako i sam izlazi s drugom curom. |naslov8 = Ona s Chandlerom u kutiji / The One with Chandler in a Box |datum8 = {{premijera|20|11|1997}} |sadržaj8 = Joey kazni Chandlera tako da ga na [[Dan zahvalnosti]] zatvori u kutiju. Kathy prekida s Chandlerom dok je još u kutiji. Monica se poljubi s Richardovim sinom, ali joj postane neugodno jer ju podsjeća na Richarda. Rachel dokazuje Rossu da čuva poklone koji joj znače. |naslov9 = Ona u kojoj idu na zabavu / The One Where They're Going to Party! |datum9 = {{premijera|11|12|1997}} |sadržaj9 = Monica dobije posao glavne kuharice u restoranu koji je ranije kritizirala. Rachel dobije priliku za napredovanje, ali šefica pogine prije nego što joj potvrdi promociju. Dečki se spremaju tulmariti s Gandalfom, ali on otkaže pa im noć propadne. |naslov10 = Ona s djevojkom iz Poughkeepsieja / The One with the Girl from Poughkeepsie |datum10 = {{premijera|18|12|1997}} |sadržaj10 = Chandler slučajno napravi kaos kad pokušava naći dečka za Rachel. Monica se bori s osobljem koje je mrzi pa zaposli Joeyja da ga može “otpustiti” pred svima. Ross se dvoumi između dvije cure, jedne blizu i jedne daleko. Phoebe piše [[Božić|božićnu]] pjesmu. |naslov11 = Ona s Phoebenom maternicom / The One with Phoebe's Uterus |datum11 = {{premijera|8|1|1998}} |sadržaj11 = Chandler se boji seksa s Kathy pa mu Monica i Rachel daju savjete. Joey radi u muzeju, ali se posvađa s Rossom. Phoebe odluči nositi dijete za Franka Jr. i Alice. |naslov12 = Ona s embrijima / The One with the Embryos |datum12 = {{premijera|15|1|1998}} |sadržaj12 = Ross vodi kviz i cure izgube pa moraju zamijeniti stan s dečkima. Phoebe zatrudni nakon implantacije embrija. |naslov13 = Ona s Rachelinom simpatijom / The One with Rachel's Crush |datum13 = {{premijera|29|1|1998}} |sadržaj13 = Monica se trudi biti dobra domaćica u novom stanu. Chandler optuži Kathy za nevjeru, ali ona ga stvarno prevari tek nakon svađe. Rachel upozna Joshuu i nespretno ga pokušava pozvati na spoj. |naslov14 = Ona s Joeyjevim prljavim danom / The One with Joey's Dirty Day |datum14 = {{premijera|5|2|1998}} |sadržaj14 = Chandler pati zbog prekida pa ga cure odvuku u strip‑klub, ali ga zanemare. Ross odvede Emily na operu i zaljube se. |naslov15 = Ona s pustim ragbijem / The One with All the Rugby |datum15 = {{premijera|26|2|1998}} |sadržaj15 = Ross igra rugby da impresionira Emily. Monica opsesivno istražuje prekidač koji ništa ne radi. Chandler izbjegava Janice i laže da seli u Jemen. |naslov16 = Ona s lažnom zabavom / The One with the Fake Party |datum16 = {{premijera|19|3|1998}} |sadržaj16 = Phoebe jede meso zbog trudnoće pa Joey prestane jesti meso “umjesto nje”. Rachel organizira lažnu oproštajnu zabavu za Emily samo da bi pozvala Joshuu. |naslov17 = Ona s besplatnom pornografijom / The One with the Free Porn |datum17 = {{premijera|26|3|1998}} |sadržaj17 = Phoebe sazna da nosi trojke i pokušava pomoći Franku Jr. i Alice. Ross juri Emily na aerodrom, ali se mimoiđu. Joey i Chandler otkriju besplatan porno kanal i postanu opsjednuti. |naslov18 = Ona s Rachelinom novom haljinom / The One with Rachel's New Dress |datum18 = {{premijera|2|4|1998}} |sadržaj18 = Joey i Chandler se natječu čije će ime Phoebe dati bebi. Ross je ljubomoran jer Emily provodi vrijeme sa Susan. Rachel nosi seksi haljinu kod Joshue, ali mu roditelji upadnu u stan. |naslov19 = Ona s pustom žurbom / The One with All the Haste |datum19 = {{premijera|9|4|1998}} |sadržaj19 = Cure očajnički pokušavaju vratiti stan, ali izgube sve igre. Na kraju ga ukradu dok su dečki na utkamici. Ross i Emily odluče vjenčati se. |naslov20 = Ona s pustim vjenčanicama / The One with All the Wedding Dresses |datum20 = {{premijera|16|4|1998}} |sadržaj20 = Monica i Phoebe nose vjenčanice cijeli dan i glume mladenke. Rachel u panici predloži Joshuai brak pa ga prestraši. On je napusti kad je vidi u vjenčanici. |naslov21 = Ona s pozivnicom / The One with the Invitation |datum21 = {{premijera|23|4|1998}} |sadržaj21 = Ross i Rachel se prisjećaju svoje veze zbog pozivnice za vjenčanje. Rachel shvati da bi joj bilo prebolno otići u [[London]] i ostaje s Phoebe. |naslov22 = Ona s najgorim kumom ikada / The One with the Worst Best Man Ever |datum22 = {{premijera|30|4|1998}} |sadržaj22 = Phoebe je emotivna zbog trudnoće. Joey izgubi Rossov prsten, a ispostavi se da ga je progutala patka. Prsten se vrati i Ross odabere i Joeyja i Chandlera za kumove. |brojsve23=96. |broj23=23. |brojsve23dio2=97. |broj23dio2=24. |naslov23 = Ona s Rossovim vjenčanjem / The One with Ross's Wedding |datum23 = {{premijera|7|5|1998}} |sadržaj23 = Svi osim Phoebe i Rachel putuju u London. Rachel krene zaustaviti vjenčanje, ali odustane kad vidi Emily i Rossa zajedno. Monica i Chandler spavaju skupa po prvi puta. Ross na oltaru izgovori Rachelino ime umjesto Emilyinog. |datumHR1={{premijera|28|9|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 28. rujna 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12577|date=28. rujna 1998.|page=55|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (26/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|5|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12584|date=5. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (27/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|12|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 12. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12591|date=12. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (28/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|19|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12598|date=19. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (29/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|26|10|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 26. listopada 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12605|date=26. listopada 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (30/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|2|11|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. studenog 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12611|date=2. studenog 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (31/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|9|11|1998}} |datumHR8={{premijera|16|11|1998}} |datumHR9={{premijera|23|11|1998}} |datumHR10={{premijera|30|11|1998}} |datumHR11={{premijera|7|12|1998}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 7. prosinca 1998.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12646|date=7. prosinca 1998.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (36/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|14|12|1998}} |datumHR13={{premijera|21|12|1998}} |datumHR14={{premijera|28|12|1998}} |datumHR15={{premijera|4|1|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 4. siječnja 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12671|date=4. siječnja 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (40/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|11|1|1999}} |datumHR17={{premijera|18|1|1999}} |datumHR18={{premijera|25|1|1999}} |datumHR19={{premijera|1|2|1999}} |datumHR20={{premijera|8|2|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. veljače 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12706|date=8. veljače 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (45/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|15|2|1999}} |datumHR22={{premijera|22|2|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 22. veljače 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12720|date=22. veljače 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (47/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|1|3|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 1. ožujka 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12727|date=1. ožujka 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (48/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23dio2={{premijera|8|3|1999}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. ožujka 1999.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=12734|date=8. ožujka 1999.|page=47|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Prijatelji (49/49), HRT 2|access-date=2. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 6m0f1zsj35n00q5w4msr12hnw4jhlui 0 816315 7625235 7619919 2026-10-27T17:15:06Z Flamingounicorn 243866 7625235 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #9b1c3a | slika = Prijatelji logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 18 | trajanje = | mreža = [[NBC]] | premijera = {{premijera|26|9|2003}} | finale = {{finale|6|5|2004}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|||2004}} | finale_hrv = {{finale|||2005}} | web_stranica = | imdb_id = 0108778 }}'''Deseta''' i posljednja sezona američke humoristične televizijske serije ''[[Prijatelji]]'' prikazivala se od 25. rujna 2003. do 6. svibnja 2004. na [[NBC]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Friends/|title=Friends (1994) (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=2. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260419232920/https://epguides.com/Friends/|archive-date=19. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj prikazivala od 2004. do 2005. godine na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]]. ==Uloge== ===Glavne uloge=== * [[Jennifer Aniston]] kao [[Rachel Green]] * [[Courteney Cox]] kao [[Monica Geller]] * [[Lisa Kudrow]] kao [[Phoebe Buffay]] * [[Matt LeBlanc]] kao [[Joey Tribbiani]] * [[Matthew Perry]] kao [[Chandler Bing]] * [[David Schwimmer]] kao [[Ross Geller]] ===Sporedne uloge=== * [[Paul Rudd]] kao Mike Hannigan * [[Aisha Tyler]] kao Charlie Wheeler * [[Anna Faris]] kao Erica * [[James Michael Tyler]] kao Gunther ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Prijatelji}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #9b1c3a |članak=Prijatelji (10. sezona) |brojsve1 = 219. |broj1 = 1. |naslov1 = Ona nakon poljupca Joeyja i Rachel / The One After Joey and Rachel Kiss |datum1 = {{premijera|25|9|2003}} |sadržaj1 = Ross otkriva da se Rachel i Joey pokušavaju nositi s novom vezom, dok se on sam muči s osjećajima prema Charlie. Monica ima katastrofalne pletenice, a Phoebe prekida Mikeovu vezu s Precious umjesto njega. |naslov2 = Ona u kojoj je Ross dobro / The One Where Ross Is Fine |datum2 = {{premijera|2|10|2003}} |sadržaj2 = Ross tvrdi da mu ne smeta veza Joeyja i Rachel, ali se na njihovom zajedničkom izlasku potpuno slomi i napije. Chandler i Monica sabotiraju posjet obitelji koja im treba pomoći oko posvojenja, dok Phoebe pomaže Franku Jr.-u s trojkama. |naslov3 = Ona s Rossovim tenom / The One with Ross's Tan |datum3 = {{premijera|9|10|2003}} |sadržaj3 = Ross pokušava dobiti ten, ali zbog nesporazuma završava pretjerano tamne boje kože samo s prednje strane. Rachel i Joey shvaćaju da njihova veza ne funkcionira fizički i odlučuju ostati prijatelji, dok Monica i Phoebe pokušavaju izbaciti staru napornu susjedu iz svog života. |naslov4 = Ona s tortom / The One with the Cake |datum4 = {{premijera|23|10|2003}} |sadržaj4 = Ross i Rachel organiziraju Emmin rođendan, ali sve pođe krivo kad se ispostavi da je torta pogrešna i kad svi prijatelji žele otići radi svojih obaveza. Na kraju se svi vraćaju na vrijeme i Emma dobiva slavlje kakvo je Rachel željela. |naslov5 = Ona u kojoj Rachelina sestra čuva dijete / The One Where Rachel's Sister Babysits |datum5 = {{premijera|30|10|2003}} |sadržaj5 = Rachelina sestra Amy dolazi u posjet i napravi kaos kad probuši Emmine uši bez dopuštenja. Mike zaprosi Phoebe nakon nekoliko nespretnih pokušaja, a Joey napiše urnebesno loše pismo preporuke za Chandlera i Monicu. |naslov6 = Ona s Rossovom stipendijom / The One with Ross's Grant |datum6 = {{premijera|6|11|2003}} |sadržaj6 = Ross pokušava dobiti stipendiju, ali Charliein bivši dečko Benjamin sabotira intervju kako bi je ponovno osvojio. Charlie prekida s Rossom, dok Phoebe, Monica i Rachel vode komičnu bitku oko jezivih umjetničkih djela Gladys i Glynnis, a Chandler se iskupi Joeyju noseći japanski ruž iz reklame. |naslov7 = Ona s kućnom radnom sobom / The One with the Home Study |datum7 = {{premijera|13|11|2003}} |sadržaj7 = Monica i Chandler paničare jer je socijalna radnica za posvojenje jedna od Joeyjevih bivših djevojaka, pa se trude sakriti da su prijatelji. Phoebe i Mike odustaju od skromnog vjenčanja u općini, a Ross i Rachel pomažu jedno drugome suočiti se s dječjim strahovima. |naslov8 = Ona s kasnim Danom zahvalnosti / The One with the Late Thanksgiving |datum8 = {{premijera|20|11|2003}} |sadržaj8 = Monica i Chandler ne žele organizirati [[Dan zahvalnosti]], ali ih Phoebe nagovori, a svi ostali zakasne gotovo sat vremena. |naslov9 = Ona s biološkom majkom / The One with the Birth Mother |datum9 = {{premijera|8|1|2004}} |sadržaj9 = Monica i Chandler upoznaju Ericu, ali ona ih zabunom smatra liječnikom i svećenicom, pa se njihova laž brzo raspadne. Chandler je uvjeri iskrenošću i Erica im ipak povjeri svoje dijete, dok Ross nesvjesno nosi ženski pulover na spoju. |naslov10 = Ona u kojoj Chandlera ulove / The One Where Chandler Gets Caught |datum10 = {{premijera|15|1|2004}} |sadržaj10 = Rachel i Phoebe misle da Chandler vara Monicu kad ga vide s nepoznatom ženom, pa cijela ekipa pokrene mini istragu. Ispostavi se da Chandler i Monica kupuju kuću u predgrađu, što izazove emotivne reakcije dok se svi prisjećaju zajedničkih godina. |naslov11 = Ona u kojoj striper plače / The One Where the Stripper Cries |datum11 = {{premijera|5|2|2004}} |sadržaj11 = Phoebe ima momačku zabavu, ali stripper kojeg Rachel i Monica unajme rasplače se kad ga uvrijede. Ross i Chandler otkrivaju neugodne istine o starim fakultetskim paktovima, dok Joey katastrofalno nastupa u televizijskom kvizu ''Pyramid''. |naslov12 = Ona s Phoebenim vjenčanjem / The One with Phoebe's Wedding |datum12 = {{premijera|12|2|2004}} |sadržaj12 = Monica pretjeruje kao organizatorica vjenčanja, pa je Phoebe otpusti. Joey vjenča Phoebe i Mikea na ulici pred Central Perkom, dok Ross i Chandler komično konkuriraju za ulogu kuma. |naslov13 = Ona u kojoj Joey govori francuski / The One Where Joey Speaks French |datum13 = {{premijera|19|2|2004}} |sadržaj13 = Phoebe pokušava naučiti Joeyja [[francuski jezik|francuski]] za ulogu, ali on ne uspijeva izgovoriti ni jednu rečenicu. Rachel i Ross posjećuju njezina oca nakon srčanog udara, što ponovno otvara pitanje njihove komplicirane povijesti, dok Monica i Chandler saznaju neugodne detalje o Ericinom bivšem partneru. |naslov14 = Ona s princezom Consuelom / The One with Princess Consuela |datum14 = {{premijera|26|2|2004}} |sadržaj14 = Rachel izgubi posao u Ralph Laurenu i slučajno sabotira intervju za Gucci, ali joj Mark iz Bloomingdale’sa osigura novu priliku u Parizu. Phoebe mijenja ime u “Princess Consuela Bananahammock”, a Mike joj uzvrati s “Crap Bag”, dok Joey shvaća da mora pustiti Monicu i Chandler da započnu život u predgrađu. |naslov15 = Ona u kojoj Estelle umre / The One Where Estelle Dies |datum15 = {{premijera|22|4|2004}} |sadržaj15 = Joeyjeva agentica Estelle umre, pa Phoebe glumi njezin glas kako bi ga zaštitila od šoka, što završi još većim kaosom. Monica i Chandler sprječavaju Janice da kupi kuću pokraj njihove, dok Ross pokušava pomoći Rachel da odluči između Pariza i ostanka u New Yorku. |naslov16 = Ona s Rachelinom oproštajkom / The One with Rachel's Going Away Party |datum16 = {{premijera|29|4|2004}} |sadržaj16 = Rachel se emotivno oprašta od svih, osim od Rossa, što ga duboko povrijedi. Kasnije mu prizna da joj je preteško reći zbogom, što dovede do toga da ponovno završe zajedno, baš kad Monica i Chandler kreću prema bolnici s Ericom. |brojsve17=235. |brojsve17dio2=236. |broj17=17. |broj17dio2=18. |naslov17 = Posljednja / The Last One |datum17 = {{premijera|6|5|2004}} |sadržaj17 = Ross shvaća da još uvijek voli Rachel i pokušava je zaustaviti na aerodromu, ali ona ipak uđe u avion, sve dok se u zadnji čas ne predomisli i vrati k njemu. Monica i Chandler dobivaju blizance, a šestero prijatelja posljednji put napušta stan i odlazi na kavu. }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Prijatelji}} [[Kategorija:Prijatelji]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 7qjca56wkcwl7azwobtzfyvu33gcinu 0 816389 7625236 7619920 2026-10-27T17:15:20Z Flamingounicorn 243866 7625236 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #e1b6d1 | slika = Seks i grad logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 12 | trajanje = | mreža = [[HBO]] | premijera = {{premijera|6|6|1998}} | finale = {{finale|23|8|1998}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|14|10|2000}} | finale_hrv = {{finale|30|12|2000}} | web_stranica = | imdb_id = 0159206 }}'''Prva sezona''' američke televizijske serije ''[[Seks i grad]]'' prikazivala se od 6. lipnja do 23. kolovoza 1998. na [[HBO]]-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/SexandtheCity/|title=Sex and the City (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=4. kolovoza 2026.|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260508093035/https://epguides.com/SexandtheCity/|archive-date=8. svibnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazivala subotom navečer na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], od 14. listopada do 30. prosinca 2000. ==Uloge== *[[Sarah Jessica Parker]] kao Carrie Bradshaw *[[Kim Cattrall]] kao Samantha Jones *[[Kristin Davis]] kao Charlotte York *[[Cynthia Nixon]] kao Miranda Hobbes *[[Chris Noth]] kao Faca (John James Preston) ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Seks i grad}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak=Seks i grad (1. sezona) |boja = #e1b6d1 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Sex and the City |datum1 = {{premijera|6|6|1998}} |sadržaj1 = Carrie istražuje zašto uspješne žene teško pronalaze kvalitetne partnere i s prijateljicama odlučuje “spavati kao muškarci”. Upoznaje Facu, Miranda izlazi sa Skipperom, Charlotte odbija Capotea, a Samantha završi s njim umjesto Charlotte. |naslov2 = Models and Mortals |datum2 = {{premijera|6|6|1998}} |sadržaj2 = Carrie intervjuira Barkleyja, opsjednutog modelima, dok Derek, muški model, provede noć kod nje bez seksa. Miranda i Skipper ponovno završe zajedno, a Samantha pokušava biti dio Barkleyjeve kolekcije snimki. |naslov3 = Bay of Married Pigs |datum3 = {{premijera|21|6|1998}} |sadržaj3 = Carrie doživi neugodan trenutak u Hamptonsima i upoznaje Seana, kojeg preusmjerava na Charlotte. Miranda se slučajno nađe u lažnoj lezbijskom paru na poslovnoj večeri. |naslov4 = Valley of the Twenty-Something Guys |datum4 = {{premijera|28|6|1998}} |sadržaj4 = Carrie izlazi s mlađim Samom, ali shvaća da razlika u zrelosti postaje očita čim svane jutro. Charlotte paničari zbog analnog seksa, a Samantha izlazi s mladim kuharom čiji joj šarm brzo dosadi. |naslov5 = The Power of Female Sex |datum5 = {{premijera|5|7|1998}} |sadržaj5 = Carrie provede noć s francuskim arhitektom koji joj ostavi 1000 dolara, što je natjera da preispita granice moći i privlačnosti. Charlotte pozira umjetniku za seriju intimnih slika, dok Samantha pokušava ući u najpopularniji restoran u gradu. |naslov6 = Secret Sex |datum6 = {{premijera|12|7|1998}} |sadržaj6 = Carrie i Faca napokon imaju službeni spoj, ali Carrie sumnja da je skriva od društvenog kruga. Miranda izlazi s muškarcem iz teretane, no otkriva njegovu opsesiju neobičnim videima. |naslov7 = The Monogamists |datum7 = {{premijera|19|7|1998}} |sadržaj7 = Carrie shvati da Faca viđa i druge žene, što je natjera da preispita njihovu “vezu”. Miranda je ljubomorna na Skippera, Charlotte izlazi s muškarcem opsjednutim oralnim seksom, a Samantha traži novi stan. |naslov8 = Three's a Crowd |datum8 = {{premijera|26|7|1998}} |sadržaj8 = Carrie saznaje da je Faca bio u braku i imao trojac, dok Charlottein dečko želi isto. Miranda se osjeća isključeno pa odgovori na oglas za trojac, a Samantha odbija bračni par koji je želi uključiti u svoj. |naslov9 = The Turtle and the Hare |datum9 = {{premijera|2|8|1998}} |sadržaj9 = Carrie je povrijeđena kad Faca kaže da se više nikad ne želi ženiti, a Stanford joj predloži brak radi nasljedstva. Samantha pokušava “preobraziti” neuglednog bogataša, dok Charlotte postaje opsjednuta vibratorom Rabbit. |naslov10 = The Baby Shower |datum10 = {{premijera|9|8|1998}} |sadržaj10 = Laney priređuje proslavu u predgrađu, što natjera Carrie da razmišlja o majčinstvu. Charlotte paničari zbog svojih životnih planova, Miranda prezire “kult majčinstva”, a Samantha organizira vlastiti “no‑baby shower”. |naslov11 = The Drought |datum11 = {{premijera|16|8|1998}} |sadržaj11 = Carrie i Faca ulaze u seksualnu krizu nakon njezinog nespretnog trenutka u krevetu. Charlotte izlazi s muškarcem na Prozacu, Samantha otkriva da celibat može biti uzbudljiv, a Miranda shvaća da mjesecima nije imala seks. |naslov12 = Oh Come All Ye Faithful |datum12 = {{premijera|23|8|1998}} |sadržaj12 = Carrie prekida s Facom kad je predstavi svojoj majci samo kao “prijateljicu”. Miranda izlazi s katoličkim dramaturgom, Samantha upozna savršenog muškarca koji ipak ne zadovoljava njezine kriterije, a Charlotte traži odgovore kod vidovnjakinje. |datumHR1={{premijera|14|10|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 14. listopada 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13301|date=14. listopada 2000.|page=71|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (1/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|21|10|2000}} |datumHR3={{premijera|28|10|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 28. listopada 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13315|date=28. listopada 2000.|page=71|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (3/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|4|11|2000}} |datumHR5={{premijera|11|11|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 11. studenog 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13328|date=11. studenog 2000.|page=77|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (5/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|18|11|2000}} |datumHR7={{premijera|25|11|2000}} |datumHR8={{premijera|2|12|2000}} |datumHR9={{premijera|9|12|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 9. prosinca 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13356|date=9. prosinca 2000.|page=83|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (9/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|16|12|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 16. prosinca 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13363|date=16. prosinca 2000.|page=79|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (10/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|23|12|2000}} |datumHR12={{premijera|30|12|2000}}<ref>{{Citiranje novina|title=Subota, 30. prosinca 2000.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13375|date=30. prosinca 2000.|page=61|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Seks i grad, humoristična serija (12/30), HRT 2|access-date=4. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Seks i grad}} [[Kategorija:Seks i grad]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 08km12b40zx0u9kj0v1evtab03igks5 0 817355 7625511 7582578 2026-10-28T08:07:00Z ~2026-57356-27 376803 7625511 wikitext text/x-wiki '''Marija Arteška''' (franc. ''Marie d'Artois'') (1291. – 22. siječnja 1365.) bila je markgrofica [[Namur|Namura]] kao supruga markiza [[Ivan I. od Namura|Ivana I.]] Također, Marija je poznata kao regentica uime svoga sina Vilima.<ref>E. Bernays, Marie d'Artois, comtesse de Namur, dame de l'Écluse et de Poilvache, i Annales de la Société archéologique de Namur 37 (1925)</ref> Marija je postala gospom Merodea 1342. Kći [[Filip od Artoisa|Filipa od Artoisa]] i [[Blanka Bretonska|Blanke Bretonske]], Marija je bila teta [[Filip III., kralj Navare|navarskoga kralja Filipa III.]] [[Datoteka:Sceau de Marie d'Artois (1331).jpg|180px|mini|<center>Marijin pečat</center>]] Sa suprugom Ivanom I., Marija je imala ovu djecu — popis: *[[Ivan II., markiz Namura]] *[[Guy II. od Namura]] *Henrik (kanonik) *[[Filip III. od Namura]] *[[Blanka Namurska]], kraljica Norveške *[[Marija Namurska]] *Margareta Namurska, časna sestra u Peteghemu *[[Vilim I. od Namura]] *Robert de Namur *Luj de Namur, gospodar Peteghema i Bailleula; muž Izabele de Roucy, gospe Roucyja *Elizabeta Namurska ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Regentice]] [[Kategorija:Francuzi]] 6jya26o1ze66ixk42gzcn8i8hfuto5s 0 817712 7625352 7607024 2026-10-27T20:58:20Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/html5-misnesting]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625352 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Great Trim on the Stari Grad Plain (6677).jpg|mini|[[Bunja]] „Veliki Trim” na [[Starogradsko polje|Starogradskom polju]] na [[Hvar]]u.]] [[Datoteka:Viel Fachwerk am historische Marktplatz in Miltenberg.jpg|mini|Tradicijska [[skeletna gradnja]] u [[Miltenberg]]u, [[Njemačka]].]] [[Datoteka:Traditional Kinnauri house, Sangla, Himachal Pradesh, India.jpg|mini|Tradicionalna drvena kuća u [[Himalaja|himalajskoj]] oblasti Kinnaur, [[Himachal Pradesh]], [[Indija]].]] '''Narodno graditeljstvo''', poznato i kao '''pučko''' ili '''seljačko graditeljstvo''', odnosno '''tradicijska, folklorna''' ili '''ruralna arhitektura''', je skupni pojam za umijeće [[graditeljstvo|gradnje]] i građevine podignute izvan [[grad]]skih sredina i djelovanja školavanih graditelja i [[arhitekt|arhitekata]],<ref>Alcock, 2003.</ref> nastale za potrebe socijalno i obrazovno nižih društvenih slojeva; suprotan je pojmu tzv. visoke, odnosno [[arhitektura|stilske arhitekture]].<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/graditeljstvo-narodno graditeljstvo, narodno]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 27. kolovoza 2026.</ref> Kako nije poseban arhitektonski pokret ili stil, nego samostalna kategorija koja obuhvaća širok raspon i raznolikost tipova zgrada, s različitim metodama gradnje iz cijelog svijeta, uključuje povijesne i aktualne, klasične i moderne primjere.<ref>R. W. Caves, ''Encyclopedia of the City'', Routledge, 2004., str. 750. {{ISBN|978-0415862875}}</ref> Narodna se arhitektura najčešće svrstava po građi u kamenu, drvenu i kombiniranu ([[pleter]]nu) arhitekturu. Kamena arhitektura je raširena u primorskim ili krškim, a drvena u brdskim i šumovitim krajevima. Razvijeniji tip je gradnja zidanim ukrižanim gredama koje su ispunjene nabijenom zemljom ili opekom (na [[kanat]]e, [[bondruk]], [[skeletna gradnja]]). Osim kuća, pučkom graditeljstvu pripadaju razne građevine namijenjene gospodarskom životu (ambari, staje, peći, mlinovi, bunje) i objekti sakralne namjene (crkve brvnare, groblja). Tradicijsko graditeljstvo se održalo do početka 20. stoljeća, a u nekim krajevima i nakon toga. Prodorom [[urbanizacija|urbanizacije]] i utjecajem civilizacijskih činilaca naglo se mijenja izgled sela, a ovakva gradnja ustupa mjesto suvremenoj gradnji.<ref name=HLE>''Hrvatska likovna enciklopedija, knjiga 5. Mosl-Prib'', gl. ur. Žarko Domljan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Vijesnik d.d., Zagreb, 2005. str. 33.-34. {{ISBN|953-98026-7-9}}</ref> Zbog korištenja tradicionalnih metoda gradnje i lokalnih graditelja, narodne građevine smatraju se kulturnim izrazima (starosjedilačkim, autohtonim, izrazom predaka, ruralnim, etničkim ili regionalnim), koliko i arhitektonskim artefaktima.<ref>J. Philip Gruen, ''Vernacular Architecture'' u ''Encyclopedia of Local History'', 3. izd., ur. Amy H. Wilson, Rowman & Littlefield, Lanham, Maryland, 2017., str. 697.-698.</ref> Zbog toga se neke narodne građevine prepoznaju kao „[[Nepokretna_kulturna_baština#Tradicijsko_graditeljstvo|pojedinačna kulturna dobra]]” (nepokretni objekti koji imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj) koja uživaju zaštitu države.<ref>''[https://min-kulture.gov.hr/kulturna-bastina/vrste-kulturne-bastine/nepokretna-kulturna-bastina/pojedinacna-kulturna-dobra/tradicijsko-graditeljstvo-7247/7247 Tradicijsko graditeljstvo]'', Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Pristupljeno 27. kolovoza 2026.</ref> U [[povijest arhitekture|povijesti arhitekture]] i [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] gotovo zanemareno ili tek rubno obrađeno, u većoj je mjeri predmet zanimanja [[etnologija|etnologije]], koja proučava graditeljsko oblikovanje, povezanost građevina s tipom tradicijskoga privređivanja, obilježja unutarnjeg uređenja te tipično ponašanje ljudi u stambenoj i izgrađenoj sredini. Seoski su se graditelji služili prirodnim materijalima za gradnju ([[drvo]], [[kamen]], [[ilovača]], [[slama]], [[trska]]), a pri izboru lokacije uzimali su u obzir [[klima]]tske osobitosti, [[reljef]], [[hidrologija|hidrološke]] prilike i sl. Rezultat je očigledna prilagođenost građevina [[okoliš]]u, pa su [[selo|seoska naselja]] i [[nastamba|nastambe]] pridonosile osebujnosti pojedinih prostora,<ref name=LZMK/> a u posljednje vrijeme utječu na održivo graditeljstvo ([[zelena gradnja]]). ==Narodno graditeljstvo u Hrvatskoj== [[Datoteka:Šolta Grohote Hrvatska Häuser 2012 d.jpg|mini|Dalmatinske kamene kuće u mjestu [[Grohote (ruralna kulturno-povijesna cjelina)]], [[Šolta]].]] [[Datoteka:Stara kuca (Krapje).jpg|mini|[[Krapje]] je specifično po drvenim kućama, pa je 1995. godine, jedino u Hrvatskoj, dobilo status „sela graditeljske baštine”.]] [[Datoteka:03.08.2009. Kumrovec Zagorje - panoramio (3).jpg|mini|[[Etno-selo Kumrovec]], [[Etnografski muzej na otvorenom]] koji otkriva svu ljupkost arhitekture [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] s kraja 19. i početka 20. stoljeća.]] I u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je narodno graditeljstvo specifični izričaj regionalne raznolikosti. Prema primjenjenim graditeljskim i prostornim rješenjima razlikuju se tri područja. U [[Primorska Hrvatska|primorskom dijelu Hrvatske]] gradilo se od [[kamen]]a, obrađena (klesana) i vezana [[žbuka|žbukom]] ili neobrađena i slagana u suho (staje, ograde i sl.). [[Krov]]ovi blagih kosina, dvostrešni, pokriveni su kalanim, [[vapnenac|vapnenačkim]] pločama ili valjkastim [[crijep]]om (kupe kanalice). Prevladavale su uske, visoke kuće: u prizemlju je spremište ([[konoba]]); vanjske kamene [[stube]] vode na kat. Uz ulazno pročelje redovito je kamena [[terasa]] ([[balatura]]), koja je, položena na prizemni kameni [[luk]], tipični graditeljski element jadranske kuće. Na katu su soba i kuhinja ili pak je, češće, kuhinja smještena u potkrovlje. Središnje mjesto u kuhinji zauzimalo je povišeno ognjište ([[komin]]) s napom za odvod dima, povezanom s [[dimnjak]]om. Kruništa dimnjaka bila su najrazličitijih oblika. U jadranskom zaobalju prevladavala je prizemnica s kuhinjom ([[ognjenica]]) i sobom (kuća). Okućnica je redovito bila malena, većinom neograđena, osim u [[Istra|istarskim]] selima, gdje su uz ograde dominirala istaknuta kamena vrata ([[portun]]i), a kuće uvijek međusobno povezane u neki oblik malenog ruralne stambeno-gospodarstvene cjeline.<ref>''[https://istra.lzmk.hr/clanak/narodno-graditeljstvo narodno graditeljstvo]'', Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 27. kolovoza 2026.</ref> Staje za stoku bile su manje jednoprostorne zgrade od [[suhozid]]a s krovnim pokrivačem od slame, trske ili granja. Zajednički objekt cijeloga sela bila je uljara, s mlinom za mljevenje [[maslina]] (mlinica, toš), tijeskom (torkula) i ostalim napravama za dobivanje ulja.<ref name=HLE/> Iako se žito mljelo većinom na kućnim ručnim mlinovima, u nekim su obalnim mjestima u prošlosti postojale i [[vjetrenjača|vjetrenjače]]. Na udaljenim poljima gradila su se skloništa: jednostavne zgrade u suhozidu s krovom od nabacana granja (poljska kućica, sinica) ili kružne s tzv. nepravom kupolom ([[bunja]], ćemer, trim, [[kažun]]). Opskrba vodom rješavala se i skupljanjem kišnice u [[cisterna]]ma, kojima se skladno isklesana kamena grla često nalaze na kućnoj terasi. Sela, primarno smještena uz uvale, rubove [[kraško polje|kraških polja]] i [[vrtača]], pretežno su zbijena, s kućama prislonjenima jednom uz drugu i uskim popločanim ulicama. Obradive površine oko sela, opasane ogradama od naslagana kamenja ([[gromače]]), bile su tipična oznaka primorskih krajolika.<ref name=LZMK/> U [[Gorska Hrvatska|gorskoj]] i [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]] prevladavala je drvena građa, često u kombinaciji s kamenom (u temeljnom ili prizemnom dijelu). Zidovi su bili građeni od vodoravno složenih tesanih ili piljenih greda (rijetko oblica ili poluoblica), s različito udešenim usjecima za njihovo čvrsto spajanje na uglovima, ili pak od kombinirane konstrukcije vodoravnih i u razmacima postavljenih uspravnih greda. Strmiji krovovi s četiri jednake strehe ([[Lika]]) ili, češće, sa smanjenim trokutastim zabatnim strehama (poluskošeni) bili su pokriveni slamom, poslije pločastim crijepom, a katkada i tesanim daščicama – [[šindra|šindrom]]. Prizemnice su imale trodijelni tlocrt: u sredini je bila kuhinja s poluotvorenim [[ognjište]]m, koje se nastavljalo u sobnu peć, građenu od pećnjaka. S jedne strane kuhinje bila je veća soba ([[hiža]]), a s druge strane manja (hižica), koja je mogla biti i ostava. Ako je kuća na kosu terenu, donji je dio podzidan kamenom pa se tu dobiva podrumska prostorija za spremište, gdjegdje i za staju, dok je gornji dio kuće s jedne ili s dviju strana opasan [[trijem]]om. U kućama [[Gorski kotar|Gorskoga kotara]] uobičajeni trodijelni tlocrt katnoga stambenog dijela podijeljen je u dva trakta, pa obuhvaća pet do šest prostorija: predsoblje, kuhinju s ostavom te dvije do tri sobe. Poseban tip nastambi prevladavao je u poplavnim područjima uz veće rijeke, gdje su kuće stajale na drvenim ili od opeka građenim [[stup]]ovima, tzv. [[soha]]ma. Od tih su sošnica vjerojatno nastale skladne katne kuće, građene u [[Pokuplje|Pokuplju]], [[Turopolje|Turopolju]], [[Posavina|Posavini]], zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[brvnara]]; [[čardak]]). Oko kuća bila su prostrana, katkad i ograđena dvorišta s objektima gospodarske namjene: stajama za stoku, štagljevima, spremištima za kukuruz u klipu, sagrađenima od ljeskova pruća, sušnicama za sušenje lana, konoplje i voća. Ako se radilo o prebivalištu mnogočlane proširene obitelji, na dvorištu su se redale i pomoćne stambene zgrade, jednoprostorne komore za noćivanje pojedinoga bračnog para. Na potocima u blizini sela stajale su drvene [[vodenica|vodenice]] za mljevenje žita, a u [[vinograd]]ima kolibe ([[klijet]]i). U gorskim i brežuljkastim predjelima sela su uglavnom bila raštrkana, sastavljena od nekoliko odvojenih zaselaka, dok su u ravničarskim krajevima bila zbijena, s okućnicama pretežno smještenima uz put ili uz rijeku.<ref name=LZMK/> Na sjeveru i istoku Hrvatske zidovi kuća građeni su od zemlje: nabojem, domaćom nepečenom ciglom ([[ćerpič]]) ili pravom pečenom [[opeka|opekom]]. Udomaćena je i kanatna gradnja zidova: osnovna konstrukcija od vodoravnih, uspravnih i kosih greda ispunjena je pleterom, tesanicama ili opekom; sve se premazivalo mješavinom zemlje i pljeve te zatim obijelilo. Kuće su prizemnice, većinom s dvostrešnim krovom od slame ili trske, poslije od pločastoga crijepa, s trijemom duž dvorišnoga pročelja. Pretežno su užom stranom bile okrenute ulici. Po Slavoniji i [[Baranja|Baranji]] uobičajene su duge, jednokrovne zgrade, gdje se na glavnu stambenu kuću nastavljaju i stambene prostorije za uže obitelji, s posebnim ulazima iz trijema (kućari, kiljeri), kao i ostale gospodarske prostorije: spremišta, staje, pecare za rakiju i sl. Na uskom, dugačkom dvorištu dominirao je [[bunar]] s đermom te dekorativno urešen drveni ambar za žito. Mlinove je pokretala stoka, pa su to bile veće zgrade kružna tlocrta i stožasta krova (suvare).<ref name=LZMK/> Sela su u ravničarskim krajevima najčešće zbijena, s pravilnim okućnicama poredanima uz ulicu ([[šor]]). Dvorišta su prema ulici ograđena drvenom ogradom ([[taraba]]) s malim vratima za pješake i velikima za kola. Izvan naselja nalaze se posebni gospodarski pogoni, [[salaš]]i, stanovi, sa zgradama za stanovanje i nastambama za stoku. Značajka toga područja su i [[zemunica|zemunice]], prostorije iskopane u [[lapor]]u, koje služe kao spremišta.<ref name=HLE/> Tijekom 20. st. i u hrvatskim se selima postupno napuštala gradnja prirodnim materijalom, drvenim tehnikama i tradicijskim oblikovanjem. Pojedini vrjedniji primjerci ili sklopovi narodnoga graditeljstva zaštićuju se kao [[spomenik kulture|spomenici kulture]] ''in situ'' ili prenose u [[etnopark]]ove.<ref name=LZMK/> ==Literatura== * Alcock, N. W., ''Vernacular architecture (Folk architecture)'', Grove Art Online, Oxford University Press, 2003. {{ISBN|978-1-884446-05-4}} * Stanko Antić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/479430 ''Tradicijsko graditeljstvo Vinodola''] Vinodolski zbornik 13, 2010., str. 193-215. * Živković Z., ''[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Bastina/HTG_web.pdf Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo]'' (PDF), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2013., 306 str. {{ISBN|9789533120232}} ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Poveznice== * [[Narodna umjetnost]] ==Vanjske poveznice== * ''[https://www.dumus.hr/print.aspx?id=64&itemId=88 Tradicijska arhitektura Hrvatskog zagorja u Žitnici Rupe]'', Dubrovački muzeji, 9. srpnja 2015. * [https://siscia.hr/krapje-selo-graditeljske-bastine/ Krapje – selo graditeljske baštine], 17. srpnja 2019. [[Kategorija:Gradnja]] [[Kategorija:Arhitektonski stilovi]] [[Kategorija:Povijest konstruiranja]] [[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]] [[Kategorija:Folklor]] l1gju1s81dx6ca813lzjqpp00ekbtcf 0 817858 7625419 7594304 2026-10-27T22:16:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1 #IABot (v2.0.9.6) 7625419 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Régis Laconi | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[8. srpnja]], [[1975.]] | mjesto_rođenje = Saint-Dizier, [[Haute-Marne|departman Haute-Marne]], [[Grand Est|regija Grand Est]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = 55 | klasa01_natjecanje = | klasa01_sezone = | klasa01_proiz_motor = | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = | klasa01_pole_poz = | klasa01_naj_krug = | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = | klasa02_sezone = | klasa02_proiz_motor = | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = | klasa03_sezone = | klasa03_proiz_motor = | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = | klasa04_sezone = | klasa04_proiz_motor = | klasa04_prvenstva = | klasa04_utrke = | klasa04_pobjede = | klasa04_postolja = | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = | klasa05_sezone = | klasa05_proiz_motor = | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Régis Laconi''' (Saint-Dizier, [[Haute-Marne|departman Haute-Marne]], [[Grand Est|regija Grand Est]], [[Francuska]], 8. srpnja 1975.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Svjetsko prvenstvo – Superbike]] * drugoplasirani: 2004. ; [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – 250cc]] * '''prvak:''' 1994. ; Francusko prvenstvo – 250cc Open * '''prvak:''' 1994. * drugoplasirani: 1995. ; Francusko prvenstvo – 125cc National <ref name="MA_FRA-chammpionat"/> * '''prvak:''' 1992. ; Yamaha 125cc Coupe (Francuska) * '''prvak:''' 1992. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> === Pobjede u utrkama izdržljivosti === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || || |- | || || || || || || || || |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| (prvenstvo) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || |- |} --> <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="14"| (prvenstvo) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene |- | ||<small> || ||<small> ||<small> || || || || || || || || ||<small> |- | ||<small> || ||<small> ||<small> || || || || || || || || ||<small> |- |} --> {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="14"| [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – 250cc]] |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene |- |1993. ||<small> Vitesse ||[[Honda]] ||<small> Honda ||<small> || ||0 ||0 || || ||21 ||'''10. |<ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201993%20250.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1993 - 250cc''], pristupljeno 4. rujna 2026. </ref> <ref name="sportnetwork"/> ||<small> |- |1994. ||<small> ||Honda ||<small> Honda ||<small> ||5 ||'''1 ||3 || || ||68 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201994%20250.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1994 - 250cc''], pristupljeno 4. rujna 2026. </ref> ||<small> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="14"| Francusko prvenstvo – 250cc Open |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene |- |1993. ||<small> Vitesse ||[[Honda]] ||<small> Honda ||<small> || ||'''1 || || || ||62 ||'''6. |<ref name="mst20_FRA-250"> {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/03/2.-France-250cc.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH 250cc OPEN CHAMPIONSHIP''], objavljeno u ožujku 2024., preuzeto 3. rujna 2026. </ref> <ref name="sportnetwork"> {{en icon}} [https://www.sportnetwork.net/main/s180/st47086.php sportnetwork.net, ''Regis Laconi profile''], objavljeno 9. studenog 2005., pristupljeno 3. rujna 2026. </ref> ||<small> |- |1994. ||<small> ||Honda ||<small> Honda ||<small> || ||'''2 || || || ||102 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="mst20_FRA-250"/> <ref name="RM_FRA-champ"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20FRANCE.htm racingmemo.fr, ''Les Champions Français''], pristupljeno 3. rujnae 2026. </ref> <ref name="MA_FRA-chammpionat"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20210115202742/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/serien/national/championnat-de-france-superbike.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Championnat de France Superbike''], wayback arhiva </ref> ||<small> |- |1995. ||<small> ||Honda ||<small> Honda ||<small> || ||'''4 || || || ||100 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="mst20_FRA-250"/> || |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="14"| Francusko prvenstvo – 125cc Open |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene |- |1992. ||<small> ||[[Honda]] ||<small> Honda ||<small> || ||0 || || || ||76 ||'''4. |<ref name="mst20_FRA-125"> {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/03/3.-France-125cc-Moto3.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH 125cc (1981-2012) / MOTO3 (2013-14) OPEN CHAMPIONSHIP''], objavljeno u ožujku 2024., preuzeto 3. rujn 2026. </ref> ||<small> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="14"| Yamaha 125cc Coupe (Francuska) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene |- |1992. ||<small> ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha TZR ||<small> || ||'''5 || || || || ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="RM_FRA_1992"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%201992.htm racingmemo.fr, ''Les Courses en France - 1992''], pristupljeno 3. rujna 2026. </ref> <ref name="sportnetwork"/> ||<small> |- |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/regis-laconi/ceeb6e97-2f91-484a-9834-58a1b54cdee9?tab=overview motogp.com, ''Régis Laconi''] * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/riders/regis-laconi/884 worldsbk.com, ''Régis Laconi''] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260831163817/https://www.motogp.com/en/riders/regis-laconi/ceeb6e97-2f91-484a-9834-58a1b54cdee9?tab=overview motogp.com, ''Régis Laconi''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260827125537/https://www.worldsbk.com/en/riders/regis-laconi/884 worldsbk.com, ''Régis Laconi''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20141008154810/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&p_Conduttore=884 sbk.perugiatiming.com, ''Régis Laconi''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/regis-laconi/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Régis Laconi''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416072233/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=996 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Régis Laconi''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/regis-laconi/ motorsportmagazine.com, ''Régis Laconi''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.sportnetwork.net/main/s180/st47086.php sportnetwork.net, ''Regis Laconi profile''], objavljeno 9. studenog 2005., pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1843/regis-laconi crash.net, ''Regis Laconi''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://prabook.com/web/regis.laconi/1901645 prabook.com, ''Regis Laconi''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/regis-laconi-moto-spf213.html the-sports.org, ''Moto - Regis Laconi''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/regis_laconi/ global.yamaha-motor.com, ''Regis Laconi''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motorcycle.com/news/regis-laconi-seriously-injured-in-crash-88325.html motorcycle.com, ''Regis Laconi Seriously Injured in Crash''], objavljeno 1. siječnja 2010., pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{fra icon}} [https://archive.wikiwix.com/cache/20181115110611/http://www.worldsbk.com/fr/news/41-sbk-news/15363-25-ans-de-world-superbike--laconi-pitt-et-charpentier.html worldsbk.com, ''25 ans de World Superbike : Laconi, Pitt et Charpentier''], objavljeno 15. listopada 2012., wikiwix arhiva * {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/news/175693/1/exracer-laconi-relishing-new-challenges crash.net, ''Ex-racer Laconi preparing for new challenge''], ažurirano 31. ožujka 2022., pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20L.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. - L -''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/EUR%20L.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. - L -''], pristupljeno 31. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Laconi, Régis}} [[Kategorija:Francuski športski motociklisti]] owsv6r0sdwx2ye62uqscu2dvjxjm477 0 818246 7625531 7623291 2026-10-28T09:33:35Z Vitek 12410 link 7625531 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Équateur | ime_genitiv=Équateura | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Équateur.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Mbandaka]] | vladar =Bobo Boloko | titula_vladara=[[guverner]] | površina=103902 | stanovnika=1856000 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Équateur''' je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi na [[sjeverozapad]]u [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]] duž [[granica|granice]] s [[Republika Kongo|Republikom Kongo]], okružena provincijama; [[Sud-Ubangi]] ([[sjever]]), [[Mongala (provincija)|Mongala]], ([[sjeverozapad]]), [[Tshuapa]], ([[zapad]]) i [[Mai-Ndombe]] ([[jug]]). Prostire se na [[površina|površini]] od 103.902 [[km²]], u kojoj živi 1.856.000 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7292 | title =''Équateur Province– Capital: Mbandaka'' | accessdate =2026-09-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je osnovana [[2015,]] podjelom dotadašnje veće Provincije Équateur na 5 novh; Équateur, [[Mongala (provincija)|Mongala]], [[Nord-Ubangi]] i [[Tshuapa]]. [[Administrativno središte]] provincije je [[grad]] [[Mbandaka]] koji ima 262.814 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1867 | title =''Mbandaka in Équateur | accessdate =2026-09-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Bikoro * Lukolela * Basankusu * Makanza * Bolomba * Bomongo * [[Ingende (teritorij)|Ingende]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://caid.cd/?page_id=12020 ''Province du Équateur'' (službene stranice)] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] 8y3p15dlfd7kj0juio7dr7aph1ehy6j 4 818963 7625073 7624336 2026-10-27T14:11:49Z Mimimime 256072 /* Croatia Infiltration */ 7625073 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u, čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima.. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 36b241ccrh2vd1w4a086fyl7nx2z7b7 7625074 7625073 2026-10-27T14:12:47Z Mimimime 256072 /* Croatia Infiltration */ 7625074 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u (dokumentarni serijal Ispod radara u 4 nastavaka, premijeru imao na HTV1), čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} he7zwdgyblb7wbqqp53ygly8jhsc3c5 7625131 7625074 2026-10-27T15:20:12Z Mimimime 256072 /* Croatia Infiltration */ 7625131 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u (dokumentarni serijal Ispod radara u 4 nastavaka, premijeru imao na HTV1), čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima. Dodana je kategorija Urbano istraživanje. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 84kizh3i61o5tx4z11aco4chk1lfih8 7625308 7625131 2026-10-27T19:09:26Z Phazd 116068 /* Udruga Obnova */ 7625308 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u (dokumentarni serijal Ispod radara u 4 nastavaka, premijeru imao na HTV1), čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima. Dodana je kategorija Urbano istraživanje. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) {{Komentar}} Kako se vidi iz prethodnih zahtjeva za brisanje, malo sam pročešljao kategoriju studentskih udruga. Ovu sam tada odlučio ne brisati jer izdaju časopis, koji ipak izgleda ozbiljno (iako nije "punokrvni" znanstveni časopis). Da su osobito značajni, ajde nisu, ali nakon što sam tražio brisanje splavarske udruge iz Slavonskog Broda (isprike splavarima, ali stvarno nije neka tema za enciklopediju), članak za ovakvu udrugu izgleda dosta manje sporno. No treba priznati da su podaci o udruzi ionako tanašni i da bi ih se bez problema moglo prebaciti u članak o časopisu (kad je, tko, i gdje osnovao, i to je realno to; druge aktivnosti su im slabo dokumentirane). Što se tiče usporedbe s Kontejnerom, bolje ju je ne povlačiti, jer ni Kontejner nema članak na WP, pa kud bi onda još neka Obnova trebala imati? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 20:09, 27. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} lxiqa86kqtuxretfpmnv1ewzyfmsdng 7625309 7625308 2026-10-27T19:10:41Z Phazd 116068 /* Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; */ 7625309 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u (dokumentarni serijal Ispod radara u 4 nastavaka, premijeru imao na HTV1), čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima. Dodana je kategorija Urbano istraživanje. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) {{komentar}} Ako će se brisati stranica, može i logo: [[:Datoteka:USP Toma Arhidjakon logo.png]]. — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 20:10, 27. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) {{Komentar}} Kako se vidi iz prethodnih zahtjeva za brisanje, malo sam pročešljao kategoriju studentskih udruga. Ovu sam tada odlučio ne brisati jer izdaju časopis, koji ipak izgleda ozbiljno (iako nije "punokrvni" znanstveni časopis). Da su osobito značajni, ajde nisu, ali nakon što sam tražio brisanje splavarske udruge iz Slavonskog Broda (isprike splavarima, ali stvarno nije neka tema za enciklopediju), članak za ovakvu udrugu izgleda dosta manje sporno. No treba priznati da su podaci o udruzi ionako tanašni i da bi ih se bez problema moglo prebaciti u članak o časopisu (kad je, tko, i gdje osnovao, i to je realno to; druge aktivnosti su im slabo dokumentirane). Što se tiče usporedbe s Kontejnerom, bolje ju je ne povlačiti, jer ni Kontejner nema članak na WP, pa kud bi onda još neka Obnova trebala imati? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 20:09, 27. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 9x1achngnh4x90xmgbfiotgfc9pbdv1 7625514 7625309 2026-10-28T08:28:51Z Hgalic 376618 /* Suradnik:Hgalic/Arbona */ komentar autora nacrta 7625514 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Župniče, imate li minutu?]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Župniče, imate li minutu? |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak koji ne ispunajav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:34, 3. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, iz članka je nejasno zbog čega zaslužuje članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:06, 4. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Obrisati}}: Samopromidžba.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 10:45, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Luka Burilović]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Luka Burilović |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Udovoljava li dužnost predsjednika HGK-a [[WP:KRTE|kriterijima važnosti]]? Članak djeluje samopromocijski. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 10:29, 5. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} vjerojatnon ne ispunajva kriterije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 5. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dimitri Ivanovsky]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dimitri Ivanovsky |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, bez izvora, naslov neispravan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:56, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{srediti}}, članak postoji i na engleskoj wikipediji te ga spominje enciklopedija brittanica. [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 13:29, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Saša Popova (izvođačica)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Saša Popova (izvođačica) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije prema suradnicima ru.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} – našao sam ovaj članak prilikom patroliranja. Bilo mi je čudno da postoji samo na hr., sr. i uk.wiki, pa sam pogledao na Wikidati je li ovo rezultat cross-wiki spama. Našao sam da je članak [[:ru:Википедия:К_удалению/29_декабря_2019#Саша_Попова prethodno postojao na ru.wiki te da ondje nije zadovoljao kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 7. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski divlji konj]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nakovanski divlji konj |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:51, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nakovanski tovar]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nakovanski tovar |predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}} |razlog_brisanja = Krši [[WP:VI]] |osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}} |datum_i_vrijeme = 10:52, 8. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kao i članak iznad, nije riječ o životinjskoj vrsti, stoga ni podatci nisu točni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 10. listopada 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Electrocoin]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Electrocoin |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunajav kriterije, AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:48, 13. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Günther Fehlinger]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Günther Fehlinger |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = cross-wiki spam, brisano na velik broj projekata, uključujući en.wiki |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:11, 23. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Croatia Infiltration]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Croatia Infiltration |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:48, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> S obzirom da su autori brojnih audiovizualnih projekata, uključujući i onaj koji je emitiran na HRT-u (dokumentarni serijal Ispod radara u 4 nastavaka, premijeru imao na HTV1), čini mi se da ipak kao kolektiv ispunjavaju kriterij za postojanje WIKI stranice o njima. Dodana je kategorija Urbano istraživanje. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Zlatko Bagarić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Zlatko Bagarić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:51, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marinko Maričić]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marinko Maričić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nereferencirani nesređeni AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Keder]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Keder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:53, 24. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LR parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LR parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:20, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Toma Arhiđakon&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez spomena u pouzdanim sekundarnim izvorima, ali sa stotinjak primarnih izvora, enciklopedijski uglavnom beznačajan sadržaj koji nalikuje na samopromociju. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:42, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:59, 25. listopada 2026. (CET) {{komentar}} Ako će se brisati stranica, može i logo: [[:Datoteka:USP Toma Arhidjakon logo.png]]. — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 20:10, 27. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga studenata povijesti &#34;Malleus&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Moguća promocija udruge, opsežan članak bez gotovo ikakvih sekundarnih izvora (sekundarni izvori su samo najave skupova). |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:46, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – napisano neenciklopedijski. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:00, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Društvo studenata povijesti &#39;&#39;Ivan Lučić – Lucius&#39;&#39; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora osim same stranice društva, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:49, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:58, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ESTUDENT]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ESTUDENT |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Očita samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} imam osjećaj da je ovo brisano, ali pod nekim drugim sličnim imenom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Duhos]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Duhos |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, moguća samopromocija. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 06:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez izvora, neenciklopedijski stil. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:55, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Vespa Club Croatia]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Vespa Club Croatia |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez izvora, mrva, beznačajna tema. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:25, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – kriteriji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34;]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga splavara &#34;Čika Mata&#34; |predložio = {{Suradnikinfo|Phazd|patroler}} |razlog_brisanja = Bez ijednog izvora, moguća samopromocija, enciklopedijski nerelevantno. |osporava = {{Suradnikinfo|Phazd}} |datum_i_vrijeme = 08:26, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} neenciklopedijski stil i sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 25. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Dalibor Nikolić]] # 2 == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Dalibor Nikolić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja =prethodno brisano jer ne ispunjava kriterije. Molim administartore da onemoguće ponovno stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 11:53, 25. listopada 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[LL parser]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = LL parser |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:55, 25. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Savska cesta]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Savska cesta |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = ne zaslužuje postojati zbog toga što je netočni AI slop |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 09:59, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Udruga Obnova]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Udruga Obnova |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = beznačajna udruga |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:14, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Udruga koja izdaje [[Obnova (časopis)|recenzirani znanstveni časopis dostupan na Hrčku]] nije baš bezznačajna. To što udruga nije na „platnom spisku” Ministarstva kulture RH i time nema vidljivost u glavnostrujaškim medijima (kao neki „Kontejneri” i sl.). Imamo članke o strankama koje ne prelaze 0,1 % i o kojekakvim udrugama, tako da kriteriji, iako postoje, ili nisu dovoljno jasni, ili se ne primjenjuju dosljedno.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 14:25, 26. listopada 2026. (CET) {{Komentar}} Kako se vidi iz prethodnih zahtjeva za brisanje, malo sam pročešljao kategoriju studentskih udruga. Ovu sam tada odlučio ne brisati jer izdaju časopis, koji ipak izgleda ozbiljno (iako nije "punokrvni" znanstveni časopis). Da su osobito značajni, ajde nisu, ali nakon što sam tražio brisanje splavarske udruge iz Slavonskog Broda (isprike splavarima, ali stvarno nije neka tema za enciklopediju), članak za ovakvu udrugu izgleda dosta manje sporno. No treba priznati da su podaci o udruzi ionako tanašni i da bi ih se bez problema moglo prebaciti u članak o časopisu (kad je, tko, i gdje osnovao, i to je realno to; druge aktivnosti su im slabo dokumentirane). Što se tiče usporedbe s Kontejnerom, bolje ju je ne povlačiti, jer ni Kontejner nema članak na WP, pa kud bi onda još neka Obnova trebala imati? — [[Suradnik:Phazd|Phazd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Phazd|razg.]]|[[Posebno:Doprinosi/Phazd|dopr.]])</small> 20:09, 27. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Marko Paradžik]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Marko Paradžik |predložio = {{Suradnikinfo||patroler}} |razlog_brisanja = neimpresivan cv |osporava = {{Suradnikinfo|SoupePrimordiale}} |datum_i_vrijeme = 10:19, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} Pretpostavio sam da bi mogao ispunjavati kriterije jer ima desetak radova na Hrčku, [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Marko%20Parad%C5%BEik&start=0 no vidim da su svi objavljeni u toj Obnovi]. Nije riječ o tipičnom znanstvenom časopisu. Oko pola radova su samo intervjui. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:05, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Hgalic/Arbona]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Hgalic/Arbona |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski samopromotivni AI članak koji ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:00, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Pozdrav, ja sam autor stranice te zaposlenik Arbone, kako sam i naveo na korisničkoj stranici. Zbog vašeg komentara i razloga za brisanje sam doradio članak, prvi puta ovo radim i nisam znao pravila. Prva verzija je pripremljena uz pomoć AI alata, a nakon prijedloga za brisanje tekst sam skratio, maknuo promotivne dijelove. Ostavljeni su neovisni izvori: Novi list (2014. i 2021.), Jutarnji list (2020.), Poslovni dnevnik (2021.), Netokracija (2021.) i Deloitte Technology Fast 500 EMEA (2019.), ako i dalje smatrate da članak ne zadovoljava kriterije, prihvaćam odluku zajednice. Ukoliko treba nešto ispraviti javite povratno, hvala. [[Suradnik:Hgalic|Hgalic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Hgalic|razgovor]])</small> 09:28, 28. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrno (Festival)]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Zrno (Festival) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = AI + strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 12:32, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw/Banko |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = kriteriji |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:47, 26. listopada 2026. (CET) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Koji kriterij nije ispunjen? [[Suradnik:Cidiwirvzx7cisvw|Cidiwirvzx7cisvw]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cidiwirvzx7cisvw|razgovor]])</small> 14:37, 26. listopada 2026. (CET) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 59keg84kltgx31wltz4mlh26vnoag8e 0 818977 7625368 7606276 2026-10-27T21:15:51Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625368 wikitext text/x-wiki [[File:Wii-gamecube-compatibility.jpg|thumb|Originalni model [[Wii]]ja s [[GameCube upravljač]]em, memorijskom karticom i diskom igre, prikazujući povratnu kompatibilnost s [[Nintendo GameCube|prethodnikom]]]] U [[Telekomunikacija|telekomunikaciji]] i [[Računalstvo|računalstvu]], '''povratna kompatibilnost''' svojstvo je [[Operacijski sustav|operacijskog sustava]], [[softver]]a, stvarnog proizvoda ili [[Tehnologija|tehnologije]] koje omogućuje [[Interoperabilnost|međuoperabilnost]] sa starijim [[Legacy (računarstvo)|''legacy'' sustavom]] ili s [[Ulazno/izlazne jedinice|ulaznim]] podacima dizajniranim za takav sustav. ==Upotreba== ===U hardveru=== Jednostavan primjer i povratne i [[Kompatibilnost unaprijed|kompatibilnosti unaprijed]] je uvođenje [[FM emitiranje|FM radija]] u [[stereo]] formatu. FM radio je u početku bio [[Monofoni zvuk|mono]], s jednim audio kanalom predstavljenim jednim [[Električni signal|signalom]]. Pri uvođenju dvokanalnog stereo FM radija, mnogi slušatelji imali su samo mono FM prijemnike. Kompatibilnost unaprijed za mono prijemnike sa stereo signalima postignuta je slanjem zbroja lijevog i desnog audio kanala u jednom signalu i razlike u drugom signalu. To omogućuje mono FM prijemnicima da primaju i dekodiraju signal zbroja, ignoriranjem signala razlike, koji je potreban samo za razdvajanje audio kanala. Stereo FM prijemnici mogu primati mono signal i dekodirati ga bez potrebe za drugim signalom, te mogu razdvojiti signal zbroja na lijevi i desni kanal ako su primljena oba signala, i zbroja i razlike. Bez zahtjeva za povratnom kompatibilnošću, mogla se odabrati jednostavnija metoda.<ref>{{citation|title=Newnes Radio and RF Engineering Pocket Book|first1=Steve|last1=Winder|first2=Joseph|last2=Carr|edition=3|date=2002|publisher=Newnes|isbn=9780080497471|pages=121–123}}</ref> Potpuna povratna kompatibilnost posebno je važna u računalnim [[Skup naredbi|arhitekturama skupova instrukcija]], od kojih su dvije najuspješnije obitelji [[IBM]] [[IBM System/360|360]]/[[IBM System/370|370]]/[[IBM System/390|390]]/[[z/Architecture|Zseries]] mainframe računala i obitelj [[Intel]] [[x86]] [[mikroprocesor]]a. Potpuno povratno kompatibilni procesori mogu obrađivati iste [[Izvršna datoteka|binarne izvršne softverske instrukcije]] kao njihovi prethodnici, omogućujući upotrebu novijeg procesora bez potrebe za nabavom novih [[aplikacija]] ili [[Operacijski sustav|operacijskih sustava]].<ref>{{citation|title=Computer System Organization|author=Naresh Jotwani|publisher=Tata McGraw-Hill Education|date=2009|pages=320&ndash;324|isbn=9781259081217}}</ref> Slično tome, uspjeh digitalnog komunikacijskog standarda [[Wi-Fi]] pripisuje se njegovoj širokoj povratnoj kompatibilnosti i kompatibilnosti unaprijed; postao je popularniji od ostalih standarda koji nisu bili povratno kompatibilni.<ref>{{citation|title=Next Generation Wireless LANs: 802.11n and 802.11ac|first1=Eldad|last1=Perahia|first2=Robert|last2=Stacey|date=2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781107016767|chapter=Foreword}}</ref> ===U softveru=== U razvoju softvera, povratna kompatibilnost opći je pojam međuoperabilnosti između softverskih dijelova koji neće proizvesti nikakve greške kada se njegova funkcionalnost poziva putem [[API]]-ja. Softver se smatra stabilnim kada je njegov API koji se koristi za pozivanje funkcija stabilan kroz različite verzije.<ref name=":0">{{Cite web |last=((etc1M)) |date=2019-12-18 |title=Backward Compatibility in Software Development: What and Why |url=https://www.redstar.be/backward-compatibility-in-software-development-what-and-why/ |access-date=2023-05-13 |website=Red Star IT |language=en-US}}</ref> U operacijskim sustavima, nadogradnje na novije verzije smatraju se povratno kompatibilnima ako izvršne datoteke i druge datoteke iz prethodnih verzija rade normalno.<ref>{{Cite web |title=What is Backward Compatible? |url=https://www.computerhope.com/jargon/b/backcomp.htm |access-date=2023-05-13 |website=Computer Hope |date=December 31, 2022 |language=en}}</ref> U [[Jezični prevoditelj|kompajlerima]], povratna kompatibilnost može se odnositi na sposobnost kompajlera za noviju verziju jezika da prihvati izvorni kod programa ili podataka koji su radili pod prethodnom verzijom.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/xslt20programmer0000kaym|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/xslt20programmer0000kaym/page/123 123]|quote=forward compatibility.|first=Michael|last=Kay|title=XSLT 2.0 Programmer's Reference|publisher=Wiley|date=2004|isbn=0-7645-6909-0}}</ref> ==Povezani članci== * [[Kompatibilnost]] * [[Deprekacija]] * [[Emulator]] ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category-inline}} [[Kategorija:Interoperabilnost]] sdwjordjzv06cz3ufa1s9ne3o3l75zm 0 819122 7625318 7612416 2026-10-27T19:44:42Z Ame71 128419 /* Poveznice */ link 7625318 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna ljubljanska liga | sezona = 2008./09. | izdanje = 18. (ukupno 53.) | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = IV. | datum = od [[23. kolovoza]] [[2008.]]<br /> do [[13. lipnja]] [[2009.]] | prvaci = Interblock Svoboda <small>(1. naslov)</small> | promovirani = [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] | degradirani = Interblock Svoboda<br />[[NK Litija|Litija]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Damjan Malešević]]<br /><small>[[NK Jevnica|Jevnica]], 27 pogodaka</small><ref>[https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=200 mnzljubljana-zveza.si, Regionalna Ljubljanska LEGEA liga 08/09]</ref> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Regionalna ljubljanska liga 2007./08.|2007./08.]] | sljedeća sezona = [[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|2009./10.]] }} U sezoni 2008./09. Interblock Svoboda, Interblockova B momčad, osvojila je ligu, no na kraju sezone ispala je iz lige zbog pravila Slovenskog nogometnog saveza o B momčadima.<ref name="pag122">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 122.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFAAAA;" |1. || Interblock Svoboda ||26||22||2||2||68||18||+50||68 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||26||14||8||4||64||34||+30||50 |- |3. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||14||7||5||55||29||+26||49 |- |4. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||14||3||9||54||34||+20||45 |- |5. || [[NK Jevnica|Jevnica]] ||26||13||4||9||59||46||+13||43 |- |6. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||11||7||8||60||33||+27||40 |- |7. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||9||9||8||45||45||0||36 |- |8. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||9||5||12||43||58||−15||32 |- |9. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||26||9||2||15||49||68||−19||29 |- |10. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||8||3||15||43||54||−11||27 |- |11. || [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||26||9||0||17||38||86||−48||27 |- |12. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||7||3||16||31||61||−30||24 |- |13. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||5||7||14||30||53||−23||22 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Litija|Litija]] ||26||5||6||15||26||46||−20||21 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag138">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 138.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Jezero Medvode plasiralo se u [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]] * '''Ispali:''' ** Interblock Svoboda i Litija * '''Novi članovi:''' ** Slovan (iz [[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]), Termit i Ihan (iz [[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Lige MNZ Ljubljana 2008./09.]]) == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2008./09.|1. SNL 2008./09.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]] * [[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Kup Slovenije 2008./09.]] * [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=200 mnzljubljana-zveza.si, Regionalna Ljubljanska LEGEA liga 08/09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.|Ljubljana 1 regionalna]] [[Kategorija:Lige MNZ Ljubljana (od 1991.)|1. 2008-09]] sqpkb6gbuyrv85nlxoacwana3vd1fej 0 819123 7625319 7612415 2026-10-27T19:45:14Z Ame71 128419 /* Poveznice */ link 7625319 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Liga MNZ Ljubljana | sezona = 2008./09. | izdanje = 18. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = V. | datum = od [[30. kolovoza]] [[2008.]]<br /> do [[30. svibnja]] [[2009.]] | prvaci = [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]<br />[[NK Ihan|Ihan]] | degradirani = ''nitko'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Miloš Zorko]]<br /><small>[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]], 20 pogodaka</small><ref>[https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=201 mnzljubljana-zveza.si, MNZ Liga 08-09]</ref> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Liga MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeća sezona = [[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} U sezoni 2008./09. '''Liga MNZ Ljubljana''' činila je peti rang slovenskog nogometnog sustava. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||16||12||2||2||56||18||+38||38 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ihan|Ihan]] ||16||11||3||2||63||19||+44||36 |- |3. || [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||16||11||1||4||42||21||+21||34 |- |4. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||16||8||3||5||40||26||+14||27 |- |5. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||7||4||5||25||17||+8||25 |- |6. || [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||16||6||1||9||38||46||−8||19 |- |7. || [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||16||4||1||11||27||38||−11||13 |- |8. || MNK Ljubljana ||16||3||1||12||15||64||−49||10 |- |9. || Alfa ||16||1||2||13||10||67||−57||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag138">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 138.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Termit i Ihan plasirali su se u [[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|Regionalnu ljubljansku ligu 2009./10.]] * '''Ispali:''' ** Nitko * '''Novi članovi:''' ** Svoboda i Litija == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2008./09.|1. SNL 2008./09.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]] * [[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Kup Slovenije 2008./09.]] * [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=201 mnzljubljana-zveza.si, MNZ Liga 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.|Ljubljana 2 MNZ]] [[Kategorija:Lige MNZ Ljubljana (od 1991.)|2. 2008-09]] 3cix0wiln8f8h7w9t0vzna18dzoik8f 0 819135 7625520 7612425 2026-10-28T08:41:36Z Ame71 128419 /* Poveznice */ link 7625520 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Regionalna ljubljanska liga | sezona = 2009./10. | izdanje = 19. (ukupno 54.) | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = IV. | datum = od [[22. kolovoza]] [[2009.]]<br /> do [[5. lipnja]] [[2010.]] | prvaci = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | degradirani = [[NK Črnuče|Črnuče]]<br />[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Edin Salkić]]<br /><small>[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]], 24 pogodaka</small><ref>[https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=300 mnzljubljana-zveza.si, Regionalna Ljubljanska LEGEA liga 09/10]</ref> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|2008./09.]] | sljedeća sezona = [[Regionalna ljubljanska liga 2010./11.|2010./11.]] }} U sezoni 2009./10. Ljubljana je osvojila ligu.<ref name="pag123">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 123.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||26||18||4||4||80||19||+61||58 |- |2. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||18||3||5||59||30||+29||57 |- |3. || [[NK Jevnica|Jevnica]] ||26||17||5||4||64||28||+36||56 |- |4. || [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Publikum]] ||26||15||3||8||60||32||+28||48 |- |5. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||14||6||6||56||36||+20||48 |- |6. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||12||7||7||59||39||+20||43 |- |7. || [[NK Ihan|Ihan]] ||26||11||2||13||50||53||−3||35 |- |8. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||9||6||11||39||40||−1||33 |- |9. || [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||26||9||3||14||36||58||−22||30 |- |10. || [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] ||26||8||4||14||31||39||−8||28 |- |11. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||26||7||4||15||39||54||−15||25 |- |12. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||26||6||4||16||27||74||−47||22 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Črnuče|Črnuče]] ||26||6||3||17||36||58||−22||21 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||3||4||19||17||93||−76||13 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag138">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 138.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Ljubljana se plasirala u [[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|3. SNL 2010./11.]] * '''Ispali:''' ** Črnuče i Svoboda Kisovec * '''Novi članovi:''' ** Jezero Medvode i Zagorje (iz [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]]) i Svoboda Ljubljana (iz [[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|Lige MNZ Ljubljana 2009./10.]]) == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2009./10.|1. SNL 2009./10.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]] * [[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Kup Slovenije 2009./10.]] * [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=300 mnzljubljana-zveza.si, Regionalna Ljubljanska LEGEA liga 09/10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 1 regionalna]] [[Kategorija:Lige MNZ Ljubljana (od 1991.)|1. 2009-10]] s0pdj08j35jjqlu9rhbbrjz7wvet359 0 819140 7625521 7612424 2026-10-28T08:42:15Z Ame71 128419 /* Poveznice */ link 7625521 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Liga MNZ Ljubljana | sezona = 2009./10. | izdanje = 18. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = V. | datum = od [[29. kolovoza]] [[2009.]]<br /> do [[29. svibnja]] [[2010.]] | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] | degradirani = MNK Ljubljana<br />Alfa | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Vanja Starčevič]]<br /><small>[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]], 24 pogodaka</small><ref>[https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=301 mnzljubljana-zveza.si, MNZ Liga 09-10]</ref> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] | sljedeća sezona = [[Liga MNZ Ljubljana 2010./11.|2010./11.]] }} U sezoni 2009./10. '''Liga MNZ Ljubljana''' činila je peti rang slovenskog nogometnog sustava. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||16||12||2||2||71||22||+49||38 |- |2. || [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||16||13||1||2||49||17||+32||37 (−3) |- |3. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||16||9||4||3||30||15||+15||31 |- |4. || [[NK Litija|Litija]] ||16||8||1||7||38||29||+9||25 |- |5. || [[NK Dragomer|Dragomer]] ||16||7||4||5||38||25||+13||25 |- style="background:#FFAAAA;" |6. || MNK Ljubljana ||16||6||4||6||26||23||+3||22 |- |7. || [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||16||5||0||11||24||37||−13||15 |- |8. || [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||16||3||1||12||19||57||−38||10 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || Alfa ||16||0||1||15||5||75||−70||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag138">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 138.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Svoboda Ljubljana plasirala se u [[Regionalna ljubljanska liga 2010./11.|Regionalnu ljubljansku ligu 2010./11.]] * '''Ispali:''' ** MNK Ljubljana i Alfa * '''Novi članovi:''' ** Črnuče i Svoboda Kisovec i DD Dren == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2009./10.|1. SNL 2009./10.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]] * [[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Kup Slovenije 2009./10.]] * [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=tekmovanja&liga=301 mnzljubljana-zveza.si, MNZ Liga 09-10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 2 MNZ]] [[Kategorija:Lige MNZ Ljubljana (od 1991.)|2. 2009-10]] ey0nj6tc0z9n8es8a0vdl4znvxvnhkd 0 819219 7625369 7610983 2026-10-27T21:16:10Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/multiline-html-table-in-list]] [[:w:en:WP:WAWB| #wAwB]] 7625369 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = Mojang AB |slika = [[Datoteka:Mojang Studios Logo (2020, slim).svg|250px]] |opis = Logotip koji se koristi od 2020. godine |slika2 = [[Datoteka:Mojang Studios 2022.jpg|250px]] |opis2 = Sjedište na Söder Mälarstrand 43, Stockholm uslikano 2022. godine |tvrtka = Mojang Studios (2020. – danas) |vrsta = [[Ovisno društvo]] |burzovni_simbol = |osnutak = {{Start date and age|df=yes|2009|06|18}} |prestala_postojati = |osnivači = [[Markus Persson]] |sjedište = |sjedište_grad = [[Stockholm]] |sjedište_država = [[Švedska]] |ključne_osobe = |predsjednik = |predsjednica = |predsjednik_uprave = |predsjednica_uprave = |član_uprave = |pokriveno_područje = |industrija = [[Industrija videoigara|Videoigre]] |proizvodi = [[Minecraft (franšiza)|''Minecraft'']] |usluge = |operativni_prihod = |neto_dobit = |prihod = |rashod = |zaposleni = ≈600 (2021.) |holding = |matično = {{Unbulleted indent list|[[Xbox Game Studios]] {{nowrap|(2014. – 2026.)}}|[[Xbox (odjel)|Xbox]] {{nowrap|(2026. – danas)}}}} |podruž = |divizije = |vlasnik = |vlasnica = |slogan = |poznatakao = |sudbina = |nasljednik = |nasljednica = |web = }} '''Mojang AB''', koji posluje pod [[Tvrtka|imenom]] '''Mojang Studios''', švedski je [[Razvojni programer videoigara|razvojni studio videoigara]] i studio [[Xbox (odjel)|Xboxa]] sa sjedištem u [[Stockholm]]u. Studio je najpoznatiji po razvoju [[Sandbox igra|sandbox]] i [[Igra preživljavanja|preživljavačke videoigre]] ''[[Minecraft]]'', [[Popis najprodavanijih videoigara|najprodavanije videoigre svih vremena]]. Mojang Studios osnovao je neovisni dizajner videoigara [[Markus Persson]] 2009. godine pod nazivom '''Mojang Specifications''' radi razvoja igre Minecraft. Studio je naslijedio naziv od [[Code Club AB|drugog pothvata povezanog s videoigrama]] koji je Persson napustio dvije godine ranije. Nakon početnog izlaska igre Persson je, zajedno s Jakobom Porsérom, krajem 2010. godine [[Inkorporacija|inkorporirao]] tvrtku, a za [[Glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] tvrtke zaposlili su Carla Manneha. Među ostalim ranim zaposlenicima bili su Daniel Kaplan i [[Jens Bergensten]]. ''Minecraft'' je postigao velik uspjeh, omogućivši Mojangu kontinuirani rast. Želeći se posvetiti drugim stvarima, Persson je ponudio svoj udio u Mojangu na prodaju, a tvrtku je u studenome 2014. preuzeo [[Microsoft]] za svoju podružnicu [[Microsoft Studios]] (kasnije Xbox Game Studios). Persson, Porsér i Manneh potom su napustili Mojang. Tvrtka je u svibnju 2020. preimenovana u Mojang Studios, a u srpnju 2026. počela je biti pod nadležnošću Microsoftove divizije [[Xbox (odjel)|Xbox]]. ==Povijest== ===Osnivanje (2009. – 2010.)=== [[File:GDC 2016 awards 16-20 42 56-01-7D2 0739 (cropped).jpg|thumb|upright|[[Markus Persson]] osnovao je Mojang Studios 2009. godine.]] Mojang Studios osnovao je [[Markus Persson]], švedski neovisni [[Dizajn videoigara|dizajner videoigara]] i [[Programer videoigara|programer]], 2009. godine.<ref name="CNET: Q&A">{{cite web |url=https://www.cnet.com/tech/services-and-software/markus-notch-persson-the-mind-behind-minecraft-q-a/ |title=Markus 'Notch' Persson: The mind behind Minecraft (Q&A) |first=Nick |last=Statt |date=7 November 2013 |website=[[CNET]] |access-date=20 July 2025 |language=en |archive-date=20 July 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250720142111/https://www.cnet.com/tech/services-and-software/markus-notch-persson-the-mind-behind-minecraft-q-a/ |url-status=live}}</ref><ref name="MCV: History">{{cite magazine |url=https://www.mcvuk.com/development-news/mojang-uncovered/ |title=Mojang uncovered |date=23 November 2012 |magazine=[[MCV/Develop]] |access-date=23 May 2020 |language=en |archive-date=23 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200523135037/https://www.mcvuk.com/development-news/mojang-uncovered/ |url-status=live}}</ref> Za videoigre se zainteresirao u ranoj dobi, igrajući ''[[The Bard's Tale (videoigra iz 1985.)|The Bard's Tale]]'' i nekoliko [[Piratstvo videoigara|piratskih]] igara na očevu kućnom računalu [[Commodore 128]], a uz pomoć sestre naučio je programirati s osam godina.<ref name="Wired UK: Origins">{{cite magazine |url=https://www.wired.co.uk/article/changing-the-game |title=Changing the game: how Notch made Minecraft a cult hit |first=Tom |last=Cheshire |date=15 September 2014 |magazine=[[Wired UK]] |access-date=8 May 2020 |language=en |archive-date=18 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181118102229/https://www.wired.co.uk/article/changing-the-game |url-status=live}}</ref> Nakon što je završio školovanje i nekoliko godina radio kao [[web-programer]], Persson je 2003. godine sa svojim kolegom Rolfom Janssonom stvorio ''[[Wurm Online]]'', [[MMORPG]]. Tijekom razvoja koristili su naziv „Mojang Specifications”, a kada je igra počela donositi zaradu, 2007. godine [[Inkorporacija|inkorporirali]] su tvrtku [[Mojang Specifications AB]], dioničko društvo.<ref name="Wired UK: Origins" /><ref name="Xsolla: Code Club">{{cite web |url=http://xsolla.com/blog/2015/04/22/interview-with-ceo-of-code-club-ab-developer-of-sandbox-mmo-wurm-online/ |title=Interview with CEO of Code Club AB: Developer of Sandbox MMO – Wurm Online |first=Ernest |last=Chung |date=22 April 2015 |website=[[Xsolla]] |access-date=17 January 2019 |archive-date=24 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180124124003/http://xsolla.com/blog/2015/04/22/interview-with-ceo-of-code-club-ab-developer-of-sandbox-mmo-wurm-online/ |url-status=dead}}</ref> Naziv potječe od švedske riječi ''mojäng'', što znači „naprava”.<ref name="Kotaku: Pronounce">{{cite web |url=https://kotaku.com/wait-its-pronounced-mo-yang-1711434408 |title=Wait, It's Pronounced Mo-Yang? |first=Patrick |last=Klepek |date=15 June 2015 |website=[[Kotaku]] |access-date=17 January 2019 |language=en |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119121432/https://kotaku.com/wait-its-pronounced-mo-yang-1711434408 |url-status=live}}</ref><ref name="Reuters: Private">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-sweden-startups-minecraft-idUSBRE9130A220130204 |title=Hit game Minecraft to stay private |first=Mia |last=Shanley |date=4 February 2013 |website=[[Reuters]] |access-date=17 January 2019 |language=en |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119121454/https://www.reuters.com/article/us-sweden-startups-minecraft-idUSBRE9130A220130204 |url-status=live}}</ref> Persson je iste godine napustio projekt i želio ponovno upotrijebiti naziv, pa je Jansson preimenovao tvrtku u Onetoofree AB, a kasnije u Code Club AB.<ref name="Xsolla: Code Club" /><ref name="Shacknews: Wurm Online">{{cite web |url=https://www.shacknews.com/article/76896/wurm-online-hitting-version-10-after-almost-a-decade |title=Wurm Online hitting version 1.0 after almost a decade |first=Alice |last=O'Connor |date=4 December 2012 |website=[[Shacknews]] |access-date=18 January 2019 |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119121524/https://www.shacknews.com/article/76896/wurm-online-hitting-version-10-after-almost-a-decade |url-status=live}}</ref> U svibnju 2009. Persson je počeo raditi na [[Klon videoigre|klonu]] igre ''[[Infiniminer]]'', koju je razvila tvrtka [[Zachtronics]] i objavila ranije iste godine. Iskoristio je grafičke elemente i dijelove koda [[Pogon igre|pokretača]] igre iz jednog svojeg ranijeg projekta te 17. svibnja 2009. objavio prvu [[Životni ciklus softverskih izdanja|alfa-verziju]] igre, koja je tada već nosila naziv ''[[Minecraft]]''. Prva komercijalna verzija uslijedila je 13. lipnja.<ref name="TechRadar: History">{{cite web |url=https://www.techradar.com/news/the-history-of-minecraft |title=The history of Minecraft |first=Alex |last=Cox |date=13 June 2018 |website=[[TechRadar]] |access-date=17 January 2019 |language=en |archive-date=9 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180809090837/https://www.techradar.com/news/the-history-of-minecraft |url-status=live}}</ref><ref name="PC Gamer: First">{{cite web |url=https://www.pcgamer.com/the-first-moments-of-minecraft/ |title=The First Moments of Minecraft |first=Graham |last=Smith |date=6 February 2012 |website=[[PC Gamer]] |access-date=7 June 2020 |language=en |archive-date=16 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181116012843/https://www.pcgamer.com/the-first-moments-of-minecraft/ |url-status=live}}</ref> Za tu je verziju ponovno upotrijebio naziv „Mojang Specifications”, pod kojim je 18. lipnja registrirao [[poduzeće s jednim vlasnikom]].<ref name="TechRadar: History" /><ref name="Bolagsverket: Mojang Specifications">{{cite web |url=https://foretagsinfo.bolagsverket.se/sok-foretagsinformation-web/foretag/197906010173001 |title=Mojang Specifications 19790601-0173 |language=sv |publisher=[[Swedish Companies Registration Office]] |access-date=25 June 2026 |archive-date=26 March 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250326201153/https://foretagsinfo.bolagsverket.se/sok-foretagsinformation-web/foretag/197906010173001/foretagsform/E |url-status=live}}</ref> U manje od mjesec dana ''Minecraft'' je ostvario dovoljno prihoda da je Persson mogao uzeti slobodno od svojeg redovitog posla, koji je u potpunosti napustio do svibnja 2010. godine.<ref name="TechRadar: History" /> U rujnu 2010. godine, Persson je putovao u [[Bellevue (Washington)|Bellevue]], [[Washington (savezna država)|Washington]], u urede tvrtke za videoigre [[Valve Corporation|Valve]], gdje je sudjelovao u programerskoj vježbi i susreo se s [[Gabe Newell|Gabeom Newellom]], nakon čega mu je ponuđen posao u toj tvrtki.<ref name="Engadget: Valve">{{cite web |url=https://www.engadget.com/2013/12/10/notch-turned-down-job-offer-at-valve-to-create-mojang/ |title=Notch turned down job offer at Valve to create Mojang |first=David |last=Hinkle |date=10 December 2013 |website=[[Engadget]] |access-date=17 January 2019 |language=en |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119122738/https://www.engadget.com/2013/12/10/notch-turned-down-job-offer-at-valve-to-create-mojang/ |url-status=live}}</ref> Odbio je ponudu i umjesto toga kontaktirao Jakoba Porsera, bivšeg kolegu iz King.coma, tražeći pomoć u osnivanju tvrtke iz Mojang Specificationsa.<ref name="MCV: History" /><ref name="Wired UK: Origins" /> Porsér je brzo dao otkaz, a dvojica su osnovala Mojang AB 17. rujna.<ref name="TechRadar: History" /><ref name="Bolagsverket: Mojang AB">{{cite web |url=https://foretagsinfo.bolagsverket.se/sok-foretagsinformation-web/foretag/5568192388 |title=Mojang AB 556819-2388 |language=sv |publisher=[[Swedish Companies Registration Office]] |access-date=25 June 2026 |archive-date=26 March 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250326201059/https://foretagsinfo.bolagsverket.se/sok-foretagsinformation-web/foretag/5568192388/foretagsform/AB |url-status=live}}</ref> Dok je Persson nastavio raditi na Minecraftu, Porsér je razvijao [[Scrolls (videoigra)|Scrolls]], [[Digitalna igra skupljanja karata|digitalnu igru skupljanja karata]].<ref name="Polygon: past, present and future">{{cite web |url=https://www.polygon.com/2013/4/5/4183864/minecraft-scrolls-0x10c-the-past-present-and-future-of-mojang-as-seen |title=Minecraft, Scrolls, 0x10c: The past, present and future of Mojang as seen through Notch's eyes |first=Berian |last=Crecente |date=5 April 2013 |website=[[Polygon (website)|Polygon]] |access-date=17 June 2020 |language=en |archive-date=12 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612102012/https://www.polygon.com/2013/4/5/4183864/minecraft-scrolls-0x10c-the-past-present-and-future-of-mojang-as-seen |url-status=live}}</ref><ref name="Bit-Tech: Scrolls">{{cite web |url=https://bit-tech.net/news/gaming/pc/minecraft-developer-announces-scrolls/1/ |title=Minecraft developer announces Scrolls |first=Joe |last=Martin |date=2 March 2011 |website=[[Bit-Tech]] |access-date=17 January 2019 |language=en |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119120934/https://bit-tech.net/news/gaming/pc/minecraft-developer-announces-scrolls/1/ |url-status=live}}</ref> Želeći se usredotočiti na razvoj igara, zaposlili su Carla Mannaha, menadžera u [[jAlbum]]u, Perssonovom bivšem poslodavcu, kao glavnog izvršnog direktora. Ostali značajni rani zaposlenici bili su Daniel Kaplan kao [[Razvoj poslovanja|poslovni razvijač]], Markus Toivonen kao [[Umjetnički dizajn videoigara|direktor umjetnosti]] i [[Jens Bergensten]] kao glavni programer.<ref name="TechRadar: History" /> ===Kontinuirani rast (2011. – 2013.)=== [[File:Maria Skolgata 83.png|thumb|right|Mojangovi uredi nekad su se nalazili na adresi Maria Skolgata 83 u Stockholmu.]] U siječnju 2011. ''Minecraft'' je dosegnuo milijun registriranih korisnika, a šest mjeseci kasnije 20 milijuna. Kontinuirani uspjeh potaknuo je Mojang da počne razvijati novu verziju za mobilne uređaje. Zbog nekompatibilnosti [[Java (programski jezik)|Javom]] temeljenog okvira igre s mobilnim uređajima, ova verzija programirana je u [[C++|C++-u]]. Druga verzija, izvorno razvijena za [[Xbox 360]], povjerena je škotskom razvojnom studiju [[4J Studios]], koja je također koristila C++.<ref name="TechRadar: History" /> ''Scrolls'' je Mojang najavio u ožujku 2011. godine.<ref name="Bit-Tech: Scrolls" /> Studijov pokušaj zaštite naziva igre zaštitnim znakom rezultirao je sporom s [[ZeniMax Media|ZeniMax Mediom]], koji je ukazao na sličnosti između naziva igre i ZeniMaxove serije ''[[The Elder Scrolls]]''.<ref name="Kotaku: Lawsuit">{{cite web |url=https://kotaku.com/mojang-v-bethesda-or-i-hate-it-when-mommy-and-daddy-5846111 |title=Mojang v. Bethesda, or: I Hate it When Mommy and Daddy Fight [UPDATE] |first=Russ |last=Pitts |date=3 October 2011 |website=[[Kotaku]] |access-date=17 May 2019 |language=en |archive-date=17 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190417195713/https://kotaku.com/mojang-v-bethesda-or-i-hate-it-when-mommy-and-daddy-5846111 |url-status=live}}</ref> Kaplan je u svibnju 2011. izjavio da, zbog mnogih takvih zahtjeva u prošlosti, Mojang planira objavljivati ili suobjavljivati igre drugih [[Nezavisna igra|indie]] studija.<ref name="PC Gamer: co-publish">{{cite web |url=https://www.pcgamer.com/minecraft-creators-planning-to-co-publish-other-indie-games/ |title=Minecraft creators planning to co-publish other indie games |first=Tom |last=Senior |date=17 May 2011 |website=[[PC Gamer]] |access-date=17 June 2020 |archive-date=17 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200617174836/https://www.pcgamer.com/minecraft-creators-planning-to-co-publish-other-indie-games/ |url-status=live}}</ref> Prva takva igra, ''[[Cobalt (videoigra)|Cobalt]]'' studija Oxeye Game Studio, najavljena je u kolovozu.<ref name="PC Gamer: Cobalt">{{cite web |url=https://www.pcgamer.com/cobalt-a-gorgeous-2d-indie-blaster-published-by-minecraft-creators-mojang/ |title=Cobalt: a gorgeous 2D blaster published by Minecraft creators, Mojang |first=Richard |last=Cobbett |date=25 August 2011 |website=[[PC Gamer]] |access-date=1 December 2019 |archive-date=9 November 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161109173103/http://www.pcgamer.com/cobalt-a-gorgeous-2d-indie-blaster-published-by-minecraft-creators-mojang/ |url-status=live}}</ref> Rana verzija igre postala je dostupna u prosincu 2011., a cijela igra objavljena je u veljači 2016. za Xbox 360, [[Xbox One]] i [[Microsoft Windows|Windows]].<ref name="PC Gamer: Cobalt alpha">{{cite web |url=https://www.pcgamer.com/mojang-releases-cobalt-alpha-you-can-buy-it/ |title=Mojang releases Cobalt alpha, you can buy it |first=Evan |last=Lahti |date=16 December 2011 |website=[[PC Gamer]] |access-date=1 December 2019 |archive-date=23 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180123203032/http://www.pcgamer.com/mojang-releases-cobalt-alpha-you-can-buy-it/ |url-status=live}}</ref><ref name="Polygon: Cobalt">{{cite web |url=https://www.polygon.com/2016/1/17/10782590/mojang-published-cobalt-set-to-launch-feb-2 |title=Mojang-published Cobalt set to launch Feb. 2 |first=Owen S. |last=Good |date=17 January 2016 |website=[[Polygon (website)|Polygon]] |access-date=17 January 2019 |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119174340/https://www.polygon.com/2016/1/17/10782590/mojang-published-cobalt-set-to-launch-feb-2 |url-status=live}}</ref> Spin-off usmjeren na višeigrački način, ''[[Cobalt WASD]]'', također je razvio Oxeye Game Studio i Mojang ga je objavio za Windows u studenom 2017.<ref name="Kotaku: Cobalt WASD">{{cite web |url=https://kotaku.com/cobalt-wasd-is-2-d-counter-strike-with-time-grenades-an-1820881507 |title=Cobalt WASD Is 2-D Counter-Strike With Time Grenades And Super Suits |first=Heather |last=Alexandra |date=30 November 2017 |website=[[Kotaku]] |access-date=17 January 2019 |archive-date=19 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190119121150/https://kotaku.com/cobalt-wasd-is-2-d-counter-strike-with-time-grenades-an-1820881507 |url-status=live}}</ref><ref name="RPS: Cobalt">{{cite web |url=https://www.rockpapershotgun.com/2017/12/02/cobalt-wasd-gives-the-quirky-platformer-a-competitive-second-lease-of-life/ |title=Cobalt WASD gives the quirky platformer a competitive second lease of life |first=Dominic |last=Tarason |date=2 December 2017 |website=[[Rock Paper Shotgun]] |access-date=1 December 2019 |archive-date=20 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190720083844/https://www.rockpapershotgun.com/2017/12/02/cobalt-wasd-gives-the-quirky-platformer-a-competitive-second-lease-of-life/ |url-status=live}}</ref> Za puni izlazak ''Minecrafta'', Mojang je održao [[Minecon]], posvećeni [[Konvencija (skup)|skup]], u [[Las Vegas, Nevada|Las Vegasu]] 18. – 19. studenog 2011., pri čemu je ''Minecraft'' formalno objavljen tijekom prezentacije prvog dana.<ref name="TechRadar: History" /><ref name="Eurogamer: Minecon">{{cite web |url=https://www.eurogamer.net/articles/2011-08-03-minecraft-convention-minecon-announced |title=Minecraft convention Minecon announced |first=Robert |last=Purchese |date=3 August 2011 |website=[[Eurogamer]] |access-date=17 June 2020 |language=en |archive-date=17 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200617190028/https://www.eurogamer.net/articles/2011-08-03-minecraft-convention-minecon-announced |url-status=live}}</ref> Nakon toga, Minecon je pretvoren u godišnji događaj.<ref name="Engadget: Minecon">{{cite web |url=https://www.engadget.com/2012-08-02-minecon-2012-going-to-disneyland-paris-this-november.html |title=MineCon 2012 going to Disneyland Paris this November |first=JC |last=Fletcher |date=2 August 2012 |website=[[Engadget]] |access-date=17 June 2020 |language=en |archive-date=17 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200617190125/https://www.engadget.com/2012-08-02-minecon-2012-going-to-disneyland-paris-this-november.html |url-status=live}}</ref> Nakon punog izlaska ''Minecrafta'', Persson je u prosincu 2011. prenio svoju ulogu glavnog dizajnera igre na Bergenstena.<ref name="Polygon: past, present and future" /> ===Microsoftova podružnica (2014. – danas)=== Persson, iscrpljen pritiskom vlasništva nad ''Minecraftom'', objavio je na [[Twitter]]u u lipnju 2014. pitajući je li netko voljan kupiti njegov udio u Mojangu. Nekoliko strana izrazilo je interes za tu ponudu, uključujući [[Activision Blizzard]], [[Electronic Arts]] i [[Microsoft]].<ref name="TechRadar: History" /> [[Phil Spencer (poslovni rukovoditelj)|Phil Spencer]], čelnik Microsoftovog odjela [[Xbox]], potaknuo je novoimenovanog glavnog izvršnog direktora Microsofta [[Satya Nadella|Satya Nadellu]] da kupi Mojang kako bi postavio "prilično smjelu viziju" za Microsoftovu industriju videoigara.<ref name="NYTimes: Console Wars">{{cite web |url=https://www.nytimes.com/2021/06/10/technology/xbox-games.html |title=How Microsoft Is Ditching the Video Game Console Wars |first=Kellen |last=Browning |date=10 June 2021 |website=[[The New York Times]] |access-date=21 January 2022 |language=en |archive-date=10 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220110185132/https://www.nytimes.com/2021/06/10/technology/xbox-games.html |url-status=live}}</ref> Osim toga, tvrtka je imala 2,5 milijardi dolara na [[Offshore banka|offshore bankovnim računima]] koje nije mogla prenijeti natrag u SAD bez plaćanja [[Izbjegavanje poreza na repatrijaciju|poreza na repatrijaciju]].<ref name="Forbes: Billionaire">{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/ryanmac/2015/03/03/minecraft-markus-persson-life-after-microsoft-sale/ |title=Inside The Post-Minecraft Life Of Billionaire Gamer God Markus Persson |first1=Ryan |last1=Mac |first2=David M. |last2=Ewalt |author2-link=David M. Ewalt |first3=Max |last3=Jedeur-Palmgren |date=3 March 2015 |website=[[Forbes]] |access-date=21 January 2022 |language=en |archive-date=9 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209195410/https://www.forbes.com/sites/ryanmac/2015/03/03/minecraft-markus-persson-life-after-microsoft-sale/ |url-status=live}}</ref> Microsoft je 15. rujna 2014. objavio sporazum o kupnji Mojanga za 2,5 milijardi dolara.<ref name="USA Today: Microsoft">{{cite web |url=https://www.usatoday.com/story/tech/gaming/2014/09/15/microsoft-minecraft/15658383/ |title=Microsoft to acquire 'Minecraft' maker Mojang for $2.5B |first=Brett |last=Molina |date=15 September 2014 |website=[[USA Today]] |access-date=5 September 2017 |archive-date=7 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907123208/https://www.usatoday.com/story/tech/gaming/2014/09/15/microsoft-minecraft/15658383/ |url-status=live}}</ref> Akvizicija je finalizirana 6. studenog, a Mojang je postao dio ogranka [[Microsoft Studios]] (kasnije Xbox Game Studios).<ref name="Wired: Acquisition">{{cite magazine |url=https://www.wired.com/2015/06/minecraft-book-excerpt/ |title=The Unlikely Story of Microsoft's Surprise ''Minecraft'' Buyout |first1=Daniel |last1=Goldberg |first2=Linus |last2=Larsson |date=2 June 2015 |magazine=[[Wired (časopis)|Wired]] |access-date=9 June 2020 |archive-date=9 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609051326/https://www.wired.com/2015/06/minecraft-book-excerpt/ |url-status=live}}</ref><ref name="Polygon: Microsoft">{{cite web |url=https://www.polygon.com/2014/11/6/7167349/microsoft-owns-minecraft-mojang-acquisition-closes |title=Microsoft officially owns Minecraft and developer Mojang now |first=Samit |last=Sarkar |date=6 November 2014 |website=[[Polygon (website)|Polygon]] |access-date=17 January 2019 |archive-date=13 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713011614/https://www.polygon.com/2014/11/6/7167349/microsoft-owns-minecraft-mojang-acquisition-closes |url-status=live}}</ref> Persson, Porsér i Manneh bili su jedini dioničari u to vrijeme, pri čemu je Persson posjedovao 71 % dionica.<ref name="Forbes: Billionaire" /><ref name="Wired: Acquisition" /> Persson je primio 1,8 milijardi dolara, dok su Porsér i Manneh dobili 300 milijuna odnosno 100 milijuna dolara.<ref name="Forbes: Billionaire" /><ref name="NYTimes: Pay">{{cite web |url=https://dealbook.nytimes.com/2014/09/15/microsoft-to-buy-creator-of-minecraft-for-2-5-billion/ |title=Microsoft Says It Will Pay $2.5 Billion for Company That Created Minecraft |first1=Michael J. |last1=de la Merced |first2=Nick |last2=Wingfield |date=15 September 2014 |website=[[The New York Times]] |access-date=21 January 2022 |archive-date=18 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220118145853/https://dealbook.nytimes.com/2014/09/15/microsoft-to-buy-creator-of-minecraft-for-2-5-billion/ |url-status=live}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat-inline}} [[Kategorija:Microsoft]] [[Kategorija:Švedske tvrtke]] [[Kategorija:Tvrtke za razvoj videoigara]] owq7lhjgfbs8mwd6r5bs1bzj7heci0z 0 819399 7625068 7624196 2026-10-27T14:05:44Z Mimimime 256072 tipfeler 7625068 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = black | ime_serije = Ispod radara | format_serije = dokumentarni serijal | autor = Mihovil Pirnat | scenarist = Tea Matanović, Luka Tokić | redatelj = Luka Tokić | broj_epizoda = 4 | broj_sezona = 1 | producent = Mihovil Pirnat | izvršni_producent = Eva Buczynski | urednik = Daniela Draštata Flock | trajanje_epizode = 26 min | tv_kuća = HRT - HTV1 | imdb_id = https://www.imdb.com/title/tt46057152 | glumci = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin | pripovjedač = Iva Šimić Šakoronja | glazba = Stjepko Barac | država = Hrvatska | jezik = Hrvatski | produkcijska_kuća = Creative Objective | početak_serije = 28. rujna 2026. | slika = }} '''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Serijal su dramaturški i scenaristički razvili [[Tea Matanović]] i Luka Tokić, koji potpisuje i režiju, a iza ideje stoji Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}</ref> i autor istoimene knjige koja je nastala poslije serijala.<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}</ref> Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.<ref>{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]],<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}</ref> [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu,<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}</ref> kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}</ref> Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> ==Popis epizoda== {| class="wikitable" !Epizoda !Datum emitiranja !Kratki opis !Lokacije |- |1. |28. rujna 2026. |Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}</ref> |Vis (Hrvatska) |- |2. |5. listopada 2026. |Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> |Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija) |- |3. |12. listopada 2026. |Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija) |- |4. |19. listopada 2026. |Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-13|title=Koliko betona treba da bi se jedna država osjećala sigurnom?|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/koliko-betona-treba-da-bi-se-jedna-drzava-osjecala-sigurnom--12954602|url-status=live|access-date=2026-10-14|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH) |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije] * [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja] * [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:U izradi]] p0p8u1veemldh7dawz2hqkpwsmyulyx 7625079 7625068 2026-10-27T14:18:08Z Mimimime 256072 7625079 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = black | ime_serije = Ispod radara | format_serije = dokumentarni serijal | autor = Mihovil Pirnat | scenarist = Tea Matanović, Luka Tokić | redatelj = Luka Tokić | broj_epizoda = 4 | broj_sezona = 1 | producent = Mihovil Pirnat | izvršni_producent = Eva Buczynski | urednik = Daniela Draštata Flock | trajanje_epizode = 26 min | tv_kuća = HRT - HTV1 | imdb_id = https://www.imdb.com/title/tt46057152 | glumci = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin | pripovjedač = Iva Šimić Šakoronja | glazba = Stjepko Barac | država = Hrvatska | jezik = Hrvatski | produkcijska_kuća = Creative Objective | početak_serije = 28. rujna 2026. | slika = }} '''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Serijal su dramaturški i scenaristički razvili [[Tea Matanović]] i Luka Tokić, koji potpisuje i režiju, a iza ideje stoji Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}</ref> i autor istoimene knjige koja je nastala poslije serijala.<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}</ref> Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.<ref>{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]],<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}</ref> [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu,<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}</ref> kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}</ref> Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> ==Popis epizoda== {| class="wikitable" !Epizoda !Datum emitiranja !Kratki opis !Lokacije |- |1. |28. rujna 2026. |Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}</ref> |Vis (Hrvatska) |- |2. |5. listopada 2026. |Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> |Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija) |- |3. |12. listopada 2026. |Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija) |- |4. |19. listopada 2026. |Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-13|title=Koliko betona treba da bi se jedna država osjećala sigurnom?|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/koliko-betona-treba-da-bi-se-jedna-drzava-osjecala-sigurnom--12954602|url-status=live|access-date=2026-10-14|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH) |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije] * [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja] * [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:U izradi]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] cngkmz9rl782kqg2rzu9ru3iah0lte9 7625080 7625079 2026-10-27T14:18:19Z Mimimime 256072 7625080 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = black | ime_serije = Ispod radara | format_serije = dokumentarni serijal | autor = Mihovil Pirnat | scenarist = Tea Matanović, Luka Tokić | redatelj = Luka Tokić | broj_epizoda = 4 | broj_sezona = 1 | producent = Mihovil Pirnat | izvršni_producent = Eva Buczynski | urednik = Daniela Draštata Flock | trajanje_epizode = 26 min | tv_kuća = HRT - HTV1 | imdb_id = https://www.imdb.com/title/tt46057152 | glumci = Lidija Kožar, Josip Kovač Levantin | pripovjedač = Iva Šimić Šakoronja | glazba = Stjepko Barac | država = Hrvatska | jezik = Hrvatski | produkcijska_kuća = Creative Objective | početak_serije = 28. rujna 2026. | slika = }} '''''Ispod radara''''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-avanturistički [[Televizijska serija|televizijski serijal]] proizveden za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=19. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Sastoji se od četiri epizode, a vode ga [[Geografija|geografkinja]] i GIS stručnjakinja Lidija Kožar te [[pilot]] i član skupine urbanih istraživača [[Croatia Infiltration]] Josip Kovač Levantin.<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Tri zagrebačka studenta istražila 70 napuštenih lokacija od Podsuseda do Černobila|url=https://www.srednja.hr/novosti/vijesti/42851/tri-zagrebacka-studenta-istrazila-70-napustenih-lokacija-od-podsuseda-do-cernobila/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr|date=1. svibnja 2014.|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=14. rujna 2026.|url-status=live}}</ref> Serijal su dramaturški i scenaristički razvili [[Tea Matanović]] i Luka Tokić, koji potpisuje i režiju, a iza ideje stoji Mihovil Pirnat, arhitekt, pokretač skupine [[Croatia Infiltration]]<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-09|website=www.vecernji.hr|language=hr|date=2014-05-07|url-status=live}}</ref> i autor istoimene knjige koja je nastala poslije serijala.<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en|date=2019-09-03|url-status=live}}</ref> Direktor fotografije je Filip Kos, naratorica glumica [[Iva Šimić Šakoronja]], izvršna producentica Eva Buczynski, a urednica za [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] Daniela Draštata Flock.<ref>{{Citiranje weba|title=Vis ispod radara: što se krije u utrobi otoka?|url=https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/vis-ispod-radara-sto-se-krije-u-utrobi-otoka--12925778|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> Prva epizoda prikazana je 28. rujna 2026. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> Serijal je sniman u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Švedskoj i Albaniji. Kroz razgovore s bivšim vojnicima, hrvatskim vojnim pilotima [[Danijel Borović|Danijelom Borovićem]],<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Borović prvi je hrvatski vojni pilot koji je zrakoplovom sletio na hrvatsko tlo|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/vijesti/30-godina-od-preleta-za-hrvatsku-danijel-borovic-prvi-je-hrvatski-vojni-pilot-koji-je-svojim-zrakoplovom-sletio-na-hrvatsko-tlo-5148063|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2022-02-01|url-status=live}}</ref> [[Ivan Selak|Ivanom Selakom]] i [[Ivica Ivandić|Ivicom Ivandićem]], koji su tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. preletjeli iz [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva]] na hrvatsku stranu,<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko ratno zrakoplovstvo - Postanak: Prvi hrvatski MIG-ovi|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/hrvatsko-ratno-zrakoplovstvo-postanak-prvi-hrvatski-mig-ovi-0-10941202|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2023-08-12|url-status=live}}</ref> kao i s povjesničarima, kustosima, stručnjacima i lokalnim svjedocima, serijal prikazuje izvornu namjenu nekadašnje vojne infrastrukture te današnje stanje i nove funkcije pojedinih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Uzbudljiva televizijska jesen, naglasak je na domaćem dokumentarnom, dramskom i zabavnom programu|url=https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/film-i-tv/2026/09/26/uzbudljiva-televizijska-jesen-784997/|access-date=2026-10-03|website=www.glas-slavonije.hr|language=en|date=2026-09-26|url-status=live}}</ref> Dio objekata ostao je napušten, dok su drugi prenamijenjeni u muzeje, vinske podrume, podatkovne centre i druge civilne sadržaje.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> ==Popis epizoda== {| class="wikitable" !Epizoda !Datum emitiranja !Kratki opis !Lokacije |- |1. |28. rujna 2026. |Vis se istražuje kroz njegovu vojnu prošlost, od savezničkog aerodroma iz Drugog svjetskog rata i olupine američkog bombardera do bunkera i drugih objekata JNA te njihove današnje prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-19|url-status=live}}</ref> |Vis (Hrvatska) |- |2. |5. listopada 2026. |Epizoda prati hladnoratovsku infrastrukturu od podzemnog operativnog kompleksa u Žrnovnici i radarskog položaja na Goloj Plješivici do kompleksa ARK D-0 kod Konjica i albanskih podzemnih objekata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispod-radara-1-12916643|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|date=2026-09-28|url-status=live}}</ref> |Žrnovnica (Hrvatska), Gola Plješevica (Hrvatska), Konjic (Bosna i Hercegovina), Tirana (Albanija) |- |3. |12. listopada 2026. |Kroz nekadašnje radarske, zrakoplovne i podzemne objekte epizoda istražuje sustave nadzora i obrane te njihove različite sudbine nakon Hladnog rata, od napuštanja do prenamjene.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-05|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/ispo-radara-12928330|url-status=live|access-date=2026-10-09|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Gola Plješevica (Hrvatska), Pivka (slovenija), Stockholm (Švedska), Göteborg (Švedska), Kukës (Albanija) |- |4. |19. listopada 2026. |Završna epizoda posvećena je podzemnoj zrakoplovnoj bazi Željava i ljudima koji su u njoj služili, među kojima su piloti Daniel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić, koji se nakon više od tri desetljeća prvi put zajedno vraćaju u bazu.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-10-13|title=Koliko betona treba da bi se jedna država osjećala sigurnom?|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/koliko-betona-treba-da-bi-se-jedna-drzava-osjecala-sigurnom--12954602|url-status=live|access-date=2026-10-14|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |Željava (Hrvatska, uz granicu s BiH) |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889 Ispod radara, službena stranica dokumentarnog serijala na stranicama Hrvatske radiotelevizije] * [https://mojtv.hr/emisije/234714/ispod-radara.aspx Ispod radara, profil serijala s opisom, podacima i terminima emitiranja] * [https://croatiainfiltration.com/about Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] fjbh0mnsn45bwa9tglwlzkyvsqrldts 0 819410 7625077 7623328 2026-10-27T14:16:32Z Mimimime 256072 Dodane su kategorije 7625077 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{kat?}} {{Infookvir organizacija|ime=Croatia Infiltration|osnivač=Mihovil Pirnat|mjesto osnivanja=Zagreb, Hrvatska|web stranica=https://croatiainfiltration.com|ključni ljudi=Mihovil Pirnat; Josip Kovač Levantin; Matija Pucak; Vjekoslav Palinić|moto=Take nothing but pictures, leave nothing but footprints.|tip=skupina za urbano istraživanje i audiovizualnu produkciju|svrha=istraživanje i dokumentiranje napuštenih i teško dostupnih lokacija|broj članova=4|utemeljena=2008.}} '''''Croatia Infiltration''''' hrvatska je skupina za urbano istraživanje koja se bavi istraživanjem i dokumentiranjem napuštenih, neodržavanih i teško dostupnih lokacija.<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Projekt je 2008. godine pokrenuo arhitekt Mihovil Pirnat,<ref>{{Citiranje novina|title=Croatia Infiltration: Hrvatski studenti istražuju napuštene lokacije, put ih odveo do Černobila|language=hr|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/Croatia-Infiltration-Hrvatski-studenti-istrazuju-napustene-lokacije-put-ih-odveo-do-Cernobila/743436.aspx|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> a skupini su se potom pridružili pilot Josip Kovač Levantin, arhitekt Matija Pucak i filmski snimatelj Vjekoslav Palinić.<ref>{{Citiranje weba|title=TEDxNKPPBjelovar|url=https://www.ted.com/tedx/events/36219|access-date=2026-10-03|website=TED|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vjekoslav Palinić - 38 Films|url=https://38films.eu/vjekoslav-palinic/|access-date=2026-10-03|website=38films.eu}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Nacional/M.K.|date=2023-04-28|title=Otkrijte tajne napuštenog podzemnog bunkera 'Gola Plješevica'|language=hr|publisher=Nacional|url=https://www.nacional.hr/otkrijte-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About us|url=https://www.croatiainfiltration.com/about|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Skupina je dokumentirala brojne napuštene i teško dostupne lokacije u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Mađarsku, Portugal, Ukrajinu i Japan.<ref>{{Citiranje weba|title=Infiltracija u Prošlost|url=https://magazin.hrt.hr/kolumne/infiltracija-u-proslost-1052259|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Među zabilježenim su objektima podzemni aerodrom Željava (Objekt 505),<ref>{{Citiranje weba|title=Snimili najskuplju vojnu tajnu bivše Jugoslavije, pogledajte što su sve tamo zatekli|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/snimili-najskuplju-vojnu-tajnu-bivse-jugoslavije-pogledajte-sto-su-sve-tamo-zatekli/2276290.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> kompleks ARK D-0 kod [[Konjic|Konjica]]<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> i radarski položaj na Goloj Plješevici.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski istraživači otkrili tajne napuštenog podzemnog bunkera Gola Plješevica|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-istrazivaci-otkrili-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica/2458650.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-28|title=Jutarnji list - Planina pored Korenice krije jedan od najvećih podzemnih aerodroma u Europi. Gotovo nitko ne zna za taj objekt|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/planina-pored-korenice-krije-jedan-od-najvecih-podzemnih-aerodroma-u-europi-na-vrhu-je-posebno-zanimljiv-dio-15330473|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Infiltrations|url=https://www.croatiainfiltration.com/infiltrations|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Među novijim lokacijama nalazi se i Vila Izvor, poznata kao Objekt 99, na području Plitvičkih jezera.<ref>{{Citiranje weba|title=Titov 'Objekt 99' više od pola stoljeća krije tajne koje su postale legenda|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/titov-objekt-99-vise-od-pola-stoljeca-krije-tajne-koje-su-postale-legenda-1970672|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> == Audiovizualni projekti == Članovi Croatia Infiltrationa predstavili su 2014. godine teaser za dokumentarni serijal ''Infiltracija'', nastao u suradnji s redateljem [[Filip Filković|Filipom Filkovićem Philatzom]].<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Stiže Infiltracija: Zagrebački studenti krenuli u snimanje vrhunske serije o urbanom istraživanju|url=https://www.srednja.hr/svastara/vijesti/54588/stize-infiltracija-zagrebacki-studenti-krenuli-u-snimanje-vrhunske-serije-o-urbanom-istrazivanju/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Goran|date=2014-05-17|title=Infiltracija – Dokumentarna serija o istraživanju napuštenih građevina {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/vijesti/infiltracija-dokumentarna-serija-o-istrazivanju-napustenih-gradevina/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> Realiziran je 2015. godine kao ''Infiltracija: Kronike urbanog istraživanja'', prvi dokumentarni serijal u originalnoj produkciji [[Telegram (portal)|Telegrama]], s devet epizoda u prvoj sezoni.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-04|title=Ovo je ekipa koja stoji iza nje|url=https://net.hr/danas/kultura/ovo-je-ekipa-iza-infiltracije-telegramovog-prvog-dokumentarnog-serijala-bdb35898-b1d1-11eb-aee3-0242ac15001d|access-date=2026-10-03|website=net.hr|language=hr}}</ref> Počinju samostalno objavljivati 2019. godine dokumentarni web-serijal ''Infiltration''.<ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=admin|date=2019-08-26|title=Croatia Infiltration - Urbex putovanja i istraživanja|url=https://putoholicari.net.hr/croatia-infiltration-urbex-putovanja-i-istrazivanja-76666/|access-date=2026-10-03|website=Putoholičari|language=en-US}}</ref> Dokumentirani su, među ostalim, vojni i infrastrukturni objekti u Bosni i Hercegovini i Mađarskoj.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-06|title=urbex {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/tag/urbex/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> U suradnji s [[24sata]] 2021. godine pokreću [[Dokumentarni film|dokumentarni serijal]] ''Napušteno-zapušteno''.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-15|title=Grupa mladića donosi serijal o nekada važnim, sad napuštenim objektima bivše Jugoslavije|url=https://www.24sata.hr/video/grupa-mladica-donosi-serijal-o-nekada-vaznim-sad-napustenim-objektima-bivse-jugoslavije-762233|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-24|title='Istražili smo tajne Titove škole, grad milijardera, a na Golom otoku smo spavali u šumi...'|url=https://www.24sata.hr/video/istrazili-smo-tajne-titove-skole-grad-milijardera-a-na-golom-otoku-smo-spavali-u-sumi-785473|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Serijal prati nekada značajne, a poslije napuštene ili zapuštene objekte u Hrvatskoj, među kojima su Kombinat Borovo, Politička škola u Kumrovcu, [[dvorac Kerestinec]] i drugi objekti. [[Hrvatska radiotelevizija]] počela je 2026. godine prikazivati četverodijelni dokumentarni serijal [[Ispod radara]], snimljen prema ideji Mihovila Pirnata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-29|title=OTOK IZVAN DOMETA ZABORAVA: Od vojne utvrde na pučini do priča skrivenih ‘Ispod radara’|url=https://www.morski.hr/otok-izvan-dometa-zaborava-od-vojne-utvrde-na-pucini-do-prica-skrivenih-ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=Morski HR|language=hr}}</ref> Jedan je od voditelja Josip Kovač Levantin, član skupine Croatia Infiltration.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> == Publikacije == [[Mozaik knjiga]] objavila je knjigu Mihovila Pirnata ''Ispod radara'', povezanu s njegovim dugogodišnjim radom na urbanom istraživanju i skupinom Croatia Infiltration. Knjiga donosi fotografije i priče s napuštenih lokacija u Hrvatskoj i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara, Mihovil Pirnat - Mozaik knjiga|url=https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=mozaik-knjiga.hr|language=hr}}</ref> == Članovi == * Mihovil Pirnat * Josip Kovač Levantin * Matija Pucak * Vjekoslav Palinić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://croatiainfiltration.com Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:Umjetnički kolektivi]] [[Kategorija:Filmski djelatnici]] 2e4bm6ubgtjji4rqm8jzl0wom2jnvqs 7625078 7625077 2026-10-27T14:17:21Z Mimimime 256072 7625078 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{kat?}} {{Infookvir organizacija|ime=Croatia Infiltration|osnivač=Mihovil Pirnat|mjesto osnivanja=Zagreb, Hrvatska|web stranica=https://croatiainfiltration.com|ključni ljudi=Mihovil Pirnat; Josip Kovač Levantin; Matija Pucak; Vjekoslav Palinić|moto=Take nothing but pictures, leave nothing but footprints.|tip=skupina za urbano istraživanje i audiovizualnu produkciju|svrha=istraživanje i dokumentiranje napuštenih i teško dostupnih lokacija|broj članova=4|utemeljena=2008.}} '''''Croatia Infiltration''''' hrvatska je skupina za urbano istraživanje koja se bavi istraživanjem i dokumentiranjem napuštenih, neodržavanih i teško dostupnih lokacija.<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Projekt je 2008. godine pokrenuo arhitekt Mihovil Pirnat,<ref>{{Citiranje novina|title=Croatia Infiltration: Hrvatski studenti istražuju napuštene lokacije, put ih odveo do Černobila|language=hr|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/Croatia-Infiltration-Hrvatski-studenti-istrazuju-napustene-lokacije-put-ih-odveo-do-Cernobila/743436.aspx|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> a skupini su se potom pridružili pilot Josip Kovač Levantin, arhitekt Matija Pucak i filmski snimatelj Vjekoslav Palinić.<ref>{{Citiranje weba|title=TEDxNKPPBjelovar|url=https://www.ted.com/tedx/events/36219|access-date=2026-10-03|website=TED|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vjekoslav Palinić - 38 Films|url=https://38films.eu/vjekoslav-palinic/|access-date=2026-10-03|website=38films.eu}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Nacional/M.K.|date=2023-04-28|title=Otkrijte tajne napuštenog podzemnog bunkera 'Gola Plješevica'|language=hr|publisher=Nacional|url=https://www.nacional.hr/otkrijte-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About us|url=https://www.croatiainfiltration.com/about|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Skupina je dokumentirala brojne napuštene i teško dostupne lokacije u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Mađarsku, Portugal, Ukrajinu i Japan.<ref>{{Citiranje weba|title=Infiltracija u Prošlost|url=https://magazin.hrt.hr/kolumne/infiltracija-u-proslost-1052259|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Među zabilježenim su objektima podzemni aerodrom Željava (Objekt 505),<ref>{{Citiranje weba|title=Snimili najskuplju vojnu tajnu bivše Jugoslavije, pogledajte što su sve tamo zatekli|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/snimili-najskuplju-vojnu-tajnu-bivse-jugoslavije-pogledajte-sto-su-sve-tamo-zatekli/2276290.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> kompleks ARK D-0 kod [[Konjic|Konjica]]<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> i radarski položaj na Goloj Plješevici.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski istraživači otkrili tajne napuštenog podzemnog bunkera Gola Plješevica|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-istrazivaci-otkrili-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica/2458650.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-28|title=Jutarnji list - Planina pored Korenice krije jedan od najvećih podzemnih aerodroma u Europi. Gotovo nitko ne zna za taj objekt|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/planina-pored-korenice-krije-jedan-od-najvecih-podzemnih-aerodroma-u-europi-na-vrhu-je-posebno-zanimljiv-dio-15330473|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Infiltrations|url=https://www.croatiainfiltration.com/infiltrations|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Među novijim lokacijama nalazi se i Vila Izvor, poznata kao Objekt 99, na području Plitvičkih jezera.<ref>{{Citiranje weba|title=Titov 'Objekt 99' više od pola stoljeća krije tajne koje su postale legenda|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/titov-objekt-99-vise-od-pola-stoljeca-krije-tajne-koje-su-postale-legenda-1970672|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> == Audiovizualni projekti == Članovi Croatia Infiltrationa predstavili su 2014. godine teaser za dokumentarni serijal ''Infiltracija'', nastao u suradnji s redateljem [[Filip Filković|Filipom Filkovićem Philatzom]].<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Stiže Infiltracija: Zagrebački studenti krenuli u snimanje vrhunske serije o urbanom istraživanju|url=https://www.srednja.hr/svastara/vijesti/54588/stize-infiltracija-zagrebacki-studenti-krenuli-u-snimanje-vrhunske-serije-o-urbanom-istrazivanju/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Goran|date=2014-05-17|title=Infiltracija – Dokumentarna serija o istraživanju napuštenih građevina {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/vijesti/infiltracija-dokumentarna-serija-o-istrazivanju-napustenih-gradevina/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> Realiziran je 2015. godine kao ''Infiltracija: Kronike urbanog istraživanja'', prvi dokumentarni serijal u originalnoj produkciji [[Telegram (portal)|Telegrama]], s devet epizoda u prvoj sezoni.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-04|title=Ovo je ekipa koja stoji iza nje|url=https://net.hr/danas/kultura/ovo-je-ekipa-iza-infiltracije-telegramovog-prvog-dokumentarnog-serijala-bdb35898-b1d1-11eb-aee3-0242ac15001d|access-date=2026-10-03|website=net.hr|language=hr}}</ref> Počinju samostalno objavljivati 2019. godine dokumentarni web-serijal ''Infiltration''.<ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=admin|date=2019-08-26|title=Croatia Infiltration - Urbex putovanja i istraživanja|url=https://putoholicari.net.hr/croatia-infiltration-urbex-putovanja-i-istrazivanja-76666/|access-date=2026-10-03|website=Putoholičari|language=en-US}}</ref> Dokumentirani su, među ostalim, vojni i infrastrukturni objekti u Bosni i Hercegovini i Mađarskoj.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-06|title=urbex {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/tag/urbex/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> U suradnji s [[24sata]] 2021. godine pokreću [[Dokumentarni film|dokumentarni serijal]] ''Napušteno-zapušteno''.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-15|title=Grupa mladića donosi serijal o nekada važnim, sad napuštenim objektima bivše Jugoslavije|url=https://www.24sata.hr/video/grupa-mladica-donosi-serijal-o-nekada-vaznim-sad-napustenim-objektima-bivse-jugoslavije-762233|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-24|title='Istražili smo tajne Titove škole, grad milijardera, a na Golom otoku smo spavali u šumi...'|url=https://www.24sata.hr/video/istrazili-smo-tajne-titove-skole-grad-milijardera-a-na-golom-otoku-smo-spavali-u-sumi-785473|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Serijal prati nekada značajne, a poslije napuštene ili zapuštene objekte u Hrvatskoj, među kojima su Kombinat Borovo, Politička škola u Kumrovcu, [[dvorac Kerestinec]] i drugi objekti. [[Hrvatska radiotelevizija]] počela je 2026. godine prikazivati četverodijelni dokumentarni serijal [[Ispod radara]], snimljen prema ideji Mihovila Pirnata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-29|title=OTOK IZVAN DOMETA ZABORAVA: Od vojne utvrde na pučini do priča skrivenih ‘Ispod radara’|url=https://www.morski.hr/otok-izvan-dometa-zaborava-od-vojne-utvrde-na-pucini-do-prica-skrivenih-ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=Morski HR|language=hr}}</ref> Jedan je od voditelja Josip Kovač Levantin, član skupine Croatia Infiltration.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> == Publikacije == [[Mozaik knjiga]] objavila je knjigu Mihovila Pirnata ''Ispod radara'', povezanu s njegovim dugogodišnjim radom na urbanom istraživanju i skupinom Croatia Infiltration. Knjiga donosi fotografije i priče s napuštenih lokacija u Hrvatskoj i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara, Mihovil Pirnat - Mozaik knjiga|url=https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=mozaik-knjiga.hr|language=hr}}</ref> == Članovi == * Mihovil Pirnat * Josip Kovač Levantin * Matija Pucak * Vjekoslav Palinić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://croatiainfiltration.com Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:Urbano istraživanje]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] 4ewkgdaecmhspjibk8rpx7etbiihqt7 7625108 7625078 2026-10-27T15:01:09Z Mimimime 256072 Dodane su kategorije i linkovi 7625108 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|vjerojatno ne ispunjava kriterije. Ako se zadrži treba srtediti članak i dodati kategorije.|datum=Listopad 2026.|predlagatelj=Croxyz}} {{kat?}} {{Infookvir organizacija|ime=Croatia Infiltration|osnivač=Mihovil Pirnat|mjesto osnivanja=Zagreb, Hrvatska|web stranica=https://croatiainfiltration.com|ključni ljudi=Mihovil Pirnat; Josip Kovač Levantin; Matija Pucak; Vjekoslav Palinić|moto=Take nothing but pictures, leave nothing but footprints.|tip=skupina za urbano istraživanje i audiovizualnu produkciju|svrha=istraživanje i dokumentiranje napuštenih i teško dostupnih lokacija|broj članova=4|utemeljena=2008.}} '''''Croatia Infiltration''''' hrvatska je skupina za [[urbano istraživanje]] koja se bavi istraživanjem i dokumentiranjem napuštenih, neodržavanih i teško dostupnih lokacija.<ref>{{Citiranje weba|title=Trojica studenata traže zapuštena mjesta i otkrivaju misterije|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/trojica-studenata-traze-zapustena-mjesta-i-otkrivaju-misterije-937294|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Projekt je 2008. godine pokrenuo arhitekt Mihovil Pirnat,<ref>{{Citiranje novina|title=Croatia Infiltration: Hrvatski studenti istražuju napuštene lokacije, put ih odveo do Černobila|language=hr|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/Croatia-Infiltration-Hrvatski-studenti-istrazuju-napustene-lokacije-put-ih-odveo-do-Cernobila/743436.aspx|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> a skupini su se potom pridružili pilot Josip Kovač Levantin, arhitekt Matija Pucak i filmski snimatelj Vjekoslav Palinić.<ref>{{Citiranje weba|title=TEDxNKPPBjelovar|url=https://www.ted.com/tedx/events/36219|access-date=2026-10-03|website=TED|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vjekoslav Palinić - 38 Films|url=https://38films.eu/vjekoslav-palinic/|access-date=2026-10-03|website=38films.eu}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Nacional/M.K.|date=2023-04-28|title=Otkrijte tajne napuštenog podzemnog bunkera 'Gola Plješevica'|language=hr|publisher=Nacional|url=https://www.nacional.hr/otkrijte-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica|access-date=2026-10-03}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About us|url=https://www.croatiainfiltration.com/about|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Skupina je dokumentirala brojne napuštene i teško dostupne lokacije u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Mađarsku, Portugal, Ukrajinu i Japan.<ref>{{Citiranje weba|title=Infiltracija u Prošlost|url=https://magazin.hrt.hr/kolumne/infiltracija-u-proslost-1052259|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-05-21|title=Jutarnji list - Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere: 'Otkrili smo lift koji vodi u podzemnu bazu 30 m pod zemljom...'|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Među zabilježenim su objektima podzemni aerodrom Željava (Objekt 505),<ref>{{Citiranje weba|title=Snimili najskuplju vojnu tajnu bivše Jugoslavije, pogledajte što su sve tamo zatekli|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/snimili-najskuplju-vojnu-tajnu-bivse-jugoslavije-pogledajte-sto-su-sve-tamo-zatekli/2276290.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> kompleks ARK D-0 kod [[Konjic|Konjica]]<ref>{{Citiranje weba|last=Davies|first=Katie Marie|title=It was called ‘Ark D-0’: take a glimpse into Tito’s secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia’s ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|access-date=2026-10-03|website=New East Digital Archive|language=en}}</ref> i radarski položaj na Goloj Plješevici.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatski istraživači otkrili tajne napuštenog podzemnog bunkera Gola Plješevica|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-istrazivaci-otkrili-tajne-napustenog-podzemnog-bunkera-gola-pljesevica/2458650.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-28|title=Jutarnji list - Planina pored Korenice krije jedan od najvećih podzemnih aerodroma u Europi. Gotovo nitko ne zna za taj objekt|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/planina-pored-korenice-krije-jedan-od-najvecih-podzemnih-aerodroma-u-europi-na-vrhu-je-posebno-zanimljiv-dio-15330473|access-date=2026-10-03|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Infiltrations|url=https://www.croatiainfiltration.com/infiltrations|access-date=2026-10-03|website=www.croatiainfiltration.com}}</ref> Među novijim lokacijama nalazi se i Vila Izvor, poznata kao Objekt 99, na području Plitvičkih jezera.<ref>{{Citiranje weba|title=Titov 'Objekt 99' više od pola stoljeća krije tajne koje su postale legenda|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/titov-objekt-99-vise-od-pola-stoljeca-krije-tajne-koje-su-postale-legenda-1970672|access-date=2026-10-03|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> == Audiovizualni projekti == Članovi Croatia Infiltrationa predstavili su 2014. godine teaser za dokumentarni serijal ''Infiltracija'', nastao u suradnji s redateljem [[Filip Filković|Filipom Filkovićem Philatzom]].<ref>{{Citiranje weba|last=srednja.hr|title=Stiže Infiltracija: Zagrebački studenti krenuli u snimanje vrhunske serije o urbanom istraživanju|url=https://www.srednja.hr/svastara/vijesti/54588/stize-infiltracija-zagrebacki-studenti-krenuli-u-snimanje-vrhunske-serije-o-urbanom-istrazivanju/vijest|access-date=2026-10-03|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Goran|date=2014-05-17|title=Infiltracija – Dokumentarna serija o istraživanju napuštenih građevina {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/vijesti/infiltracija-dokumentarna-serija-o-istrazivanju-napustenih-gradevina/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> Realiziran je 2015. godine kao ''Infiltracija: Kronike urbanog istraživanja'', prvi dokumentarni serijal u originalnoj produkciji [[Telegram (portal)|Telegrama]], s devet epizoda u prvoj sezoni.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-04|title=Ovo je ekipa koja stoji iza nje|url=https://net.hr/danas/kultura/ovo-je-ekipa-iza-infiltracije-telegramovog-prvog-dokumentarnog-serijala-bdb35898-b1d1-11eb-aee3-0242ac15001d|access-date=2026-10-03|website=net.hr|language=hr}}</ref> Počinju samostalno objavljivati 2019. godine dokumentarni web-serijal ''Infiltration''.<ref>{{Citiranje weba|title=Zastrašujuće fotke: Ekipa iz Hrvatske snimila najopasnija mjesta na svijetu|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/zastrasujuce-fotke-ekipa-iz-hrvatske-snimila-najopasnija-mjesta-na-svijetu/2103110.aspx|access-date=2026-10-03|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=admin|date=2019-08-26|title=Croatia Infiltration - Urbex putovanja i istraživanja|url=https://putoholicari.net.hr/croatia-infiltration-urbex-putovanja-i-istrazivanja-76666/|access-date=2026-10-03|website=Putoholičari|language=en-US}}</ref> Dokumentirani su, među ostalim, vojni i infrastrukturni objekti u Bosni i Hercegovini i Mađarskoj.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-06|title=urbex {{!}} urbangadgette.com|url=https://urbangadgette.com/tag/urbex/|access-date=2026-10-03|language=hr-HR}}</ref> U suradnji s [[24sata]] 2021. godine pokreću [[Dokumentarni film|dokumentarni serijal]] ''Napušteno-zapušteno''.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-15|title=Grupa mladića donosi serijal o nekada važnim, sad napuštenim objektima bivše Jugoslavije|url=https://www.24sata.hr/video/grupa-mladica-donosi-serijal-o-nekada-vaznim-sad-napustenim-objektima-bivse-jugoslavije-762233|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-24|title='Istražili smo tajne Titove škole, grad milijardera, a na Golom otoku smo spavali u šumi...'|url=https://www.24sata.hr/video/istrazili-smo-tajne-titove-skole-grad-milijardera-a-na-golom-otoku-smo-spavali-u-sumi-785473|access-date=2026-10-03|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Serijal prati nekada značajne, a poslije napuštene ili zapuštene objekte u Hrvatskoj, među kojima su Kombinat Borovo, Politička škola u Kumrovcu, [[dvorac Kerestinec]] i drugi objekti. [[Hrvatska radiotelevizija]] počela je 2026. godine prikazivati četverodijelni dokumentarni serijal [[Ispod radara]], snimljen prema ideji Mihovila Pirnata.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/ispod-radara-0-12906889|access-date=2026-10-03|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-09-29|title=OTOK IZVAN DOMETA ZABORAVA: Od vojne utvrde na pučini do priča skrivenih ‘Ispod radara’|url=https://www.morski.hr/otok-izvan-dometa-zaborava-od-vojne-utvrde-na-pucini-do-prica-skrivenih-ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=Morski HR|language=hr}}</ref> Jedan je od voditelja Josip Kovač Levantin, član skupine Croatia Infiltration.<ref>{{Citiranje weba|last=croatiaweek|date=2026-10-03|title=New Croatian TV series explores Cold War bunkers, secret tunnels and abandoned military bases|url=https://www.croatiaweek.com/croatian-series-cold-war-bunkers-secret-tunnels/|access-date=2026-10-03|website=Croatia Week|language=en}}</ref> == Publikacije == [[Mozaik knjiga]] objavila je knjigu Mihovila Pirnata ''Ispod radara'', povezanu s njegovim dugogodišnjim radom na urbanom istraživanju i skupinom Croatia Infiltration. Knjiga donosi fotografije i priče s napuštenih lokacija u Hrvatskoj i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Ispod radara, Mihovil Pirnat - Mozaik knjiga|url=https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/ispod-radara/|access-date=2026-10-03|website=mozaik-knjiga.hr|language=hr}}</ref> == Članovi == * Mihovil Pirnat * Josip Kovač Levantin * Matija Pucak * Vjekoslav Palinić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://croatiainfiltration.com Croatia Infiltration, službena stranica] [[Kategorija:Urbano istraživanje]] [[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]] 0jn1drd2ppc400yibyzp2g20135rdmz 2 819478 7625137 7614275 2026-10-27T15:22:54Z Mimimime 256072 7625137 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pleter dvobojni.svg|mini|264x264px]] {{Infookvir suradnik|interesi=|hobiji=|filmovi=Mulholland Drive; The Lobster; Under the Skin; The Double Life of Véronique; Perfect Blue; Paris, Texas; Stalker; Being John Malkovich; Synecdoche, New York; Persona; Solaris; In the Mood for Love; Three Colours Red; Tokyo Story|zanimanje=evaluator ergonomije klupa na autobusnim kolodvorima|kućni_ljubimci=}} pk7bdwj1ew809i5v0f1q50luphjay0p 7625139 7625137 2026-10-27T15:28:31Z Mimimime 256072 7625139 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pleter dvobojni.svg|mini|264x264px]] {{Infookvir suradnik|interesi=|hobiji=|filmovi=Mulholland Drive; The Lobster; Under the Skin; The Double Life of Véronique; Perfect Blue; Paris, Texas; Stalker; Being John Malkovich; Synecdoche, New York; Persona; Solaris; In the Mood for Love; Three Colours Red; Tokyo Story|zanimanje=evaluator ergonomije klupa na autobusnim kolodvorima|kućni_ljubimci=|zemlja=🇭🇷}}''Pati bez suze, živi bez psovke,'' ''i budi mirno nesretan.'' ''Tašte su suze, a jadikovke'' ''ublažit neće gorki san.'' ''Podaj se pjanom vjetru života,'' ''pa nek te vije bilo kud;'' ''pusti ko listak nek te mota'' ''u ludi polet vihor lud.'' ''Leti ko lišće što vir ga vije,'' ''za let si, dušo stvorena.'' ''Za zemlju nije, za pokoj nije'' ''cvijet što nema korijena.'' '''Tin Ujević''' 38yb0qd06n9spdukuu195fqvptpgzlj 7625141 7625139 2026-10-27T15:30:16Z Mimimime 256072 7625141 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pleter dvobojni.svg|mini|264x264px]] {{Infookvir suradnik|interesi=|hobiji=|filmovi=Mulholland Drive; The Lobster; Under the Skin; The Double Life of Véronique; Perfect Blue; Paris, Texas; Stalker; Being John Malkovich; Synecdoche, New York; Persona; Solaris; In the Mood for Love; Three Colours Red; Tokyo Story|zanimanje=evaluator ergonomije klupa na autobusnim kolodvorima|kućni_ljubimci=|zemlja=🇭🇷}}''Pati bez suze, živi bez psovke,'' ''i budi mirno nesretan.'' ''Tašte su suze, a jadikovke'' ''ublažit neće gorki san.'' ''Podaj se pjanom vjetru života,'' ''pa nek te vije bilo kud;'' ''pusti ko listak nek te mota'' ''u ludi polet vihor lud.'' ''Leti ko lišće što vir ga vije,'' ''za let si, dušo stvorena.'' ''Za zemlju nije, za pokoj nije'' ''cvijet što nema korijena.'' '''Tin Ujević''' nlpq76ouphc0i8zwtil31h5ouqy1exd 7625143 7625141 2026-10-27T15:32:46Z Mimimime 256072 7625143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir suradnik|interesi=|hobiji=|filmovi=Mulholland Drive; The Lobster; Under the Skin; The Double Life of Véronique; Perfect Blue; Paris, Texas; Stalker; Being John Malkovich; Synecdoche, New York; Persona; Solaris; In the Mood for Love; Three Colours Red; Tokyo Story|zanimanje=evaluator ergonomije klupa na autobusnim kolodvorima|kućni_ljubimci=|zemlja=🇭🇷|slika=Pleter dvobojni.svg|boja_iznad=siva|boja=siva}}''Pati bez suze, živi bez psovke,'' ''i budi mirno nesretan.'' ''Tašte su suze, a jadikovke'' ''ublažit neće gorki san.'' ''Podaj se pjanom vjetru života,'' ''pa nek te vije bilo kud;'' ''pusti ko listak nek te mota'' ''u ludi polet vihor lud.'' ''Leti ko lišće što vir ga vije,'' ''za let si, dušo stvorena.'' ''Za zemlju nije, za pokoj nije'' ''cvijet što nema korijena.'' '''Tin Ujević''' qebbvmoh2lmgghvfrukpvhga16sq9rx 7625147 7625143 2026-10-27T15:34:55Z Mimimime 256072 7625147 wikitext text/x-wiki {{Infookvir suradnik|interesi=|hobiji=|filmovi=Mulholland Drive; The Lobster; Under the Skin; The Double Life of Véronique; Perfect Blue; Paris, Texas; Stalker; Being John Malkovich; Synecdoche, New York; Persona; Solaris; In the Mood for Love; Three Colours Red; Tokyo Story|zanimanje=evaluator ergonomije klupa na autobusnim kolodvorima|kućni_ljubimci=|zemlja=Republika Hrvatska 🇭🇷|slika=Pleter dvobojni.svg|boja_iznad=siva|boja=siva}}''Pati bez suze, živi bez psovke,'' ''i budi mirno nesretan.'' ''Tašte su suze, a jadikovke'' ''ublažit neće gorki san.'' ''Podaj se pjanom vjetru života,'' ''pa nek te vije bilo kud;'' ''pusti ko listak nek te mota'' ''u ludi polet vihor lud.'' ''Leti ko lišće što vir ga vije,'' ''za let si, dušo stvorena.'' ''Za zemlju nije, za pokoj nije'' ''cvijet što nema korijena.'' '''Tin Ujević''' nta6kvhbrkwn6tsqqnkftqx1o8l50o6 3 819880 7625399 7624301 2026-10-27T21:58:37Z Prof saxx 7403 /* Nekropola Radimlja */ novi odlomak 7625399 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 3|3.]]</div> == [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] == Za članak [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] - trebalo bi nešto napisati u sekciji ''O klubu'' (ima tako za još klubova različitih športovašto sam radio, obično prvo po sezonama napravim i uspjehe, ostale sekcije ako uspijem)... jednostavno, dosta sam napravio, pa članke uređujem kako uspijem... [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, jasno mi je to, ali ne bi na vrhu članka trebao stajati predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki>, pogotovo ne nakon skoro 2 godine nakon što nije uređivan. U biti taj predložak govori drugima da netko trenutno uređuje taj članak, pa ih se traži da ga ne uređuu kako ne bi došlo do sukoba izmjena, odnosno da dva suradnika naprave uređivanje (istovremeno) pa se izgubi sadržaj jedne izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:30, 15. listopada 2026. (CEST) == Trazit cu 3 misljenje == Ne vidim bas neku zelju za enciklopedijsku suradnju kod tebe, pa mislim da cemo ici po 3. misljenje?! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:39, 15. listopada 2026. (CEST) == Sofijski simfonijski orkestar == Hello, I am writing about the article on the Sofia Philharmonic in the Croatian Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sofijski_simfonijski_orkestar). I have been reviewing older accounts of its history in light of newly discovered documentary evidence concerning the period before the Second World War. When I looked at the Croatian article with a view to suggesting corrections, I noticed that another editor had already made changes, but that these had subsequently been reverted. I do not know the reasons for the reversion, so I would appreciate very much your guidance on how best to proceed. Would you be willing to help review the relevant historical information and advise on how any corrections should be proposed and supported by reliable published sources? Here is link to the official history of the orchestra: https://sofiaphilharmonic.com/en/zanas/120347-2 Thank you for your time and assistance! [[Suradnik:Thracia77|Thracia77]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thracia77|razgovor]])</small> 16:24, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Thracia77}}, given the history of that article and your contributions on [https://tr.wikipedia.org/wiki/%C3%96zel:Katk%C4%B1lar/Thracia77 Turkish], [https://el.wikipedia.org/wiki/%CE%95%CE%B9%CE%B4%CE%B9%CE%BA%CF%8C:%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%B5%CE%B9%CF%83%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%AD%CF%82/Thracia77 Greek], [https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Bulgarian], [https://ja.wikipedia.org/wiki/%E7%89%B9%E5%88%A5:%E6%8A%95%E7%A8%BF%E8%A8%98%E9%8C%B2/Thracia77 Japanese], [https://pt.wikipedia.org/wiki/Especial:Contribui%C3%A7%C3%B5es/Thracia77 Portugese], [https://vi.wikipedia.org/wiki/%C4%90%E1%BA%B7c_bi%E1%BB%87t:%C4%90%C3%B3ng_g%C3%B3p/Thracia77 Vietnamese], [https://war.wikipedia.org/wiki/Pinaurog:Mga_%C3%A1mot/Thracia77 Winaray], [https://cs.wikipedia.org/wiki/Speci%C3%A1ln%C3%AD:P%C5%99%C3%ADsp%C4%9Bvky/Thracia77 Czech], [https://da.wikipedia.org/wiki/Speciel:Bidrag/Thracia77 Danish], [https://nl.wikipedia.org/wiki/Speciaal:Bijdragen/Thracia77 Dutch], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Specjalna:Wk%C5%82ad/Thracia77 Polish], [https://ro.wikipedia.org/wiki/Special:Contribu%C8%9Bii/Thracia77 Romanian], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Thracia77 Serbo-Croatian], [https://vec.wikipedia.org/wiki/Spe%C3%A7a%C5%82e:Contributi/Thracia77 Venetian], [https://be.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%B4%D0%BC%D1%8B%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%B5:Contributions/Thracia77 Belarussian], [https://ceb.wikipedia.org/wiki/Espesyal:Mga_Tampo/Thracia77 Cebuano], [https://eo.wikipedia.org/wiki/Speciala%C4%B5o:Kontribuoj/Thracia77 Esperanto], [https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B5%D1%81%D0%B8/Thracia77 Macedonian] and [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:%D0%94%D0%BE%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Serbian] Wikipedias, I'm pretty sure that the ''another editor had already made changes'' is either you or closely related to you. Wikipedia is an encyclopedia and not a place for cross-wiki machine translation spamming. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:47, 16. listopada 2026. (CEST) == Priznajem, jesam koristio AI, ali sam popravio pogreške te dodao svoj pravopis. :D == za članak ZeCroatianGuyYT. Bolje priznati nego skrivati! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 13:18, 16. listopada 2026. (CEST) == Razmak == Dobar dan! Treba li promijeniti [[Marija od Avesnesa (1280.–1354.)|naziv članka]] tako da bude poput [[Izabela Valois (1313. – 1383.)|ovoga]]? Treba nam razmak iza crte? :) [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:33, 16. listopada 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, {{riješeno}}, da, treba razmak prije i poslije crtice kada je riječ o vremenskom rasponu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 16. listopada 2026. (CEST) == Micanje kulture ispijanja kave == Moze info cemu micanje kulture ispijanja kave cak ga i engleska wikipedija ima [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:37, 17. listopada 2026. (CEST) :Evo clanka https://en.wikipedia.org/wiki/Coffee_culture_in_the_former_Yugoslavia [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:45, 17. listopada 2026. (CEST) ==Hvala== Hvala što si me prozvao. Da to nisi učinio, ne bih obratio pozornost. Ispravio sam. [[Suradnik:Šemsi-begBranković|Šemsi-begBranković]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šemsi-begBranković|razgovor]])</small> 12:53, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Nacrt:Bezbjednosno-informativna agencija]] == Možeš li predložak Num da ispraviš? [[Posebno:Doprinosi/~2026-56380-83|~2026-56380-83]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-56380-83|talk]]) 23:12, 22. listopada 2026. (CEST) == Electrocoin == Stranica koju sam napravio je predložena za brisanje. Tekst sam samostalno napisao, a označen je kao AI tekst. Provjerio sam ga i putem alata GPTZero, koji je pokazao sljedeće rezultate: 84 % vjerojatnosti da je tekst napisao čovjek, 3 % da ga je napisao AI i 13 % da je riječ o kombinaciji ljudskog i AI sadržaja [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 13:51, 26. listopada 2026. (CET) == Nekropola Radimlja == Ugodna večer, može li samo obrazloženje zašto ste ukinuli moju doradu članka Nekropola Radimlja. Smatram da nije najbolji članak, ali kako nije izvorno moje djelo nisam imao namjeru raditi velike promjene. No, ono što sam dodao samtram vizualno i organizacijski boljim uratkom od onoga što je bilo prije. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 22:58, 27. listopada 2026. (CET) qbytsapt4rkb61zqu3epxpds1gcasa2 7625437 7625399 2026-10-27T22:46:07Z Croxyz 205325 /* Nekropola Radimlja */ Odgovor 7625437 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 3|3.]]</div> == [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] == Za članak [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] - trebalo bi nešto napisati u sekciji ''O klubu'' (ima tako za još klubova različitih športovašto sam radio, obično prvo po sezonama napravim i uspjehe, ostale sekcije ako uspijem)... jednostavno, dosta sam napravio, pa članke uređujem kako uspijem... [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, jasno mi je to, ali ne bi na vrhu članka trebao stajati predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki>, pogotovo ne nakon skoro 2 godine nakon što nije uređivan. U biti taj predložak govori drugima da netko trenutno uređuje taj članak, pa ih se traži da ga ne uređuu kako ne bi došlo do sukoba izmjena, odnosno da dva suradnika naprave uređivanje (istovremeno) pa se izgubi sadržaj jedne izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:30, 15. listopada 2026. (CEST) == Trazit cu 3 misljenje == Ne vidim bas neku zelju za enciklopedijsku suradnju kod tebe, pa mislim da cemo ici po 3. misljenje?! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:39, 15. listopada 2026. (CEST) == Sofijski simfonijski orkestar == Hello, I am writing about the article on the Sofia Philharmonic in the Croatian Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sofijski_simfonijski_orkestar). I have been reviewing older accounts of its history in light of newly discovered documentary evidence concerning the period before the Second World War. When I looked at the Croatian article with a view to suggesting corrections, I noticed that another editor had already made changes, but that these had subsequently been reverted. I do not know the reasons for the reversion, so I would appreciate very much your guidance on how best to proceed. Would you be willing to help review the relevant historical information and advise on how any corrections should be proposed and supported by reliable published sources? Here is link to the official history of the orchestra: https://sofiaphilharmonic.com/en/zanas/120347-2 Thank you for your time and assistance! [[Suradnik:Thracia77|Thracia77]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thracia77|razgovor]])</small> 16:24, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Thracia77}}, given the history of that article and your contributions on [https://tr.wikipedia.org/wiki/%C3%96zel:Katk%C4%B1lar/Thracia77 Turkish], [https://el.wikipedia.org/wiki/%CE%95%CE%B9%CE%B4%CE%B9%CE%BA%CF%8C:%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%B5%CE%B9%CF%83%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%AD%CF%82/Thracia77 Greek], [https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Bulgarian], [https://ja.wikipedia.org/wiki/%E7%89%B9%E5%88%A5:%E6%8A%95%E7%A8%BF%E8%A8%98%E9%8C%B2/Thracia77 Japanese], [https://pt.wikipedia.org/wiki/Especial:Contribui%C3%A7%C3%B5es/Thracia77 Portugese], [https://vi.wikipedia.org/wiki/%C4%90%E1%BA%B7c_bi%E1%BB%87t:%C4%90%C3%B3ng_g%C3%B3p/Thracia77 Vietnamese], [https://war.wikipedia.org/wiki/Pinaurog:Mga_%C3%A1mot/Thracia77 Winaray], [https://cs.wikipedia.org/wiki/Speci%C3%A1ln%C3%AD:P%C5%99%C3%ADsp%C4%9Bvky/Thracia77 Czech], [https://da.wikipedia.org/wiki/Speciel:Bidrag/Thracia77 Danish], [https://nl.wikipedia.org/wiki/Speciaal:Bijdragen/Thracia77 Dutch], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Specjalna:Wk%C5%82ad/Thracia77 Polish], [https://ro.wikipedia.org/wiki/Special:Contribu%C8%9Bii/Thracia77 Romanian], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Thracia77 Serbo-Croatian], [https://vec.wikipedia.org/wiki/Spe%C3%A7a%C5%82e:Contributi/Thracia77 Venetian], [https://be.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%B4%D0%BC%D1%8B%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%B5:Contributions/Thracia77 Belarussian], [https://ceb.wikipedia.org/wiki/Espesyal:Mga_Tampo/Thracia77 Cebuano], [https://eo.wikipedia.org/wiki/Speciala%C4%B5o:Kontribuoj/Thracia77 Esperanto], [https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B5%D1%81%D0%B8/Thracia77 Macedonian] and [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:%D0%94%D0%BE%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Serbian] Wikipedias, I'm pretty sure that the ''another editor had already made changes'' is either you or closely related to you. Wikipedia is an encyclopedia and not a place for cross-wiki machine translation spamming. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:47, 16. listopada 2026. (CEST) == Priznajem, jesam koristio AI, ali sam popravio pogreške te dodao svoj pravopis. :D == za članak ZeCroatianGuyYT. Bolje priznati nego skrivati! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 13:18, 16. listopada 2026. (CEST) == Razmak == Dobar dan! Treba li promijeniti [[Marija od Avesnesa (1280.–1354.)|naziv članka]] tako da bude poput [[Izabela Valois (1313. – 1383.)|ovoga]]? Treba nam razmak iza crte? :) [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:33, 16. listopada 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, {{riješeno}}, da, treba razmak prije i poslije crtice kada je riječ o vremenskom rasponu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 16. listopada 2026. (CEST) == Micanje kulture ispijanja kave == Moze info cemu micanje kulture ispijanja kave cak ga i engleska wikipedija ima [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:37, 17. listopada 2026. (CEST) :Evo clanka https://en.wikipedia.org/wiki/Coffee_culture_in_the_former_Yugoslavia [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:45, 17. listopada 2026. (CEST) ==Hvala== Hvala što si me prozvao. Da to nisi učinio, ne bih obratio pozornost. Ispravio sam. [[Suradnik:Šemsi-begBranković|Šemsi-begBranković]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šemsi-begBranković|razgovor]])</small> 12:53, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Nacrt:Bezbjednosno-informativna agencija]] == Možeš li predložak Num da ispraviš? [[Posebno:Doprinosi/~2026-56380-83|~2026-56380-83]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-56380-83|talk]]) 23:12, 22. listopada 2026. (CEST) == Electrocoin == Stranica koju sam napravio je predložena za brisanje. Tekst sam samostalno napisao, a označen je kao AI tekst. Provjerio sam ga i putem alata GPTZero, koji je pokazao sljedeće rezultate: 84 % vjerojatnosti da je tekst napisao čovjek, 3 % da ga je napisao AI i 13 % da je riječ o kombinaciji ljudskog i AI sadržaja [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 13:51, 26. listopada 2026. (CET) == Nekropola Radimlja == Ugodna večer, može li samo obrazloženje zašto ste ukinuli moju doradu članka Nekropola Radimlja. Smatram da nije najbolji članak, ali kako nije izvorno moje djelo nisam imao namjeru raditi velike promjene. No, ono što sam dodao samtram vizualno i organizacijski boljim uratkom od onoga što je bilo prije. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 22:58, 27. listopada 2026. (CET) :{{s|Prof saxx}}, baš čudno. Upravo tada sam čitao članak na mobitelu dok sam čekao autobus. Vrlo vjerojatno je neki čudan bug (možda je povezan s nedavnim promjenama nekog od Wikipedijinih dodataka zbog prošlotjednog PHP buga zbog kojeg su se morali mijenjati dodatci?). Da sam poništio izmjenu, automatski bi me preusmjerilo na novi zaslon na kojem bi pisalo da sam uspješno poništio izmjenu, no takav zaslon se nije pojavio dok sam čitao članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:46, 27. listopada 2026. (CET) t7xnfzurmbop21d0n3h7p9lbxriq36u 7625438 7625437 2026-10-27T22:47:42Z Croxyz 205325 /* Electrocoin */ Odgovor 7625438 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 3|3.]]</div> == [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] == Za članak [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] - trebalo bi nešto napisati u sekciji ''O klubu'' (ima tako za još klubova različitih športovašto sam radio, obično prvo po sezonama napravim i uspjehe, ostale sekcije ako uspijem)... jednostavno, dosta sam napravio, pa članke uređujem kako uspijem... [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, jasno mi je to, ali ne bi na vrhu članka trebao stajati predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki>, pogotovo ne nakon skoro 2 godine nakon što nije uređivan. U biti taj predložak govori drugima da netko trenutno uređuje taj članak, pa ih se traži da ga ne uređuu kako ne bi došlo do sukoba izmjena, odnosno da dva suradnika naprave uređivanje (istovremeno) pa se izgubi sadržaj jedne izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:30, 15. listopada 2026. (CEST) == Trazit cu 3 misljenje == Ne vidim bas neku zelju za enciklopedijsku suradnju kod tebe, pa mislim da cemo ici po 3. misljenje?! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:39, 15. listopada 2026. (CEST) == Sofijski simfonijski orkestar == Hello, I am writing about the article on the Sofia Philharmonic in the Croatian Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sofijski_simfonijski_orkestar). I have been reviewing older accounts of its history in light of newly discovered documentary evidence concerning the period before the Second World War. When I looked at the Croatian article with a view to suggesting corrections, I noticed that another editor had already made changes, but that these had subsequently been reverted. I do not know the reasons for the reversion, so I would appreciate very much your guidance on how best to proceed. Would you be willing to help review the relevant historical information and advise on how any corrections should be proposed and supported by reliable published sources? Here is link to the official history of the orchestra: https://sofiaphilharmonic.com/en/zanas/120347-2 Thank you for your time and assistance! [[Suradnik:Thracia77|Thracia77]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thracia77|razgovor]])</small> 16:24, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Thracia77}}, given the history of that article and your contributions on [https://tr.wikipedia.org/wiki/%C3%96zel:Katk%C4%B1lar/Thracia77 Turkish], [https://el.wikipedia.org/wiki/%CE%95%CE%B9%CE%B4%CE%B9%CE%BA%CF%8C:%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%B5%CE%B9%CF%83%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%AD%CF%82/Thracia77 Greek], [https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Bulgarian], [https://ja.wikipedia.org/wiki/%E7%89%B9%E5%88%A5:%E6%8A%95%E7%A8%BF%E8%A8%98%E9%8C%B2/Thracia77 Japanese], [https://pt.wikipedia.org/wiki/Especial:Contribui%C3%A7%C3%B5es/Thracia77 Portugese], [https://vi.wikipedia.org/wiki/%C4%90%E1%BA%B7c_bi%E1%BB%87t:%C4%90%C3%B3ng_g%C3%B3p/Thracia77 Vietnamese], [https://war.wikipedia.org/wiki/Pinaurog:Mga_%C3%A1mot/Thracia77 Winaray], [https://cs.wikipedia.org/wiki/Speci%C3%A1ln%C3%AD:P%C5%99%C3%ADsp%C4%9Bvky/Thracia77 Czech], [https://da.wikipedia.org/wiki/Speciel:Bidrag/Thracia77 Danish], [https://nl.wikipedia.org/wiki/Speciaal:Bijdragen/Thracia77 Dutch], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Specjalna:Wk%C5%82ad/Thracia77 Polish], [https://ro.wikipedia.org/wiki/Special:Contribu%C8%9Bii/Thracia77 Romanian], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Thracia77 Serbo-Croatian], [https://vec.wikipedia.org/wiki/Spe%C3%A7a%C5%82e:Contributi/Thracia77 Venetian], [https://be.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%B4%D0%BC%D1%8B%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%B5:Contributions/Thracia77 Belarussian], [https://ceb.wikipedia.org/wiki/Espesyal:Mga_Tampo/Thracia77 Cebuano], [https://eo.wikipedia.org/wiki/Speciala%C4%B5o:Kontribuoj/Thracia77 Esperanto], [https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B5%D1%81%D0%B8/Thracia77 Macedonian] and [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:%D0%94%D0%BE%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Serbian] Wikipedias, I'm pretty sure that the ''another editor had already made changes'' is either you or closely related to you. Wikipedia is an encyclopedia and not a place for cross-wiki machine translation spamming. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:47, 16. listopada 2026. (CEST) == Priznajem, jesam koristio AI, ali sam popravio pogreške te dodao svoj pravopis. :D == za članak ZeCroatianGuyYT. Bolje priznati nego skrivati! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 13:18, 16. listopada 2026. (CEST) == Razmak == Dobar dan! Treba li promijeniti [[Marija od Avesnesa (1280.–1354.)|naziv članka]] tako da bude poput [[Izabela Valois (1313. – 1383.)|ovoga]]? Treba nam razmak iza crte? :) [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:33, 16. listopada 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, {{riješeno}}, da, treba razmak prije i poslije crtice kada je riječ o vremenskom rasponu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 16. listopada 2026. (CEST) == Micanje kulture ispijanja kave == Moze info cemu micanje kulture ispijanja kave cak ga i engleska wikipedija ima [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:37, 17. listopada 2026. (CEST) :Evo clanka https://en.wikipedia.org/wiki/Coffee_culture_in_the_former_Yugoslavia [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:45, 17. listopada 2026. (CEST) ==Hvala== Hvala što si me prozvao. Da to nisi učinio, ne bih obratio pozornost. Ispravio sam. [[Suradnik:Šemsi-begBranković|Šemsi-begBranković]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šemsi-begBranković|razgovor]])</small> 12:53, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Nacrt:Bezbjednosno-informativna agencija]] == Možeš li predložak Num da ispraviš? [[Posebno:Doprinosi/~2026-56380-83|~2026-56380-83]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-56380-83|talk]]) 23:12, 22. listopada 2026. (CEST) == Electrocoin == Stranica koju sam napravio je predložena za brisanje. Tekst sam samostalno napisao, a označen je kao AI tekst. Provjerio sam ga i putem alata GPTZero, koji je pokazao sljedeće rezultate: 84 % vjerojatnosti da je tekst napisao čovjek, 3 % da ga je napisao AI i 13 % da je riječ o kombinaciji ljudskog i AI sadržaja [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 13:51, 26. listopada 2026. (CET) :Članak je strukturiran kao tipičan članak kojeg napiše ChatGPT. Nevezano je li članak izgenerirao AI ili ne, tema ne ispunjava [[Wikipedija:kriteriji|kriterije o značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:47, 27. listopada 2026. (CET) == Nekropola Radimlja == Ugodna večer, može li samo obrazloženje zašto ste ukinuli moju doradu članka Nekropola Radimlja. Smatram da nije najbolji članak, ali kako nije izvorno moje djelo nisam imao namjeru raditi velike promjene. No, ono što sam dodao samtram vizualno i organizacijski boljim uratkom od onoga što je bilo prije. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 22:58, 27. listopada 2026. (CET) :{{s|Prof saxx}}, baš čudno. Upravo tada sam čitao članak na mobitelu dok sam čekao autobus. Vrlo vjerojatno je neki čudan bug (možda je povezan s nedavnim promjenama nekog od Wikipedijinih dodataka zbog prošlotjednog PHP buga zbog kojeg su se morali mijenjati dodatci?). Da sam poništio izmjenu, automatski bi me preusmjerilo na novi zaslon na kojem bi pisalo da sam uspješno poništio izmjenu, no takav zaslon se nije pojavio dok sam čitao članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:46, 27. listopada 2026. (CET) 49z85knukwuxzw1q24p7bc68afkl621 7625460 7625438 2026-10-27T23:06:57Z Croxyz 205325 /* Nekropola Radimlja */ Odgovor 7625460 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 3|3.]]</div> == [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] == Za članak [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] - trebalo bi nešto napisati u sekciji ''O klubu'' (ima tako za još klubova različitih športovašto sam radio, obično prvo po sezonama napravim i uspjehe, ostale sekcije ako uspijem)... jednostavno, dosta sam napravio, pa članke uređujem kako uspijem... [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:10, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, jasno mi je to, ali ne bi na vrhu članka trebao stajati predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki>, pogotovo ne nakon skoro 2 godine nakon što nije uređivan. U biti taj predložak govori drugima da netko trenutno uređuje taj članak, pa ih se traži da ga ne uređuu kako ne bi došlo do sukoba izmjena, odnosno da dva suradnika naprave uređivanje (istovremeno) pa se izgubi sadržaj jedne izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:30, 15. listopada 2026. (CEST) == Trazit cu 3 misljenje == Ne vidim bas neku zelju za enciklopedijsku suradnju kod tebe, pa mislim da cemo ici po 3. misljenje?! --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 12:39, 15. listopada 2026. (CEST) == Sofijski simfonijski orkestar == Hello, I am writing about the article on the Sofia Philharmonic in the Croatian Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sofijski_simfonijski_orkestar). I have been reviewing older accounts of its history in light of newly discovered documentary evidence concerning the period before the Second World War. When I looked at the Croatian article with a view to suggesting corrections, I noticed that another editor had already made changes, but that these had subsequently been reverted. I do not know the reasons for the reversion, so I would appreciate very much your guidance on how best to proceed. Would you be willing to help review the relevant historical information and advise on how any corrections should be proposed and supported by reliable published sources? Here is link to the official history of the orchestra: https://sofiaphilharmonic.com/en/zanas/120347-2 Thank you for your time and assistance! [[Suradnik:Thracia77|Thracia77]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thracia77|razgovor]])</small> 16:24, 15. listopada 2026. (CEST) :{{s|Thracia77}}, given the history of that article and your contributions on [https://tr.wikipedia.org/wiki/%C3%96zel:Katk%C4%B1lar/Thracia77 Turkish], [https://el.wikipedia.org/wiki/%CE%95%CE%B9%CE%B4%CE%B9%CE%BA%CF%8C:%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%B5%CE%B9%CF%83%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%AD%CF%82/Thracia77 Greek], [https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Bulgarian], [https://ja.wikipedia.org/wiki/%E7%89%B9%E5%88%A5:%E6%8A%95%E7%A8%BF%E8%A8%98%E9%8C%B2/Thracia77 Japanese], [https://pt.wikipedia.org/wiki/Especial:Contribui%C3%A7%C3%B5es/Thracia77 Portugese], [https://vi.wikipedia.org/wiki/%C4%90%E1%BA%B7c_bi%E1%BB%87t:%C4%90%C3%B3ng_g%C3%B3p/Thracia77 Vietnamese], [https://war.wikipedia.org/wiki/Pinaurog:Mga_%C3%A1mot/Thracia77 Winaray], [https://cs.wikipedia.org/wiki/Speci%C3%A1ln%C3%AD:P%C5%99%C3%ADsp%C4%9Bvky/Thracia77 Czech], [https://da.wikipedia.org/wiki/Speciel:Bidrag/Thracia77 Danish], [https://nl.wikipedia.org/wiki/Speciaal:Bijdragen/Thracia77 Dutch], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Specjalna:Wk%C5%82ad/Thracia77 Polish], [https://ro.wikipedia.org/wiki/Special:Contribu%C8%9Bii/Thracia77 Romanian], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Thracia77 Serbo-Croatian], [https://vec.wikipedia.org/wiki/Spe%C3%A7a%C5%82e:Contributi/Thracia77 Venetian], [https://be.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%B4%D0%BC%D1%8B%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%B5:Contributions/Thracia77 Belarussian], [https://ceb.wikipedia.org/wiki/Espesyal:Mga_Tampo/Thracia77 Cebuano], [https://eo.wikipedia.org/wiki/Speciala%C4%B5o:Kontribuoj/Thracia77 Esperanto], [https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BF%D0%B5%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0:%D0%9F%D1%80%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D0%B5%D1%81%D0%B8/Thracia77 Macedonian] and [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%B5%D0%B1%D0%BD%D0%BE:%D0%94%D0%BE%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B8/Thracia77 Serbian] Wikipedias, I'm pretty sure that the ''another editor had already made changes'' is either you or closely related to you. Wikipedia is an encyclopedia and not a place for cross-wiki machine translation spamming. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:47, 16. listopada 2026. (CEST) == Priznajem, jesam koristio AI, ali sam popravio pogreške te dodao svoj pravopis. :D == za članak ZeCroatianGuyYT. Bolje priznati nego skrivati! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 13:18, 16. listopada 2026. (CEST) == Razmak == Dobar dan! Treba li promijeniti [[Marija od Avesnesa (1280.–1354.)|naziv članka]] tako da bude poput [[Izabela Valois (1313. – 1383.)|ovoga]]? Treba nam razmak iza crte? :) [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:33, 16. listopada 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, {{riješeno}}, da, treba razmak prije i poslije crtice kada je riječ o vremenskom rasponu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 16. listopada 2026. (CEST) == Micanje kulture ispijanja kave == Moze info cemu micanje kulture ispijanja kave cak ga i engleska wikipedija ima [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:37, 17. listopada 2026. (CEST) :Evo clanka https://en.wikipedia.org/wiki/Coffee_culture_in_the_former_Yugoslavia [[Suradnik:Vfistri2|Vfistri2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vfistri2|razgovor]])</small> 21:45, 17. listopada 2026. (CEST) ==Hvala== Hvala što si me prozvao. Da to nisi učinio, ne bih obratio pozornost. Ispravio sam. [[Suradnik:Šemsi-begBranković|Šemsi-begBranković]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šemsi-begBranković|razgovor]])</small> 12:53, 20. listopada 2026. (CEST) == [[Nacrt:Bezbjednosno-informativna agencija]] == Možeš li predložak Num da ispraviš? [[Posebno:Doprinosi/~2026-56380-83|~2026-56380-83]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-56380-83|talk]]) 23:12, 22. listopada 2026. (CEST) == Electrocoin == Stranica koju sam napravio je predložena za brisanje. Tekst sam samostalno napisao, a označen je kao AI tekst. Provjerio sam ga i putem alata GPTZero, koji je pokazao sljedeće rezultate: 84 % vjerojatnosti da je tekst napisao čovjek, 3 % da ga je napisao AI i 13 % da je riječ o kombinaciji ljudskog i AI sadržaja [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 13:51, 26. listopada 2026. (CET) :Članak je strukturiran kao tipičan članak kojeg napiše ChatGPT. Nevezano je li članak izgenerirao AI ili ne, tema ne ispunjava [[Wikipedija:kriteriji|kriterije o značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:47, 27. listopada 2026. (CET) == Nekropola Radimlja == Ugodna večer, može li samo obrazloženje zašto ste ukinuli moju doradu članka Nekropola Radimlja. Smatram da nije najbolji članak, ali kako nije izvorno moje djelo nisam imao namjeru raditi velike promjene. No, ono što sam dodao samtram vizualno i organizacijski boljim uratkom od onoga što je bilo prije. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 22:58, 27. listopada 2026. (CET) :{{s|Prof saxx}}, baš čudno. Upravo tada sam čitao članak na mobitelu dok sam čekao autobus. Vrlo vjerojatno je neki čudan bug (možda je povezan s nedavnim promjenama nekog od Wikipedijinih dodataka zbog prošlotjednog PHP buga zbog kojeg su se morali mijenjati dodatci?). Da sam poništio izmjenu, automatski bi me preusmjerilo na novi zaslon na kojem bi pisalo da sam uspješno poništio izmjenu, no takav zaslon se nije pojavio dok sam čitao članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:46, 27. listopada 2026. (CET) ::Ovih zadnjih 15-ak minuta stalno dobivam upozorenja da imam novu obavijest, ali kada kliknem na zvonce niti jedna nova obavijest se ne prikazuje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:06, 28. listopada 2026. (CET) 7oca0atecdz7qbsxgajlt0riey7ykc5 0 819885 7625340 7620086 2026-10-27T20:32:15Z Stukauslagu 285716 7625340 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = | slika = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = | žiri = | pobjednik = | broj epizoda = 8 | trajanje = | mreža = [[HTV 1]] | premijera = {{premijera|31|10|2026}} | finale = | prethodna = [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8. sezona]] (HRT) <br> [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3. sezona]] (Nova TV) | imdb_id = 2438054 }}'''Deveta sezona''' hrvatske plesno-natjecateljske televizijske emisije ''[[Ples sa zvijezdama]]'' s emitiranjem će započeti [[31. listopada]] [[2026.]] na [[HTV 1|Prvom programu]] [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|title='Ples sa zvijezdama' vraća se na HRT, a evo i kad kreće 'Potjera'|date=16. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917055710/https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> Sezona označava povratak emisije na HRT, nakon što se [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|osma sezona]] emitirala [[2013.]] godine te nakon što je [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] emitirala tri sezone od [[2019.]] do [[2023.]] godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|title=Popularni show više nećemo gledati na Novoj TV: Preuzeo ga je HRT, objavljeni su i detalji|date=19. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260922183817/https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|archive-date=22. rujna 2026.|website=story.hr}}</ref> ==Produkcija== Povratak ''[[Ples sa zvijezdama|Plesa sa zvijezdama]]'' na HRT bio je najavljen u [[studeni|studenom]] [[2024.]] kada su brojni mediji prenijeli vijest kako televizija planira ponovno otkupiti licencu za emisiju.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|title=‘Ples sa zvijezdama‘ ponovno se seli na HRT? Kontaktirali smo Prisavlje, evo što kažu|date=21. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219100854/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|archive-date=19. prosinca 2024.|publisher=[[Jutarnji list]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|title=HRT preoteo Ples sa zvijezdama Novoj TV|date=22. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916220842/https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|archive-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Index.hr]]|website=index.hr}}</ref> Nova je sezona bila prevdiđena financijskim planom HRT-a za [[2025.]] godinu,<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2025. godinu|date=2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073407/https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> međutim, sezona iz neobjavljenih razloga te godine nije bila realizirana. U financijskom planu za [[2026.]] godinu, objavljenom u prosincu 2025., ponovno su osigurana sredstva za novu sezonu, pri čemu je za njezinu proizvodnju izdvojeno 1,2 milijuna eura.<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2026. godinu|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073408/https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> HRT je [[14. rujna]] 2026. potvrdio da će se sezona emitirati od 31. listopada do 19. prosinca 2026. te će se sastojati od osam epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|date=14. rujna 2026.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260924074133/https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|archive-date=24. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> Žiri će se sastojati od Damira Horvatinčića, bivšeg mentora na obje inačice emisije, Daniele Trbović, HRTove voditeljice i natjecateljice emisije, te dva još neotkrivena člana žirija. Otkrivanje članova žirija započelo je 26. listopada 2026. godine u emisiji ''Kod nas doma''<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/daniela-trbovic-i-damir-horvatincic-otkrili-hoce-li-biti-strogi-u-plesu-sa-zvijezdama--12977256|title=Damir i Daniela otkriveni kao članovi žirija|access-date=27. listopada 2026.}}</ref> ==Natjecatelji== U sezoni se natječe deset plesnih parova. Predstavljanje natjecatelja započelo je [[12. listopada]] [[2026.]] u HRT-ovoj emisiji ''[[Kod nas doma]]''. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; | Alen Đuras | Paula Tonković | rowspan=10 {{TBA}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|title=Alen Đuras o tremi i izazovima uoči prvog nastupa u "Plesu sa zvijezdama"|date=14. listopada 2026.|access-date=18. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261018075506/https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|archive-date=18. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Antonija Stupar Jurkin | Vedran Sraga | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Christina Zwicker | Patrik Seretin | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Dorijan Klarić | Gabrijela Pilić | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ema Luketin | Mateo Cvenić | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivan Dorian Molnar | Tamara Despot | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivica Skoko | Rebecca Krajnović | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Ujević Telenta]] | Gordan Vogleš | <ref name="lanamarko">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|title=Lana i Marko nadvladali strah i prihvatili izazov u showu „Ples sa zvijezdama”|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014140801/https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Marija Husar|Marija Husar Rimac]]}} | {{nowrap|Ivan Jarnec}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|title=Marija Husar Rimac ostvarit će dugogodišnju želju u showu „Ples sa zvijezdama”|date=12. listopada 2026.|access-date=13. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261013072420/https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|archive-date=13. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Marko Bratoš | Tina Walme Petrić | <ref name="lanamarko"></ref> |- |} ==Izvori== {{izvori}} {{Ples sa zvijezdama}} [[Kategorija:Ples sa zvijezdama]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2026.]] m84oyct3fgh0h0ry4ad2jxnm3dqrrv2 7625504 7625340 2026-10-28T07:35:51Z Flamingounicorn 243866 voditelji, ponovljeni izvori 7625504 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = | slika = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = [[Barbara Kolar]]<br>[[Duško Ćurlić]] | žiri = [[Daniela Trbović]]<br>Damir Horvatinčić | pobjednik = | broj epizoda = 8 | trajanje = | mreža = [[HTV 1]] | premijera = {{premijera|31|10|2026}} | finale = | prethodna = [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|8. sezona]] (HRT) <br> [[Ples sa zvijezdama (Nova TV, 3. sezona)|3. sezona]] (Nova TV) | imdb_id = 2438054 }}'''Deveta sezona''' hrvatske plesno-natjecateljske televizijske emisije ''[[Ples sa zvijezdama]]'' s emitiranjem će započeti [[31. listopada]] [[2026.]] na [[HTV 1|Prvom programu]] [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|title='Ples sa zvijezdama' vraća se na HRT, a evo i kad kreće 'Potjera'|date=16. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917055710/https://www.24sata.hr/show/ples-sa-zvijezdama-vraca-se-na-hrt-a-evo-i-kad-krece-potjera-1154614|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[24sata]]|website=24sata.hr}}</ref> Sezona označava povratak emisije na HRT, nakon što se [[Ples sa zvijezdama (8. sezona)|osma sezona]] emitirala [[2013.]] godine te nakon što je [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] emitirala tri sezone od [[2019.]] do [[2023.]] godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|title=Popularni show više nećemo gledati na Novoj TV: Preuzeo ga je HRT, objavljeni su i detalji|date=19. rujna 2026.|access-date=13. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260922183817/https://story.hr/Celebrity/a408183/ples-sa-zvijezdama-od-jeseni-na-hrt-u.html|archive-date=22. rujna 2026.|website=story.hr}}</ref> Sezona će se sastojati od osam epizoda, a natječe se deset plesnih parova. Voditelji sezone su [[Barbara Kolar]] i [[Duško Ćurlić]], koji su prethodno vodili svih osam sezona na HRT-u.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/barbara-i-dusko-opet-vode-ples-sa-zvijezdama-doznajte-tko-se-sve-bori-za-pobjedu-u-novoj-sezoni-20261023|title=Barbara i Duško opet vode 'Ples sa zvijezdama': Doznajte tko se sve bori za pobjedu u novoj sezoni|date=23. listopada 2026.|access-date=28. listopada 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20261024141241/https://www.tportal.hr/showtime/clanak/barbara-i-dusko-opet-vode-ples-sa-zvijezdama-doznajte-tko-se-sve-bori-za-pobjedu-u-novoj-sezoni-20261023|archive-date=24. listopada 2026.|website=tportal.hr}}</ref> ==Produkcija== Povratak ''[[Ples sa zvijezdama|Plesa sa zvijezdama]]'' na HRT bio je najavljen u [[studeni|studenom]] [[2024.]] kada su brojni mediji prenijeli vijest kako televizija planira ponovno otkupiti licencu za emisiju.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|title=‘Ples sa zvijezdama‘ ponovno se seli na HRT? Kontaktirali smo Prisavlje, evo što kažu|date=21. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219100854/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ples-sa-zvijezdama-ponovno-se-seli-na-hrt-kontaktirali-smo-prisavlje-evo-sto-kazu-15524826|archive-date=19. prosinca 2024.|publisher=[[Jutarnji list]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|title=HRT preoteo Ples sa zvijezdama Novoj TV|date=22. studenoga 2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260916220842/https://www.index.hr/magazin/clanak/hrt-preoteo-ples-sa-zvijezdama-novoj-tv/2617389.aspx|archive-date=16. rujna 2026.|publisher=[[Index.hr]]|website=index.hr}}</ref> Nova je sezona bila prevdiđena financijskim planom HRT-a za [[2025.]] godinu,<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2025. godinu|date=2024.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073407/https://api.hrt.hr/media/1f/c7/financijski-plan-hrt-a-2025-20241217091622.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> međutim, sezona iz neobjavljenih razloga te godine nije bila realizirana. U financijskom planu za [[2026.]] godinu, objavljenom u prosincu 2025., ponovno su osigurana sredstva za novu sezonu, pri čemu je za njezinu proizvodnju izdvojeno 1,2 milijuna eura.<ref>{{citiranje weba|url=https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|title=Financijski plan HRT-a za 2026. godinu|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260917073408/https://api.hrt.hr/media/20/40/financijski-plan-hrt-a-za-2026-godinu-20251217144156.pdf|archive-date=17. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> HRT je [[14. rujna]] 2026. potvrdio da će se sezona emitirati od 31. listopada do 19. prosinca 2026. te će se sastojati od osam epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|title=HRT donosi uzbudljivu televizijsku jesen|date=14. rujna 2026.|access-date=14. listopada 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260924074133/https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-donosi-uzbudljivu-televizijsku-jesen-12906686|archive-date=24. rujna 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> Članovi žirija su Damir Horvatinčić, bivši mentora u obje inačice emisije, [[Daniela Trbović]], HRT-ove voditeljice i natjecateljica [[Ples sa zvijezdama (3. sezona)|treće sezone]] emisije, te dva još neotkrivena člana žirija. Otkrivanje članova žirija započelo je 26. listopada 2026. godine u emisiji ''Kod nas doma''.<ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/daniela-trbovic-i-damir-horvatincic-otkrili-hoce-li-biti-strogi-u-plesu-sa-zvijezdama--12977256|title=Damir i Daniela otkriveni kao članovi žirija|access-date=27. listopada 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20261028073357/https://magazin.hrt.hr/zabava/daniela-trbovic-i-damir-horvatincic-otkrili-hoce-li-biti-strogi-u-plesu-sa-zvijezdama--12977256|archive-date=28. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]}}</ref> ==Natjecatelji== U sezoni se natječe deset plesnih parova. Predstavljanje natjecatelja započelo je [[12. listopada]] [[2026.]] u HRT-ovoj emisiji ''[[Kod nas doma]]''. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Zvijezda ! Profesionalni plesač/ica ! Rezultat ! {{Abbr|Izv.|Izvor}} |- ! style="font-weight:normal; | Alen Đuras | Paula Tonković | rowspan=10 {{TBA}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|title=Alen Đuras o tremi i izazovima uoči prvog nastupa u "Plesu sa zvijezdama"|date=14. listopada 2026.|access-date=18. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261018075506/https://magazin.hrt.hr/zabava/ples-2-12957067|archive-date=18. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Antonija Stupar Jurkin | Vedran Sraga | <ref name="parovi">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|title=Poznati parovi nove sezone "Ples sa zvijezdama"|publisher=[[HRT]]|access-date=28. listopada 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20261024012156/https://magazin.hrt.hr/zabava/poznati-su-svi-parovi-plesa-sa-zvijezdama-iduci-tjedan-doznat-cemo-clanove-zirija-12972769|archive-date=24. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Christina Zwicker | Patrik Seretin | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Dorijan Klarić | Gabrijela Pilić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ema Luketin | Mateo Cvenić | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivan Dorian Molnar | Tamara Despot | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | Ivica Skoko | Rebecca Krajnović | <ref name="parovi"></ref> |- ! style="font-weight:normal; | [[Lana Ujević Telenta]] | Gordan Vogleš | <ref name="lanamarko">{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|title=Lana i Marko nadvladali strah i prihvatili izazov u showu „Ples sa zvijezdama”|date=13. listopada 2026.|access-date=14. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20261014140801/https://magazin.hrt.hr/zabava/lana-ujevic-telenta-i-marko-bratos-o-izazovima-tremi-i-prvim-treninzima-u-showu-ples-sa-zvijezdama--12955105|archive-date=14. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; |{{nowrap|[[Marija Husar|Marija Husar Rimac]]}} | {{nowrap|Ivan Jarnec}} | <ref>{{citiranje weba|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|title=Marija Husar Rimac ostvarit će dugogodišnju želju u showu „Ples sa zvijezdama”|date=12. listopada 2026.|access-date=13. listopada 2026.|publisher=[[HRT]]|website=magazin.hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20261013072420/https://magazin.hrt.hr/zabava/marija-husar-rimac-natjecat-ce-se-u-plesu-sa-zvijezdama-to-je-bila-moja-tiha-ceznja-12953341|archive-date=13. listopada 2026.}}</ref> |- ! style="font-weight:normal; | Marko Bratoš | Tina Walme Petrić | <ref name="lanamarko"></ref> |- |} ==Izvori== {{izvori}} {{Ples sa zvijezdama}} [[Kategorija:Ples sa zvijezdama]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2026.]] ogd3y2kvz2uwm2h9ajmaw2km5hw97fl 4 820011 7624988 7624821 2026-10-27T12:17:29Z Argo Navis 852 /* Austrougarska polarna ekspedicija */ 7624988 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} <div style="background:#7bc472; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%; margin:.3em 0; padding:.5em;">[[Datoteka:Ballot icon.svg|33px]] '''Glasovanje započinje 26. listopada 2026. u 00:00 i traje do 1. studenoga 2026. u 23:59 sati.'''</div> Dana '''22. listopada 2026.''' preskočena je brojka od '''236&nbsp;000 članaka'''. Svi članci koji su objavljeni 22. listopada 2026. od 00:00 do 23:59 ulaze u izbor za jubilarni članak. Glasovanje započinje '''26. listopada 2026. u 00:00''' i traje do '''1. studenoga 2026. u 23:59''' sati. == Pomagalo za stvaranje popisa članaka za jubilarac == * [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac '''hrwp.toolforge.org/jubilarac'''] == [[Wikipedija:Jubilarni članci/Prijedlog promjene pravila|Pravila izbora jubilarnog članka]] == 1. '''Članci''' # U izbor ulaze članci nastali onoga dana kada je preskočena jubilarna brojka. Primjerice, ako je jubilarna brojka preskočena 18. listopada u 23:35, tada u glasovanje ulaze članci nastali 18. listopada u razdoblju od 00:00 do 23:59. # Glasuje se za sve članke, pa i mrve, a i one s predloškom radovi (ako će članak biti dopunjen, a predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki> uklonjen do završetka glasovanja), veće od 3000 bajtova nastale na dan kad je preskočena jubilarna brojka. # Glasuje se i za članke manje od 3000 bajtova ako nisu označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki>. # Ne glasuje se za sljedeće članke: ::* manje od 3000 bajtova ukoliko su označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki> ::* članke koji su premješteni na stranicu za razgovor ::* stranice za preusmjeravanje ::* razdvojbene stranice ::* članke koje su napravili botovi ::* članke predložene za brisanje == Napomena == *S obzirom da je ovo glasovanje {{za}} najbolji jubilarni članak, <u>'''ne glasujte''' {{protiv}}</u>, jer ne biramo [[Wikipedija:Izabrani članci|izabrani članak]], već samo onaj koji vam se najviše dopada, njegova tema, uređenost, za koji ste ocijenili da je kao novi članak najbolji ili želite pozitivnim glasom potaknuti novoga suradnika na nastavak uređivanja, a svaki od ovih članaka, može biti jednom izabrani članak, ali za takve članke se glasuje i odlučuje na drugom mjestu. == Novi članci započeti 22. listopada (abecednim redom) == === [[3. HNL – Sjever 1992./93.]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Albategnius (krater)]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Austrougarska polarna ekspedicija]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 13:17, 27. listopada 2026. (CET) === [[Bruinsmia]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) === [[Cauchy (krater)]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) === [[Dalibor Nikolić]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Franjo Niger]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[HAŠK Split]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2026.]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Huodendron]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.]] === === [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.]] === === [[Nimfej]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) === [[Perkinsiodendron]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) === [[Popis vrsta roda Gaultheria]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) === [[Vojna diktatura u Brazilu]] === # {{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 17:38, 26. listopada 2026. (CET) # {{ZA}} — [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:25, 27. listopada 2026. (CET) == Novi članci započeti 22. listopada manji od 3000 bajtova (abecednim redom) == === [[Bahr Salamat]] === === [[Franz (krater)]] === === [[Rupes Cauchy]] === 5ry437sarwlm02zp6odog7bz274cz2t 0 820036 7625329 7619412 2026-10-27T20:02:48Z Ponor 38361 [[Posebno:LintErrors/bogus-image-options]] 7625329 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Galaks | slika = Galax urceolata2.jpg | slika_opis = ''G. urceolata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Diapensiaceae]] | genus = '''''Galax''''' | genus_autorstvo = Sims | species = ''G. urceolata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Galax urceolata'' | dvoimeno_autorstvo = (Poir.) Brummitt | karta_raspon = }} [[Datoteka:Galax urceolata (cropped).jpg|mini|lijevo|''G. urceolata'']] [[Datoteka:Galax - Flickr - pellaea (1).jpg|mini|lijevo|''G. urceolata'']] [[Datoteka:Galax - Flickr - pellaea.jpg|mini|lijevo|''G. urceolata'']] [[Datoteka:Galax urceolata 1zz.jpg|lijevo|mini|''G. urceolata'']] '''Galaks''' ({{Lat.|Galax}} <small>Sims</small>) monotipski je rod [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] vazdazelenih zeleni iz porodice ''[[Diapensiaceae]]'', reda ''[[Ericales]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Galax urceolata'' <small>(Poir.) Brummitt</small>, prirodno rasprostranjena u istočnom i jugoistočnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], ponajviše u [[Apalačko gorje|Apalačkom gorju]].<ref name="Kew "/> Biljka ima puzajući [[podanak]], prizemne okruglaste listove i uspravne cvatne stapke s brojnim sitnim bijelim cvjetovima. [[Kew]] danas rod prihvaća kao monotipski. == Opis == Biljka je rizomatska [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] zelen, koja se vegetativnim širenjem može razviti u guste prostirke. [[Podanak]] je tanak, puzajući, slabo odrvenio i prekriven ljuskastim [[list]]ovima. Nadzemne [[Stabljika|stabljike]] uspravne su i nerazgranate. Listovi su prizemni ili skupljeni u rozete na vrhovima podanka; imaju peteljke duge približno 5–25 cm, dok je plojka široko jajasta do gotovo okrugla, široka oko 3–10 cm, pri osnovi srcolika, na vrhu tupa ili zaobljena. Rub joj je sitno nazubljen do pilast, površina gola, a žile se šire gotovo dlanasto. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=113152 Flora of North America], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> Cvatne stapke visoke su najčešće 20–40 cm, katkad do oko 80 cm, bez listova, a na vrhu nose zbijeni grozd. [[Cvjetovi]] su dvospolni i pravilni. [[Čaška]] je peteročlana, s [[lap]]ovima sraslim samo pri osnovi. Vjenčić je bijel, vrčast, dug približno 3,5–8 mm, s pet režnjeva. [[Prašnik]]a je pet, a između njih se nalazi pet staminodija; filamenti i staminodiji pri osnovi su srasli u kratku strukturu nalik krunici koja je povezana s osnovom vjenčića. Antere su jednogradne i otvaraju se poprečnim pukotinama. <ref name="eFloras "/> [[Plod]] je mala čahura duga približno 2,5–3 mm. Biljka cvate uglavnom od svibnja do srpnja. Za vrstu su utvrđeni [[kromosom]]ski brojevi 2n = 6 i 12, odnosno diploidni i tetraploidni citotipovi, a u područjima njihova dodira javljaju se i triploidne biljke. Tetraploidi su u prosjeku robusniji, s većim listovima i cvjetovima, ali se citotipovi morfološki ne mogu uvijek pouzdano razlikovati. <ref name="eFlorasI ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=220005401 Flora of North America, G. urceolata], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == [[Kew]] prirodni areal vrste vodi od [[Ohio|Ohija]] prema jugoistoku [[SAD]]-a: [[Alabama]], [[Georgia]], [[Kentucky]], [[Maryland]], [[Sjeverna Karolina|Sjeverna]] i [[Južna Karolina]], Ohio, [[Tennessee]], [[Virginia]] i [[Zapadna Virginia]]. Nalaze u [[Massachusetts]]u i [[New York (savezna država)|New York]]u smatra unesenima. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:106783-2 Plants of the World Online, G. urceolata], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> Vrsta je osobito karakteristična za Apalačko gorje. Raste u stjenovitim [[šuma]]ma, na vlažnim padinama i liticama, uz [[potok]]e, u šumama kukute te hrasta i hikorije, a mjestimice i u bukovim šumama. Flora of North America navodi raspon od približno 20 do 1800 m nadmorske visine, premda je najčešća u planinskim područjima. <ref name="eFlorasI"/> == Sistematika i nomenklaturna povijest == [[John Sims]] objavio je ''Galax'' u lipnju [[1804.]] u Botanical Magazine, sv. 20, uz tablu 754. Danas je Galax Sims konzervirano ime, s tipskom vrstom ''G. urceolata''. <ref name="IAPT ">[https://www.iapt-taxon.org/icbn/frameset/0106AppendixIIIANGEs00302.htm IAPT], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> Linnaeus je još [[1753.]] objavio ime ''Galax aphylla'', ali njegov je izvorni materijal zapravo obuhvaćao dvije različite biljke. Brummitt je [[1972.]] pokazao da tip Linnaeusova imena pripada biljci iz današnje porodice ''[[Hydrophyllaceae]]'', odnosno vrsti koja se danas zove ''[[Nemophila aphylla]]'' <small>(L.) Brummitt</small>, a ne biljci iz porodice ''Diapensiaceae''. Zbog toga se ime ''Galax'' <small>Sims</small> konzervira za rod iz ''Diapensiaceae''. <ref name="JSTOR ">[https://www.jstor.org/stable/1218202 Nomenclatural and Historical Considerations Concerning the Genus Galax], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> Jedina vrsta desetljećima je u literaturi pogrešno nazivana ''Galax aphylla''. Brummitt je [[1972.]] utvrdio da joj najstariji raspoloživi specifični epitet potječe od Poiretova imena ''Pyrola urceolata'' iz [[1804.]] te je objavio današnju kombinaciju: ''Galax urceolata'' <small>(Poir.) Brummitt</small> — Taxon 21: 309 (1972). <ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/106783-2 IPNI], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> ''Galax aphylla'' <small>L.</small> nije sinonim za ''G. urceolata''. To je ime koje tipifikacijom pripada Nemophila aphylla; kad ga starija literatura koristi za ovu vrstu, radi se o pogrešno primijenjenom imenu, a ne pravom sinonimu. <ref name="JSTOR "/> Filogenomska analiza ''[[Diapensiaceae]]'' iz [[2020.]] potvrdila je ''Galax'' kao monofiletski rod i pokazala ga kao najranije odvojenu liniju porodice, sestrinsku svim ostalim ''Diapensiaceae''. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.12646 Biogeography and ecological niche evolution in Diapensiaceae inferred from phylogenetic analysis], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref> == Ime == Naziv ''Galax'' izvodi se iz grčke riječi gála, „mlijeko”, vjerojatno prema bijeloj boji cvjetova. <ref name="eFloras "/> == Vrsta == Jedina prihvaćena vrsta je <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331619-2 Plants of the World Online], pristupljeno 16. listopada 2026.</ref>: * ''Galax urceolata'' <small>(Poir.) Brummitt.</small> == Sinonimi == Za vrstu Kew danas daje tri stvarna sinonima<ref name="Kew "/>: Homotipski * ''Pyrola urceolata'' <small>Poir.</small> — 1804. Heterotipski * ''Galax cordifolia'' <small>(P.Beauv. ex Vent.) W.T.Aiton</small> * ''Solenandria cordifolia'' <small>P.Beauv. ex Vent.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Diapensiaceae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 6fcho5dgvuzs740wbpo1o32wj1wl6w1 0 820079 7625317 7620162 2026-10-27T19:43:54Z Ame71 128419 /* Sudionici */ link 7625317 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 30 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 6 | finalist = [[NK Domžale|Domžale]] | polufinalisti = [[NK Celje|Celje]]<br />[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Hervis pokal Slovenije'') u sezoni 2009./10. bilo je devetnaesto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. Sezona 2009./10. donijela je novi sustav prilično sličan onome iz ranih godina, a Domžale su prvi put u povijesti dogurale do finala, ali su potom u produžecima izgubile od domaćina Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Pobjedom u finalu, Maribor se kvalificirao u drugo pretkolo [[UEFA Europska liga 2010./11.|UEFA Europske lige 2010./11.]] == Sustav natjecanja == * U prva dva kola pobjednik se određivao u jednoj utakmici. Ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta, igrala su se dva produžetka u trajanju 15 minuta, a ako je rezultat i nakon toga bio neriješen, izvodili su se jedanaesterci. * Momčadi koje su se kvalificirale iz istog regionalnog kupa nisu se mogle sastati u prva dva kola. Momčadi nižih liga uvijek su igrale na domaćem terenu prije osmine finala. Četvrtfinale i polufinale igrali su se u dvije utakmice. * 4 momčadi koje sudjeluju u europskim kupovima plasirale su se izravno u osminu finala. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 10 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 2008./09.|1. SNL 2008./09.]] plasiralo se direktno: * '''U prvo kolo''' ** [[NK Celje|Celje]] ** [[NK Domžale|Domžale]] ** [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ** [[NK Koper|Koper]] ** [[NK Primorje|Primorje]] ** [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] * '''U osminu finala''' ** [[ND Gorica|Gorica]] ** [[NK Interblock|Interblock]] ** [[NK Maribor|Maribor]] ** [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] {{col-3}} 20 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane i Maribora, kao savezi s najviše članova, imaju tri predstavnika, dok preostali savezi imaju dva predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=4 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=3 | Klubovi |- | <small>'''[[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|MNZ Ljubljana]]'''</small> | [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] || [[NK Radomlje|Radomlje]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] || [[NK Dravograd|Koroška Dravograd]] || [[NK Slivnica|Slivnica]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[ND Dravinja|Dravinja]] || [[NK Zreče|Zreče]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] || [[NK Ankaran Postojna|Ankaran]] |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Tolmin|Tolmin]] || [[NK Idrija|Idrija]] |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ND Mura 05 Murska Sobota|Mura 05]] || [[NK Serdica|Serdica]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Črenšovci|Črenšovci]] || [[NK Odranci|Odranci]] |- | <small>'''MNZ Gorenjske-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] || [[NK Stojnci|Stojnci]] |- |} {{Col-end}} == Pretkolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>2. 9. 2009.</small> |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Zarica Kranj|Kranj]] ||2:1 |- | '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' ||–|| [[NK Serdica|Serdica]] ||8:4 |- |} == 1. kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>16. 9. 2009.</small> |- | '''[[NK Odranci|Odranci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||2:1 <small>{{aet}}</small> |- | '''[[NK Črenšovci|Črenšovci]]''' ||–|| [[NK Tolmin|Tolmin]] ||1:1 {{pen|6|5}} |- | [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||2:1 <small>{{aet}}</small> |- | [[NK Ankaran Postojna|Ankaran]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Stojnci|Stojnci]]''' ||–|| [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||1:0 |- | [[NK Idrija|Idrija]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:4 |- | [[NK Zreče|Zreče]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:8 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]]''' ||0:3 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||1:5 |- | [[NK Slivnica|Slivnica]] ||–|| '''[[ND Mura 05 Murska Sobota|Mura 05]]''' ||0:5 |- | [[NK Dravograd|Koroška Dravograd]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||0:5 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>21. 10. 2009.</small> |- | [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:5 |- | [[NK Stojnci|Stojnci]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta]]''' ||2:6 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[NK Interblock|Interblock]]''' ||0:2 |- | [[NK Koper|Koper]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||2:4 |- | [[ND Mura 05 Murska Sobota|Mura 05]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||3:5 |- | [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||0:1 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||2:3 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>17. 3. 2010.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 3. 2010.</small> |- | [[NK Interblock|Interblock]] ||1:4|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta]]''' ||1:1 ||0:3 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||7:3|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||5:1 ||2:2 |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||2:1|| [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 ||1:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||0:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:1 ||0:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>14. 4. 2010.</small> !2. utakmica<br /><small>21. 4. 2010.</small> |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||7:4|| [[NK Celje|Celje]] ||4:1 ||3:3 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta]] ||1:4|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||1:1 ||0:3 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum = [[8. svibnja]] [[2010.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> |rezultat = 3:2 <small>{{aet}}</small> |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20221101214127/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&id_tekme=18437 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Domžale|Domžale]] |strijelci1 = [[Marcos Tavares|Tavares]] {{gol|42}} {{gol|55}}<br>[[David Bunderla|Bunderla]] {{gol|120}} |strijelci2 = {{gol|31}} [[Blaž Brezovački|Brezovački]]<br>{{gol|45}} [[Damir Pekič|Pekič]] |stadion = [[Stadion Ljudski vrt]], [[Maribor]] |gledatelji = 6500 |sudac = [[Damir Skomina]] ([[Kopar]]) }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2009./10.|1. SNL 2009./10.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2010.html#pokal RSSSF] * [https://web.archive.org/web/20221101201314/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&id_sezone=2010 nzs.si, Pokal Slovenije 2009/10] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2009-10]] a84crdzg12hgv7k7vla9azehar7qsh7 0 820103 7625519 7620610 2026-10-28T08:40:28Z Ame71 128419 /* Sudionici */ link 7625519 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />2010./11. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 28 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Domžale|Domžale]] | broj = 1 | finalist = [[NK Maribor|Maribor]] | polufinalisti = [[NK Koper|Koper]]<br />[[NK Interblock|Interblock]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'', sponzorskog naziva ''Hervis pokal Slovenije'') u sezoni 2010./11. bilo je dvadeseto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U sezoni 2010./11. MNZ Ljubljana i MNZ Maribor izgubili su po jedno mjesto, pa je preliminarni krug eliminiran, a broj klubova sudionika postao je 28. Domžale su se drugi put zaredom plasirale u finale, ali ovaj put su uspjele osvojiti svoj prvi naslov kupa i to protiv Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Pobjedom u finalu, NK Domžale plasirale su se u drugo pretkolo [[UEFA Europska liga 2011./12.|UEFA Europske lige 2011./12.]] == Sustav natjecanja == * U prva dva kola pobjednik se određivao u jednoj utakmici. Ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta, igrala su se dva produžetka u trajanju 15 minuta, a ako je rezultat i nakon toga bio neriješen, izvodili su se jedanaesterci. * Momčadi koje su se kvalificirale iz istog regionalnog kupa nisu se mogle sastati u prva dva kola. Momčadi nižih liga uvijek su igrale na domaćem terenu prije osmine finala. Četvrtfinale i polufinale igrali su se u dvije utakmice. * 4 momčadi koje sudjeluju u europskim kupovima plasirale su se izravno u osminu finala. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 10 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 2009./10.|1. SNL 2009./10.]] plasiralo se direktno: * '''U prvo kolo''' ** [[NK Celje|Celje]] ** [[NK Domžale|Domžale]] ** [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ** [[NK Interblock|Interblock]] ** [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ** [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * '''U osminu finala''' ** [[ND Gorica|Gorica]] ** [[NK Koper|Koper]] ** [[NK Maribor|Maribor]] ** [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{col-3}} Pobjednici i finalisti međuopćinskih kupova kvalificirali su se za nacionalni kup (ukupno 18 klubova). {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''[[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|MNZ Ljubljana]]'''</small> | [[NK Krka|Krka]] || [[NK Dob|Dob]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Dogoše Maribor|Dogoše]] || [[NK Malečnik|Malečnik]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[ND Dravinja|Dravinja]] || [[NK Krško|Krško]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Postojna|Postojna]] || [[NK Ankaran Postojna|Ankaran]] |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[NK Primorje|Primojre]] || [[NK Brda|Brda]] |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[ND Mura 05 Murska Sobota|Mura 05]] || [[NK Tromejnik|Tromejnik]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Hotiza|Hotiza]] || [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|Bistrica]] |- | <small>'''MNZ Gorenjske-Kranj'''</small> | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] || [[NK Šenčur|Šenčur]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] || [[NK Zavrč|Zavrč]] |- |} {{Col-end}} == 1. kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>25. 8. 2010.</small> |- | [[NK Malečnik|Malečnik]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||1:4 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Šenčur|Šenčur]] ||1:0 |- | [[NK Hotiza|Hotiza]] ||–|| '''[[NK Interblock|Interblock]]''' ||0:4 |- | [[NK Bistrica (Srednja Bistrica)|Bistrica]] ||–|| '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||2:4 <small>{{aet}}</small> |- | [[NK Brda|Brda]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta]]''' ||2:4 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Ankaran Postojna|Ankaran]]''' ||2:5 |- | [[NK Tromejnik|Tromejnik]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:3 <small>{{aet}}</small> |- | [[NK Postojna|Postojna]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:3 |- | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||2:4 |- | [[NK Dogoše Maribor|Dogoše]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primojre]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Zavrč|Zavrč]]''' ||–|| [[ND Mura 05 Murska Sobota|Mura 05]] ||4:3 |- | [[NK Krško|Krško]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||1:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>15. 9. 2010.</small> |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]]''' ||–|| [[NK Celje|Celje]] ||2:0 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Zavrč|Zavrč]] ||–|| '''[[NK Nafta Lendava|Nafta]]''' ||0:3 |- | [[NK Ankaran Postojna|Ankaran]] ||–|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||1:6 |- | [[ND Dravinja|Dravinja]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:1 <small>{{aet}}</small> |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||2:1 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''[[NK Interblock|Interblock]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primojre]] ||3:2 <small>{{aet}}</small> |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 10. 2010.</small> !2. utakmica<br /><small>27. 10. 2010.</small> |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||1:3|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||1:0 ||0:3 |- | '''[[NK Interblock|Interblock]]''' ||4:2|| [[ND Gorica|Gorica]] ||4:2 ||0:0 |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||4:2|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija]] ||0:2 ||4:0 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta]] ||1:5|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:1 ||0:4 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. 4. 2011.</small> !2. utakmica<br /><small>26. 4. 2011.</small> |- | [[NK Interblock|Interblock]] ||0:2|| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||0:0 ||0:2 |- | [[NK Koper|Koper]] ||1:2|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum = [[25. svibnja]] [[2011.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Domžale|Domžale]]</span> |rezultat = 4:3 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20221101221138/https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=tekma&id_tekme=20280 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Maribor|Maribor]] |strijelci1 = [[Wilson Aparecido Xavier Júnior|Juninho]] {{gol|22}}<br>[[Damir Pekič|Pekič]] {{gol|38}} {{gol|78}}<br>[[Mato Šimunović|Šimunović]] {{gol|51}} |strijelci2 = {{gol|15}} [[Željko Filipović|Filipović]]<br>{{gol|55}} [[Robert Berič|Berič]]<br>{{gol|63|pen.}} [[Dejan Mezga|Mezga]] |stadion = [[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]] |gledatelji = 6000 |sudac = [[Damir Skomina]] ([[Kopar]]) }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2010./11.|1. SNL 2010./11.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2010./11.|2. SNL 2010./11.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|3. SNL 2010./11.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2011.html#pokal RSSSF] * [https://web.archive.org/web/20221101232713/https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?id_menu=1081&id_sezone=2011 nzs.si, Pokal Slovenije 2010/11] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|2010-11]] c2rs11vd6zkae8sl8ylga89qubeojz3 0 820238 7624983 7623011 2026-10-27T12:13:40Z Argo Navis 852 sređeno 7624983 wikitext text/x-wiki {{Značajka na astronomskom objektu |name = Rupes Cauchy |image = AS08-13-2344_(21329966194).jpg |image_size = 300px |caption = Rupes Cauchy, fotografirao [[Apollo 8]] |type = [[Rupes]] |location = |coordinates= {{coord|9.31|37.08|dim:622km_globe:moon|display=it}} |coordinates_footnotes = <ref name="GPN"/> |length = 120 km |width = |diameter = |depth = 200 - 300 m |area = |dimensions = |inflow = |outflow = |peak = |discoverer = |naming = |eponym = krater [[Cauchy (krater)|Cauchy]], [[Augustin Louis Cauchy|Augustin L. Cauchy]] (1789. – 1857.), francuski matematičar }} [[Datoteka:Cauchy - LROC - WAC.JPG|lijevo|mini|400px|Krater Cauchy, '''Rupes Cauchy''' i [[Rimae Cauchy]], snimka: [[Apollo 8]].]] [[Datoteka:Rupes_Cauchy_AS15-81-10931-2-3.jpg|desno|mini|300px|Mozaik slika Apolla 15]] '''Rupes Cauchy''' je 120&nbsp;km duga strmina na površini Mjeseca. Okrenut je prema jugozapadu i uzdiže se oko 200–300 m.<ref name="Atlas of the lunar terminator"/> Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu [[More tišine|Mora tišine]] ({{lat.|Mare Tranquillitatis}}), a nazvan je prema obližnjem [[Cauchy (krater)|krateru Cauchy]]. Istočni kraj Rupes Cauchyja izranja iz visoravni na istočnom rubu Mare Tranquillitatis. Krater Cauchy C promjera 3,6&nbsp;km siječe Rupes južno od samog kratera Cauchy. Cauchy E i F leže na sjevernoj, a Cauchy B na južnoj strani Rupes Cauchy. Na zapadnom kraju Rupesa nalaze se dvije slične izdužene udubine (vjerojatno nisu udarni krateri). Između Cauchy B i depresija, Rupes tvore [[uzorak tigrovih pruga]], sličan onome vena unutar stijena na Zemlji, u velikim razmjerima. Krateri slične veličine, Sinas J i H, leže zapadno od udubljenja.<ref name="LAC61"/> Rupes Cauchy baca tanku sjenu otprilike pet dana nakon mladog mjeseca, kada je [[Sumračnica|terminator]] izlaska sunca u blizini i sunčeva svjetlost pada pod niskim kutom. <ref name="Grego 2004"/> Naziv objekta prikazan je kao ''Fossa Casals'' na karti iz 1974.,<ref name="LTO61A3"/> temeljenoj na fotografijama [[Apollo 15|Apolla 15]], ali [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] nije odobrio naziv.<ref name="GPN"/> Izraz ''Rupes'' korišten je u korist ''Fosse'' za nazive lunarnih strmina (kao što su [[Rupes Recta]] ili [[Rupes Altai]]). == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|5226|Ruper Cauchy}}</ref> <ref name="Atlas of the lunar terminator">{{cite book|last=Westfall|first=John Edward|title=Atlas of the lunar terminator|url=https://archive.org/details/atlasoflunarterm0000west|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2000|isbn=978-0-521-59002-0|page=[https://archive.org/details/atlasoflunarterm0000west/page/51 51]}}</ref> <ref name="LAC61">[https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_61_wac.pdf LAC 61] Lunar Chart 61, Gazetteer of Planetary Nomenclature, International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN)</ref> <ref name="Grego 2004">{{Citiranje knjige |title=Moon Observer's Guide |last=Grego |first=Peter |year=2004 |publisher=Firefly Books |isbn=978-1-55297-888-7 |page=[https://archive.org/details/fireflymoonobser00greg/page/72 72] |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fireflymoonobser00greg/page/72 }}</ref> <ref name="LTO61A3">[http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto61a3_1/ LTO-61A3 Cauchy], Lunar Topographic Orthophotomap (LTO) Series</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Strmine na Mjesecu}} [[Kategorija:Strmine na Mjesecu]] 7piti9hot8d8lcl3ut54g15poqs9ezw 0 820245 7625034 7623940 2026-10-27T12:53:49Z Argo Navis 852 dodana slika, slike lijevo-desno i dr. 7625034 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kara sea ZFJ.PNG|mini|desno|300px|Lokacija [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]]] '''Austrougarska polarna ekspedicija''' bila je [[Arktik|arktička]] ekspedicija kojoj je cilj bio pronaći [[Sjeveroistočni prolaz]]. Trajala je od 1872. do 1874., a predvodili su je [[Julius von Payer]] i [[Karl Weyprecht]]. Ekspedicija je otkrila i djelomično istražila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]]. Od 24 člana posade, jedan je bio podrijetlom iz [[Norveška|Norveške]], dok su preostala 23 bila iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], među kojima je bilo 12 [[Hrvati|Hrvata]]. == Pozadina == [[Datoteka:Spitsbergen 1872, by Austrian photographer Wilhelm Burger (1844-1920).jpg|mini|300px|Fotografija usidrenog jedrenjaka Isbjörn ispred ledenjaka na [[Spitsbergen]]u, 1872.|lijevo]] Austrougarska polarna ekspedicija u velikoj je mjeri bila potaknuta inicijativom geografa [[August Heinrich Petermann|Augusta Heinricha Petermanna]], zagovornika plovnog [[Arktički ocean|Sjevernog ledenog mora]]. Petermann je prethodno sudjelovao u [[njemačke ekspedicije na Sjeverni pol|njemačkim ekspedicijama na Sjeverni pol]] od 1868. do 1870., koje nisu uspjele pronaći plovne putove uz istočnu obalu [[Grenland]]a. Nakon toga Petermann se zalagao za istraživanje područja između [[Svalbard]]a i [[Nova Zemlja|Nove Zemlje]], za koje je pretpostavljao da je manje prekriveno ledom zbog utjecaja [[Golfska struja|Golfske struje]].{{sfn|Barr|2011|p=97}}[[Datoteka:Karl_Weyprecht.jpg|mini|desno|300px|[[Karl Weyprecht]], zapovjednik ekspedicije]] Godine 1871. organizirana je probna ekspedicija koju su predvodili Weyprecht i Payer. Unajmili su norveški brod Isbjørn te u [[Tromsø]]u angažirali kapetana Johana Kjeldsena i norvešku posadu.{{sfn|Barr|2011|p=98}} Isbjørn je zaplovio prema istočnoj obali Svalbarda u nadi da će dosegnuti [[Kvitøya|Gillisovu Zemlju]]. Međutim, naišli su na gust morski led te nisu uspjeli napredovati dalje od obale otoka [[Nordaustlandet]]a. Kako bi spasili ekspediciju koja je dotad bila razočaravajuća, Weyprecht i Payer najprije su istražili otoke južnije od njih, a zatim nastavili plovidbu prema istoku. Ondje su pronašli otvoreno more i uspjeli se probiti duboko u [[Barentsovo more]]. Povoljni uvjeti s obzirom na količinu leda opravdali su slanje glavne ekspedicije u istom smjeru sljedeće godine.<ref>{{Cite book |last=Capelotti |first=Peter Joseph |url=https://press.ucalgary.ca/books/9781552387054 |title=Shipwreck at Cape Flora: The Expeditions of Benjamin Leigh Smith |date=2013 |publisher=University of Calgary Press |isbn=978-1-55238-705-4 |pages=130–134}}</ref> Nezadovoljan Norvežanima tijekom izviđačke plovidbe brodom Isbjørn, Weyprecht je odlučio da glavnu ekspediciju treba činiti [[Austro-Ugarska|austrougarska]] posada. Također je zaključeno da će parobrod biti neophodan.{{sfn|Barr|2011|p=99}} == Pripreme == === Plan === Cilj ekspedicije bilo je istražiti [[Arktički ocean]] sjeverno od [[Rusija|Rusije]] i u idealnom slučaju pronaći [[Sjeveroistočni prolaz]].{{sfn|Payer|1875|p=1}}{{sfn|Weyprecht|1875|p=19}}{{sfn|Payer|1876|p=2}} Planirano je da ekspedicija iz Norveške doplovi do sjeverne obale [[Nova Zemlja|Nove Zemlje]], a zatim preko [[Novosibirski otoci|Novosibirskih otoka]] nastavi prema [[Sjeverna Amerika|Americi]], i to u periodu od dvije i pol godine. Također se nadalo da bi istraživanje tog područja moglo dovesti do otkrića kopna koje bi se moglo iskoristiti kao baza za dolazak do [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] morskim putem.<ref>{{Cite journal |last=Weyprecht |first=Carl |date=1871 |title=Bericht über die Polarexpedition an die kaiserliche Akademie der Wissenschaften |url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=geo&datum=1871&size=45 |journal=Mittheilungen der kaiserlich-königlichen Geographischen Gesellschaft |volume=14 |pages=545–555 |access-date=28 December 2020}}</ref> === Financiranje === Ukupni troškovi ekspedicije iznosili su 222.600 [[Austrougarski gulden|forinti]], a najveći dio sredstava osiguran je privatnim donacijama, od kojih su mnoge potjecale od austrougarskih plemića. Glavni pokrovitelj bio je grof [[Johann Nepomuk Wilczek]], koji je donirao 30.000 forinti. Grof Franz Salm (1819. – 1887.) donirao je 20.000 forinti. Od državnih ministarstava i [[Austrijska akademija znanosti|Akademije znanosti]] ekspedicija je primila 10.340 forinti, dok je kruna osigurala dodatnih 10.000 forinti.<ref>{{Cite news |date=31 December 1874 |title=Rechnung der Nordpol-Expedition |url=https://books.google.com/books?id=FQW9Gps964kC&pg=RA27-PA19 |work=Volksblatt für Stadt und Land |location=Vienna |page=19 |volume=5 |issue=53}}</ref> Među ostalim važnim pokroviteljima bili su grof Ödön Zichy,{{sfn|Weyprecht|1879|p=XI}} bankar Ludwig von Ladenburg (1873. – 1877.),{{sfn|Schimanski & Spring|2015|p=443}} nadvojvoda [[nadvojvoda Rainer Austrijski (1827. – 1913.)|Rainer Austrijski]]{{sfn|Schimanski & Spring|2015|p=443}} i barun [[Maximilian Daublebsky von Sterneck|Maximilian von Sterneck]].{{sfn|Weyprecht|1879|p=X}} === Brod === Glavni brod ekspedicije bio je Tegetthoff, nazvan po austrougarskom admiralu [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmu von Tegetthoffu]], pod čijim je zapovjedništvom Weyprecht prethodno služio. Brod je za potrebe ekspedicije izgradilo brodogradilište Teklenborg & Beurmann u [[Bremerhaven]]u. Bio je to trojarbolni barkentin deplasmana 220 tona, duljine 38,34 metra, opremljen parnim strojem snage 100 konjskih snaga (75 kW).{{sfn|Payer|1876|p=3}} Osim toga, grof Wilczek ponovno je osobno unajmio jedrenjak Isbjørn kako bi se njime uspostavilo pričuvno skladište zaliha za hitne slučajeve. === Posada === Posada je međusobno komunicirala na [[talijanski|talijanskom]].{{sfn|Payer|1876|pp=4f}} Od 24 člana posade, jedan je bio podrijetlom iz [[Norveška|Norveške]], dok su preostala 23 bila iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], među kojima je bilo 12 [[Hrvati|Hrvata]]. {| style="width: 100%; valign:top" | * [[Karl Weyprecht]] &ndash; zapovjednik broda i ekspedicije (iz [[Michelstadt|Michelstadta]], [[Veliko Vojvodstvo Hesse|Hesse]]) * [[Julius von Payer|Julius Payer]] &ndash; zapovjednik istraživanja na kopnu (iz [[Teplice|Teplica]], [[Kraljevina Češka|Češka]]) * Gustav Brosch &ndash; prvi časnik (iz [[Chomutov]]a, Češka) * Eduard Orel &ndash; drugi časnik (iz mjesta [[Nový Jičín]], [[Markgrofovija Moravska|Moravska]]) * Gyula Kepes &ndash; liječnik (iz [[Vari (Zakarpatska oblast)|Varija]], [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]]) * Elling Carlsen &ndash; ledolomac i harpunist (iz [[Tromsø|Tromsøa]], [[Norveška]]) * Petar Lusina &ndash; vođa palube (iz [[Corpus separatum|Rijeke]], rođen u [[Cres (grad)|Cresu]]) * Otto Krisch &ndash; mehaničar i strojovođa (iz [[Pačlavice|Pačlavica]], Moravska) * Ante Večerina &ndash; tesar (iz [[Draga (Rijeka)|Drage]] kraj Rijeke) * Josef Pospischill &ndash; ložač kotla (iz [[Přerov]]a, Moravska) * Johann Oratsch &ndash; kuhar (iz [[Graz]]a, [[Štajerska (vojvodstvo)|Štajerske]]) * Johann Haller &ndash; lovac i planinar (iz [[Passeierska dolina|Passeierske doline]], [[Grofovija Tirol|Tirol]]) * Alexander Klotz &ndash; lovac i planinar (iz Passeierske doline, Tirol) | valign="top" width="50%" | Mornari: * Ante Zaninović (iz [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Svete Nedjelje]], [[Hvar]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]]) * Ante Katarinić (iz [[Mali Lošinj|Malog Lošinja]], [[Markgrofovija Istra|Istra]]) * Antonio Scarpa (iz [[Trst|Trsta]]) * Ante Lukinović (iz [[Pučišće|Pučišća]] na [[Brač]]u, Dalmacija) * Josip Latković (iz [[Kožljak]]a/[[Jesenovik]]a, Istra) * Petar Falešić (iz [[Kraljevica|Kraljevice]], [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]) * Juraj Štiglić (iz [[Praputnjak|Praputnjaka]] kraj [[Bakar (grad)|Bakra]], Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) * Vicko Palmić (iz [[Lovran]]a, Istra) * Lovro Marola (iz Rijeke) * Fran Letiš (iz [[Opatija|Opatije]], Istra) * Jakov Sušić (iz Voloskog, Istra) |} Pratila su ih i dva psa iz [[Laponija|Laponije]] te šest pasa iz [[Beč]]a,{{sfn|Payer|1876|p=5}} kao i dvije mačke.{{sfn|Krisch|1875|p=10}} == Putovanje == [[File:Térkép 1874-43.JPG|mini|desno|300px|Ruta broda Tegetthoff, ekspedicije sa saonicama i povratno putovanje]] Isbjørn je 20. lipnja 1872. isplovio iz [[Norveška|norveške]] luke [[Tromsø]] s ciljem uspostavljanja skladišta zaliha na rtu Nassau, na [[Nova Zemlja|Novoj Zemlji]]. Na brodu su se nalazili grof Wilczek, barun von Sterneck i kapetan Johan Kjeldsen. Tegetthoff je sa svojom posadom od 24 člana isplovio iz Tromsøa 13. srpnja 1872. godine.{{sfn|Payer|1876|p=5}} Dva su se broda susrela u blizini Barentsovih otoka, kraj Nove Zemlje, gdje je uspostavljeno pričuvno skladište zaliha u slučaju da posadi broda Tegetthoff zatrebaju potrepštine pri povratku. Nakon što je izvršio svoju zadaću, Isbjørn se vratio u luku.<ref>{{Cite magazine |last=Andree |first=Richard |date=30 August 1873 |title=Deutsche Reisende der Gegenwart. VII. Graf Hans Wiltschek. |url=https://www.digitale-sammlungen.de/en/view/bsb10943885?page=392,393 |access-date=10 December 2021 |magazine=Daheim |publisher=Velhagen & Klasing |pages=764–766 |via=Bayerische Staatsbibliothek |volume=IX |issue=48 |place=Leipzig}}</ref>[[File:XTegetthoff.jpg|mini|300px|Tegetthoff zarobljen u ledu|lijevo]]Tegetthoff je nastavio plovidbu prema sjeveru. Krajem kolovoza ostao je zarobljen u plutajućem morskom ledu sjeverno od Nove Zemlje te je počeo plutati prema dotad nepoznatim polarnim područjima.{{sfn|Payer|1875|pp=2,6}} Tijekom duljeg razdoblja brodu je prijetila opasnost da ga zdrobi led. Članovi ekspedicije često su se pripremali napustiti brod.{{sfn|Krisch|1875|pp=30–34., 38., 46–49}} Dana 30. kolovoza 1873., nakon godinu dana provedenih u ledu, istraživači su otkrili arhipelag koji su nazvali [[Zemlja Franje Josipa]] po austrougarskom caru [[Franjo Josip I.|Franji Josipu I.]]{{sfn|Payer|1875|p=12}} Brod Tegetthoff nastavio je plutati sve do kraja listopada, kada se zaustavio uz otok na jugoistoku Zemlje Franje Josipa. U studenom je poduzeto nekoliko kraćih ekspedicija na novootkriveni otok, nazvan [[Wilczekov otok]], nakon čega su istraživači morali pričekati završetak [[Polarna noć|polarne noći]] kako bi mogli nastaviti istraživanje.{{sfn|Barr|2011|p=100}} Tijekom veljače 1874. Weyprecht i Payer odlučili su napustiti brod zarobljen u ledu nakon što su dovršili istraživačke ekspedicije na saonicama kako bi istražili novootkrivene zemlje. Prva od tih ekspedicija uputila se na [[Hallov otok]], gdje su članovi ekspedicije usponom stigli do rta Tegetthoff i ledenjaka Sonklar. Temperatura na ledenjaku spuštala se i do −50 °C.{{sfn|Payer|1875|pp=8f}} [[Datoteka:Otto Krisch.png|mini|325x325px|Otto Krisch]] Dan nakon povratka skupine sa saonica, Otto Krisch, koji je ostao na brodu, preminuo je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Još je u studenom 1872. rekao da pati od bolova u prsima.{{sfn|Krisch|1875|p=36}} Brodski liječnik Kepes kasnije je napisao da su njegovi simptomi izazivali zabrinutost još od travnja 1873. U veljači 1874. Krisch je obolio i od [[skorbut]]a.{{sfn|Krisch|1875|pp=112f}} Skorbut je predstavljao problem i za ostale članove posade, no uspjeli su ga izliječiti konzerviranim povrćem, limunovim sokom, vinom i mesom [[polarni medvjed|polarnog medvjeda]].{{sfn|Payer|1876|p=82}} Krisch je pokopan u pukotini na Wilczekovom otoku. Grob je zatvoren kamenom, a na njemu je postavljen drveni križ.{{sfn|Krisch|1875|pp=114f}} Druga ekspedicija na saonicama trajala je 27 dana. Tijekom putovanja muškarcima je neprestano prijetila opasnost od pomicanja ili otvaranja morskog leda, zbog čega se možda ne bi mogli vratiti na brod. Kretali su se [[Austrijski tjesnac|Austrijskim tjesnacem]] prema sjeveru, a Payer je usput obavljao mjerenja na različitim lokacijama.{{sfn|Payer|1875|pp=9–12}} Istraživački rad omogućio je kartiranje velikog dijela istočnog dijela Zemlje Franje Josipa. Prilikom prelaska ledenjaka Middendorf na [[Rudolfov otok|Rudolfovu otoku]], Zaninović je sa saonicama i psima propao u ledenjačku pukotinu. Haller, iskusan alpinist, uspio se spustiti u pukotinu i spasiti Zaninovića, pse i saonice s većinom opreme. Dana 12. travnja 1874. stigli su do najsjevernije točke Zemlje Franje Josipa, [[Rt Fligeli|rta Fligeli]] (81° 51′ sjeverne geografske širine). Payer je vjerovao da je u daljini na sjeveru ugledao kopno, koje je nazvao Zemlja kralja Oskara i Zemlja Petermanna.{{sfn|Barr|2011|p=101}} U sklopu treće ekspedicije istražen je [[McClintockov otok]].{{sfn|Payer|1875|p=17}} [[Datoteka:Das Verlassen des Eises (gezeichnet von Eduard Orel).jpg|mini|300px|Napuštanje leda, ilustracija Orela|lijevo]]Dana 20. svibnja 1874. napustili su brod i pokušali stići do Nove Zemlje.{{sfn|Payer|1876|p=386}} U početku su sa sobom ponijeli tri čamca, svaki postavljen na saonice, kao i zalihe hrane i opremu za tri do četiri mjeseca, raspoređene na još troje saonica. Svake su saonice težile oko 820 kg. Koristili su i male pseće saonice. Napredovali su tako da su neko vrijeme vukli saonice s čamcima, a zatim se vraćali po dodatne saonice.{{sfn|Barr|2011|p=102}} Skupina je vrlo sporo napredovala preko leda prepunog prepreka. Tek nakon osam dana uspjeli su se udaljiti toliko da više nisu mogli vidjeti brod.{{sfn|Barr|2011|p=104}} Dana 1. srpnja više nisu mogli napredovati pa su se povukli na [[Lamontov otok]] koji su otkrili na putu.{{sfn|Barr|2011|pp=104–106}} Weyprecht je odlučio nakratko se vratiti na brod kako bi preuzeo četvrti čamac, dok su čekali poboljšanje stanja leda. Dana 10. srpnja nastavili su put prema jugu, povremeno vukući saonice, a povremeno veslajući čamcima po otvorenoj vodi okruženoj morskim ledom.{{sfn|Barr|2011|pp=106-108}} Weyprecht je u svom dnevniku zabilježio neke pritužbe na Payerovo ponašanje, ali je bio prilično ponosan na sklad i odanost članova posade.{{sfn|Barr|2011|p=121}} Dana 14. kolovoza 1874. ekspedicija je stigla do otvorenog mora. Preostala dva psa ustrijeljeni su jer su počeli patiti od morske bolesti te su narušavali stabilnost čamaca.{{sfn|Barr|2011|p=118}} Nakon tri dana veslanja stigli su do Nove Zemlje. Namjeravali su doći do skladišta zaliha koje je Wilczek ondje postavio, no nakon što su ga slučajno prošli, odlučili su nastaviti prema jugu i osloniti se na preostale zalihe.{{sfn|Barr|2011|p=119}} Dana 24. kolovoza čamci austrougarske ekspedicije susreli su ribare s ruskog broda Nikolaj, kojeg je zapovijedao Fjodor Ivanovič Voronin. Ruski mornari srdačno su ih dočekali, a posebno ih je impresionirao ruski [[ukaz|uk<!---NE MIJENJATI, RIJEČ JE O POVIJESNOM NAZIVU KOJI POSTOJI U HRVATSKOM JEZIKU, VIDI https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19iUBJ%2F&keyword=ukaz https://proleksis.lzmk.hr/49593/--->az]] koji je ekspedicija imala sa sobom, a koji je sadržavao upute o pružanju pomoći njezinim članovima.{{sfn|Payer|1876|p=444}} Weyprecht i Payer dogovorili su se s Voroninom da ih preveze u [[Vardø]], na sjeveru Norveške, u zamjenu za 1200 [[Rubalj|srebrnih rubalja]], tri ekspedicijska čamca i dva pištolja Lefaucheux.{{sfn|Payer|1876|p=448}} U Vardø su stigli 3. rujna.{{sfn|Payer|1875|pp=18f}} Ekspedicija se vratila u Austro-Ugarsku obalnim parobrodom iz Vardøa, a zatim vlakom iz [[Hamburg]]a. Tijekom putovanja dočekivalo ih je mnoštvo ljudi, a bili su pozivani i na svečane večere koje su u [[Norveška|Norveškoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] priređivali lokalni uglednici i geografska društva. U [[Beč]] su ušli trijumfalno te su, prema izvješćima tadašnjih novina, dočekani uz prisutnost stotina tisuća ljudi.<ref>{{Cite news |date=24 September 1874 |title=The Austrian arctic expedition |url=https://www.thetimes.com/archive/page/1874-09-24/3.html?region=global |work=The Times |location=London |page=3}}</ref> Slavlje se nastavilo diljem Austro-Ugarske, dok su se pojedini članovi ekspedicije vraćali u svoje domove. == Spomen == [[Datoteka:Mornarička_crkva_u_Puli.jpg|mini|desno|300px|[[Mornarička crkva u Puli]] u kojoj se nalazi spomen-ploča]] Dnevnik jedinog preminulog člana, Krischa, objavljen je 1875.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Iduće godine Payer je objavio knjigu.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Oba djela popularizirala su ekspediciju.{{sfn|Slukan Altić|2013|p=114}} Payer je također slikao slike o ekspediciji. [[Petar Kuničić]] je 1893. objavio knjigu ''Hrvati na ledenom moru''.<ref name="hbl">[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kunicic-petar KUNIČIĆ, Petar], Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> Drugo izdanje objavljeno je 1908., a [[Pretisak|pretisci]] 1994., 2020. i 2024.<ref name="hbl" /><ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1031007356&currentPage=15&searchById=0&sort=0&age=0&fid0=4&fv0=Ex+libris Hrvati na ledenom moru : putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima : sa 58 slika / po izvješću Julija Payera napisao Petar Kuničić], Knjižnice grada Zagreba, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref><ref>[https://gkr.hr/magazin/najave/hrvati-na-ledenom-moru-predstavljanje-iii-izdanja-pretiska-knjige-petra-kunicica-iz-1893-godine--a-6101 Hrvati na ledenom moru predstavljanje III. izdanja pretiska knjige Petra Kuničića iz 1893. godine], Gradska knjižnica Rijeka, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> Postavljene su spomen-ploče na rodnim kućama Frane Letiša u [[Opatija|Opatiji]], Vicka Palmića u [[Lovran]]u, Jakova Sučića u [[Volosko]]m i Jurja Štiglića u [[Praputnjak]]u.<ref>Darko Žubrinić, [https://www.croatianhistory.net/etf/arctic.html Croatian mariners in the ARCTIC EXPEDITION in 1872-1874], croatianhistory.net, pristupljeno 19. listopada 2026.</ref><ref>Anto Ravlić, [https://torpedo.media/novosti-regija/fotovideo-spomen-ploca-praputnjarcu-sudioniku-ekspedicije-koja-je-otkrila-posljednji-neotkriveni-kutak-svijeta Spomen ploča Praputnjarcu, sudioniku ekspedicije koja je otkrila posljednji neotkriveni kutak Svijeta], torpedo.media, objavljeno 17. rujna 2022., pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> Austrijski skladatelj [[Eduard Strauss]] skladao je 1875. Weyprecht-Payer-Marsch.<ref>[https://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00067070&pimage=7&v=100&nav=&l=it Weyprecht-Payer-Marsch], Eduard Strauss (Op. 120), Bayerische Staatsbibliothek.</ref> [[Međunarodna polarna godina]] prvi put je obilježena 1882./83.<ref name="ip">Miljenko Smokvina, [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/4171/austrougarska-arkticka-ekspedicija-1872-74 Austrougarska arktička ekspedicija 1872.-74.], [[Istrapedia]], pristupljeno 19. listopada 2026.</ref> U [[Pula|Puli]] je 25. godišnjica povratka ekspedicije organizirana 3. rujna 1899. u [[Mornarički kasino u Puli|Mornaričkom kasinu]]. Na proslavi je prisustvovalo dvanaest članova ekspedicije, uključujući Payera.<ref name="ip" /> U [[Mornarička crkva u Puli|Mornaričkoj crkvi]] je 1914., povodom 40. godišnjice, postavljena bakrena spomen-ploča koja je kasnije nestala te je zamijenjena mramornom spomen-pločom.<ref name="ip" /> Ruski znanstvenik Vladimir Serov je 1978. otkrio bocu koju je Weyprecht ostavio na Lamontovom otoku. Danas ju čuva [[Austrijska akademija znanosti]].<ref>{{Cite book |last=Matis |first=Herbert |title=Wandlungen und Brüche: Wissenschaftsgeschichte als politische Geschichte |date=12 November 2018 |publisher=Vienna University Press |isbn=9783847009146 |page=153 |chapter=Dual Use Research: Kooperationen der k. k. Kriegsmarine und der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften in Wien |chapter-url=https://books.google.com/books?id=NK94DwAAQBAJ&pg=PA153}}</ref> Godine 2005. Austrija je izdala prigodnu kovanicu od 20 eura. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite journal |last=Payer |first=Julius |date=1875 |title=The Austro-Hungarian Polar Expedition of 1872-4|url=https://www.jstor.org/stable/1798702|časopis=The Journal of the Royal Geographical Society of London |volume=45 |pages=1–19 |doi=10.2307/1798702 |jstor=1798702 |access-date=27 December 2020|url-access=subscription }} * {{Cite journal |last=Weyprecht |first=Carl |date=1875 |title=Scientific Work of the Second Austro-Hungarian Polar Expedition, 1872-4|journal=The Journal of the Royal Geographical Society of London|url=https://www.jstor.org/stable/1798703 |volume=45 |pages=19–33 |doi=10.2307/1798703 |jstor=1798703 |access-date=27 December 2020|url-access=subscription }} * {{Cite book |last=Krisch |first=Anton |url=https://books.google.com/books?id=NTPXQwAACAAJ&pg=PA1 |title=Tagebuch des Nordpolfahrers Otto Krisch |date=1875 |publisher=Josef Klemm |location=Wien}} * {{Cite book |last=Payer |first=Julius|url=https://archive.org/details/dieoesterreichis00paye |title=Die österreichisch-ungarische Nordpol-Expedition in den Jahren 1872 - 1874 : nebst einer Skizze der zweiten deutschen Nordpol-Expedition 1869 - 1870 und der Polar-Expedition von 1871 |date=1876 |publisher=Hölder |location=Wien}} (engleska inačica: [https://doi.org/10.1017/CBO9781139151566 New Lands within the Arctic Circle]. Cambridge University Press.) * {{Cite book |last=Weyprecht |first=Karl |url=http://mdz-nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bvb:12-bsb11392890-5 |title=Die Metamorphosen des Polareises. Österr.-Ung. Arktische Expedition 1872-1874 |date=1879 |publisher=Moritz Perles |location=Wien}} * Österreichische Nationalbibliothek, ''Hundert Jahre Franz Josef's Land: Katalog einer Ausstellung im Prunksaal der Österreichischen Nationalbibliothek'' (Wien 1973). * [http://www.poeschek.at Andreas Pöschek]: ''Geheimnis Nordpol. Die Österreichisch-Ungarische Nordpolexpedition 1872-1874.'' - Wien: 1999 ([https://web.archive.org/web/20060721050614/http://www.poeschek.at/files/publications/expedition.pdf download as PDF]) * {{Cite journal |last=Barr |first=William |date=2011 |title=The retreat from Zemlya Frantsa-Iosifa [Franz Josef Land]: the diary of Lieutenant Carl Weyprecht of the Austro-Hungarian north pole expedition, 20 May–3 September 1874 |journal=Polar Record |volume=47 |issue=2 |pages=97–125 |doi=10.1017/S0032247409990568 |s2cid=130423104}} * {{Cite journal|last=Slukan Altić|first=Mirela|title=Austro-ugarska polarna ekspedicija – povodom 140. obljetnice otkrića Zemlje Franje Josipa|url=https://hrcak.srce.hr/file/169471|journal=Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša|volume=9|number=1|year=2013|pages=114–124}} * {{Cite book |last=Schimanski |first=Johan |url=https://books.google.com/books?id=cwG4DAAAQBAJ&pg=PA4 |title=Passagiere des Eises. Polarhelden und arktische Diskurse 1874 |last2=Spring |first2=Ulrike |date=2015 |publisher=Böhlau |isbn=978-3-205-79606-0 |location=Wien |ref={{sfnref|Schimanski & Spring|2015}}}} [[Kategorija:Istraživanje Arktika]] [[Kategorija:Zemlja Franje Josipa]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Austrougarska pomorska povijest]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] 69ujhi963tav77dyk1pktlzylariiyj 0 820247 7625489 7622261 2026-10-28T05:22:02Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7625489 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''Bruinsmia''''' | genus_autorstvo = Boerl. & Koord. | karta_raspon = }} '''''Bruinsmia''''' <small> Boerl. & Koord.</small> je malen rod [[Drveće|drveća]] iz porodice storaćevki ''([[Styracaceae]]''), kojemu pripadaju dvije prihvaćene vrste rasprostranjene u tropskim područjima [[Azija|Azije]], od istočnih [[Himalaja]] i južne [[Kina|Kine]] do [[Indokina|Indokine]], [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije (biogeografske regije)]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].<ref name="Kew "/> Pripadnici roda prepoznatljivi su po jednostavnim, naizmjeničnim, nazubljenim listovima, razgranjenim cvatovima i uglavnom bijelim cvjetovima. Od drugih storaćevki razlikuju se osobito građom plodnice, brojnim sjemenim zametcima i mesnatim, neotvorivim plodovima koji sadrže mnogo sitnih sjemenki. Rod su 1893. godine opisali nizozemski botaničari Jacob G. Boerlage i Sijfert H. Koorders. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38895-1/general-information Kew Opis], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici roda su [[Stablo|stabla]] koja mogu dosegnuti visinu od približno 40 metara. Izbojci, [[listovi]] i cvjetni dijelovi često su obrasli zvjezdastim dlačicama. Listovi su jednostavni, naizmjenično raspoređeni, nazubljenih ili rjeđe gotovo cjelovitih rubova, s perastom nervaturom. Palistići nedostaju.<ref name="Kew Science "/> [[Cvat]]ovi se razvijaju na vrhovima izbojaka ili u pazušcima listova, a građeni su od složenih paštitastih cvatova. Cvjetne stapke imaju jedan pricvjetić te izražen člankoviti spoj neposredno ispod cvijeta.<ref name="Kew Science "/> [[Cvjetovi]] su pretežno dvospolni, rjeđe jednospolni, pri čemu pojedine biljke mogu imati složeniji raspored spolova. [[Čaška]] je široko zvonasta, s gotovo ravnim rubom ili pet slabo izraženih zubaca, a njezina je cijev pri osnovi srasla s [[Plodnica|plodnicom]].<ref name="Kew Science "/> Vjenčić najčešće ima pet, rjeđe šest režnjeva koji se u [[pup]]u međusobno prekrivaju. [[Prašnik]]a je deset, rjeđe dvanaest. Njihove su niti spljoštene, pri osnovi međusobno slabo povezane i djelomično prirasle uz vjenčić. Antere su duguljaste i otvaraju se uzdužnim pukotinama.<ref name="Kew Science "/> [[Plodnica]] je nadrasla, široko stožasta i nepotpuno podijeljena na pet ili šest pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima i pazušnom placentacijom. Vrat [[Tučak|tučka]] peterobridan je, dok je njuška glavasta, s pet ili šest režnjeva.<ref name="Kew Science "/> [[Plod]] je mesnat, neotvoriv, kuglast do spljošteno kuglast ili kruškolik, s trajnom osnovom vrata tučka. Sadrži mnogo sitnih [[Sjemenka|sjemenki]] zašiljenih na oba kraja. Sjemena lupina ima udubljenu i naboranu površinu, a endosperm je mesnat do rožnat. <ref name="Kew Science "/> == Sistematika i povijest == Rod ''Bruinsmia'' ustanovili su [[Jacob G. Boerlage]] i [[Sijfert H. Koorders]] [[1893.]] godine u časopisu Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, svezak 53.<ref name="Kew "/> Njegova je izvorna vrsta ''[[Bruinsmia styracoides]]'', opisana na temelju biljnog materijala s Jave. Rod je izdvojen na temelju osobitosti cvjetova, plodnice i višesjemenih mesnatih plodova. Druga vrsta, danas poznata kao ''[[Bruinsmia polysperma]]'', prvotno je opisana pod imenom ''Styrax polyspermus'' <small>C.B.Clarke</small> [[1882.]] godine. Nizozemski botaničar Cornelis G. G. J. van Steenis premjestio ju je 1967. u rod Bruinsmia. <ref name="KewB. polysperma "/> Obje vrste prihvaća suvremena baza Plants of the World Online. Molekularnofilogenetsko istraživanje storaćevki iz [[2021.]] godine obuhvatilo je obje vrste roda. Usporedba njihovih plastidnih [[genom]]a pridonijela je poznavanju srodstvenih odnosa unutar porodice i potvrdila korisnost molekularnih podataka uz tradicionalna morfološka obilježja. <ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161964/ Plastome structure and phylogenetic relationships of Styracaceae (Ericales)], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rod je prirodno rasprostranjen u dva velika područja tropske [[Azija|Azije]]. Vrsta ''B. polysperma'' raste od Nepala i sjeveroistočne Indije do južne [[Kina|Kine]], [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a i [[Vijetnam]]a. ''B. styracoides'' rasprostranjena je na Sumatri, Javi, Borneu, Sulawesiju i Novoj Gvineji.<ref name="Kew "/> Biljke nastanjuju vlažne tropske šume. Vrsta ''B. styracoides'' raste u primarnim nizinskim kišnim [[šuma]]ma, ali se pojavljuje i na šumskim rubovima te u poremećenim šumskim zajednicama, od razine mora do približno 1000 metara nadmorske visine.<ref name="KewB. styracoides ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826316-1 Kew B. styracoides], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> ''B. polysperma'' zabilježena je i u planinskim šumama na visinama od 1100 do 1300 metara. <ref name="KewB. polysperma ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826315-1 Kew B. polysperma], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Ime == Kineski naziv roda je 歧序安息香属 (qi xu an xi xiang shu), koji navodi Flora of China. Ime se može približno protumačiti kao „rod stiraksa ([[Diviza|divize]]) s razgranjenim cvatovima”. <ref name="efloras.org ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=104701 Flora of China], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Zanimljivo je i podrijetlo samoga znanstvenog imena. Rod je nazvan u čast [[ Abraham Eduardo Johannes Bruinsma|Abrahama Eduarda Johannesa Bruinsme]] (1852. – 1943.), nizozemskoga šumarskog stručnjaka koji je djelovao u Nizozemskoj Istočnoj Indiji i pomagao Koordersu u botaničkom radu. <ref name="Botanischer Garten Berlin "/> == Sinonimi == Kew za sam rod Bruinsmia ne navodi prihvaćene rodovske sinonime.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38895-1 Kew], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> Međutim, postoji povijesna pravopisna varijanta Bruinsmae T.Post & Kuntze (1903.), koju njemački Botanički vrt i botanički muzej Berlin-Dahlem navodi kao varijantu imena Bruinsmia, a ne kao zaseban rod. <ref name="Botanischer Garten Berlin ">[https://www.bgbm.org/sites/default/files/verzeichnis_eponymischer_pflanzennamen_2018_teil_1.pdf Index of Eponymic Plant Names], pristupljeno 22. listopada 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Bruinsmia polysperma]]'' <small>(C.B.Clarke) Steenis</small>; Rasprostranjena od Nepala do južne Kine i Indokine. Homotipski sinonim: ''Styrax polyspermus'' <small>C.B.Clarke</small> (1882.). Kew Science # ''[[Bruinsmia styracoides]]'' <small>Boerl. & Koord.</small>; Rasprostranjena od Sumatre i Jave do Nove Gvineje. == Literatura == * Boerlage, J. G. i Koorders, S. H. (1893). Bruinsmia. Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, 53: 68–69. * Hwang, S. M. i Grimes, J. W. (1996). Styracaceae. Flora of China, 15: 253–271. Opis roda Bruinsmia. * Utteridge, T. M. A. i Jennings, L. V. S. (2022). Trees of New Guinea. Royal Botanic Gardens, Kew. Morfologija i stanište. * Plastome structure and phylogenetic relationships of Styracaceae (Ericales) (2021). Znanstveni rad. * Plants of the World Online – Bruinsmia Boerl. & Koord. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bruinsmia| ]] [[Kategorija:Rodovi storaćevki]] 1avcqwz7kp3taytri5tx4ojgskapyta 0 820248 7624986 7623937 2026-10-27T12:16:30Z Argo Navis 852 7624986 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Franjo Niger | slika = Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 008.tif | slika_širina = 290px | naslov = Prve stranice Nigerova djela ''Modus epistolandi''. | datum_rođenja = [[17. travnja]] [[1452.]] | mjesto_rođenja = [[Venecija]] | datum_smrti = nakon [[1523.]] | mjesto_smrti = mjesto nepoznato | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Humanizam (filozofija)|humanizam]], [[filozofija]], [[teologija]], [[gramatika]], [[pravo]] i dr. | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = ''Modus epistolandi'' | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Franjo Niger'''<ref>{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}</ref><ref>{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://hol2.lzmk.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22|enciklopedija=Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}</ref> (punim imenom [[Latinski jezik|lat.]] ''Pescennius Franciscus Niger Venetus Liburnus'', [[Talijanski jezik|tal]]. ''Francesco Negri''; [[Venecija]], [[17. travnja]] [[1452.]] – ?, nakon [[1523.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[humanist]], [[polihistor]] iz vremena procvata [[Renesansa|renesanse]]. Pravim prezimenom '''Crnojević''',<ref name="LK">Krešić Nacevski, Lucija [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3172/FILE0 ''Hrvatski latinist Franjo Niger i njegov Modus epistolandi - renesansni europski bestseller'', 246]</ref> djelovao je pretežno na području današnje Italije pa se predstavljao imenom primjerenim tamošnjem podneblju. Bavio se [[Filozofija|filozofijom]], [[Retorika|retorikom]], [[Gramatika|gramatikom]], [[Teologija|teologijom]], [[pravo]]m, [[Glazba|glazbom]] i drugim znanstvenim područjima. Najpoznatije mu je djelo ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama'). == Životopis == Crnojević je rođen 1452. godine u [[Venecija|Veneciji]], gdje su u vrijeme njegova rođenja živjeli njegovi roditelji. Otac mu je bio Juraj, Hrvat rodom iz [[Senj]]a ili njegove okolice, a majka Elena, Talijanka iz [[Treviso|Trevisa]].<ref name="ŠJ">Jurić, Šime [https://hrcak.srce.hr/file/201381 ''Humanist Franjo Niger'', 291]</ref> Imao je i sestru čije ime nije poznato. O njegovom podrijetlu zna se da se njegov otac prezivao Crnojević i da je, nalazeći se u oskudici, otišao u Veneciju, gdje se i oženio. Mladi Franjo školovao se najprije u Veneciji, a zatim na [[Sveučilište u Padovi|Sveučilištu u Padovi]]. Zbog života u skromnim uvjetima morao se sam uzdržavati pa se bavio podučavanjem. Već s dvadesetičetiri godine stekao je [[doktorat]].<ref name="ŠJ" details=286/> Završivši studij, Niger je dopunjavao svoje znanje iz različitih [[Znanost|znanstvenih]] disciplina, kao i praktičnih [[zanat]]a. Imao je visoke životne ciljeve, želeći postići uspješnu karijeru istaknutog humanista, ali nije postigao očekivane rezultate. Navodno je držao do [[Astrologija|astroloških gatanja]] vjerujući da će se ostvariti proročanstvo o njegovoj svećeničkoj karijeri. Stoga je odbio ženiti se, te se zaredio. Nakon nekog vremena uspjelo mu je postati upraviteljem kolegijalne crkve svetog Ivana Glavosijeka u Veneciji. Godine 1483. natjecao se za mjesto [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], koje je tada bilo [[sede vacante|upražnjeno]], ali mu to nije uspjelo. Nešto poslije odselio se iz Venecije u [[Padova|Padovu]]. Tražio je tamo njemu prihvatljivo radno mjesto, gdje bi njegovo znanje došlo do izražaja, ali nema pouzdanih podataka je li takvo mjesto našao.<ref name="LK" details=247/> Pouzdano se zna da je godine 1489. Niger prihvatio poziv grada [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]<ref>{{Citiranje knjige|naslov=On Aldus’ Scriptores astronomici (1499) |url=https://iris.unive.it/retrieve/e4239ddc-6816-7180-e053-3705fe0a3322/Aldus-Astronomi-CertissimaSigna.pdf |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=iris.inive.it |page=272}}</ref> (tada u Ugarskoj, a danas u Rumunjskoj) za preuzimanje uprave novootvorene gimnazije u tom gradu. Dvije godine potom vratio se u Italiju i ušao u službu [[Este (dinastija)|obitelji d'Este]], vladarima [[Ferrara|Vojvodstva Ferrare]]. Postao je savjetnik mladom Hipolitu, sinu vojvode Ercolea, koji je uskoro potom preuzeo stolicu ostrogonskog nadbiskupa. Niger je s njim otišao u Ugarsku i bio tamo do 1497. Tada se vraća u Ferraru i službuje kao dvorski upravitelj i ekonom sve do 1505. godine.<ref name="ŠJ" details=286/> Prilike u Ferrari promijenile su se za Nigera nakon smrti vojvode Ercolea, jer su na dvor došli novi ljudi pa je on izgubio povlašteni status. Odlučio je otići, i to najprije u [[Rim]], a zatim u [[Bari]], gdje je primjen na dužnost odgojitelja kćeri vojvotkinje [[Izabela Aragonska|Izabele Aragonske]]. Zadržao se tamo oko godinu dana, a tada započinje njegova česta promjena boravišta, od Rima preko Santa Severine u [[Kalabrija|Kalabriji]], zatim [[Cosenza|Cosenze]] i obližnje Paole, do [[Napulj]]a, gdje je pritom obavljao različite poslove, od pomoćnika biskupa do nastavnika.<ref name="ŠJ" details=287/> Cijelo vrijeme, bez obzira na razmjerno česte selidbe, Niger je neumorno pisao svoje [[rukopis]]e, nadajući da će pronaći pokrovitelja i [[Mecena|mecenu]]. Stigavši u Napulj, upoznao je jednu takvu osobu imenom Vittoria Colonna, koja je u to vrijeme bila poznata književnica. U Napulju je Niger dovršio svoje najopsežnije djelo ''Cosmodystychia'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta') i 1514. darovao ga papi [[Lav X.|Lavu X.]], poznatom po podršci humanistima. Očekivao je potporu i financijsku naknadu od pape za svoj rad, ali to se nije dogodilo.<ref name="LK" details=247/> Živeći i dalje skromno i mukotrpno, lutajući i pokušavajući do kraja života naći nekog dobročinitelja, Nigera je sustigla smrt. Mjesto i vrijeme njegove smrti ostalo je nepoznato, a posljednji podatak da je bio živ potječe iz godine 1523., kada se obratio papi [[Klement VII.|Klementu VII.]]<ref name="ŠJ" details=287/> [[Datoteka:Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 164.tif|mini|230px |Korice primjerka Nigerove knjige „Modus epistolandi“ koja se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u belgijskom Genku]] == Djela == Nigerovih 38 djela,<ref name="OP">Perić, Olga [https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7208/1/Olga_Peric.pdf ''Nepoznati opus Franje Nigera'', 233]</ref> što manjih, što opsežnijih, ostalo je velikim dijelom u rukopisima, a ukazuje na autorovu težnju za svestranošću. Budući da se bavio i [[okultizam|okultizmom]], smatra se da neki njegovi navodi nisu pouzdani,<ref name="ŠJ" details=291/> odnosno da su neki stvarni, autentični događaji ponekad pomiješani s Nigerovim fantaziranjima i [[fikcija]]ma. U renesansno doba nije bila rijetka pojava da plemići, intelektualci, latinisti poput njega, potraže nekog svog pretka iz [[Antički Rim|Antičkog Rima]] pa ga je i Niger našao u starorimskom vojskovođi i protucaru-uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]]. Stoga je i on u duhu svog vremena promijenio svoje pravo prezime, koje je prema njegovim navodima bilo Crnojević, a proizašlo je iz latinskog naziva za crnu boju.<ref name="LK" details=246/> Najpoznatije djelo Franje Nigera je ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama') iz 1488. godine, u kojem on daje pregled vrsta pisama, s definicijama, uputama za sastavljanje i primjerima.<ref name="LK" details=245/> U djelu ''Cosmodystychia (De miseria mundi)'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta (O svjetskoj bijedi)'), koje je svojevrsni enciklopedijski zbornik o znanstvenim disciplinama, Niger navodi i svoje autobiografske podatke, a djelo daruje papi [[Lav X.|Lavu X.]], koji ga dao pohraniti u [[Vatikanska knjižnica|vatikansku knjižnicu]], te je ostalo u rukopisu, nikad poslije tiskano.<ref name="OP" details=236/> O poretku u mletačkoj aristokraciji govori djelo ''De aristokratia Veneta (Peri archon)'' (u prijevodu: 'O venecijanskoj aristokraciji (O počelima)'), koje je posvećeno duždu [[Leonardo Loredan|Leonardu Loredanu]]u. Godine 1480. Niger je objavio gramatiku latinskog jezika pod jednostavnim nazivom ''Grammatica'', a 1498. ''Regulae elegantiarum'' (u prijevodu: 'Pravila otmjenosti'),<ref name="OP" details=235/> raspravu iz stilistike latinskog jezika. Djelo ''Syllabimetria'' (u prijevodu: 'Mjerenje slogova') rasprava je o količini [[slog]]ova u jeziku.<ref name="LK" details=247/> Osim nekoliko navedenih primjera [[znanstveni članak|znanstvenih radova]], napisao je Franjo Niger i više prigodničarskih književnih djela. Među njima je [[Lirika|pjesma-epigram]] na latinskom jeziku ''Sidereos caeli motu'' (u prijevodu: 'Kretanje zvjezdanog neba'), koja je posvećena engleskom svećeniku i astronomu Johannesu de Sacroboscu. U čast ženidbe austrijskog nadvojvode Žigmunda napisana je 1484. svatovska pjesma ''In Sigismundum archiducem Austriae pro epithalamio'' (u slobodnom prijevodu: 'Žigmundu, nadvojvodi austrijskom, za bračnu ložnicu (bračnu sreću)'), a kraću pjesmu ''In Cassandram sapphicon'' (u slobodnom prijevodu: 'Pjesma Kasandri u formi stiha grčke pjesnikinje Safo') Niger je posvetio spisateljici Kasandri Fidelis. Za vrijeme boravka u Aradu sastavio je djelo ''Scholasticum Orosianae iuventutis drama'' (u prijevodu: 'Školska drama Orosianine mladosti'), svojevrstan edukacijski scenski događaj u kojem se učenici obraćaju [[Sveti Nikola|svetom Nikoli]] za vrijeme svetkovine posvećene tom svetcu.<ref>{{Citiranje weba|naslov=Neobjavljena baština |url=https://hrcak.srce.hr/file/326170 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=118}}</ref> Neka od Nigerovih djela tiskana su u mnogo izdanja, dok s druge strane ima dosta onih koja su ostala u rukopisu.<ref>{{Citiranje weba|naslov=Građa za bibliografiju humanista Franje Nigera |url=https://hrcak.srce.hr/file/326171 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=126}}</ref> Mnogobrojni njegovi rukopisi razasuti su po knjižnicama i u drugim književnim zbirkama, u gradovima kao što su Venecija, [[Milano]], Padova, [[Modena]], Torino, [[Vatikan]] i drugi.<ref name="OP" details=237/> == Povezani članci == * [[Hrvatski latinizam]] * [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] * [[Hrvati u Italiji]] * [[Povijest grada Senja]] == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Niger, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Humanizam i renesansa]] [[Kategorija:Hrvati u Italiji]] [[Kategorija:Hrvatski latinisti]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski polihistori]] 3lhpemx6b6lnpzrs2ul507cvw5pc0sz 7625242 7624986 2026-10-27T17:27:08Z Silverije 23459 dosljedno navođenje prezimena, rječnik riječ ˇupraznitiˇ prebacuje na ˇispraznitiˇ (lokalizam) 7625242 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Franjo Niger | slika = Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 008.tif | slika_širina = 290px | naslov = Prve stranice Nigerova djela ''Modus epistolandi''. | datum_rođenja = [[17. travnja]] [[1452.]] | mjesto_rođenja = [[Venecija]] | datum_smrti = nakon [[1523.]] | mjesto_smrti = mjesto nepoznato | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Humanizam (filozofija)|humanizam]], [[filozofija]], [[teologija]], [[gramatika]], [[pravo]] i dr. | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = ''Modus epistolandi'' | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Franjo Niger'''<ref>{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}</ref><ref>{{Citiranje enciklopedije|naslov=Niger, Franjo |url=https://hol2.lzmk.hr/clanak/niger-franjo |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22|enciklopedija=Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje)|izdavač=LZMK}}</ref> (punim imenom [[Latinski jezik|lat.]] ''Pescennius Franciscus Niger Venetus Liburnus'', [[Talijanski jezik|tal]]. ''Francesco Negri''; [[Venecija]], [[17. travnja]] [[1452.]] – ?, nakon [[1523.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[humanist]], [[polihistor]] iz vremena procvata [[Renesansa|renesanse]]. Pravim prezimenom '''Crnojević''',<ref name="LK">Krešić Nacevski, Lucija [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/object/hrstud:3172/FILE0 ''Hrvatski latinist Franjo Niger i njegov Modus epistolandi - renesansni europski bestseller'', 246]</ref> djelovao je pretežno na području današnje Italije pa se predstavljao imenom primjerenim tamošnjem podneblju. Bavio se [[Filozofija|filozofijom]], [[Retorika|retorikom]], [[Gramatika|gramatikom]], [[Teologija|teologijom]], [[pravo]]m, [[Glazba|glazbom]] i drugim znanstvenim područjima. Najpoznatije mu je djelo ''Modus epistolandi'' (u prijevodu: 'Način pisanja pisama'). == Životopis == Niger je rođen 1452. godine u [[Venecija|Veneciji]], gdje su u vrijeme njegova rođenja živjeli njegovi roditelji. Otac mu je bio Juraj, Hrvat rodom iz [[Senj]]a ili njegove okolice, a majka Elena, Talijanka iz [[Treviso|Trevisa]].<ref name="ŠJ">Jurić, Šime [https://hrcak.srce.hr/file/201381 ''Humanist Franjo Niger'', 291]</ref> Imao je i sestru čije ime nije poznato. O njegovom podrijetlu zna se da se njegov otac prezivao Crnojević i da je, nalazeći se u oskudici, otišao u Veneciju, gdje se i oženio. Mladi Franjo školovao se najprije u Veneciji, a zatim na [[Sveučilište u Padovi|Sveučilištu u Padovi]]. Zbog života u skromnim uvjetima morao se sam uzdržavati pa se bavio podučavanjem. Već s dvadesetičetiri godine stekao je [[doktorat]].<ref name="ŠJ" details=286/> Završivši studij, Niger je dopunjavao svoje znanje iz različitih [[Znanost|znanstvenih]] disciplina, kao i praktičnih [[zanat]]a. Imao je visoke životne ciljeve, želeći postići uspješnu karijeru istaknutog humanista, ali nije postigao očekivane rezultate. Navodno je držao do [[Astrologija|astroloških gatanja]] vjerujući da će se ostvariti proročanstvo o njegovoj svećeničkoj karijeri. Stoga je odbio ženiti se, te se zaredio. Nakon nekog vremena uspjelo mu je postati upraviteljem kolegijalne crkve svetog Ivana Glavosijeka u Veneciji. Godine 1483. natjecao se za mjesto [[Krčka biskupija|krčkog biskupa]], koje je tada bilo [[sede vacante|ispražnjeno]], ali mu to nije uspjelo. Nešto poslije odselio se iz Venecije u [[Padova|Padovu]]. Tražio je tamo njemu prihvatljivo radno mjesto, gdje bi njegovo znanje došlo do izražaja, ali nema pouzdanih podataka je li takvo mjesto našao.<ref name="LK" details=247/> Pouzdano se zna da je godine 1489. Niger prihvatio poziv grada [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arada]]<ref>{{Citiranje knjige|naslov=On Aldus’ Scriptores astronomici (1499) |url=https://iris.unive.it/retrieve/e4239ddc-6816-7180-e053-3705fe0a3322/Aldus-Astronomi-CertissimaSigna.pdf |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=iris.inive.it |page=272}}</ref> (tada u Ugarskoj, a danas u Rumunjskoj) za preuzimanje uprave novootvorene gimnazije u tom gradu. Dvije godine potom vratio se u Italiju i ušao u službu [[Este (dinastija)|obitelji d'Este]], vladarima [[Ferrara|Vojvodstva Ferrare]]. Postao je savjetnik mladom Hipolitu, sinu vojvode Ercolea, koji je uskoro potom preuzeo stolicu ostrogonskog nadbiskupa. Niger je s njim otišao u Ugarsku i bio tamo do 1497. Tada se vraća u Ferraru i službuje kao dvorski upravitelj i ekonom sve do 1505. godine.<ref name="ŠJ" details=286/> Prilike u Ferrari promijenile su se za Nigera nakon smrti vojvode Ercolea, jer su na dvor došli novi ljudi pa je on izgubio povlašteni status. Odlučio je otići, i to najprije u [[Rim]], a zatim u [[Bari]], gdje je primjen na dužnost odgojitelja kćeri vojvotkinje [[Izabela Aragonska|Izabele Aragonske]]. Zadržao se tamo oko godinu dana, a tada započinje njegova česta promjena boravišta, od Rima preko Santa Severine u [[Kalabrija|Kalabriji]], zatim [[Cosenza|Cosenze]] i obližnje Paole, do [[Napulj]]a, gdje je pritom obavljao različite poslove, od pomoćnika biskupa do nastavnika.<ref name="ŠJ" details=287/> Cijelo vrijeme, bez obzira na razmjerno česte selidbe, Niger je neumorno pisao svoje [[rukopis]]e, nadajući da će pronaći pokrovitelja i [[Mecena|mecenu]]. Stigavši u Napulj, upoznao je jednu takvu osobu imenom Vittoria Colonna, koja je u to vrijeme bila poznata književnica. U Napulju je Niger dovršio svoje najopsežnije djelo ''Cosmodystychia'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta') i 1514. darovao ga papi [[Lav X.|Lavu X.]], poznatom po podršci humanistima. Očekivao je potporu i financijsku naknadu od pape za svoj rad, ali to se nije dogodilo.<ref name="LK" details=247/> Živeći i dalje skromno i mukotrpno, lutajući i pokušavajući do kraja života naći nekog dobročinitelja, Nigera je sustigla smrt. Mjesto i vrijeme njegove smrti ostalo je nepoznato, a posljednji podatak da je bio živ potječe iz godine 1523., kada se obratio papi [[Klement VII.|Klementu VII.]]<ref name="ŠJ" details=287/> [[Datoteka:Opusculum scribendi litteras Francisci Nigri 164.tif|mini|230px |Korice primjerka Nigerove knjige „Modus epistolandi“ koja se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u belgijskom Genku]] == Djela == Nigerovih 38 djela,<ref name="OP">Perić, Olga [https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7208/1/Olga_Peric.pdf ''Nepoznati opus Franje Nigera'', 233]</ref> što manjih, što opsežnijih, ostalo je velikim dijelom u rukopisima, a ukazuje na autorovu težnju za svestranošću. Budući da se bavio i [[okultizam|okultizmom]], smatra se da neki njegovi navodi nisu pouzdani,<ref name="ŠJ" details=291/> odnosno da su neki stvarni, autentični događaji ponekad pomiješani s Nigerovim fantaziranjima i [[fikcija]]ma. U renesansno doba nije bila rijetka pojava da plemići, intelektualci, latinisti poput njega, potraže nekog svog pretka iz [[Antički Rim|Antičkog Rima]] pa ga je i Niger našao u starorimskom vojskovođi i protucaru-uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]]. Stoga je i on u duhu svog vremena promijenio svoje pravo prezime, koje je prema njegovim navodima bilo Crnojević, a proizašlo je iz latinskog naziva za crnu boju.<ref name="LK" details=246/> Najpoznatije djelo Franje Nigera je ''Modus epistolandi'' ('Način pisanja pisama') iz 1488. godine, u kojem on daje pregled vrsta pisama, s definicijama, uputama za sastavljanje i primjerima.<ref name="LK" details=245/> U djelu ''Cosmodystychia (De miseria mundi)'' (u prijevodu: 'Zla kob svijeta (O svjetskoj bijedi)'), koje je svojevrsni enciklopedijski zbornik o znanstvenim disciplinama, Niger navodi i svoje autobiografske podatke, a djelo daruje papi [[Lav X.|Lavu X.]], koji ga dao pohraniti u [[Vatikanska knjižnica|vatikansku knjižnicu]], te je ostalo u rukopisu, nikad poslije tiskano.<ref name="OP" details=236/> O poretku u mletačkoj aristokraciji govori djelo ''De aristokratia Veneta (Peri archon)'' (u prijevodu: 'O venecijanskoj aristokraciji (O počelima)'), koje je posvećeno duždu [[Leonardo Loredan|Leonardu Loredanu]]u. Godine 1480. Niger je objavio gramatiku latinskog jezika pod jednostavnim nazivom ''Grammatica'', a 1498. ''Regulae elegantiarum'' (u prijevodu: 'Pravila otmjenosti'),<ref name="OP" details=235/> raspravu iz stilistike latinskog jezika. Djelo ''Syllabimetria'' (u prijevodu: 'Mjerenje slogova') rasprava je o količini [[slog]]ova u jeziku.<ref name="LK" details=247/> Osim nekoliko navedenih primjera [[znanstveni članak|znanstvenih radova]], napisao je Franjo Niger i više prigodničarskih književnih djela. Među njima je [[Lirika|pjesma-epigram]] na latinskom jeziku ''Sidereos caeli motu'' (u prijevodu: 'Kretanje zvjezdanog neba'), koja je posvećena engleskom svećeniku i astronomu Johannesu de Sacroboscu. U čast ženidbe austrijskog nadvojvode Žigmunda napisana je 1484. svatovska pjesma ''In Sigismundum archiducem Austriae pro epithalamio'' (u slobodnom prijevodu: 'Žigmundu, nadvojvodi austrijskom, za bračnu ložnicu (bračnu sreću)'), a kraću pjesmu ''In Cassandram sapphicon'' (u slobodnom prijevodu: 'Pjesma Kasandri u formi stiha grčke pjesnikinje Safo') Niger je posvetio spisateljici Kasandri Fidelis. Za vrijeme boravka u Aradu sastavio je djelo ''Scholasticum Orosianae iuventutis drama'' (u prijevodu: 'Školska drama Orosianine mladosti'), svojevrstan edukacijski scenski događaj u kojem se učenici obraćaju [[Sveti Nikola|svetom Nikoli]] za vrijeme svetkovine posvećene tom svetcu.<ref>{{Citiranje weba|naslov=Neobjavljena baština |url=https://hrcak.srce.hr/file/326170 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=118}}</ref> Neka od Nigerovih djela tiskana su u mnogo izdanja, dok s druge strane ima dosta onih koja su ostala u rukopisu.<ref>{{Citiranje weba|naslov=Građa za bibliografiju humanista Franje Nigera |url=https://hrcak.srce.hr/file/326171 |url-status= |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-10-22 |website=hrcak.srce.hr |page=126}}</ref> Mnogobrojni njegovi rukopisi razasuti su po knjižnicama i u drugim književnim zbirkama, u gradovima kao što su Venecija, [[Milano]], Padova, [[Modena]], Torino, [[Vatikan]] i drugi.<ref name="OP" details=237/> == Povezani članci == * [[Hrvatski latinizam]] * [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] * [[Hrvati u Italiji]] * [[Povijest grada Senja]] == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Niger, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Humanizam i renesansa]] [[Kategorija:Hrvati u Italiji]] [[Kategorija:Hrvatski latinisti]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski polihistori]] 9o6g6f4nqex3hu0jwdc247b13h5r1vl 0 820309 7625296 7622982 2026-10-27T18:52:52Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7625296 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Navi Pillay | slika = Navi Pillay June 2014.jpg | veličina = 250px | opis_slike = Navi Pillay 2014. | rođenje = [[23. rujna]] [[1941.]] | mjesto_rođenja = [[Durban]], [[Južnoafrička Republika]] | državljanstvo = {{ZD+X|JAR}} | zanimanje = pravnica i sutkinja | nagrade = 2026. [[Nobelova nagrada za mir]] | potpis = | napomena = }} '''Navanethem »Navi« Pillay''', rođena '''Naidoo''' ([[Durban]], [[23. rujna]] [[1941.]]), južnoafrička je pravnica i sutkinja koja je od 2008. do 2014. obnašala dužnost visoke povjerenice [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] za ljudska prava. Bila je prva nebjelačka sutkinja Visokoga suda Južnoafričke Republike. Obnašala je i dužnosti sutkinje [[Međunarodni kazneni sud|Međunarodnoga kaznenog suda]] i predsjednice [[Međunarodni kazneni sud za Ruandu|Međunarodnoga kaznenog suda za Ruandu]].<ref name="UN">{{Citiranje weba |url=https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/NewHC.aspx |title=Navanethem Pillay confirmed as new High Commissioner for Human Rights |work=Ured visokoga povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava |date=2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180421061417/http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/NewHC.aspx |archivedate=21. travnja 2018. |language=engleski}}</ref> Dobitnica je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] za 2026. za nastojanja u promicanju mira i međunarodnoga prava.<ref name="Nobel">{{Citiranje weba |url=https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2026/press-release/ |title=The Nobel Peace Prize 2026 – Press release |work=NobelPrize.org |date=9. listopada 2026. |accessdate=24. listopada 2026. |language=engleski}}</ref> Rođena je i odrasla u Durbanu, u obitelji indijskoga tamilskog podrijetla. Na Sveučilištu u Natalu stekla je diplomu prvostupnice umjetnosti 1963. te diplomu prava 1965. godine. Nakon studija radila je kao odvjetnica i sudjelovala u pravnoj obrani protivnika [[aparthejd]]a. Godine 1967. otvorila je vlastiti odvjetnički ured, kao prva žena koja je to učinila u svojoj matičnoj pokrajini Natal. Godine 1981. započela je studij na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]], gdje je 1982. magistrirala pravo. Doktorirala je 1988. na Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard.<ref name="UN" /> Godine 1995. imenovana je sutkinjom Visokoga suda Južnoafričke Republike. Iste su je godine predsjednik [[Nelson Mandela]] i ministar pravosuđa Dullah Omar predložili Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda za sutkinju Međunarodnoga kaznenog suda za Ruandu. Predsjednica toga suda bila je od 1999. do 2003. godine. Skupština država stranaka Rimskoga statuta izabrala ju je 2003. za sutkinju Međunarodnoga kaznenog suda, gdje je do 2008. bila članica Žalbenoga vijeća. Uz odobrenje [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]], glavni tajnik [[Ban Ki-moon]] imenovao ju je 2008. visokom povjerenicom Ujedinjenih naroda za ljudska prava.<ref name="UN" /> Bila je i predsjednica Neovisnoga međunarodnog istražnog povjerenstva Ujedinjenih naroda za okupirano palestinsko područje, uključujući Istočni Jeruzalem, i Izrael.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ohchr.org/en/hr-bodies/hrc/coiopt-israel/commissioners |title=Commissioners of the COI |work=Ured visokoga povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava |language=engleski}} Preuzeto 24. listopada 2026.</ref> Od 2019. djeluje kao sutkinja ''ad hoc'' [[Međunarodni sud|Međunarodnoga suda]] u predmetu ''Gambija protiv Mjanmara'', koji se odnosi na optužbe za genocid nad [[Rohindže|Rohindžama]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.icj-cij.org/judges-ad-hoc |title=Judges ad hoc |work=Međunarodni sud |language=engleski}} Preuzeto 24. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Navanethem Pillay}} * [https://www.nobelprize.org/prizes/peace/2026/pillay/facts/ Navi Pillay na mrežnim stranicama Nobelove nagrade] {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Pillay, Navi}} [[Kategorija: Južnoafrički političari]] [[Kategorija:Dužnosnici Ujedinjenih naroda]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] pku4awsc08ragwal1p90xuwgqki4fzz 0 820400 7624979 7624591 2026-10-27T12:11:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0 #IABot (v2.0.9.6) 7624979 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Psy | Img = Psy from acrofan.jpg | Img_size = 250px | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Park Jae-sang | Rođenje = 31. prosinca 1977. | Mjesto rođenja = [[Seul]], [[Južna Koreja]] | Žanr = [[K-pop]], [[pop]], [[dance]] | Zanimanje = reper, tekstopisac, plesač, glazbeni producent | Djelatno_razdoblje = 2000. – | Producentska_kuća = P Nation<br>ranije: YG Entertainment, LNLT Entertainment, Universal Republic Records, Schoolboy Records | URL = [https://www.pnation.com/artists/1 Profil na službenim stranicama P Nationa] }} '''Psy''', pravim imenom '''Park Jae-sang''' ([[hangul]]: 박재상; [[Seul]], [[31. prosinca]] [[1977.]]), južnokorejski je reper i tekstopisac. Glazbom se bavi od 2000., a svjetsku je popularnost stekao 2012. pjesmom »[[Gangnam Style]]«. Prema njegovim riječima, umjetničko ime Psy skraćenica je engleske riječi ''psycho''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bbc.com/news/business-20590170 |naslov=Psy explains his name to the BBC |rad=BBC News |datum=3. prosinca 2012. |jezik=engleski |access-date=26. listopada 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140710151735/http://www.bbc.com/news/business-20590170 |archive-date=10. srpnja 2014. |url-status=bot: unknown}}</ref> == Karijera == Školovao se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je pohađao [[Sveučilište u Bostonu]] i [[Berklee College of Music]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.boston.com/uncategorized/noprimarytagmatch/2012/09/18/internet-celebrity-psy-has-boston-ties/ |naslov=Internet celebrity Psy has Boston ties |rad=Boston.com |datum=18. rujna 2012. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Bio je pod ugovorom s diskografskom kućom [[YG Entertainment]], koju je napustio 2018. godine. U siječnju 2019. osnovao je vlastitu agenciju P Nation.<ref>{{Citiranje weba |url=https://en.yna.co.kr/view/AEN20190124009700315 |naslov=Psy sets up entertainment agency |rad=Yonhap News Agency |datum=24. siječnja 2019. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Videospot za singl »[[Gangnam Style]]« postao je u studenome 2012. najgledaniji videozapis na [[YouTube]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nu.nl/muziek/2966402/gangnam-style-meest-bekeken-youtube-filmpje-ooit.html |naslov='Gangnam Style' meest bekeken Youtube-filmpje ooit |rad=NU.nl |datum=24. studenoga 2012. |jezik=nizozemski}}</ref> U svibnju 2014. prvi je na toj platformi dosegnuo dvije milijarde pregleda.<ref>{{Citiranje weba |url=https://asia.googleblog.com/2014/06/gangnam-style-is-first-video-to-reach-2.html |naslov=Gangnam Style is the first video to reach 2 billion YouTube views |autor=Claire Stapleton |rad=Google Asia Pacific Blog |datum=2. lipnja 2014. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Zbog velikoga broja pregleda YouTube je brojilo morao nadograditi s 32-bitnoga na 64-bitni sustav, jer je prethodni mogao prikazivati najviše 2.147.483.647 pregleda.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/381953-first-youtube-video-to-require-a-64-bit-counter |naslov=First YouTube video to require a 64-bit counter |rad=Guinness World Records |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Videospot je ušao i u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao videozapis s najvećim brojem oznaka »sviđa mi se« na YouTubeu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.guinnessworldrecords.com/news/2012/9/gangnam-style-now-most-liked-video-in-youtube-history-44977 |naslov='Gangnam Style' holds Guinness World Record for most 'liked' video in YouTube history |autor=Dan Barrett |rad=Guinness World Records |datum=20. rujna 2012. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> Dana 12. travnja 2013. objavio je singl »Gentleman«, nasljednika pjesme »Gangnam Style«. Videospot je objavljen 13. travnja te je u 24 sata zabilježio više od 38 milijuna pregleda, čime je PSY ostvario još jedan Guinnessov rekord.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.guinnessworldrecords.com/news/2013/4/psy-secures-new-youtube-world-record-with-gentleman-48291 |naslov=PSY secures new YouTube world record with "Gentleman" |autor=Dan Barrett |rad=Guinness World Records |datum=25. travnja 2013. |jezik=engleski |preuzeto=26. listopada 2026.}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''Psy from the Psycho World!'' (2001.) * ''Ssa 2'' (2002.) * ''3 Psy'' (2002.) * ''Ssajip'' (2006.) * ''PsyFive'' (2010.) * ''Psy 6 (Six Rules), Part 1'' (2012.) * ''Chiljip Psy-da'' (2015.) * ''4×2=8'' (2017.) * ''Psy 9th'' (2022.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Psy}} * [https://www.pnation.com/artists/1 Profil na službenim stranicama P Nationa] {{GLAVNIRASPORED:Psy}} [[Kategorija:Južnokorejski pop glazbenici]] jaivmagz5qjif7awcwvctwvq1xhxcop 0 820403 7625118 7624878 2026-10-27T15:07:09Z Lovro.milas 323001 pravopis 7625118 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici]] |slika = Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 08.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = iii, vi |ugroženost = da |dossier = 1504 |država = {{DZ+X|BIH}},<br>{{DZ+X|HRV}},<br> {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}} |karta = Bosna i Hercegovina |karta-oznaka = Borak |oznaka-položaj = top |koordinate = {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak|display=inline,title}} |karta-opis = Položaj nekropole Borak u BiH }} '''Nekropola Borak''' u naselju [[Burati]], općina [[Rogatica]] je jedna od 28 [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[nekropola]] [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[Srednjovjekovna groblja sa stećcima|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a. Na popisu je 20 nekropola u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], tri u [[Srbija|Srbiji]] i tri u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], te dvije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |title=Državna komisija |access-date=26. listopada 2026. |archive-date=17. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |url-status=dead }}</ref> Nekropola je i [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Rogatica_nekropola%20Borak%20kompl%20SR.pdf |title=Nekropola stećaka Borak u Rogatici |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=26. listopada 2026. |archive-date=17. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250417133900/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Rogatica_nekropola%20Borak%20kompl%20SR.pdf |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Rogatica je u 14. i 15. stoljeću bila usko vezana za utvrdu Borač, i za njezine gospodare Radinoviće, odnosno [[Pavlovići|Pavloviće]], koji su u 15. stoljeću držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Drina|Drine]], uključujući trg u Rogatici. Po tom se gradu jedno vrijeme, tijekom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao Borač (Bazar Borač). Razrušeni grad u kojem su bili dvorovi Pavlovića leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo [[Varošište]]. Osmanlije su Borač zauzeli prije 1466. godine i uskoro ga napustili.<ref name="Spomenik"/> == Odlike == Na nekropoli je zabilježeno 214 dobro vidljivih i obrađenih stećaka, od čega 34 sanduka, od kojih 6 visokih. Prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći. Većina stećaka orijentirana je u pravcu istok – zapad, a manji broj odstupa po pravcu sjever-jug. Na većini stećaka prisutni su [[lišaj]]evi i [[mahovina]], a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj [[hrast]]ovoj šumi). Jedan dio je djelimično ili u potpunosti utonuo. Ukrašena su 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stećci, kataloško-topografski pregled |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |access-date= 26. listopada 2026.}}</ref> Motivi su: polumjesec, [[rozeta]], ljiljan, ruka s mačem i prikazi pasa, srna, čovjeka i medvjeda. ==Galerija== <gallery> Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 05.jpg|Nekropola Borak 2015. Nekropola sa stećcima Borak 25.jpg|Stećci obrasli u mahovinu Борак2.jpg|Sanduk s reljefom ruke s mačem Борак10.jpg|Sljemenjak s motivima lova na medvjeda i pasa Nekropola stećaka Borak 27.jpg|Sljemenjak s rozetom i spiralama </gallery> == Izvori == {{commonscat|Borak necropolis}} * Alija Bejtić, ''Rogatica, Srednji vijek'', Svjetlost, Sarajevo, 1966. {{Izvori}} {{Svjetska baština u BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Borak, nekropola}} [[Kategorija:Svjetska baština nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rogatica]] ox9eklft3hekfindkrcna9rorb48ync 10 820412 7625223 7624895 2026-10-27T17:01:35Z Croxyz 205325 7625223 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Glavni gradovi američkih saveznih država | title = [[Popis glavnih gradova saveznih država SAD-a|Glavni gradovi američkih saveznih država]] | state = {{{state|autocollapse}}} | listclass = hlist | group1 = Savezni glavni grad | list1 = * [[Washington]] | group2 = Savezne države | list2 = * [[Montgomery, Alabama|Montgomery]] ([[Alabama]]) * [[Juneau, Aljaska|Juneau]] ([[Aljaska]]) * [[Phoenix, Arizona|Phoenix]] ([[Arizona]]) * [[Little Rock, Arkansas|Little Rock]] ([[Arkansas]]) * [[Sacramento, Kalifornija|Sacramento]] ([[Kalifornija]]) * [[Denver, Colorado|Denver]] ([[Colorado]]) * [[Hartford, Connecticut|Hartford]] ([[Connecticut]]) * [[Dover (Delaware)|Dover]] ([[Delaware]]) * [[Tallahassee, Florida|Tallahassee]] ([[Florida]]) * [[Atlanta]] ([[Georgia]]) * [[Honolulu]] ([[Havaji]]) * [[Boise, Idaho|Boise]] ([[Idaho]]) * [[Springfield, Illinois|Springfield]] ([[Illinois]]) * [[Indianapolis]] ([[Indiana]]) * [[Des Moines, Iowa|Des Moines]] ([[Iowa]]) * [[Topeka, Kansas|Topeka]] ([[Kansas]]) * [[Frankfort, Kentucky|Frankfort]] ([[Kentucky]]) * [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rouge]] ([[Louisiana]]) * [[Augusta, Maine|Augusta]] ([[Maine]]) * [[Annapolis, Maryland|Annapolis]] ([[Maryland]]) * [[Boston]] ([[Massachusetts]]) * [[Lansing, Michigan|Lansing]] ([[Michigan]]) * [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paul]] ([[Minnesota]]) * [[Jackson, Mississippi|Jackson]] ([[Mississippi]]) * [[Jefferson City, Missouri|Jefferson City]] ([[Missouri]]) * [[Helena, Montana|Helena]] ([[Montana]]) * [[Lincoln, Nebraska|Lincoln]] ([[Nebraska]]) * [[Carson City, Nevada|Carson City]] ([[Nevada]]) * [[Concord, New Hampshire|Concord]] ([[New Hampshire]]) * [[Trenton, New Jersey|Trenton]] ([[New Jersey]]) * [[Santa Fe, Novi Meksiko|Santa Fe]] ([[Novi Meksiko]]) * [[Albany, New York|Albany]] ([[New York (savezna država)|New York]]) * [[Raleigh, Sjeverna Karolina|Raleigh]] ([[Sjeverna Karolina]]) * [[Bismarck, Sjeverna Dakota|Bismarck]] ([[Sjeverna Dakota]]) * [[Columbus, Ohio|Columbus]] ([[Ohio]]) * [[Oklahoma City]] ([[Oklahoma]]) * [[Salem, Oregon|Salem]] ([[Oregon]]) * [[Harrisburg, Pennsylvania|Harrisburg]] ([[Pennsylvania]]) * [[Providence, Rhode Island|Providence]] ([[Rhode Island]]) * [[Columbia, Južna Karolina|Columbia]] ([[Južna Karolina]]) * [[Pierre, Južna Dakota|Pierre]] ([[Južna Dakota]]) * [[Nashville, Tennessee|Nashville]] ([[Tennessee]]) * [[Austin]] ([[Teksas]]) * [[Salt Lake City]] ([[Utah]]) * [[Montpelier, Vermont|Montpelier]] ([[Vermont]]) * [[Richmond, Virginia|Richmond]] ([[Virginia]]) * [[Olympia, Washington|Olympia]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]) * [[Charleston (Zapadna Virginia)|Charleston]] ([[Zapadna Virginia]]) * [[Madison, Wisconsin|Madison]] ([[Wisconsin]]) * [[Cheyenne, Wyoming|Cheyenne]] ([[Wyoming]]) | group3 = Teritoriji | list3 = * [[Pago Pago]] ([[Američka Samoa]]) * [[Hagåtña]] ([[Guam]]) * [[Saipan]] ([[Sjevernomarijanski otoci]]) * [[San Juan, Portoriko|San Juan]] ([[Portoriko]]) * [[Charlotte Amalie (grad)|Charlotte Amalie]] ([[Američki Djevičanski otoci]]) }}<noinclude> [[Kategorija: Američki predlošci]][[Kategorija: Skupni predlošci za gradove]] </noinclude> h1ncysjzr6vq7s8puko0nf1we73a15w 0 820414 7624980 7624964 2026-10-27T12:11:57Z Croxyz 205325 7624980 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2007./08. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 18. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]<br />[[NK Kamnik|Kamnik]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2006./07.|2006./07.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2007./08. bilo je osamnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koja se kvalificirala za [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Slovenski kup 2008./09.]] s Krkom (finalist) i ljubljanskom Olimpijom (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i lige MNZ i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirale su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2007./08.|2. SNL 2007./08.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Krka|Krka A]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|3. SNL 2007./08.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2007./08.|Regionalna liga 2007./08.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2007./08.|Liga MNZ 2007./08.]]''' * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * Interblock B * [[NK Komenda|Komenda]] * Krka B * [[NK Mengo 28|Mengo 28]] * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. kolo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>29. 8. 2007.</small> |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''Krka B''' ||0:3<ref>Utakmica je završila 4:3, ali je iz nekog nepoznatog razloga utakmica registrirana rezultatom 0:3.</ref> |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Vir Domžale|Vir]] ||4:1 |- | [[NK Črnuče|Črnuče]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||0:2 |- | [[NK Mengo 28|Mengo 28]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:2 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||2:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:1 {{pen|5|4}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:0 |- | '''[[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||3:1 |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||1:2 |- | '''Interblock B''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||5:1 |- | '''[[NK Dragomer|Dragomer]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||3:0 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||4:1 |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 9. 2007.</small> |- | Krka B ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||3:1 |- | '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||7:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:3 |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||4:1 |- | '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti]] ||16:0 |- | [[NK Dob|Dob]] ||–|| '''Interblock B''' ||1:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>10. 10. 2007.</small> |- | [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| Interblock B ||5:2 |- | [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:2 |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:2 {{pen|5|6}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 4. 2008.</small> |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||4:3 |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka A]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Kamnik|Kamnik]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11917 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |strijelci1 = [[Jaka Kokalj|Kokalj]] {{gol|68|pen.}} |strijelci2 = {{gol|40}} [[Edi Bajrektarevič|Bajrektarevič]]<br>{{gol|85|aut.}} [[Mirsad Veladžić|Veladžić]] |stadion = Stadion Prijateljstva u Mekinjama, [[Kamnik]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Mitja Žganec]] }} === Finale === {{footballbox |datum = [[23. travnja]] [[2008.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka A]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=132&zapisnik=11916 (izvještaj)] |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|39}} {{gol|55}} [[Džengis Čavušević|Čavušević]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 150 |sudac = [[Asmir Sagrkovič]] }} * Bela krajina, Krka i Olimpija plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|Slovenski kup 2008./09.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=132 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 07-08] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2007-08]] io55w9lha049hco6aam8dm4yy2k3gx0 0 820415 7624995 2026-10-27T12:23:49Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Oštra]] na [[Rt Oštra]] preko preusmjeravanja 7624995 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rt Oštra]] mmy3p0fa0wr1p59y2bdpk6t2is3ubps 14 820416 7625000 2026-10-27T12:27:59Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|#Azija]] [[Kategorija:Rtovi u Aziji|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu (Azija)‎]]«. 7625000 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|#Azija]] [[Kategorija:Rtovi u Aziji|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu (Azija)‎]] l8eekux1cztpr9dh0ppyobr49mwpj9q 7625043 7625000 2026-10-27T13:16:48Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije]]; +[[Kategorija:Ruski rtovi u Arktičkom oceanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625043 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|#Azija]] [[Kategorija:Rtovi u Aziji|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu (Azija)‎]] [[Kategorija:Rtovi u azijskom dijelu Rusije|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Ruski rtovi u Arktičkom oceanu]] og2zgwswnnd0z1vhmv8jgmrmg0fnq0f 14 820418 7625015 2026-10-27T12:32:26Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rtovi po oceanima i morima|Indijski ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Indijskom oceanu]]«. 7625015 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi po oceanima i morima|Indijski ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Indijskom oceanu]] 5gqx9i7xgn1s8a0gwob4433ixgemzyz 14 820419 7625029 2026-10-27T12:43:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Istraživači po državama|Austrijski]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija|Istraživači]]«. 7625029 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Istraživači po državama|Austrijski]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija|Istraživači]] 92n0eaab6ukc8f0jsl619gi2hx4lnq5 14 820420 7625044 2026-10-27T13:17:11Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana po državama]] [[Kategorija:Rtovi u Rusiji|+Arktički ocean]]«. 7625044 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana po državama]] [[Kategorija:Rtovi u Rusiji|+Arktički ocean]] hj5xnh04x23jhfmvopws1iv3l3ab8ia 14 820421 7625045 2026-10-27T13:17:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|*]] [[Kategorija:Rtovi po državama|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu po državama|*Rtovi]]«. 7625045 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi Arktičkog oceana|*]] [[Kategorija:Rtovi po državama|+Arktički ocean]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Arktičkom oceanu po državama|*Rtovi]] q8jb7j3vnynb7linozx804yckjgvgg2 14 820422 7625048 2026-10-27T13:20:06Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rtovi u Rusiji|#Europa]] [[Kategorija:Rtovi u Europi po državama|Rusija]] [[Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije]]«. 7625048 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rtovi u Rusiji|#Europa]] [[Kategorija:Rtovi u Europi po državama|Rusija]] [[Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Rusije]] 3ev5r41ctl5m1pp035kn6s1uosa6l2b 0 820423 7625095 2026-10-27T14:49:09Z Mimimime 256072 Napravljena je stranica s referencama 7625095 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> === Povijest === Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom Ninjalicious, koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> === Etika i pravna pitanja === Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. "take nothing but pictures, leave nothing but footprints"). Jedan torontski istraživač za The Globe and Mail izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu. Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten. Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje. === Urbano istraživanje u Hrvatskoj === ==== Lokacije ==== Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. e4uruvtg33dvp1x0olxmly1xvzz8rky 7625096 7625095 2026-10-27T14:51:16Z Mimimime 256072 7625096 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom Ninjalicious, koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. "take nothing but pictures, leave nothing but footprints"). Jedan torontski istraživač za The Globe and Mail izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu. Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten. Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje. == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija]] g1d7ro43j5d068j8s4ihuartodvkro3 7625098 7625096 2026-10-27T14:52:11Z Mimimime 256072 7625098 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom Ninjalicious, koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. "take nothing but pictures, leave nothing but footprints"). Jedan torontski istraživač za The Globe and Mail izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu. Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten. Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje. == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] 3mx7wprpy0p2e186b1c4t1sw3dfzwux 7625102 7625098 2026-10-27T14:56:33Z Mimimime 256072 Stavljene su reference. 7625102 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za ''The Globe and Mail'' izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] aveecxifo8hua3ieerxel86xm6rcq60 7625106 7625102 2026-10-27T15:00:29Z Mimimime 256072 Dodan je pravni status u Hrvatskoj 7625106 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za ''The Globe and Mail'' izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] 7yrirx4wulfrkjtxaeia1gbr1fiz8uh 7625112 7625106 2026-10-27T15:04:01Z Mimimime 256072 7625112 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine Untergunther, čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika, opasnosti i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za ''The Globe and Mail'' izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> === Pravna situacija u Hrvatskoj === U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> === Slučaj Vjesnik === U noći sa 17. na 18. studenoga 2025. izbio je požar na 15. katu zapuštenog nebodera Vjesnika u Zagrebu. Nakon kriminalističkog istraživanja policija je kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka zbog sumnje na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Prema policijskom izvješću, oni su sa skupinom maloljetnika neovlašteno ušli u zgradu.<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/pozar-zgrade-vjesnika-iscrpno-kriminalisticko-istrazivanje-rezultiralo-otkrivanjem-dvojice-osumnjicenika/102790</ref> Prve medijske objave povezale su događaj s izazovima na TikToku,<ref>{{Citiranje weba|title=Novi detalji: U Vjesnik upali zbog TikTok izazova, mlađa osoba prva prijavila požar|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-detalji-u-vjesnik-upali-zbog-tiktok-izazova-mladja-osoba-prva-prijavila-pozar/2732879.aspx|access-date=2026-10-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a javna rasprava proširila se i na urbano istraživanje kao trend.<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/slucaj-vjesnik-sluzbeno-izvjesce-i-druga-strana-12645993</ref> Članovi zajednice odgovorili su da takvo ponašanje nema veze s urbexom, jer se on temelji na dva osnovna pravila: brinuti o vlastitoj sigurnosti i ne ostavljati nikakav trag na mjestu koje se obilazi.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-25|title=Zašto požar u Vjesniku vjerojatno nema veze s 'Urbexom': 'Postoje dva pravila...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/zasto-pozar-u-vjesniku-vjerojatno-nema-veze-s-urbexom-postoje-dva-pravila-5d66ff50-c978-11f0-8e11-9600040c8f8e|access-date=2026-10-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] s6fbi8y8rdnjeowu9u84tc4o1xrz01p 7625116 7625112 2026-10-27T15:05:05Z Mimimime 256072 7625116 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine ''Untergunther'', čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika, opasnosti i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za ''The Globe and Mail'' izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> === Pravna situacija u Hrvatskoj === U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> === Slučaj Vjesnik === U noći sa 17. na 18. studenoga 2025. izbio je požar na 15. katu zapuštenog nebodera [[Vjesnikov neboder|Vjesnika]] u Zagrebu. Nakon kriminalističkog istraživanja policija je kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka zbog sumnje na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Prema policijskom izvješću, oni su sa skupinom maloljetnika neovlašteno ušli u zgradu.<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/pozar-zgrade-vjesnika-iscrpno-kriminalisticko-istrazivanje-rezultiralo-otkrivanjem-dvojice-osumnjicenika/102790</ref> Prve medijske objave povezale su događaj s izazovima na TikToku,<ref>{{Citiranje weba|title=Novi detalji: U Vjesnik upali zbog TikTok izazova, mlađa osoba prva prijavila požar|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-detalji-u-vjesnik-upali-zbog-tiktok-izazova-mladja-osoba-prva-prijavila-pozar/2732879.aspx|access-date=2026-10-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a javna rasprava proširila se i na urbano istraživanje kao trend.<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/slucaj-vjesnik-sluzbeno-izvjesce-i-druga-strana-12645993</ref> Članovi zajednice odgovorili su da takvo ponašanje nema veze s urbexom, jer se on temelji na dva osnovna pravila: brinuti o vlastitoj sigurnosti i ne ostavljati nikakav trag na mjestu koje se obilazi.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-25|title=Zašto požar u Vjesniku vjerojatno nema veze s 'Urbexom': 'Postoje dva pravila...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/zasto-pozar-u-vjesniku-vjerojatno-nema-veze-s-urbexom-postoje-dva-pravila-5d66ff50-c978-11f0-8e11-9600040c8f8e|access-date=2026-10-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Urbano istraživanje u Hrvatskoj == === Lokacije === Jedna od najpoznatijih lokacija je podzemni vojni aerodrom kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva "Objekt 505", na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ispod Plješivice, nedaleko od Bihaća. Jugoslavenska vojska onesposobila ga je miniranjem 16. svibnja 1992.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-05-16|title=Miniran aerodrom "Željava" {{!}} HKM|url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/miniran-aerodrom-zeljava/|access-date=2026-10-27|language=hr}}</ref> Razminiranje dijela kompleksa na bosanskoherecegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt čiji je dio ukupan duboko u planinu. == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] ceve0relc0dz72wwevwqvippcm457ht 7625120 7625116 2026-10-27T15:08:29Z Mimimime 256072 /* Lokacije */ 7625120 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželljnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine ''Untergunther'', čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> == Etika, opasnosti i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks sažet u načelu "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za ''The Globe and Mail'' izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> === Pravna situacija u Hrvatskoj === U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> === Slučaj Vjesnik === U noći sa 17. na 18. studenoga 2025. izbio je požar na 15. katu zapuštenog nebodera [[Vjesnikov neboder|Vjesnika]] u Zagrebu. Nakon kriminalističkog istraživanja policija je kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka zbog sumnje na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Prema policijskom izvješću, oni su sa skupinom maloljetnika neovlašteno ušli u zgradu.<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/pozar-zgrade-vjesnika-iscrpno-kriminalisticko-istrazivanje-rezultiralo-otkrivanjem-dvojice-osumnjicenika/102790</ref> Prve medijske objave povezale su događaj s izazovima na TikToku,<ref>{{Citiranje weba|title=Novi detalji: U Vjesnik upali zbog TikTok izazova, mlađa osoba prva prijavila požar|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-detalji-u-vjesnik-upali-zbog-tiktok-izazova-mladja-osoba-prva-prijavila-pozar/2732879.aspx|access-date=2026-10-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a javna rasprava proširila se i na urbano istraživanje kao trend.<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/slucaj-vjesnik-sluzbeno-izvjesce-i-druga-strana-12645993</ref> Članovi zajednice odgovorili su da takvo ponašanje nema veze s urbexom, jer se on temelji na dva osnovna pravila: brinuti o vlastitoj sigurnosti i ne ostavljati nikakav trag na mjestu koje se obilazi.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-25|title=Zašto požar u Vjesniku vjerojatno nema veze s 'Urbexom': 'Postoje dva pravila...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/zasto-pozar-u-vjesniku-vjerojatno-nema-veze-s-urbexom-postoje-dva-pravila-5d66ff50-c978-11f0-8e11-9600040c8f8e|access-date=2026-10-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Najpoznatije lokacije u Hrvatskoj == Jedna od najpoznatijih lokacija za urbano istraživanje podzemna je vojna zračna luka kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva „Objekt 505”. Smještena je ispod [[Plješivica|Plješivice]], na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nedaleko od [[Bihać|Bihaća]]. Jugoslavenska narodna armija onesposobila ju je miniranjem 16. svibnja 1992.[1] Razminiranje dijela kompleksa na bosanskohercegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt, djelomično ukopan duboko u stijenu. Nekadašnje vojno odmaralište u [[Kupari|Kuparima]], u [[Župa dubrovačka|Župi dubrovačkoj]], teško je stradalo u granatiranju 1991. Nakon odlaska vojske početkom 2000-ih hoteli su prepušteni propadanju i pljački.[2] Turističko naselje Haludovo kod [[Malinska|Malinske]] na [[Krk|Krku]], djelo arhitekta [[Boris Magaš|Borisa Magaša]], otvoreno je 1972. u suradnji s Bobom Guccioneom, izdavačem časopisa ''Penthouse''. Kasino je bankrotirao već unutar godine dana, a cijeli je kompleks propao nakon raspada Jugoslavije.[3] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] qbp583n7wtu1fnezsk2toddsiaojlev 7625127 7625120 2026-10-27T15:15:13Z Mimimime 256072 Dodani linkovi 7625127 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželjnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine ''Untergunther'', čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Organizirano urbano istraživanje u Hrvatskoj razvilo se krajem 2000-ih uz kolektiv [[Croatia Infiltration]], koji se smatra najstarijom hrvatskom skupinom posvećenom urbexu.<ref>{{citiranje weba|naslov=It was called 'Ark D-0': take a glimpse into Tito's secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia's ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|izdavač=The Calvert Journal|jezik=en}}</ref><ref>{{citiranje weba|naslov=Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|izdavač=Jutarnji list}}</ref> Prve su lokacije istraživali u Zagrebu i okolici, a zatim i zahtjevnije vojne objekte poput Kuka 0 kod Brela i podzemnog kompleksa na Petrovoj gori. Prema pisanju [[Večernji list|Večernjeg lista,]] svojim su blogom i objavama na društvenim mrežama oživjeli urbex scenu u Hrvatskoj.<ref>{{citiranje weba|naslov=Išli do Černobila: Istražili 70 napuštenih lokacija|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/tri-studenta-istrazila-sedamdesetak-napustenih-vojnih-i-civilnih-objekata-diljem-regije-936523|izdavač=Večernji list}}</ref> Prema ideji Mihovila Pirnata i na temelju iskustava skupine nastao je dokumentarni serijal ''[[Ispod radara]]'', koji je 2026. prikazala [[Hrvatska radiotelevizija]].[1] == Etika, opasnosti i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za The Globe and Mail izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> === Pravna situacija u Hrvatskoj === U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> === Slučaj Vjesnik === U noći sa 17. na 18. studenoga 2025. izbio je požar na 15. katu zapuštenog nebodera [[Vjesnikov neboder|Vjesnika]] u Zagrebu. Nakon kriminalističkog istraživanja policija je kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka zbog sumnje na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Prema policijskom izvješću, oni su sa skupinom maloljetnika neovlašteno ušli u zgradu.<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/pozar-zgrade-vjesnika-iscrpno-kriminalisticko-istrazivanje-rezultiralo-otkrivanjem-dvojice-osumnjicenika/102790</ref> Prve medijske objave povezale su događaj s izazovima na TikToku,<ref>{{Citiranje weba|title=Novi detalji: U Vjesnik upali zbog TikTok izazova, mlađa osoba prva prijavila požar|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-detalji-u-vjesnik-upali-zbog-tiktok-izazova-mladja-osoba-prva-prijavila-pozar/2732879.aspx|access-date=2026-10-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a javna rasprava proširila se i na urbano istraživanje kao trend.<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/slucaj-vjesnik-sluzbeno-izvjesce-i-druga-strana-12645993</ref> Članovi zajednice odgovorili su da takvo ponašanje nema veze s urbexom, jer se on temelji na dva osnovna pravila: brinuti o vlastitoj sigurnosti i ne ostavljati nikakav trag na mjestu koje se obilazi.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-25|title=Zašto požar u Vjesniku vjerojatno nema veze s 'Urbexom': 'Postoje dva pravila...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/zasto-pozar-u-vjesniku-vjerojatno-nema-veze-s-urbexom-postoje-dva-pravila-5d66ff50-c978-11f0-8e11-9600040c8f8e|access-date=2026-10-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Najpoznatije lokacije u Hrvatskoj == Jedna od najpoznatijih lokacija za urbano istraživanje podzemna je vojna zračna luka kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva „Objekt 505”. Smještena je ispod [[Plješivica|Plješivice]], na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nedaleko od [[Bihać|Bihaća]]. Jugoslavenska narodna armija onesposobila ju je miniranjem 16. svibnja 1992.[1] Razminiranje dijela kompleksa na bosanskohercegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt, djelomično ukopan duboko u stijenu. Nekadašnje vojno odmaralište u [[Kupari|Kuparima]], u [[Župa dubrovačka|Župi dubrovačkoj]], teško je stradalo u granatiranju 1991. Nakon odlaska vojske početkom 2000-ih hoteli su prepušteni propadanju i pljački.[2] Turističko naselje Haludovo kod [[Malinska|Malinske]] na [[Krk|Krku]], djelo arhitekta [[Boris Magaš|Borisa Magaša]], otvoreno je 1972. u suradnji s Bobom Guccioneom, izdavačem časopisa ''Penthouse''. Kasino je bankrotirao već unutar godine dana, a cijeli je kompleks propao nakon raspada Jugoslavije.[3] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] bnn18o0kcvw7unbvfy80tcr5bhmp4hv 7625128 7625127 2026-10-27T15:16:39Z Mimimime 256072 popravljen tipfeler 7625128 wikitext text/x-wiki '''''Urbano istraživanje''''' (engl. ''urban exploration''), skraćeno "urbex" ili "UE", aktivnost je obilaska i dokumentiranja napuštenih, zapuštenih ili javnosti inače nedostupnih građevina i dijelova izgrađenog okolišta, poput tvornica, elektrana, bolnica, tunela, kanalizacijskih sustava i krovova.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Sudionici su najčešće fotografi, ali i znatiželjnici zainteresirani za povijest i propadanje arhitekture.<ref>{{Citiranje novina|date=2017-08-09|title=Berlin's lost places|language=en|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27}}</ref> == Povijest == Penjanje po zgradama radi fotografiranja nije nova pojava. Knjiga ''The Night Climbers of Cambrige'' iz 1937. donijela je fotografije mladića koji se penju po krovovima i tornjevima kembričkih koledža.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> Suvremeni oblik aktivnosti proširio se s pojavom interneta sredinom 1990-ih. Važnu ulogu imao je Torontočanin [[Jeff Chapman]], poznat pod pseudonimom "Ninjalicious", koji je 1996. pokrenuo časopis Infiltration: the zine about going places you're not supposed to go. Prestao je izlaziti nakon njegove smrti 2005. Iste je godine objavljena njegova knjiga ''Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ninjalicious|url=https://books.google.hr/books?id=JhJjAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Access All Areas: A User's Guide to the Art of Urban Exploration|date=2005-01-01|publisher=Infilpress|language=en}}</ref> U Berlinu je zanimanje poraslo nakon pada Berlinskog zida 1989., kada su postali dostupni bunkeri, vojarne i tvornice napušteni nakon ujedinjenja Njemačke. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza istraživači se penju po visokim zgradama i obilaze podzemne prostore.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Pozornost je privukao i slučaj pariške skupine ''Untergunther'', čiji su članovi 2005. i 2006. potajno popravili sat u [[Panteon u Parizu|Panteonu]].<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Organizirano urbano istraživanje u Hrvatskoj razvilo se krajem 2000-ih uz kolektiv [[Croatia Infiltration]], koji se smatra najstarijom hrvatskom skupinom posvećenom urbexu.<ref>{{citiranje weba|naslov=It was called 'Ark D-0': take a glimpse into Tito's secret bunker with the explorer-filmmakers uncovering Yugoslavia's ruins|url=https://www.new-east-archive.org/articles/show/11350/urban-exploration-croatia-infiltration-tito-bunker-yugoslavia|izdavač=The Calvert Journal|jezik=en}}</ref><ref>{{citiranje weba|naslov=Ovi ljudi upadaju u tajne Titove bunkere|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/ovi-ljudi-upadaju-u-tajne-titove-bunkere-otkrili-smo-lift-koji-vodi-u-podzemnu-bazu-30-m-pod-zemljom-15337879|izdavač=Jutarnji list}}</ref> Prve su lokacije istraživali u Zagrebu i okolici, a zatim i zahtjevnije vojne objekte poput Kuka 0 kod Brela i podzemnog kompleksa na Petrovoj gori. Prema pisanju [[Večernji list|Večernjeg lista,]] svojim su blogom i objavama na društvenim mrežama oživjeli urbex scenu u Hrvatskoj.<ref>{{citiranje weba|naslov=Išli do Černobila: Istražili 70 napuštenih lokacija|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/tri-studenta-istrazila-sedamdesetak-napustenih-vojnih-i-civilnih-objekata-diljem-regije-936523|izdavač=Večernji list}}</ref> Prema ideji Mihovila Pirnata i na temelju iskustava skupine nastao je dokumentarni serijal ''[[Ispod radara]]'', koji je 2026. prikazala [[Hrvatska radiotelevizija]].[1] == Etika, opasnosti i pravna pitanja == Među istraživačima je raširen nepisani kodeks "uzmi samo fotografije, ostavi samo otiske stopala" (engl. take ''nothing but pictures, leave nothing but footprints'').<ref>{{Citiranje weba|title=Berlin's lost places|url=https://www.dw.com/en/urban-explorers-time-travel-through-berlin/a-40010073|access-date=2026-10-27|website=dw.com|language=en}}</ref> Jedan torontski istraživač za The Globe and Mail izjavio je da u zgrade ne ulazi provaljivanjem i da ne namjerava oštetiti imovinu. Aktivnost nosi stvarne opasnosti. U Torontu je 2008. poginuo 26-godišnjak koji je pao s pasarele u termoelektrani tijekom rušenja; iskusni istraživači stoga savjetuju zaštitnu obuću, masku protiv azbestne prašine, pribor za prvu pomoć i obilazak u društvu.<ref>{{Citiranje novina|date=2008-06-18|title=Urban explorer pays for his hobby with his life|language=en-CA|work=The Globe and Mail|url=https://www.theglobeandmail.com/news/national/urban-explorer-pays-for-his-hobby-with-his-life/article17988047/|access-date=2026-10-27}}</ref> Penjanje bez zaštitne opreme na visokim zgradama BBC navodi kao glavni rizik kod ruskih istraživača. Pravni položaj ovisi o državi. Urbano istraživanje može uključivati neovlašten ulazak na tuđi posjed i provalu. U Rusiji je neovlašten ulazak na privatni posjed kažnjiv novčanom kaznom, dok je ulazak u napuštene i nečuvane zgrade obično dopušten.<ref>{{Citiranje novina|date=2014-02-11|title=The urban explorers of the ex-USSR|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/magazine-26018424|access-date=2026-10-27}}</ref> Početkom 2015. u Torontu su uhićena tri istraživača, a u New Yorku ih je FBI pozivao na ispitivanje.<ref>{{Citiranje novina|last=Garrett|first=Bradley L.|date=2015-02-17|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|access-date=2026-10-27|issn=0261-3077}}</ref> === Pravna situacija u Hrvatskoj === U Hrvatskoj ne postoji poseban propis o urbanom istraživanju. Ulazak u tuđi objekt bez dopuštenja vlasnika može se smatrati povredom nepovredivosti doma i poslovnog prostora prema članku 141. Kaznenog zakona, a izazivanje požara ili druge opasnosti kaznenim djelom dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/|access-date=2026-10-27|website=Zakon.hr|language=hr}}</ref> === Slučaj Vjesnik === U noći sa 17. na 18. studenoga 2025. izbio je požar na 15. katu zapuštenog nebodera [[Vjesnikov neboder|Vjesnika]] u Zagrebu. Nakon kriminalističkog istraživanja policija je kazneno prijavila dvojicu 18-godišnjaka zbog sumnje na dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Prema policijskom izvješću, oni su sa skupinom maloljetnika neovlašteno ušli u zgradu.<ref>https://zagrebacka-policija.gov.hr/vijesti/pozar-zgrade-vjesnika-iscrpno-kriminalisticko-istrazivanje-rezultiralo-otkrivanjem-dvojice-osumnjicenika/102790</ref> Prve medijske objave povezale su događaj s izazovima na TikToku,<ref>{{Citiranje weba|title=Novi detalji: U Vjesnik upali zbog TikTok izazova, mlađa osoba prva prijavila požar|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/novi-detalji-u-vjesnik-upali-zbog-tiktok-izazova-mladja-osoba-prva-prijavila-pozar/2732879.aspx|access-date=2026-10-27|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> a javna rasprava proširila se i na urbano istraživanje kao trend.<ref>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/slucaj-vjesnik-sluzbeno-izvjesce-i-druga-strana-12645993</ref> Članovi zajednice odgovorili su da takvo ponašanje nema veze s urbexom, jer se on temelji na dva osnovna pravila: brinuti o vlastitoj sigurnosti i ne ostavljati nikakav trag na mjestu koje se obilazi.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-25|title=Zašto požar u Vjesniku vjerojatno nema veze s 'Urbexom': 'Postoje dva pravila...'|url=https://net.hr/danas/rtl-direkt/zasto-pozar-u-vjesniku-vjerojatno-nema-veze-s-urbexom-postoje-dva-pravila-5d66ff50-c978-11f0-8e11-9600040c8f8e|access-date=2026-10-27|website=net.hr|language=hr}}</ref> == Najpoznatije lokacije u Hrvatskoj == Jedna od najpoznatijih lokacija za urbano istraživanje podzemna je vojna zračna luka kod [[Željava|Željave]], kodnog naziva „Objekt 505”. Smještena je ispod [[Plješivica|Plješivice]], na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nedaleko od [[Bihać|Bihaća]]. Jugoslavenska narodna armija onesposobila ju je miniranjem 16. svibnja 1992.[1] Razminiranje dijela kompleksa na bosanskohercegovačkoj strani počelo je 2023. Na vrhu planine nalazi se i napušteni radarski objekt, djelomično ukopan duboko u stijenu. Nekadašnje vojno odmaralište u [[Kupari|Kuparima]], u [[Župa dubrovačka|Župi dubrovačkoj]], teško je stradalo u granatiranju 1991. Nakon odlaska vojske početkom 2000-ih hoteli su prepušteni propadanju i pljački.[2] Turističko naselje Haludovo kod [[Malinska|Malinske]] na [[Krk|Krku]], djelo arhitekta [[Boris Magaš|Borisa Magaša]], otvoreno je 1972. u suradnji s Bobom Guccioneom, izdavačem časopisa ''Penthouse''. Kasino je bankrotirao već unutar godine dana, a cijeli je kompleks propao nakon raspada Jugoslavije.[3] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Aktivnosti na otvorenom]] [[Kategorija:Istraživanje]] b3yqf4gfluj03srsdmjwil20dsp8l82 0 820424 7625109 2026-10-27T15:02:13Z Vitek 12410 n/č 7625109 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Ruki | izvorno ime =<small>Mai ma Bolok</small> | vrsta = | etimologija = | slika=Ruki OSM.png | slika_opis=Tok rijeke | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz =DR KONGO | naselja = | duljina =107<ref name=brit/> | površina porječja =188.800<ref name=sliv/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =4.500 | najveći istjek = | plovna od - do =od ušća 1.108 km uzvodno | brane = | izvor =kod [[Ingende]]a | sutok =Momboya i [[Busira]] | izvor_koordinate ={{coord|-0.321419|18.982817|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = kod [[Mbandaka]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|0.079782|18.292829|format=dms|display=i}} | ušće_nadmorska_visina =370<ref name=brit/> | Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]] | Ulijeva se u =[[Kongo (rijeka)|Kongo]] | pritoci=Momboya, Busira, Luaki | lijevi pritoci= | desni pritoci= | zemljovid_lok=Rivers_of_center_DRC.png | zemljovid_lok_opis=Karta [[porječje|porječja]] srednjeg [[Kongo (rijeka)|Konga]] | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Ruki''' je [[rijeka]] u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] duga 107 [[km]], lijeva pritoka rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Ruki se formira [[sutok]]om rijeka Momboye i [[Busira]], kod naselja [[Ingende]] u provinciji [[Équateur]]. Kako i Busira koja ima 286 km. nastaje sutokom rijeka [[Lomela (rijeka)|Lomele]] i [[Tshuapa (rijeka)|Tshuape]] koja ima 660 km, tad se može reći da rijeka Ruki ima čak 1.053 km.<ref name=brit/> Od sutoka Momboye i Busire Ruki teče prema [[sjeverozapad]]u do [[ušće|ušća]] u rijeku Kongo, kod [[sjever]]nog [[Predgrađe|predgrađa]] [[grad]]a [[Mbandaka]]. <ref name=brit>{{cite web | url =https://congeau.site/ruki.html | title =''La rivière Ruki'' | accessdate =2026-10-26 | language=francuski | publisher=Congeau}}</ref> Voda Rukija je crna jer sadrži velike količine otopljenog organskog materijala i gotovo nimalo [[sedimenti|sedimenta]] zbog malog pada. Tvari bogate [[ugljik]]om uglavnom se ispiru u rijeku kišom, koja pada na mrtvu vegetaciju džungle i ispire organske spojeve iz raspadajućeg biljnog materijala. Za kišne sezone rijeka poplavljuje šumu, i može proći nekoliko tjedana da se voda, koja često doseže do struka, polako povuče. Njegova voda sadrži četiri puta više organskih ugljikovih spojeva od vode rijeke Konga i 1,5 puta više od vode [[Rio Negro (Amazona)|Rio Negra]] u [[Amazonska prašuma|Amazoni]].<ref name=crna>{{cite web | url =https://www.weforum.org/stories/2023/10/ruki-congo-darkest-river-in-world/ | title =''This could be the darkest river in the world'' | accessdate =2026-10-26 | language=engleski | publisher=World Economic Forum}}</ref> [[Porječje]] rijeke prostire se na [[površina|površini]] od 188.800 [[km²]]<ref name=sliv/>, po [[Provincije Demokratske Republike Konga|provincijama]]; [[Équateur]], [[Tshuapa]], [[Mai-Ndombe]], [[Tshopo]], [[Kasaï]] i [[Sankuru]]. Po ravničarskom terenu prosječne [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] od 250 do 750 [[metar]]a.<ref name=sliv>{{cite web | url =https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lno.12436 | title =''Hydrology drives export...'' | accessdate =2026-10-26 | language=engleski | publisher=ASLO}}</ref> Rijeci je ime - Ruki, dao [[Dodatak:Popis istraživača|istraživač]] [[Henry Morton Stanley]], dok su je [[Domorodački narodi|domoroci]] zvali ''Mai ma Bolok'' (rijeka Bolok).<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mapy.com/en/turisticka?q=Ruki&source=osm&id=1105618825&ds=1&x=18.6286926&y=-0.1263427&z=9 ''Ruki River (na portal Mapy)'')] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Porječje Konga]] d81hcnk4rgncd1pfbf960nnx5j8xr4y 0 820425 7625111 2026-10-27T15:03:02Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{mz}} * [[Gagra]], grad u republici [[Abhazija|Abhaziji]], [[Gruzija]], na obali [[Crno more|Crnog mora]] * [[Gagra (Pakistan)]], naselje u [[Pakistan]]u * [[Gagra (rijeka)]], rijeka u [[Rusija|Rusiji]], pritok [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] {{razdvojba}}«. 7625111 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Gagra]], grad u republici [[Abhazija|Abhaziji]], [[Gruzija]], na obali [[Crno more|Crnog mora]] * [[Gagra (Pakistan)]], naselje u [[Pakistan]]u * [[Gagra (rijeka)]], rijeka u [[Rusija|Rusiji]], pritok [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] {{razdvojba}} mw6b4znbqve1sof6owsrqyon8rvsien 0 820426 7625119 2026-10-27T15:07:10Z Vitek 12410 n/č 7625119 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ingende | ime_genitiv =Ingenda | izvorno_ime =Ville de Ingende | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =0 | širina-minute =18 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =58 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Équateur]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =394 <ref name=geo/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2012.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =4.116<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ingende''' je [[naselje]] od 4.116 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://data.humdata.org/dataset/democratic-republic-of-the-congo-major-cities | title =''Ingende'' | accessdate =2026-10-26 | language =engleski | publisher =OCHA}}</ref> na [[sjever]]u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], u provinciji [[Équateur]]. On je i [[administrativno središte]] [[Ingende (teritorij)|istoimenog teritorija]] koji ima površinu od 15.815 [[km²]] i 239.033 stanovnika.<ref name=facts>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/search?s=Ingende&auto= | title =''Ingende, Équateur Province, Democratic Republic of Congo'' | accessdate =2026-10-26 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> == Osobine == Ingende se prostire duž lijeve obale rijeke [[Ruki (rijeka)|Ruki]], par [[kilometar]]a nizvodno od mjesta gdje [[sutok]]om nastaje. <ref name=brit>{{cite web | url =https://congeau.site/ruki.html | title =''La rivière Ruki'' | accessdate =2026-10-26 | language=francuski | publisher=Congeau}}</ref> Od svog provincijskog središta i najbližeg većeg grada [[Mbandaka|Mbandake]], udaljen je 86 km sjeverozapadno a od glavnog grada [[Kinshasa|Kinshase]] oko 600 km jugozapadno.<ref name=geo>{{cite web | url =https://cd.geoview.info/ingende,13309387 | title =''Ingende'' | accessdate =2026-10-26 | language=engleski | publisher=Geoview}}</ref> Kako je rijeka Ruki, zajedno s [[Pritok|pritokom]] [[Busira|Busirom]] i njenom pritokom [[Tshuapa (rijeka)|Tshuapom]] plovna punih 1.108 kilometara<ref name=ruki>{{cite web | url =https://baike.baidu.com/fr/item/Fleuve%20Congo/1233796 | title =''Fleuve Congo'' | accessdate =2026-10-26 | language=francuski | publisher=Baike}}</ref> , Ingende je od [[Belgijski Kongo|kolonijalnih]] vremena postao [[luka]] i malo [[trgovište]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mapy.com/en/turisticka?q=Ingende&source=osm&id=13930196&ds=1&x=18.9660072&y=-0.3093323&z=12 ''Ingende'' (na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Naselja u Demokratskoj Republici Kongu]] 55o2od9qbw2t3u405qbwekvzsscrxtl 0 820427 7625121 2026-10-27T15:09:38Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/933225420|Ulyun]]« 7625121 wikitext text/x-wiki * [[Uljun (rijeka)]], rijeka u Rusiji, pritoka [[Barguzin (rijeka)|rijeke Barguzin]] * [[Uljun (naselje)]], seosko naselje (''ulus'') u [[Burjatija|Republici Burjatiji]], [[Rusija]]   2mvt4oag4l54lb2fytx0uuslo0kqufx 7625123 7625121 2026-10-27T15:10:06Z Argo Navis 852 7625123 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Uljun (rijeka)]], rijeka u Rusiji, pritoka [[Barguzin (rijeka)|rijeke Barguzin]] * [[Uljun (naselje)]], seosko naselje (''ulus'') u [[Burjatija|Republici Burjatiji]], [[Rusija]]   {{razdvojba}} bkffb3bwixw0ig80deee2mhgviava9k 14 820428 7625124 2026-10-27T15:11:28Z Vitek 12410 n/k 7625124 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Populated places in the Democratic Republic of the Congo}} [[Kategorija:Zemljopis Demokratske Republike Konga]] [[Kategorija:Naselja po državama|Demokratska Republika Kongo]] iwlpca044mqtjgse7f2wsmr6m2vqhfh 0 820429 7625138 2026-10-27T15:27:23Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1374494048|Barguzin (river)]]« 7625138 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Enisey.png|desno|mini|[[Jenisej|Jenisejsko]] porječje, uključujući Bajkalsko jezero i rijeku Barguzin]] '''Barguzin''' ({{Rus.|Баргузи́н}}; [[Burjatski jezik|burj.]]: ''Баргажан, Bargajan'') je rijeka u [[Burjatija|Burjatiji]], [[Rusija]], duga 480 km. Ulijeva se u Barguzinski zaljev, najveći i najdublji zaljev [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Barguzin je treći (po količini protoka) pritok Bajkala, nakon rijeka [[Selenga]] i [[Gornja Angara]] . Površina njegovog porječja je {{Km2|21100}} . <ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|210944|Река БАРГУЗИН}}</ref> Plovna je 204 km uzvodno od [[Estuarij|ušća]] . Glavni pritoci su mu [[Gagra (rijeka)|Gagra]], [[Argada (rijeka)|Argada]]{{Nemam razdvojbu}} i [[Ina (Barguzin)|Ina]]{{Nemam razdvojbu}} s lijeve strane, te [[Uljun (rijeka)|Uljun]] s desne. Godine 1648. Ivan Galkin osnovao je ''[[Ostrog (tvrđava)|ostrog]]'' na Barguzinu. == Dolina == Srednjim dijelom rijeka teče duž Barguzinske doline ili [[Geološka depresija|depresije]] ( {{Rus.|Баргузинская котловина}}), dugom 200 km i širokom do 35 km, koja se proteže između [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]] (na sjeverozapadu) i [[Ikatsko gorje|Ikatskog gorja]] (na jugoistoku). Također čini zapadnu granicu [[Južnomujsko gorje|Južnomujskog gorja]]. U dolini se rijeka grana, petlja, napušta stara korita i stvara močvarnu vodenu mrežu s više od 1000 jezera. U dolini se nalazi [[Džerginski rezervat prirode]] ({{Rus.|Джергинский государственный природный заповедник}}), površine {{Km2|2387}}. == Vjetar == Rijeka je također dala ime stalnom, jakom vjetru na Bajkalu. Zračni tok juri na Bajkal iz Barguzinske doline i puše preko jezera u njegovoj sredini, uglavnom ne dulje od jednog dana (počinje izlaskom i završava zalaskom sunca). Obično donosi sunčano vrijeme. U Barguzinskom zaljevu može biti jačine uragana, ali mu je prosječna brzina obično manja od 20&nbsp;m/s. Vjetar je obilježen u ruskoj narodnoj pjesmi o bjeguncu s [[Akatujeva katorga|Akatujeve katorge]] : : Славное море - священный Байкал, : Славный корабль - омулевая бочка. : Эй, баргузин, пошевеливай вал, : Молодцу плыть недалечко. :: Sveti Bajkal je slavno more, :: Bačva za [[omul]] je sjajan brod. :: Hej, Barguzine, zakotrljaj val :: Nije predaleko ploviti za hrabrog momka. :: [[Kategorija:Rijeke u Burjatiji]] [[Kategorija:Pritoci Bajkalskog jezera]] cw6rhdikz6j67esfv8y46hmlhshshna 7625537 7625138 2026-10-28T10:09:47Z Argo Navis 852 sređeno 7625537 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Barguzin | izvorno ime = {{Rus.|Баргузи́н}}; [[Burjatski jezik|burj.]]: ''Баргажан, Bargajan'' | slika = Bargujin4.jpg | slika_opis = Rijeka Barguzin | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Enisey.png | bSize = 650 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 595 | oLeft = 350 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = {{Rus oznaka}} Баргузи́н na zemljovidu područja oko Bajkalskog jezera | dz = RUS | naselja = | duljina = 480<ref name="gvr"/> | površina porječja = 21100<ref name="gvr"/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | smrznuta = | izvor = [[Ikatsko gorje]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|55.0947|111.8478|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 2050 | ušće = [[Bajkalsko jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|53.425|108.9972|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 456 | slijev = Karski | ulijeva se u = [[Bajkalsko jezero]] | lijevi pritoci = [[Gagra (rijeka)|Gagra]], [[Argada (rijeka)|Argada]] i [[Ina (Barguzin)|Ina]] | desni pritoci = [[Uljun (rijeka)|Uljun]] | pushpin_map = Rusija Burjatija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Barguzin''' ({{Rus.|Баргузи́н}}; [[Burjatski jezik|burj.]]: ''Баргажан, Bargajan'') je rijeka u [[Burjatija|Burjatiji]],<ref name="gvr"/> [[Rusija]], duga 480 km.<ref name="gvr"/> Ulijeva se u Barguzinski zaljev, najveći i najdublji zaljev [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Barguzin je treći (po količini protoka) pritok Bajkala, nakon rijeka [[Selenga]] i [[Gornja Angara]]. Površina njegovog porječja je {{Km2|21100}}.<ref name="gvr"/> Plovna je 204 km uzvodno od ušća. Glavni pritoci su mu [[Gagra (rijeka)|Gagra]], [[Argada (rijeka)|Argada]]{{Nemam razdvojbu}} i [[Ina (Barguzin)|Ina]]{{Nemam razdvojbu}} s lijeve strane, te [[Uljun (rijeka)|Uljun]] s desne. Godine 1648. Ivan Galkin osnovao je ''[[Ostrog (tvrđava)|ostrog]]'' na Barguzinu. == Dolina == Srednjim dijelom rijeka teče duž Barguzinske doline ili [[Geološka depresija|depresije]] ({{Rus.|Баргузинская котловина}}), dugom 200 km i širokom do 35 km, koja se proteže između [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]] (na sjeverozapadu) i [[Ikatsko gorje|Ikatskog gorja]] (na jugoistoku). Također čini zapadnu granicu [[Južnomujsko gorje|Južnomujskog gorja]]. U dolini se rijeka grana, petlja, napušta stara korita i stvara močvarnu vodenu mrežu s više od 1000 jezera. U dolini se nalazi [[Džerginski rezervat prirode]] ({{Rus.|Джергинский государственный природный заповедник}}), površine {{Km2|2387}}. == Vjetar == Rijeka je također dala ime stalnom, jakom vjetru na Bajkalu. Zračni tok juri na Bajkal iz Barguzinske doline i puše preko jezera u njegovoj sredini, uglavnom ne dulje od jednog dana (počinje izlaskom i završava zalaskom sunca). Obično donosi sunčano vrijeme. U Barguzinskom zaljevu može biti jačine uragana, ali mu je prosječna brzina obično manja od 20&nbsp;m/s. Vjetar je obilježen u ruskoj narodnoj pjesmi o bjeguncu s [[Akatujeva katorga|Akatujeve katorge]]: : Славное море - священный Байкал, : Славный корабль - омулевая бочка. : Эй, баргузин, пошевеливай вал, : Молодцу плыть недалечко. :: Sveti Bajkal je slavno more, :: Bačva za [[omul]] je sjajan brod. :: Hej, Barguzine, zakotrljaj val :: Nije predaleko ploviti za hrabrog momka. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|210944|Barguzin}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Burjatiji]] [[Kategorija:Pritoci Bajkalskog jezera]] r8hkkoz40bjo11a1jfcleglyx7exba7 0 820430 7625191 2026-10-27T16:36:06Z Fraxinus 3144 Preusmjeravanje stranice na [[Zajednica Madrida]] 7625191 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zajednica Madrida]] nm8brn81xlbx9pbvkjqk350rmdfgmgn 0 820431 7625198 2026-10-27T16:42:23Z Fraxinus 3144 s en wiki 7625198 wikitext text/x-wiki '''Diracova jednadžba''' relativistička je valna jednadžba koju je 1928. izveo britanski fizičar [[Paul Dirac]].<ref>{{Citiranje časopisa |autor=P. A. M. Dirac |naslov=The Quantum Theory of the Electron |časopis=Proceedings of the Royal Society A |godina=1928. |svezak=117 |broj=778 |stranice=610–624 |doi=10.1098/rspa.1928.0023}}</ref> U obliku za slobodnu česticu ili uz uključivanje elektromagnetskih međudjelovanja opisuje čestice s masom i [[spin]]om 1/2, poput [[elektron]]a i [[kvark]]ova, za koje je [[paritet (fizika)|paritet]] simetrija. Takve se čestice nazivaju '''Diracovim česticama'''. Jednadžba je sukladna načelima [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]] te je bila prvi opis koji je u okviru kvantne mehanike u potpunosti uzeo u obzir posebnu relativnost.<ref>{{Citiranje knjige |autor=P. W. Atkins |naslov=Quanta: A Handbook of Concepts |izdavač=Oxford University Press |godina=1974. |stranice=52 |isbn=978-0-19-855493-6}}</ref> Njezina je valjanost potvrđena preciznim objašnjenjem opažene fine strukture [[vodik]]ova spektra, a postala je i važnim dijelom izgradnje [[standardni model|standardnoga modela]] fizike čestica.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Eduard V. Gorbar; Vladimir A. Miransky; Igor A. Shovkovy; Pavlo O. Sukhachov |naslov=Electronic Properties of Dirac and Weyl Semimetals |izdavač=World Scientific |godina=2021. |stranice=1 |isbn=978-981-12-0736-5}}</ref> Jednadžba je također upućivala na postojanje dotad nepredviđenoga i neopaženoga oblika tvari, [[antimaterija|antimaterije]], čije je postojanje eksperimentalno potvrđeno nekoliko godina poslije. Pružila je i teorijsko opravdanje za uvođenje višekomponentnih valnih funkcija u fenomenološkoj teoriji spina [[Wolfgang Pauli|Wolfganga Paulija]]. Valne funkcije u Diracovoj teoriji vektori su s četirima kompleksnim komponentama, poznati kao ''Diracovi spinori''. U nerelativističkoj granici dvije njihove komponente odgovaraju Paulijevoj valnoj funkciji, za razliku od skalarne valne funkcije u [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerovoj jednadžbi]], koja ima jednu kompleksnu komponentu. U granici mase jednake nuli Diracova jednadžba svodi se na Weylovu jednadžbu. U okviru [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]] tumači se kao jednadžba kvantnih polja koja odgovaraju česticama spina 1/2. Dirac isprva nije u potpunosti prepoznao važnost svojih rezultata. Ipak, objašnjenje spina kao posljedice povezivanja kvantne mehanike i relativnosti te kasnije otkriće [[pozitron]]a predstavljaju jedan od velikih uspjeha [[teorijska fizika|teorijske fizike]]. To se postignuće uspoređivalo s ranijim radovima [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]], [[James Clerk Maxwell|Jamesa Clerka Maxwella]] i [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]].<ref>{{Citiranje knjige |autor=Tony Hey; Patrick Walters |naslov=The New Quantum Universe |izdavač=Cambridge University Press |godina=2009. |stranice=228 |isbn=978-0-521-56457-1}}</ref> Neki su fizičari Diracovu jednadžbu opisali kao »pravo sjeme moderne fizike«,<ref>{{Citiranje weba |url=https://physicsworld.com/a/dirac-einstein-and-physics/ |naslov=Dirac, Einstein and physics |autor=Antonino Zichichi |rad=Physics World |datum=2. ožujka 2000. |jezik=engleski}}</ref> a nazvana je i središnjom jednadžbom relativističke kvantne mehanike te možda najvažnijom jednadžbom u cjelokupnoj kvantnoj mehanici.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Moo-Young Han |naslov=From Photons to Higgs: A Story of Light |izdavač=World Scientific |godina=2014. |izdanje=2. |stranice=32 |isbn=978-981-4579-95-7 |doi=10.1142/9071}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kvantna mehanika]] [[Kategorija:Kvantna teorija polja]] [[Kategorija:Jednadžbe]] mkp1i8jadikv7c8kthgx8uz9yn1hv4d 7625204 7625198 2026-10-27T16:46:50Z Fraxinus 3144 7625204 wikitext text/x-wiki '''Diracova jednadžba''' relativistička je valna jednadžba koju je 1928. izveo britanski fizičar [[Paul Dirac]].<ref>{{Citiranje časopisa |autor=P. A. M. Dirac |naslov=The Quantum Theory of the Electron |časopis=Proceedings of the Royal Society A |godina=1928. |svezak=117 |broj=778 |stranice=610–624 |doi=10.1098/rspa.1928.0023}}</ref> U obliku za slobodnu česticu ili uz uključivanje elektromagnetskih međudjelovanja opisuje čestice s masom i [[spin]]om 1/2, poput [[elektron]]a i [[kvark]]ova, za koje je [[paritet (fizika)|paritet]] simetrija. Takve se čestice nazivaju '''Diracovim česticama'''. Jednadžba je sukladna načelima [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]] te je bila prvi opis koji je u okviru kvantne mehanike u potpunosti uzeo u obzir posebnu relativnost.<ref>{{Citiranje knjige |autor=P. W. Atkins |naslov=Quanta: A Handbook of Concepts |izdavač=Oxford University Press |godina=1974. |stranice=52 |isbn=978-0-19-855493-6}}</ref> Njezina je valjanost potvrđena preciznim objašnjenjem opažene fine strukture [[vodik]]ova spektra, a postala je i važnim dijelom izgradnje [[standardni model|standardnoga modela]] fizike čestica.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Eduard V. Gorbar; Vladimir A. Miransky; Igor A. Shovkovy; Pavlo O. Sukhachov |naslov=Electronic Properties of Dirac and Weyl Semimetals |izdavač=World Scientific |godina=2021. |stranice=1 |isbn=978-981-12-0736-5}}</ref> Jednadžba je također upućivala na postojanje dotad nepredviđenoga i neopaženoga oblika tvari, [[antimaterija|antimaterije]], čije je postojanje eksperimentalno potvrđeno nekoliko godina poslije. Pružila je i teorijsko opravdanje za uvođenje višekomponentnih valnih funkcija u fenomenološkoj teoriji spina [[Wolfgang Pauli|Wolfganga Paulija]]. Valne funkcije u Diracovoj teoriji vektori su s četirima kompleksnim komponentama, poznati kao ''Diracovi spinori''. U nerelativističkoj granici dvije njihove komponente odgovaraju Paulijevoj valnoj funkciji, za razliku od skalarne valne funkcije u [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerovoj jednadžbi]], koja ima jednu kompleksnu komponentu. U granici mase jednake nuli Diracova jednadžba svodi se na Weylovu jednadžbu. U okviru [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]] tumači se kao jednadžba kvantnih polja koja odgovaraju česticama spina 1/2. Dirac isprva nije u potpunosti prepoznao važnost svojih rezultata. Ipak, objašnjenje spina kao posljedice povezivanja kvantne mehanike i relativnosti te kasnije otkriće [[pozitron]]a predstavljaju jedan od velikih uspjeha [[teorijska fizika|teorijske fizike]]. To se postignuće uspoređivalo s ranijim radovima [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]], [[James Clerk Maxwell|Jamesa Clerka Maxwella]] i [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]].<ref>{{Citiranje knjige |autor=Tony Hey; Patrick Walters |naslov=The New Quantum Universe |izdavač=Cambridge University Press |godina=2009. |stranice=228 |isbn=978-0-521-56457-1}}</ref> Neki su fizičari Diracovu jednadžbu opisali kao »pravo sjeme moderne fizike«,<ref>{{Citiranje weba |url=https://physicsworld.com/a/dirac-einstein-and-physics/ |naslov=Dirac, Einstein and physics |autor=Antonino Zichichi |rad=Physics World |datum=2. ožujka 2000. |jezik=engleski}}</ref> a nazvana je i središnjom jednadžbom relativističke kvantne mehanike te možda najvažnijom jednadžbom u cjelokupnoj kvantnoj mehanici.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Moo-Young Han |naslov=From Photons to Higgs: A Story of Light |izdavač=World Scientific |godina=2014. |izdanje=2. |stranice=32 |isbn=978-981-4579-95-7 |doi=10.1142/9071}}</ref> Diracova jednadžba za slobodnu česticu u kovarijantnom obliku glasi: <math> \left(i\hbar c\,\gamma^\mu \partial_\mu - mc^2\right)\psi = 0, </math> gdje je <math>\psi</math> Diracov spinor, <math>\gamma^\mu</math> Diracove gama-matrice, <math>\partial_\mu</math> parcijalna derivacija po prostorno-vremenskim koordinatama, <math>m</math> masa čestice, <math>c</math> brzina svjetlosti, a <math>\hbar</math> reducirana Planckova konstanta. Po ponovljenom indeksu <math>\mu</math> podrazumijeva se zbrajanje od 0 do 3, uz <math>x^0=ct</math>. U prirodnim jedinicama, u kojima je <math>\hbar=c=1</math>, jednadžba poprima oblik: <math> \left(i\gamma^\mu\partial_\mu-m\right)\psi=0. </math> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Kvantna mehanika]] [[Kategorija:Kvantna teorija polja]] [[Kategorija:Jednadžbe]] jzhjjalk4ttt9hakeh48hz7j46vit7z 0 820432 7625224 2026-10-27T17:02:04Z Croxyz 205325 Preusmjeravanje stranice na [[Ćaciland]] 7625224 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Ćaciland]] r524tsqm1qjms0klizr3b22mjppc4sm 0 820433 7625228 2026-10-27T17:09:15Z Cybermb 1634 n.č., početak 7625228 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Jalžabet | slika = | puno ime = Nogometni klub Jalžabet | nadimak = | godina osnivanja = 1975. | igralište = ''Jalžabet'', [[Jalžabet]] | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = | liga = Elitna ŽNL Varaždin (V.) | sezona = 2025./26. | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub "Jalžabet"''' ('''''NK "Jalžabet", Jalžabet''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Jalžabet|Jalžabeta]], [[Varaždinska županija]]. U sezoni 2026./27. klub se natječe u ''Elitnoj ŽNL Varaždin'''', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|petog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> == O klubu == == Igralište == == Uspjesi == ; [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin|Kup ŽNS Varaždin]] * pobjednici: 2015./16., 2022./23. == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Jalžabet |- |||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Nastupi u Hrvatskom kupu == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Jalžabet]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/p/NK-Jal%C5%BEabet-100057629740721/ ''NK Jalžabet '', Facebook stranica] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/nk-jalzabet/231223 sofascore.com, ''NK Jalžabet''] * [https://www.rezultati.com/tim/jalzabet/UNitZqja/ rezultati.com, ''Jalžabet''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-jalzabet/startseite/verein/29934 transfermarkt.com, ''NK Jalzabet''] * [https://www.varazdinske-vijesti.hr/oznake/nk-jalzabet varazdinske-vijesti.hr, ''Sadržaj s oznakom: nk jalžabet''] * [https://regionalni.com/tag/nk-jalzabet/ regionalni.com, ''All posts tagged "nk jalžabet"''] == Literatura i izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/klubovi/715/nk-jalzabet/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Jalžabet, Jalžabet''], pristupljeno 27. listopada 2026. * [https://zns-varazdin.hr/team/jalzabet/ zns-varazdin.hr, ''NK “Jalžabet“ Jalžabet''], pristupljeno 27. listopada 2026. * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/varazdinska-zupanija-nogometni-savez nogomet.lzmk.hr, ''"Nogometni leksikon"'', ''Varaždinska županija, nogometni savez''], pristupljeno 27. listopada 2026. * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980", str. 121 (''Varaždin, NSO'') * [https://www.poslovna.hr/lite/nk-jalzabet/12366/subjekti.aspx poslovna.hr, Nogometni klub Jalžabet], pristupljeno 27. listopada 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-jalzabet/Detaljno/579852 fininfo.hr, NK Jalžabet], pristupljeno 27. listopada 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/nk-jalzabet/OIB-30661897874 infobiz.fina.hr, Nogometni klub Jalžabet], pristupljeno 27. listopada 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Jalžabet, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji]] my6k3w5oc08u36csf48uaeazmxtq2c0 0 820434 7625253 2026-10-27T18:04:06Z Fraxinus 3144 s en wiki 7625253 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Alberto del Moral | država = [[Španjolska]] | puno ime = Alberto del Moral Saelices | datum rođenja = 20. srpnja 2000. | mjesto rođenja = [[Villacañas]] | država rođenja = [[Španjolska]] | visina = 185 cm | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = 20 | pozicija = [[Vezni igrač]] | mlade godine = 2014. – 2015.<br>2015. – 2017.<br>2017. – 2019. | juniorski klubovi = [[AD Unión Adarve|Unión Adarve]]<br>[[CD Villacañas|Villacañas]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba]] | godina = 2016. – 2017.<br>2019. – 2021.<br>2020. – 2021.<br>2021. – 2024.<br>2022. – 2024.<br>2024. – 2026.<br>2025. – 2026.<br>2026. – | profesionalni klubovi = [[CD Villacañas|Villacañas]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba B]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal B]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]]<br>[[Real Oviedo]]<br>→ [[Córdoba CF|Córdoba]] (posudba)<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = —<br>26 (0)<br>19 (2)<br>95 (2)<br>{{0}}1 (0)<br>12 (1)<br>20 (0)<br>{{0}}0 (0) | ažurirano = 6. lipnja 2026. }} '''Alberto del Moral Saelices''' ([[Villacañas]], [[20. srpnja]] [[2000.]]) španjolski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač|veznoga igrača]] za [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref name="Hajduk">{{Citiranje weba |url=https://hajduk.hr/vijest/alberto-del-moral-novi-je-igrac-hajduka-/18327 |naslov=Alberto del Moral novi je igrač Hajduka! |rad=HNK Hajduk Split |datum=28. lipnja 2026. |preuzeto=27. listopada 2026.}}</ref> == Klupska karijera == Rođen je u [[Villacañas]]u u pokrajini [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], u [[Kastilja-La Mancha|Kastilji-La Manchi]]. Karijeru je započeo u [[AD Unión Adarve|Unión Adarveu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.elperiodicomediterraneo.com/deportes/2021/07/21/alberto-del-moral-villarreal-b-fichaje-55258728.html |naslov=Alberto del Moral: "Estoy con ganas de crecer y de aprender" |rad=El Periódico Mediterráneo |datum=21. srpnja 2021. |jezik=španjolski}}</ref> a zatim se pridružio klubu [[CD Villacañas|Villacañas]] iz rodnoga mjesta, za čiju je prvu momčad nastupao u regionalnoj ligi Primera Autonómica Preferente.<ref name="ABC">{{Citiranje weba |url=https://www.abc.es/espana/castilla-la-mancha/toledo/deportes/alberto-moral-villacanas-preferente-debutar-villarreal-primera-20221102194452-nt.html |naslov=Alberto del Moral, del CD Villacañas en Preferente a debutar con el Villarreal en Primera división |rad=ABC |datum=2. studenoga 2022. |jezik=španjolski}}</ref> Godine 2017., u dobi od 17 godina, prešao je u mlađe kategorije [[Córdoba CF|Córdobe]]. Za njezinu drugu momčad debitirao je 14. travnja 2019., kada je započeo utakmicu [[Tercera División|Tercere División]] protiv [[Betis Deportivo Balompié|Betis Deportiva]], završenu domaćim porazom 0:3. Sezonu 2020./21. započeo je u prvoj momčadi Córdobe u [[Segunda División B|Segundi División B]]. Dana 1. veljače 2021. produžio je ugovor do 2023. te je i službeno priključen prvoj momčadi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://cordobacf.com/2021/02/01/alberto-del-moral-renovado-y-con-ficha-del-primer-equipo/ |naslov=Alberto del Moral, renovado y con ficha del primer equipo |rad=Córdoba CF |datum=1. veljače 2021. |jezik=španjolski}}</ref> Dana 14. lipnja iste godine potpisao je trogodišnji ugovor s [[Villarreal CF|Villarrealom]], čijoj je drugoj momčadi, također u trećem razredu španjolskoga nogometa, priključen.<ref>{{Citiranje weba |url=https://villarrealcf.es/en/news/item/30932-alberto-del-moral-refuerza-al-villarreal-b |naslov=Alberto del Moral joins Villarreal B |rad=Villarreal CF |datum=14. lipnja 2021. |jezik=engleski}}</ref> U sezoni 2021./22. bio je standardni član početne postave druge momčadi Villarreala, koja je izborila plasman u [[Segunda División|Segundu División]]. U tom je natjecanju debitirao 14. kolovoza 2022., započevši utakmicu u gostujućoj pobjedi 2:0 protiv [[Racing Santander|Racinga iz Santandera]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.marca.com/futbol/segunda-division/cronica/2022/08/14/62f920a1268e3ebf6e8b458f.html |naslov=La prolongación da un triunfo al Villarreal y mata al Racing |rad=Marca |datum=14. kolovoza 2022. |jezik=španjolski}}</ref> Za prvu momčad Villarreala i u [[La Liga|La Ligi]] debitirao je 30. listopada 2022., kada je pred kraj utakmice ušao umjesto [[Dani Parejo|Danija Pareja]] u gostujućem porazu 0:1 protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]].<ref name="ABC" /> Prvi pogodak u drugoligaškom natjecanju postigao je 6. ožujka 2023., kada je drugoj momčadi Villarreala donio domaću pobjedu 1:0 protiv [[Deportivo Alavés|Deportiva Alavésa]]. Dana 8. srpnja 2024. potpisao je trogodišnji ugovor sa španjolskim drugoligašem [[Real Oviedo|Real Oviedom]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/alberto-del-moral-nuevo-futbolista-del-real-oviedo |naslov=Alberto del Moral, nuevo futbolista del Real Oviedo |rad=Real Oviedo |datum=8. srpnja 2024. |jezik=španjolski}}</ref> U Córdobu se vratio 15. siječnja 2025. na šestomjesečnu posudbu, koja je 1. kolovoza produžena za još jednu godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/cesion-de-alberto-del-moral |naslov=Cesión de Alberto Del Moral |rad=Real Oviedo |datum=15. siječnja 2025. |jezik=španjolski}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/acuerdo-para-la-cesion-de-alberto-del-moral |naslov=Acuerdo para la cesión de Alberto Del Moral |rad=Real Oviedo |datum=1. kolovoza 2025. |jezik=španjolski}}</ref> Dana 27. lipnja 2026. raskinuo je ugovor s Real Oviedom,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/comunicado-oficial-alberto-del-moral |naslov=Comunicado oficial: Alberto del Moral |rad=Real Oviedo |datum=27. lipnja 2026. |jezik=španjolski}}</ref> a sljedećega dana pridružio se [[HNK Hajduk Split|Hajduku iz Splita]].<ref name="Hajduk" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/alberto-del-moral-saelices/614546/ Alberto del Moral] na Soccerwayu {{GLAVNIRASPORED:Moral, Alberto del}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Real Ovieda]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] d7bldueh7zjfxje1fsjxxa69b4pufm3 7625385 7625253 2026-10-27T21:34:15Z Fraxinus 3144 7625385 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Alberto del Moral | država = [[Španjolska]] | puno ime = Alberto del Moral Saelices | datum rođenja = 20. srpnja 2000. | mjesto rođenja = [[Villacañas]] | država rođenja = [[Španjolska]] | visina = 185 cm | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = 20 | pozicija = [[Vezni igrač]] | mlade godine = 2014. – 2015.<br>2015. – 2017.<br>2017. – 2019. | juniorski klubovi = [[AD Unión Adarve|Unión Adarve]]<br>[[CD Villacañas|Villacañas]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba]] | godina = 2016. – 2017.<br>2019. – 2021.<br>2020. – 2021.<br>2021. – 2024.<br>2022. – 2024.<br>2024. – 2026.<br>2025. – 2026.<br>2026. – | profesionalni klubovi = [[CD Villacañas|Villacañas]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba B]]<br>[[Córdoba CF|Córdoba]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal B]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]]<br>[[Real Oviedo]]<br>→ [[Córdoba CF|Córdoba]] (posudba)<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = —<br>26 (0)<br>19 (2)<br>95 (2)<br>{{0}}1 (0)<br>12 (1)<br>20 (0)<br>{{0}}0 (0) | ažurirano = 6. lipnja 2026. }} '''Alberto del Moral Saelices''' ([[Villacañas]], [[20. srpnja]] [[2000.]]) španjolski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač|veznoga igrača]] za [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref name="Hajduk">{{Citiranje weba |url=https://hajduk.hr/vijest/alberto-del-moral-novi-je-igrac-hajduka-/18327 |naslov=Alberto del Moral novi je igrač Hajduka! |rad=HNK Hajduk Split |datum=28. lipnja 2026. |preuzeto=27. listopada 2026.}}</ref> == Klupska karijera == Rođen je u [[Villacañas]]u u pokrajini [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], u [[Kastilja-La Mancha|Kastilji-La Manchi]]. Karijeru je započeo u [[AD Unión Adarve|Unión Adarveu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.elperiodicomediterraneo.com/deportes/2021/07/21/alberto-del-moral-villarreal-b-fichaje-55258728.html |naslov=Alberto del Moral: "Estoy con ganas de crecer y de aprender" |rad=El Periódico Mediterráneo |datum=21. srpnja 2021. |jezik=španjolski}}</ref> a zatim se pridružio klubu [[CD Villacañas|Villacañas]] iz rodnoga mjesta, za čiju je prvu momčad nastupao u regionalnoj ligi Primera Autonómica Preferente.<ref name="ABC">{{Citiranje weba |url=https://www.abc.es/espana/castilla-la-mancha/toledo/deportes/alberto-moral-villacanas-preferente-debutar-villarreal-primera-20221102194452-nt.html |naslov=Alberto del Moral, del CD Villacañas en Preferente a debutar con el Villarreal en Primera división |rad=ABC |datum=2. studenoga 2022. |jezik=španjolski}}</ref> Godine 2017., u dobi od 17 godina, prešao je u mlađe kategorije [[Córdoba CF|Córdobe]]. Za njezinu drugu momčad debitirao je 14. travnja 2019., kada je započeo utakmicu [[Tercera División|Tercere División]] protiv [[Betis Deportivo Balompié|Betis Deportiva]], završenu domaćim porazom 0:3. Sezonu 2020./21. započeo je u prvoj momčadi Córdobe u [[Segunda División B|Segundi División B]]. Dana 1. veljače 2021. produžio je ugovor do 2023. te je i službeno priključen prvoj momčadi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://cordobacf.com/2021/02/01/alberto-del-moral-renovado-y-con-ficha-del-primer-equipo/ |naslov=Alberto del Moral, renovado y con ficha del primer equipo |rad=Córdoba CF |datum=1. veljače 2021. |jezik=španjolski}}</ref> Dana 14. lipnja iste godine potpisao je trogodišnji ugovor s [[Villarreal CF|Villarrealom]], čijoj je drugoj momčadi, također u trećem razredu španjolskoga nogometa, priključen.<ref>{{Citiranje weba |url=https://villarrealcf.es/en/news/item/30932-alberto-del-moral-refuerza-al-villarreal-b |naslov=Alberto del Moral joins Villarreal B |rad=Villarreal CF |datum=14. lipnja 2021. |jezik=engleski}}</ref> U sezoni 2021./22. bio je standardni član početne postave druge momčadi Villarreala, koja je izborila plasman u [[Segunda División|Segundu División]]. U tom je natjecanju debitirao 14. kolovoza 2022., započevši utakmicu u gostujućoj pobjedi 2:0 protiv [[Racing Santander|Racinga iz Santandera]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.marca.com/futbol/segunda-division/cronica/2022/08/14/62f920a1268e3ebf6e8b458f.html |naslov=La prolongación da un triunfo al Villarreal y mata al Racing |rad=Marca |datum=14. kolovoza 2022. |jezik=španjolski}}</ref> Za prvu momčad Villarreala i u [[La Liga|La Ligi]] debitirao je 30. listopada 2022., kada je pred kraj utakmice ušao umjesto [[Dani Parejo|Danija Pareja]] u gostujućem porazu 0:1 protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]].<ref name="ABC" /> Prvi pogodak u drugoligaškom natjecanju postigao je 6. ožujka 2023., kada je drugoj momčadi Villarreala donio domaću pobjedu 1:0 protiv [[Deportivo Alavés|Deportiva Alavésa]]. Dana 8. srpnja 2024. potpisao je trogodišnji ugovor sa španjolskim drugoligašem [[Real Oviedo|Real Oviedom]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/alberto-del-moral-nuevo-futbolista-del-real-oviedo |naslov=Alberto del Moral, nuevo futbolista del Real Oviedo |rad=Real Oviedo |datum=8. srpnja 2024. |jezik=španjolski}}</ref> U Córdobu se vratio 15. siječnja 2025. na šestomjesečnu posudbu, koja je 1. kolovoza produžena za još jednu godinu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/cesion-de-alberto-del-moral |naslov=Cesión de Alberto Del Moral |rad=Real Oviedo |datum=15. siječnja 2025. |jezik=španjolski}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/acuerdo-para-la-cesion-de-alberto-del-moral |naslov=Acuerdo para la cesión de Alberto Del Moral |rad=Real Oviedo |datum=1. kolovoza 2025. |jezik=španjolski}}</ref> Dana 27. lipnja 2026. raskinuo je ugovor s Real Oviedom,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.realoviedo.es/noticias/comunicado-oficial-alberto-del-moral |naslov=Comunicado oficial: Alberto del Moral |rad=Real Oviedo |datum=27. lipnja 2026. |jezik=španjolski}}</ref> a sljedećega dana pridružio se [[HNK Hajduk Split|Hajduku iz Splita]].<ref name="Hajduk" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/alberto-del-moral-saelices/614546/ Alberto del Moral] na Soccerwayu {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Moral, Alberto del}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Real Ovieda]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 5my51kajo8sb0c38ii0cc212dmsggnz 0 820435 7625266 2026-10-27T18:16:26Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron biaristatum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. biaristatum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron biaris...«. 7625266 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron biaristatum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. biaristatum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron biaristatum'' | dvoimeno_autorstvo = (W.W.Sm.) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron biaristatum''''' <small>(W.W.Sm.) Rehder</small> vrsta je vazdazelenog [[Drveće|drveća]] ili [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), rasprostranjena u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew "/> Raste u suptropskim područjima, uglavnom u [[šuma]]ma i [[šikara]]ma na padinama i u dolinama. Naraste do 12 metara visine, a promjer debla može dosegnuti 25 centimetara.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka ima mlade [[Grana|grane]] koje mogu biti gusto pustenaste ili gole. [[Listovi]] su jednostavni, eliptični, eliptično lancetasti do obrnuto jajasto duguljasti, dugi 5–17 cm i široki 2,5–6 cm. Peteljke su duge 0,5–1,5 cm. Baza plojke je klinasta, vrh šiljast do ušiljen, a rub rijetko nazubljen. Listovi imaju 4–9, katkad do 11 parova sekundarnih žila. Naličje je uglavnom golo, osim čuperaka dlačica u pazušcima žila.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne ili pazušne, gotovo gronjaste cvatove duge 3–10 cm, gusto obrasle sivkastim dlačicama. Cvjetne stapke duge su oko 1 cm. [[Čaška]] je duga oko 2 mm, dlakava, s trokutastim zupcima. [[Latica|Latice]] su žućkaste, usko duguljaste, duge 6–9 mm. Cvijet ima 8–10 prašnika, približno dugih kao latice, s dlakavim filamentima i konektivima. Vrat tučka nešto je dulji od [[prašnik]]a i na vrhu trodijelan.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajolik, dug 4–5 mm, gusto prekriven sivkastim dlačicama. [[Sjemenke]] su duge 1–1,3 mm. Cvate u [[Travanj|travnju]] i [[Svibanj|svibnju]], a plodovi dozrijevaju od [[Lipanj|lipnja]] do [[listopad]]a.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017711 Flora of China], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u južnoj Kini te Mjanmaru, Tajlandu i Vijetnamu. U Kini je zabilježena u pokrajinama Guangdong, Guangxi, Guizhou, Hunan, Jiangxi i Yunnan. Raste na nadmorskim visinama od 200 do 600 metara, u šumama, šikarama, na padinama i u dolinama. == Sistematika i povijest == Vrstu je 1920. godine [[William Wright Smith]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax biaristatus''. [[Alfred Rehder]] premjestio ju je u rod ''[[Huodendron]]'', a kombinacija ''Huodendron biaristatum'' objavljena je [[1935.]] godine u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 344. Prema Kewu priznaju se dva varijeteta:<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826548-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> * ''Huodendron biaristatum'' var. ''biaristatum'' * ''[[Huodendron biaristatum var. parviflorum]]'' <small>(Merr.) Rehder</small> Razlikuju se ponajprije po dlakavosti grančica i peteljki te položaju i dlakavosti lisnih žila. Prvi ima uglavnom dlakave grančice i peteljke, a drugi gole. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77251774-1 Kew, Huodendron biaristatum var. parviflorum], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Izvori == * Flora of China, sv. 15, str. 265 — morfologija, stanište i razlikovanje varijeteta. * Plants of the World Online — prihvaćeno ime, autorstvo, sinonimija i rasprostranjenost. * W. W. Smith (1920), Notes from the Royal Botanic Garden, Edinburgh, 12: 233 — izvorni opis pod imenom Styrax biaristatus. * Alfred Rehder (1935), Journal of the Arnold Arboretum, 16: 344 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] jpkh4en8exb1k1zjwpeu9xt1gzwpsft 7625276 7625266 2026-10-27T18:22:20Z Zeljko 1196 7625276 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron biaristatum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. biaristatum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron biaristatum'' | dvoimeno_autorstvo = (W.W.Sm.) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron biaristatum''''' <small>(W.W.Sm.) Rehder</small> vrsta je vazdazelenog [[Drveće|drveća]] ili [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), rasprostranjena u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew "/> Raste u suptropskim područjima, uglavnom u [[šuma]]ma i [[šikara]]ma na padinama i u dolinama. Naraste do 12 metara visine, a promjer debla može dosegnuti 25 centimetara.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka ima mlade [[Grana|grane]] koje mogu biti gusto pustenaste ili gole. [[Listovi]] su jednostavni, eliptični, eliptično lancetasti do obrnuto jajasto duguljasti, dugi 5–17 cm i široki 2,5–6 cm. Peteljke su duge 0,5–1,5 cm. Baza plojke je klinasta, vrh šiljast do ušiljen, a rub rijetko nazubljen. Listovi imaju 4–9, katkad do 11 parova sekundarnih žila. Naličje je uglavnom golo, osim čuperaka dlačica u pazušcima žila.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne ili pazušne, gotovo gronjaste cvatove duge 3–10 cm, gusto obrasle sivkastim dlačicama. Cvjetne stapke duge su oko 1 cm. [[Čaška]] je duga oko 2 mm, dlakava, s trokutastim zupcima. [[Latica|Latice]] su žućkaste, usko duguljaste, duge 6–9 mm. Cvijet ima 8–10 prašnika, približno dugih kao latice, s dlakavim filamentima i konektivima. Vrat tučka nešto je dulji od [[prašnik]]a i na vrhu trodijelan.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajolik, dug 4–5 mm, gusto prekriven sivkastim dlačicama. [[Sjemenke]] su duge 1–1,3 mm. Cvate u [[Travanj|travnju]] i [[Svibanj|svibnju]], a plodovi dozrijevaju od [[Lipanj|lipnja]] do [[listopad]]a.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017711 Flora of China], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u južnoj Kini te Mjanmaru, Tajlandu i Vijetnamu. U Kini je zabilježena u pokrajinama Guangdong, Guangxi, Guizhou, Hunan, Jiangxi i Yunnan. Raste na nadmorskim visinama od 200 do 600 metara, u šumama, šikarama, na padinama i u dolinama. == Sistematika i povijest == Vrstu je 1920. godine [[William Wright Smith]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax biaristatus''. [[Alfred Rehder]] premjestio ju je u rod ''[[Huodendron]]'', a kombinacija ''Huodendron biaristatum'' objavljena je [[1935.]] godine u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 344. Prema Kewu priznaju se dva varijeteta:<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826548-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> * ''Huodendron biaristatum'' var. ''biaristatum'' * ''[[Huodendron biaristatum var. parviflorum]]'' <small>(Merr.) Rehder</small> Razlikuju se ponajprije po dlakavosti grančica i peteljki te položaju i dlakavosti lisnih žila. Prvi ima uglavnom dlakave grančice i peteljke, a drugi gole. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77251774-1 Kew, Huodendron biaristatum var. parviflorum], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Izvori == * Flora of China, sv. 15, str. 265 — morfologija, stanište i razlikovanje varijeteta. * Plants of the World Online — prihvaćeno ime, autorstvo, sinonimija i rasprostranjenost. * W. W. Smith (1920), Notes from the Royal Botanic Garden, Edinburgh, 12: 233 — izvorni opis pod imenom Styrax biaristatus. * Alfred Rehder (1935), Journal of the Arnold Arboretum, 16: 344 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] k5c522dczpge3w8ekntuvxnknhmu89g 7625303 7625276 2026-10-27T19:05:09Z Zeljko 1196 7625303 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron biaristatum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. biaristatum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron biaristatum'' | dvoimeno_autorstvo = (W.W.Sm.) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron biaristatum''''' <small>(W.W.Sm.) Rehder</small> vrsta je [[Drveće|drveća]] ili [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), rasprostranjena u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew "/> Raste u suptropskim područjima, uglavnom u [[šuma]]ma i [[šikara]]ma na padinama i u dolinama. Naraste do 12 metara visine, a promjer debla može dosegnuti 25 centimetara.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka ima mlade [[Grana|grane]] koje mogu biti gusto pustenaste ili gole. [[Listovi]] su jednostavni, eliptični, eliptično lancetasti do obrnuto jajasto duguljasti, dugi 5–17 cm i široki 2,5–6 cm. Peteljke su duge 0,5–1,5 cm. Baza plojke je klinasta, vrh šiljast do ušiljen, a rub rijetko nazubljen. Listovi imaju 4–9, katkad do 11 parova sekundarnih žila. Naličje je uglavnom golo, osim čuperaka dlačica u pazušcima žila.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne ili pazušne, gotovo gronjaste cvatove duge 3–10 cm, gusto obrasle sivkastim dlačicama. Cvjetne stapke duge su oko 1 cm. [[Čaška]] je duga oko 2 mm, dlakava, s trokutastim zupcima. [[Latica|Latice]] su žućkaste, usko duguljaste, duge 6–9 mm. Cvijet ima 8–10 prašnika, približno dugih kao latice, s dlakavim filamentima i konektivima. Vrat tučka nešto je dulji od [[prašnik]]a i na vrhu trodijelan.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajolik, dug 4–5 mm, gusto prekriven sivkastim dlačicama. [[Sjemenke]] su duge 1–1,3 mm. Cvate u [[Travanj|travnju]] i [[Svibanj|svibnju]], a plodovi dozrijevaju od [[Lipanj|lipnja]] do [[listopad]]a.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017711 Flora of China], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u južnoj Kini te Mjanmaru, Tajlandu i Vijetnamu. U Kini je zabilježena u pokrajinama Guangdong, Guangxi, Guizhou, Hunan, Jiangxi i Yunnan. Raste na nadmorskim visinama od 200 do 600 metara, u šumama, šikarama, na padinama i u dolinama. == Sistematika i povijest == Vrstu je 1920. godine [[William Wright Smith]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax biaristatus''. [[Alfred Rehder]] premjestio ju je u rod ''[[Huodendron]]'', a kombinacija ''Huodendron biaristatum'' objavljena je [[1935.]] godine u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 344. Prema Kewu priznaju se dva varijeteta:<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826548-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> * ''Huodendron biaristatum'' var. ''biaristatum'' * ''[[Huodendron biaristatum var. parviflorum]]'' <small>(Merr.) Rehder</small> Razlikuju se ponajprije po dlakavosti grančica i peteljki te položaju i dlakavosti lisnih žila. Prvi ima uglavnom dlakave grančice i peteljke, a drugi gole. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77251774-1 Kew, Huodendron biaristatum var. parviflorum], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Izvori == * Flora of China, sv. 15, str. 265 — morfologija, stanište i razlikovanje varijeteta. * Plants of the World Online — prihvaćeno ime, autorstvo, sinonimija i rasprostranjenost. * W. W. Smith (1920), Notes from the Royal Botanic Garden, Edinburgh, 12: 233 — izvorni opis pod imenom Styrax biaristatus. * Alfred Rehder (1935), Journal of the Arnold Arboretum, 16: 344 == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] id43fcenx7qe7x9vwmdrph6la32j53r 7625304 7625303 2026-10-27T19:05:24Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7625304 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron biaristatum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. biaristatum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron biaristatum'' | dvoimeno_autorstvo = (W.W.Sm.) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron biaristatum''''' <small>(W.W.Sm.) Rehder</small> vrsta je [[Drveće|drveća]] ili [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), rasprostranjena u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew "/> Raste u suptropskim područjima, uglavnom u [[šuma]]ma i [[šikara]]ma na padinama i u dolinama. Naraste do 12 metara visine, a promjer debla može dosegnuti 25 centimetara.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka ima mlade [[Grana|grane]] koje mogu biti gusto pustenaste ili gole. [[Listovi]] su jednostavni, eliptični, eliptično lancetasti do obrnuto jajasto duguljasti, dugi 5–17 cm i široki 2,5–6 cm. Peteljke su duge 0,5–1,5 cm. Baza plojke je klinasta, vrh šiljast do ušiljen, a rub rijetko nazubljen. Listovi imaju 4–9, katkad do 11 parova sekundarnih žila. Naličje je uglavnom golo, osim čuperaka dlačica u pazušcima žila.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne ili pazušne, gotovo gronjaste cvatove duge 3–10 cm, gusto obrasle sivkastim dlačicama. Cvjetne stapke duge su oko 1 cm. [[Čaška]] je duga oko 2 mm, dlakava, s trokutastim zupcima. [[Latica|Latice]] su žućkaste, usko duguljaste, duge 6–9 mm. Cvijet ima 8–10 prašnika, približno dugih kao latice, s dlakavim filamentima i konektivima. Vrat tučka nešto je dulji od [[prašnik]]a i na vrhu trodijelan.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajolik, dug 4–5 mm, gusto prekriven sivkastim dlačicama. [[Sjemenke]] su duge 1–1,3 mm. Cvate u [[Travanj|travnju]] i [[Svibanj|svibnju]], a plodovi dozrijevaju od [[Lipanj|lipnja]] do [[listopad]]a.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017711 Flora of China], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u južnoj Kini te Mjanmaru, Tajlandu i Vijetnamu. U Kini je zabilježena u pokrajinama Guangdong, Guangxi, Guizhou, Hunan, Jiangxi i Yunnan. Raste na nadmorskim visinama od 200 do 600 metara, u šumama, šikarama, na padinama i u dolinama. == Sistematika i povijest == Vrstu je 1920. godine [[William Wright Smith]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax biaristatus''. [[Alfred Rehder]] premjestio ju je u rod ''[[Huodendron]]'', a kombinacija ''Huodendron biaristatum'' objavljena je [[1935.]] godine u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 344. Prema Kewu priznaju se dva varijeteta:<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826548-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> * ''Huodendron biaristatum'' var. ''biaristatum'' * ''[[Huodendron biaristatum var. parviflorum]]'' <small>(Merr.) Rehder</small> Razlikuju se ponajprije po dlakavosti grančica i peteljki te položaju i dlakavosti lisnih žila. Prvi ima uglavnom dlakave grančice i peteljke, a drugi gole. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77251774-1 Kew, Huodendron biaristatum var. parviflorum], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] mken6ck1lsruhhdk4l08vu9tq4vp4co 0 820436 7625301 2026-10-27T19:03:09Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron tibeticum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. tibeticum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron tibeticum'...«. 7625301 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron tibeticum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. tibeticum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron tibeticum'' | dvoimeno_autorstvo = (J.Anthony) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron tibeticum''''' (W.W.Sm.) Rehder vrsta je [[Stablo|drveća]] i [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]'').<ref name="Kew "/> Rasprostranjena je u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u i [[Vijetnam]]u, gdje raste pretežno u suptropskim [[šuma]]ma. Može narasti do 25 metara visine.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> == Ime == Kineski naziv je 西藏山茉莉 xi zang shan mo li. 西藏 znači [[Tibet]], shan mo li je planinski jasmin, odnosno “tibetanski planinski jasmin.” == Opis == ''Huodendron tibeticum'' raste kao [[drvo]] ili [[grm]] visok od 6 do 25 metara, s deblom promjera do 25 centimetara. Grančice su tamnosmeđe.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, lancetasti do eliptično lancetasti, rjeđe jajasto lancetasti, dugi 6–11 cm i široki 2,5–4 cm. Plojka je papiraste teksture, široko klinaste baze, cjelovitog ili slabo nazubljenog ruba te šiljastog do ušiljenog vrha. Peteljke su duge 5–10 mm. Listovi imaju 5–9 parova sekundarnih žila, dok su mrežaste tercijarne žile nakon sušenja jasno izražene na objema stranama.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne, gotovo gronjaste [[cvat]]ove duge 4–8 cm, koji sadrže 8–12 cvjetova. Cvjetne stapke tanke su i duge 3–5 mm. [[Čaška]] ima cjevasti dio dug približno 2 mm i jajasto trokutaste zupce.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Latica|Latice]] su linearno duguljaste, duge 6–7 mm i široke 1–1,5 mm, s tupim vrhom. [[Prašnik|Prašnici]] su približno jednako dugi kao latice. Prašničke niti duge su 4–5 mm i gole, a prašnice približno 2 mm. Konektiv završava trozupčastim nastavkom. Vratovi [[Tučak|tučka]], kojih ima 3–5, međusobno su srasli do polovice duljine.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Plod]] je jajolika čahura duga približno 3 mm. [[Sjeme|Sjemenke]] su smeđe, duge oko 1 mm, s mrežasto izbrazdanom površinom. <ref name="Rehder, J. Arnold ">[https://www.iplant.cn/foc/pdf/Styracaceae.pdf Styracaceae], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Cvate od [[Ožujak|ožujka]] do [[Svibanj|svibnja]], a plodovi dozrijevaju u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]].<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017713 Flora of China], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826552-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> U Kini je zabilježena u pokrajinama [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hunan]] i [[Yunnan]] te u jugoistočnom [[Tibet]]u.<ref name="Flora "/> Raste u gustim šumama, uglavnom na nadmorskim visinama između 1000 i 3000 metara.<ref name="Flora "/> == Sistematika i povijest == Vrstu je [[1927.]] godine [[John Anthony]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax tibeticus'', u časopisu Notes from the Royal Botanic Garden, Edinburgh, svezak 15, stranica 245.<ref name="Kew "/> [[Alfred Rehder]] premjestio ju je [[1935.]] godine u rod ''[[Huodendron]]'', objavivši novu kombinaciju ''Huodendron tibeticum'' u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 342. == Razlikovanje od srodnih vrsta == Od vrste ''[[Huodendron biaristatum]]'' razlikuje se golim cvatovima i plodovima te golim listovima na kojima su mrežaste žile nakon sušenja jasno istaknute s obiju strana. Kod ''H. biaristatum'' [[cvat]]ovi i [[plod]]ovi prekriveni su sivkastim zvjezdastim dlačicama, a mrežaste žile istaknutije su na naličju listova. == Sinonimi == Prema Kewu vrsta ima dva sinonima:<ref name="Kew "/> * ''Styrax tibeticus'' <small>J.Anthony</small> (1927.) * ''Huodendron tibeticum var. denticulatum'' <small>C.Y.Wu</small> (1983.) == Izvori == * Flora of China, Styracaceae, sv. 15, str. 265 – morfologija, rasprostranjenost i stanište. * Plants of the World Online – Huodendron tibeticum – prihvaćeno ime, sinonimija i rasprostranjenost. * Trees and Shrubs Online – Huodendron tibeticum <ref>[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/huodendron Trees and Shrubs Online]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] hu9gl9bmvrncqqyjxsk6ba1667aymt0 7625306 7625301 2026-10-27T19:07:19Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7625306 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Huodendron tibeticum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Huodendron]]''''' | species = ''H. tibeticum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Huodendron tibeticum'' | dvoimeno_autorstvo = (J.Anthony) Rehder | karta_raspon = }} '''''Huodendron tibeticum''''' (W.W.Sm.) Rehder vrsta je [[Stablo|drveća]] i [[grm]]lja iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]'').<ref name="Kew "/> Rasprostranjena je u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u i [[Vijetnam]]u, gdje raste pretežno u suptropskim [[šuma]]ma. Može narasti do 25 metara visine.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> == Ime == Kineski naziv je 西藏山茉莉 xi zang shan mo li. 西藏 znači [[Tibet]], shan mo li je planinski jasmin, odnosno “tibetanski planinski jasmin.” == Opis == ''Huodendron tibeticum'' raste kao [[drvo]] ili [[grm]] visok od 6 do 25 metara, s deblom promjera do 25 centimetara. Grančice su tamnosmeđe.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, lancetasti do eliptično lancetasti, rjeđe jajasto lancetasti, dugi 6–11 cm i široki 2,5–4 cm. Plojka je papiraste teksture, široko klinaste baze, cjelovitog ili slabo nazubljenog ruba te šiljastog do ušiljenog vrha. Peteljke su duge 5–10 mm. Listovi imaju 5–9 parova sekundarnih žila, dok su mrežaste tercijarne žile nakon sušenja jasno izražene na objema stranama.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u vršne, gotovo gronjaste [[cvat]]ove duge 4–8 cm, koji sadrže 8–12 cvjetova. Cvjetne stapke tanke su i duge 3–5 mm. [[Čaška]] ima cjevasti dio dug približno 2 mm i jajasto trokutaste zupce.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Latica|Latice]] su linearno duguljaste, duge 6–7 mm i široke 1–1,5 mm, s tupim vrhom. [[Prašnik|Prašnici]] su približno jednako dugi kao latice. Prašničke niti duge su 4–5 mm i gole, a prašnice približno 2 mm. Konektiv završava trozupčastim nastavkom. Vratovi [[Tučak|tučka]], kojih ima 3–5, međusobno su srasli do polovice duljine.<ref name="Rehder, J. Arnold "/> [[Plod]] je jajolika čahura duga približno 3 mm. [[Sjeme|Sjemenke]] su smeđe, duge oko 1 mm, s mrežasto izbrazdanom površinom. <ref name="Rehder, J. Arnold ">[https://www.iplant.cn/foc/pdf/Styracaceae.pdf Styracaceae], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> Cvate od [[Ožujak|ožujka]] do [[Svibanj|svibnja]], a plodovi dozrijevaju u [[kolovoz]]u i [[rujan|rujnu]].<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200017713 Flora of China], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je zavičajna u [[Kina|Kini]], [[Mjanmar]]u i [[Vijetnam]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826552-1 Kew], pristupljeno 26. listopada 2026.</ref> U Kini je zabilježena u pokrajinama [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hunan]] i [[Yunnan]] te u jugoistočnom [[Tibet]]u.<ref name="Flora "/> Raste u gustim šumama, uglavnom na nadmorskim visinama između 1000 i 3000 metara.<ref name="Flora "/> == Sistematika i povijest == Vrstu je [[1927.]] godine [[John Anthony]] izvorno opisao pod imenom ''Styrax tibeticus'', u časopisu Notes from the Royal Botanic Garden, Edinburgh, svezak 15, stranica 245.<ref name="Kew "/> [[Alfred Rehder]] premjestio ju je [[1935.]] godine u rod ''[[Huodendron]]'', objavivši novu kombinaciju ''Huodendron tibeticum'' u časopisu Journal of the Arnold Arboretum, svezak 16, stranica 342. == Razlikovanje od srodnih vrsta == Od vrste ''[[Huodendron biaristatum]]'' razlikuje se golim cvatovima i plodovima te golim listovima na kojima su mrežaste žile nakon sušenja jasno istaknute s obiju strana. Kod ''H. biaristatum'' [[cvat]]ovi i [[plod]]ovi prekriveni su sivkastim zvjezdastim dlačicama, a mrežaste žile istaknutije su na naličju listova. == Sinonimi == Prema Kewu vrsta ima dva sinonima:<ref name="Kew "/> * ''Styrax tibeticus'' <small>J.Anthony</small> (1927.) * ''Huodendron tibeticum var. denticulatum'' <small>C.Y.Wu</small> (1983.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Huodendron]] lupuu2p80ql8tg1k6u0p8re80w448l8 0 820437 7625316 2026-10-27T19:42:51Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufin...«. 7625316 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] 8mo5cmkw80jk1ytxtg555unvkzmdk8x 7625515 7625316 2026-10-28T08:36:48Z Ame71 128419 /* Vanjske poveznice */ Ispravljam grešku 7625515 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2000./09.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] k42bjvbdt3i4jv9dgm26cxr9lcrq4k4 7625516 7625515 2026-10-28T08:37:20Z Ame71 128419 /* Vanjske poveznice */ Ispravljam grešku 7625516 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2008./09. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 19. | datum = | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] | broj = 2 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Radomlje|Radomlje]]<br />[[NK Krka|Krka]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2007./08.|2007./08.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2009./10.|2009./10.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2008./09. bilo je devetnaesto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Bela Krajina,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] s Olimpijom Ljubljana (finalist) i Radomljem (pobjednik utakmice za treće mjesto). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 32 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola. * Tri najbolje ekipe kvalificirali su se za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2008./09.|2. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] * [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|3. SNL 2008./09.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2008./09.|Regionalna liga 2008./09.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * Interblock Svoboda * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Cockta Kresnice]] * [[NK Litija|Litija]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2008./09.|Liga MNZ 2008./09.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Ihan|Ihan]] * MNK Ljubljana * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. 8. 2008.</small> |- | '''Interblock Svoboda''' ||–|| [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||5:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||5:0 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||1:6 |- | '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||–|| Alfa ||6:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||2:2 {{pen|10|9}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||2:0 |- | [[NK Vir Domžale|Vir]] ||–|| '''[[NK Litija|Litija]]''' ||0:0 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Kamnik|Kamnik]] ||2:1 |- | [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Jevnica|Jevnica]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||5:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||5:1 |- | [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:1 {{pen|5|6}} |- | '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||4:0 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Dragomer|Dragomer]] ||6:1 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||3:5 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 9. 2008.</small> |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Litija|Litija]] ||–|| '''[[NK Zagorje|Zagorje]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||6:1 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo-Belinka]] ||3:1 |- | [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Kresnice|Kresnice]] ||6:0 |- | [[NK Jevnica|Jevnica]] ||–|| '''[[NK Ihan|Ihan]]''' ||0:0 {{pen|6|7}} |- | Interblock Svoboda ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||3:6 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. 9. 2008.</small> |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Dob|Dob]] ||0:0 {{pen|6|5}} |- | [[NK Zagorje|Zagorje]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:5 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||1:0 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Ihan|Ihan]] ||4:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. 4. 2009.</small> |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:1 {{pen|6|7}} |- | [[NK Radomlje|Radomlje]] ||–|| '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||0:4 |- |} == Završnica == === Utakmica za 3. mjesto === {{footballbox |datum = [[22. travnja]] [[2009.]] |momčad1 = [[NK Krka|Krka]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?akc=zapisnik&liga=232&zapisnik=15628 (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Radomlje|Radomlje]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|52}} [[Marko Lunder|Lunder]]<br>{{gol|59}} [[Robert Lenček|Lenček]] |stadion = Stadion Portoval, [[Novo mesto]] |gledatelji = 60 |sudac = [[Tine Frece]] }} === Finale === ''Kup je osvojila Bela Krajina,<ref name="pag145"/> ali nije poznato je li rezultat nepoznat ili utakmica nije odigrana te je trofej bez borbe otišao u Belu Krajinu.'' {{footballbox |datum = |momčad1 = [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |rezultat = ? |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Bela krajina|Bela krajina]]</span> |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = |gledatelji = |sudac = }} * Bela krajina, Olimpija i Radomlje plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|Slovenski kup 2009./10.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=232 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 08-09] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2008-09]] kkpof5j0wx2r7peovq5zhl3lbwjfrwy 14 820438 7625344 2026-10-27T20:41:01Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Tetrameristaceae]]«. 7625344 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Tetrameristaceae]] 173w2tje250w78mfmkf44v7mwhayzmo 0 820439 7625378 2026-10-27T21:22:35Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera benthamii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''[[Pelliciera]]''''' | species = ''P. benthamii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pelliciera bentham...«. 7625378 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pelliciera benthamii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Tetrameristaceae]] | genus = '''''[[Pelliciera]]''''' | species = ''P. benthamii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pelliciera benthamii'' | dvoimeno_autorstvo = (Planch. & Triana) Cornejo, | karta_raspon = }} '''''Pelliciera benthamii''''' <small>(Planch. & Triana) Cornejo,</small> <ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77211877-1 IPNI], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> jedna od dvije vrste roda ''[[Pelliciera]]'' iz porodice ''[[Tetrameristaceae]]''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77211877-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Etimologija == Specifični epitet benthamii dan je u čast engleskom botaničaru [[George Bentham|Georgeu Benthamu]] (1800.–1884.). == Opis == ''Pelliciera benthamii'' vazdazeleno je [[stablo]] [[mangrov]]skih šuma koje naraste do 5 metara visine. [[Deblo]] je pri osnovi prošireno i poduprto razvijenim potpornim [[Korijen (biljke)|korijenjem]]. [[Listovi]] su jednostavni, kožasti, gotovo sjedeći i spiralno raspoređeni, uglavnom skupljeni u skupine od 9 do 11 listova na vrhovima izbojaka. Plojke su duguljasto kopljaste, blago asimetrične, duge 9,5–12,2 cm i široke 2,8–3,2 cm. Rubovi su nazubljeni, s brojnim sitnim žljezdastim zupcima koji često otpadaju starenjem lista.<ref name="A systematic revision ">[https://repository.naturalis.nl/pub/800113/BLUM2020065002005.pdf A systematic revision ], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su pojedinačni, dvospolni i smješteni u pazušcima listova. Obavijeni su dvjema uskim, velikim brakteolama, najčešće crvenim, rjeđe bjelkastozelenim, dugim 7,3–8,9 cm. [[Čaška]] ima pet [[lap]]ova dugih 1,7–2,2 cm, s brojnim nektarnim žlijezdama. Vjenčić se sastoji od pet slobodnih, kopljastih [[latica]] dugih 6,3–7,4 cm i širokih 1,4–1,6 cm, ružičastih ili crvenih s bijelom središnjom žilom, rjeđe potpuno bijelih. Cvjetovi imaju pet prašnika s prašnicama dugim 2,6–3,3 cm. Tučak je dug 5,9–7,5 cm.<ref name="A systematic revision "/> [[Plod]] je kožasta, uzdužno izbrazdana, jednosjemena čahura, približno 9,3 cm duga, koja se prema vrhu sužava u izdužen kljunasti nastavak. [[Sjeme]]nka nema endosperm, a zametak ima dvije velike supke. <ref name="A systematic revision "/> repository.naturalis.nl == Razlike == {| class="wikitable" |+ Razlike između dviju vrsta <ref name="A systematic revision "/> |- ! Značajka !! ''P. benthamii'' !! ''P. rhizophorae'' |- | Visina || Do 5 m || Do 12(–18) m |- | Širina lista || 2,8–3,2 cm || 3,5–3,7 cm |- | Brakteole || Većinom crvene || Bjelkastozelene |- | Širina brakteola || 2,5–3 cm || 3,6–4,5 cm |- | Latice || Ružičaste ili crvene, rjeđe bijele || Uglavnom bijele |- | Plod || Oko 9,3 cm || 10,5–12,3 cm |} == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena na pacifičkoj obali Paname i karipskoj obali sjeverne Kolumbije.<ref name="A systematic revision "/> Nastanjuje mangrovske šume u estuarijima, osobito područja pod utjecajem plime i oseke u kojima prevladava slatka voda. Često raste u sjeni viših stabala drugih mangrovskih vrsta, uključujući ''[[Rhizophora racemosa]]'' i ''[[Pelliciera rhizophorae]]''. Na područjima gdje obje vrste roda Pelliciera rastu zajedno, P. benthamii često se nalazi dalje uzvodno.<ref name="A systematic revision "/> Cvate uglavnom od [[travanj|travnja]] do [[Lipanj|lipnja]], a [[plod]]ovi dozrijevaju od [[studeni|studenoga]] do [[Prosinac|prosinca]]. Cvjetove posjećuju [[kolibrići]], i drugi nektarojedi, noćni [[leptiri]] i [[šišmiši]]. Vrsta je rijetka, s malim i međusobno odvojenim populacijama, a ugrožavaju je gubitak i degradacija obalnih staništa. <ref name="A systematic revision "/> == Sistematika i povijest == Vrsta je prvotno opisana [[1862.]] kao ''Pelliciera rhizophorae'' var. ''benthamii''. Godine [[2020.]] [[Xavier Cornejo]] uzdigao ju je na razinu samostalne vrste, na temelju prethodnih genetičkih, morfoloških i ekoloških istraživanja. <ref name="Cornejo i Bonifaz ">[https://bioone.org/journals/harvard-papers-in-botany/volume-25/issue-1/hpib.v25iss1.2020.n5/Pelliciera-benthamii-Tetrameristaceae--A-New-Status-and-Lectotypification-of/10.3100/hpib.v25iss1.2020.n5.short Pelliciera benthamii (Tetrameristaceae): A New Status and Lectotypification of an Overlooked Neotropical Mangrove], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == * ''Pelliciera rhizophorae var. benthamii'' <small>Triana & Planch.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pelliciera]] [[Kategorija:Mangrove]] pwxdjqj62a49ili561jqnrjcf5rbxqf 0 820440 7625380 2026-10-27T21:29:59Z Fraxinus 3144 s en wiki + dorada 7625380 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 22em; text-align: left;" |+ Priska |- ! Puno ime | Aurelija Priska |- ! Položaj | Rimska carica, supruga cara |- ! Razdoblje | 284. – 305. |- ! Počasni naslov | ''Nobilissima femina'' |- ! Suprug | [[Dioklecijan]] |- ! Djeca | [[Galerija Valerija]] |- ! Smrt | 315. |} '''Priska''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Prisca''), punim imenom '''Aurelija Priska''' (''Aurelia Prisca''; umrla [[315.]]), bila je supruga [[rimski car|rimskoga cara]] [[Dioklecijan]]a i majka [[Galerija Valerija|Galerije Valerije]]. Nosila je počasni naslov ''nobilissima femina'' („najplemenitija žena”), ali nije imala naslov [[Augusta (naslov)|auguste]].<ref name="Jelicic">Jeličić-Radonić, Jasna. [https://hrcak.srce.hr/109683 »AVRELIA PRISCA«]. ''Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji'', sv. 41, br. 1, 2008., str. 5. – 25.</ref> == Životopis == Priska je bila udana za Dioklecijana i s njim imala kćer Valeriju prije njegova dolaska na carsko prijestolje 284. godine. Valerija se poslije udala za cara [[Galerije|Galerija]].<ref name="PLRE">Jones, A. H. M.; Martindale, J. R.; Morris, J. ''The Prosopography of the Later Roman Empire''. Sv. 1: ''A.D. 260–395''. Cambridge University Press, Cambridge, 1971., str. 726. ISBN 0-521-07233-6.</ref> Nakon Dioklecijanova povlačenja s vlasti 305. godine i odlaska u palaču na području današnjega [[Split]]a, Priska je ostala s kćeri i zetom u [[Solun]]u. Poslije Galerijeve smrti 311. godine skrb o Priski i Valeriji povjerena je caru [[Licinije|Liciniju]], no obje su otišle na područje pod vlašću [[Maksimin Daja|Maksimina Daje]]. Kada je Valerija odbila Maksiminovu bračnu ponudu, oduzeta joj je imovina te je prognana u [[Sirija|Siriju]]. Nakon Maksiminove smrti, Licinije je naredio pogubljenje Priske i Valerije, koje su ubijene 315. godine.<ref name="PLRE" /> == Odnos prema kršćanstvu == Prema kršćanskom piscu [[Laktancije|Laktanciju]], Dioklecijan je tijekom [[Dioklecijanovi progoni|progona kršćana]] 303. godine prisilio Prisku i Valeriju da prinesu žrtve rimskim bogovima.<ref>Laktancije. [https://www.ccel.org/ccel/schaff/anf07.iii.v.xv.html ''De mortibus persecutorum'' (O smrtima progonitelja)], XV., 1.</ref> Taj se navod tumači kao mogući pokazatelj njihove pripadnosti kršćanstvu ili naklonosti prema kršćanima, ali Priskina vjerska pripadnost nije pouzdano utvrđena.<ref name="PLRE" /> == Natpis i mogući prikazi == U [[Salona|Saloni]] je pronađeno kameno postolje kipa s posvetnim natpisom ''Aureliae / Prisce / nobilissimae / feminae''. Nalaz je potvrdio njezino puno ime i počasni naslov. Postolje je pronađeno među dijelovima antičke građevine koji su naknadno upotrijebljeni kao građevni materijal, a povezuje se s Jupiterovim hramom.<ref name="Jelicic" /> Nije poznat nijedan njezin pouzdano identificiran portret. Ženski lik u jednom od medaljona u Dioklecijanovu mauzoleju u Splitu tradicionalno se smatra Priskinim prikazom, ali ta identifikacija nije sigurna. Prema drugim tumačenjima, riječ je o prikazu božice [[Tihe]].<ref name="Jelicic" /> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Jeličić-Radonić, Jasna. [https://hrcak.srce.hr/109683 »AVRELIA PRISCA«]. ''Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji'', sv. 41, br. 1, 2008., str. 5. – 25. * Jones, A. H. M.; Martindale, J. R.; Morris, J. ''The Prosopography of the Later Roman Empire''. Sv. 1: ''A.D. 260–395''. Cambridge University Press, Cambridge, 1971. ISBN 0-521-07233-6. [[Kategorija: Životopisi, Stari Rim]] pimvz61ok5dnz63dhyqnjqppoo50lif 0 820441 7625386 2026-10-27T21:40:49Z Moon1238 258470 Preusmjeravanje stranice na [[Tanakh]] 7625386 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Tanakh]] ixgxehcxjldohf6y3kdc4556trbruo8 0 820442 7625389 2026-10-27T21:51:06Z Hculek 318221 inicijalna verzija 7625389 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | zanimanje = književnica, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | značajne_nagrade = Artefakt (2023.) | Ime = Marina Mađarević | rođenje = 1990. | mjesto rođenja = [[Virovitica]], [[Hrvatska]] | vrsta = roman, kratke priče, slikovnica }} '''Marina Mađarević''' (Virovitica, 1990.) [[Hrvati|hrvatska]] je književnica i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti iz [[Virovitica|Virovitice]]. Piše romane, kratke priče i slikovnice. Za roman ''Onaj koji otvara vrata'' dobila je 2023. nagradu [[Artefakt (nagrada)|Artefakt]].<ref name="kvaka" /><ref name="artefakt-icv" /> == Životopis == Rođena je u Virovitici, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] i stekla zvanje magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti.<ref name="kvaka">{{citiraj web | url = http://www.casopiskvaka.com.hr/2022/05/kroz-kljucanicu-marina-maarevic.html | title = Kroz ključanicu {{!}} Marina Mađarević | work = Kvaka | date = 18. svibnja 2022. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> Prije prvoga romana objavila je nekoliko znanstvenih članaka i sudjelovala na znanstvenim projektima.<ref name="kvaka" /> Radi kao profesorica hrvatskog jezika. Piše književne i kazališne osvrte. Članica je Čitateljskoga kluba ''Nije bilo slučajno'' i Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Virovitici.<ref name="kvaka" /><ref name="matica-autor">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/knjige/autor/426/ | title = Marina Mađarević | publisher = Matica hrvatska | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Književnost == Roman ''Noć knjige'' roman je za mlade s elementima fantastike. Glavna tema jest putovanje dječaka koje je svojevrsna metafora o književnom sazrijevanju. Govori se o dječaku Antonu Majetiću, učeniku osmoga razreda, čije preziranje Hrvatskoga jezika, lektirnih djela i književnosti uopće dovodi do čarobne pojave [[Marin Držić|Marina Držića]]. Držić postaje Antonov mentor koji ga odvodi u različita razdoblja hrvatske književnosti gdje upoznaje brojne hrvatske književnike ([[Cvijeta Zuzorić|Cvijetu Zuzorić]], [[Vesna Parun|Vesnu Parun]], [[August Šenoa|Augusta Šenou]], [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i dr.) kako bi otkrio kako je književnost daleko kompleksnija pojava od običnog slijeda rečenica. Upoznajući hrvatske književnike i njihove različite karaktere i životne priče, Anton uči o životu. Svaka priča koja se pojavljuje u romanu ispričana je prožimanjem fikcionalnoga i stvarnoga (imena, vremenska razdoblja, književna djela). Inzistira se na psihološkom razvoju likova te očovječivanju romansiranih povijesnih osoba. Roman je ispripovijedan u prvoj osobi, iz perspektive četrnaestogodišnjaka. Tekst obiluje žargonizmima, ali i latinizmima i talijanizmima. ''Noć knjige'' inspirirana je iskustvom rada u nastavi te učeničkim pristupanjem lektiri. Namijenjen je mladima, ali i svima koji imalo poznaju hrvatsku književnost. Roman ''Zašto sveti Lovro plače'' roman je za djecu i mlade zapisan u obliku dnevničkih zapisa učenice petoga razreda, djevojčice Ane. Govori o vršnjačkom nasilju, različitosti, obiteljima u kojima nedostaje jedan roditelj, dementnim bakama, papigama i psima, nošenju s gubitcima, ali ponajprije govori o velikom prijateljstvu koje se, čak i pod nebom uplakanoga svetoga Lovre, zauvijek nastavlja srcem, suzama i vječnim zvijezdama. Roman ''Onaj koji otvara vrata'' dirljiva je priča o međuljudskim odnosima i minulom vremenu. Kroz priču pratimo dvije paralelne radnje u dva različita vremenska perioda i dva potpuno različita vjerovanja. U sadašnjosti pratimo mladića imena Nikola, koji kroz svakodnevne obiteljske probleme pokušava pronaći sebe. Potpuno nezainteresiran za okolinu, Nikola nailazi na Ferdinanda koji je sve samo ne ono što se na prvi pogled čini. Naime, Ferdinand je duh iz minulog vremena. Uskoro nas priča vodi u Ferdino vrijeme gdje upoznajemo ljude, tradiciju i nemile događaje koji su se odvijali u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata. No, upoznajemo i dirljivu priču jedne predivne ljubavi koja se nikada nije smjela dogoditi.<ref name="kvaka" /> == Djela == === Romani === * ''Noć knjige: nemoguće i svemoguće'' (Redak, 2017.), roman za djecu i mlade s elementima fantastike, njezin prvijenac, {{ISBN|978-953-336-414-8}}<ref name="kvaka" /><ref name="mozaik">{{citiraj web | url = https://www.icv.hr/icv-radio/kulturni-mozaik-viroviticka-spisateljica-marina-madarevic-o-svom-knjizevnom-radu-i-novom-romanu-onaj-koji-otvara-vrata/ | title = Kulturni mozaik: Virovitička spisateljica Marina Mađarević o svom književnom radu i novom romanu „Onaj koji otvara vrata“ | publisher = Informativni centar Virovitica (icv.hr) | date = studeni 2022. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * ''Zašto sveti Lovro plače'' (Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, 2021.), dječji roman u obliku dnevnika, {{ISBN|978-953-6496-18-1}}<ref name="lovro">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-virovitici/knjiga/zasto-sveti-lovro-place-539 | title = Zašto sveti Lovro plače | publisher = Matica hrvatska, Ogranak u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * ''Onaj koji otvara vrata'' (Naklada Cranium, Zabok, 2022.), roman povijesne fikcije, njezin treći roman i prvi za odrasle {{ISBN|978-953-8413-04-9}}<ref name="mozaik" /><ref name="cranium">{{citiraj web | url = https://www.nakladacranium.com/team-1 | title = Autori: Marina Mađarević | publisher = Naklada Cranium | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> === Slikovnice === * ''Franjo Fuis'' (Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, 2024.), ilustracije [[Anja Duršot]], urednica Dubravka Sabolić, {{ISBN|978-953-6496-22-8}}. Slikovnica prati život reportera [[Franjo Fuis|Franje Martina Fuisa]].<ref name="fuis">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-virovitici/knjiga/franjo-fuis-627 | title = Franjo Fuis | publisher = Matica hrvatska, Ogranak u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref><ref name="framafu">{{citiraj web | url = https://framafu.com/amp/hr/franjo-fuis-u-slikovnici/555/ | title = Franjo Fuis u slikovnici | publisher = Fra Ma Fu – Festival reportaže i reportera | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Nagrade == * '''Artefakt''' (2023.), u »dugoj kategoriji«, za roman ''Onaj koji otvara vrata''. Nagradu dodjeljuje Udruga »3. zmaj« iz [[Rijeka|Rijeke]] za djela fantastike, znanstvene fantastike i nadnaravnog horora.<ref name="artefakt-icv">{{citiraj web | url = https://www.icv.hr/2023/09/umjetnicka-ostvarenja-artefakt-2023-marini-madarevic-nagrada-za-roman-onaj-koji-otvara-vrata/ | title = Umjetnička ostvarenja Artefakt 2023: Marini Mađarević nagrada za roman „Onaj koji otvara vrata“ | publisher = Informativni centar Virovitica (icv.hr) | date = rujan 2023. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref><ref>{{citiraj web | url = https://www.3zmaj.hr/artefakt | title = Artefakt | publisher = Udruga 3. zmaj | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * Srebrna povelja Matice hrvatske, dodijeljena Ogranku u Virovitici za izdanje romana ''Zašto sveti Lovro plače'' (2021.)<ref name="mozaik" /><ref name="omh">{{citiraj web | url = https://maticavirovitica.wixsite.com/omhvirovitica/o-nama | title = O nama | publisher = Ogranak Matice hrvatske u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://www.matica.hr/ogranci/knjige/autor/426/ Marina Mađarević na stranicama Matice hrvatske] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Životopisi, Virovitica]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] icfjq272rdrbkkfbn10ys4whjjla9es 7625394 7625389 2026-10-27T21:53:48Z Hculek 318221 promjena profesorica u nastavnica 7625394 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | zanimanje = književnica, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | značajne_nagrade = Artefakt (2023.) | Ime = Marina Mađarević | rođenje = 1990. | mjesto rođenja = [[Virovitica]], [[Hrvatska]] | vrsta = roman, kratke priče, slikovnica }} '''Marina Mađarević''' (Virovitica, 1990.) [[Hrvati|hrvatska]] je književnica i nastavnica hrvatskoga jezika i književnosti iz [[Virovitica|Virovitice]]. Piše romane, kratke priče i slikovnice. Za roman ''Onaj koji otvara vrata'' dobila je 2023. nagradu [[Artefakt (nagrada)|Artefakt]].<ref name="kvaka" /><ref name="artefakt-icv" /> == Životopis == Rođena je u Virovitici, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] i stekla zvanje magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti.<ref name="kvaka">{{citiraj web | url = http://www.casopiskvaka.com.hr/2022/05/kroz-kljucanicu-marina-maarevic.html | title = Kroz ključanicu {{!}} Marina Mađarević | work = Kvaka | date = 18. svibnja 2022. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> Prije prvoga romana objavila je nekoliko znanstvenih članaka i sudjelovala na znanstvenim projektima.<ref name="kvaka" /> Radi kao profesorica hrvatskog jezika. Piše književne i kazališne osvrte. Članica je Čitateljskoga kluba ''Nije bilo slučajno'' i Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Virovitici.<ref name="kvaka" /><ref name="matica-autor">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/knjige/autor/426/ | title = Marina Mađarević | publisher = Matica hrvatska | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Književnost == Roman ''Noć knjige'' roman je za mlade s elementima fantastike. Glavna tema jest putovanje dječaka koje je svojevrsna metafora o književnom sazrijevanju. Govori se o dječaku Antonu Majetiću, učeniku osmoga razreda, čije preziranje Hrvatskoga jezika, lektirnih djela i književnosti uopće dovodi do čarobne pojave [[Marin Držić|Marina Držića]]. Držić postaje Antonov mentor koji ga odvodi u različita razdoblja hrvatske književnosti gdje upoznaje brojne hrvatske književnike ([[Cvijeta Zuzorić|Cvijetu Zuzorić]], [[Vesna Parun|Vesnu Parun]], [[August Šenoa|Augusta Šenou]], [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i dr.) kako bi otkrio kako je književnost daleko kompleksnija pojava od običnog slijeda rečenica. Upoznajući hrvatske književnike i njihove različite karaktere i životne priče, Anton uči o životu. Svaka priča koja se pojavljuje u romanu ispričana je prožimanjem fikcionalnoga i stvarnoga (imena, vremenska razdoblja, književna djela). Inzistira se na psihološkom razvoju likova te očovječivanju romansiranih povijesnih osoba. Roman je ispripovijedan u prvoj osobi, iz perspektive četrnaestogodišnjaka. Tekst obiluje žargonizmima, ali i latinizmima i talijanizmima. ''Noć knjige'' inspirirana je iskustvom rada u nastavi te učeničkim pristupanjem lektiri. Namijenjen je mladima, ali i svima koji imalo poznaju hrvatsku književnost. Roman ''Zašto sveti Lovro plače'' roman je za djecu i mlade zapisan u obliku dnevničkih zapisa učenice petoga razreda, djevojčice Ane. Govori o vršnjačkom nasilju, različitosti, obiteljima u kojima nedostaje jedan roditelj, dementnim bakama, papigama i psima, nošenju s gubitcima, ali ponajprije govori o velikom prijateljstvu koje se, čak i pod nebom uplakanoga svetoga Lovre, zauvijek nastavlja srcem, suzama i vječnim zvijezdama. Roman ''Onaj koji otvara vrata'' dirljiva je priča o međuljudskim odnosima i minulom vremenu. Kroz priču pratimo dvije paralelne radnje u dva različita vremenska perioda i dva potpuno različita vjerovanja. U sadašnjosti pratimo mladića imena Nikola, koji kroz svakodnevne obiteljske probleme pokušava pronaći sebe. Potpuno nezainteresiran za okolinu, Nikola nailazi na Ferdinanda koji je sve samo ne ono što se na prvi pogled čini. Naime, Ferdinand je duh iz minulog vremena. Uskoro nas priča vodi u Ferdino vrijeme gdje upoznajemo ljude, tradiciju i nemile događaje koji su se odvijali u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata. No, upoznajemo i dirljivu priču jedne predivne ljubavi koja se nikada nije smjela dogoditi.<ref name="kvaka" /> == Djela == === Romani === * ''Noć knjige: nemoguće i svemoguće'' (Redak, 2017.), roman za djecu i mlade s elementima fantastike, njezin prvijenac, {{ISBN|978-953-336-414-8}}<ref name="kvaka" /><ref name="mozaik">{{citiraj web | url = https://www.icv.hr/icv-radio/kulturni-mozaik-viroviticka-spisateljica-marina-madarevic-o-svom-knjizevnom-radu-i-novom-romanu-onaj-koji-otvara-vrata/ | title = Kulturni mozaik: Virovitička spisateljica Marina Mađarević o svom književnom radu i novom romanu „Onaj koji otvara vrata“ | publisher = Informativni centar Virovitica (icv.hr) | date = studeni 2022. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * ''Zašto sveti Lovro plače'' (Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, 2021.), dječji roman u obliku dnevnika, {{ISBN|978-953-6496-18-1}}<ref name="lovro">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-virovitici/knjiga/zasto-sveti-lovro-place-539 | title = Zašto sveti Lovro plače | publisher = Matica hrvatska, Ogranak u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * ''Onaj koji otvara vrata'' (Naklada Cranium, Zabok, 2022.), roman povijesne fikcije, njezin treći roman i prvi za odrasle {{ISBN|978-953-8413-04-9}}<ref name="mozaik" /><ref name="cranium">{{citiraj web | url = https://www.nakladacranium.com/team-1 | title = Autori: Marina Mađarević | publisher = Naklada Cranium | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> === Slikovnice === * ''Franjo Fuis'' (Ogranak Matice hrvatske u Virovitici, 2024.), ilustracije [[Anja Duršot]], urednica Dubravka Sabolić, {{ISBN|978-953-6496-22-8}}. Slikovnica prati život reportera [[Franjo Fuis|Franje Martina Fuisa]].<ref name="fuis">{{citiraj web | url = https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-virovitici/knjiga/franjo-fuis-627 | title = Franjo Fuis | publisher = Matica hrvatska, Ogranak u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref><ref name="framafu">{{citiraj web | url = https://framafu.com/amp/hr/franjo-fuis-u-slikovnici/555/ | title = Franjo Fuis u slikovnici | publisher = Fra Ma Fu – Festival reportaže i reportera | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Nagrade == * '''Artefakt''' (2023.), u »dugoj kategoriji«, za roman ''Onaj koji otvara vrata''. Nagradu dodjeljuje Udruga »3. zmaj« iz [[Rijeka|Rijeke]] za djela fantastike, znanstvene fantastike i nadnaravnog horora.<ref name="artefakt-icv">{{citiraj web | url = https://www.icv.hr/2023/09/umjetnicka-ostvarenja-artefakt-2023-marini-madarevic-nagrada-za-roman-onaj-koji-otvara-vrata/ | title = Umjetnička ostvarenja Artefakt 2023: Marini Mađarević nagrada za roman „Onaj koji otvara vrata“ | publisher = Informativni centar Virovitica (icv.hr) | date = rujan 2023. | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref><ref>{{citiraj web | url = https://www.3zmaj.hr/artefakt | title = Artefakt | publisher = Udruga 3. zmaj | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> * Srebrna povelja Matice hrvatske, dodijeljena Ogranku u Virovitici za izdanje romana ''Zašto sveti Lovro plače'' (2021.)<ref name="mozaik" /><ref name="omh">{{citiraj web | url = https://maticavirovitica.wixsite.com/omhvirovitica/o-nama | title = O nama | publisher = Ogranak Matice hrvatske u Virovitici | accessdate = 18. listopada 2026. }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://www.matica.hr/ogranci/knjige/autor/426/ Marina Mađarević na stranicama Matice hrvatske] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Životopisi, Virovitica]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] ss3x3oekick6pr03tlxya199yidbse6 14 820443 7625470 2026-10-28T01:37:27Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Simaroubeae]]«. 7625470 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Simaroubeae]] 130tazd0zfavu6i88qxoxhe3lw96ig3 0 820444 7625486 2026-10-28T05:19:50Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia polysperma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''Bruinsmia''''' | species = ''B. polysperma'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia polysperma'' | d...«. 7625486 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia polysperma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''Bruinsmia''''' | species = ''B. polysperma'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia polysperma'' | dvoimeno_autorstvo = (C.B.Clarke) Steenis | karta_raspon = }} '''''Bruinsmia polysperma''''' <small>(C.B.Clarke) Steenis</small> vrsta je vazdazelenog [[Stablo|stabla]] iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), reda ''[[Ericales]]''. Prirodno je rasprostranjena od istočnog dijela [[Himalaja|Himalaje]] i [[Nepal]]a do južne [[Kina|Kine]] [[Indokina|i Indokine]], gdje raste u vlažnim tropskim i suptropskim šumama. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826315-1 Kew Science], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Stablo]] naraste do 15 metara visine, s [[deblo]]m promjera do 60 cm. Mlade [[Grana|grane]] su valjkaste i gole, a [[pup]]ovi nemaju zaštitne ljuske i obrasli su zvjezdastim dlačicama.<ref name="efloras.org "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, duguljasto eliptični, dugi 14–17 cm i široki 6–8 cm. Plojke su tanko kožaste, gotovo gole, klinaste osnove i zašiljena vrha. Rubovi su rijetko nazubljeni do gotovo cjeloviti. Peteljke su duge oko 1,3 cm, uzdužno užlijebljene. Listovi imaju pet do osam pari postranih žila, dok je mreža sitnijih žila osobito izražena na donjoj strani.<ref name="efloras.org "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, skupljeni u razgranate [[cvat]]ove. Cvjetne stapke duge su 1–2 mm, a pricvjetići oko 1,2 mm. [[Čaška]] je široko zvonasta, visoka 1,5–2 mm i široka 5–6,5 mm, gusto obrasla zvjezdastim dlačicama. Vjenčić je bijel, s jajasto duguljastim režnjevima obraslim dlačicama s obiju strana. Prašničke niti duge su 1,5–3 mm, blago spljoštene, gole ili kratko dlakave.<ref name="efloras.org "/> [[Plod]] je duguljasto elipsoidni, prema vrhu kljunasto suženi, neotvarajući plod dug 10–12 mm i širok 7–9 mm. Njegov vanjski dio usplođa je mesnat, a unutarnji tvrd, koštan. [[Sjeme]]nke su duge približno 1,5 mm, duguljaste, na oba kraja zašiljene i izrazito naborane.<ref name="efloras.org "/> Cvjetanje: [[travanj]] – [[srpanj]]. Dozrijevanje plodova: [[listopad]] – [[prosinac]]. <ref name="efloras.org ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=210000123 Flora of China], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rasprostranjena je u [[Nepal]]u, [[Indija|Indiji]] ([[Assam]] i istočni Himalajski prostor), [[Bangladeš]]u, [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u, [[Vijetnam]]u i [[Kina|Kini]] (Yunnan). <ref name="Kew Science "/>Nastanjuje primarne vlažne šume, a u kineskom dijelu rasprostranjenosti zabilježena je na nadmorskim visinama od 1100 do 1300 metara. == Sistematika i povijest == Vrstu je [[Charles Baron Clarke]] prvotno opisao [[1882.]] pod nazivom ''Styrax polyspermus'', u djelu Flora of British India, svezak 3, stranica 590. Nizozemski botaničar [[Cornelis Gijsbert Gerrit Jan van Steenis]] prenio ju je [[1967.]] u rod ''[[Bruinsmia]]'', objavivši današnju kombinaciju u časopisu Botanische Jahrbücher für Systematik, svezak 86, stranica 393.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/826315-1 IPNI], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Sinonim == * ''Styrax polyspermus'' <small>C.B.Clarke.</small> <ref name="Kew Science "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bruinsmia]] mj2leock87kg21ro58421w3roeovdb8 7625488 7625486 2026-10-28T05:20:56Z Zeljko 1196 7625488 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia polysperma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Bruinsmia]]''''' | species = ''B. polysperma'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia polysperma'' | dvoimeno_autorstvo = (C.B.Clarke) Steenis | karta_raspon = }} '''''Bruinsmia polysperma''''' <small>(C.B.Clarke) Steenis</small> vrsta je vazdazelenog [[Stablo|stabla]] iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), reda ''[[Ericales]]''. Prirodno je rasprostranjena od istočnog dijela [[Himalaja|Himalaje]] i [[Nepal]]a do južne [[Kina|Kine]] [[Indokina|i Indokine]], gdje raste u vlažnim tropskim i suptropskim šumama. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826315-1 Kew Science], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Stablo]] naraste do 15 metara visine, s [[deblo]]m promjera do 60 cm. Mlade [[Grana|grane]] su valjkaste i gole, a [[pup]]ovi nemaju zaštitne ljuske i obrasli su zvjezdastim dlačicama.<ref name="efloras.org "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, duguljasto eliptični, dugi 14–17 cm i široki 6–8 cm. Plojke su tanko kožaste, gotovo gole, klinaste osnove i zašiljena vrha. Rubovi su rijetko nazubljeni do gotovo cjeloviti. Peteljke su duge oko 1,3 cm, uzdužno užlijebljene. Listovi imaju pet do osam pari postranih žila, dok je mreža sitnijih žila osobito izražena na donjoj strani.<ref name="efloras.org "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni, skupljeni u razgranate [[cvat]]ove. Cvjetne stapke duge su 1–2 mm, a pricvjetići oko 1,2 mm. [[Čaška]] je široko zvonasta, visoka 1,5–2 mm i široka 5–6,5 mm, gusto obrasla zvjezdastim dlačicama. Vjenčić je bijel, s jajasto duguljastim režnjevima obraslim dlačicama s obiju strana. Prašničke niti duge su 1,5–3 mm, blago spljoštene, gole ili kratko dlakave.<ref name="efloras.org "/> [[Plod]] je duguljasto elipsoidni, prema vrhu kljunasto suženi, neotvarajući plod dug 10–12 mm i širok 7–9 mm. Njegov vanjski dio usplođa je mesnat, a unutarnji tvrd, koštan. [[Sjeme]]nke su duge približno 1,5 mm, duguljaste, na oba kraja zašiljene i izrazito naborane.<ref name="efloras.org "/> Cvjetanje: [[travanj]] – [[srpanj]]. Dozrijevanje plodova: [[listopad]] – [[prosinac]]. <ref name="efloras.org ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=210000123 Flora of China], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Rasprostranjena je u [[Nepal]]u, [[Indija|Indiji]] ([[Assam]] i istočni Himalajski prostor), [[Bangladeš]]u, [[Mjanmar]]u, [[Tajland]]u, [[Vijetnam]]u i [[Kina|Kini]] (Yunnan). <ref name="Kew Science "/>Nastanjuje primarne vlažne šume, a u kineskom dijelu rasprostranjenosti zabilježena je na nadmorskim visinama od 1100 do 1300 metara. == Sistematika i povijest == Vrstu je [[Charles Baron Clarke]] prvotno opisao [[1882.]] pod nazivom ''Styrax polyspermus'', u djelu Flora of British India, svezak 3, stranica 590. Nizozemski botaničar [[Cornelis Gijsbert Gerrit Jan van Steenis]] prenio ju je [[1967.]] u rod ''[[Bruinsmia]]'', objavivši današnju kombinaciju u časopisu Botanische Jahrbücher für Systematik, svezak 86, stranica 393.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/826315-1 IPNI], pristupljeno 28. listopada 2026.</ref> == Sinonim == * ''Styrax polyspermus'' <small>C.B.Clarke.</small> <ref name="Kew Science "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bruinsmia]] 5cduq86axcuxrfiwriygf0neosle01f 14 820445 7625487 2026-10-28T05:20:18Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi storaćevki]]«. 7625487 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi storaćevki]] 9w1ba038gbrgn5xdb3til4nsr0o9yem 0 820446 7625491 2026-10-28T05:48:20Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia styracoides'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Bruinsmia]]''''' | species = ''B. styracoides'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia styracoide...«. 7625491 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia styracoides'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Bruinsmia]]''''' | species = ''B. styracoides'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia styracoides'' | dvoimeno_autorstvo = Boerl. & Koord. | karta_raspon = }} '''''Bruinsmia styracoides''''' <small>Boerl. & Koord.</small> vrsta je vazdazelenog [[Stablo|stabla]] iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), reda ''[[Ericales]]''. Rasprostranjena je na otocima [[Sumatra]], [[Java (otok)|Java]], [[Borneo]], [[Sulawesi]] i [[Nova Gvineja]], gdje raste u vlažnim tropskim [[šuma]]ma, od nizinskih do planinskih područja. <ref name="Kew Science ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl? Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Stablo]] doseže visinu od 15 do 37 metara, s [[deblo]]m promjera 30–150 cm. Ravni dio debla bez [[grana]] dug je 7–11 metara, a pri osnovi nema izražene potporne korijene. Kora je na presjeku prljavonarančaste boje.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, ovalni do duguljasti, dugi 7,5–19 cm i široki 3–10 cm. Osnova im je uglavnom zaobljena, a vrh šiljast do produženo zašiljen. Plojke su rijetko dlakave, s rubovima koji su slabo do izraženije nazubljeni. Imaju šest do deset pari postranih žila. Peteljke su uzdužno užlijebljene, duge 1–1,5 cm.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u razgranate, pretežno vršne [[cvat]]ove duge 10–25 cm. Cvjetne stapke duge su oko 2 mm, s uskim pricvjetićem dugim 1–2,5 mm. [[Čaška]] je široko zvonasta, visoka oko 1,5–2 mm, promjera 5–6,5 mm. Vjenčić je bjelkast do blijedozelenkast, s pet slobodnih, jajasto duguljastih režnjeva dugih 9–10 mm i širokih 4–4,5 mm, koji su s obje strane dlakavi. Cvjetovi imaju deset [[prašnik]]a, raspoređenih u dvije skupine različitih duljina, a ponekad su gotovo jednako dugi. Plodnica je većim dijelom nadrasla, s pet nepotpuno odijeljenih pretinaca i brojnim sjemenim zamecima. Vrat tučka dug je 3–5 mm.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Plod]] je mesnat, neotvarajući, kuglast do kruškolik, približno 6–10 mm dug, s ostatkom vrata [[Tučak|tučka]] na vrhu. Sadrži brojne sitne [[sjeme]]nke, duge oko 1,5 mm. <ref name="Flora Malesiana ">[https://repository.naturalis.nl/pub/532523/FM1S1948004001022.pdf Flora Malesiana], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta raste u [[Indonezija|Indoneziji]] ([[Sumatra]], Java, [[Kalimantan]] i [[Sulawesi]]), malezijskom dijelu Bornea te na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], uključujući indonezijski i papuanskonovogvinejski dio otoka.<ref name="Kew Science "/> Nastanjuje primarne i djelomično poremećene tropske kišne [[Šuma|šume]], uglavnom na nadmorskim visinama od 700 do 1600 metara, a ponegdje već od 400 metara. U novijoj literaturi za Novu Gvineju navodi se i raspon od razine mora do približno 1000 metara.<ref name="Flora Malesiana "/> U šumama je razmjerno rijetka. Na listovima su zabilježene kuglaste šiške promjera 0,5–1 cm. [[Drvo (materijal)|Drvo]] nema osobitu trajnost i nema veću gospodarsku važnost. <ref name="Flora Malesiana "/> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[1893.]] opisali nizozemski botaničari [[Jacob Gijsbert Boerlage]] i [[Sijfert Hendrik Koorders]] u časopisu Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, svezak 53, stranica 69. Ujedno je tipska vrsta roda Bruinsmia.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/826316-1 IPNI], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> Godine [[1898.]] Koorders je opisao vrstu ''Bruinsmia celebica'', na temelju primjeraka sa Sulawesija, no ona se danas smatra sinonimom vrste ''B. styracoides''. == Sinonim == * ''Bruinsmia celebica'' <small>Koord.</small> <ref name="Kew Science "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bruinsmia]] 89oj7dk2s5hyszibk2fwcc80tmjzayh 7625492 7625491 2026-10-28T05:49:26Z Zeljko 1196 7625492 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bruinsmia styracoides'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Styracaceae]] | genus = '''''[[Bruinsmia]]''''' | species = ''B. styracoides'' | subspecies = | dvoimeno = ''Bruinsmia styracoides'' | dvoimeno_autorstvo = Boerl. & Koord. | karta_raspon = }} '''''Bruinsmia styracoides''''' <small>Boerl. & Koord.</small> vrsta je vazdazelenog [[Stablo|stabla]] iz porodice storaćevki (''[[Styracaceae]]''), reda ''[[Ericales]]''. Rasprostranjena je na otocima [[Sumatra]], [[Java (otok)|Java]], [[Borneo]], [[Sulawesi]] i [[Nova Gvineja]], gdje raste u vlažnim tropskim [[šuma]]ma, od nizinskih do planinskih područja. <ref name="Kew Science ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:826316-1 Kew], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Opis == [[Stablo]] doseže visinu od 15 do 37 metara, s [[deblo]]m promjera 30–150 cm. Ravni dio debla bez [[grana]] dug je 7–11 metara, a pri osnovi nema izražene potporne korijene. Kora je na presjeku prljavonarančaste boje.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, ovalni do duguljasti, dugi 7,5–19 cm i široki 3–10 cm. Osnova im je uglavnom zaobljena, a vrh šiljast do produženo zašiljen. Plojke su rijetko dlakave, s rubovima koji su slabo do izraženije nazubljeni. Imaju šest do deset pari postranih žila. Peteljke su uzdužno užlijebljene, duge 1–1,5 cm.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u razgranate, pretežno vršne [[cvat]]ove duge 10–25 cm. Cvjetne stapke duge su oko 2 mm, s uskim pricvjetićem dugim 1–2,5 mm. [[Čaška]] je široko zvonasta, visoka oko 1,5–2 mm, promjera 5–6,5 mm. Vjenčić je bjelkast do blijedozelenkast, s pet slobodnih, jajasto duguljastih režnjeva dugih 9–10 mm i širokih 4–4,5 mm, koji su s obje strane dlakavi. Cvjetovi imaju deset [[prašnik]]a, raspoređenih u dvije skupine različitih duljina, a ponekad su gotovo jednako dugi. Plodnica je većim dijelom nadrasla, s pet nepotpuno odijeljenih pretinaca i brojnim sjemenim zamecima. Vrat tučka dug je 3–5 mm.<ref name="Flora Malesiana "/> [[Plod]] je mesnat, neotvarajući, kuglast do kruškolik, približno 6–10 mm dug, s ostatkom vrata [[Tučak|tučka]] na vrhu. Sadrži brojne sitne [[sjeme]]nke, duge oko 1,5 mm. <ref name="Flora Malesiana ">[https://repository.naturalis.nl/pub/532523/FM1S1948004001022.pdf Flora Malesiana], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta raste u [[Indonezija|Indoneziji]] ([[Sumatra]], Java, [[Kalimantan]] i [[Sulawesi]]), malezijskom dijelu Bornea te na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], uključujući indonezijski i papuanskonovogvinejski dio otoka.<ref name="Kew Science "/> Nastanjuje primarne i djelomično poremećene tropske kišne [[Šuma|šume]], uglavnom na nadmorskim visinama od 700 do 1600 metara, a ponegdje već od 400 metara. U novijoj literaturi za Novu Gvineju navodi se i raspon od razine mora do približno 1000 metara.<ref name="Flora Malesiana "/> U šumama je razmjerno rijetka. Na listovima su zabilježene kuglaste šiške promjera 0,5–1 cm. [[Drvo (materijal)|Drvo]] nema osobitu trajnost i nema veću gospodarsku važnost. <ref name="Flora Malesiana "/> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[1893.]] opisali nizozemski botaničari [[Jacob Gijsbert Boerlage]] i [[Sijfert Hendrik Koorders]] u časopisu Natuurkundig Tijdschrift voor Nederlandsch-Indië, svezak 53, stranica 69. Ujedno je tipska vrsta roda Bruinsmia.<ref name="IPNI ">[https://www.ipni.org/n/826316-1 IPNI], pristupljeno 27. listopada 2026.</ref> Godine [[1898.]] Koorders je opisao vrstu ''Bruinsmia celebica'', na temelju primjeraka sa Sulawesija, no ona se danas smatra sinonimom vrste ''B. styracoides''. == Sinonim == * ''Bruinsmia celebica'' <small>Koord.</small> <ref name="Kew Science "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bruinsmia]] jvigut7pjcwzgin4ky4vgl7crz4dwcu 0 820447 7625494 2026-10-28T07:17:31Z Fraxinus 3144 s fr i en wiki 7625494 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Orašar i kralj miševa | naziv_izvornika = Nußknacker und Mausekönig | slika = Nutcracker and Mouse-king (1853) (14778830311).jpg | opis_slike = Ilustracija iz američkoga izdanja iz 1853. | autor = [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|E. T. A. Hoffmann]] | država = [[Kraljevina Pruska]] | jezik = [[Njemački jezik|njemački]] | vrsta_djela = [[Bajka]] | datum_izdanja = 1816. }} '''''Orašar i kralj miševa''''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Nußknacker und Mausekönig'') [[bajka]] je njemačkoga književnika [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna]], objavljena u [[Berlin]]u [[1816.]] godine. Ponovno je objavljena 1819. u zbirci ''Serapionova braća''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/topic/The-Nutcracker-and-the-Mouse-King |naslov=The Nutcracker and the Mouse King |rad=Encyclopaedia Britannica |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> Na [[Francuski jezik|francuski]] ju je 1838. preveo Émile de La Bédollière. Ipak, dugo je bila poznatija preradba [[Alexandre Dumas|Alexandrea Dumasa]] iz 1844., koja znatno odstupa od izvornika. Upravo je Dumasova verzija poslužila kao predložak za [[balet]] ''[[Orašar]]'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskoga]] iz 1892. godine.<ref>E. T. A. Hoffmann, Casse-noissete et le roi des souris, Emile de La Bédollière 1838.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/topic/The-Nutcracker |naslov=The Nutcracker |rad=Encyclopaedia Britannica |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> == Sadržaj prema Dumasovoj verziji == Gospodin i gospođa Silberhaus imaju sina Fritza i mlađu kćer Marie. Njihov je kum Drosselmayer urar i majstor izrade automata. Svakoga Božića obitelji daruje mehaničke igračke toliko lijepe da ih roditelji spremaju u ormar nedostupan djeci. Te godine Marie dobiva vojnika orašara, koji postaje njezina omiljena igračka i tijekom noći oživljava. Jedne noći pred djevojčičinim očima izbija rat između igračaka i lutaka, koje čine vojsku princa Orašara, te štakora i miševa predvođenih Kraljem miševa. Nakon pobjede nad zlim kraljem Orašar svojim čarobnim brodom odvodi djevojčicu u bajkovito kraljevstvo nastanjeno lutkama, gdje se njih dvoje vjenčaju. Kum Drosselmayer postupno doznaje za pustolovinu iz Marienih pripovijedanja. Ostaje nejasno je li on čarobnjak koji je pokrenuo događaje ili tek zabavljeni slušatelj.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Alexandre Dumas |naslov=Histoire d’un casse-noisette |izdavač=Michel Lévy Frères |mjesto=Pariz |godina=1860. |url=https://fr.wikisource.org/wiki/Histoire_d%E2%80%99un_casse-noisette |jezik=francuski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|The Nutcracker and the Mouse King}} * [https://fr.wikisource.org/wiki/Histoire_d%E2%80%99un_casse-noisette Dumasova preradba na francuskome Wikizvoru] {{GLAVNIRASPORED:Orašar i kralj miševa}} [[Kategorija:Bajke]] [[Kategorija:Njemačka književnost]] s0d1lso7ue11kqvhrz4vtdui1vml5q2 7625501 7625494 2026-10-28T07:28:28Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Orašar|Orašar]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625501 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Orašar i kralj miševa | naziv_izvornika = Nußknacker und Mausekönig | slika = Nutcracker and Mouse-king (1853) (14778830311).jpg | opis_slike = Ilustracija iz američkoga izdanja iz 1853. | autor = [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|E. T. A. Hoffmann]] | država = [[Kraljevina Pruska]] | jezik = [[Njemački jezik|njemački]] | vrsta_djela = [[Bajka]] | datum_izdanja = 1816. }} '''''Orašar i kralj miševa''''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Nußknacker und Mausekönig'') [[bajka]] je njemačkoga književnika [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna]], objavljena u [[Berlin]]u [[1816.]] godine. Ponovno je objavljena 1819. u zbirci ''Serapionova braća''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/topic/The-Nutcracker-and-the-Mouse-King |naslov=The Nutcracker and the Mouse King |rad=Encyclopaedia Britannica |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> Na [[Francuski jezik|francuski]] ju je 1838. preveo Émile de La Bédollière. Ipak, dugo je bila poznatija preradba [[Alexandre Dumas|Alexandrea Dumasa]] iz 1844., koja znatno odstupa od izvornika. Upravo je Dumasova verzija poslužila kao predložak za [[balet]] ''[[Orašar]]'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskoga]] iz 1892. godine.<ref>E. T. A. Hoffmann, Casse-noissete et le roi des souris, Emile de La Bédollière 1838.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/topic/The-Nutcracker |naslov=The Nutcracker |rad=Encyclopaedia Britannica |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> == Sadržaj prema Dumasovoj verziji == Gospodin i gospođa Silberhaus imaju sina Fritza i mlađu kćer Marie. Njihov je kum Drosselmayer urar i majstor izrade automata. Svakoga Božića obitelji daruje mehaničke igračke toliko lijepe da ih roditelji spremaju u ormar nedostupan djeci. Te godine Marie dobiva vojnika orašara, koji postaje njezina omiljena igračka i tijekom noći oživljava. Jedne noći pred djevojčičinim očima izbija rat između igračaka i lutaka, koje čine vojsku princa Orašara, te štakora i miševa predvođenih Kraljem miševa. Nakon pobjede nad zlim kraljem Orašar svojim čarobnim brodom odvodi djevojčicu u bajkovito kraljevstvo nastanjeno lutkama, gdje se njih dvoje vjenčaju. Kum Drosselmayer postupno doznaje za pustolovinu iz Marienih pripovijedanja. Ostaje nejasno je li on čarobnjak koji je pokrenuo događaje ili tek zabavljeni slušatelj.<ref>{{Citiranje knjige |autor=Alexandre Dumas |naslov=Histoire d’un casse-noisette |izdavač=Michel Lévy Frères |mjesto=Pariz |godina=1860. |url=https://fr.wikisource.org/wiki/Histoire_d%E2%80%99un_casse-noisette |jezik=francuski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|The Nutcracker and the Mouse King}} * [https://fr.wikisource.org/wiki/Histoire_d%E2%80%99un_casse-noisette Dumasova preradba na francuskome Wikizvoru] {{GLAVNIRASPORED:Orašar i kralj miševa}} [[Kategorija:Bajke]] [[Kategorija:Njemačka književnost]] [[Kategorija:Orašar]] 71ol87h5optab1dcnzt5omqzefn5e78 14 820448 7625496 2026-10-28T07:26:03Z Fraxinus 3144 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija: Ruska scenska umjetnost]] [[Kategorija: Baleti]]«. 7625496 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Ruska scenska umjetnost]] [[Kategorija: Baleti]] auuawrm8mgyw54zdp7fo1au1eczhuio 7625498 7625496 2026-10-28T07:26:33Z Fraxinus 3144 dodana kategorija [[:Kategorija:Petar Iljič Čajkovski|Petar Iljič Čajkovski]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625498 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Ruska scenska umjetnost]] [[Kategorija: Baleti]] [[Kategorija:Petar Iljič Čajkovski]] sj6qw5u50u8rynk2ox4yvzibiknpqxz 0 820449 7625518 2026-10-28T08:39:06Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Dob|Dob]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<b...«. 7625518 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Pokal MNZ Ljubljana<br />2009./10. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 20. | datum = | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Dob|Dob]] | broj = 1 | finalist = [[NK Krka|Krka]] | polufinalisti = [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]<br />[[NK Komenda|Komenda]] | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Pokal MNZ Ljubljana 2008./09.|2008./09.]] | sljedeće = [[Pokal MNZ Ljubljana 2010./11.|2010./11.]] }} '''Pokal MNZ Ljubljana''' u sezoni 2009./10. bilo je dvadeseto izdanje kupa [[Međuopćinski nogometni savez Ljubljane|Međuopćinskog nogometnog saveza Ljubljane]]. Natjecanje je osvojilo Dob,<ref name="pag145">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 145.]</ref> koje se tako kvalificiralo za [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] s Krkom (finalist). == Sustav natjecanja == * Sva kola odlučivala su se jednom utakmicom, ako je rezultat bio neriješen nakon regularnih 90 minuta izvodili su se jedanaesterci. * Sudjeluju 31 kluba iz druge i treće SNL, Regionalne lige i MNZ lige i svi počinju od prvog kola (branitelj kupa Bele Krajine ulazi u drugi krug). * Dva finalista su se kvalificirala za Nacionalni kup sljedeće sezone. == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-4}} '''[[Druga slovenska nogometna liga 2009./10.|2. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Bela krajina|Bela krajina]] * [[NK Ivančna Gorica|Livar Ivančna Gorica]] {{col-4}} '''[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|3. SNL 2009./10.]]''' * [[NK Dob|Dob]] * [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] * [[NK Kamnik|Kamnik]] * [[NK Krka|Krka]] * [[NK Radomlje|Radomlje]] * [[NK Zagorje|Zagorje]] {{col-4}} '''[[Regionalna ljubljanska liga 2009./10.|Regionalna liga 2009./10.]]''' * [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] * [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubljana]] * [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] * [[NK Črnuče|Črnuče]] * [[NK Ihan|Ihan]] * [[NK Jevnica|Jevnica]] * [[NK Kolpa|Kolpa]] * [[NK Komenda|Komenda]] * [[NK Kresnice|Kresnice]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] * [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] * [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] * [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] {{col-4}} '''[[Liga MNZ Ljubljana 2009./10.|Liga MNZ 2009./10.]]''' * Alfa * [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] * [[NK Dragomer|Dragomer]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Litija|Litija]] * MNK Ljubljana * [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] * [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] * [[NK Vrhnika|Vrhnika]] {{Col-end}} == 1. krug == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. 8. 2009.</small> |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| MNK Ljubljana ||15:0 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jevnica|Jevnica]] ||2:2 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Črnuče|Črnuče]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Dragomer|Dragomer]] ||–|| '''[[NK Kamnik|Kamnik]]''' ||2:3 |- | '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:1 |- | Alfa ||–|| '''[[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]]''' ||1:8 |- | [[NK Ihan|Ihan]] ||–|| '''[[NK Krka|Krka]]''' ||2:3 |- | [[NK Vrhnika|Vrhnika]] ||–|| '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||2:2 {{pen|4|6}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:2 {{pen|6|3}} |- | '''[[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||5:2 |- | '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||–|| [[NK Brinje Grosuplje|Brinje]] ||1:1 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Litija|Litija]]''' ||–|| [[NK Dolomiti Dobrova|Dolomiti Dobrova]] ||2:0 |- | '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||–|| [[NK Jezero Medvode|Jezero Medvode]] ||6:1 |- | [[NK Vir Domžale|Vir Domžale]] ||–|| '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||2:6 |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Termit Moravče|Termit Moravče]]''' ||3:3 {{pen|7|8}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. 9. 2009.</small> |- | [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||–|| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kolpa|Kolpa]]''' ||–|| [[NK Litija|Litija]] ||3:0 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Ivančna Gorica|Livar I. Gorica]] ||2:1 |- | '''[[NK Kresnice|Kresnice]]''' ||–|| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:0 |- | '''[[NK Bravo Ljubljana|Bravo]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:0 |- | [[NK Termit Moravče|Termit Moravče]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||1:4 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||2:2 {{pen|8|9}} |- | [[NK Kamnik|Kamnik]] ||–|| '''[[NK Radomlje|Radomlje]]''' ||2:5 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>23. 9. 2009.</small> |- | [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] ||–|| '''[[NK Komenda|Komenda]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Kolpa|Kolpa]] ||0:0 {{pen|5|4}} |- | [[NK Kresnice|Kresnice]] ||–|| '''[[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]]''' ||1:1 {{pen|7|8}} |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Radomlje|Radomlje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. 4. 2010.</small> |- | '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Komenda|Komenda]] ||1:1 {{pen|5|2}} |- | '''[[NK Krka|Krka]]''' ||–|| [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. 4. 2010.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Dob|Dob]]''' ||–|| [[NK Krka|Krka]] ||3:2 |- |} * Dob i Krka plasirali su se u [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|Slovenski kup 2010./11.]] == Poveznice == * [[Pokal MNZ Ljubljana]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mnzljubljana-zveza.si/index.cfm?Akc=tekmovanja&liga=334 Člani - Pokal MNZ Ljubljana 09-10] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Pokal MNZ Ljubljana}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.|Ljubljana 3 kup]] [[Kategorija:Pokal MNZ Ljubljana|2009-10]] 3a1svnrcdfevjpk2bp5jmi7i5m6smc6 0 820450 7625523 2026-10-28T08:48:55Z Fraxinus 3144 s en wiki 7625523 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scrolling on phone (cropped again).jpg|mini|Pregledavanje vijesti na pametnom telefonu]] '''Doomscrolling''', za koji je predložen hrvatski naziv '''zlosurfanje''',<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.adiva.hr/lifestyle/psiha-i-emocije/zlosurfanje-kako-raskrstiti-s-opsesijom-trazenja-losih-vijesti/ |naslov=„Zlosurfanje“: kako raskrstiti s opsesijom traženja loših vijesti? |autor=Ozren Podnar |rad=ADIVA |datum=29. listopada 2021. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> označava pretjerano trošenje vremena na pregledavanje digitalnih sadržaja koji izazivaju negativne emocije, osobito negativnih ili uznemirujućih vijesti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.merriam-webster.com/words-at-play/doomsurfing-doomscrolling-words-were-watching |naslov=On 'Doomsurfing' and 'Doomscrolling' |rad=Merriam-Webster |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> Takvi sadržaji mogu uključivati kratke videozapise, korisničke objave, sadržaje nastale primjenom [[generativna umjetna inteligencija|generativne umjetne inteligencije]] i vijesti. Izraz se pojavio oko 2018., a širu je uporabu stekao tijekom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] upozorila je da je pandemiju pratilo širenje obmanjujućih informacija, [[teorija zavjere|teorija zavjere]] i lažnih izvještaja, što je nazvala »infodemijom«.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Anshul Mandliya; Jatin Pandey; Yusuf Hassan; Abhishek Behl; Alessio Ishizaka |naslov=Negative brand news, social media, and the propensity to doomscrolling: measuring and validating a new scale |časopis=International Studies of Management & Organization |godina=2024. |svezak=54 |broj=2 |stranice=137–158 |doi=10.1080/00208825.2023.2301219}}</ref> Ankete i istraživanja upućuju na to da je zlosurfanje osobito rašireno među mladima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://pro.morningconsult.com/analysis/doomscrolling-impact-users-mood-2024 |naslov=How Americans Feel About Doomscrolling |autor=Ellyn Briggs |rad=Morning Consult |datum=20. ožujka 2024. |jezik=engleski}}</ref> Prema jednom istraživanju, češće je među muškarcima, mlađim osobama i onima koji aktivno prate politička zbivanja.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Bhakti Sharma; Susanna S. Lee; Benjamin K. Johnson |naslov=The Dark at the End of the Tunnel: Doomscrolling on Social Media Newsfeeds |časopis=Technology, Mind, and Behavior |godina=2022. |svezak=3 |broj=1 |doi=10.1037/tmb0000059}}</ref> Povezuje se s problematičnom uporabom društvenih mreža, psihološkom uznemirenošću i slabijom subjektivnom dobrobiti.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Seydi Ahmet Satici; Emine Gocet Tekin; M. Engin Deniz; Begum Satici |naslov=Doomscrolling Scale: its Association with Personality Traits, Psychological Distress, Social Media Use, and Wellbeing |časopis=Applied Research in Quality of Life |godina=2023. |svezak=18 |stranice=833–847 |doi=10.1007/s11482-022-10110-7}}</ref> Među mogućim razlozima navode se sklonost obraćanju veće pozornosti negativnim informacijama, strah od propuštanja informacija, [[tjeskoba]] i nastojanje da se stekne osjećaj kontrole nad neizvjesnošću.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Bhakti Sharma; Susanna S. Lee; Benjamin K. Johnson |naslov=The Dark at the End of the Tunnel: Doomscrolling on Social Media Newsfeeds |časopis=Technology, Mind, and Behavior |godina=2022. |svezak=3 |broj=1 |doi=10.1037/tmb0000059}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Internetska kultura]] [[Kategorija:Društveni mediji]] [[Kategorija:Psihologija]] md58mt0o8q0gmun7f0fcamafiesnnri 7625524 7625523 2026-10-28T08:52:43Z Fraxinus 3144 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Psihologija|Psihologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Društvene pojave|Društvene pojave]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7625524 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Scrolling on phone (cropped again).jpg|mini|Pregledavanje vijesti na pametnom telefonu]] '''Doomscrolling''', za koji je predložen hrvatski naziv '''zlosurfanje''',<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.adiva.hr/lifestyle/psiha-i-emocije/zlosurfanje-kako-raskrstiti-s-opsesijom-trazenja-losih-vijesti/ |naslov=„Zlosurfanje“: kako raskrstiti s opsesijom traženja loših vijesti? |autor=Ozren Podnar |rad=ADIVA |datum=29. listopada 2021. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> označava pretjerano trošenje vremena na pregledavanje digitalnih sadržaja koji izazivaju negativne emocije, osobito negativnih ili uznemirujućih vijesti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.merriam-webster.com/words-at-play/doomsurfing-doomscrolling-words-were-watching |naslov=On 'Doomsurfing' and 'Doomscrolling' |rad=Merriam-Webster |jezik=engleski}} Preuzeto 28. listopada 2026.</ref> Takvi sadržaji mogu uključivati kratke videozapise, korisničke objave, sadržaje nastale primjenom [[generativna umjetna inteligencija|generativne umjetne inteligencije]] i vijesti. Izraz se pojavio oko 2018., a širu je uporabu stekao tijekom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] upozorila je da je pandemiju pratilo širenje obmanjujućih informacija, [[teorija zavjere|teorija zavjere]] i lažnih izvještaja, što je nazvala »infodemijom«.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Anshul Mandliya; Jatin Pandey; Yusuf Hassan; Abhishek Behl; Alessio Ishizaka |naslov=Negative brand news, social media, and the propensity to doomscrolling: measuring and validating a new scale |časopis=International Studies of Management & Organization |godina=2024. |svezak=54 |broj=2 |stranice=137–158 |doi=10.1080/00208825.2023.2301219}}</ref> Ankete i istraživanja upućuju na to da je zlosurfanje osobito rašireno među mladima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://pro.morningconsult.com/analysis/doomscrolling-impact-users-mood-2024 |naslov=How Americans Feel About Doomscrolling |autor=Ellyn Briggs |rad=Morning Consult |datum=20. ožujka 2024. |jezik=engleski}}</ref> Prema jednom istraživanju, češće je među muškarcima, mlađim osobama i onima koji aktivno prate politička zbivanja.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Bhakti Sharma; Susanna S. Lee; Benjamin K. Johnson |naslov=The Dark at the End of the Tunnel: Doomscrolling on Social Media Newsfeeds |časopis=Technology, Mind, and Behavior |godina=2022. |svezak=3 |broj=1 |doi=10.1037/tmb0000059}}</ref> Povezuje se s problematičnom uporabom društvenih mreža, psihološkom uznemirenošću i slabijom subjektivnom dobrobiti.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Seydi Ahmet Satici; Emine Gocet Tekin; M. Engin Deniz; Begum Satici |naslov=Doomscrolling Scale: its Association with Personality Traits, Psychological Distress, Social Media Use, and Wellbeing |časopis=Applied Research in Quality of Life |godina=2023. |svezak=18 |stranice=833–847 |doi=10.1007/s11482-022-10110-7}}</ref> Među mogućim razlozima navode se sklonost obraćanju veće pozornosti negativnim informacijama, strah od propuštanja informacija, [[tjeskoba]] i nastojanje da se stekne osjećaj kontrole nad neizvjesnošću.<ref>{{Citiranje časopisa |autor=Bhakti Sharma; Susanna S. Lee; Benjamin K. Johnson |naslov=The Dark at the End of the Tunnel: Doomscrolling on Social Media Newsfeeds |časopis=Technology, Mind, and Behavior |godina=2022. |svezak=3 |broj=1 |doi=10.1037/tmb0000059}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Internetska kultura]] [[Kategorija:Društveni mediji]] [[Kategorija:Društvene pojave]] 38bdonijezyi9j8hksbm16x24azser2 0 820451 7625529 2026-10-28T09:24:31Z Vitek 12410 n/č 7625529 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Tshuapa | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika=Image from page 9 of "Bonn zoological bulletin" (2010).jpg | slika_opis=Endemske ribe Aphyosemion elegans iz rijeke | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz =DR KONGO | naselja = | duljina =964<ref name=brit/> (ili 1.300<ref name=tshwapa/>) | površina porječja =188.843<ref name=pov/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =3 600<ref name=tshwapa/> | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor =[[Rezervat prirode Sankuru]] | sutok = | izvor_koordinate ={{coord|0.3497|20.7804|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina =592<ref name=brit/> | ušće = kod grada [[Boende]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|0.3497|20.7804|format=dms|display=i}} | ušće_nadmorska_visina =331<ref name=brit/> | Slijev = [[Kongo (rijeka)|Konga]] | Ulijeva se u =[[Busira|Busiru]] (odnosno [[Kongo (rijeka)|Kongo]]) | pritoci= | lijevi pritoci=Loile, Loile ea Kungu, [[Lomela (rijeka)|Lomela]] | desni pritoci=Mokombe, Laile | zemljovid_lok=Rivers_of_center_DRC.png | zemljovid_lok_opis=Karta [[porječje|porječja]] srednjeg [[Kongo (rijeka)|Konga]] | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Tshuapa''' znana i kao '''Tshwapa''' je rijeka na sjeveru Demokratske Republike Kongo duga 964 [[km]], najveća [[pritok]]a rijeke [[Busira|Busire]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Tshuapa [[izvor|izvire]] u provinciji [[Sankuru]] u [[Rezervat prirode Sankuru|Rezervatu prirode Sankuru]] kod mjesta [[Katako-Kombe]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 592 [[metar]]a.<ref name=brit/> Od izvora teče prema [[sjeverozapad]]u do provincije [[Tshuapa]], u kojoj protiče preko mjesta Ikela, Bokungu i [[Boende]]. Kod Boendea se na nadmorskoj visini od 331 [[metar|m]] spaja s rijekom [[Lomela (rijeka)|Lomelom]] i formira rijeku [[Busira|Busiru]].<ref name=brit/> I Busira nakon [[sutok]]a s [[Momboyo]]m mijenja ime u [[Ruki (rijeka)|Ruki]]. Zbog tog neki [[geograf|geografi]] smatraju da ni Busira a ni Ruki nisu zasebne rijeke već su prirodni nastavak najduže Tshuape, pa ona po njima ima preko 1.300 km.<ref name=tshwapa>{{cite web |url=https://www.riveryas.com/fr/river/tshuapa-river/ |title = ''Tshwapa'' |publisher=Riveryas |language =francuski |accessdate =2026-10-26}}</ref> Po rijeci je nova provincija Tshuapa, osnovana tek [[2015.]] dobila [[ime]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.congeau.site/tshuapa.html |title = ''La rivière Tshuapa'' |publisher=Congeau |language =francuski |accessdate =2026-10-26}}</ref> [[Porječje]] rijeke ako se uzmu u obzir rijeke [[Busira]] i [[Ruki (rijeka)|Ruki]] ima [[površina|površine]] od 188.843 [[km²]], i prostire se po provincijama [[Sankuru]], [[Tshuapa]], [[Mongala (provincija)|Mongala]] i [[Équateur]].<ref name=pov/> [[Klima]] u porječju je po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppen-Geigerovoj klasifikaciji]] [[Prašumska klima|Prašumska]] s 1800–2200 [[milimetar|mm]] godišnjih [[oborina]] i bez izraženog sušnog razdoblja, što podržava rast [[Tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]].<ref name=pov>{{cite web |url=https://www.unikin.ac.cd/oipr/public/storage/publications/e368d3f1dc0c52b23c817bc09d7c415d.pdf |title = ''Morphometric analysis, Ruki-Tshuapa basin'' |publisher=Université de Kinshasa |language =engleski |accessdate =2026-10-26}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://en.mapy.cz/zakladni?source=osm&id=1017105200&ds=1&x=21.4555076&y=-1.5938682&z=6 ''Tshuapa River (na portalu Mapy)'')] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Porječje Konga]] rdpe0mel967rhcsd7fglqr9h6geihgi 0 820452 7625530 2026-10-28T09:31:44Z Vitek 12410 n/č 7625530 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Teritorij Ingende | ime_genitiv =Teritorija Ingende | izvorno_ime = | slika_panorama =Ingende Territory.svg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Karta]] provincije Équateur s pozicijom Teritorija Ingende | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis =Teritorij Ingende na karti DR Konga | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =0 | širina-minute =14 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =18 | dužina-minute =58 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Équateur]] | površina_bilješke = | površina_ukupna =15 815 [[km²]]<ref name=facts/> | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina= | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =239 033<ref name=facts/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ingende''' je jedan od 7 teritorija u provinciji [[Équateur]], na sjeverozapadu [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. Prostire se na površini od 15.815 [[km²]] u kojoj živi 239.033 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=facts>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/search?s=Ingende&auto= | title =''Ingende, Équateur Province, Democratic Republic of Congo'' | accessdate =2026-10-26 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> [[Administrativno središte]] teritorija je [[Ingende|istoimeno]] naselje koji ima 4.116 stanovnika<ref name=city>{{cite web | url =https://data.humdata.org/dataset/democratic-republic-of-the-congo-major-cities | title =''Ingende'' | accessdate =2026-10-26 | language =engleski | publisher =OCHA}}</ref>. == Osobine == Kako je Ingende kraj bujnih [[Tropska kišna šuma|Tropskih kišnih šuma]] većina stanovnika bavi se [[šumarstvo]]m i proizvodnjom [[palmino ulje|palminog ulja]].<ref name=con>{{cite web | url=https://caid.cd/?page_id=12020 | title =''Province Equateur | accessdate =2026-10-26 | language=francuski | publisher=CAID}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gadm.org/maps/COD/equateur/equateur/ingende.html ''Ingende''] {{en icon}} [[Kategorija:Teritoriji u Demokratskoj Republici Kongu]] 1idve6dwpa7tztndidqjilu5may8kej 0 820453 7625532 2026-10-28T09:43:02Z Taramarlena 290097 Kreirala sam ovu stranicu 7625532 wikitext text/x-wiki Elektromagnetska preosjetljivost (engl. "Electrohypersensitivity"- EHS, poznata i kao elektrohipersenzitivnost, elektrosenzitivnost, bolest od [[Mikrovalovi|mikrovalova]], sindrom od mikrovalova, [[alergija]] na [[Wi-Fi]], idiopatska okolišna netolerancija na elektromagnetska polja [IEI-EMF] i simptomi povezani s okolišnim čimbenicima – elektromagnetska polja [SAEF-EMF]) stanje je u kojem ljudi prijavljuju simptome povezane s izlaganjem elektromagnetskim poljima. S ovim stanjem povezana je široka paleta simptoma, a [[Elektromagnetsko polje|elektromagnetska polja]] obično emitiraju uobičajeni kućanski uređaji, kao što su Wi-Fi ruteri, [[Mobilni telefon|mobilni telefoni]] i DECT telefoni<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dömötör|first=Zsuzsanna|last2=Szabolcs|first2=Zsuzsanna|last3=Bérdi|first3=Márk|last4=Witthöft|first4=Michael|last5=Köteles|first5=Ferenc|last6=Szemerszky|first6=Renáta|date=2022-07-01|title=An idiographic approach to idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF) part I. Environmental, psychosocial and clinical assessment of three individuals with severe IEI-EMF|url=https://doi.org/10.1016/j.heliyon.2022.e09987|journal=Heliyon}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Van den Bergh|first=Omer|last2=Brown|first2=Richard J.|last3=Petersen|first3=Sibylle|last4=Witthöft|first4=Michael|date=2017-05-01|title=Idiopathic Environmental Intolerance: A Comprehensive Model|url=https://doi.org/10.1177/2167702617693327|journal=Clinical Psychological Science|language=EN|publisher=SAGE Publications Inc|volume=5|issue=3|pages=551–567|doi=10.1177/2167702617693327|issn=2167-7026}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Van den Bergh|first=Omer|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780128243152005959|title=Idiopathic environmental intolerances|last2=Pitron|first2=Victor|last3=Nordin|first3=Steven|last4=Witthöft|first4=Michael|date=2024|publisher=Elsevier|isbn=978-0-323-85434-4|pages=449–462|language=en|doi=10.1016/B978-0-12-824315-2.00595-9}}</ref> . Iz tog razloga osobe pogođene elektromagnetskom preosjetljivošću često nastoje što je više moguće izbjegavati izloženost tim uređajima, a neki se sele u mrtve zone pokrivenosti mobilnom mrežom. Važno je napomenuti da ne postoje dokazani [[Toksikologija|toksikološki]] uzroci ovog poremećaja, no simptomi su unatoč tome stvarni i onesposobljavajući, a nastaju zbog procesa atribucije i noceba<ref name=":2" /> . Elektromagnetska preosjetljivost smatra se dijelom krovnog pojma idiopatskih netolerancija na okoliš, također poznatih kao simptomi povezani s okolišnim čimbenicima<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Haanes|first=Jan Vilis|last2=Nordin|first2=Steven|last3=Hillert|first3=Lena|last4=Witthöft|first4=Michael|last5=van Kamp|first5=Irene|last6=van Thriel|first6=Christoph|last7=Van den Bergh|first7=Omer|date=2020-04-01|title=“Symptoms associated with environmental factors” (SAEF) – Towards a paradigm shift regarding “idiopathic environmental intolerance” and related phenomena|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022399919310086|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=131|pages=109955|doi=10.1016/j.jpsychores.2020.109955|issn=0022-3999}}</ref> . Ostala stanja pod ovim krovnim pojmom uključuju višestruku kemijsku preosjetljivost i sindrom bolesne zgrade. Smatra se da su idiopatske netolerancije na okoliš posebni slučajevi [[Poremećaj somatskih simptoma|poremećaja somatskih simptoma]]/f[[Funkcionalni poremećaji|unkcionalnih poremećaja]]. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Dantoft|first=Thomas Meinertz|last2=Nordin|first2=Steven|last3=Andersson|first3=Linus|last4=Petersen|first4=Marie Weinreich|last5=Skovbjerg|first5=Sine|last6=Jørgensen|first6=Torben|date=2021-02-24|editor-last=Ali|editor-first=Nurshad|title=Multiple chemical sensitivity described in the Danish general population: Cohort characteristics and the importance of screening for functional somatic syndrome comorbidity—The DanFunD study|url=https://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0246461|journal=PLOS ONE|language=en|volume=16|issue=2|pages=e0246461|doi=10.1371/journal.pone.0246461|issn=1932-6203}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Nordin|first=Steven|last2=Köteles|first2=Ferenc|last3=Witthöft|first3=Michael|last4=Van den Bergh|first4=Omer|last5=Nyback|first5=Maj-Helen|last6=Sainio|first6=Markku|date=2023-07-15|title=Impact of comorbidity on symptomatology in various types of environmental intolerance in a general Swedish and Finnish adult population|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935123007375|journal=Environmental Research|volume=229|pages=115945|doi=10.1016/j.envres.2023.115945|issn=0013-9351}}</ref> Elektromagnetska preosjetljivost ne obuhvaća električne ozljede, udare ili opekline. == Definicija == Elektromagnetska preosjetljivost nije navedena u Međunarodnoj statističkoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=International statistical classification of diseases and related health problems|date=2004|publisher=World Health Organization|isbn=978-92-4-154649-2|editor-last=World Health Organization|edition=10th revision, 2nd edition|location=Geneva}}</ref>. U jednom informativnom listu Svjetska zdravstvena organizacija je opisuje kao "razne nespecifične simptome koje pogođene osobe pripisuju izlaganju EMF-u. Najčešći simptomi uključuju dermatološke simptome (crvenilo, peckanje i osjećaj žarenja) kao i neurastenične i vegetativne simptome (umor, iscrpljenost, poteškoće s [[Koncentracija|koncentracijom]], vrtoglavica, mučnina, palpitacije srca i probavne smetnje). Skup tih simptoma ne spada u nijedan priznati [[sindrom]]."<ref>{{Citiranje weba|title=Electromagnetic hypersensitivity|url=https://www.who.int/teams/environment-climate-change-and-health/radiation-and-health/non-ionizing/hypersensitivity|access-date=2026-10-28|website=www.who.int|language=en}}</ref>. Hillert i kolege predložili su radnu definiciju<ref name=":5">{{Citiranje časopisa|last=Hillert|first=Lena|last2=Hedman|first2=Birgitta Kolmodin|last3=Söderman|first3=Erik|last4=Arnetz|first4=Bengt B|date=1999-11|title=Hypersensitivity to electricity|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399999000483|journal=Journal of Psychosomatic Research|language=en|volume=47|issue=5|pages=429–438|doi=10.1016/S0022-3999(99)00048-3}}</ref>: osoba ima elektromagnetsku preosjetljivost ako sama prijavi da ju ima. Simptomi "nisu specifični. Isti simptomi su česti kod mnogih bolesti i kao fiziološke reakcije kod zdravih populacija." Autori smatraju važnim 5 dimenzija u elektromagnetskoj preosjetljivosti: 1)      Simptomi: Hillert i suradnici predlažu "indeks kože" i "neurovegetativni indeks", u kojima potencijalni pacijenti mogu prijaviti intenzitet 6 kožnih simptoma, odnosno 3 neurovegetativna simptoma. Autori napominju da se čini kako su kožni simptomi (npr. osjećaj pečenja) relevantniji za prijavu elektromagnetske preosjetljivosti nego neurovegetativni simptomi (npr. vrtoglavica). 2)     Uvjerenje: osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću navode preosjetljivost na struju kao uzrok svojih simptoma 3)      Okidački čimbenici: Hillert i kolege navode dva glavna izvora: [[Računalni monitor|ekrane]] i [[Fluorescentna cijev|fluorescentna]] svjetla, kao i druge izvore bez [[Svjetlost|svjetla]]. Ta su dva izvora potencijalno povezana s različitim kliničkim profilima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bergdahl|first=Jan|date=1995-01|title=Psychologic aspects of patients with symptoms presumed to be caused by electricity or visual display units|url=http://www.tandfonline.com/doi/full/10.3109/00016359509005992|journal=Acta Odontologica Scandinavica|language=en|volume=53|issue=5|pages=304–310|doi=10.3109/00016359509005992|issn=0001-6357}}</ref> 4)      Vremenski aspekti: Ovdje su trajanje simptoma, kao i njihovo ponavljanje, važni čimbenici za prognozu slučaja 5)      [[Ponašanje]]: izbjegavanje okidačkih čimbenika, kao i uzimanje bolovanja, važne su odrednice ponašanja kod elektromagnetske preosjetljivosti. Ove dimenzije mogu se procijeniti pomoću [[Upitnik|upitnika za samoprijavu]]. == [[Epidemiologija]] == Procijenjena prevalencija elektromagnetske preosjetljivosti uvelike ovisi o definiciji slučaja, proučavanom stanovništvu i o zemlji u kojoj je prevalencija procijenjena. Na primjer, prema podacima iz samoprijave, trenutačna prevalencija iznosila je 2,7 % u [[Švedska|Švedskoj]], dok je u [[Finska|Finskoj]] iznosila 1,6 % <ref>{{Citiranje časopisa|last=Karvala|first=Kirsi|last2=Sainio|first2=Markku|last3=Palmquist|first3=Eva|last4=Nyback|first4=Maj-Helen|last5=Nordin|first5=Steven|date=2018-02|title=Prevalence of various environmental intolerances in a Swedish and Finnish general population|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S001393511731263X|journal=Environmental Research|volume=161|pages=220–228|doi=10.1016/j.envres.2017.11.014|issn=0013-9351}}</ref> . Kada su se umjesto toga koristile dijagnoze liječnika, stope prevalencije iznosile su 0,4 % odnosno 0,1 %. Slično tome, korištenje alata za samoprijavu rezultiralo je trenutačnom prevalencijom od 3,4 % u [[Nizozemska|nizozemskoj]] studiji<ref>{{Citiranje časopisa|last=Baliatsas|first=Christos|last2=van Kamp|first2=Irene|last3=Hooiveld|first3=Mariette|last4=Yzermans|first4=Joris|last5=Lebret|first5=Erik|date=2014-05|title=Comparing non-specific physical symptoms in environmentally sensitive patients: Prevalence, duration, functional status and illness behavior|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399914000506|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=76|issue=5|pages=405–413|doi=10.1016/j.jpsychores.2014.02.008|issn=0022-3999}}</ref> , a studija iz [[Njemačka|Njemačke]] izvijestila je o 0,8 %<ref>{{Citiranje časopisa|last=Köteles|first=Ferenc|last2=Witthöft|first2=Michael|last3=Bräscher|first3=Anne-Kathrin|last4=Bailer|first4=Josef|last5=Nordin|first5=Steven|date=2026-02|title=Prevalence of self-reported sensitivities to various environmental factors in Germany, Sweden, and Finland based on multiple classification criteria|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399925004593|journal=Journal of Psychosomatic Research|language=en|volume=201|pages=112495|doi=10.1016/j.jpsychores.2025.112495}}</ref> . Tvrdi se da je incidencija elektromagnetske preosjetljivosti povezana s pojavom i popularnom raspravom o čimbenicima okoliša. Na primjer, u [[Tajvan (otok)|Tajvanu]] je incidencija elektromagnetske preosjetljivosti bila u visokoj korelaciji s brojem novinskih članaka objavljenih o tehnologijama koje koriste elektromagnetska polja<ref>{{Citiranje časopisa|last=Huang|first=Po-Chang|last2=Li|first2=Kun-Hua|last3=Guo|first3=How-Ran|date=2018-02-01|title=Association between media coverage and prevalence of idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic field in Taiwan|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935117314159|journal=Environmental Research|volume=161|pages=329–335|doi=10.1016/j.envres.2017.11.034|issn=0013-9351}}</ref> . Nedavni pregled raznih medijskih zdravstvenih panika (engl. Health scares) otkriva slične pojave i kod drugih stanja<ref>{{Citiranje časopisa|last=MacKrill|first=Kate|last2=Witthöft|first2=Michael|last3=Wessely|first3=Simon|last4=Petrie|first4=Keith J.|date=2023-12-22|title=Health scares: Tracing their nature, growth and spread|url=https://cpe.psychopen.eu/index.php/cpe/article/view/12209|journal=Clinical Psychology in Europe|volume=5|issue=4|doi=10.32872/cpe.12209|issn=2625-3410|pmc=10863677|pmid=38357430}}</ref> . To postavlja pitanje kako bi medijski izvještaji trebali izvještavati o okolišnim događajima ili modernim tehnologijama i njihovim prednostima i nedostacima s etičkog stajališta, a da ne stvaraju dojam prijetnji zdravlju. Postoji samo nekoliko studija koje ispituju prognozu elektromagnetske preosjetljivosti ako se ne liječi, ali one pokazuju ohrabrujuće rezultate – više od polovice tih pacijenata oporavilo se nakon 6 godina<ref>{{Citiranje knjige|last=Palmquist|first=Eva|title=Environmental intolerance: psychological risk and health factors.|publisher=Doctoral thesis|year=2017|location=Umea, Sweden}}</ref>, a 95 % nakon 10 godina<ref>{{Citiranje časopisa|last=Traini|first=Eugenio|last2=Martens|first2=Astrid L.|last3=Slottje|first3=Pauline|last4=Vermeulen|first4=Roel C. H.|last5=Huss|first5=Anke|date=2023-01-15|title=Time course of health complaints attributed to RF-EMF exposure and predictors of electromagnetic hypersensitivity over 10 years in a prospective cohort of Dutch adults|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969722063392|journal=Science of The Total Environment|volume=856|pages=159240|doi=10.1016/j.scitotenv.2022.159240|issn=0048-9697}}</ref> . == Znakovi, simptomi i karakteristike == Uobičajeni simptomi povezani s elektromagnetskom preosjetljivošću su kognitivni/afektivni simptomi (npr. poteškoće s koncentracijom), simptomi vezani uz glavu (npr. [[glavobolja]]) i simptomi dišnih putova (npr. kratkoća daha)<ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Claeson|first=Anna-Sara|last2=Palmquist|first2=Eva|last3=Nordin|first3=Steven|date=2018-04-01|title=Physical and chemical trigger factors in environmental intolerance|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1438463917306442|journal=International Journal of Hygiene and Environmental Health|volume=221|issue=3|pages=586–592|doi=10.1016/j.ijheh.2018.02.009|issn=1438-4639}}</ref> . Također se često navode kožni simptomi, poput utrnulosti, osjećaja topline ili pečenja<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Baliatsas|first=Christos|last2=Van Kamp|first2=Irene|last3=Lebret|first3=Erik|last4=Rubin|first4=G. James|date=2012-08-11|title=Idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF): A systematic review of identifying criteria|url=https://doi.org/10.1186/1471-2458-12-643|journal=BMC Public Health|volume=12|issue=1|pages=643|doi=10.1186/1471-2458-12-643|issn=1471-2458|pmc=3504528|pmid=22883305}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Kjellqvist|first=Anna|last2=Palmquist|first2=Eva|last3=Nordin|first3=Steven|date=2016-05-01|title=Psychological symptoms and health-related quality of life in idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022399916300423|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=84|pages=8–12|doi=10.1016/j.jpsychores.2016.03.006|issn=0022-3999}}</ref>. Ti simptomi svakodnevno ili tjedno pogađaju polovicu pacijenata, dok druga polovica prijavljuje simptome mjesečno <ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Gruber|first=Michael J.|last2=Palmquist|first2=Eva|last3=Nordin|first3=Steven|date=2018-08|title=Characteristics of perceived electromagnetic hypersensitivity in the general population|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/sjop.12449|journal=Scandinavian Journal of Psychology|language=en|volume=59|issue=4|pages=422–427|doi=10.1111/sjop.12449|issn=0036-5564}}</ref> Često navođeni percipirani izvori ovih simptoma su mobilni telefoni (vlastiti i tuđi), [[Dalekovod|dalekovodi visokog napona]], bazne stanice za mobilne telefone, bežični telefoni, Wi-Fi ruteri i računala<ref name=":6" /> . Osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću navode smanjenu [[Kvaliteta života|kvalitetu života,]] osobito u pogledu fizičkog i socijalnog funkcioniranja, ograničenja uloge u fizičkom i emocionalnom smislu te [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]]<ref name=":7" /> . Ova smanjena kvaliteta života odnosi se i na iskustvo simptoma i na mjere koje ljudi poduzimaju kako bi ublažili simptome (npr. preseljenje u zonu bez signala mobilne mreže kako bi izbjegli izloženost elektromagnetskim poljima). Što se tiče komorbiditeta (poremećaja koji se javljaju istovremeno), postoje jaka preklapanja s drugim idiopatskim okolišnim netolerancijama, kao što je višestruka kemijska osjetljivost <ref name=":9">{{Citiranje časopisa|last=Belpomme|first=Dominique|last2=Irigaray|first2=Philippe|date=2020-03-11|title=Electrohypersensitivity as a Newly Identified and Characterized Neurologic Pathological Disorder: How to Diagnose, Treat, and Prevent It|url=https://www.mdpi.com/1422-0067/21/6/1915|journal=International Journal of Molecular Sciences|language=en|volume=21|issue=6|pages=1915|doi=10.3390/ijms21061915|issn=1422-0067|pmc=7139347|pmid=32168876}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Workshop on Multiple Chemical Sensitivities (1996: Berlin|first=Germany)|last2=Safety|first2=World Health Organization Programme for the Promotion of Chemical|last3=Safety|first3=International Programme for Chemical|date=1996-12-31|title=Report of the Workshop on Multiple Chemical Sensitivities (MCS), Berlin, Germany, 21-23 February 1996|url=https://iris.who.int/handle/10665/63109|language=English|publisher=World Health Organization}}</ref> . Drugi komorbiditeti uključuju kronični umor, anksiozni poremećaj, poremećaje leđa/zglobova/mišića, depresiju, funkcionalni somatski sindrom i migrenu<ref name=":8" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Landgrebe|first=M.|last2=Frick|first2=U.|last3=Hauser|first3=S.|last4=Langguth|first4=B.|last5=Rosner|first5=R.|last6=Hajak|first6=G.|last7=Eichhammer|first7=P.|date=2008-12|title=Cognitive and neurobiological alterations in electromagnetic hypersensitive patients: results of a case-control study|url=https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/abs/cognitive-and-neurobiological-alterations-in-electromagnetic-hypersensitive-patients-results-of-a-casecontrol-study/63E8AE20E0BEBA063B6ADC1F52CDF92D|journal=Psychological Medicine|language=en|volume=38|issue=12|pages=1781–1791|doi=10.1017/S0033291708003097|issn=1469-8978}}</ref>. == Objašnjavajući modeli/uzroci: == Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi da elektromagnetski signali/radiofrekvencije uzrokuju simptome poput onih na kojima se temelji elektromagnetska preosjetljivost, barem ne pri uobičajenim dozama signala/frekvencija <ref name=":10">{{Citiranje časopisa|last=Bosch-Capblanch|first=Xavier|last2=Esu|first2=Ekpereonne|last3=Oringanje|first3=Chioma Moses|last4=Dongus|first4=Stefan|last5=Jalilian|first5=Hamed|last6=Eyers|first6=John|last7=Auer|first7=Christian|last8=Meremikwu|first8=Martin|last9=Röösli|first9=Martin|date=2024-05-01|title=The effects of radiofrequency electromagnetic fields exposure on human self-reported symptoms: A systematic review of human experimental studies|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412024001983|journal=Environment International|volume=187|pages=108612|doi=10.1016/j.envint.2024.108612|issn=0160-4120}}</ref><ref name=":11">{{Citiranje časopisa|last=Hetherington|first=Lh|last2=Battershill|first2=Jm|date=2013-01|title=Review of evidence for a toxicological mechanism of idiopathic environmental intolerance|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0960327112457189|journal=Human & Experimental Toxicology|language=en|volume=32|issue=1|pages=3–17|doi=10.1177/0960327112457189|issn=0960-3271}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Nevelsteen|first=Sophie|last2=Legros|first2=Jean-Jacques|last3=Crasson|first3=Marion|date=2007|title=Effects of information and 50 Hz magnetic fields on cognitive performance and reported symptoms|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/bem.20265|journal=Bioelectromagnetics|language=en|volume=28|issue=1|pages=53–63|doi=10.1002/bem.20265|issn=1521-186X}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Rubin|first=G James|last2=Hahn|first2=Gareth|last3=Everitt|first3=Brian S|last4=Cleare|first4=Anthony J|last5=Wessely|first5=Simon|date=2006-03-06|title=Are some people sensitive to mobile phone signals? Within participants double blind randomised provocation study|url=https://www.bmj.com/content/332/7546/886|journal=BMJ|language=en|volume=332|issue=7546|pages=886–891|doi=10.1136/bmj.38765.519850.55|issn=0959-8138|pmc=1440612|pmid=16520326}}</ref>. Sveukupno, preporučljivo je promatrati elektromagnetsku preosjetljivost kroz biopsihosocijalnu prizmu<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Engel|first=George L.|date=1977-04-08|title=The Need for a New Medical Model: A Challenge for Biomedicine|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.847460|journal=Science|publisher=American Association for the Advancement of Science|volume=196|issue=4286|pages=129–136|doi=10.1126/science.847460}}</ref>. To znači da [[Biologija|biološki]] (npr. [[dob]], [[spol]], medicinska povijest), psihološki (npr. neurotičnost, sugestibilnost), društveni (npr. postojanje društvene podrške, rodne uloge) pa čak i okolišni čimbenici (okruženost električnim uređajima) igraju ulogu u ovom poremećaju. Preciznije, najrašireniji uzročnički model elektromagnetske preosjetljivosti jest model prediktivne obrade (engl. “predictive processing”) <ref>{{Citiranje časopisa|last=Friston|first=Karl|date=2010-02|title=The free-energy principle: a unified brain theory?|url=https://www.nature.com/articles/nrn2787|journal=Nature Reviews Neuroscience|language=en|publisher=Nature Publishing Group|volume=11|issue=2|pages=127–138|doi=10.1038/nrn2787|issn=1471-0048}}</ref>. Taj model postavlja da je [[percepcija]] simptoma rezultat predviđanja, takozvanih “priori” (temeljenih na, tj. očekivanjima, naučenim [[Reakcija|reakcijama]], prethodnom znanju, asocijacijama, [[Emocije|emocionalnim]] podražajima) i senzorne povratne sprege iz tijela. Priori i senzorni povratni signal nisu uvijek u ravnoteži i mogu se razlikovati, što dovodi do pogrešaka u predviđanju pri kojima se simptomi stvaraju u mozgu i realno doživljavaju iako nedostaju objektivni fiziološki odgovori. To je osobito vjerojatno kada postoje snažna prethodna predviđanja, ali nejasni [[Fiziologija čovjeka|fiziološki]] signali<ref>{{Citiranje časopisa|last=Köteles|first=Ferenc|date=2024-03|title=Vague sensations. About the background and consequences of discordance between actual and perceived physiological changes|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0272735824000035|journal=Clinical Psychology Review|volume=108|pages=102382|doi=10.1016/j.cpr.2024.102382|issn=0272-7358}}</ref> . Ovaj je model uspješno primijenjen na elektromagnetsku preosjetljivost<ref name=":1" /> . U skladu s modelom prediktivne obrade, kauzalna percepcija ključna je komponenta elektromagnetske preosjetljivosti<ref>{{Citiranje časopisa|last=Boehmert|first=Christoph|last2=Witthöft|first2=Michael|last3=Van den Bergh|first3=Omer|date=2020-11-25|title=Causal perception is central in electromagnetic hypersensitivity - a commentary on “Electromagnetic hypersensitivity: a critical review of explanatory hypotheses’’|url=https://doi.org/10.1186/s12940-020-00652-4|journal=Environmental Health|volume=19|issue=1|pages=122|doi=10.1186/s12940-020-00652-4|issn=1476-069X|pmc=7687994|pmid=33239049}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Ariccio|first=S.|last2=Traini|first2=E.|last3=Portengen|first3=L.|last4=Martens|first4=A.|last5=Slottje|first5=P.|last6=Vermeulen|first6=R.|last7=Huss|first7=A.|date=2025-04-09|title=Chicken or egg? Attribution hypothesis and nocebo hypothesis to explain somatization associated to perceived RF-EMF exposure|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpubh.2025.1561373/full|journal=Frontiers in Public Health|volume=13|doi=10.3389/fpubh.2025.1561373|issn=2296-2565}}</ref><ref name=":13">{{Citiranje časopisa|last=Dieudonné|first=Maël|date=2020-05-06|title=Electromagnetic hypersensitivity: a critical review of explanatory hypotheses|url=https://doi.org/10.1186/s12940-020-00602-0|journal=Environmental Health|volume=19|issue=1|pages=48|doi=10.1186/s12940-020-00602-0|issn=1476-069X|pmc=7201940|pmid=32375774}}</ref><ref name=":14">{{Citiranje časopisa|last=Köteles|first=Ferenc|last2=Nordin|first2=Steven|date=2024-04|title=Do somatic symptom distress and attribution predict symptoms associated with environmental factors?|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399924000497|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=179|pages=111637|doi=10.1016/j.jpsychores.2024.111637|issn=0022-3999}}</ref><ref name=":15">{{Citiranje časopisa|last=Watrin|first=Luc|last2=Nordin|first2=Steven|last3=Szemerszky|first3=Renáta|last4=Wilhelm|first4=Oliver|last5=Witthöft|first5=Michael|last6=Köteles|first6=Ferenc|date=2022-03-01|title=Psychological models of development of idiopathic environmental intolerances: Evidence from longitudinal population-based data|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935121010689|journal=Environmental Research|volume=204|pages=111774|doi=10.1016/j.envres.2021.111774|issn=0013-9351}}</ref>. Ta kauzalna percepcija ima dva važna aspekta: atribuciju i nocebo. Ovdje atribucija znači da osobe s EHS-om percipiraju objekt koji emitira signal kao uzrok svojih simptoma. To je često retrospektivno: ljudi razmišlju o prošlim iskustvima s tim simptomom i pronađu veze s izlaganjima. [[Eksperiment|Eksperimentalni]] dokazi pokazuju da se kod zdravih sudionika mogu izazvati simptomi slični EHS-u ako su sudionici uvjereni da su uzrokovani predmetom koji emitira signal, kojem su bili izloženi<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bräscher|first=Anne-Kathrin|last2=Raymaekers|first2=Koen|last3=Van den Bergh|first3=Omer|last4=Witthöft|first4=Michael|date=2017-07-01|title=Are media reports able to cause somatic symptoms attributed to WiFi radiation? An experimental test of the negative expectation hypothesis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935117300804|journal=Environmental Research|volume=156|pages=265–271|doi=10.1016/j.envres.2017.03.040|issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Witthöft|first=Michael|last2=Rubin|first2=G. James|date=2013-03|title=Are media warnings about the adverse health effects of modern life self-fulfilling? An experimental study on idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF)|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399912003352|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=74|issue=3|pages=206–212|doi=10.1016/j.jpsychores.2012.12.002|issn=0022-3999}}</ref><ref name=":16">{{Citiranje časopisa|last=Wolters|first=Carolin|last2=Harzem|first2=Jana|last3=Witthöft|first3=Michael|last4=Gerlach|first4=Alexander L.|last5=Pohl|first5=Anna|date=2021-01|title=Somatosensory Illusions Elicited by Sham Electromagnetic Field Exposure: Experimental Evidence for a Predictive Processing Account of Somatic Symptom Perception|url=https://journals.lww.com/10.1097/PSY.0000000000000884|journal=Psychosomatic Medicine|language=en|volume=83|issue=1|pages=94–100|doi=10.1097/PSY.0000000000000884|issn=1534-7796}}</ref>. Nocebo znači da se negativni učinci izloženosti okolišnom čimbeniku očekuju i stoga se doživljavaju, iako u tijelu nema patofizioloških promjena. Dakle, ovaj dio kauzalne percepcije utječe na sadašnje i buduće simptome. To je dokazano brojnim paradigmama lažne izloženosti (engl. „sham exposure paradigm“) , u kojima su osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću prijavile povećano opterećenje simptomima kada su mislile da su izložene predmetu koji emitira signal, a u stvarnosti nisu bile<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bräscher|first=Anne-Kathrin|last2=Schulz|first2=Stefan M.|last3=Van den Bergh|first3=Omer|last4=Witthöft|first4=Michael|date=2020-11|title=Prospective study of nocebo effects related to symptoms of idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF)|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935120309166|journal=Environmental Research|volume=190|pages=110019|doi=10.1016/j.envres.2020.110019|issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Rubin|first=G. James|last2=Nieto-Hernandez|first2=Rosa|last3=Wessely|first3=Simon|date=2010-01-01|title=Idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (formerly ‘electromagnetic hypersensitivity’): An updated systematic review of provocation studies|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bem.20536|journal=Bioelectromagnetics|language=en|publisher=John Wiley & Sons, Ltd|volume=31|issue=1|pages=1–11|doi=10.1002/bem.20536|issn=1521-186X}}</ref>. Nocebo učinci također su rašireni među općom populacijom. Neki praktičari razlikuju tri vrste čimbenika povezanih s poremećajem: predispozicijske, precipitacijske i perpetuacijske čimbenike. * Predisponirajući čimbenici. To su karakteristike i čimbenici koji osobu čine podložnijom poremećaju. Ženski spol i srednja životna dob najčešće su prijavljeni čimbenici rizika za elektromagnetsku preosjetljivost<ref name=":8" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Carlsson|first=F.|last2=Karlson|first2=B.|last3=Ørbæk|first3=P.|last4=Österberg|first4=K|last5=Östergren|first5=P.-O.|date=2005-07|title=Prevalence of annoyance attributed to electrical equipment and smells in a Swedish population, and relationship with subjective health and daily functioning|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S003335060400229X|journal=Public Health|language=en|volume=119|issue=7|pages=568–577|doi=10.1016/j.puhe.2004.07.011}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Nordin|first=Steven|last2=Karvala|first2=Kirsi|last3=Nyback|first3=Maj-Helen|last4=Sainio|first4=Markku|date=2018-04|title=Prevalence of environmental annoyance in a Swedish and Finnish general population: Impact of everyday exposures on affect and behavior|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S027249441830210X|journal=Journal of Environmental Psychology|language=en|volume=56|pages=84–90|doi=10.1016/j.jenvp.2018.03.004}}</ref>. Pripisivanje simptoma okolišnom čimbeniku također je nužan preduvjet<ref name=":14" />, mnogi ljudi navode da su njihovi simptomi počeli nakon izloženosti visokim dozama ili dugotrajne izloženosti elektromagnetskim frekvencijama<ref name=":8" />. [[Anksioznost]] vezana uz zdravlje, somatosenzorna amplifikacija (sklonost prekomjernoj budnosti prema tjelesnim signalima, njihovom pojačavanju i klasificiranju kao potencijalno štetnih) i [[Paranoja|paranoidne ideje]] dodatno su se pokazali kao čimbenici rizika<ref name=":7" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Dömötör|first=Zsuzsanna|last2=Doering|first2=Bettina K.|last3=Köteles|first3=Ferenc|date=2016|title=Dispositional aspects of body focus and idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF)|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/sjop.12271|journal=Scandinavian Journal of Psychology|language=en|volume=57|issue=2|pages=136–143|doi=10.1111/sjop.12271|issn=1467-9450}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Köteles|first=Ferenc|last2=Simor|first2=Péter|last3=Szemerszky|first3=Renáta|date=2019|title=Somatosensory amplification absorption contribute to electrosensitivity|url=https://elitmed.hu/en/publications/clinical-neuroscience/somatosensory-amplification-absorption-contribute-to-electrosensitivity|journal=Ideggyógyászati szemle|volume=72|issue=5-6|pages=165–170|doi=10.18071/isz.72.0165}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Szemerszky|first=Renáta|last2=Dömötör|first2=Zsuzsanna|last3=Witthöft|first3=Michael|last4=Köteles|first4=Ferenc|date=2021-07-01|title=Modern health worries and idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields are associated with paranoid ideation|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S002239992100146X|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=146|pages=110501|doi=10.1016/j.jpsychores.2021.110501|issn=0022-3999}}</ref>. [[Stav|Stavovi]] prema elektromagnetskim poljima koje zauzima [[obitelj]] ili [[Kultura|kulturni krug]] također mogu igrati ulogu<ref>{{Citiranje časopisa|last=Köteles|first=Ferenc|last2=Freyler|first2=Anett|last3=Kökönyei|first3=Gyöngyi|last4=Bárdos|first4=György|date=2015-12-01|title=Family background of modern health worries, somatosensory amplification, and health anxiety: A questionnaire study|url=https://doi.org/10.1177/1359105313516661|journal=Journal of Health Psychology|language=EN|publisher=SAGE Publications Ltd|volume=20|issue=12|pages=1549–1557|doi=10.1177/1359105313516661|issn=1359-1053}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Olaru|first=Gabriel|last2=Wilhelm|first2=Oliver|last3=Nordin|first3=Steven|last4=Witthöft|first4=Michael|last5=Köteles|first5=Ferenc|date=2019-02-07|editor-last=Ferrer|editor-first=Rodrigo|title=Modern health worries: Deriving two measurement invariant short scales for cross-cultural research with Ant Colony Optimization|url=https://dx.plos.org/10.1371/journal.pone.0211819|journal=PLOS ONE|language=en|volume=14|issue=2|pages=e0211819|doi=10.1371/journal.pone.0211819|issn=1932-6203|pmc=6366774|pmid=30730928}}</ref> . Kao i kod mnogih drugih poremećaja, genetska predispozicija vjerojatno utječe na iskustvo somatskih simptoma u kontekstu sindroma elektromagnetske preosjetljivosti. Međutim, do sada nisu provedene studije koje bi to adekvatno procijenile. * Okidački čimbenici. To su čimbenici koji mogu pokrenuti simptome i epizode simptoma. Negativni afekt<ref name=":1" /><ref name=":15" /> i percipirana izloženost<ref name=":16" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Szemerszky|first=Renáta|last2=Köteles|first2=Ferenc|last3=Lihi|first3=Réka|last4=Bárdos|first4=György|date=2010-09-01|title=Polluted places or polluted minds? An experimental sham-exposure study on background psychological factors of symptom formation in ‘Idiophatic Environmental Intolerance attributed to electromagnetic fields’|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1438463910000507|journal=International Journal of Hygiene and Environmental Health|volume=213|issue=5|pages=387–394|doi=10.1016/j.ijheh.2010.05.001|issn=1438-4639}}</ref> mogu odmah pokrenuti pojavu simptoma. * Faktori koji održavaju poremećaj. To su faktori koji doprinose kronifikaciji poremećaja. Najvjerojatnije, somatosenzorna amplifikacija i tjelesna hipervigilancija dovode do začaranog kruga iskustva simptoma<ref>{{Citiranje časopisa|last=Van den Bergh|first=Omer|last2=Brosschot|first2=Jos|last3=Critchley|first3=Hugo|last4=Thayer|first4=Julian F.|last5=Ottaviani|first5=Cristina|date=2021-03|title=Better Safe Than Sorry: A Common Signature of General Vulnerability for Psychopathology|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1745691620950690|journal=Perspectives on Psychological Science|language=en|volume=16|issue=2|pages=225–246|doi=10.1177/1745691620950690|issn=1745-6916}}</ref>: čim osoba primijeti potencijalnu prijetnju [[Zdravlje|zdravlju]] (u slučaju elektromagnetske preosjetljivosti to je predmet koji potencijalno emitira signal), može usmjeriti svoju pažnju na taj faktor i pratiti svoje tijelo na bilo kakve znakove bolesti. Osoba može pokušati prisjetiti se ranijih susreta s ovim okolišnim čimbenikom, osobito onih koji su doveli do tjelesnih osjeta i simptoma, kako bi prilagodila svoju reakciju. To dovodi do izbjegavanja – osoba može pokušati izbjegavati situacije ili mjesta na kojima očekuje pojavu simptoma. Izbjegavanje je najčešća strategija suočavanja kod EHS-a <ref name=":8" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Nordin|first=Steven|last2=Finell|first2=Eerika|last3=Nordin|first3=Maria|date=2024-12-31|title=Coping, perceived environmental exposure control and mental distress in persons with symptoms attributed to environmental factors in a general population survey|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/23311908.2024.2424613|journal=Cogent Psychology|language=en|volume=11|issue=1|doi=10.1080/23311908.2024.2424613|issn=2331-1908}}</ref>. Međutim, ako pacijenti uvijek izbjegavaju situacije i mjesta sa sumnjivim elektromagnetskim poljima, ne mogu steći bolja iskustva niti naučiti da možda neće uvijek osjetiti simptome. Loša kvaliteta [[Sanjanje|sna]] također se može smatrati čimbenikom koji održava problem. Predloženo je da je elektromagnetska preosjetljivost oblik visoke osjetljivosti senzornog procesiranja <ref>{{Citiranje časopisa|last=Bordarie|first=Jimmy|last2=Ledent|first2=Maryse|last3=Dieudonné|first3=Mael|last4=Choisay|first4=Frédéric|last5=De Clercq|first5=Eva|date=2025-02-28|title=Could electrohypersensitivity be a specific form of high sensory processing sensitivity?|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpubh.2025.1550427/full|journal=Frontiers in Public Health|volume=13|doi=10.3389/fpubh.2025.1550427|issn=2296-2565}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Reddington|first=Kata|last2=Witthöft|first2=Michael|last3=Köteles|first3=Ferenc|last4=Szemerszky|first4=Renáta|date=2025-12|title=Symptoms associated with environmental factors are positively related to sensory-processing sensitivity|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399925003897|journal=Journal of Psychosomatic Research|language=en|volume=199|pages=112425|doi=10.1016/j.jpsychores.2025.112425}}</ref>. == Dijagnostički proces == Ne postoji obvezujući dijagnostički sustav za elektromagnetsku preosjetljivost jer nije uključena u [[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodnu statističku klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema]]<ref name=":4" /> . Međutim, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje liječnicima da medicinski procijene može li bilo koji temeljni fiziološki ili psihološki poremećaj uzrokovati doživljene simptome te da procijene mogu li čimbenici iz okoliša doprinijeti tim simptomima. Međutim, ovaj postupak je koristan samo za postavljanje dijagnoze isključenja ("što ''nije'' ovaj poremećaj?") ali ne za postavljanje dijagnoze uključivanja ("što ''je'' ovaj poremećaj?"). Belpomme i Irigaray predlažu upotrebu pretrage [[Krv|krvi]] i [[Urin|urina]] za dijagnozu, kao i [[Encefalografija|encefalografskih]] snimaka<ref name=":9" />. Međutim, utvrđeno je da ti kriteriji sadrže znanstveno nevaljane zaključke<ref name=":2" /><ref name=":13" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Leszczynski|first=Dariusz|date=2025-07|title=Pilot questionnaire survey shows the lack of diagnostic criteria for electromagnetic hypersensitivity: a viewpoint|url=https://mhealth.amegroups.com/article/view/140469/html|journal=mHealth|volume=11|pages=35–35|doi=10.21037/mhealth-25-4|pmc=12314686|pmid=40755938}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Pitron|first=Victor|last2=Haanes|first2=Jan Vilis|last3=Hillert|first3=Lena|last4=Köteles|first4=Ferenc Gàbor|last5=Léger|first5=Damien|last6=Lemogne|first6=Cédric|last7=Nordin|first7=Steven|last8=Szemerszky|first8=Renáta|last9=van Kamp|first9=Irene|last10=van Thriel|first10=Christoph|last11=Witthöft|first11=Michael|date=2023-02|title=Electrohypersensitivity is always real|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935122021673|journal=Environmental Research|language=en|volume=218|pages=114840|doi=10.1016/j.envres.2022.114840}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Schmiedchen|first=Kristina|last2=Driessen|first2=Sarah|last3=Oftedal|first3=Gunnhild|date=2019-12|title=Methodological limitations in experimental studies on symptom development in individuals with idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (IEI-EMF) – a systematic review|url=https://ehjournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12940-019-0519-x|journal=Environmental Health|language=en|volume=18|issue=1|doi=10.1186/s12940-019-0519-x|issn=1476-069X|pmc=6805477|pmid=31640707}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=de Vocht|first=Frank|last2=Röösli|first2=Martin|date=2025-05-19|title=Electrohypersensitivity: what is belief and what is known?|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpubh.2025.1603692/full|journal=Frontiers in Public Health|volume=13|doi=10.3389/fpubh.2025.1603692|issn=2296-2565}}</ref>. Većina pacijenata ne traži pomoć od zdravstvenih djelatnika (tradicionalne, zapadne medicine). Stoga ne postoji ni tipična medicinska specijalnost niti klinike kojima bi se osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću prvo obratile. Liječnici zaštite na radu, liječnici medicine okoliša, psihijatri i psihosomatski liječnici mogu biti dobro polazište za proces dijagnosticiranja jer te specijalnosti  vjerojatno koriste biopsihosocijalni model bolesti i promatraju šire od pojedinih organa<ref name=":12" />. Tako istražuju širok raspon čimbenika koji mogu pridonijeti ovom poremećaju. U idealnom slučaju zdravstveni djelatnik bi proveo anamnezu s potencijalnim pacijentom i prikupio informacije o demografskim podacima, kao što su dob, spol i životne okolnosti<ref name=":17">{{Citiranje časopisa|last=Pitron|first=Victor|last2=Petzke|first2=Tara|last3=Zablith|first3=Ingrid|last4=Revillot-Tirot|first4=Marion|last5=Forestier-Dupuch|first5=Clémence|last6=Ibouchna|first6=Fatima Zohra|last7=Witthöft|first7=Michael|last8=Léger|first8=Damien|last9=Bensefa-Colas|first9=Lynda|last10=Van den Bergh|first10=Omer|last11=Lemogne|first11=Cédric|date=2025-11-24|title=Efficacy of cognitive and behavioral therapy (CBT) treatment for individuals living with symptoms associated with environmental factors (SAEF): protocol for a randomized controlled trial|url=https://bmcpsychology.biomedcentral.com/articles/10.1186/s40359-025-03564-5|journal=BMC Psychology|language=en|volume=13|issue=1|doi=10.1186/s40359-025-03564-5|issn=2050-7283|pmc=12642191|pmid=41287001}}</ref><ref name=":18">{{Citiranje časopisa|last=Van den Bergh|first=Omer|last2=Bräscher|first2=Anne-Kathrin|last3=Witthöft|first3=Michael|date=2021-05|title=Idiopathic Environmental Intolerance: A Treatment Model|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S107772292030050X|journal=Cognitive and Behavioral Practice|language=en|volume=28|issue=2|pages=281–292|doi=10.1016/j.cbpra.2020.05.002}}</ref>. Drugi podaci, poput medicinske povijesti osobe i postojećih drugih stanja, također su od interesa kako bi se dobila bolja slika o ranjivosti potencijalnog pacijenta na elektromagnetsku preosjetljivost. Zdravstveni djelatnik bi pokušao isključiti druga objašnjenja za simptome elektromagnetske preosjetljivosti, poput alergija. Međutim, treba napomenuti da elektromagnetska preosjetljivost nije samo dijagnoza isključenja. To nije dijagnoza koja se postavlja tek nakon što se isključe sva druga objašnjenja. Dva značajna pozitivna dijagnostička kriterija (tj. kriteriji koji postoje u ovoj dijagnozi i razlikuju je od drugih dijagnoza) su, prvo, da pacijent vjeruje da simptome uzrokuju elektromagnetska polja, koja ne uzrokuju usporedive simptome kod drugih ljudi<ref name=":3" />, i drugo, da je prisutna kognitivna zaokupljenost simptomima i izbjegavanje elektromagnetskih polja. Uz klinički razgovor i moguće fiziološke pretrage, dijagnosticirajući zdravstveni djelatnik može koristiti utvrđene kliničke upitnike za procjenu simptoma, razine smetnji i stavova potencijalnog pacijenta prema elektromagnetskim poljima. Ovi upitnici imaju prednost jer su normirani, što znači da postoje jasni kriteriji za određivanje granice nakon kojih se osoba na temelju samih tih pitanja smatra da ima elektromagnetsku preosjetljivost. Jedan od standardnih upitnika je skala osjetljivosti na elektromagnetska polja<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nordin|first=Steven|last2=Palmquist|first2=Eva|last3=Claeson|first3=Anna-Sara|date=2013-05|title=Metric properties and normative data for brief noise and electromagnetic field sensitivity scales|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1403494813475532|journal=Scandinavian Journal of Public Health|language=en|volume=41|issue=3|pages=293–301|doi=10.1177/1403494813475532|issn=1403-4948}}</ref>. Nakon što prikupi informacije iz svih tih različitih izvora, zdravstveni djelatnik odlučit će hoće li potencijalnom pacijentu postaviti dijagnozu elektromagnetske preosjetljivosti. Budući da elektromagnetska preosjetljivost nije dijagnoza u Međunarodnoj statističkoj klasifikaciji bolesti<ref name=":4" />, zdravstveni djelatnik može umjesto toga koristiti dijagnostički kod poremećaja somatskih simptoma. == Liječenje == Ne postoje službene nacionalne smjernice (poput smjernica NHS-a u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] ili S2-smjernica u [[Njemačka|Njemačkoj]]) za elektromagnetsku preosjetljivost. Istraživanje o liječenju još je u ranoj fazi, ali preliminarni dokazi upućuju na to da su kognitivna bihevioralna terapija s kognitivnom restrukturiranjem i postupnim izlaganjem simptomima i okolišnim čimbenicima učinkovite<ref name=":2" /><ref name=":7" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Busse|first=Jason W.|last2=Reid|first2=Steven|last3=Leznoff|first3=Arthur|last4=Barsky|first4=Arthur J.|last5=Qureshi|first5=Roohi|last6=Guyatt|first6=Gordon H.|last7=Medically Unexplained Syndromes Study Group|date=2008-06|title=Managing environmental sensitivity: an overview illustrated with a case report|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18516285|journal=The Journal of the Canadian Chiropractic Association|volume=52|issue=2|pages=88–95|issn=0008-3194|pmc=2391018|pmid=18516285}}</ref>. Važan cilj liječenja je smanjenje izbjegavajućeg ponašanja: pacijenti bi trebali prestati izbjegavati mjesta i situacije u kojima očekuju da će imati simptome ili naići na uređaje koji emitiraju signale<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ledent|first=Maryse|last2=Vatovez|first2=Benjamin|last3=Roelandt|first3=Philippe|last4=Bordarie|first4=Jimmy|last5=Dieudonné|first5=Maël|last6=De Waegeneer|first6=Els|last7=Kremer|first7=Caroline|last8=Boucher|first8=Laura|last9=Bouland|first9=Catherine|last10=De Clercq|first10=Eva Maria|date=2025-02-19|title=Modern health worries and exposure perceptions of individuals reporting varying levels of sensitivity to electromagnetic fields: results of two successive surveys|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpubh.2025.1536167/full|journal=Frontiers in Public Health|volume=13|doi=10.3389/fpubh.2025.1536167|issn=2296-2565|pmc=11879838|pmid=40046131}}</ref>. Uspostavljeni su protokoli liječenja<ref name=":17" /><ref name=":18" />. U [[Kognitivno-bihevioralna psihoterapija|kognitivno-bihevioralnoj terapiji]] pacijenti se sastaju sa svojim terapeutima jednom ili dvaput tjedno na 6 ili više sesija, ovisno o propisima zemlje i osiguravajućem planu pacijenta. Liječenje obično uključuje psihoedukaciju, što znači učenje o mehanizmima poremećaja i uzročnim čimbenicima; korake kognitivno-bihevioralne intervencije, kao što je rad na strahu od izloženosti i smanjenje strategija izbjegavanja; praćenje napretka liječenja, na primjer putem popisa simptoma i provjeru osobnog i socijalnog funkcioniranja pacijenta, te prevenciju recidiva. Pacijente se potiče da kod kuće vježbaju svoje novo naučene vještine i strategije. Pacijentima također mogu koristiti mjere socijalne podrške, kao što su grupne terapije ili samostalne grupe za podršku pacijentima. == Kontroverze i stigma == Budući da je istraživačko područje elektromagnetske preosjetljivosti prilično malo, ovaj poremećaj još nije stekao široko priznanje u medicinskoj i istraživačkoj zajednici. Često se ovaj poremećaj naziva "[[pseudoznanost]]", osporavani poremećaj ili čak izmišljeni poremećaj jer nije naveden u nijednom klasičnom dijagnostičkom priručniku kao što je [[MKB]]. To je izrazito stigmatizirajuće za pacijente, jer se može doimati da su krivi za svoje simptome, što je u suprotnosti s biopsihosocijalnim modelom koji iskustvo somatskih simptoma smatra interakcijom bioloških, psiholoških i [[Društvo|društvenih]] čimbenika, a ne samo [[Biomedicina|biomedicinskim]] procesom. Samo mali dio oboljelih osoba obraća se zdravstvenom djelatniku<ref name=":8" /> . Srodno tome, mnogi liječnici navode da ne znaju mnogo o ovom poremećaju i da imaju slabu spremnost preuzeti u skrb pacijente s elektromagnetskom preosjetljivosti<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lebrun|first=Héloïse|last2=Zablith|first2=Ingrid|last3=Stone|first3=Jon|last4=Vasilache|first4=Alexandra|last5=Gouraud|first5=Clément|last6=Ancellin-Geay|first6=Agathe|last7=Kachaner|first7=Alexandra|last8=Ranque|first8=Brigitte|last9=Lemogne|first9=Cédric|last10=Pitron|first10=Victor|date=2025-08|title=Comparing labels for persistent physical symptoms: A cross-sectional study among lay participants and healthcare professionals|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022399925001618|journal=Journal of Psychosomatic Research|volume=195|pages=112197|doi=10.1016/j.jpsychores.2025.112197|issn=0022-3999}}</ref>. Zdravstveni djelatnici mogu davati savjete temeljene na izbjegavanju, što dodatno ograničava društvene interakcije pacijenata i potvrđuje njihova uvjerenja. Neke skupine zastupnika prava pacijenata nezadovoljne su biopsihosocijalnim objašnjenjem EHS-a<ref name=":9" />.  Iako se oba objašnjenja (biopsihosocijalno i biomedicinsko) slažu da su simptomi stvarni i onesposobljavajući, mnogi pacijenti smatraju da bi čisto biomedicinska dijagnoza bila manje stigmatizirajuća.  Stoga su uvjereni da je potrebno utvrditi čisto biološki uzrok koji u potpunosti objašnjava doživljene simptome<ref>{{Citiranje časopisa|last=Petzke|first=Tara|last2=Köteles|first2=Ferenc|last3=Szemerszky|first3=Renáta|last4=Nordin|first4=Steven|last5=Witthöft|first5=Michael|last6=Lemogne|first6=Cédric|last7=Van den Bergh|first7=Omer|last8=Pitron|first8=Victor|date=2026-07|title=Electrohypersensitivity beyond controversies|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1438463926000775|journal=International Journal of Hygiene and Environmental Health|volume=276|pages=114817|doi=10.1016/j.ijheh.2026.114817|issn=1438-4639}}</ref> . Međutim, navodni nalazi tih skupina nisu izdržali znanstvenu provjeru<ref name=":10" /><ref name=":11" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Pitron|first=Victor|last2=Köteles|first2=Ferenc Gábor|last3=Nordin|first3=Steven|last4=Haanes|first4=Jan Vilis|last5=Hillert|first5=Lena|last6=Léger|first6=Damien|last7=Lemogne|first7=Cédric|last8=Szemerszky|first8=Renáta|last9=van Kamp|first9=Irene|last10=van Thriel|first10=Christoph|last11=Witthöft|first11=Michael|date=2024-02|title=Multiple Chemical Sensitivity: Catching up to what kind of science?|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0149763423004931|journal=Neuroscience & Biobehavioral Reviews|language=en|volume=157|pages=105524|doi=10.1016/j.neubiorev.2023.105524}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Röösli|first=Martin|last2=Dongus|first2=Stefan|last3=Jalilian|first3=Hamed|last4=Eyers|first4=John|last5=Esu|first5=Ekpereonne|last6=Oringanje|first6=Chioma Moses|last7=Meremikwu|first7=Martin|last8=Bosch-Capblanch|first8=Xavier|date=2024-01|title=The effects of radiofrequency electromagnetic fields exposure on tinnitus, migraine and non-specific symptoms in the general and working population: A systematic review and meta-analysis on human observational studies|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0160412023006116|journal=Environment International|language=en|volume=183|pages=108338|doi=10.1016/j.envint.2023.108338}}</ref>. Javna percepcija elektromagnetske preosjetljivosti mogla bi biti dodatno pogođena teorijama zavjere koje okružuju, na primjer, [[5G|5G mreže]] i širenje bolesti [[COVID-19|COVID]]-19<ref>{{Citiranje časopisa|last=Meese|first=James|last2=Frith|first2=Jordan|last3=Wilken|first3=Rowan|date=2020-11|title=COVID-19, 5G conspiracies and infrastructural futures|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1329878X20952165|journal=Media International Australia|language=en|volume=177|issue=1|pages=30–46|doi=10.1177/1329878X20952165|issn=1329-878X|pmc=7506181}}</ref> . Elektromagnetska preosjetljivost može predstavljati prepreku u društvenom životu osobe, sudjelovanju u suvremenoj kulturi, mjestima u kojima se osjeća sigurno i radnoj učinkovitosti . Osobe s elektromagnetskom preosjetljivosti mogu se osjećati frustrirano ili doživjeti sukobe kada drugi ne mogu ili ne žele prilagoditi uvjete i to dovodi do pojačavanja simptoma kod pacijenata<ref>{{Citiranje knjige|last=Gernert|first=R.|title="People Choose Wi-Fi Over Your Existence:" The Management of Electromagnetic Hypersensitivity.|publisher=Master Thesis|year=202|location=Auburn, Alabama}}</ref> . Medijski prikazi elektromagnetske preosjetljivosti kao psihogenog poremećaja mogu dodatno pojačati tu stigmu<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lipson|first=Juliene G.|date=2004-06|title=Multiple Chemical Sensitivities: Stigma and Social Experiences|url=https://anthrosource.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1525/maq.2004.18.2.200|journal=Medical Anthropology Quarterly|language=en|volume=18|issue=2|pages=200–213|doi=10.1525/maq.2004.18.2.200|issn=0745-5194}}</ref>. jhfea8zs1c9f9fdpyyybf9dqokb41mf 0 820454 7625540 2026-10-28T10:14:26Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/961630186|Barguzin]]« 7625540 wikitext text/x-wiki * [[Barguzin (rijeka)]], rijeka u Burjatiji, Rusija * [[Barguzinsko gorje]] * [[Prirodni rezervat Barguzin]] * [[Barguzin (seosko naselje)]], ''selo'' u Republici Burjatiji, Rusija * [[Lebdjelica klase Barguzin]] * [[BŽRK Barguzin]], ruska interkontinentalna balistička raketa temeljena na željeznici. == Vidi također == * [[Ust-Barguzin]], urbano naselje u Republici Burjatiji, Rusija {{Razdvojba|geo}} 7vlb45ao6dejc3nka0ny7kez0zz9l7v 7625541 7625540 2026-10-28T10:14:59Z Argo Navis 852 7625541 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Barguzin (rijeka)]], rijeka u [[Burjatija|Burjatiji]], Rusija * [[Barguzinsko gorje]] * [[Prirodni rezervat Barguzin]] * [[Barguzin (seosko naselje)]], ''selo'' u Republici Burjatiji, Rusija * [[Lebdjelica klase Barguzin]] * [[BŽRK Barguzin]], ruska interkontinentalna balistička raketa temeljena na željeznici. == Povezani članci == * [[Ust-Barguzin]], urbano naselje u Republici Burjatiji, Rusija {{Razdvojba}} odhwjrm34mg9f0xqsmc0dtr6mqw6x6x 0 820455 7625542 2026-10-28T10:48:25Z ~2026-57598-53 376809 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Glazbenik | Ime = I'm from Barcelona | Img = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg | Img_capt = „I'm from Barcelona” na Festival SOS 4.8 u Murciji | Img_size = 260 | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[2005.]] | Mjesto = [[Jönköping]] | Prebivalište = | Žanr = | Djelatno_raz...«. 7625542 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = I'm from Barcelona | Img = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg | Img_capt = „I'm from Barcelona” na Festival SOS 4.8 u Murciji | Img_size = 260 | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[2005.]] | Mjesto = [[Jönköping]] | Prebivalište = | Žanr = | Djelatno_razdoblje = [[2005.]] – | Producentska_kuća = [[EMI]], Dolores, Mute | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = Emanuel Lundgren<br/>Frida Öhnell<br/>Cornelia Norgren<br/>Philip Erixon<br/>Micke Larsson<br/>Johan Mårtensson<br/>Anna Fröderberg<br/>Johan Aineland<br/>Martin Alfredsson<br/>Erik Ottosson<br/>Tina Gardestrand<br/>David Ljung<br/>Christofer Olofsson<br/>Daniel Lindlöf<br/>Mattias Johansson<br/>Tobias Granstrand<br/>Emma Öhnell<br/>Mathias Alriksson<br/>Jonas Tjäder<br/>David Ottosson<br/>Olof Gardestrand<br/>Marcus Carlholt<br/>Julie Witwicki Carlsson<br/>Rikard Ljung<br/>Henrik Olofsson<br/>Jacob Sollenberg<br/>Fredrik Karp<br/>Johan Viking | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''I'm from Barcelona''' je [[Švedska|švedski]] glazbeni sastav osnovan u [[Jönköping]]u [[2005.]] godine. Poznat je po svom velikom sastavu koji čini 29 glazbenika; oni sviraju raznolike instrumente, poput [[klarinet]]a, [[saksofon]]a, [[flauta|flaute]], [[truba|trube]], [[bendžo|bendže]], [[harmonika|harmonike]], kazoo, [[gitara|gitare]], [[Bubnjarski komplet|bubnjeva]] i [[klavijatura]]. Mnogi članovi tijekom nastupa uživo pjevaju kao dio zbora, dok je Emanuel Lundgren glavni vokal i autor tekstova. ==Diskografija== ===Albumi=== * Let Me Introduce My Friends (2006.) * Who Killed Harry Houdini? (2008.) * 27 Songs From Barcelona (2010.) * Forever Today (2011.) * Growing Up Is For Trees (2015.) ===Singlovi i EP=== * Sing!! (2005.) * Don't Give Up On Your Dreams, Buddy! (2006.) * We're from Barcelona (2006.) * Collection of Stamps (2006.) * Treehouse (2006.) * Britney (2006.) * Paper Planes (2008.) * The Painter (2009.) * Get in Line (2011.) * Come On (2011.) * Always Spring (2011.) * Oversleeping (2011.) * Headphones (2011.) * Battleships (2012.) * Violins (2015.) ==Mrežna sjedišta== {{commonscat}} *[https://www.imfrombarcelona.com/ I'm from Barcelona] [[Kategorija:Švedski glazbeni sastavi]] 12t4axoci2nptagtxp8i6p9n8qsk4kx 0 820456 7625550 2026-10-28T11:17:41Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Rt Elizabeth (Sahalin)]] na [[Rt Elizabeta (Sahalin)]] 7625550 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rt Elizabeta (Sahalin)]] mc02nbiz3bv6xnjr182sutt9td11wfx 0 820457 7625553 2026-10-28T11:27:26Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Jaguarundi]] 7625553 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jaguarundi]] 7aksdxkfxc0pp3q6g0qwxsvd6cgd5yw 0 820458 7625555 2026-10-28T11:30:44Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire]] 7625555 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire]] a68kgzbiawa81mn213ua5nxko8efa5h 10 820459 7625560 2026-10-28T11:39:36Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{cite book | last = Wozencraft | first = W. C. | author-link = W. Chris Wozencraft | year = 2005 | chapter = {{{heading|Order Carnivora}}} | chapter-url= http://www.departments.bucknell.edu/biology/resources/msw3/browse.asp?id={{{id|14000001}}} | editor1-last=Wilson |editor1-first=D. E. |editor1-link=Don E. Wilson | editor2-last=Reeder |editor2-first=D. M. | title = Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference | url = http://w...«. 7625560 wikitext text/x-wiki {{cite book | last = Wozencraft | first = W. C. | author-link = W. Chris Wozencraft | year = 2005 | chapter = {{{heading|Order Carnivora}}} | chapter-url= http://www.departments.bucknell.edu/biology/resources/msw3/browse.asp?id={{{id|14000001}}} | editor1-last=Wilson |editor1-first=D. E. |editor1-link=Don E. Wilson | editor2-last=Reeder |editor2-first=D. M. | title = Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference | url = http://www.google.com/books?id=JgAMbNSt8ikC&pg=PA{{{page|{{{pages|532}}} }}} | pages = {{#if:{{{page|}}}||{{{pages|532–628}}}}} | page = {{{page|}}} | edition = 3rd | publisher = Johns Hopkins University Press | isbn= 978-0-8018-8221-0 | oclc= 62265494 | ref = {{{ref|}}} }}<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Predlošci za izvore]] </noinclude> okmcfl2ku5eni4uhp67m1i11wumj49e 10 820460 7625562 2026-10-28T11:41:22Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<includeonly>display: {{{display|inline-block}}}; transform: scaleX(-1);</includeonly><noinclude> <!-- ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS TO THE /doc PAGE, NOT HERE, THANKS --> {{documentation}} [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude>«. 7625562 wikitext text/x-wiki <includeonly>display: {{{display|inline-block}}}; transform: scaleX(-1);</includeonly><noinclude> <!-- ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS TO THE /doc PAGE, NOT HERE, THANKS --> {{documentation}} [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> kseuv95f6yy41y9hhx44gdoasi58wjg 0 820461 7625563 2026-10-28T11:45:09Z Fraxinus 3144 s it wiki + dorada 7625563 wikitext text/x-wiki {{Infookvir košarkaš | ime = Ivan Tomas | država = [[Hrvatska]] | datum_rođenja = 15. ožujka 1981. | mjesto_rođenja = [[Križevci]], [[Hrvatska]] | visina = 193 cm | karijera = 1999. – 2017. | klub = [[KK Cibona|Cibona]] (trener) | pozicija = [[Razigravač]] | bivši_klubovi = 1999. – 2005. [[KK Zagreb|Zagreb]]<br>2005. [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos rytas]]<br>2005. – 2006. [[Panellinios BC|Panellinios]]<br>2006. [[PAOK BC|PAOK]]<br>2006. – 2007. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2007. – 2008. [[HKK Široki|Široki]]<br>2008. [[Baloncesto Fuenlabrada|Fuenlabrada]]<br>2008. – 2009. [[Lokomotiv Kuban|Lokomotiv Rostov]]<br>2009. [[KK Krka|Krka]]<br>2010. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2010. [[KK Zadar|Zadar]]<br>2012. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2012. – 2013. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2013. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2013. – 2014. [[KK Dubrava|Dubrava]]<br>2014. – 2017. [[KK Križevci|Križevci]] | trenirao klubove = 2016. – 2018. [[KK Cibona|Cibona]] (pomoćnik)<br>2018. – 2021. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2021. – 2023. [[KK Bosco|Bosco]]<br>2023. – 2026. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2026. – [[KK Cibona|Cibona]] | godine_repr = 2002. – 2005. | reprezentacija = [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatska]] | nagrade = Prvak Hrvatske: 2007., 2010.<br>Kup Krešimira Ćosića: 2013.<br>Srebro na Svjetskom prvenstvu do 21 godine: 2001. }} '''Ivan Tomas''' ([[Križevci]], [[15. ožujka]] [[1981.]]) hrvatski je košarkaški trener i bivši [[košarkaš]], koji je igrao na položaju [[razigravač]]a, a od listopada 2026. trener je [[KK Cibona|Cibone]].<ref name="HRT">{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/kosarka/ivan-tomas-novi-je-trener-cibone-12980354 |naslov=Ivan Tomas novi je trener Cibone |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> == Karijera == === Igračka karijera === Tijekom igračke karijere nastupao je, među ostalim, za [[KK Zagreb|Zagreb]] i [[KK Cibona|Cibonu]] u Hrvatskoj, [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos rytas]] u [[Litva|Litvi]], [[Panellinios BC|Panellinios]] i [[PAOK BC|PAOK]] u [[Grčka|Grčkoj]], [[HKK Široki|Široki]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te [[Baloncesto Fuenlabrada|Fuenlabradu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref name="SN">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/sportske/kosarka/aba-liga/cibona-ima-novog-trenera-na-vrucu-klupu-pod-tornjem-sjeda-pomocnik-hrvatskog-izbornika-15760062 |naslov=Cibona ima novog trenera! Na vruću klupu pod Tornjem sjeda pomoćnik hrvatskog izbornika |autor=Toma Dragičević |rad=Sportske novosti |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> Više je puta nastupao za [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]], a igrao je i za njezine mlađe selekcije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fiba.basketball/en/players/127265-ivan-tomas |naslov=Ivan Tomas |rad=FIBA |jezik=engleski |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> === Trenerska karijera === Trenerski je rad započeo u mlađim uzrastima Cibone, a od 2016. do 2018. bio je pomoćni trener njezine seniorske momčadi.<ref name="HRT" /> Prvi samostalni seniorski angažman preuzeo je 2018. u Zaboku, 2021. prešao je u Bosco, a 2023. vratio se na klupu Zaboka, koji je vodio do završetka sezone 2025./26.<ref name="SN" /> Bio je izbornik hrvatske juniorske reprezentacije i član stručnoga stožera seniorske reprezentacije.<ref name="HRT" /> Kao pomoćni trener surađivao je i s izbornikom [[Tomislav Mijatović|Tomislavom Mijatovićem]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hks-cbf.hr/muskarci-a-reprezentacija/ |naslov=Hrvatska muška seniorska reprezentacija |rad=Hrvatski košarkaški savez |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> Dana 28. listopada 2026. imenovan je glavnim trenerom Cibone, s ugovorom do kraja sezone.<ref name="HRT" /> == Privatni život == Stariji je brat hrvatskih košarkaša [[Marko Tomas|Marka]] i [[Luka Tomas|Luke Tomasa]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/cibona-iznenadila-izborom-novog-trenera-20261028 |naslov=Cibona iznenadila izborom novog trenera |rad=tportal |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> == Uspjesi == === Klupski === S Cibonom: * Prvenstvo Hrvatske: 2006./07., 2009./10. * [[Kup Krešimira Ćosića]]: 2013. === Reprezentativni === * Srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu za igrače do 21 godine: 2001. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fiba.basketball/en/players/127265-ivan-tomas Ivan Tomas] na stranicama FIBA-e * [https://www.aba-liga.com/player.php?id=307 Ivan Tomas] na stranicama ABA lige * [https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/-/cpq/ Ivan Tomas] na stranicama Eurolige {{GLAVNIRASPORED:Tomas, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski košarkaši]] [[Kategorija:Hrvatski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] 46x7mm4tn9mcw9q3t4x6itdf29ioytn 7625565 7625563 2026-10-28T11:46:16Z Fraxinus 3144 7625565 wikitext text/x-wiki {{Infookvir košarkaš | ime = Ivan Tomas | država = [[Hrvatska]] | datum_rođenja = 15. ožujka 1981. | mjesto_rođenja = [[Križevci]], [[Hrvatska]] | visina = 193 cm | karijera = 1999. – 2017. | klub = [[KK Cibona|Cibona]] (trener) | pozicija = [[Razigravač]] | bivši_klubovi = 1999. – 2005. [[KK Zagreb|Zagreb]]<br>2005. [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos Rytas]]<br>2005. – 2006. [[Panellinios BC|Panellinios]]<br>2006. [[PAOK BC|PAOK]]<br>2006. – 2007. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2007. – 2008. [[HKK Široki|Široki]]<br>2008. [[Baloncesto Fuenlabrada|Fuenlabrada]]<br>2008. – 2009. [[Lokomotiv Kuban|Lokomotiv Rostov]]<br>2009. [[KK Krka|Krka]]<br>2010. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2010. [[KK Zadar|Zadar]]<br>2012. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2012. – 2013. [[KK Cibona|Cibona]]<br>2013. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2013. – 2014. [[KK Dubrava|Dubrava]]<br>2014. – 2017. [[KK Križevci|Križevci]] | trenirao klubove = 2016. – 2018. [[KK Cibona|Cibona]] (pomoćnik)<br>2018. – 2021. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2021. – 2023. [[KK Bosco|Bosco]]<br>2023. – 2026. [[KK Zabok|Zabok]]<br>2026. – [[KK Cibona|Cibona]] | godine_repr = 2002. – 2005. | reprezentacija = [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatska]] | nagrade = Prvak Hrvatske: 2007., 2010.<br>Kup Krešimira Ćosića: 2013.<br>Srebro na Svjetskom prvenstvu do 21 godine: 2001. }} '''Ivan Tomas''' ([[Križevci]], [[15. ožujka]] [[1981.]]) hrvatski je košarkaški trener i bivši [[košarkaš]], koji je igrao na položaju [[razigravač]]a, a od listopada 2026. trener je [[KK Cibona|Cibone]].<ref name="HRT">{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/kosarka/ivan-tomas-novi-je-trener-cibone-12980354 |naslov=Ivan Tomas novi je trener Cibone |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> == Karijera == === Igračka karijera === Tijekom igračke karijere nastupao je, među ostalim, za [[KK Zagreb|Zagreb]] i [[KK Cibona|Cibonu]] u Hrvatskoj, [[BC Lietuvos Rytas|Lietuvos Rytas]] u [[Litva|Litvi]], [[Panellinios BC|Panellinios]] i [[PAOK BC|PAOK]] u [[Grčka|Grčkoj]], [[HKK Široki|Široki]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te [[Baloncesto Fuenlabrada|Fuenlabradu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref name="SN">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/sportske/kosarka/aba-liga/cibona-ima-novog-trenera-na-vrucu-klupu-pod-tornjem-sjeda-pomocnik-hrvatskog-izbornika-15760062 |naslov=Cibona ima novog trenera! Na vruću klupu pod Tornjem sjeda pomoćnik hrvatskog izbornika |autor=Toma Dragičević |rad=Sportske novosti |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> Više je puta nastupao za [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]], a igrao je i za njezine mlađe selekcije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fiba.basketball/en/players/127265-ivan-tomas |naslov=Ivan Tomas |rad=FIBA |jezik=engleski |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> === Trenerska karijera === Trenerski je rad započeo u mlađim uzrastima Cibone, a od 2016. do 2018. bio je pomoćni trener njezine seniorske momčadi.<ref name="HRT" /> Prvi samostalni seniorski angažman preuzeo je 2018. u Zaboku, 2021. prešao je u Bosco, a 2023. vratio se na klupu Zaboka, koji je vodio do završetka sezone 2025./26.<ref name="SN" /> Bio je izbornik hrvatske juniorske reprezentacije i član stručnoga stožera seniorske reprezentacije.<ref name="HRT" /> Kao pomoćni trener surađivao je i s izbornikom [[Tomislav Mijatović|Tomislavom Mijatovićem]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hks-cbf.hr/muskarci-a-reprezentacija/ |naslov=Hrvatska muška seniorska reprezentacija |rad=Hrvatski košarkaški savez |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> Dana 28. listopada 2026. imenovan je glavnim trenerom Cibone, s ugovorom do kraja sezone.<ref name="HRT" /> == Privatni život == Stariji je brat hrvatskih košarkaša [[Marko Tomas|Marka]] i [[Luka Tomas|Luke Tomasa]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/cibona-iznenadila-izborom-novog-trenera-20261028 |naslov=Cibona iznenadila izborom novog trenera |rad=tportal |datum=28. listopada 2026. |preuzeto=28. listopada 2026.}}</ref> == Uspjesi == === Klupski === S Cibonom: * Prvenstvo Hrvatske: 2006./07., 2009./10. * [[Kup Krešimira Ćosića]]: 2013. === Reprezentativni === * Srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu za igrače do 21 godine: 2001. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fiba.basketball/en/players/127265-ivan-tomas Ivan Tomas] na stranicama FIBA-e * [https://www.aba-liga.com/player.php?id=307 Ivan Tomas] na stranicama ABA lige * [https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/-/cpq/ Ivan Tomas] na stranicama Eurolige {{GLAVNIRASPORED:Tomas, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski košarkaši]] [[Kategorija:Hrvatski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] t6m3xkjgxo1ct8mpoi7zoc6om18fqod